Hrvatski jezik

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.10/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.10/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.10.xsd" version="0.10" xml:lang="hr">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedija</sitename>
    <dbname>hrwiki</dbname>
    <base>https://hr.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica</base>
    <generator>MediaWiki 1.39.0-wmf.21</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Suradnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor sa suradnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedija</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor Wikipedija</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">MediaWiki razgovor</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Predložak</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o predlošku</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="102" case="first-letter">Dodatak</namespace>
      <namespace key="103" case="first-letter">Razgovor o dodatku</namespace>
      <namespace key="118" case="first-letter">Nacrt</namespace>
      <namespace key="119" case="first-letter">Razgovor o nacrtu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="2300" case="first-letter">Gadget</namespace>
      <namespace key="2301" case="first-letter">Gadget talk</namespace>
      <namespace key="2302" case="case-sensitive">Gadget definition</namespace>
      <namespace key="2303" case="case-sensitive">Gadget definition talk</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>Hrvatski jezik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6</id>
    <revision>
      <id>6433183</id>
      <parentid>6400221</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T10:43:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Leo00nn</username>
        <id>258951</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>ispravak zatipka, narječuju = narječju</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="108140" xml:space="preserve">{{izdvojeni članak|srpanj 2009.}}
{{Infookvir jezik
|ime=Hrvatski jezik
|ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici='''hrvatski'''
|države={{ZD+X/H|HRV}}&lt;br&gt;{{ZD+X/B|BIH}}&lt;br&gt;{{ZD+X/C|CG}}&lt;br&gt;{{ZD+X/S|SRB}}&lt;br&gt;{{ZD+X/A|AUT}}&lt;br&gt;{{ZD+X/I|ITA}}&lt;br&gt;{{ZD+X/K|KOSV}}&lt;br&gt;{{ZD+X/M|MAĐ}}
|regije=[[Europa]]
|etnicitet=[[Hrvati]]
|govornici=oko 7 milijuna
|rang= 95
|jezična porodica=[[indoeuropski jezici|indoeuropski]]&lt;br /&gt;&lt;span style=&quot;margin-left: 10px;&quot;&gt;[[baltoslavenski jezici|baltoslavenski]]&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style=&quot;margin-left: 20px;&quot;&gt;[[slavenski jezici|slavenski]]&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style=&quot;margin-left: 30px;&quot;&gt;[[južnoslavenski jezici|južnoslavenski]]&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;&lt;span style=&quot;margin-left: 40px;&quot;&gt;'''hrvatski'''&lt;/span&gt;
|pismo=[[latinica]]
|država=[[Hrvatska]], [[Bosna i Hercegovina]], [[Crna Gora]], [[Vojvodina]] (Srbija), [[Gradišće]] (Austrija), [[Molise]] (Italija), [[Karaševo]] (Rumunjska)&lt;ref name=&quot;Ethnologue&quot;/&gt;
|ustanova=[[Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika]]
|iso1=hr|iso2=hrv|sil=hrv
}}
&lt;table border=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;2&quot; cellspacing=&quot;0&quot; align=&quot;right&quot; style=&quot;margin-left:0.5em;clear:right;&quot; width=&quot;250px&quot;&gt;
&lt;caption&gt;&lt;span style=&quot;font-size: large;&quot;&gt;''O jeziku''&lt;/span&gt;&lt;/caption&gt;
&lt;tr&gt;
&lt;td&gt;

''O njemu, da! O čarobnome vrelu,''&lt;br&gt;
''Što davno ključa iz šikare naše''&lt;br&gt;
''I snagu svoju razmaho je cijelu''&lt;br&gt;
''Kada ga stijenje i glib zatrpaše!''

''On zvuči i psiče, teče gradu i k selu,''&lt;br&gt;
''Kroz zlato njiva, zelenilo paše;''&lt;br&gt;
''Na vatru nalik lije svjetlost vrelu''&lt;br&gt;
''U sve nam sude, čuture i čaše.''

''Ne znamo da l' smo gradili mi njega,''&lt;br&gt;
''Il' on je nama svoju dušu dao. -''&lt;br&gt;
''A sada, nov kad mulj i suša prijeti''

''U ovom lomu i gaženju svega''&lt;br&gt;
''Još nikad Hrvat nije bolje znao''&lt;br&gt; 
''Da mu je s njime živjet i umrijeti.''

&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;
&lt;td align=&quot;right&quot;&gt;
[[Vladimir Nazor]] ([[1942.]]).
&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;
'''Hrvatski jezik''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=hrv hrv] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120918005641/http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=hrv |date=18. rujna 2012. }}) skupni je naziv za nacionalni [[standardni jezik]] [[Hrvati|Hrvata]], te za skup narječja i govora kojima govore ili su nekada govorili Hrvati. Njime govori više od 5,5 milijuna ljudi, poglavito Hrvata u Hrvatskoj (3,980.000; popis iz 2001.) i Bosni i Hercegovini (469.000; 2004.).&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://ihjj.hr/ |title=O hrvatskome jeziku |archiveurl=https://web.archive.org/web/20201111204646/http://ihjj.hr/stranica/o-hrvatskome-jeziku/26/ |archivedate=2020-11-11 |work=Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje |accessdate=2021-01-21}}&lt;/ref&gt; Hrvatski je materinski jezik za Hrvate u drugim zemljama; [[Sjedinjene Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] (58.400; popis iz 2000.);&lt;ref name=&quot;Ethnologue&quot;&gt;M. Paul Lewis, ur., ''Ethnologue: Languages of the World'', XVI. izd., Dallas, Tex.: SIL Int., 2009., {{ISBN|978-1-55671-216-6}}, mrježovnica dostupna na jednoobraznome tražitelju izvora (JTI): [http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=hrv http://www.ethnologue.com/.] {{jezikk|engl}}&lt;/ref&gt; [[Austrija|Austriji]], 19.400 (popis iz 2001.); [[Srbija|Srbiji]] 19.223 [http://popis2011.stat.rs/ popis 2011.]; [[Mađarska|Mađarskoj]], (14.300; popis iz 2001.); [[Italija|Italiji]] (3.500; Vincent 1987.); [[Crna Gora|Crnoj Gori]] (6.810; 2006.); [[Slovačka|Slovačkoj]], 890; popis iz 2001.).

[[Datoteka:Croatian_devolopment_k_reflexes.jpg|mini|240px|nastanak upitno-odnosnih zamjenica u hr. jeziku]]
[[Datoteka:Hrvatski_govori.png|mini|240px|hrvatski dijalekti dijagram međusobnih odnosa]]
[[Datoteka:Hrvatski_govori_pojednostavljeno.png|mini|240px|hrvatski dijalekti pojednostavljen dijagram međusobnih odnosa]]
[[Datoteka:Categorisation_of_croatian_dialects.png|mini|240px|Pojednostavljena pravila kategorizacije hrvatskih dijalekata]]
[[Datoteka:Hrvatski_dijalekti.png|mini|240px|Sveukupna pravila kategorizacije hrvatskih dijalekata]]
[[Datoteka:Hrvatska_Narjecja.png|mini|desno|240px|Osnovna obilježja hr.narječja]]
[[Datoteka:Razvoj hrvatskih govora.png|mini|Razvoj hrvatskih govora po refleksu jata i šćakavskoj isoglosi]]
[[Datoteka:Razvitak_hrvatskog.png|mini|Pojednostavljeni prikaz razvitka hrvatskih dijalekata]]

[[Datoteka:Hrvatska_narječja_usporedba.png|mini|desno|240px|Usporedba hr.narječja]]

Hrvatski je službeni [[jezik]] [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] te jedan od tri službena jezika [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]; također je jedan od 24 službena jezika [[Europska unija|Europske unije]].

Kao manjinski hrvatski jezik je u službenoj uporabi u nekim pokrajinama na ozemlju susjednih zemalja, tako je hrvatski jedan od službenih jezika u uporabi u [[Crna Gora|crnogorskim]] općinama u [[Boka Kotorska|Boki Kotorskoj]], zatim jedan je od sedam službenih jezika u [[srbija]]nskoj autonomnoj pokrajini [[Vojvodina|Vojvodini]],&lt;ref name=&quot;vojvodina.sr.gov.yu&quot;&gt;Milan Micić, Tibor Pal, Kalman Kuntić: [http://www.uprava.vojvodina.gov.rs/SEKRETARIJATI-V/MANJINE/manjine-koliko-se-poznajemo/web-tekst/Brosura-ceo-tekst.htm ''&quot;Koliko se poznajemo? : brošura&quot;'',] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110524041251/http://www.uprava.vojvodina.gov.rs/SEKRETARIJATI-V/MANJINE/manjine-koliko-se-poznajemo/web-tekst/Brosura-ceo-tekst.htm |date=24. svibnja 2011. }} Projekt ''Afirmacija multikulturalizma i tolerancije'', Izvršno vijeće Autonomne Pokrajine Vojvodine, Novi Sad, 2005., {{COBISS.SR|id=220217095}} (2007., {{COBISS.SR|id=229514247}}; 2008., {{COBISS.SR|id=1024276098}}), mrježovnicu &lt;span style=&quot;color:&quot;darkblue&quot;;&quot;&gt;http://www.uprava.vojvodina.gov.rs&lt;/span&gt; održava Uprava za zajedničke poslove pokrajinskih organa Vlade Autonomne Pokrajine Vojvodine, Pristupljeno 19. studenoga 2010.&lt;/ref&gt; lokalni idiomi hrvatskoga jezika u službenoj su uporabi u [[Austrija|austrijskoj]] saveznoj zemlji [[Gradišće|Gradišću]], te također u [[Italija|talijanskoj]] provinciji [[Molise]]u i [[Rumunjska|rumunjskoj]] županiji [[Karaš-Severin]].

Hrvatski jezik obuhvaća standardni, odnosno književni ili opći hrvatski jezik te sve narodne govore kojima se služe Hrvati.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

U genetsko-lingvističkom smislu hrvatski jezik je sustav triju [[narječja hrvatskog jezika|narječja]]:

* [[štokavsko narječje|štokavskog]]
* [[Kajkavsko narječje|kajkavskog]]
* [[Čakavsko narječje|čakavskog]]

&lt;!--
----
Osnove razdiobe narječja su sljedeće;
U čakavskim dijalektima je prisutnija vokalizacija (gubljenje suglasnika), čakavski i štokavski imaju većinski refleks poluglasa [a], a kajkavski [e]. Uz prisutnu šćakavsku isoglosu, čakavski i štokavski dijalekti se većinom određuju s obzirom na refleks jata (zatvorenog e), a kajkavski na refleks njegovog parnjaka (zatvorenog o).
Između ta tri narječja postoje razni prijelazi, a tijekom stoljeća dolazi i do njihovih miješanja: tako ranije prostorno vrlo raširena [[Šćakavski|starošćakavski]] imaju dosta dodirnih točaka s čakavskim narječjem, te su tijekom stoljeća mnogi originalno čakavski krajevi postali štokavski - da bi tijekom 20. stoljeća mnoge ranije šćakavske sredine preuzimale sve više novoštokavskih elemenata, pa naposljetku i standardni, jekavski refleks jata.

--&gt;Makar je standardni hrvatski jezik očito najbliži štokavskom narječju, i preostala dva narječja su mnogo doprinijela njegovu formiranju, te jezikoslovac [[Radoslav Katičić]] i književnik [[Drago Štambuk]] promoviraju gledište da se hrvatski jezik uopće ne može sagledati izvan tog suodnosa njegovih triju narječja, koji nazivaju &quot;zlatnom formulom hrvatskoga jezika ča-kaj-što&quot;.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.matica.hr/kolo/424/zlatna-formula-hrvatskoga-jezika-ca-kaj-sto1-23623/ |title=Zlatna formula hrvatskoga jezika: ča-kaj-što |author=Radoslav Katičić |date=Kolo 2, 2014. |publisher=Matica hrvatska |accessdate=2019-08-09}}&lt;/ref&gt; Drago Štambuk se, konstatirajući da je hrvatski standard nastao uz jak doprinos sva tri hrvatska narječja, zalaže za (ponovno, i jače) &quot;otvaranje prozorčića&quot; na suvremenom književnom standardu, kako bi se omogućilo da ga dodatno &quot;bogati i oplemenjuje leksik iz čakavice, kajkavice i dijalektalnih varijanti štokavice. Enormna je leksička pričuva hrvatskoga jezika, tolika da je hrvatski jezik kroz nju jedan od najbogatijih slavenskih jezika.&quot;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://uvihoruvremena.com/hr/drago-stambuk-razgovor/ |title=Drago Štambuk – Razgovor |author=Jasna Lovrinčević |date=2019-06-18 |publisher=U vihoru vremena |accessdate=2019-08-09}}&lt;/ref&gt;

Nazivi narječja potječu od arhaičnog oblika odnosno-upitne zamjenice koja je glasila kъ, a kasnije je prešla u čь (ь i ъ oznake su za poluglase). U čakavskom se poluglas vokalizirao i prešao u a (a javljaju se i druge kombinacije če, ca, ce, ća, će...), u štokavskom se zamjenica čь povezala s to, čьto. Kasnije je polugas iščezao ostavivši čto, koje je zbog pojednostavnjivanja prešlo u što (a javljaju se i druge kombinacije šta, št'a, śta, što, št'o, śto...). U kajkavskom se arhaični oblik zamjenice kъ kombinirao s jь, pa je prelaskom u a prvog, a gubljenjem drugog poluglasa nastao kaj  (a javljaju se i druge kombinacije kej, ke, ka...).

Zanimljivost je da se slična, štokavska promjena, dogodila i u ruskom jeziku, no dok oni izgovaraju što, u pismu im je ostao arhaizam čto.

Najstariju gramatika hrvatskog književnog jezika napisao je [[Isusovci|isusovac]] Bartol Kašić početkom 17. stoljeća: knjiga je objavljena u Rimu 1604. godine (tj. nedugo nakon prve gramatike engleskog jezika koju je William Bullokar objavio 1586. godine, te približno stoljeće i pol prije prvih gramatika ruskog jezika) pod imenom ''Institutionum linguae illyricae'' (''Ustroj ilirskoga/hrvatskoga jezika''): oslanjajući se na stoljetnu tradiciju hrvatskog pisanja na sva tri narječja, on se većinom oslanja na novoštokavsku jekavicu (koju zove &quot;dubrovačkim&quot; govorom) na koju 1630.-ih godina prevodi [[Biblija|Bibliju]], te u ono doba po hrvatskim zemljama znatno raširenije štokavske ikavice (koju Kašić zove &quot;bosanskim&quot; govorom), kojom piše svoj ''Ritual Rimski'' (službena zbirka tekstova i uputa za bogoslužje) iz 1640. godine.

Nakon što se tijekom narednih stoljeća brojna književna djela – pa i gramatike – pišu kako na novoštokavskoj ikavici, tako i na ijekavici&lt;ref&gt;[http://webograd.tportal.hr/Miha29/hrvatskijezik/kratkapovijesthrvatskogajezika &quot;Povijest hrvatskoga jezika&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150802070344/http://webograd.tportal.hr/Miha29/hrvatskijezik/kratkapovijesthrvatskogajezika |date=2. kolovoza 2015. }}, članak s kronološkim pregledom povijesnih gramatika hrvatskog književnog jezika kod &quot;tportal.hr&quot;, posjećeno 12. kolovoza 2015.&lt;/ref&gt; (također i na čakavskom, te osobito kajkavskom narječju), zaslugom [[Ilirski pokret|Ilirskog pokreta]] sredinom 19. stoljeća sve više prevladava ijekavica; naposljetku krajem 19. stoljeća postaje za uporabu u školama obvezatan ''Hrvatski pravopis'' [[Ivan Broz|Ivana Broza]] iz 1892. godine, koji upućuje na službenu upotrebu jekavske novoštokavice kakvu se – uz manje promjene – kao '''standardni hrvatski jezik''' koristi do danas.

Do najnovijeg vremena, najveći dio hrvatskih govornika je izvan službenih prigoda govorio jednim od '''[[narječja hrvatskog jezika]]''', koji se i danas puno koriste, osobito u ruralnim područjima. Standardni jezik koji se sve više upotrebljava kao govorni jezik u urbanim područjima, ima često regionalne posebnosti, koje u pravilu dolaze iz lokalnih dijalekata.

Dijalektima čakavskoga i kajkavskoga narječja govore samo Hrvati (na južnoslavenskom [[dijalektalni kontinuum|dijalektalnom kontinuumu]], možemo prepoznati srodnost hrvatskih kajkavskih govora s nekim [[Slovenski jezik|slovenskim]] narječjima, napose s govorima Slovenaca uz granicu s Hrvatskom, pogotovo na područjima koja su nekoć crkveno ili upravno pripadala Hrvatskoj), dok se štokavskim narječjem uz Hrvate služe i Bošnjaci, Srbi te Crnogorci.

Od štokavskih dijalekata Hrvati se u načelu služe sa sva četiri podrijetlom [[Zapadnoštokavsko narječje|zapadnoštokavska dijalekta]], a to su [[slavonski dijalekt|sjeverni (slavonski) dijalekt]] kojim govore samo Hrvati, [[zapadni dijalekt|zapadni (novoštokavska ikavica) dijalekt]] kojim većinom govore Hrvati i ponešto Bošnjaci u zapadnoj Bosni, [[istočnobosanski dijalekt|istočni (istočnobosanski) dijalekt]] kojim se služe Hrvati i Bošnjaci te [[novoštokavski jekavski dijalekt|južni (novoštokavska jekavica) dijalekt]] koji rabe Hrvati na više terena i osobito na širem [[Dubrovnik|dubrovačkom]]e području, ali i drugi južnoslavenski narodi koji se služe sličnim ijekavskim poddijalektima.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Granični dijalekti kajkavskog narječja; [[Donjosutlanski dijalekt|Donjosutlanski]], [[Goranski dijalekt|Goranski]] i [[Prigorski dijalekt|Prigorski]] posjeduju vezu ili prijelaz prema čakavštini, a jugoistočna podgrupa čakavskog narječja; [[južnočakavski dijalekt|južnočakavski]], [[lastovski dijalekt|lastovski]] i [[jugozapadni istarski dijalekt|jugozapadni istarski]] posjeduje vezu ili prijelaz prema (zapadnoj) štokavštini, dok sjeverozapadna ([[sjevernočakavski dijalekt|sjevernočakavski]] i [[buzetski dijalekt|buzetski]]) i središnja podgrupa ([[srednjočakavski dijalekt|srednječakavski]]) dijeli više isoglosa s kajkavštinom.

[[Šćakavski|Starošćakavski]] dijelekti ([[slavonski dijalekt|slavonski]] i [[istočnobosanski dijalekt|istočnobosanski]]), djele niz sličnosti s čakavštinom, dok sjever [[slavonski dijalekt|slavonskog]] posjeduje i prijelaz prema kajkavskim govorima. Novoštokavski dijalekti ([[zapadni dijalekt|zapadni]] i [[Novoštokavski jekavski dijalekt|južni]]) dijele pojedine isoglose s južnom podgrupom čakavskog narječja.

Više informacija o narječjima i njihovom razvitku se može naći [[Razvoj hrvatskih dijalekata|ovdje]].

*Hrvatske manjinske zajednice
Hrvati u [[Gradišće|Gradišću]] (Austrija, Mađarska, Slovačka, Češka) služe se najviše dijalektima čakavskoga narječja u središnjem Gradišću, zatim štokavskoga narječja u južnom Gradišću i kajkavskoga narječja u sjevernom Gradišću, no oni rabe vlastiti zajednički standardizirani oblik [[Gradišćanskohrvatski jezik|gradišćanskohrvatskoga mikrojezika]]. 
Hrvati u [[Italija|talijanskoj]] pokrajini Molise služe se štokavsko-čakavskim narječjem, a Hrvati [[Krašovani]] u [[Rumunjska|Rumunjskoj]] pod utjecajem okoline razvili su jedan specifičan ''karaševski'' [[Karaševski dijalekt|govor]] koji danas po svojim svojstvima spada pod [[torlačko narječje]] (neekavsko, jer pod akcentom imaju zatvoreno e od jata, izvan akcenta i)&lt;ref name=&quot;Lisac&quot;&gt;[[Josip Lisac]]: [http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac482.nsf/AllWebDocs/Karasevci_nisu_ekavci Karaševci nisu ekavci], [[Vijenac (časopis)|Vijenac]], br. 482/483,  6. rujna 2012.&lt;/ref&gt;), (u [[Rekaš]]u na rumunjsko-srbijanskoj granici Hrvatska manjina rabi – [[kosovsko–resavski dijalekt]] odnosno [[Rekaški dijalekt|rekaške govore]], Hrvati po istočnom Srijemu služe se [[vojvođanski dijalekt|vojvođanskim dijalektom]] ili [[Iločki dijalekt|iločkim dijalektom]], a Hrvati u Boki Kotorskoj [[zetsko–južnosandžački dijalekt|zetsko–južnosandžačkim]] ili [[Bokeljsko perojski dijalekt|bokeljsko-perojskim]], Hrvati koji obitavaju na Kosovu u [[Janjevci|Janjevu]] i [[Letnica|Letnici]] razvili su govore torlačkoga narječja, odnosno [[Janjevačko-lepenički dijalekt]].&lt;ref&gt;[http://dns1.vjesnik.hr/pdf/2004/01/20/15A15.PDF Vjesnik]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Cjelovit prikaz hrvatske štokavštine, 20. siječnja 2004.&lt;/ref&gt; Svi ti dijalekti pripadaju srednjojužnoslavenskom dijasustavu slavenske jezične grane.&lt;ref&gt;[http://www.ihjj.hr/oHrJeziku.html Iz povijesti hrvatskoga jezika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080528183044/http://www.ihjj.hr/oHrJeziku.html |date=28. svibnja 2008. }} {{jezikk|hrv}}&lt;/ref&gt;

----

Znanost koja se bavi hrvatskim jezikom zove se [[kroatistika]].

''Vidi:'' [[Gramatika]], [[Pravopis]]

=== Zlatna formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što ===

Povjerenstvo za [[Nematerijalna kulturna baština|nematerijalnu baštinu]] [[Ministarstvo kulture Republike Hrvatske|Ministarstva kulture Republike Hrvatske]] 29. studenoga 2019. donijelo je Rješenje kojim se &quot;Zlatna formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što&quot; proglašava kulturnim dobrom, te stavlja na štićenu Nacionalnu listu nematerijalne baštine.&lt;ref&gt;[https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&amp;kdId=392486670 Ministarstvo kulture, Registar kulturnih dobara]&lt;/ref&gt; Formulu je skovao i već godinama promiče hrvatski pjesnik i kulturni djelatnik, medicinar i diplomat [[Drago Štambuk]].&lt;ref&gt;[http://www.glas-slavonije.hr/418531/5/Dr-Stambuk-Nakon-35-godina-promicanja-nasa-narjecja-proglasena-kulturnim-hrvatskim-dobrom Glas Slavonije, Dr. Štambuk: Nakon 35 godina promicanja naša narječja proglašena kulturnim hrvatskim dobrom]&lt;/ref&gt;

== Podrijetlo hrvatskoga književnog jezika ==
[[Datoteka:Bašćanska ploča HAZU 17 lipanj 2008.jpg|mini|300px|[[Bašćanska ploča]] u auli [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]]]]
&lt;table border=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;2&quot; cellspacing=&quot;0&quot; align=&quot;right&quot; style=&quot;margin-left:0.5em;clear:right;&quot; width=&quot;250px&quot;&gt;
&lt;tr&gt;
&lt;td&gt;

'' ''&lt;br&gt;
''Moje drago serce. Nimaj se žalostiti sverhu ovoga moga pisma,''
''niti burkati. Polag Božjega dokončanja sutra o desete''
''ore budu mene glavu sekli, i tulikajše naukupe tvojemu''
''bratcu. Danas smo jedan od drugoga serčeno proščenje uzeli. Zato jemljem ja sada po ovom listu''
''od tebe jedan vekovečni valete, Tebe proseči, ako sam te u čem zbantuval, aliti se u čemu zameril (koje ja dobro znam)''
''i oprosti mi. Budi Bog hvaljen, ja sam k smerti dobro pripravan, niti se plašim.''

&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;
&lt;td align=&quot;right&quot;&gt;
Početak oproštajnog pisma [[Petar Zrinski|Petra Zrinskog]] (1621. – 1671.) svojoj supruzi [[Katarina Zrinski|Katarini]], pred pogubljenje. Njih dvoje ubrajaju se među pisce [[Hrvatska barokna književnost#Ozaljski krug|Ozaljskog kruga]], čiji su pripadnici stvarali književni izričaj uz maksimalno korištenje potencijala sva tri hrvatska narječja – čakavskog, kajkavskog i štokavskog. Tek od sredine 19. stoljeća je konačno prevladala opcija da se hrvatski književni standard što dosljednije osloni na novoštokavski (“dubrovački“) govor.
&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;
Hrvatska pisana jezična baština svoje početke bilježi već krajem XI. stoljeća. Najstariji su hrvatski [[tekst]]ovi pisani svojevrsnom mješavinom hrvatske inačice crkvenoslavenskog jezika i arhaične čakavštine te isključivo [[Glagoljica|glagoljicom]]. Od XII. stoljeća Hrvati razvijaju vlastitu inačicu ćiriličnoga pisma, [[hrvatska ćirilica|hrvatsku ćirilicu]] (koja se u literaturi 20. stoljeća najčešće naziva bosančicom), a od XIV. stoljeća sve se češće služe i latiničnim pismom. Utjecaj [[hrvatska redakcija crkvenoslavenskog jezika|hrvatske redakcije]] crkvenoslavenskoga jezika postupno slabi nakon XIV. stoljeća, a osobito nakon [[stogodišnji hrvatsko-turski rat|provale Turaka]] u XV. st., kada se na povijesnome hrvatskom prostoru razvijaju pokrajinske pismenosti na pojedinim dijalektima svih triju hrvatskih narječja. U XVI. i XVII. stoljeću hrvatska čakavska i osobito štokavska [[književnost]] dosežu europsku literarnu razinu.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Početci standardizacije hrvatskog jezika sežu na početak 17. stoljeća: 1604. godine u Rimu objavljuje Bartol Kašić prvu hrvatsku gramatiku ''Institutionum linguae Ilyricae'', kojom se koristi u pisanju utjecajnog službenog teksta ''Rituala Rimskog'' i koja slijedom tog &quot;službenog molitvenika&quot; znatno utječu na jezik molitvenika i crkvenih molitava – koje su onda poznate čak i nepismenim osobama. Približno u to vrijeme [[barok]]na hrvatska književnost tzv. ozaljskog književnog kruga ([[Petar Zrinski]] prevodi i na hrvatskom jeziku objavljuje značajni ep ''[[Adrianskoga mora sirena]],'' kojega je na mađarskom jeziku napisao njegov brat [[Nikola VII. Zrinski|Nikola Zrinski]]; [[Ana Katarina Zrinska]] piše molitvenik ''[[Putni tovaruš]]'', a [[Fran Krsto Frankapan]] zbirku pjesama ''[[Gartlic za čas kratiti]]'') stvara značajna književna djela napisana uz korištenje elemenata sva tri hrvatska narječja.

U to vrijeme se – zahvaljujući politici [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]] koja brigu za slavenske narode i njihove jezike iskazuje promovirajući izučavanje upravo hrvatskog jezika – hrvatski jezik obavezno izučava na svim sveučilištima diljem [[Europa|Europe]]. Smatralo se tada da zapravo svi Slaveni govore istim jezikom, koji ima različita narječja – pa se kao &quot;slavenski&quot; izučavao zapravo tadašnji hrvatski jezik.&lt;ref&gt;[http://www.matica.hr/knjige/375/ &quot;Pape i hrvatski književni jezik u XVII. stoljeću: Hrvatski među šest svjetskih jezika&quot;] prezentacija knjige prof. dr. Stjepana Krasića, pristupljeno 12. kolovoza 2015. 
&lt;/ref&gt;

Paralelno se na prostoru sjeverozapadne Hrvatske razvija kajkavski standardni jezik; na ostalim hrvatskim područjima, bez obzira na to pripadaju li štokavskomu ili čakavskomu narječju, utiru se temelji današnjemu standardnom hrvatskom jeziku koji nastaje na organskoj novoštokavskoj podlozi zapadnoga tipa. U doba [[Hrvatski narodni preporod|Hrvatskoga narodnog preporoda]] u prvoj polovici XIX. st. zapadna novoštokavština postaje temeljem općehrvatskoga jezičnoga standarda. Pod utjecajem sjevernih i zapadnih slavenskih jezika uvodi se morfofonološki pravopis, a u grafiju [[dijakritički znakovi]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Stoljećima se hrvatski književnici koji pišu štokavicom kolebaju između ikavskog (koji je bio daleko rašireniji) i jekavskog refleksa jata. Tako u relativno kratkom razdoblju na početku 19. stoljeća nastaje gramatika [[Šime Starčević]]a ''Nova ričoslovnica ilirska'' (1812.) gdje se polazi od ikavice, ''Rječosložje ilirsko-italijansko-latinsko'' (1806.) [[Joakim Stulli|Joakima Stullija]] koji preferira jekavicu i ''Ričoslovnik iliričkog, italijanskog i nimačkog jezika'' (1802./1803.) [[Josip Voltić|Josipa Voltića]], koji prikazuje kako ikavicu, tako i jekavicu. [[Andrija Kačić Miošić|Kačićev]] ''Razgovor ugodni naroda slovinskoga'' iz 1756. godine, koja je skoro dva stoljeća bila jedina knjiga za koju se može reći da je bila čitana (&quot;pjevana&quot;) uz svako hrvatsko ognjište sve do sredine 20. stoljeća – napisana je štokavskom ikavicom.

=== Hrvatski jezik u jezičnom stablu ===

[[Datoteka:Slavic_early_devolopment_schakavian.jpg|mini|240px|Šćakavska isoglosa u slavenskih jezika, štakavski je originalno bugarska/istočnojužnoslavenska reforma i on se polagano širio na zapad, prvo preko srpskog, pa onda i djelovanjem na neke hrvatske govore]]
[[Datoteka:Slavic_early_devolopment_d_t_reflekses.jpg|mini|240px|Refleksi općeslavenskog t' i d' u slavenskim jezicima.]]
[[Datoteka:Slavic_early_devolopment_chto_reflexes.jpg|mini|240px|Refleksi zamjenice što iz općeslavenskog čto/kto u slavenskim jezicima.]]
Hrvatski jezik spada među južnoslavenske jezike. S njima pripada široj zajednici [[Slavenski jezici|slavenskih jezika]], a svi zajedno ulaze u [[Indoeuropska jezična porodica|indoeuropsku jezičnu porodicu]].

Nakon raspada indoeuropske jezične zajednice – u razdoblju oko 2000. pr. Kr., stvara se, prema većini znanstvenika, baltoslavenska jezična zajednica. Za njezina trajanja nastaju mnoge jezične osobine po kojima se jezici slavenskih i baltičkih predaka počinju razlikovati od jezika ostalih indoeuropskih naroda. Predstavnici pak druge teorije smatraju da se sličnost baltičkih i slavenskih jezika može objasniti dominacijom baltičkih jezika i njihovih govornika nad Slavenima (ili obratno) u prapovijesno vrijeme.

Baltoslavenska jezična zajednica raspala se oko 1500. – 1300. godine pr. Kr. Tada se stvara zasebna praslavenska jezična zajednica.
Vrijeme njezina trajanja i prostor koji je zauzimala nisu u znanosti precizno utvrđeni. U toj se zajednici začinje niz jezičnih promjena karakterističnih za daljnji razvoj slavenskih jezika.

Migracijska kretanja slavenskih plemena dovode do stvaranja triju velikih skupina slavenskih narječja: zapadnoslavenske, istočnoslavenske i južnoslavenske. Iz tih narječja razvili su se današnji slavenski jezici: 
*zapadnoslavenski 
**[[poljski jezik|poljski]], 
**[[kašupski jezik|kašupski]], 
**[[donjolužičkosrpski jezik|donjolužički]], 
**[[gornjolužičkosrpski jezik|gornjolužički]], 
**[[češki jezik|češki]], 
**[[Šleski jezik|šleski]], 
**[[slovački jezik|slovački]].
*istočnoslavenski 
**[[ruski jezik|ruski]], 
**[[bjeloruski jezik|bjeloruski]], 
**[[ukrajinski jezik|ukrajinski]], 
**[[istočnorusinski jezik|istočnorusinski]].
*južnoslavenski 
**[[slovenski jezik|slovenski]]
**'''hrvatski''', 
**[[bošnjački jezik|bošnjački]],
**[[crnogorski jezik|crnogorski]],
**[[srpski jezik|srpski]], 
**[[makedonski jezik|makedonski]],
**[[bugarski jezik|bugarski]].

=== Južnoslavenski jezici ===

Južnoslavenski jezici nastaju iz dva ogranka južnoslavenskog prajezika – zapadnoga i istočnoga. Iz zapadnoga su se razvili slovenski, hrvatski, srpski, crnogorski, bošnjački, a iz istočnoga makedonski i bugarski jezik. Iva Lukežić podjelu južnoslavenskog prajezika na dva dijela povezuje s razvitkom i razgraničavanjima franačke i bugarske vlasti na ovim prostorima.

Istočnoslavenski je danas mrtav jezik starocrkvenoslavenski (ili staroslavenski). To je jezik prve slavenske pismenosti i književnosti. Utemeljen je na istočno-južnoslavenskom narječju iz okolice [[Solun]]a što su ga sveta braća [[Ćiril i Metod]] u drugoj polovici [[9. stoljeće|9. stoljeća]] uzela za osnovu jezika slavenskoga bogoslužja i starocrkvenoslavenske književnosti i time ga uzdigla na razinu književnoga jezika.

On je još vrlo blizak praslavenskom jezičnom stanju pa pomaže u njegovoj rekonstrukciji. Od ostalih slavenskih jezika (osobito južnoslavenskih) u najranijim fazama njihova samostalnog razvoja tek se neznatno razlikovao. U kasnijim stoljećima u taj se književni jezik probijaju elementi jezika naroda u kojih se slavensko bogoslužje zadržalo u upotrebi te tako nastaju crkvenoslavenske redakcije: ruska, bugarska, srpska, hrvatska.

Hrvatskom se redakcijom služila hrvatska glagoljička liturgijska književnost, prisutna je u većoj ili manjoj mjeri u čitavoj glagoljaškoj književnoj djelatnosti, a ponešto je utjecala i na narodni jezik hrvatske latiničke pismenosti u prvim stoljećima njezina postojanja ([[14. stoljeće|14.]] – [[16. stoljeće]]).

Hrvatski standardni jezik dijeli sa [[standardni jezik|standardnim jezicima]] Bošnjaka, Crnogoraca i Srba – uz stanovite razlike razlike – zajedničku [[Novoštokavski dijalekt|novoštokavsku]] dijalektnu osnovicu ([[fonologija|fonologiju]], [[gramatika|gramatički sustav]], osnovni [[rječnik]]).&lt;ref name=&quot;hrvenc&quot; /&gt; Kada standardni jezici različitih naroda imaju zajedničku dijalektnu osnovicu, u nekim se jezikoslovnim disciplinama smatra da se radi o konkretnim realizacijskim oblicima (varijantama) jednoga apstraktnog modela (koji nije u konkretnoj uporabi) standardnog jezika. U tom se smislu može govoriti o konkretnim oblicima [[srpskohrvatski jezik|standardne novoštokavštine, ali]] za razliku od slučajeva svih drugih jezika koji imaju varijante, nikada nije bilo jedinstvene novoštokavske osnovice ni početničkoga zajedničkog standarda, koji se onda, kao u drugim slučajima, počeo samostalno razvijati u susjednim državama ili u bivšim kolonijama (npr. francuski u Kanadi ili u Senegalu, engleski u Australiji ili u Južnoafričkoj Republici). Hrvatski standardni jezik, kao i drugi oblici standardne novoštokavštine, predstavlja svojom gramatičkom i glasovnom strukturom prijelaznu formu između sjevernoslavensko-slovenskoga i makedonsko-bugarskoga tipa (npr. stilistička vrijednost imperfekta i aorista) i jedini pokazuje osjetne sredozemne jezične utjecaje (→ dalmatski jezik). Među specifičnostima hrvatskoga standardnog jezika u odnosu na obližnje južnoslavenske standardne jezike, valja spomenuti diftonški izgovor ijekavskoga refleksa dugoga jata, niz naglasnih specifičnosti (osobito u oblicima glagolâ), osobitosti u deklinaciji (npr. razlikovanje dativnoga -omu i lokativnoga -ome), pojedine glagolske oblike, izostanak futura II. svršenih glagola, primjere iz osnovnog leksika (otok, cesta, zob, kruh, križ i sl., imena mjeseci), mnogobrojne bohemizme (vlak, dojam i dr.), stilemsku vrijednost mnogih orijentalizama i europeizama, dobrim dijelom samostalnu terminologiju svih struka i znanosti, vlastitu pravopisnu tradiciju itd.&lt;ref name=&quot;hrvenc&quot;&gt;{{Citiranje www |naslov=Hrvatska enciklopedija: Hrvati, jezik |url=http://hebeta.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=26386 |autor=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |urednik=Dalibor Brozović |access-date=21. rujna 2013. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130921054024/http://hebeta.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=26386 |archivedate=21. rujna 2013.}}&lt;/ref&gt;

== Povijesni razvoj hrvatskoga jezika ==

Razvoj hrvatskog jezika se uglavnom rekonstruira na temelju starih natpisa, tekstova i imena. Rekonstrukcija počinje od zajedničkog praslavenskog jezika. U odnosu na druge slavenske jezike, južni slavenski jezici pokazuju neke zajedničke osobine, a detaljnija povijest ne može se točnije odrediti. Povijest hrvatskog možemo pratiti od 7. stoljeća.

=== 10. – 12. stoljeće ===

Odjeljivanjem od ostalih slavenskih jezika, hrvatski počinje sa samostalnim razvojem. U odnosu na praslavensko stanje, dolazi do sljedećih promjena:

* gubljenje razlike između dva poluglasa (slabog i jakog)
* nekadašnje ''y'' prelazi u ''i''
* glasovi ''ę'' i ''ǫ'' (tj. nazalni ''e'' i ''o'') prestaju biti nazalni te većinom prelaze u ẹ (zatvoreno e) i ọ (zatvoreno o)

=== 13. i 14. stoljeće ===

[[Datoteka:Medieval_Croatian_yat.png|mini|200px|Refleksi jata u hrvatskom jeziku krajem srednjeg vijeka]]
[[Datoteka:Croatian_medieval_isoglosa.PNG|mini|200px|Bitnije isoglose u hrvatskom jeziku krajem srednjeg vijeka]]
[[Datoteka:Croatian_dialect_groups_14th_cen_with_church_borders.png|mini|200px|Utjecaj crkvenih granica na razvoj hr. dijalekata]]
U ovom razdoblju dolazi do različitog razvoja narječja, pa i do velikih razlika unutar samih narječja. Glavni uzrok je nestanak zatvorenih vokala (ẹ i ọ) u većini govora. Glas ẹ ili ě (hr. jat) koji je prelazi u ''a'', ''e'', ''i'', ''je'', ''ije'' ili opstaje kao ẹ (zatvoreno e), pri čemu ponegdje odlučuju kompleksna pravila.

Također, nestaje poluglas, i prelazi u ''a'' ili ''e'', a iznimno u ''o''.

Slogotvorno ''l''  prelazi u ọ (zatvoreno o), koje kasnije prelazi u ''u'', ''o'' ili ostaje ọ (zatvoreno o).

Oko [[1400.]] godine završno -''l'' prelazi u ''o'' ili ''a'' u većini govora štokavskog narječja.

Staroslavenski glas t' u prelazi u ''č'', ''ć'', međuglas (č') ili opstaje kao t'.

Na krajnjem jugu (područje nastanka novoštokavice) šćakavske isoglose (refleksi praslavenskih šk', št', žg' i žd') postaju štakavske (refleksi šk, št, žg i žd).

Također, dolazi do promjene originalnog naglasnog sustava od tri naglaska (akut, kratki i dugi silazni) na sustave od 2 ili više naglasaka, te pomicanjem naglasnih mjesta u mnogim govorima.

Svim ovim promjenama se (novo)štokavsko narječje (koje sadrži 4 naglaska, kratki i dugi ulazni i silazni) se više odjeljuje od ostala dva narječja.

=== 15. – 18. stoljeće ===

U ovom razdoblju dolazi do divergencije među narječjima, kao i do velikih [[migracije Hrvata pred Turcima|seoba stanovništva]], izazvanih turskim osvajanjima i [[rat]]ovima koji su trajali stotinama godina. U mnoge štokavske govore ulazi vrlo velik broj turskih riječi (''čarapa'', ''top'', ''boja'', ''šećer'', ''budala'', ''jastuk'', ''bunar''…) U kajkavsko narječje ulaze mnoge njemačke riječi, a u primorske govore talijanske (putem [[Venetski jezik|venetskog )]]. Takve razlike u rječniku postoje i danas.

U mnogim govorima nestaje razlika između ''č'' i ''ć''/t'.

Tijekom [[Renesansa|renesanse]], učeni Hrvati – koji studiraju u inozemstvu, ili visokim učilištima u Hrvatskoj, poput [[Dominikanci|dominikanskog]] [[Sveučilište u Zadru|Sveučilišta u Zadru]] (osnovano 1396. godine), [[Pavlini|pavlinskog]] Sveučilišta u Lepoglavi (osnovano 1656.), [[Družba Isusova|isusovačkog]] [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]] (osnovano 1669. godine) i [[Franjevci|franjevačke]] Visoke filozofske škole u Osijeku (osnovana 1707. godine, 8 godina nakon što je [[Mir u Srijemskim Karlovcima|Mirom u Srijemskim Karlovcima]] Slavonija vraćena Hrvatskoj) – počinju pisati književna djela na narodnom jeziku, sukladno tadašnjem europskom trendu. Krajem 15. stoljeća nastaje prva hrvatska drama ''[[s:Radmio i Ljubmir|Radmio i Ljubmir]]'', koju [[Džore Držić]] piše na (ijekavskom) dubrovačkom narječju. 1536. godine [[Petar Zoranić]] (ikavskim) narječjem sjeverne Dalmacije piše prvi hrvatski roman [[Planine]].

Razvijanjem tiska, književna djela na hrvatskom jeziku postaju šire dostupna. Osobito se šire se osobito molitvenici, te najčitanija knjiga u hrvatskom narodu do sredine 20. stoljeća. Tako primjerice 1660. godine [[Petar Zrinski]] objavljuje u Veneciji hrvatski prijevod djela svojega brata [[Nikola VII. Zrinski|Nikole VII. Zrinskog]] &quot;Sirena Jadranskoga mora&quot; i molitvenik &quot;[[Putni tovaruš]]&quot;, djelo svoje supruge [[Ana Katarina Zrinska|Ane Katarine Zrinski]].

Osobito utjecajno književno djelo bio je “[[s:Razgovor ugodni naroda slovinskoga|Razgovor ugodni naroda slovinskoga]]” (prvo izdanje: Venecija, 1756.), djelu koje je dalmatinski franjevac [[Andrija Kačić Miošić]] napisao na štokavskoj ikavici – te uz uvažavanje Gramatike koju je [[Bartol Kašić]] (isusovac iz Dalmacije) za ikavsku štokavicu napisao 1604. godine. Znatan utjecaj na postupno prihvaćanje štokavskog standarda imao je i Kašićev prijevod &quot;Rituala Rimskog&quot; (Rim, 1640. god.) – službenog liturgijskog molitvenika iz kojega su svećenici čitali molitve u najrazličitijim javnim prigodama – od vjenčanja do pogreba. Međutim su čakavci i štokavci ostajali svjesni jezičnog bogatstva koje su baštinili, te se tijekom tog razdoblja nastavila razvijati osobito kajkavska književnost; možda je slabijem prihvaćanju štokavštine na području Sjeverozapadne Hrvatske pridonijela i činjenica da je to područje crkveno bilo vezano uz Mađarsku, gdje se preferiralo korištenje Rimskog Rituala na latinskom jeziku.

Tijekom tog razdoblja književnici često gledaju ugraditi u (hrvatski književni) jezik kojim pišu najbolje elemente sva tri hrvatska narječja – štokavskog, kajkavskog i čakavskog. To osobito vrijedi za književnike baroknog [[Hrvatska barokna književnost|Ozaljskog književnog kruga]], kojega uz gore navedene Petra i Katarinu Zrinsku spadaju [[Fran Krsto Frankapan]] i pavlin [[Ivan Belostenec]].

=== 19. stoljeće i kasnije ===

[[Datoteka:Croatian_yat.png|mini|200px|Refleksi jata u hrvatskom jeziku u 20. stoljeću]]
U najnovijem dobu dolazi do raznih standardizacija jezika, uglavnom na štokavskoj osnovi, i usporedo s tim do pokušaja čišćenja jezika od posuđenica iz [[germanizam|germanskih]] i [[Romanizam|romanskih]], te iz [[turcizam|turskog]] jezika; one se nerijetko zamjenjuju riječima posuđenima iz bližih slavenskih jezika (osobito [[čehizam|češkoga]]: ''časopis'', ''naslov'', ''prednost'', ''smjer'', ''učinak'', ''uloga'', ''ured'', ''zbirka''…, kao i [[rusizam|ruskoga]]: ''činovnik'', ''iskren'', ''odličan'', ''opasan'', ''poslovica'', ''razočarati'', ''strog'', ''točka''…). Istovremeno u jezik ulaze mnogi [[latinizam|latinski]] i [[grecizam|grčki]] termini. U 20. stoljeću dolazi do ulaska stanovitog broja riječi iz [[anglizam|engleskoga]] (''[[vikend]]'', ''[[klub]]'', ''[[tenk]]'', ''[[boks]]''…).

Sukladno tadašnjim austijskim geopolitičkim konceptima (&quot;[[austroslavizam]]&quot;), dobiva [[Vojvodina|vojvođanski]] Srbin [[Đuro Daničić]] (bliski suradnik, te u punom smislu nasljednik srpskog jezikoslovca [[Vuk Karadžić|Vuka Karadžića]]) priliku da u Zagrebu radi na svojem ''Rječniku hrvatskoga ili srpskoga jezika.'' Taj rječnik – koji je napisan u svrhu što većeg približavanja hrvatskog i srpskog književnog jezika – koji izlazi u razdoblju 1880. – 1882. god., te ostvaruje znatan utjecaj na hrvatski jezik (a i na [[Srpski jezik|srpski]]). Međutim hrvatski književni jezik ne prestaje ni nakon toga primati znatne utjecaje iz kajkavskog i čakavskog narječja (naposljetku se glavna hrvatska kulturalna središta i nalaze na čakavskom i kajkavskom području, te su najznačajniji hrvatski književnici nerijetko od djetinjstva i rane mladosti &quot;zaraženi&quot; tim narječjima), te nastojanja da se od hrvatskog i srpskog jezika učini jedan &quot;[[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]&quot; jezik ipak nisu bila uspješna. Primjerice je (izvorni kajkavac) [[Miroslav Krleža]] u radzoblju nakon I. svjetskog rata zastupao tezu o jedinstvenom srpskohrvatskom jeziku i narodu, i pisao na ekavici. Nakon stanovitog vremena života u jugoslavenskoj državi – gdje se ubrzo razbijaju njegove iluzije prema kojima bi zbog željene bliskosti sa Srbima bilo prihvatljivo odreći se hrvatskog jezika i hrvatskog nacionalnog identiteta – sam postaje svjestan promašenosti politiziranog koncepta u kojem je sudjelovao, istražuje vlastitu kajkavsku baštinu (te 1936. god. objavljuje kajkavske &quot;[[Balade Petrice Kerempuha]]&quot;, u kojem ne koristi nijedno od govornih kajkavskih narječja, nego stvara jedan bogati književni jezik &quot;kakav je mogao biti da nismo prihvatili štokavštinu&quot;) i naposljetku postaje glavnim pokroviteljem [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika]] iz 1967. godine. Kod – na području jezika vrlo utjecajnog – M. Krleže prepoznajemo odrednice burnog razdoblja u razvoju hrvatskog jezika, koji su od razdoblja zadnjeg dijela 19. do prema kraju 20. stoljeća ostali vrlo jako obilježeni rastom, krizama i konačnom propašću [[Unitarističko jugoslavenstvo|jugoslavenske ideje]]. Neki autori to razdoblje, zapravo, i zovu &quot;Krležinim dobom&quot;.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |first=Vladimir |last=Anić. V. |url=https://hrcak.srce.hr/131500 |title=Miroslav Krleža u ''Rječniku stranih riječi'' |editor-first=Ivana |editor-last=Klinčić |journal=Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje |volume=40 |edition=2 |date=2014-12 |at=str. 534}}&lt;/ref&gt;

Krajem 20. stoljeća dolazi do razvoja masovnih medija i velikog utjecaja standardnog (&quot;književnog&quot;) jezika novina, radija i televizije na jezik. Najprije kroz šaljive podlistke, komedije i sl., a kasnije demokratizacijom društvenih odnosa i šire, ipak u medije ograničeno prodire i govorni jezik. Kao mješavina stvara se hrvatski ''supstandardni idiom'' koji vrši velik utjecaj na standardni jezik i u praksi ga često zamjenjuje.

== Povijesni razvoj standardizacije hrvatskoga jezika ==

=== Početak ===

[[Datoteka:Croatian_dialects_in_RH_and_BiH_diference_between_20_and_14_century.PNG|mini|desno|300px|Povijesna razlika u rasprostiranju hrvatskih dijalekata, pojednostavljeni prikaz]]
[[Datoteka:Croatian_dialects_difference_between_14_and_20_century.png|mini|desno|300px|Povijesna razlika u rasprostiranju hrvatskih dijalekata]]
[[Datoteka:Croatian_dialects_and_the_borders_of_1606.png|mini|desno|300px|Utjecaj turskih osvajanja na razvoj hr. narječja]]

Pod kraj 9. stoljeća Hrvati su sa slavenskim bogoslužjem dobili i književni jezik, starocrkvenoslavenski i pismo, [[Glagoljica|glagoljicu]]. Pismenost se naglo širila, a u liturgijske i neliturgijske (nabožne i svjetovne) tekstove veoma brzo prodiru, ali s različitim intenzitetom i opsegom utjecaja, crte narodnoga jezika, u prvom redu čakavskoga narječja.
Tako je s jedne strane na čakavskoj podlozi za liturgijske knjige razvijen [[crkvenoslavenski jezik]] hrvatske redakcije ili hrvatskocrkvenoslavenski jezik, a s druge strane mješoviti tip književnoga jezika: narodni jezik s crtama crkvenoslavenskoga u službi stilskih sredstava za neliturgijske tekstove (do početka [[14. stoljeće|14. stoljeća]] i za pravne).

Prevladavanje jedne ili druge sastavnice u tom hibridnom tipu jezika bilo je uvjetovano raznim čimbenicima:
* starinom predloška
* podrijetlom predloška
* užom namjenom teksta
* književnom kulturom pisca
* karakterom sredine u kojoj je i za koju je nastajao

[[Datoteka:Vinodol.jpg|mini|Vinodolski zakonik, 1288.]]

Tako smo u početku, u srednjem vijeku, imali uglavnom tri tipa književnoga jezika:
* crkvenoslavenski hrvatske redakcije u liturgijskim spisima
* hibridni crkvenoslavenski-čakavski
* crkvenoslavensko-čakavsko-kajkavski u neliturgijskim spisima, pjesništvu, narodni (čakavski) u prikazanjima, svjetovnim tekstovima, zapisima i sličnim djelima.

Najstariji su spomenici hrvatskoga narodnoga jezika čakavskoga narječja &quot;[[Istarski razvod]]&quot; iz [[1275.]], te [[Vinodolski zakonik]], [[1288.]]

Među najznačajnije spomenike hrvatskocrkvenoslavenskoga jezika na glagoljici spadaju &quot;[[Misal kneza Novaka]]&quot; iz [[Lika|Like]], [[1368.]], te &quot;[[Hrvojev misal]]&quot;, [[1404.]] Ostali su tekstovi, bilo narodna izraza, bilo miješanoga narodnoga i crkvenoslavenskoga.&lt;ref&gt;[http://www.hr/darko/glagoljica/biser20.html 20 bisera hrvatske glagoljice]&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Novak.jpg|lijevo|mini|Misal kneza Novaka, 1368.]]

Od početka [[14. stoljeće|14. stoljeća]] (od dviju glagoljskih listina iz Novoga iz [[1309.]] godine) u pravnim spisima srednjovjekovnih hrvatskih glagoljaša pobjeđuje upotreba narodnoga jezika, a crkvenoslavenski elementi ovdje su samo mjestimična iznimka. Narodni čakavsko narječje od samoga početka (“Red i zakon” [[zadar]]skih dominikanki iz [[1345.]] godine, i “Šibenska molitva” iz istoga vremena) karakterizira hrvatsku latiničnu književnost.

Od prvih hrvatskih pisanih spomenika, od kojih je [[Bašćanska ploča]], napisana oko [[1100.]] godine, najvažnija jer je s njom hrvatski književni jezik stupio na područje pismenosti, razvija se bogata hrvatska srednjovjekovna književnost (životi svetaca, pripovijetke, romani, duhovno pjesništvo, crkvena prikazanja), dobrim dijelom prijevodna.

Uz glagoljicu vrlo se rano javlja i hrvatska ćirilica, znana i kao &quot;arvacko pismo&quot;, arvatica, poljičica, [[bosančica]] (Bosna i Hercegovina, srednja i južna Dalmacija, [[Humačka ploča]], “Povaljska listina” iz [[1184.]]/[[1250.]]) i [[latinica]] ([[Dalmacija]], [[Istra]], spomenuti “Red i zakon” najstariji je hrvatski tekst koji je u cjelini pisan latinicom).

Prvi je cjeloviti tekst na štokavskome narječju uopće [[Vatikanski hrvatski molitvenik]], nastao u Dubrovniku prije [[1400.]]

U razvoju hrvatske kulture, književnosti i jezika to je važno razdoblje. Stvorena su značajna djela ne samo povijesne nego i trajne kulturne vrijednosti. Preko njih je hrvatski književni jezik sačuvao kontinuitet od [[11. stoljeće|11. stoljeća]] do danas, prvenstveno u rječničkom blagu i frazeologiji.

=== Postanak hrvatskoga književnoga jezika i renesansna književnost ===

U razdoblju [[Renesansa|europskoga preporoda (renesansa)]] u gradskim središtima, poput [[Split]]a, [[Dubrovnik]]a, [[Zadar|Zadra]], [[Hvar]]a, književni radovi stvaraju se na mjesnim narječjima.

Od [[14. stoljeće|XIV. stoljeća]] hrvatski su latinisti pridonosili latinističkoj književnosti europskoj: hrvatski se morao potvrditi kao ravnopravan izričaj na kojemu se može prenijeti misleno područje: rad je humanista i preporodnih pisaca stoga osobito važan.

Pjesmotvorje na jeziku hrvatskome opstoji od XIV. stoljeća; na njem je spjevana “Judita” ([[Venecija]], [[1501.]]), djelo oca pjesničke umjetnosti hrvatske, [[Marko Marulić|Marka Marulića]] – kojemu su preteče poznati i nepoznati petrarkisti dubrovački.
Marulić je pisao čakavskim narječjem, rabeći katkad i štokavske i kajkavske oblike kada su mu kao pjesničko sredstvo bili potrebni.

Ulaskom štokavskoga narječja u hrvatsku književnost pod kraj [[15. stoljeće|15. stoljeća]] u djelima [[Šiško Menčetić|Šiška Menčetića]] ([[1457.]] – [[1527.]]), [[Džore Držić]]a ([[1461.]] – [[1501.]]) i pjesama spjevanih &quot;na narodnu&quot; u Ranjininu zborniku počinje naš današnji književni jezik.

Da se kraj 15. stoljeća može smatrati njegovim početkom, dovoljno je kao osvjetljenje te tvrdnje navesti jednu pjesmicu Šiška Menčetića:

:''''Ti ćeš, biti uzrok moje smrti''''

:''Ako li i dođe prijeka smrt na mene''
:''ti s’ uzrok, gospođe, život moj da vene.''

[[16. stoljeće|Šesnaesto je stoljeće]] značilo vrhunac hrvatske renesansne književnosti, poglavito čakavsko-štokavskoga kruga ([[Hanibal Lucić]], [[Petar Hektorović]], [[Petar Zoranić]], [[Mavro Vetranović]], [[Marin Držić]], [[Dominko Zlatarić]]) sa središtima u Zadru, Hvaru, [[Korčula|Korčuli]] i [[Dubrovnik]]u.

U sjevernoj se Hrvatskoj pojavila književnost na kajkavskome narječju (Vramec: “Postila”), kao i na čakavsko-kajkavskom međunarječju (protestantski pisci [[Stjepan Konzul Istranin]] i [[Antun Dalmatin]]).

Od ulaska štokavskoga narječja u hrvatsku književnost hrvatski književni jezik štokavskoga tipa razvijao se evolutivno, bez velikih lomova i usjeka pa se kraj 15. stoljeća može s pravom smatrati početkom današnjeg hrvatskog književnoga jezika odnosno početkom njegovog standardiziranja, jer je među ostalim, već onda bio polivalentnim. Točnije, jezik najrazvijenije i vrlo utjecajne dubrovačke književnosti, koja je utjecala na sve ostale pisce na hrvatskom jeziku, postao je standardnim.&lt;ref&gt;Stjepan Babić: ''Hrvatski jučer i danas'', Školske novine, Zagreb, 1995., str. 250.&lt;/ref&gt;

U ovom je razdoblju hrvatski jezik postao i jezikom kojeg se izučavalo na sveučilištima i to odlukom samih papa.&lt;ref name=&quot;Cekol&quot;&gt;[http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac265.nsf/AllWebDocs/ogr1 Vijenac br. 265/2004.,] Sandra Cekol: ''Čeh, Leh i Meh'', 29. travnja 2004.&lt;/ref&gt; Hrvatski se izabralo zbog legende o hrvatskoj braći [[Leh, Čeh i Rus|Čehu, Lehu i Mehu]], a uzelo ga se kao zajednički jezik na kojem će se objavljivati crkvene knjige za slavenske narode. To je bilo u sklopu programa [[katolička obnova|katoličke obnove]]. Time se hrvatski potvrdio da je bio jezikom visoke kulture i znanosti, na istoj razini kao jezici koje je Katolička Crkva u to doba smatrala najvažnijim svjetskim jezicima za proučavanje Biblije i crkvenih znanosti.&lt;ref name=&quot;Cekol&quot;/&gt; Radilo se o dekretima koje je izdao [[Zbor za širenje vjere]] u ime papa. Prvi je iz [[1622.]], u ime pape [[Grgur XV.|Grgura XV.]], u kojem se zapovijeda svim visokim crkvenim školama na području Mletačke Republike osnovati katedre za arapski i ''ilirski jezik''. U dekretu iz [[1623.]] kojeg je izdao u ime pape [[Urban VIII.|Urbana VIII.]], zapovijedilo se neka se na svih crkvenim školama i crkvenim sveučilištima uz hebrejski, pučki i klasični grčki, kaldejski (aramejski) i arapski uči također i ''ilirski jezik''. Presuda vrhovnog crkvenog suda, [[Sveta Rota|Svete Rote]] od [[10. prosinca]] [[1655.]] je riješila sve dvojbe oko toga na što se pojam &quot;ilirski&quot; odnosi: Ilirik su Dalmacija, uža Hrvatska, Bosna i Hercegovina te Slavonija i time je obilježila etnički prostor hrvatskog naroda.&lt;ref name=&quot;Cekol&quot;/&gt;

Djela hrvatske književnosti iz tog razdoblja, posebice iz dubrovačkog područja bila su predmetom neutemeljenih velikosrpskih posizanja za hrvatskom kulturom. Te velikosrpske otimačine nisu prestale ni vojnim porazom Srbije u osvajačkom ratu protiv Hrvatske i BiH.&lt;ref&gt;[http://www.hrvatsko-slovo.hr/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=770:komentar-mate-kovaevi-&amp;catid=34:izdvajamo Hrvatsko slovo] Komentar. Mate Kovačević: Napadaj na hrvatsku književnost&lt;/ref&gt;&lt;!-- dosta dobro objašnjenje neutemeljenosti tih posezanja, za one neupućene --&gt;

=== Barokni slavizam, prosvjetiteljstvo i jezična standardizacija ===

[[17. stoljeće]] i prva polovina [[18. stoljeće|18. stoljeća]] znače novo razdoblje u razvoju hrvatske književnosti i njezina jezika.

To je doba zamiranja književnoga i kulturnoga rada u [[Dalmacija|dalmatinskim]] gradovima pod [[mletačka republika|mletačkom]] upravom, doba sve oskudnijega materijalnog i kulturnog stanja na područjima pod [[Turska|Turcima]], doba [[Protureformacija|protureformacije]] i katoličke obnove, u kojoj prednjači isusovački red i koja za svoj obnovljeni vjerskopoučni rad među pukom ponovo traži što šire prihvatljiv i razumljiv književni jezik.
Postupno povlačenje Turaka ostavlja za sobom nove prostore za širenje književnoga i kulturnoga djelovanja.

To je i doba nastanka naših prvih [[gramatika]] i pojačanoga leksikografskog rada, doba teorijskih i praktičnih pokušaja na stvaranju jedinstvenoga književnog jezika. Unatoč pokrajinskim i neodređenim općim nazivima što se sve češće javljaju kao ime hrvatskoga jezika (slovinski, slovjenski, dalmatinski, ilirski i drugi), traje neprekidna svijest svih hrvatskih krajeva i narječja o pripadnosti jednom jeziku i o potrebi njegova ujednačavanja. Pritom se sve češće izražava načelo o potrebi stvaranja jedinstvenoga književnog jezika na temelju najraširenijega narodnoga govora i sve jasnijom biva svijest da je taj najrašireniji narodni govor štokavština.

Na samom početku ovoga razvojnog razdoblja hrvatskoga književnog jezika nastaje i njegova prva gramatika “Institutionum linguae illyricae libri duo” Pažanina [[Bartol Kašić|Bartola Kašića]], objavljena u [[Rim]]u godine [[1604.]]
To je gramatika jezika dotadašnje hrvatske pismenosti i književnosti. Osnova joj je čakavska, ali u njoj ima i štokavskih elemenata. Kasnije je njezin autor, na svojim misionarskim putovanjima u krajeve pod Turcima i u Dubrovnik, spoznao da je štokavsko narječje najraširenije među našim narodnim govorima i dâ bi bilo najpogodnije kao osnova književnoga jezika.

Bartol Kašić je i autor prvog poznatog hrvatskog cjelokupnog prijevoda [[Biblija|“Svetoga pisma”]] i hrvatsko-talijanskoga rječnika, ali je to oboje, nažalost, ostalo u rukopisu (Kašićev je prijevod Biblije prvotiskan [[2000.]] godine.).
Objavio je niz vjerskih i vjerskopoučnih djela i više prijevoda, od kojih je najznačajniji “Ritual rimski”, objavljen u Rimu [[1640.]] godine, koji je svojom svakodnevnom porabom na širokom prostoru znatno utjecao na razvoj hrvatskoga književnog jezika i imao u njemu onu ulogu koju su u ostalih europskih naroda imali objavljeni prijevodi Svetoga pisma.

[[Datoteka:Biblija-kasic.jpg|mini|Stranica iz Kašićeva rukopisnoga prijevoda &quot;Biblije&quot;]]

U 17. stoljeću razvija se i književnost u Bosni s najpoznatijim predstavnikom [[Matija Divković|Matijom Divkovićem]].
On svoja djela piše istočnobosanskom staroštokavskom ijekavicom za razliku od većine kasnijih bosanskih pisaca, kod kojih sve više prevladava novoštokavska ikavica. Književni rad u Bosni u 17. i u prvoj polovini 18. stoljeća uklapa se u tijekove katoličke obnove i gotovo se isključivo veže uz franjevački red. Djelovanje bosansko-hercegovačkih franjevaca na oživljavanju vjerskog, kulturnog i književnog života u okvirima franjevačke redodržave Bosne Srebrne, koja je u to doba obuhvaćala uglavnom sve štokavske Hrvate, znatno je pridonijelo uklanjanju narječnih razlika u pisanom jeziku i ujednačavanju hrvatskoga književnog jezika na širokom prostoru od [[Slavonija|Slavonije]] do mora. U tom jeziku, uz narječne osobine pojedinih pisaca, prevladava novoštokavska ikavica.

U Dubrovniku je u 17. stoljeću prevladala novoštokavska ijekavica, a sve se više ostvaruju uvjeti za prihvaćanje štokavštine i kod pisaca čakavaca u južnoj Hrvatskoj. Ti su pisci već i prije u svoja djela unosili štokavske crte pod utjecajem dubrovačke i usmene štokavske književnosti. Djelovanjem bosansko-hercegovačkih franjevaca štokavština postaje prestižni književni jezik i na južnočakavskom području. Jedan od odvažnih poticaja u tom pravcu bio je i rječnik talijanskoga isusovca [[Jakov Mikalja|Jakova Mikalje]] &quot;Blago jezika slovinskoga&quot; iz [[1649.]] – [[1651.]] Mikalja je sudjelovao u katoličkoj obnovi u našim krajevima i u tom je rječniku izrazio misao da bi Hrvati trebali za književni jezik odabrati svoje najljepše narječje, a to je “bosansko” (to jest štokavština), koje se po ljepoti može usporediti s toskanskim u Italiji.

Vrhunac je barokni pjesnički izraz doživio u djelima [[Ivan Gundulić|Ivana Gundulića]], [[Ivan Bunić Vučić|Ivana Bunića]] i [[Junije Palmotić|Junija Palmotića]] – svima pisanima posebnim stiliziranim oblikom ijekavske štokavštine.
Dubrovniku je susjedna [[Hercegovina]] bila štokavska, te je s čakavskim podslojem (na Dubrovačkom području se u ranijim stoljećima govorilo čakavicom) u XVII. stoljeću oblikovan ondje razrađen štokavski književni izraz. Tim je trima djelovanjima: jezikoslovnima (Kašić, Mikalja), pučko-prosvjetnima (Divković) i književno-umjetničkima (Gundulić, Palmotić) oblikovan jezik koji se po glavnim značajkama nije bitno razlikovao od modernoga hrvatskog standardnoga jezika.

[[Datoteka:Tears of the Prodigal Son.jpg|lijevo|mini|Ivan Gundulić:Suze sina razmetnoga, 1622.]]

U 18. stoljeću, nakon oslobođenje velikoga dijela Hrvatske od turske vladavine, a u skladu s općim tendencijama [[racionalizam|racionalizma]], u svim se hrvatskim krajevima javljaju prosvjetiteljski pisci. Cilj im je podizanje kulturne razine svih oblika narodnog života, te stoga svoja djela namjenjuju uglavnom neukom puku. Borci su protiv predrasuda, praznovjerja, zaostalosti i neukosti i pobornici istine, razuma i općeg napretka. U tom su poslu motivirani sviješću o potrebi uvođenja vlastite narodne kulture u zajednicu prosvijećenih europskih naroda. U težnji da osvoje što širi krug čitatelja i da im približe svoja djela, u svom se stvaralaštvu često služe oblicima i jezičnim izrazom narodnog stvaralaštva. Na taj način njihova djela poprimaju pučko obilježje i stječu veliku popularnost u narodu, a šire i utjecaj štokavskoga narječja, na kojem su pisana. Najčitanije su bile i najveću su popularnost stekle dvije knjige: “Razgovor ugodni naroda slovinskoga” [[Andrija Kačić Miošić|Andrije Kačića Miošića]] iz [[Makarska|Makarskoga]] primorja ([[1756.]]; prošireno izdanje [[1759.]]), te “Satir iliti divji čovik” Slavonca [[Matija Antun Relković|Matije Antuna Relkovića]] ([[1762.]]; drugo, prošireno izdanje [[1779.]]).

Kačićev &quot;Razgovor ugodni naroda slovinskoga&quot; – zbirka poezije na štokavskoj ikavici koju je Kačić kao već zreo intelektualac i pisac sastavio u desetercu i osloncem na tradiciju narodnog pjesništva – imala je nemjerljivi utjecaj na razvoj hrvatskoj jezičnog standarda. Ta je knjiga bila čitana vrlo mnogo, te je na zimskim sijelima (&quot;večeri poezije&quot;, rekli bismo urbanim izričajem) u selima svih dijelova Hrvatske (i šire) bilo do drugog svjetskog praktično bez iznimke čitana ili recitirana napamet. Time je i u jezično iznimno raznolikim kajkavskim i čakavskim područjima jezik Kačićevih stihova postajao svojevrsna &quot;lingua franca&quot; i referentni izvor riječi (od kojih je mnoge skovao sam Kačić) i izričaja koji je dopunjavao jezični fond koji je puk dobivao u roditeljskoj kući i tijekom skromnog školskog obrazovanja. &quot;Tvrdnje o standardizaciji jezika koje su bile zasnovane na unitarističkoj, srpskohrvatsko-vukovskoj tendencioznosti, i koje govore da je ona provedena tek u 19. stoljeću, pokazat će se neistinitima jer i Kačić sa svojim djelom, kao i Kašić još prije svojom Gramatikom iz 1604. godine, dakle dva vijeka prije Vuka, pokazuju svojevrsnu normiranost hrvatskog jezika, da ne spominjemo druge zaslužnike u području hrvatskog jezikoslovlja.&quot;&lt;ref&gt;[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=26728]  Andrija Kačić Miošić i njegovi prosvjetiteljski i jezični prinosi, Šimun Musa, &quot;Croatica et Slavica Iadertina&quot;, Vol.2 No.2. Veljača 2007..&lt;/ref&gt;

Književnojezični razvoj protekloga razdoblja, u kojem se već jasno ocrtavalo prvenstvo štokavštine u ulozi hrvatskoga književnog jezika, omogućio je piscima ovoga razdoblja da prihvate više-manje jedinstven književni jezik na novoštokavskoj narječnoj osnovi, uglavnom zapadnoga ikavskog tipa (izuzev ijekavskoga Dubrovnika). U tom jeziku obilježja jedinstvenosti pretežu nad pokrajinskim razlikama. Osvajanjem široke čitateljske publike u većinskom dijelu hrvatskoga naroda, širenjem svoje upotrebe u sve raznolikije svrhe i uključivanjem u sve novija područja ljudske djelatnosti u vezi sa zahtjevima novoga vremena taj jezik već funkcionira kao standardni jezik.

=== Ilirski pokret i filološke škole ===

Sve je Hrvate u jednom jeziku i u jednom slovopisu (grafiji), tipu slova za pisanje glasova, ujedinio tek [[Ljudevit Gaj]] ([[1809.]] – [[1872.]]) kao predvodnik kulturalnog i političkog [[Ilirski pokret|Ilirskog pokreta]]. On [[1830.]] izdaje u Budimu knjižicu &quot;'''Kratka osnova horvatsko-slavenskog pravopisanja poleg mudroljubneh, narodneh i prigospodarneh temeljov i zrokov'''&quot;.
U njoj po češkom uzoru predlaže ''č'', ''ž'', ''š'', ''ľ'', ''ň'', ''ď'', ''ˇg''  to jest, za svaki glas poseban znak.
Prihvaćeno je ''č'', ''ž'', ''š'', a za druga su slova uzeti dvostruki znakovi, dvoslovi ''lj'', ''nj'', ''dj'' ili ''gj'', ''dž'', iz poljskoga je preuzeto ''ć'', a kasnije je namjesto ''dj'' još predloženo ''đ''.
Gaj [[1835.]] izdaje ''[[Novine Horvatzke]]'' s prilogom ''[[Danica (časopis)|Danicza Horvatzka, Slavonzka y Dalmatinzka]]'', novine kajkavski, a Danicu kajkavski i štokavski, uz stari pravopis katkad upotrebljava i novi.
U početku 1836. mijenja naslov u Ilirske narodne novine, ''Danica ilirska'' i uvodi novi slovopis i hrvatski književni jezik stiliziran na štokavskoj narječnoj osnovi po ugledu na tradicionalnu hrvatsku književnost Dubrovnika i jezikoslovca Bartola Kašića.
Iako je to za kajkavski [[Zagreb]] bio revolucionarni čin, Gaj je naišao na neznatan otpor jer je i prije njega na kajkavskom području bilo uvriježeno shvaćanje da općehrvatski jezik treba stilizirati prema ''književnosti'' nekadašnje [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]] kao jedinog slobodnog prostora koji nije bio pod stranim utjecajem, stoga su tako već ranije bila pisana i  ''Disertacija'' [[Janko Drašković|Janka Draškovića]] ''iz 1832. godine''.
Stilizacijom hrvatskoga jezika na štokavskoj osnovi Gaj nije prekidao jezičnu tradiciju, nego ju je nastavio i proširio obuhvativši sva hrvatska narječja prema jednom stilu, u prvom redu prema dubrovačkom i slavonskom.
On je dakle jedan od hrvatskih književnih jezika, koji je u Hrvata već bio izgrađen i prije preporoda, proširio i na kajkavsko područje.
Tako je Gaj u jednom književnom jeziku i u jednom pravopisu ujedinio sve Hrvate i njegove su zasluge zbog toga goleme: stvorio je najbolje temelje za procvat hrvatske kulture na svim područjima ljudske djelatnosti.

Gaj i ilirci težili su i više od toga. Nastojali su da u književnom jeziku ujedine sve Južne Slavene. Zato su hrvatski jezik nazvali ilirskim i zato su neke pojedinosti prilagođavali tome cilju. Tako su na mjestu nekadašnjega [[jat]]a pisali ''ě'' težeći da tako ujedine ijekavce, ikavce i ekavce. Samoglasno ''r'' pišu s popratnim glasom (perst, parst), u genitivu množine pišu ''-h'' (''ženah''). Pravopis je morfonološki (korijenski, ''sladka'', ''žalostno''). Valja imati na umu da je to bio samo način pisanja, izgovor je bio ''prst'', ''žena'', ''slatka'', ''žalosno'', jedino se ''ě'' čitao različito. I u jeziku su zadržali neke posebnosti, na primjer u deklinaciji različit [[dativ]], [[lokativ]] i [[instrumental]] množine (dativ ''ženam'', lokativ ''ženah'', ''mjestih'', instrumental ''ženami'', ''narodi''). Ali široka se ilirska ideja pokazala neostvarljivom. Svi su južnoslavenski narodi krenuli svojim putima.

Od samoga je početka Gajevo djelovanje dalo snažan poticaj književnosti i tako se hrvatski književni jezik kao sredstvo umjetničkog izraza očituje u svom najvećem postignuću.
Gaj je i sam objavljivao stihove i prozu, ali su značajnija ostvarenja dali drugi: Vraz, Demeter, Nemčić, a najvrjednija [[Ivan Mažuranić]] i [[Petar Preradović]].

==== Zagrebačka jezikoslovna škola ====

{{glavni|Zagrebačka filološka škola}}
[[Lingvistika|Jezikoslovno]] oblikovanje književnog jezika u trećoj četvrtini [[19. stoljeće|19. stoljeća]] u znaku je takozvane zagrebačke jezikoslovne škole. Začetnici su joj Gaj i gramatičari [[Vjekoslav Babukić]] i [[Antun Mažuranić]], ali je do najsnažnijega izraza došla kad joj se na čelu našao gramatičar i književnik [[Adolf Veber Tkalčević]] ([[1825.]] – [[1889.]]) i leksikograf [[Bogoslav Šulek]] ([[1816.]] – [[1895.]]). Obojica su uglavnom branila dotadašnji način pisanja, a Tkalčević se posebno zalagao za nastavak -''h'' u genitivu množine, predlažući da se takav oblik i govori. Stoga su on i njegovi sljedbenici nazvani '''ahavcima'''. U njihovu je radu značajna i težnja za jezičnom čistoćom. Ona se najviše očitovala u zamjenjivanju tuđica našim riječima. Šulek je nastojao da stvori hrvatsko znanstveno nazivlje, ali je zbog otpora prema germanizaciji i suzbijanja prevlasti [[njemački jezik|njemačkoga]] i [[latinski jezik|latinskoga jezika]] svjesno nastojao da nazivi budu domaće riječi.
Ako ih nije bilo, stvarao je nove ili ih je preuzimao iz slavenskih jezika, uglavnom iz češkoga i ruskoga, prilagodivši ih hrvatskomu. Obojica su, Tkalčević svojim člancima i gramatikama, i Šulek svojim rječnicima, učinili toliko da su njihovi suvremenici dobili jezik sposoban za praktičnu porabu i u školi, upravi i znanosti, a po tome su svojim zaslugama zadužili i kasnije naraštaje. Suvremeni je hrvatski nezamisliv bez Šulekovih novotvorenica kao što su ''pojam, vodovod, olovka, nogostup, veleizdaja, kišobran, računovođa…''.
Jedan od posljednjih značajnih književnika koji je uglavnom još pisao jezikom zagrebačke škole, bio je [[Ksaver Šandor Đalski]] kome su djela poslije njegove smrti prerađena i iznova izdana fonetskim pravopisom. Nakon njega je više desetljeća jezik zagrebačke škole uglavnom nestao iz javnosti, ali se djelimice obnavlja od 1971. do danas, pa ga sada u Hrvatskoj opet zastupaju i razrađuju jezikoslovci [[Bulcsú László]] i [[Marijan Krmpotić]] te književnici [[Mato Marčinko]], [[Branko Petener]], [[Marijan Horvat Mileković]] i drugi.

==== Riječka jezikoslovna škola ====
{{Glavni|Riječka filološka škola}}
Svojstvuje ju nastojanje za uvođenje tzv. slavenskog ili kratkog genitiva množine te starijih jezičnih oblika u književni hrvatski jezik.&lt;!-- ima još za dodati --&gt;
Ta je škola imala najkraće djelovanje i najmanje odjeka. Na čelu je [[Fran Kurelac]] koji se zalaže za arhaičan i u velikoj mjeri artificijelan jezik, zasnovan na mješavini hrvatskih narječja u kojoj će prevagu imati najstarije, čakavsko najrečje, koje on smatra jezgrom hrvatskoga jezika. Smatrali su da osnovicu standardnog jezika trebaju činiti oni elementi koji su zajednički većini slavenskih jezika. Riječka filološka škola zalagala se za genitiv množine na nulti morfem (puno sel, žen, molitav), za 1. osobu prezenta na –u (ja ispletu), za dvojinu i u imenica (dvaju rukopisu, širokih rukavu) i u glagola (te me uvedosta i pokazasta), za stari kondicional s oblicima bim, biš, bi, bimo, bite, bi, za futur sa svršenim prezentom glagola biti (budu govorit), za starinske glagolske priloge i gerunde (navraćaje, obišad, našavše), za perfekt bez pomoćnog glagola, za posve arhaične konstrukcije kao što su poredbeni genitiv (misli kamena tvrđe), dativ apsolutni (profesorom toga se žamora plašećim), za arhaične oblike čto i vsaki, te za mnoštvo pojedinačnih riječi koje su u to doba već bile posve zastarjele, a kojima su oni sami mijenjali dotadašnja značenja ili koje su posuđivali iz drugih slavenskih jezika (čest – sreća, dugotrp – strpljiv, lotrija – besposlica, nauzprek – protivan, saharana – spasenje, udilje – odmah, zaobstun – uzalud itd.).

Zalažu se za:
* G mn. na nulti morfem (''puno sel, žen, molitav''), 1. l. pz. na –u (''ja ispletu''), 
* za dvojinu i u imenica (''dvaju rukopisu, širokih rukavu'') i u glagola (''te me uvedosta i pokazasta''), 
* za stari [[kondicional]] s oblicima bim, biš, bi, bimo, bite, bi, 
* za futur sa svršenim prezentom glagola biti (''budu govorit''), 
* za starinske glagolske priloge i gerunde (''navraćaje, obišad, našavše''), za perfekt bez pomoćnog glagola,
* za posve arhaične konstrukcije kao što su poredbeni genitiv (''misli kamena tvrđe''), 
* za dativ apsolutni (''profesorom toga se žamora plašećim'') te 
* za mnoštvo pojedinačnih riječi koje su u to doba već bile posve zastarjele, kojima je on sam mijenjao dotadašnja značenja ili koje je posuđivao iz drugih slavenskih jezika (''čest – sreća, dugotrp – strpljiv, lotrija – besposlica, nauzprek – protivan, saharana – spasenje, udilje – odmah, zaobstun – uzalud'' itd.), kao i za arhaične oblici: čto, vsaki. Što se tiče pravopisa zalagao se za dosljedan morfološko-tvorbeni pravopis.&lt;ref&gt;&quot;Fran Kurelac&quot;, &quot;Predgovor&quot; (I. P.), u: ''Jezikoslovne rasprave i članci'', prir. Ivo Pranjković, MH, Zagreb, 1999., str. 11. – 17.&lt;/ref&gt;

==== Zadarska jezikoslovna škola ====
Svojstvuje ju nastojanje za uvođenje [[ikavski govor|ikavštine]] kao književnoga hrvatskog jezika.

Djelovali su kroz časopis „[[Zora dalmatinska]]“, čiji je urednik bio [[Ante Kuzmanić]].

Zalagali su se za dalmatinsku novoštokavsku ikavicu, a u prvo vrijeme i za hrvatsku regijonalnu dalmatinsku grafiju.

==== Hrvatski &quot;vukovci&quot; ====
{{glavni|Hrvatski vukovci}}

Pod kraj 19. stoljeća javlja se nova struja u gledanjima na književni jezik.  
Reforma je srpskoga folklorista i jezikoslovca [[Vuk Karadžić|Vuka Karadžića]] pobijedila u [[Srbija|Srbiji]] i njegov ugled je počeo naglo rasti i u Hrvatskoj.
Tada hrvatski jezikoslovci, nazvani '''''hrvatski vukovci''''', nastoje književni jezik oblikovat prema Karadžićevu uzoru.

Najprije je [[Ivan Broz]] na fonološkim načelima izradio ''Hrvatski pravopis'' (Zagreb, [[1892.]]).
Budući da dotadašnji tvorbeno-morfološki nije imao dugu normativnu tradiciju niti kakvih izrazitih prednosti (a i stara je “uzorna” dubrovačka književnost bila pisana pretežito fonološkim [[hrvatski pravopis|hrvatskim pravopisom]]) i kako su ''Hrvatski pravopis'' donijeli i prihvatili sami Hrvati, uz neka početna kolebanja i manji prijekid za [[NDH]] fonološki se pravopis ustalio i upotrebljava se uz normalna usavršavanja i danas.

Na osnovi Karadžićevih i [[Đuro Daničić|Daničićevih]] djela [[Tomislav Maretić]] ([[1854.]] – [[1938.]]) izradio je svoju veliku ''Gramatiku i stilistiku hrvatskoga ili srpskoga književnoga jezika'' (Zagreb, [[1899.]], [[1931.]], [[1963.]]).
Ona je unijela veće promjene u hrvatski književni jezik u mnogim pojedinostima, a značajnim dijelom samo u oblicima množinskih padeža.
No, to je jednim dijelom već bilo na razvojnoj crti hrvatskoga književnoga jezika pa nije bilo pokušaja da se stari padeži vrate ni kad su Hrvati poslije opet mogli slobodno odlučiti drukčije.
No, u nekim je jezičnim propisima Maretićeva škola slijepo slijedila srpske uzore te je pokušala hrvatskom standardnomu jeziku nametnuti oblike strane hrvatskoj jezičnoj tradiciji.

U nekoliko bitnih pitanja škola hrvatskih vukovaca se razlikovala od ilirskih i poilirskih jezičnih koncepcija. Osnovne predodžbe o hrvatskome jeziku ilirske, kao i zagrebačke škole bijahu:

* novoštokavski idiom kao jezgra hrvatskoga standardnoga jezika, no otvorenoga za utjecaje ostalih hrvatskih narječja (čakavskoga i kajkavskoga), što se očitovalo u uvažavanju tronarječne dimenzije hrvatskoga
* [[jezični purizam]] koji se iskazivao u novotvorbi hrvatskih riječi mjesto internacionalizama ili [[tuđica]]
* svijest o kontinuitetu hrvatske jezične i književne baštine te shvaćanje književnoga jezika kao više potencije narodnoga

Škola hrvatskih vukovaca, kojoj je na čelu bio [[Tomislav Maretić]], a zastupala je gledišta temeljena na osnovnim shvaćanjima [[Vuk Karadžić|Vuka Karadžića]] i [[Đuro Daničić|Đure Daničića]], imala je sljedeće stavove o hrvatskome jeziku:

* izjednačavanje narodnoga i književnoga jezika, što je u praksi značilo jezičnopovijesni nihilizam i zabacivanje hrvatske književne baštine, kao i nekritičku adoraciju djela [[Vuk Karadžić|Vuka Karadžića]]
* štokavski purizam, tj. odbijanje čakavskih i kajkavskih riječi i oblika u hrvatskom književnom jeziku, što je dovodilo i do grotesknih pokušaja štokavizacije kajkavskih i čakavskih toponima (Dionice i Spljet umjesto Delnice i Split)
* potiskivanje tvorbenosti hrvatskoga jezika, ili ustrajanje u pokušajima afirmacije međunarodnica (historija, muzika) na račun hrvatskih tvorenica (povijest, glazba)
* odbacivanje, zanemarivanje i prešućivanje dosega starije hrvatske književnosti i standardiziranosti hrvatskog jezika (taj pristup je u potpunosti odbacio razdoblje od početaka do pojave [[ilirski pokret|iliraca]] i Gaja)

==== Ishod ====

Iako su &quot;vukovci&quot; naizgled izvojevali pobjedu koncem 19. stoljeća, uskoro se pokazalo da se radilo o Pirovoj pobjedi. Sve glavne točke ilirskog i poilirskoga hrvatskoga jezičnoga programa, od tronarječnosti i hrvatske književne tradicije do tvorbenosti-definitivno su nadvladale programatski ideal mladogramatičara ili &quot;hrvatskih vukovaca&quot;. Mladogramatičarski su pokušaji propali bujnim razvitkom hrvatske književnosti [[20. stoljeće|20. stoljeća]] ([[Tin Ujević]], [[Miroslav Krleža]]), a hrvatsko ih je jezikoslovlje i &quot;službeno&quot; prevladalo koncem [[SFRJ]]. Ivan Broz i Franjo Iveković izradili su ''Rječnik hrvatskoga jezika'' (Zagreb, [[1901.]]) također na Karadžićevoj i Daničićevoj osnovi, ali on nije bitno mijenjao dotadašnje hrvatsko jezično stanje.

Tim su se zahvatima razlike između hrvatskoga i srpskoga književnoga jezika znatno smanjile – privremeno, ali do njihova jedinstva nije došlo.

=== Jugoslavensko razdoblje ===
*{{Glavni|Hrvatski jezični unitarizam|l1=progoni hrvatskoga jezika i jezični unitarizam|serbokroatizam}}
Stvaranjem prve Jugoslavije 1918. godine silom srpske vlasti, zakona, odluka i propisa koji su protegnuti na Hrvatsku ili koji su donošeni u Beogradu samo na srpskome jeziku, srpski se književni jezik znatno proširio na štetu hrvatskoga i tako je na mnogim područjima kao što su uprava, zakonodavstvo, sudstvo, školstvo i vojska naglo prekinuta hrvatska jezična tradicija, ali ni takvim nasilnim postupcima nije postignuto jezično jedinstvo. Da se što više sačuvaju hrvatske jezične osobine, dr. [[Petar Guberina]] i dr. Kruno Krstić napisali su knjigu “Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika” (Zagreb, 1940.). Ta je knjiga imala dugo jak utjecaj na čuvanje hrvatske jezične posebnosti.

Zatiranje hrvatskoga književnoga jezika trajalo je sve do stvaranja '''''banovine Hrvatske''''' [[1939.]] godine. Tada je u mnogome vraćeno hrvatsko nazivlje, a pogotovo stvaranjem Nezavisne Države Hrvatske. Nevolja je bila samo u tome što su obje faze, banovinska i endehaška, trajale samo sedam godina.
U partizanskome ratu i dolaskom komunista na vlast u Hrvatskoj hrvatski nazivi vraćeni za Banovine uglavnom su ostali, osim u vojsci jer je tu prevladalo srpsko vojno nazivlje. U početku je u drugoj Jugoslaviji u načelu priznato svakomu narodu da se služi svojim jezikom pa su zakonski priznata '''četiri''' ravnopravna jezika:&lt;ref&gt;Odluka o objavljivanju odluka i proglasa Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije, njegovog Predsjedništva i Nacionalnog komiteta na srpskom, hrvatskom, slovenskom i makedonskom jeziku (»Sl. list DFJ«, br. 1/45., rbr. 10., str. 5.) Odluka je donesena još 15. siječnja 1944. godine, a ponovo objavljena 1945.&lt;/ref&gt; hrvatski, srpski, slovenski i makedonski, dopušteni su bili prijevodi sa srpskoga na hrvatski i obrnuto.&lt;ref name=&quot;4k&quot;&gt;Leksikonska natuknica ''Narodna skupština ─ Savezna.'', dio ''Stalne komisije Savezne narodne skupštine'' '''u''': Ružić, Silvio (ur.) ''&lt;u&gt;Priručni privredni leksikon&lt;/u&gt;'', 1. izdanje, »Privreda«, Zagreb, 1962., str. 228. {{citat|b) četiri komisije za utvrđivanje autentičnosti tekstova materijala Skupštine na jezicima na kojima nisu bili podnijeti: za srpski, hrvatski, slovenski i makedonski jezik.}}&lt;/ref&gt; ali je tada hrvatski jezik doživio drugo [[rashrvaćivanje]].

==== Novosadski dogovor ====
{{Glavni|Povijest hrvatskoga jezika u SFRJ|Novosadski dogovor|serbokroatizam}}
[[Komunistička partija Jugoslavije]] u svome internacionalističkome usmjerenju bila je protiv mnogih nacionalnih obilježja i uvodila svoje, može se reći komunističke nazive.
Tada je na primjer ''stranka'' preokrenuta u ''partija'', ''tajnik'' i ''ministar'' u ''sekretar'', ''glavni tajnik'' u ''generalni sekretar'', ''glavni'' ili ''središnji odbor'' u ''centralni komitet'', ''vojska'' u ''armija'', ''redarstvo'' i ''oružništvo'' u ''milicija'', ''gospodin'' u ''drug'', ''glazba'' u ''muzika'', ''povijest'' u ''historija'', ''skup'', ''zbor'' u ''miting'', ''škola'' u ''centar'' i druge.

Većinom su to bile tuđice, mnoge uobičajenije u srpskome književnome jeziku, a s njihovim olakim i nekritičnim preuzimanjem, što se također podudaralo s osobinama srpskoga književnoga jezika, hrvatski je bio potiskivan, a hrvatski jezični osjećaj prema tuđicama otupljen pa su tada vrata širom otvorena anglizmima. No srpska strana nije bila zadovoljna ni takvim stanjem, nego je nastojala da hrvatski i srpski književni jezik što više zbliže i da u tome hrvatski bude potpuno potisnut. S tom je namjerom uredništvo ''Letopisa Matice srpske'' raspisalo anketu o jezičnim i pravopisnim pitanjima i do rujna [[1954.]] Letopis je objavio odgovore četrdesetak sudionika.

Poslije završene &quot;ankete&quot; održan je sastanak na kojem je zaključeno &quot;da je jezik Hrvata, Srba i Crnogoraca jedan jezik, pa je i književni koji se razvio oko dva središta, Zagreba i Beograda, jedinstven s dva izgovora: ijekavskim i ekavskim&quot;, da je u nazivu jezika u službenoj upotrebi &quot;nužno istaknuti oba njegova dijela (i hrvatski i srpski)&quot;, da su &quot;ravnopravna oba izgovora (ijekavski i ekavski) i oba pisma (latinica i ćirilica)&quot;, da je &quot;potrebno izraditi priručni rječnik hrvatskosrpskoga/srpskohrvatskog književnog jezika, terminološke rječnike i zajednički pravopis&quot;. Sve temeljem ankete koja je obuhvatila 40-ak javnosti nepoznatih sudionika, odredilo se sudbine jezika cijelim narodima.

Na temelju tih zaključaka izrađen je zajednički pravopis koji je [[1960.]] Matica hrvatska izdala ijekavski i latinicom pod naslovom ''Pravopis hrvatskosrpskog književnog jezika s pravopisnim rječnikom'', a Matica srpska ekavski i ćirilicom pod naslovom ''Pravopis srpskohrvatskog književnog jezika sa pravopisnim rečnikom''.

==== Deklaracija o hrvatskom jeziku ==== 
{{Glavni|Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika}}
{{Wikizvor|Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika}}

Dok je zajednički pravopis primljen više-manje prešutno, premda se u nekim svojim dijelovima znatno razlikovao od dotadašnjeg Broz-Boranićeva ''Pravopisa'', izlazak ''Rječnika'' Matice hrvatske – Matice srpske (prozvanoga ''''Adok'''') izazvao je na hrvatskoj strani buru nezadovoljstva.
Uočavaju se i u kritici ističu nedostatci ''Rječnika'', od kojih je najbitnije unifikatorsko prikrivanje posebnosti hrvatskoga i srpskoga leksika.
Posljedica tog nezadovoljstva jest &quot;Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika&quot; iz [[1967.]] godine, koju je potpisala većina hrvatskih kulturnih i znanstvenih ustanova i koja je naišla na snažnu političku osudu.
Matica hrvatska odriče se Novosadskoga dogovora i zajedničkoga pravopisa, prekida rad na zajedničkom rječniku (koji dovršava samo srpska strana), te organizira izradbu novoga pravopisa.

[[1971.]] izlazi ''Hrvatski pravopis'' [[Stjepan Babić|Stjepana Babića]], [[Božidar Finka|Božidara Finke]] i [[Milan Moguš|Milana Moguša]], koji je politički zabranjen, ali u fototipskom izdanju pojavljuje se u [[London]]u, te se otada popularno naziva ''''[[Londonac]]''''.

Nastavlja se izdavanje školskih jezičnih udžbenika i priručnika, medu njima i pet izdanja Težak-Babićeva ''Pregleda gramatike hrvatskosrpskog jezika'', dok je šesto izdanje pod izmijenjenim naslovom ''Pregled gramatike hrvatskoga književnog jezika'' [[1973.]] povučeno iz uporabe.

=== Zadnja desetljeća Jugoslavije ===
Godine [[1974.]] objavljen je novi Ustav [[Socijalistička Republika Hrvatska|Socijalističke Republike Hrvatske]], po kojemu je u Hrvatskoj u službenoj uporabi ''„[[hrvatski književni jezik]], standardni oblik narodnoga jezika koji se naziva hrvatski ili srpski“''. Iste godine izlazi Silić-Rosandićev udžbenik i priručnik za nastavnike pod naslovom ''Fonetika i fonologija hrvatskoga književnog jezika'', koji modernim znanstvenim pristupom označava prekretnicu u nastavi materinskoga jezika i – uz brojne službene i političke otpore – afirmaciju naziva '''[[hrvatski književni jezik]]'''. U tadašnjem Institutu za jezik izraduje se ''Priručna gramatika hrvatskoga književnog jezika'', ali nailazi na političku osudu, ne odobrava se kao školski udžbenik (''republički sekretar za prosvjetu, kulturu i fizičku kulturu'' [[Stipe Šuvar]] joj je uskratio odobrenje, zapravo je zabranio),&lt;ref&gt;[http://dns1.vjesnik.hr/Pdf/2003%5C08%5C20%5C12A12.PDF Vjesnik] [[Zvonimir Bartolić]]: Boreći se za ljepšu prošlost, Stipe Šuvar za svoje stavove priziva u pomoć autoritete, 20. kolovoza 2003.&lt;/ref&gt; te izlazi s nekolikogodišnjim zakašnjenjem [[1979.]] godine. Konačnu kodifikaciju hrvatskoga jezičnog standarda, koja je uključila hrvatsku književnu i jezičnu baštinu koju je dogmatska Maretićeva škola zanemarivala, označila je velika znanstvena gramatika hrvatskoga književnog jezika.

Godine [[1986.]] u izdanju JAZU i Globusa izlaze prva dva njezina dijela: “''Tvorba riječi u hrvatskom književnom jeziku. Nacrt za gramatiku''” Stjepana Babića i “''Sintaksa hrvatskoga književnog jezika. Nacrt za gramatiku''” [[Radoslav Katičić|Radoslava Katičića]].

Dana [[7. prosinca]] [[1988.]]&lt;ref&gt;[[Srđan Španović]]: ''Kvadratura jugoslavenskog kruga'', Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1989., {{ISBN|86-7125-043-1}}, str. 50. {{Citat|Ustavni sud Jugoslavije utvrdio je 7. prosinca 1988. godine da je odredba Ustava SR Hrvatske o jeziku suprotna Ustavu SFRJ. Prema ocjeni Ustavnog suda, …}}&lt;/ref&gt; godine Ustavni sud Jugoslavije proglasio je ustavni amandman o jeziku iz [[1972.]] odnosno ustavnu odredbu iz [[1974.]] protivnima Ustavu SFRJ jer se, po njegovu mišljenju, postojećom formulacijom isključuje iz javne porabe jezik Srba u Hrvatskoj.&lt;br&gt;
Početkom [[1989.]] Sabor SRH pokreće postupak za promjenu &quot;spornoga&quot; ustavnog članka o jeziku. Tomu se prvi javno usprotivio Zavod za jezik Instituta za filologiju i folkloristiku u Zagrebu, a njegov su primjer slijedile brojne hrvatske kulturne i javne institucije. Predloženu promjenu ustavnog amandmana o jeziku Sabor nije prihvatio.

U novim političkim okolnostima, koje su nastupile [[1990.]] godine, kada je Republika Hrvatska krenula samostalnim i neovisnim putem, te postala samostalna, suverena i međunarodno priznata država, pojačana je i jezikoslovna djelatnost. Godine 1990. izlazi drugo izdanje ''Priručne gramatike'' pod izmijenjenim naslovom “Gramatika hrvatskoga književnog jezika”, te treća knjiga velike znanstvene gramatike, “Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga jezika”, djelo više autora.

Na razini korištenja jezika u društvenom i kulturnom životu, ustalilo se zadnjih desetljeća korištenje hrvatskog jezika, bez daljnjih tendencija za ujednačavanje sa srpskim jezikom. U Hrvatskoj su i Hrvati i Srbi koristili takav zajednički standard, uz određene mjesne specifičnosti koje i danas karakteriziraju govornike iz pojedinog kraja Hrvatske. U [[Memorandum SANU|Memorandumu Srpske akademije nauka i umetnosti iz 1986. godine]], s nezadovoljstvom se konstatiralo da je došlo do navodnog &quot;''nametanja službenog jezika koji nosi ime drugog naroda (hrvatskog) oličavajući time nacionalnu neravnopravnost. Taj je jezik ustavnom odredbom učinjen obaveznim i za Srbe u Hrvatskoj, a nacionalistički nastrojeni hrvatski jezikoslovci sistematskom i odlično organizovanom akcijom sve ga više udaljavaju od jezika u ostalim republikama srpskohrvatskog jezičkog područja, što doprinosi slabljenju veza Srba u Hrvatskoj sa ostalim Srbima''&quot;.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://povijest.net/memorandum-sanu/ |title=Memorandum SANU iz 1986. godine, integralni tekst. |work=povijest.net |language=srpski |accessdate=2018-04-06}}&lt;/ref&gt;

=== Suvremeni jezični standard ===

Stvaranjem slobodne Hrvatske, hrvatski se književni jezik počinje opet pohrvaćivati u onome dijelu u kojem je bio rashrvaćen. U jednome smislu vraća se na 1918. da se nastavi tamo gdje je zbog djelovanja srpske prevlasti u prvoj Jugoslaviji hrvatska jezična tradicija bila prekinuta, a u drugome na 1945. da se vrate one jezične osobine koje su do tada bile proganjane ili prognane pa zaboravljene. To se očituje u svim područjima, osobito u znanosti, upravi, zakonodavstvu i vojsci. I na svim drugim područjima doživljava svoj preporod jer je došao u novo razdoblje slobode.

Ipak, iako se hrvatska država osamostalila 1991., hrvatskom su jeziku Hrvatskoj i Hrvatima neskloni krugovi i dalje poricali samosvojnost. Nastojali se utopiti ga u umjetnoj tvorevini, koja je u međunarodnoj standardizaciji imala kôdove &lt;span style=&quot;font-family:monospace,monospace;&quot;&gt;scr&lt;/span&gt; (fr. serbo-croate l’alphabet latin) i scc (fr. serbo-croate l’alphabet cyrillique).&lt;ref name=&quot;ISO&quot;&gt;[http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac391.nsf/AllWebDocs/Hrvatski_i_srpski_posebni_jezici Vijenac] Tihomil Maštrović: Hrvatski i srpski posebni jezici&lt;/ref&gt; Priznanju hrvatskog jezika odnosno njegovu samostalnom uključivanju u međ. zajednicu suverenih naroda su se odupirali neki inozemni politički krugovi. Kad je u drugoj polovici 2000-ih politički projekt neke nove Jugoslavije otpao, isti su pokrenuli nove politikantske špekulacije projektom t.zv. Zapadnog Balkana odnosno po već isprobanom predlošku, provoditi unitarizaciju hrvatskoga i srpskoga. Krugovi koji se protive samostalnom hrvatskom jeziku su one europske političke sile koje su sve do bliske prošlosti snažno politički &quot;''podupirale koncepciju dosadašnjih Jugoslavijâ, u kojima je osporavano temeljno pravo na samostalan jezik i na hrvatsku pisanu baštinu''&quot;. Takvi politički stav je 17 godina ometao međunarodno priznanje samostojnosti hrvatskoga jezika.&lt;ref name=&quot;ISO&quot;/&gt;

Konačni korak u priznanju odvojenog hrvatskog i srpskog jezika načinjen je zalaganjem [[NSK|Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu]], kojoj su se pridružili [[Hrvatski zavod za norme]], [[Narodna biblioteka Srbije]] i [[Institut za standardizaciju Srbije|srbijanski Institut za normizaciju]]. Zahtjev za izmjenu kôda je načinila NSK, a druge tri su to prihvatile. Dopisom su se obratile [[Kongresna knjižnica u Washingtonu|američkoj Kongresnoj knjižnici]], kao međunarodnomu tijelu za normizaciju (ISO 639-2/RA). Ista ustanova je potvrdila prihvaćanje i hrvatskoga i srpskoga zahtjeva te je odredila nove oznake '''&lt;span style=&quot;font-family:monospace,monospace;&quot;&gt;hrv&lt;/span&gt;''' za hrvatski i '''&lt;span style=&quot;font-family:monospace,monospace;&quot;&gt;srp&lt;/span&gt;''' za srpski kao jedine vrijedeće oznake (umjesto dotadašnjih ''scr'' i ''scc'') i za knjižničnu obradbu i za nazivoslovnu primjenu. Vijest o tome stigla je na [[17. lipnja]] [[2008.]], a odluka je od [[1. rujna]] [[2008.]] postala obveznom. Ravnatelj Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Tihomil Maštrović je tom prigodom izjavio: &quot;''Tako je hrvatski jezik napokon postao međunarodno priznat i uveden u ISO-standarde obvezne za cijeli svijet.''&quot;.&lt;ref name=&quot;ISO&quot;/&gt;

Razvitak suvremenog hrvatskog jezika u slobodnoj Hrvatskoj dao je slobodu inicijativama koje su postojale još za vrijeme dok je Hrvatska bila dijelom Jugoslavije, a po kojima bi se u jezične tokove hrvatskog jezika u Hrvatskoj trebalo uključiti i usvajati rješenja Hrvata iz Gradišća koji su sačuvali u živoj uporabi mnoge hrvatske riječi i izraze koji su u Hrvatskoj izravno zbog politike tuđinskih gospodara ili neizravno zbog višegodišnje tuđinske vlasti istisnute iz uporabe, kao i rješenja za suvremene jezične situacije (primjerice, [[Znanstveni institut gradišćanskih Hrvata]] na sjednicama &quot;Jezična komisija svaki misec normira gradišćanskohrvatske izraze i fraze za različna područja svakidanjega upotribljavanja ali i stručne izraze iz različnih područjev znanja.&quot;&lt;ref&gt;&lt;nowiki&gt;http://www.zigh.at/index.php?id=18&amp;tx_ttnews[tt_news]=175&amp;cHash=587fadd79556642211baa81e0a4112dc&lt;/nowiki&gt; Znanstveni institut gradišćanskih Hrvatov Sjednica jezične komisije, 26. srpnja 2012.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.zigh.at/index.php?id=238#c454 Znanstveni institut gradišćanskih Hrvatov] 7. sjednica&lt;/ref&gt;

=== Službeni jezik Europske unije ===
[[Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji|Pristupanjem Hrvatske Europskoj Uniji]] [[1. srpnja]] [[2013.]] hrvatski je jezik postao i jedan od službenih jezika [[Europska unija|Europske unije]]. Jednako tako, postao je i jedan od jezika prava EU-a, koji svojim dosegom nazivlja nadilazi jezik hrvatskoga prava, ali i hrvatski jezik kao službeni jezik [[RH|Republike Hrvatske]] i jedan od službenih jezika [[BiH]]. U toj, europsko-pravnoj ulazi hrvatski se jezik treba promatrati nadnacionalno jer je dužan primjenjivati standard i norme usvojene u pravnoj uporabi svih država članica EU-a. To je zato što je svaki pojedini od službenih jezika EU-a podjednako izvoran i primjenjiv na cijelomu području Unije.&lt;ref&gt;Šipoš, Sven i Miloš, Irena. Hrvatski jezik kao jezik prava Europske unije: primjer (kiber)sigurnosti s pravne i terminološke strane, ''Hrvatski jezik: znanstveno-popularni časopis za kulturu hrvatskoga jezika'', sv. 8, br. 2 (2021.), str. 8-9. {{Hrčak|id=385096}}&lt;/ref&gt;

== Osobine ==

[[Datoteka:Croatian_subdialects.png|thumb|250px|Hrvatski dijalekti u RH i BiH]]
U hrvatskom jeziku postoje sljedeće vrste riječi: imenice, glagoli, zamjenice, pridjevi, [[prijedlozi]], [[prilozi]], [[veznici]], [[brojevi]] te riječi koje svrstavamo kao čestice. &lt;!-- uzvici?? --&gt; &lt;br&gt;
Promjenljive vrste riječi su [[imenice]], [[glagoli]], [[pridjevi]] i [[brojevi]].&lt;br&gt;
U hrvatskom jeziku postoji sedam [[padež]]a: [[nominativ]], [[akuzativ]], [[genitiv]], [[dativ]], [[lokativ]], [[instrumental]] i [[vokativ]]. Svojstvuje ih promjena nastavka u riječi, uz izuzetak lokativa, koji je istovjetan dativu (osim kod nekih zamjeničnih i pridjevskih oblika), ali zahtijeva prijedlog uz sebe (iako je nekada mogao stajati samostalno). &lt;br&gt;
Od brojeva, u hrvatskom postoje jednina, dvojina i množina. &lt;br&gt;
[[Množina]] u hrvatskom može biti kraća i dulja, s time da se prednost daje kraćoj množini. Postoji i oblik za brojivu i nebrojivu množinu, kao i oblik &quot;zbirne množine&quot; (stručni naziv je &quot;zbirna imenica&quot;), koji označava &quot;veću gomilu, veću količinu&quot; nečega.

[[Rod (gramatika)|Rod]] imenica u hrvatskom jeziku može biti muški, ženski i srednji.

Glagolska stanja u hrvatskom su radno i trpno ([[aktiv]] i [[pasiv]]).

Vremena u hrvatskom jeziku su: &lt;br&gt;
Prošla: [[perfekt]], [[aorist]], [[imperfekt]], [[pluskvamperfekt]] &lt;br&gt;
Sadašnje: [[prezent]] &lt;br&gt;
Buduća: [[futur]], [[Futur drugi|futur egzaktni]] (ili futur II), a u gramatikama prije Maretićeve bio je zabilježen i klasificiran i 3. oblik futura (v. u [[Šime Starčević]]a).
&lt;!-- M. Kačić nalazi još jedan oblik --&gt;

[[Particip]]a u hrvatskom jeziku imamo pet; nazivamo ih [[glagolski prilog|glagolskim prilozima]] i glagolskim pridjevima. &lt;br&gt;
Glagolski prilozi su sadašnji i prošli (particip prezenta i preterita aktiva I).&lt;br&gt;
[[Glagolski pridjev]]i su radni i trpni (particip preterita aktiva II i particip preterita pasiva). Particip prezenta aktiva se u književnom jeziku sačuvao u nekoliko riječi.

[[Pomoćni glagoli]] u hrvatskom jeziku su ''biti'' i ''htjeti''.

Glagoli po vidu mogu biti svršeni te učestali i trajni (potonje dvoje nazivamo nesvršenima).

[[Datoteka:Croatia.png|thumb|250px|Hrvatski dijalekti]]
[[Datoteka:Croatian_dialects_history.png|thumb|250px|Hrvatski dijalekti u srednjem vijeku]]
Pridjevi mogu biti određeni i neodređeni.
Određeni oblik je samo u [[atribut]]noj uporabi, najčešće uz imenice. Kao predikatno ime (umjesto glagola) nije ovjeren u hrvatskom jeziku,&lt;ref name=&quot;Znika&quot;&gt;[http://hrcak.srce.hr/file/25187 Jezik: časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, sv. 53., br. 1., 2006.] Marija Znika: Kategorija određenosti i predikatno ime.&lt;/ref&gt; što je jednom od bitnih sintaktičkih razlikovnica između hrvatskoga i srpskoga jezika.&lt;ref name=&quot;Znika&quot;/&gt;&lt;br&gt;
Neodređeni pridjevski oblik se može rabiti za više stvari. Može biti:
* [[atribut]]om,&lt;ref name=&quot;Znika&quot;/&gt;
* izricati neodređenost imenice,&lt;ref name=&quot;Znika&quot;/&gt;
* &quot;predikatni proširak kojemu je mjesto otvorio leksički punoznačan glagol kao predikat pa sročnošću vezati imenicu u subjektu i izricati neodređenost te imenice dok se odvija predikatna radnja&quot;,&lt;ref name=&quot;Znika&quot;/&gt;
* [[predikat]]no ime.&lt;ref name=&quot;Znika&quot;/&gt;

&lt;!-- [[indikativ]], [[konjuktiv]]-ako je bia, upitni, [[imperativ]]-zapovjedni način, [[optativ]], pogodbeni način-[[kondicional]], sadašnji, prošli, mogući i nemogući, vrste zavisnih rečenica, grupiranja imenica, glagola, priloga…, nekadašnji [[supin]]

glasovi, sintaksa…
--&gt;
Hrvatski je jezik s purističkom tradicijom, odnosno jezik koji je težio naći prijevod tuđice, tako da i sam korijen, sama srž prevedenice bude hrvatska. Od tuđica koje postoje u hrvatskom jeziku, značajne su riječi iz latinskog, njemačkog, talijanskog, ruskog, mađarskog, turskog (perzijskog i arapskog preko njega), češkog, francuskog, a u novije vrijeme veliki je udar na hrvatski jezik od strane engleskog jezika.

Hrvatski jezik kao sustav bitno je određen svojom narječnom osnovicom (štokavskim narječjem), a hrvatskomu je jeziku kao standardu narječna osnovica samo jezgra, koja za njega nije uvijek u svemu mjerodavna. Hrvatski jezik kao sustav određen je lingvistički, njime upravljaju jezične zakonitosti, a hrvatski jezik kao standard određen je sociolingvistički. Narav je jezika kao sustava savjetodavna, a jezika kao standarda zakonodavna.

S istih razloga s kojih se razlikuje hrvatski jezik kao sustav i hrvatski jezik kao standard razlikuje se hrvatski standardni jezik od hrvatskoga književnoga jezika.

Naziv hrvatski standardni jezik već je tridesetak godina u neprekidnoj uporabi u hrvatskome jezikoslovlju.

Hrvatski književni jezik i hrvatski standardni jezik nisu i ne mogu biti sinonimi, jer je naziv hrvatski književni jezik istodobno i preširok i preuzak u odnosu prema nazivu hrvatski standardni jezik. Bitna obilježja standardnog jezika, obilježja bez kojih nema standardnog jezika i istodobno razlikovna u odnosu prema književnomu jeziku jesu višefunkcionalnost i normativnost. Književni jezik ima neobvezatan odnos prema normama standardnog jezika; on norme standardnog jezika poštuje na svoj način.&lt;ref&gt;Hrvatski jezični savjetnik, Eugenija Barić i skupina autora, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Pergamena, Školske novine, Zagreb, 1999., str. 44-47, {{ISBN|953-6637-03-0}}&lt;/ref&gt;

{{Wječnik|hrvatski jezik}}

== Zanimljivosti ==

* najkraće hrvatske riječi tvore se od jednog slova: a, u, i, o, k, s
* najduža riječ hrvatskog književnog jezika (ako se zanemare dugački brojevi koji se mogu pisati kao jedna riječ) je: '''prijestolonasljednikovica''', odnosno, izvodeći [[umanjenice|umanjenicu]]:
:*'''prijestolonasljednikovičica'''
::i u posvojni pridjevski oblik za ženski rod
:*'''prijestolonasljednikovičičina'''
::odnosno u padežu u množini:
:*'''prijestolonasljednikovičičinima''' – 31 znak.
* hrvatski jezik je jednim od izvora za umjetni jezik [[toki pona]],&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} [http://tokipona.org/etym.html Toki Pona: nimi li tan seme? / etymological dictionary / etimologia vortaro ]&lt;/ref&gt;
* [[Gornje Mrzlo Polje Mrežničko]] – mjesto s najduljim nazivom u Hrvatskoj.
* Riječ &quot;paprika&quot; iz [[hrvatski|hrvatskog]] je jezika prešla u mnoge druge europske jezike kao posuđenica. Tako riječ &quot;paprika&quot; postoji u: [[njemački|njemačkom jeziku]], [[francuski|francuskom]], [[talijanski|talijanskom]], [[španjolski|španjolskom]], [[ruski|ruskom]], [[portugalski|portugalskom]], [[grčki|grčkom]], [[bjeloruski|bjeloruskom]], [[mađarski|mađarskom]], [[ukrajinski|ukrajinskom]], [[češki|češkom]], [[slovački|slovačkom]], [[srpski|srpskom]], [[danski|danskom]], [[finski|finskom]], [[norveški|norveškom]], [[švedski|švedskom]], [[litvanski|litvanskom]], [[poljski|poljskom]], [[nizozemski|nizozemskom]], [[gruzijski|gruzijskom]], [[irski|irskom]], [[velški|velškom]], [[islandski|islandskom]], [[estonski|estonskom jeziku]] i dr. U njemački jezik došla je preko mađarskog u 19. stoljeću, a u mađarski iz hrvatskog jezika.
* Jedna od riječi, koja ima najviše [[sinonim]]a u hrvatskom jeziku je [[oklasak]] ([[klip]] [[kukuruz]]a). Tako su nazivi za oklasak: ajdamak, bat, batakljuša, bataljika, batučak, batuček, batuk, baturak, baturice, čepina, čokotinja, ćuka, kic, klas, klasina, klasinec, klasovina, klasovinje, kočanj, kocen, komaljika, komušina, kukuruzina, kumina, kureljica, kuruška, oklipak, okoma, okomak, okomina, okrunica, orušek, otučak, paćika, patura, paturica, rucelj, rucl, rulina, šapurika, ščavina, šepurina, štruk, tekun, tulina, tulinek i dr.
* U spomen na [[23. listopada]] [[1847.]] godine, kada je na inicijativu [[Ivan Kukuljević Sakcinski|Ivana Kukuljevića Sakcinskoga]] [[Hrvatski sabor]] umjesto latinskoga proglasio službenim hrvatski jezik, [[Družba &quot;Braća hrvatskoga zmaja&quot;]] podigla je u [[Varaždinske Toplice|Varaždinskim Toplicama]], [[18. studenoga]] [[1997.]] godine, spomenik hrvatskomu jeziku.&lt;ref&gt;[[Artur Bagdasarov]], [http://www.matica.hr/vijenac/496/hrvatski-jezik-najveca-je-svetinja-hrvatskoga-naroda-21413/ U susret Danima hrvatskoga jezika: pismo ruskog jezikoslovca. Hrvatski jezik najveća je svetinja hrvatskoga naroda], ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]'', br. 496, 7. ožujka 2013., pristupljeno 12. kolovoza 2017.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://dbhz.hr/wordpress/?page_id=152 Važnija ostvarenja Družbe “Braća Hrvatskoga Zmaja” od obnove djelatnosti 1990. do danas], dbhz.hr, pristupljeno 12. kolovoza 2017.&lt;/ref&gt;

== Srbijanska osporavanja postojanja hrvatskog jezika ==
2021. god. je nastala afera povodom sadržaja udžbenika srpskog jezika za 8. razred osnovne škole u Republici Srbiji, u kojemu se navodi da Hrvati, Bošnjaci i Crnogorci govore srpskim jezikom, kojega samo nazivaju drugim imenima,&lt;ref&gt;[https://dnevnik.hr/vijesti/svijet/srpski-pucki-pravobranitelj-zatrazio-povlacenje-udzbenika-zbog-negiranja-jezika---693917.html Srpski pučki pravobranitelj zatražio povlačenje udžbenika: &quot;Djeca će učiti da hrvatski jezik ne postoji&quot;],  Hina , 28. siječnja. Pristupljeno 8. veljače 2022.&lt;/ref&gt; a Matica srpska je objavila djela velikana hrvatske književnosti [[Marin Držić|Marina Držića]] - uz objašnjenje da će i dalje objavljivati djela napisana na srpskom &quot;bez obzira na kojem su narječju napisana&quot;.&lt;ref&gt;[https://dubrovnikinsider.hr/drzica-uvrstili-u-srpsku-knjizevnost-matica-srpska-tvrdi-dubrovcani-su-nasi-koliko-i-vasi/ DRŽIĆA UVRSTILI U SRPSKU KNJIŽEVNOST, MATICA SRPSKA TVRDI : Dubrovčani su naši koliko i vaši!], &quot;Dubrovnik Insider&quot;, 6. lipnja 2020. Pristupljeno 8. veljače 2022.&lt;/ref&gt; Ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske [[Gordan Grlić Radman|Goran Grlić Radman]] je osporavanje postojanja hrvatskog jezika u udžbeniku nazvao &quot;sramotnim&quot;, te izvijestio da je Republike Hrvatska tim povodom uputila Republici Srbiji protestnu notu.&lt;ref&gt;[https://vijesti.hrt.hr/eu/sramotno-ponasanje-srbije-oko-hrvatskog-jezika-spominju-srpski-dubrovnik-i-srpsku-dalmaciju-3110495 &quot;Sramotno ponašanje Srbije, spominju srpski Dubrovnik i srpsku Dalmaciju&quot;], HRT, 5. listopada 2021. Pristupljeno 8. veljače 2022.&lt;/ref&gt;

== Povezani članci ==
*[[Gramatika hrvatskoga jezika]]
*[[Hrvatske gramatike]]
*[[Hrvatski rječnici]]
*[[Hrvatski pravopis]]
*[[Popis hrvatskih jezikoslovaca]]
*[[Spomenici hrvatske pismenosti]]
*[[Korijenski pravopis]]
*[[Rekli su o hrvatskom jeziku]]
*[[Povijest jezika u Bosni i Hercegovini]]
*[[Šćakavski]]
*[[Popis najdužih hrvatskih riječi]]

=== Povijesni prikaz ===

*[http://www.hr/darko/glagoljica/glkro.html Kronološki popis glagoljskih spomenika]
*[http://www.hr/darko/etf/kurziv.html Kurzivna glagoljica]
*[http://www.hr/darko/etf/novih.html Hrvatski glagoljski rukopisi izvan domovine]
*[http://www.hr/darko/etf/likka.html Hrvatska glagoljska baština u Lici]
*[https://web.archive.org/web/20130116121200/http://hr.crodict.com/ Hrvatsko njemački rječnik]
*[http://public.srce.hr/staroslavenski-institut/hr/home.html Staroslavenski institut] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20031207050730/http://public.srce.hr/staroslavenski-institut/hr/home.html |date=7. prosinca 2003. }} 
*[http://www.hercegbosna.org/STARO/ostalo/jezik.html#hr Hrvatski jezik-povijest, opis i propis]
*[http://www.matica.hr/kolo/374/Dokument%20HAZU%20o%20povijesti%20i%20ustroju%20hrvatskoga%20jezika%20%282007.%29/ Hrvatski jezik], tekst prihvaćen u Razredu za filološke znanosti [http://www.hazu.hr/ Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti] 15. siječnja 2007, dostavljen Predsjedništvu HAZU koje ga je jednoglasno prihvatilo na sjednici od 24. siječnja 2007. 
*[http://www.clipclip.org/clips/detail/15802/svi-hrvatski-pravopisni-prijedlozi-od-1990-do-2007 Clipclip.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080629154736/http://www.clipclip.org/clips/detail/15802/svi-hrvatski-pravopisni-prijedlozi-od-1990-do-2007 |date=29. lipnja 2008. }} Svi hrvatski pravopisni prijedlozi od 1990. do 2007.
*[http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=2-16] Međunarodno priznati jezici.
*Dr. [[Stjepan Krasić]], povjesničar: [http://www.glas-koncila.hr/rubrike_interview.html?news_ID=18365 Hrvatski – normiran i moderan jezik od šesnaestoga stoljeća]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}
*[http://www.ofm.hr/juniorat/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=284&amp;Itemid=36 Hrv. franjevačka provincija Sv. Ćirila i Metoda] Kronologija hrvatskih prijevoda Biblije
* Ivo Škarić: [http://www.matica.hr/MH_Periodika/vijenac/1999/136/tekstovi/28.htm ''„Ije je je“'' (hrvatski yat je poseban).] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081224060218/http://www.matica.hr/MH_Periodika/vijenac/1999/136/tekstovi/28.htm |date=24. prosinca 2008. }}

=== Suvremeni hrvatski jezik i opće poveznice ===
*[https://www.hrvatskijezik.eu/ Hrvatski jezik dostupan svima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200805140722/http://hrvatskijezik.eu/ |date=5. kolovoza 2020. }}
*[http://www.hazu.hr/Hrv.%20jezik.pdf Izjava o položaju hrvatskoga jezika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti iz 2005. godine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927182549/http://www.hazu.hr/Hrv.%20jezik.pdf |date=27. rujna 2007. }} {{pdf}}
*[https://web.archive.org/web/20100919192510/http://www.hnk.ffzg.hr/jthj/ Jezične tehnologije za hrvatski jezik]
*[http://www.ihjj.hr/ Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje]
*[https://web.archive.org/web/20120303182544/http://riznica.ihjj.hr/ Hrvatski jezični korpus]
*[https://web.archive.org/web/20160606073223/http://www.hnk.ffzg.hr/ Hrvatski nacionalni korpus]
*[http://www.matica.hr/ Matica hrvatska]

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
{{Wikicitat|Hrvatski jezik}}
{{wječnik|Podrijetlo hrvatskih riječi}}
*[https://www.hrvatskijezik.eu/ Hrvatski jezik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200805140722/http://hrvatskijezik.eu/ |date=5. kolovoza 2020. }}
*[http://www.ethnologue.com/15/show_language.asp?code=hrv Ethnologue (15th)]
*[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=hrv Ethnologue (16th)]
* [http://riznica.ihjj.hr/index.hr.html Hrvatska jezična mrežna riznica]
* [http://hnk.ffzg.hr/jthj/rjecnici.htm Jezične tehnologije za hrvatski jezik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151023003702/http://hnk.ffzg.hr/jthj/rjecnici.htm |date=23. listopada 2015. }}

=== Povijesna jezikoslovna djela ===

* [https://www.scribd.com/doc/65315903/Lejla-Nakas-Konkordancijski-Rjecnik-Cirilskih-Povelja-Srednjovjekovne-Bosne Lejla Nakaš: Konkordancijski rječnik ćirilskih povelja srednjovjekovne Bosne]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}
* [https://www.scribd.com/doc/109289642/Faust-Vrančić-Rječnik-pet-najplemenitijih-jezika-Europe-1595 Faust Vrančić: Rječnik pet najplemenitijih jezika Europe, 1595.]
* [http://crodip.ffzg.hr/ Portal hrvatske rječničke baštine]
* [http://dikaz.zkzd.hr/?pub=1&amp;p=8&amp;s=publ Bartol Kašić: Ritual Rimski, 1640.]
* [https://books.google.hr/books/about/Kratka_osnova_horvatsko_slavenskoga_prav.html?id=LUkwAAAAMAAJ&amp;redir_esc=y Ljudevit Gaj: Kratka osnova horvatsko-slavonskoga pravopisanja, 1830.]
* [https://www.scribd.com/doc/105504980/Vĕkoslav-Babukić-Ilirska-slovnica Věkoslav Babukić: Ilirska slovnica,1854.] 
* [https://books.google.hr/books/about/Ilirska_čitanka_za_gornje_gimnazije.html?id=JjVFAAAAYAAJ&amp;redir_esc=y Antun Mažuranić: Ilirska čitanka, 1856.]
* [https://www.scribd.com/doc/116070087/Vatroslav-Jagić-Iz-prošlosti-Hrvatskoga-jezika Vatroslav Jagić: Iz prošlosti hrvatskoga jezika, 1864.]
* [https://www.scribd.com/doc/78953646/Vatroslav-Jagić-Naš-pravopis Vatroslav Jagić: Naš pravopis, 1864.]
* [https://books.google.hr/books/about/Slovnica_Hèrvatska.html?id=CXA-AAAAYAAJ&amp;redir_esc=y Antun Mažuranić: Slovnica hervatska, 1866.]
* [https://www.scribd.com/doc/78202216/Ivan-Dežman-Rěčnik-lěčničkoga-nazivlja Ivan Dežman: Rěčnik lěčničkoga nazivlja,1868]
* [https://www.scribd.com/doc/113354901/Tomo-Maretić-Istorija-hrvatskoga-pravopisa-latinskijem-slovima Tomo Maretić: Istorija hrvatskoga pravopisa latinskijem slovima, 1889.] 
* [https://www.scribd.com/doc/105416869/Ivan-Broz-Hrvatski-Pravopis Ivan Broz: Hrvatski pravopis, 1893.]
* [https://www.scribd.com/doc/81684490/Toma-Maretic-Gramatika-i-Stilistika-Hrvatskoga-Ili-Sprskoga-Knjizevnog-Jezika Tomo Maretić: Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga književnog jezika, 1899.]
Mijo Lončarić: Dijalektološka istraživanja u Institutu za jezik i jezikoslovlje od 1952, do 2002.  Luč –časopis Ogranka Matice Hrvatske u Velikoj Gorici 6 (2018) : 67-98.

=== Za daljnje čitanje ===
HercegBosna.org '''[http://www.hercegbosna.org/STARO/ostalo/jezik.html Hrvatski jezik: povijest, opis i propis]'''
# [[Matica hrvatska]], '''Promemorija o hrvatskom jeziku''', Zagreb, 1995.
# Mijo Lončarić (ur.)''''': Hrvatski jezik''''' (prva knjiga s tim naslovom u nekoj međunarodnoj seriji –  ''Najnowsze dzieje jezykow slowianskich, Opole 1998.''
# [[Miro Kačić]], ''Jezikoslovna promišljanja'', Zagreb, 2001.
## '''Hrvatski jezik: prošlost, sadašnjost, budućnost'''
# ''Norme i normiranje hrvatskoga standardnoga jezika'', MH, Zagreb, 1999. 
## [[Radoslav Katičić]]: '''Načela standardnosti hrvatskoga jezika'''
----
HercegBosna.org '''[http://www.hercegbosna.org/STARO/ostalo/jezik2.html#il Ilirski ili slovinski jezik]'''
# ''Časopis za kulturu hrvatskog književnog jezika''
# Hrvatsko filološko društvo, god. 33., br. 5, 129-160, Zagreb, lipanj 1986. 
## [[Rafo Bogišić]]: '''Narodnosni pridjev u djelima hrvatskih renesansnih pjesnika'''
# ''Jezik'', časopis za kulturu hrvatskog književnog jezika&lt;br/&gt;Hrvatsko filološko društvo, god. 36., br. 4, 97-128, Zagreb, travanj 1986. 
## [[Radoslav Katičić]]: '''&quot;Slověnski&quot; i &quot;hrvatski&quot; kao zamjenjivi nazivi jezika''' 
----
HercegBosna.org '''[http://www.hercegbosna.org/STARO/ostalo/jezik3.html Jezik, lingvistika i politika]'''
# [[Vatroslav Murvar]], ''Na izvorima srpskih neistina'', Zagreb, 1999.
## '''Hrvatski književni jezik i narodne pjesme'''
# [[Miro Kačić]], ''Jezikoslovna promišljanja'', Zagreb, 2001.
## '''Politika u znanstvenoj slavistici iliti političko jezikoslovlje'''
## '''Zašto hrvatski ne može nikako biti hrvatskosrpski?'''
# [[Stjepan Babić]], ''Hrvatski jučer i danas'', Zagreb, 1995.
# ''Hrvatska književnost u evropskom kontekstu'', Liber, Zagreb, 1978.
## [[Dalibor Brozović]]: '''Hrvatski jezik, njegovo mjesto unutar južnoslavenskih&lt;br/&gt;i drugih slavenskih jezika, njegove povijesne mijene kao jezika hrvatske književnosti'''
# [[Bartol Kašić]], ''Ritual rimski'' (Istomaccen slovinski po Bartolomeu Kassichu popu&lt;br/&gt;bogoslovcu od Druxbe Yesusovae Penitenciru Apostolskomu), pretisak, Zagreb, 1993.
## Govor na predstavljanju pretiska Kašićeva prijevoda Rituala rimskoga 4. ožujka 1993.,&lt;br/&gt;u crkvi Sv. Katarine u Zagrebu: '''Teze o jeziku Kašićeva Rituala rimskoga''' 
# ''Drugi hrvatski slavistički kongres: Zbornik radova I.'', Zagreb, 2001.
## [[Vinko Grubišić]]: '''Borba za hrvatski jezik u anglosaksonskom svijetu'''
# ''Jezik'', časopis za kulturu hrvatskog književnog jezika&lt;br/&gt;Hrvatsko filološko društvo, god. 39., br. 1, 18-26, Zagreb, listopad 1991. 
## [[Dalibor Brozović]]: '''Sumrak srpske lingvistike'''
# Mate Marčinko, ''Iransko podrijetlo Hrvata'', Zagreb, 2000.
## '''Hrvatsko ime u prošlosti i sadašnjosti'''
# '''Bosanski jezikoslovni karakazan'''
# Časopis ''Jezik'', god. 50., br.1, 1-40, Zagreb, veljača 2003.
## [[Dalibor Brozović]]: '''Genetskolingvistički i sociolingvistički kriteriji'''&lt;br/&gt;'''u sistematizaciji južnoslavenskih idioma, s posebnim osvrtom na BiH'''

----
Gornja navedena djela, koja daju odgovore na brojne dvojbe, su spomenuta jer su na internetu dostupana samo na tim stranicama. Mnoštvo članaka o jeziku zbog kojeg '''[[Wikipedija na hrvatskome jeziku|ova wikipedija]]''' postoji, dostupno je na '''[http://hrcak.srce.hr/search/?q=hrvatski+jezik Portalu znanstvenih časopisa Republike Hrvatske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140310184856/http://hrcak.srce.hr/search/?q=hrvatski+jezik |date=10. ožujka 2014. }}'''

{{Slavenski jezici}}
{{Službeni jezici EU}}
{{Hrvati}}
{{Hrvatska}}
{{Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje}}

[[Kategorija:Hrvatski jezik| ]]
[[Kategorija:Južnoslavenski jezici]]
[[Kategorija:Jezici Hrvatske| ]]
[[Kategorija:Jezici Austrije]]
[[Kategorija:Jezici Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Jezici Italije]]
[[Kategorija:Jezici Mađarske]]
[[Kategorija:Jezici Srbije]]
[[Kategorija:Jezici Crne Gore]]
[[Kategorija:Jezici Slovačke]]
[[Kategorija:Jezici SAD-a]]
[[Kategorija:Jezici po abecedi:H]]
[[Kategorija:Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine|Jezik, hrvatski]]</text>
      <sha1>2shmlepnl7y7sky2z5rn3go6dikx4g8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>24. siječnja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>468</id>
    <revision>
      <id>6433009</id>
      <parentid>6304927</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T20:00:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Fraxinus</username>
        <id>3144</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Rođenja 24. siječnja */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4037" xml:space="preserve">'''24. siječnja''' (24.1.) 24. je dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]].

Do kraja godine ima još 341 dan (342 u [[prijestupna godina|prijestupnoj godini]]).

==Događaji==
* [[41.]] – U zavjeri [[Rimski senat|Senata]], [[Rimska vojska|vojske]] i [[Pretorijanci|pretorijanaca]], pripadnici pretorijanske garde ubili su [[Dodatak:Popis rimskih careva|rimskog cara]] [[Kaligula|Kaligulu]].
* [[1458.]] – Petnaestogodišnji [[Matija Korvin]] izabran je za [[Dodatak:Popis hrvatskih i hrvatsko-ugarskih kraljeva|hrvatsko-ugarskog kralja]] koji će u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] dobiti i naslov „dobri kralj Matijaš“.
* [[1556.]] – U snažnom [[potres]]u u [[Kina|kineskoj]] provinciji Šensi poginulo je oko 850.000 ljudi, a stotine naselja je uništeno.
* [[1838.]] – [[Samuel Finley Breese Morse|Morse]] je demonstrirao [[telegraf]] na kome je promijenio telegrafsku šifru, od telegrafskog rječnika s numeričkim kodom, u kod za svako slovo.
* [[1906.]] – [[Eduard Slavoljub Penkala]] patentirao je prvu [[Mehanička olovka|mehaničku olovku]] na [[svijet]]u.
* [[1915.]] – [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanski]] ratni brodovi su u [[Drugi svjetski rat|drugom svjetskom ratu]] u [[Crveno more|Crvenom moru]] potopili [[Treći Reich|njemačku]] krstaricu ''Bliher'' na kojoj je poginulo 870 ljudi.
* [[1963.]] – Najhladniji dan u povijesti [[Jajce|Jajca]], [[Tuzla|Tuzle]], [[Zenica|Zenice]] i [[Mostar]]a.&lt;ref&gt;[http://www.livno-online.com/zupanija/19201-u-livnu-najhladnije-bilo-1967-godine-izmjereno-cak-minus-29-6-stupnjeva Livno Online] Županija. ''U Livnu najhladnije bilo 1967.godine. Izmjereno čak minus 29,6 stupnjeva'', 5. siječnja 2017. (pristupljeno 21. travnja 2017.)&lt;/ref&gt;

* [[1984.]] – U prodaju je stavljen [[Apple Macintosh]], prvo [[računalo]] široke potrošnje koje je imalo [[Grafičko korisničko sučelje|grafičko sučelje]] i [[Računalni miš|računalnog miša]], umjesto tada standardnog [[MS-DOS|tekstualnog sučelja]].

{| 
| valign=top width=50% align=left |

==Rođenja 24. siječnja==
* [[76.]] – [[Hadrijan]], rimski car
* [[1534.]] – [[Setthathirath]], laoški kralj († [[1572.]])
* [[1712.]] – [[Fridrik II. Veliki]], pruski kralj († [[1786.]])
* [[1776.]] – [[Ernst Theodor Amadeus Hoffmann]], njemački književnik († [[1822.]])
* [[1843.]] – [[Josip Stadler]], hrvatski nadbiskup († [[1918.]])
* [[1917.]] – [[Ernest Borgnine]], američki glumac
* [[1925.]] – [[Maria Tallchief]], američka balerina († [[2013.]])
* [[1932.]] – [[Henri Nouwen]], nizozemski svećenik i pisac († [[1996.]])
* [[1933.]] – [[Asim Ferhatović]], bosanskohercegovački nogometaš († [[1987.]])
* [[1970.]] – [[Edita Majić]], časna sestra karmelićanka, bivša hrvatska glumica
* [[1971.]] – [[Zlatko Sudac]], hrvatski katolički svećenik
* [[1976.]] – [[Frano Vićan]], hrvatski vaterpolist
* [[1987.]] – [[Luis Suárez]], urugvajski nogometaš
| valign=top width=50% align=left |

==Smrti 24. siječnja==
* [[41.]] – [[Kaligula]], rimski car
* [[817.]] – [[Stjepan IV., papa|Stjepan IV.]], papa (* o. [[770.]])
* [[1002.]] – [[Oton III., car Svetog Rimskog Carstva|Oton III.]], jedan je od najkontroverznijih, ali i najistaknutijih njemačkih srednjovjekovnih vladara (* [[980.]]) 
* [[1125.]] – [[David IV. Gruzijski]], kralj [[Kraljevina Gruzija|Gruzije]] (* [[1073.]])
* [[1920.]] – [[Amedeo Modigliani]], talijanski slikar (* [[1884.]])
* [[1939.]] – [[Maximilian Oskar Bircher-Benner]], švicarski liječnik  (* [[1867.]])
* [[1965.]] – [[Winston Churchill]], britanski političar i premijer (* [[1874.]])
* [[1989.]] – [[Ted Bundy]], američki serijski ubojica (* [[1946.]])
* [[2017.]] – [[Mladen Bjažić]], hrvatski pjesnik, književnik, novinar i dugogodišnji urednik dječjih programa Radija i televizije Zagreb (* [[1924.]])
|}

== Blagdani i spomendani ==

* [[Franjo Saleški]]

== Imendani ==
* Bogoslav

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Mjeseci i dani u godini}}


[[Kategorija:Dani u siječnju| 024]]</text>
      <sha1>9xvuvqcdltbrs8ewnb8avq9zo5dj9v2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>11. travnja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>661</id>
    <revision>
      <id>6433014</id>
      <parentid>6206807</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T20:02:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Fraxinus</username>
        <id>3144</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Smrti 11. travnja */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4453" xml:space="preserve">'''11. travnja''' (11.4.) 101. je dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (102. u [[prijestupna godina|prijestupnoj godini]]).
Do kraja godine ima još 264 dana.

== Događaji ==
* [[1241.]] – [[Mongoli]] su pod vodstvom [[Batu-kan]]a i [[Subudaj]]a skršili [[Mađarska|mađarsku]] vojsku [[Dodatak:Popis mađarskih vladara|kralja]] [[Béla IV. od Mađarske|Béle IV.]]
* [[1693.]] –  Osmanski sultan donio je uredbu kojom katolici za crkveno vjenčanje moraju tražiti dopuštenje [[Pećka patrijaršija|pećkog pravoslavnog patrijarha]] i za to platiti veliku novčanu daću. Uredba je poput mnogih sličnih vrlo pogodovala širenju pravoslavlja na štetu katoličanstva. Pridonijela je dodatnom iseljavanju katoličkog puka u Mletačku Republiku. Većina je Hrvata pobjegla ka slobodnom teritoriju Cetinske krajine.
* [[1713.]] – [[mirovni ugovor iz Utrechta]], svršetak [[rat za španjolsku baštinu|rata za španjolsku baštinu]].
* [[1814.]] – [[Napoleon Bonaparte|Napoleon]] je abdicirao i prognan je na otok [[Elba|Elbu]] ([[Italija]]).
* [[1915.]] – počelo prikazivanje [[Charlie Chaplin|Chaplinova]] legendarnog filma &quot;Skitnica&quot;.
* [[1921.]] – Osnovan je [[Hašemiti|Hašemitski]] [[Emirat]] [[Transjordanija]], danas [[Jordan]].
* [[1945.]] – [[Drugi svjetski rat]]: [[Sjedinjene Američke Države|Američke]] trupe oslobodile [[koncentracijski logor]] [[Buchenwald]] ([[Njemačka]]).
* [[1975.]] – S vlasti je svrgnut ugandski diktator [[Idi Amin Dada]].
* [[1991.]] – [[Teroristički napad u Zadru 11. travnja 1991.|Teroristički napad]] u Zadru koju je izvela [[Specijalni rat protiv Hrvatske|velikosrpska]] [[peta kolona]].

{| 
| valign=top width=50% align=left |

== Rođenja 11. travnja==
* [[146.]] – [[Septimije Sever]], rimski car († [[211.]])
* [[1348.]] – [[Andronik IV. Paleolog]], bizantski car († [[1385.]])
* [[1357.]] – [[Ivan I., portugalski kralj|Ivan I.]], portugalski kralj († [[1433.]])
* [[1755.]] – [[James Parkinson]], britanski liječnik († [[1824.]]) 
* [[1873.]] – [[Aleks Stavri Drenova]], albanski književnik († [[1947.]])
* [[1875.]] – [[Ivan Baša]], slovenski pisac († [[1931.]])
* [[1919.]] – [[Albertina Berkenbrock]], brazilska mučenica († [[1931.]])
* [[1920.]] – [[Emilio Colombo]], talijanski političar († [[2013.]])
* [[1930.]] – [[Anton LaVey]], američki pisac i okultist († [[1997.]])
* [[1931.]] – [[Dražen Boić]], hrvatski pijanist i skladatelj († [[2013.]])
* [[1944.]] – [[John Milius]], američki redatelj
* [[1953.]] – [[Branimir Štulić|Branimir Johnny Štulić]], hrvatski pjevač i osnivač grupe [[Azra]]
* [[1966.]] – [[Lisa Stansfield]], britanska pjevačica i glumica 
* [[1971.]] – [[Oliver Riedel]], njemački glazbenik
* [[1981.]] – [[Alessandra Ambrosio]], brazilska manekenka
* [[1984.]] – [[Nikola Karabatić]], francuski rukometaš
| valign=top width=50% align=left |

== Smrti 11. travnja==
* [[678.]] – [[Donus]], papa 
* [[1034.]] – [[Roman III. Argir]], bizantski car (* o. [[968.]])
* [[1079.]] – [[Stanislav Krakovski]], poljski svetac (* [[1030.]])
* [[1165.]] – [[Stjepan IV., hrvatsko-ugarski kralj|Stjepan IV.]], hrvatsko-ugarski kralj (* o. [[1132.]])
* [[1514.]] – [[Donato Bramante|Bramante]], talijanski graditelj i slikar (* [[1444.]])
* [[1804.]] – [[Mikloš Küzmič]] [[Slovenci|slovenski]] pisac, prevoditelj i katolički svećenik u [[Mađarska|Mađarskoj]]
* [[1895.]] – [[Julius Lothar von Meyer]], njemački kemičar (* [[1830.]])
* [[1903.]] – [[Gemma Galgani]], svetica Katoličke Crkve (* [[1878.]])
* [[1908.]] – [[Henry Bird (šahist)|Henry Bird]], engleski šahist (* [[1830.]])
* [[1918.]] – [[Otto Wagner]], austrijski arhitekt (* [[1841.]])
* [[1977.]] – [[Jacques Prévert]], francuski pjesnik (* [[1900.]])
* [[1985.]] – [[Enver Hoxha]], albanski političar (* [[1908.]])
* [[1987.]] – [[Erskine Caldwell]], američki književnik (* [[1903.]])
* [[2002.]] – [[Branko Bauer]], hrvatski redatelj (* [[1921.]])
* [[2007.]] – [[Kurt Vonnegut]], američki književnik (* [[1922.]])
* [[2012.]] – [[Ahmed Ben Bella]], alžirski političar (* [[1916.]])
* [[2013.]] – [[Maria Tallchief]], američka balerina (* [[1925.]])
|}

== Blagdani i spomendani ==
* [[Maraški petak]] na otoku Hvaru
* [[Svjetski dan Parkinsonove bolesti]]

== Imendani ==
* 

{{Mjeseci i dani u godini}}

[[Kategorija:Dani u travnju| 011]]</text>
      <sha1>izwgc0o1mqwtrnfs76bq2btpbexx60t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>26. srpnja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1492</id>
    <revision>
      <id>6433068</id>
      <parentid>5784501</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T21:24:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Šaholjubac</username>
        <id>211973</id>
      </contributor>
      <comment>/* Događaji */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4461" xml:space="preserve">'''26. srpnja''' (26.7.) 207. je dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (208. u [[prijestupna godina|prijestupnoj godini]]).
Do kraja godine ima još 158 dana.

== Događaji ==
* [[1847.]] – proglašena prva nezavisna država u Africi, [[Liberija]]
* [[1887.]] – [[Lazar Ludvig Zamenhof]] je izdao prvu knjigu o [[Esperanto|esperantu]] na ruskom jeziku
* [[1891.]] – [[Francuska]] izvrsila aneksiju [[Tahiti]]ja
* [[1909.]] – jezična naredba kojom se [[hrvatski jezik]] u potpunosti uvelo kao službeni jezik u Dalmaciji; primjena odluke je počela tek od [[1. siječnja]] [[1912.]]
* [[1941.]] – predsjednik SAD-a [[Franklin Delano Roosevelt]] zamrznuo svu japansku imovinu u SAD i time obustavio američko-japansku trgovinu 
* [[1947.]] – spomenik [[Ban Josip Jelačić|banu Jelačiću]] uklonjen sa [[Trg bana Jelačića|središnjeg zagrebačkog trga]]
* [[1953.]] – [[Fidel Castro]] poveo ustanak protiv režima [[Fulgencio Batista|Fulgencija Batiste]]
* [[1963.]] – Katastrofalni [[potres u Skoplju 1963.|potres]] pogodio je [[Skoplje]]. Poginulo je 1066 osoba, a materijalna šteta bila je procijenjena na ondašnjih 500 milijuna [[USD|američkih dolara]].
* [[1990.]] – Zakonom o Hini, usvojenom u [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]], utemeljena [[Hrvatska izvještajna novinska agencija]] ('''HINA''')
* [[2001.]] – na relaciji [[Zagreb]]-[[Split]] pušten u promet prvi nagibni vlak
* [[2004.]] – Haški sud podignuo optužnicu protiv [[Ante Gotovina|Ante Gotovine]]
* [[2022.]] – Službeno otvoren [[Pelješki most]]
{| 
| valign=top width=50% align=left |

== Rođenja 26. srpnja ==
* [[1030.]] – [[Stanislav Krakovski]], poljski svetac († [[1079.]])
* [[1612.]] – [[Murat IV.]], osmanski sultan († [[1640.]])
* [[1678.]] – [[Josip I., njemačko-rimski car|Josip I.]], [[Sveto Rimsko Carstvo|njemačko-rimski]] car, [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|ugarsko-hrvatski]] i [[Češka|češki]] kralj († [[1711.]])
* [[1825.]] – [[Franc Šbül]], [[slovenci|slovenski]] pjesnik i katolički svećenik u [[Mađarska|Mađarskoj]] († [[1864.]])
* [[1842.]] – [[Alfred Marshall]], britanski ekonomist († [[1924.]])
* [[1855.]] – [[Ferdinand Tönnies]], njemački sociolog († [[1936.]])
* [[1856.]] – [[George Bernard Shaw]], englesko-irski pisac († [[1950.]])
* [[1865.]] – [[Philipp Scheidemann]], njemački političar († [[1939.]])
* [[1875.]] – [[Carl Gustav Jung]], švicarski psiholog i psihijatar († [[1961.]])
* 1875. – [[Antonio Machado]], španjolski pjesnik († [[1939.]])
* [[1880.]] – [[Volodymyr Vynnyčenko]], ukrajinski pisac, dramaturg i politički aktivist († [[1951.]])
* [[1893.]] – [[George Grosz]], njemački, slikar, grafičar i karikaturist († [[1959.]])
* [[1894.]] – [[Aldous Huxley|Aldous Leonard Huxley]], engleski književnik († [[1963.]])
* [[1928.]] – [[Stanley Kubrick]], američki filmski redatelj († [[1999.]])
* [[1943.]] – [[Mick Jagger]], britanski glazbenik
* [[1964.]] – [[Sandra Bullock]], američka filmska glumica
* [[1975.]] – [[Anita Matić]], hrvatska glumica
* [[1980.]] – [[Andrej Dojkić]], hrvatski glumac
| valign=top width=50% align=left |

== Smrti 26. srpnja ==
* [[432.]] – [[Celestin I.]], papa
* [[811.]] – [[Nikefor I.]], bizantski car (* [[760.]])
* [[1471.]] – [[Pavao II.]], papa
* [[1630.]] – [[Karlo Emanuel I. Veliki]],  savojski vojvoda (* [[1562.]])
* [[1867.]] – [[Oton I., kralj Grčke|Oton I.]], grčki kralj (* [[1815.]])
* [[1900.]] – [[Josip Torbar]], hrvatski znanstvenik (* [[1824.]])
* [[1925.]] – [[Gottlob Frege]], njemački matematičar i fizičar (* [[1848.]])
* [[1934.]] – [[Winsor McCay]],  američki autor stripova i pionir animiranog filma (* [[1869.]])
* [[1952.]] – [[Eva Perón]], bivša prva dama Argentine (* [[1919.]])
* [[1962.]] – [[George Preca]], malteški svetac (* [[1880.]])
* [[1984.]] – [[George Horace Gallup]], američki sociolog i statističar (* [[1901.]]) 
* 1984. – [[Edward Gein]], američkih serijskih ubojica (* [[1906.]])
* [[1986.]] – [[Averell Harriman]], američki političar (* [[1891.]])
* [[2013.]] – [[Sung Jae-ki]],  južnokorejski aktivist za ljudska prava (* [[1967.]])
|}

== Blagdani i spomendani ==
* Dan grada [[Samobor]]a
* Dan svetih [[Sveti Joakim|Joakima]] i [[Sveta Ana|Ane]] ([[katoličanstvo]])

== Imendani ==
* 

{{Mjeseci i dani u godini}}

[[Kategorija:Dani u srpnju| 026]]</text>
      <sha1>0kh9hafn2oq271l090npv8kzlky8q72</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433069</id>
      <parentid>6433068</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T21:25:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Šaholjubac</username>
        <id>211973</id>
      </contributor>
      <comment>/* Događaji */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4460" xml:space="preserve">'''26. srpnja''' (26.7.) 207. je dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (208. u [[prijestupna godina|prijestupnoj godini]]).
Do kraja godine ima još 158 dana.

== Događaji ==
* [[1847.]] – proglašena prva nezavisna država u Africi, [[Liberija]]
* [[1887.]] – [[Lazar Ludvig Zamenhof]] je izdao prvu knjigu o [[Esperanto|esperantu]] na ruskom jeziku
* [[1891.]] – [[Francuska]] izvrsila aneksiju [[Tahiti]]ja
* [[1909.]] – jezična naredba kojom se [[hrvatski jezik]] u potpunosti uvelo kao službeni jezik u Dalmaciji; primjena odluke je počela tek od [[1. siječnja]] [[1912.]]
* [[1941.]] – predsjednik SAD-a [[Franklin Delano Roosevelt]] zamrznuo svu japansku imovinu u SAD i time obustavio američko-japansku trgovinu 
* [[1947.]] – spomenik [[Ban Josip Jelačić|banu Jelačiću]] uklonjen sa [[Trg bana Jelačića|središnjeg zagrebačkog trga]]
* [[1953.]] – [[Fidel Castro]] poveo ustanak protiv režima [[Fulgencio Batista|Fulgencija Batiste]]
* [[1963.]] – Katastrofalni [[potres u Skoplju 1963.|potres]] pogodio je [[Skoplje]]. Poginulo je 1066 osoba, a materijalna šteta bila je procijenjena na ondašnjih 500 milijuna [[USD|američkih dolara]].
* [[1990.]] – Zakonom o Hini, usvojenom u [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]], utemeljena [[Hrvatska izvještajna novinska agencija]] ('''HINA''')
* [[2001.]] – na relaciji [[Zagreb]]-[[Split]] pušten u promet prvi nagibni vlak
* [[2004.]] – Haški sud podignuo optužnicu protiv [[Ante Gotovina|Ante Gotovine]]
* [[2022.]] – Svečano otvoren [[Pelješki most]]
{| 
| valign=top width=50% align=left |

== Rođenja 26. srpnja ==
* [[1030.]] – [[Stanislav Krakovski]], poljski svetac († [[1079.]])
* [[1612.]] – [[Murat IV.]], osmanski sultan († [[1640.]])
* [[1678.]] – [[Josip I., njemačko-rimski car|Josip I.]], [[Sveto Rimsko Carstvo|njemačko-rimski]] car, [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|ugarsko-hrvatski]] i [[Češka|češki]] kralj († [[1711.]])
* [[1825.]] – [[Franc Šbül]], [[slovenci|slovenski]] pjesnik i katolički svećenik u [[Mađarska|Mađarskoj]] († [[1864.]])
* [[1842.]] – [[Alfred Marshall]], britanski ekonomist († [[1924.]])
* [[1855.]] – [[Ferdinand Tönnies]], njemački sociolog († [[1936.]])
* [[1856.]] – [[George Bernard Shaw]], englesko-irski pisac († [[1950.]])
* [[1865.]] – [[Philipp Scheidemann]], njemački političar († [[1939.]])
* [[1875.]] – [[Carl Gustav Jung]], švicarski psiholog i psihijatar († [[1961.]])
* 1875. – [[Antonio Machado]], španjolski pjesnik († [[1939.]])
* [[1880.]] – [[Volodymyr Vynnyčenko]], ukrajinski pisac, dramaturg i politički aktivist († [[1951.]])
* [[1893.]] – [[George Grosz]], njemački, slikar, grafičar i karikaturist († [[1959.]])
* [[1894.]] – [[Aldous Huxley|Aldous Leonard Huxley]], engleski književnik († [[1963.]])
* [[1928.]] – [[Stanley Kubrick]], američki filmski redatelj († [[1999.]])
* [[1943.]] – [[Mick Jagger]], britanski glazbenik
* [[1964.]] – [[Sandra Bullock]], američka filmska glumica
* [[1975.]] – [[Anita Matić]], hrvatska glumica
* [[1980.]] – [[Andrej Dojkić]], hrvatski glumac
| valign=top width=50% align=left |

== Smrti 26. srpnja ==
* [[432.]] – [[Celestin I.]], papa
* [[811.]] – [[Nikefor I.]], bizantski car (* [[760.]])
* [[1471.]] – [[Pavao II.]], papa
* [[1630.]] – [[Karlo Emanuel I. Veliki]],  savojski vojvoda (* [[1562.]])
* [[1867.]] – [[Oton I., kralj Grčke|Oton I.]], grčki kralj (* [[1815.]])
* [[1900.]] – [[Josip Torbar]], hrvatski znanstvenik (* [[1824.]])
* [[1925.]] – [[Gottlob Frege]], njemački matematičar i fizičar (* [[1848.]])
* [[1934.]] – [[Winsor McCay]],  američki autor stripova i pionir animiranog filma (* [[1869.]])
* [[1952.]] – [[Eva Perón]], bivša prva dama Argentine (* [[1919.]])
* [[1962.]] – [[George Preca]], malteški svetac (* [[1880.]])
* [[1984.]] – [[George Horace Gallup]], američki sociolog i statističar (* [[1901.]]) 
* 1984. – [[Edward Gein]], američkih serijskih ubojica (* [[1906.]])
* [[1986.]] – [[Averell Harriman]], američki političar (* [[1891.]])
* [[2013.]] – [[Sung Jae-ki]],  južnokorejski aktivist za ljudska prava (* [[1967.]])
|}

== Blagdani i spomendani ==
* Dan grada [[Samobor]]a
* Dan svetih [[Sveti Joakim|Joakima]] i [[Sveta Ana|Ane]] ([[katoličanstvo]])

== Imendani ==
* 

{{Mjeseci i dani u godini}}

[[Kategorija:Dani u srpnju| 026]]</text>
      <sha1>new3rg19th444q6wnzfnaypq0yk4u1t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1925.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1754</id>
    <revision>
      <id>6433010</id>
      <parentid>6385898</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T20:00:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Fraxinus</username>
        <id>3144</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Siječanj – ožujak */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5846" xml:space="preserve">{{Godina|1925}}

== Događaji ==
* Na izložbi dekorativne umjetnosti u [[Pariz]]u nastao je pojam [[Art Deco]], kratica od francuskog izraza ''art dècoratif'' (dekorativna umjetnost).

== Rođenja ==
=== Siječanj – ožujak ===
* [[24. siječnja]] – [[Maria Tallchief]], američka balerina († [[2013.]])
* [[26. siječnja]] – [[Paul Newman]], američki glumac († [[2008.]])
* [[30. siječnja]] – [[Dorothy Malone]], američka glumica (†[[2018.]])
* [[3. veljače]] – [[Mustafa Ćatović]], hrvatski stomatolog ( † [[1986.]])
* [[8. veljače]] – [[Jack Lemmon]], američki filmski glumac († [[2001.]])
* [[18. veljače]] – [[George Kennedy]], američki filmski glumac († [[2016.]])
* [[20. veljače]] – [[Robert Altman]], američki redatelj, scenarist i producent († [[2006.]])
* [[21. veljače]] – [[Ivo Kalina]], hrvatski slikar († [[1995.]])
* [[21. veljače]] – [[Zvonimir Ferenčić]], hrvatski glumac († [[1998.]])
* [[26. veljače]] – [[Vojislav Đurić]],  srpski povjesničar umjetnosti († [[1996.]])
* [[25. ožujka]] – [[Ivo Malec]], hrvatski skladatelj († [[2019.]])
* [[28. ožujka]] – [[Inokentij Smoktunovski]], ruski glumac († [[1994.]])

=== Travanj – lipanj ===
* [[4. travnja]] – [[Dettmar Cramer]], njemački nogometaš i nogometni trener († [[2015.]])
* [[18. travnja]] – [[Sven Lasta]], hrvatski glumac († [[1996.]])
* [[19. travnja]] – [[Iwao Takamoto]], japansko-američki animator, TV producent i filmski redatelj († [[2007.]])
* [[23. travnja]] – [[Brenda Cowling]], engleska glumica († [[2010.]])
* [[3. svibnja]] – [[Vladimir Devidé]], hrvatski matematičar († [[2010.]])
* [[3. svibnja]] – [[Olivera Marković]], srbijanska glumica († [[2011.]])
* [[28. svibnja]] – [[Martha Vickers]], američka glumica i manekenka († [[1971.]])
* [[3. lipnja]] – [[Tony Curtis]], američki glumac († [[2010.]])
* [[11. lipnja]] – [[Ljubica Mikuličić]], hrvatska glumica († [[2006.]])
* [[20. lipnja]] – [[Ljubo Kuntarić]], hrvatski glazbenik i skladatelj († [[2016.]])
* [[21. lipnja]] – [[Maureen Stapleton]], američka glumica († [[2006.]])
* [[23. lipnja]] – [[Želimir Zagotta]], hrvatski arhitekt i scenograf († [[2011.]])

=== Srpanj – rujan ===
* [[6. srpnja]] – [[Bill Haley]], američki glazbenik, skladatelj († [[1981.]])
* [[28. srpnja]] – [[Juan Alberto Schiaffino]], urugvajsko-talijanski nogometaš († [[2002.]])
* [[29. srpnja]] – [[Mikis Theodorakis]], grčki skladatelj
* [[14. svibanja]] – [[B. B. King]], američki blues pjevač († [[2015.]])
* [[22. kolovoza]] – [[Miroslav Miletić]], hrvatski skladatelj i pijanist
* [[8. rujna]] – [[Peter Sellers]], britanski glumac i komičar († [[1980.]])
* [[17. rujna]] – [[Miljenko Prohaska]], hrvatski skladatelj, dirigent i aranžer († [[2014.]])

=== Listopad – prosinac ===
* [[5. listopada]] – [[Ines Fančović]], hrvatska glumica († [[2011.]])
* [[11. listopada]] – [[Elmore Leonard]], američki književnik i filmski scenarist († [[2013.]])
* [[13. listopada]] – [[Margaret Thatcher]],  britanska političarka († [[2013.]])
* [[21. listopada]] – [[Celia Cruz]], kubansko-američka pjevačica († [[2003.]])
* [[29. listopada]] – [[Šime Spaventi]], hrvatski akademik († [[2012.]])
* [[10. studenoga]] – [[Richard Burton]], britanski filmski glumac († [[1984.]])
* [[17. studenoga]] – [[Rock Hudson]], američki glumac († [[1985.]])
* [[20. studenoga]] – [[Maja Pliseckaja]], ruska balerina († [[2015.]])
* [[21. studenoga]] – [[Veljko Kadijević]], general armije JNA († [[2014.]])
* [[22. studenoga]] – [[Irena Kolesar]], hrvatska glumica († [[2002.]])  
* [[29. studenoga]] – [[Stjepan Babić]], hrvatski jezikoslovac († [[2021.]]) 
* [[8. prosinca]] – [[Sammy Davis Jr.]], američki pjevač, plesač, glumac († [[1990.]])
* [[19. prosinca]] – [[Božidar Finka]], hrvatski jezikoslovac († [[1999.]])
* [[23. prosinca]] – [[Janika Balaž]], novosadski tamburaš († [[1988.]])
* [[27. prosinca]] – [[Michel Piccoli]], francuski glumac
* [[28. prosinca]] – [[Hildegard Knef]], njemačka glumica, pjevačica, pjesnikinja i književnica († [[2002.]])

=== Nepoznat datum rođenja ===
* [[Mia Sasso]], hrvatska glumica († [[2006.]])

== Smrti ==
=== Siječanj – ožujak ===
* [[22. siječnja]] –  [[Fanny Bullock Workman]], američka geografkinja, kartografkinja i istraživačica (* [[1859.]])
* [[11. veljače]] – [[Josip Kašman]], hrvatski operni pjevač (* [[1847.]])
* [[30. ožujka]] – [[Rudolf Steiner]], utemeljitelj [[antropozofija|antropozofije]] (* [[1861.]] )

=== Travanj – lipanj ===
* [[2. svibnja]] – [[Johann Palisa]], [[Austrija|austrijski]] [[astronom]] (* [[1848.]])
* [[2. svibnja]] – [[Antun Branko Šimić]], hrvatski pjesnik i esejist (* [[1898.]])

=== Srpanj – rujan ===
* [[26. srpnja]] – [[Gottlob Frege]], njemački matematičar i fizičar (* [[1848.]])

=== Listopad – prosinac ===
* [[5. listopada]] – [[Anna Schäffer]], njemačka svetica (* [[1882.]])
* [[5. prosinca]] – [[Josip Pazman]], hrv. svećenik, ravnatelj Hrv. zavoda sv. Jeronima u Rimu (* [[1863.]])
* [[27. prosinca]] – [[Sergej Aleksandrovič Jesenjin]], ruski pjesnik (* [[1895.]])

== Nobelova nagrada za 1925. godinu ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[James Franck]] i [[Gustav Ludwig Hertz]]
* [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Richard Adolf Zsigmondy]]
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: nije dodijeljena
* [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[George Bernard Shaw]]
* [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Austen Chamberlain]] i [[Charles Gates Dawes]]

== Vanjske poveznice ==
{{WProjekti
|commonscat     = 1925
|commonscathr   = 1925. 
}}</text>
      <sha1>845il2s9kuamdwf0ybsna3k3ediwpj5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>2013.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3147</id>
    <revision>
      <id>6433012</id>
      <parentid>6421883</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T20:02:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Fraxinus</username>
        <id>3144</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Travanj */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17537" xml:space="preserve">{{Godina|2013}}
{{TOC desno}}

== Događaji ==

=== Siječanj ===

* [[4. siječnja]] – U uvali kod mjesta [[Ljubač (Ražanac)|Ljubač]], u podvelebitskom kraju, zadarski [[Arheologija|arheolozi]] pronašli su [[Antika|antičku]] tvornicu [[Keramika|keramike]]. Uz radionicu je pronađeno i pristanište odakle se keramika prevozila po [[Sredozemlje|Sredozemlju]]. 
* [[4. siječnja]] – Održana je utrka ženskog [[slalom]]a [[Svjetski skijaški kup|Svjetskog skijaškog kupa]] na [[zagreb]]ačkom [[Sljeme]]nu. [[Snježna kraljica (slalomska utrka)|Snježnom kraljicom]] postala je [[SAD|Amerikanka]] [[Mikaela Shiffrin]].
* [[23. siječnja]] – U [[Katalonski parlament|Katalonskom parlamentu]] donesena [[Deklaracija o suverenosti i pravu na određenje naroda Katalonije]].

=== Veljača ===
* [[2. veljače]] – Prosvjedi u [[Vukovar]]u protiv uvođenja ćiriličnih natpisa.
* [[15. veljače]] – Eksplozija [[meteorit]]a nad [[Rusija|ruskim]] gradom [[Čeljabinski meteorit|Čeljabinsk]].
* [[28. veljače]] – Papa [[Benedikt XVI.]] u 20 h iz zdravstvenih razloga povukao se s dužnosti poglavara [[Rimokatolička crkva|Rimokatoličke crkve]]. Postao je tako prvi papa koji je abdicirao nakon [[Grgur XII.|Grgura XII.]] [[1415.]], te prvi koji je to učinio dobrovoljno nakon [[Celestin V.|Celestina V.]] [[1294.]]

=== Ožujak ===
* [[4. ožujka]] – Građanski rat u [[Sirija|Siriji]]
* [[13. ožujka]] – [[Konklava 2013.|Izabran]] novi, 266. poglavar Rimokatoličke crkve: kardinal [[Jorge Mario Bergoglio]] (nadbiskup Buenos Airesa) koji je uzeo crkveno ime [[Franjo]]. On je prvi papa iz Južne Amerike.

=== Travanj ===

* [[30. travnja]] – [[Nizozemska]] kraljica [[Beatrix od Nizozemske|Beatrix]] abdicirala, prijestolje nasljeđuje njezin najstariji sin [[Willem-Alexander]].

=== Svibanj ===
* [[8. svibnja]] – [[Ustavni sud Španjolske]] suspendirao [[Deklaracija o suverenosti i pravu na određenje naroda Katalonije|Deklaraciju o suverenosti i pravu na određenje naroda Katalonije]].
* [[19. svibnja]] – Održani su [[Hrvatski lokalni izbori 2013.|lokalni izbori u Hrvatskoj]].
* [[22. svibnja]] – [[Island]] odustao od pristupanja Europskoj uniji.
* [[25. svibnja]] – [[Mario Mandžukić]] postao prvi hrvatski nogometaš koji je postigao pogodak u [[finale UEFA Lige prvaka 2013.|finalu]] Lige prvaka.
* [[29. svibnja]] – [[ICTY|Haaški sud]] je nepravomoćnom odlukom u prvostupanjskom procesu osudio hrvatske generale iz BiH: [[Jadranko Prlić|Jadranka Prlića]] na 25 godina zatvora; [[Bruno Stojić|Brunu Stojića]], [[Milivoj Petković|Milivoja Petkovića]] i [[Slobodan Praljak|Slobodana Praljka]] na 20 godina; [[Valentin Ćorić|Valentina Ćorića]] na 16 godina; [[Berislav Pušić|Berislava Pušića]] na 10 godina.
* [[30. svibnja]] – [[ICTY|Haaški sud]] je oslobodio čelnike srbijanske sigurnosne službe [[Jovica Stanišić|Jovicu Stanišića]] i [[Franko Simatović|Franka Simatovića]]. 
* [[31. svibnja]] – Asteroid [[1998 QE2 (asteroid)|1998 QE2]] prošao pored Zemlje s udaljenosti od oko 5,8 milijuna kilometara.

=== Lipanj ===
* [[1. lipnja]] – [[Šibenik]] zatresao [[potres]] jačine 2,5 po Richteru.
* [[14. lipnja]] – [[Island]] je prekinuo postupak za prijam u [[Europska unija|Europsku uniju]].
* [[15. lipnja]] – Osnovan je [[Bosanskohercegovački vaterpolski savez]].
* [[29. lipnja]] – [[Papa]] [[Franjo]] objavio encikliku [[Lumen fidei]].

=== Srpanj ===

* [[1. srpnja]] – [[Hrvatska|Republika Hrvatska]] postala je 28. članica [[Europska unija|Europske unije]].
* [[1. srpnja]] – Otvoren [[New Century Global Centre]], najveća zgrada na svijetu.
* [[3. srpnja]] – U [[Državni udar 2013. u Egiptu|državnom udaru]] svrgnut [[Predsjednik Egipta|egipatski predsjednik]] [[Mohamed Mursi]].
* [[13. srpnja]] – Održan završni turnir prvog izdanja [[Red Bull Sidrun]]a.

=== Kolovoz ===

* [[15. kolovoza]] – Otkriven [[olinguito]], potpuno nova vrsta sisavca.

=== Rujan ===

* [[1. rujna]] – Velški napadač [[Gareth Bale]] prešao je iz [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenhama]] u [[Real Madrid]] za 100 000 000 [[euro|eura]], što je najskuplji [[nogomet]]ni i športski transfer svih vremena.

=== Listopad ===

* [[23. listopada]] – Poginula je glumica [[Dolores Lambaša]] u [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]].
* [[29. listopada]] – Svečano je otvoren [[Marmaray]], najdublji željeznički tunel na svijetu.

=== Studeni ===

=== Prosinac ===

* [[1. prosinca]] – U [[RH|Republici Hrvatskoj]] održan je narodni ustavotvorni [[Referendum o ustavnoj definiciji braka u Hrvatskoj|referendum]] na kojem su glasači izravno odlučili (65.87% glasova) da se u [[Ustav Republike Hrvatske|Ustav]] upiše odredba po kojoj se [[brak]] određuje kao životna zajednica muškarca i žene.
* [[14. prosinca]] – [[Kina]] uspješno spustila rover na [[Mjesec]] postavši tako treća zemlja kojoj je to uspjelo, nakon [[SAD|SAD-a]] i [[SSSR|SSSR-a]]. Ovo je prva misija na Mjesec nakon sovjetske [[1976.]] godine.

=== Športski događaji ===
{{glavni|šport u 2013.}}
* [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Španjolska 2013.]]
* [[FIFA Konfederacijski kup 2013.]]
* [[XVII. Mediteranske igre – Mersin 2013.]]
* [[Ljetna univerzijada 2013.]]
* [[Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2013.]]
* [[Europsko prvenstvo u košarci – Slovenija 2013.]]

== Obljetnice i godišnjice ==

* 520. godišnjica [[Krbavska bitka|Krbavske bitke]]
* 460. godišnjica smrti hrvatskog renesansnog pjesnika i dramatika [[Hanibal Lucić|Hanibala Lucića]]
* 355. godišnjica smrti hrvatskog baroknog pjesnika [[Ivan Bunić Vučić|Ivana Bunića Vučića]]
* 222. godišnjica praizvedbe opere [[Čarobna frula]] austrijskog skladatelja Wolfganga Amadeusa Mozarta 
* 200. godišnjica rođenja i 120. godišnjica smrti hrvatskog književnika i političara [[Ljudevit Vukotinović|Ljudevita Vukotinovića]]
* 190. godišnjica rođenja hrvatskog političara, publicista, književnika [[Ante Starčević]]a
* 140. godišnjica rođenja hrvatskog povjesničara, književnika i političara [[Rudolf Horvat|Rudolfa Horvata]]
* 140. godišnjica rođenja jednog od najvećih hrvatskih arhitekata secesije [[Rudolf Lubynski|Rudolfa Lubynskog]]
* 130. godišnjica rođenja hrvatskog kipara, arhitekta i književnika [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]]
* 90. godišnjica smrti hrvatske skladateljice [[Dora Pejačević|Dore Pejačević]]
* 70. godišnjica smrti hrvatskog kipara [[Ivo Lozica|Ive Lozice]]
* 22. godišnjica napada na Dubrovnik i početka [[Obrana Dubrovnika|obrane Dubrovnika]]
* 20. godišnjica [[Operacija Medački džep|Operacije Medački džep]]

== Rođenja ==
* [[22. srpnja]] – [[Princ George od Cambridgea]]

== Smrti ==
=== Siječanj ===
* [[1. siječnja]] – [[Patti Page]], američka pop-pjevačica i glumica (* [[1927.]]) 
* [[1. siječnja]] – [[Ante Dražančić]], hrvatski liječnik (* [[1928.]])
* [[2. siječnja]] – [[Ljubo Nikolić]], hrvatski novinar (* [[1923.]])
* [[4. siječnja]] – [[Zoran Žižić]], crnogorski političar (* [[1951.]])
* [[4. siječnja]] – [[Tony Lip]], američki glumac (* [[1930.]])
* [[5. siječnja]] – [[Lujo Medvidović]], hrvatski književnik i odvjetnik (* [[1950.]])
* [[5. siječnja]] – [[Vladimir Šenauer]], hrvatski nogometaš (* [[1930.]])
* [[11. siječnja]] – [[Aaron Swartz]], član Internetske kuće slavnih (* [[1986.]])
* [[25. siječnja]] – [[Rade Bulat]], hrvatski narodni heroj, partizan (* [[1920.]])
* [[28. siječnja]] – [[Anđela Potočnik]], hrvatska folklorna umjetnica (* [[1933.]])
* [[29. siječnja]] – [[Nikola Ćubela]], hrvatski umjetnik, dugogodišnji ravnatelj Zagrebačkog kazališta lutaka (* [[1946.]])
* [[29. siječnja]] – [[Nikola Martić]], hrvatski pjesnik (* [[1938.]])
* [[30. siječnja]] – [[Luka Tripković]], hrvatski novinar i publicist (* [[1947.]])

=== Veljača ===
* [[1. veljače]] – [[Robin Sachs]], engleski glumac (* [[1951.]])
* [[3. veljače]] – [[Zlatko Papec]], hrvatski nogometaš (* [[1934.]])
* [[7. veljače]] – [[Krsto Papić]], hrvatski redatelj (* [[1933.]])
* [[8. veljače]] – [[Josif Tatić]], srbijanski glumac (* [[1946.]])
* [[8. veljače]] – [[Boris Festini]], hrvatski glumac (* [[1930.]])
* [[13. veljače]] – [[Ivan Večenaj]], hrvatski slikar i književnik (* [[1920.]])
* [[14. veljače]] – [[Reeva Steenkamp]], južnoafrička manekenka (* [[1983.]])
* [[16. veljače]] – [[Tony Sheridan]], engleski pjevač, gitarist i tekstopisac (* [[1940.]])
* 16. veljače     – [[Dražen Boić]], hrvatski pijanist i skladatelj (* [[1931.]])&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.jazz.hr/index.php?opt=news&amp;act=mlist&amp;id=1955&amp;lang=hr |title=PREMINUO PIJANIST DRAŽEN BOIĆ |accessdate=19. studenoga 2020.}}&lt;/ref&gt;
* [[17. veljače]] – [[Mindy McCready]], američka country pjevačica (* [[1975.]])
* [[17. veljače]] – [[Richard Briers]], engleski glumac (* [[1934.]])
* [[17. veljače]] – [[Milan Gvero]], general Vojske Republike Srpske (* [[1937.]])
* [[19. veljače]] – [[Joaquín Cordero]], meksički glumac (* [[1923.]])
* [[19. veljače]] – [[Lou Myers]], američki glumac (* [[1935.]])
* [[25. veljače]] – [[Đuro Utješanović]], hrvatski glumac (* [[1940.]])
* [[25. veljače]] – [[Milan Velimirović]], srbijanski šahist (* [[1952.]])
* [[25. veljače]] – [[Carmen Montejo]], kubansko-meksička glumica (* [[1925.]])
* [[26. veljače]] – [[Višnja Machiedo]], hrvatska esejistica, prevoditeljica i kritičarka (* [[1940.]])
* [[27. veljače]] – [[Mario Perušina]], hrvatski snimatelj (* [[1934.]])
* [[27. veljače]] – [[Dale Robertson]], američki glumac (* [[1923.]])
* [[28. veljače]] – [[DJ Ajax]], australski glazbenik (* [[1971.]])

=== Ožujak ===
* [[1. ožujka]] – [[Bonnie Franklin]], američka glumica (* [[1944.]])
* [[5. ožujka]] – [[Hugo Chávez]], venezuelanski političar i državnik (* [[1954.]])
* [[6. ožujka]] – [[Chorão]], brazilski pjevač i glazbenik (* [[1970.]])
* [[7. ožujka]] – [[Damiano Damiani]], talijanski scenarist, filmski redatelj (* [[1922.]])
* [[14. ožujka]] – [[Toni Marošević]], hrvatski novinar, urednik i radijski voditelj (* [[1945.]])
* [[16. ožujka]] – [[Frank Thornton]], engleski glumac (* [[1921.]])
* [[17. ožujka]] – [[Šimun Seletković]], hrvatski glazbenik, skladatelj, dirigent (* [[1917.]])
* [[20. ožujka]] – [[Nora Šitum]], hrvatska djevojčica (* [[2007.]])
* [[21. ožujka]] – [[Robert Komen]], hrvatski dopredsjednik Hrvatskog nogometnog saveza i predsjednik NK Rijeke (* [[1965.]])
* [[28. ožujka]] – [[Richard Griffiths]], engleski glumac (* [[1947.]])
* [[28. ožujka]] – [[Boris Strel]], slovenski skijaš (* [[1959.]])

=== Travanj ===
* [[2. travnja]] – [[Jane Henson]], američka lutkarica (* [[1934.]])
* [[3. travnja]] – [[Mariví Bilbao]], španjolska glumica (* [[1930.]])
* [[4. travnja]] – [[Roger Ebert]], američki filmski kritičar i novinar (* [[1942.]])
* [[5. travnja]] – [[Regina Bianchi]], talijanska glumica (* [[1921.]])                           
* [[6. travnja]] – [[Veljko Despotović]], srbijanski scenograf (* [[1931.]])
* [[6. travnja]] – [[Bigas Luna]], španjolski filmski redatelj (* [[1946.]])
* [[8. travnja]] – [[Margaret Thatcher]], britanska političarka (* [[1925.]])
* [[8. travnja]] – [[Annette Funicello]], američka glumica (* [[1942.]])
* [[8. travnja]] – [[Sara Montiel]], španjolska pjevačica i glumica (* [[1928.]])
* [[10. travnja]] – [[Aleksandar Kozlina]], srbijanski nogometaš (* [[1938.]])
* [[11. travnja]] – [[Maria Tallchief]], američka balerina (* [[1925.]])
* [[11. travnja]] – [[Jonathan Winters]], američki glumac i komičar (* [[1925.]])
* [[15. travnja]] – [[Richard LeParmentier]], američki glumac (* [[1946.]])
* [[17. travnja]] – [[Deanna Durbin]], američka glumica (* [[1921.]])
* [[19. travnja]] – [[Allan Arbus]], američki glumac (* [[1918.]])

=== Svibanj ===
* [[1. svibnja]] – [[Milan Tomić Šerif]], hrvatski kazališni djelatnik, svestrani pirotehničar, planinar i antifašistički borac (* [[1929.]])
* [[2. svibnja]] – [[Ivan Turina]], hrvatski nogometni vratar (* [[1980.]])
* [[3. svibnja]] – [[Branko Vukelić (ministar)|Branko Vukelić]], hrvatski političar (* [[1958.]])
* [[6. svibnja]] – [[Giulio Andreotti]], talijanski političar (* [[1919.]])
* [[7. svibnja]] – [[Ray Harryhausen]], američki filmski producent (* [[1920.]])
* [[7. svibnja]] – [[Aubrey Woods]], britanski glumac (* [[1928.]])
* [[7. svibnja]] – [[Mato Ergović]], hrvatski glumac (* [[1927.]])
* [[8. svibnja]] – [[Josip Juras]], hrvatski političar (* [[1944.]])
* [[8. svibnja]] – [[Jeanne Cooper]], američka glumica (* [[1928.]])
* [[13. svibnja]] – [[Joyce Brothers]], američka psihologinja i glumica (* [[1927.]])
* [[16. svibnja]] – [[Paul Shane]], engleski glumac i komičar (* [[1940.]])
* [[17. svibnja]] – [[Jorge Rafael Videla]], argentinski vojni diktator (* [[1925.]])
* [[20. svibnja]]- [[Ray Manzarek]], američki glazbenik (* [[1939.]])
* [[20. svibnja]] – [[Zdenka Korošec]], hrvatska novinarka (* [[1932.]])
* [[22. svibnja]] – [[Andrea Gallo]], talijanski svećenik (* [[1928.]])
* [[23. svibnja]] – [[Georges Moustaki]], francuski pjevač (* [[1934.]])
* [[23. svibnja]] – [[James Sisnett]], najstarija osoba otoka [[Barbados]]a (* [[1900.]])
* [[24. svibnja]] – [[Antonio Puchades]], španjolski nogometaš (* [[1925.]])
* [[26. svibnja]] – [[Irena Golub]], natjecateljica hrvatskog reality showa [[MasterChef]] (* [[1985.]])
* [[29. svibnja]] – [[Dragan Banović]], hrvatski fotograf, osnivač Dubrovačke televizije (* 19??)

===Lipanj===
* [[1. lipnja]] – [[Jelena Genčić]], jugoslavenska tenisačica (* [[1936.]])
* [[3. lipnja]] – [[Frank Lautenberg]], američki političar (* [[1924.]])
* [[9. lipnja]] – [[Iain Banks]], škotski pisac (* [[1954.]])
* [[12. lipnja]] – [[Jiroemon Kimura]], najstariji živući muškarac u povijesti (* [[1897.]])
* [[16. lipnja]] – [[Josip Kuže]], hrvatski nogometaš i nogometni trener i izbornik (* [[1952.]])
* [[18. lipnja]] – [[Cvijeta Job]], hrvatska likovna umjetnica (* [[1924.]])
* [[19. lipnja]] – [[James Gandolfini]], američki glumac (* [[1961.]])
* [[21. lipnja]] – [[Alen Pamić]], hrvatski nogometaš (* [[1989.]])
* [[22. lipnja]] – [[Zoran Kravar]], hrvatski književnik (* [[1948.]])
* [[22. lipnja]] – [[Veljko Barbieri (menadžer)|Veljko Barbieri]], hrvatski turistički menadžer i osnivač ACI nautičkih marina na Jadranu (* [[1929.]])
* [[25. lipnja]] – [[Božidar Novak (novinar)|Božidar Novak]], hrvatski novinar, urednik, publicist (* [[1924.]])
* [[27. lipnja]] – [[Stefano Borgonovo]], talijanski nogometaš (* [[1964.]])

===Srpanj===
* [[2. srpnja]] – [[Fawzia Egipatska]], egipatska princeza (* [[1921.]])
* [[2. srpnja]] – [[Douglas Engelbart]], američki izumitelj (* [[1925.]])
* [[3. srpnja]] – [[Roman Bengez]], slovenski nogometaš (* [[1964.]])
* [[9. srpnja]] – [[Željko Malnar]], hrvatski pustolov, putopisac, TV voditelj (* [[1944.]])
* [[9. srpnja]] – [[Ivo Škopljanac]], hrvatski športski novinar (* [[1950.]])
* [[13. srpnja]] – [[Cory Monteith]], kanadski glumac i pjevač (* [[1982.]])

===Kolovoz===
* [[11. kolovoza]] – [[Eliza Gerner]], hrvatska glumica (* [[1920.]])

===Rujan===

* [[1. rujna]] – [[Zvonko Bušić]], hrvatski politički aktivist (* [[1946.]])
* [[23. rujna]] – [[Vlatko Marković]], bivši predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza (* [[1937.]])

===Listopad===
* [[1. listopada]] – [[Igor Mrduljaš]], hrvatski teatrolog i kazališni kritičar (* [[1945.]])
* [[2. listopada]] – [[Nevenka Košutić Brozović]], hrvatska povjesničarka književnosti (* [[1929.]])&lt;ref&gt;http://www.osmrtnice.hr/nevenka-kosutic-brozovic (pristupljeno 6. listopada 2013.)&lt;/ref&gt;
* [[4. listopada]] – [[Võ Nguyên Giáp]], vijetnamski političar, general i državnik (* [[1911.]])
* [[20. listopada]] – [[Jovanka Broz]], udovica bivšega jugoslavenskog predsjednika Tita (* [[1924.]])
* [[23. listopada]] – [[Dolores Lambaša]], hrvatska filmska, televizijska i kazališna glumica (* [[1981.]])
* [[27. listopada]] – [[Vinko Coce]], hrvatski pjevač (* [[1954.]])
* [[29. listopada]] – [[Rudolf Kehrer]], ruski pijanist i glasovirski pedagog (* [[1923.]])

===Studeni===
* [[2. studenog]] – [[Zlatko Crnković (prevoditelj)|Zlatko Crnković]], hrvatski prevoditelj i književnik (* [[1931.]])
* [[28. studenog]] – [[Mitja Ribičič]], slovenski političar i visoki dužnosnik SFRJ (* [[1919.]])

===Prosinac===

* [[5. prosinca]] – [[Nelson Mandela]], južnoafrički političar, borac protiv apartheida i prvi crni predsjednik JAR-a (* [[1918.]])
* [[7. prosinca]] – [[Zvjezdan Linić]], hrvatski katolički svećenik, franjevac (* [[1941.]])
* [[9. prosinca]] – [[Jovo Kapičić]], crnogorski vojni, policijski i diplomatski dužnosnik SFRJ (* [[1919.]])
* [[11. prosinca]] – [[Vladimir Veselica]], hrvatski, političar, ekonomist i hrvatski proljećar (* [[1938.]])

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{ WProjekti 
|commons        = 
|commonshr      = 
|commonscat     = 2013
|commonscathr   = 2013. godina
|commonscat2    =Videos of 2013
|commonscathr2  = videozapisi iz 2013. godine
|commonscat3    = 2013 in Croatia
|commonscathr3  = 2013. godina u Hrvatskoj
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
}}
{{WProjekti
|commons        = 
|commonshr      = 
|commonscat     = 2013 in Croatia
|commonscathr   = 2013. godina u Hrvatskoj
}}</text>
      <sha1>o3t50nhvdqridq1h2e1clfn12iwndio</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>2022.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3156</id>
    <revision>
      <id>6432894</id>
      <parentid>6432008</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T14:14:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ywn312</username>
        <id>266543</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14002" xml:space="preserve">{{Godina|2022}}
[[Slika:2022 shells.jpg|desno|200px]]
'''2022.''' ([[Rimski brojevi|rimski]]: ''MMXXII''), dvadeset i prva je godina [[21. stoljeće|21. stoljeća]]. Započela je u subotu.

[[Ujedinjeni narodi]] proglasili su 2022. Međunarodnom godinom stakla, Međunarodnom godinom temeljnih znanosti i održivoga razvoja, Međunarodnom godinom održivoga razvoja planinskih područja te Međunarodnom godinom akvakulture. [[Europska unija]] proglasila je 2022. Europskom godinom mladih.

== Događaji ==

=== Siječanj ===
* [[1. siječnja]]: Na snagu je stupilo Sveobuhvatno regionalno gospodarsko partnerstvo (RCEP), najveći prostor [[slobodna trgovina|slobodne trgovine]] u svijetu, koji obuhvaća [[Australija|Australiju]], [[Brunej]], [[Japan]], [[Kambodža|Kambodžu]], [[Kina|Kinu]], [[Laos]], [[Novi Zeland]], [[Singapur]], [[Tajland]] i [[Vijetnam]].
* [[2. siječnja]]:
** Zgrada južnoafrićkoga parlamenta u [[Cape Town]]u izgorila je u podmetnutom požaru.
** Započeli veliki protuvladini prosvjedi u [[Kazahstan]]u.
* [[4. siječnja|4.]] – [[6. siječnja]]: Odmetničke skupine u nizu pokolja usmrtile više od dvjesto ljudi u [[Nigerija|nigerijskoj]] državi Zamfare.
* [[12. siječnja]] – Veliki protuvladini prosvjedi u [[Bugarska|Bugarskoj]] ispred zgrade Narodne skupštine u [[Sofija|Sofiji]].
* [[13. siječnja]] – Diljem [[Francuska|Francuske]] održani masovni prosvjedi [[student|studenata]] i djelatnika u [[visoko obrazovanje|visokomu obrazovanju]].
* [[21. siječnja]] – U zračnim napadima [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] na [[Jemen]] poginulo oko dvjesto civila.

=== Veljača ===
* [[11. veljače]] – Izašao posljednji, 1350. broj hrvatskoga tjednika za kulturu ''[[Hrvatsko slovo]]''.&lt;ref&gt; Hitrec, Hrvoje: „Čvrsto na pozicijama vrijednosti svekolikog identiteta hrvatskoga naroda”, ''[[Hrvatsko slovo]]'', br. 1350 (11. veljače 2022.), god. XXVIII, str. 1. &lt;/ref&gt;
* [[22. veljače]] – [[Ruska Federacija]] priznala samoproglašene [[Donjecka Narodna Republika|Donjecku]] i [[Luganska Narodna Republika|Lugansku Narodnu Republiku]].
* [[24. veljače]] – [[Rusija|Ruska Federacija]] započela je [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|invaziju]] na [[Ukrajina|Ukrajinu]]. 
* [[25. veljače]] – [[Kazahstan]] odbio slanje vojnih jedinica u Ukrajinu na zahtjev Ruske Federacije.

=== Ožujak ===
* [[11. ožujka]] – Njemački upravni sud omogućio je Njemačkom uredu za zaštitu Ustava prisluškivanje i špijuniranje članova parlamentarne stranke [[Alternativa za Njemačku]].
* [[12. ožujka]] – [[Saudijska Arabija]] izvršila masovno pogubljenje osamdeset i jedne osobe.
* [[23. ožujka]] – [[Talibani]] u [[Afganistan]]u zabranili [[obrazovanje]] djevojčicama mlađim od jedanaest godina.
=== Travanj ===
* [[4. travnja]] – Na parlamentarnim izborima u [[Mađarska|Mađarskoj]] pobjedu je odnijela stranka [[Fidesz]], na čelu s [[Viktor Orban|Viktorom Orbánom]].
* [[8. travnja|8.]] – [[13. travnja]] – U [[Južnoafrička Republika|južnoafričkoj]] pokrajini KwaZulu-Natal razorne [[poplave]] odnijele 440 života.
* [[22. travnja]] – [[Potres kod Stoca 2022.|Potres kod Stoca]] magnitude 5,7 M&lt;sub&gt;W&lt;/sub&gt;.

=== Svibanj ===
* [[1. svibnja]] – Veliki prosvjedi u gradovima diljem [[Francuska|Francuske]] protiv politike predsjednika [[Emmanuel Macron|Emmanuela Macrona]] te u [[Italija|Italiji]] protiv premijera Marca Draghija.
* [[7. svibnja]] – Planinar Kami Rita 26. usponom na [[Mount Everest]] postavio novi svjetski rekord.
* [[13. svibnja]] – [[Hrvatski sabor]] usvojio Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Hrvatskoj.
* [[20. svibnja]] – [[Udruga teniskih profesionalaca]] kaznila [[Wimbledon]] zbog zabrane nastupa ruskim i bjeloruskim tenisačima oduzimanjem bodova.
* [[22. svibnja]] – [[Paulina Jaricot]] u [[Lyon]]u proglašena [[blaženik|blaženom]].

=== Lipanj ===
* [[4. lipnja]] – Na [[Stadion Maksimir|maksimirskom stadionu]] održan najveći koncert duhovne glazbe u novijoj hrvatskoj povijesti, „[[Progledaj srcem]]”, s pedeset tisuća posjetitelja iz Hrvatske, ali i drugih država.
* [[5. lipnja]] – U [[Pokolj u Owou|napadu na katoličku crkvu sv. Franje Ksaverskog u Owou]], na jugozapadu [[Nigerija|Nigerije]], ubijeno najmanje dvadeset, a ranjeno više od pedeset vjernika.
* [[9. lipnja]] – U [[Washington, D.C.|Washingtonu]] otvoren [[Muzej žrtava komunizma]].
* [[13. lipnja]] – Na 110. obljetnicu osnivanja [[Hrvatski nogometni savez|HNS-a]] [[Hrvatska nogometna reprezentacija]] po prvi puta u povijesti pobijedila [[Francuska nogometna reprezentacija|francusku reprezentaciju]] rezultatom 1:0, pogotkom kapetana [[Luka Modrić|Luke Modrića]].
* [[24. lipnja]] – [[Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država|Vrhovni sud SAD-a]] presudom u slučaju ''Dobbs protiv Ženske zdravstvene organizacije u Jacksonu'' vratio pitanje zakonskoga uređenja pobačaja na razinu [[Savezne države SAD-a|saveznih država]].
* [[25. lipnja]] – Na Oranskom olimpijskom stadionu otvorene [[XIX. Mediteranske igre - Oran 2022.|XIX. Mediteranske igre]].
* [[26. lipnja]] – Na [[riva|rivi]] u [[Kaštel Stari|Kaštel Staromu]] otkriveno je [[poprsje]] [[Filip Lukas|Filipu Lukasu]], rad akademske [[kipar]]ice [[Ljubica Dragojević Buble|Ljubice Dragojević Buble]], prigodom 150. godišnjice njegova rođenja.
* [[27. lipnja]] – Diljem [[Nizozemska|Nizozemske]] započeli prosvjedi poljoprivrednika protiv „klimatskih ograničenja” Vlade.

=== Srpanj ===
* [[30. lipnja]] do [[3. srpnja]] – U [[Mostar]]u održan 5. Hrvatski iseljenički kongres.
* [[1. srpnja]] – [[Yair Lapid]] preuzeo dužnost [[izrael]]skoga [[Predsjednik vlade|predsjednika vlade]].
* [[3. srpnja]] – [[Šri Lanka]] ušla u [[hiperinflacija|hiperinflaciju]].
* [[4. srpnja]] – Zbog poplava evakuirano desetak tisuća građana [[Sydney]]a i dio stanovnika [[Novi Južni Wales|Novoga Južnoga Walesa]].
* [[4. srpnja]] – Prigodom proslave [[Dan nezavisnosti (SAD)|američkoga Dana nezavisnosti]] u [[Chicago|Chicagu]], u pucnjavi na slavljeničku povorku poginulo šestero ljudi.
* [[5. srpnja]] – [[Mateo Žugec]] postao prvi hrvatski gimnastičar koji je na [[Mediteranske igre|Mediteranskim igrama]] osvojio zlatno odličje.
* [[6. srpnja]] – Štrajk četiristotinjak [[pilot]]a u Zračnoj luci u Atlanti.
* [[6. srpnja]] – U znak solidarnosti s [[Nizozemci|nizozemskim]] [[poljoprivrednik|poljoprivrednicima]], započeli prosvjedi poljoprivrednika u [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Italija|Italiji]] i [[Poljska|Poljskoj]].
* [[6. srpnja|6.]] i [[7. srpnja]] – U [[Skoplje|Skoplju]] prosvjedi pred zgradom Vlade protiv francuskoga prijedloga rješenja spora [[Sjeverna Makedonija|Sjeverne Makedonije]] i [[Bugarska|Bugarske]].
* [[7. srpnja]] – Prosvjedi u [[Panama|Panami]] i [[Pakistan]]u zbog posljedica [[inflacija|inflacije]].
* [[8. srpnja]] – Izvršen [[atentat]] na bivšega [[japan]]skog premijera [[Shinzo Abe|Shinza Abea]] u gradu Nari.
* [[8. srpnja]] – Prosvjedi u [[Nairobi]]ju i [[Tirana|Tirani]] zbog rasta potrošačkih cijena i inflacije.
* [[9. srpnja]] – Nakon proglašenja [[bankrot]]a države, prosvjednici zauzeli predsjedničku palaču u [[Colombo|Colombu]].
* [[12. srpnja]] – Na sastanku Vijeća ministara financija [[EU]] u [[Bruxelles]]u usvojena je konačna odluka o ulasku [[Hrvatska|Hrvatske]] u [[eurozona|eurozonu]] 1. siječnja iduće godine.
* [[16. srpnja]] – [[Španjolci|Španjolski]] poljoprivrednici prosvjeduju u [[Granada|Granadi]], [[Badajoz]]u, [[Albacete]]u i inim gradovima iz solidarnosti s nizozemskim poljoprivrednicima te rastuće inflacije i ograničenja u uzgoju.
* [[20. srpnja]] – Na međunarodni dan šaha, na turniru ''SuperUnited Rapid &amp; Blitz Grand Chess Tour'' koji se održavao u [[Zagreb]]u od 18. do 25. srpnja 2022., svjetski [[šah]]ovski prvak, [[Magnus Carlsen]], odrekao se prava na obranu titule svjetskog prvaka. Time je postao treći šahist, iza legendarnog [[Bobby Fischer|Bobbya Fischera]] i [[Garry Kasparov|Garrya Kasparova]], koji se kao svjetski prvak odmaknuo od [[Svjetska šahovska organizacija|Svjetske šahovske organizacije]].
* [[22. srpnja]] – Zbog [[Stečaj|stečaja]] ugašen [[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]], nekadašnji [[Hrvatska nogometna liga|hrvatski prvoligaš]], time označivši završetak 93-godišnje klupske povijesti.

=== Kolovoz ===

=== Rujan ===

=== Listopad ===
;Nadolazeći
* [[studeni]] – [[prosinac]] – [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.]]

== Rođenja ==
*

== Smrti ==

=== Siječanj ===
* [[1. siječnja]] – [[Ilija Vrdoljak]], hrvatski franjevac
* [[2. siječnja]] 
** [[Vinko Bajrović]], hrvatski športski djelatnik
** [[Ante Pavlović]], hrvatski športski djelatnik (* [[1933]].)
* [[3. siječnja]] – [[Igor Bogdanoff]], francuski znanstvenik (* [[1949.]])
* [[5. siječnja]] – [[Anto Križić]], hrvatski lijećnik (* [[1948.]])
* [[6. siječnja]]
** [[Peter Bogdanovich]], američki redatelj (* [[1939.]])
** [[Sidney Poitier]], bahamsko-američki glumac (* [[1927.]])
* [[9. siječnja]] 
** [[Ivan Čizmić]], hrvatski povjesničar (* [[1934.]])
** [[Karolina Miljak]], hrvatska redovnica (* [[1950.]])
** [[Bob Saget]], američki glumac (* [[1956.]])
* [[11. siječnja]] – [[David Sassoli]], talijanski političar (* [[1956.]])
* [[12. siječnja]] – [[Ronnie Spector]], američka pjevačica (* [[1943.]])
* [[14. siječnja]] 
** [[Ricardo Bofill]], španjolski arhitekt (* [[1939]].)
** [[Lol Morgan]], engleski nogometaš (* [[1931]].)
* [[17. siječnja]] – [[Nikša Bareza]], hrvatski dirigent (* [[1936]].) 
* [[19. siječnja]] – [[Gaspard Ulliel]], francuski glumac (* [[1984]].) 
* [[20. siječnja]] – [[Meat Loaf]], američki glumac i pjevač (* [[1947]].) 
* [[21. siječnja]] – [[Tvrtko Gavran]], hrvatski književnik (* [[1938.]])
* [[22. siječnja]] 
**[[Aki Rahimovski]], makedonsko-hrvatski pjevač (* [[1955]].)
**[[Željko Mavrović (glumac)|Željko Mavrović]], hrvatski glumac (* [[1947.]])
* [[24. siječnja]] – [[Thierry Mugler]], francuski dizajner (* [[1948.]])
* [[27. siječnja]] – [[Nedjeljko Mihanović]], hrvatski političar (* [[1930.]])
* [[30. siječnja]] – [[Zvonimir Šeparović]], hrvatski pravnik i političar (* [[1928.]])
* [[31. siječnja]] 
**[[Ružica Ćavar]], hrvatska liječnica (* [[1937.]])
**[[Daniel Rukavina]], hrvatski akademik (* [[1937.]])

=== Veljača ===
* [[6. veljače]] 
**[[Ivan Gabelica]], hrvatski odvjetnik i političar (* [[1939.]])
**[[Stjepan Gračan]], hrvatski kipar (* [[1941.]])
* [[14. veljače]] – [[Željko Mijač]], hrvatski nogometaš i trener (* [[1954.]])
* [[19. veljače]] – [[Mario Plenković]], hrvatski komunikolog (* [[1947.]])

=== Ožujak ===
* [[6. ožujka]] – [[Stanko Lasić (svećenik)|Stanko Lasić]], hrvatski teolog (* [[1942.]])
* [[8. ožujka]] – [[Vlasta Juretić]], hrvatska književnica (* [[1949.]])
* [[13. ožujka]] – [[Igor Mandić]], hrvatski književni kritičar (* [[1939.]])
* [[15. ožujka]] – [[Nikola Štedul]], hrvatski politički emigrant (* [[1937.]])
* [[21. ožujka]] – [[Vesna Bosanac]], hrvatska liječnica (* [[1949.]])
* [[28. ožujka]] – [[Fabijan Lovoković]], hrvatski kulturni djelatnik (* [[1927.]])

=== Travanj ===
* [[2. travnja]] – [[Mirjana Majurec]], hrvatska glumica (* [[1952.]])
* [[4. travnja]] – [[Petar Skansi]], hrvatski košarkaš i košarkaški trener (* [[1943.]])
* [[16. travnja]] – [[Joachim Streich]], istočnonjemački nogometaš i nacionalni reprezentativac (* [[1951.]])
* [[21. travnja]] – [[Nikola Stipaničev]], hrvatski veslač (* [[1936.]])
* [[22. travnja]] – [[Hrvoje Burić]], hrvatski političar (* [[1967.]])

=== Svibanj ===
* [[2. svibnja]] – [[Đuro Seder]], hrvatski slikar i pjesnik (* [[1927.]])
* [[5. svibnja]] – [[Ronald Lopatny]], hrvatski vaterpolist (* [[1944.]])
* [[17. svibnja]] – [[Vangelis|Vangelis Papathanassiou]], grčki skladatelj (* [[1943.]])
* [[22. svibnja]] – [[Eduard Hercigonja]], hrvatski akademik, povjesničar književnosti, filolog i kroatist (* [[1929.]])
* [[26. svibnja]] – [[Ray Liotta]], američki glumac i filmski producent (* [[1954.]])
* [[27. svibnja]] – [[Angelo Sodano]], talijanski kardinal (* [[1927.]])
* [[28. svibnja]] – [[Bo Hopkins]], američki glumac (* [[1938.]])

=== Lipanj ===
* [[20. lipnja]] – [[Štefan Geošić]], gradišćansko-hrvatski prevoditelj i autor (* [[1927.]])&lt;ref&gt;[https://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/3161502/ Umro bivši farnik Klimpuha Štefan Geošić (volksgruppen.orf.at)]&lt;/ref&gt;
* [[22. lipnja]] – Tihomir Sertić, hrvatski športaš (* [[1931.]])

=== Srpanj ===
* [[8. srpnja]] – [[Shinzo Abe]], bivši [[japan]]ski premijer (* [[1954.]])
* [[20. srpnja]] – [[Viktor Žmegač]], hrvatski književni teoretičar, kroatist, germanist, muzikolog, književnik i akademik (* [[1929.]])

== Obljetnice i godišnjice ==
* 800. obljetnica crkve i samostana Sv. Jakova na Višnjici u [[Dubrovnik]]u&lt;ref&gt;{{cite web |title= Svečano proslavljena 800. obljetnica crkve i samostana sv. Jakova na Višnjici|url=https://hkm.hr/vijesti/domovina/svecano-proslavljena-800-obljetnica-crkve-i-samostana-sv-jakova-na-visnjici/ |website=hkm.hr |author= |publisher=[[Hrvatska katolička mreža]] |date=2022-05-04 |accessdate =2022-05-05 }}&lt;/ref&gt;
* 750. godišnjica proglašenja [[Dubrovački statut|Dubrovačkoga statuta]]
* 500. obljetnica [[Marko Marulić|Marulićeva]] pisma [[papa|papi]] [[Hadrijan VI.|Hadrijanu VI.]]
* 200. obljetnica utemeljenja [[Papinska misijska djela|Papinskih misijskih djela]]
* 200. godišnjica rođenja [[Grgo Martić|Grge Martića]]
* 100. godišnjica rođenja [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]], [[Đuro Kokša|Đure Kokše]] i [[Vesna Parun|Vesne Parun]]
* 100. godišnjica smrti [[Svetozar Boroević|Svetozara Borojevića]], [[Vlaho Bukovac|Vlahe Bukovca]] i [[Karlo I. Austrijski|Karla I. Austrijskog]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{WProjekti
| commonscat = 2022
}}</text>
      <sha1>1myd18ogourgyszedwnehhqfbl6hmch</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432967</id>
      <parentid>6432894</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T18:32:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>95.168.121.2</ip>
      </contributor>
      <comment>Dodan događaj</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14059" xml:space="preserve">{{Godina|2022}}
[[Slika:2022 shells.jpg|desno|200px]]
'''2022.''' ([[Rimski brojevi|rimski]]: ''MMXXII''), dvadeset i prva je godina [[21. stoljeće|21. stoljeća]]. Započela je u subotu.

[[Ujedinjeni narodi]] proglasili su 2022. Međunarodnom godinom stakla, Međunarodnom godinom temeljnih znanosti i održivoga razvoja, Međunarodnom godinom održivoga razvoja planinskih područja te Međunarodnom godinom akvakulture. [[Europska unija]] proglasila je 2022. Europskom godinom mladih.

== Događaji ==

=== Siječanj ===
* [[1. siječnja]]: Na snagu je stupilo Sveobuhvatno regionalno gospodarsko partnerstvo (RCEP), najveći prostor [[slobodna trgovina|slobodne trgovine]] u svijetu, koji obuhvaća [[Australija|Australiju]], [[Brunej]], [[Japan]], [[Kambodža|Kambodžu]], [[Kina|Kinu]], [[Laos]], [[Novi Zeland]], [[Singapur]], [[Tajland]] i [[Vijetnam]].
* [[2. siječnja]]:
** Zgrada južnoafrićkoga parlamenta u [[Cape Town]]u izgorila je u podmetnutom požaru.
** Započeli veliki protuvladini prosvjedi u [[Kazahstan]]u.
* [[4. siječnja|4.]] – [[6. siječnja]]: Odmetničke skupine u nizu pokolja usmrtile više od dvjesto ljudi u [[Nigerija|nigerijskoj]] državi Zamfare.
* [[12. siječnja]] – Veliki protuvladini prosvjedi u [[Bugarska|Bugarskoj]] ispred zgrade Narodne skupštine u [[Sofija|Sofiji]].
* [[13. siječnja]] – Diljem [[Francuska|Francuske]] održani masovni prosvjedi [[student|studenata]] i djelatnika u [[visoko obrazovanje|visokomu obrazovanju]].
* [[21. siječnja]] – U zračnim napadima [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] na [[Jemen]] poginulo oko dvjesto civila.

=== Veljača ===
* [[11. veljače]] – Izašao posljednji, 1350. broj hrvatskoga tjednika za kulturu ''[[Hrvatsko slovo]]''.&lt;ref&gt; Hitrec, Hrvoje: „Čvrsto na pozicijama vrijednosti svekolikog identiteta hrvatskoga naroda”, ''[[Hrvatsko slovo]]'', br. 1350 (11. veljače 2022.), god. XXVIII, str. 1. &lt;/ref&gt;
* [[22. veljače]] – [[Ruska Federacija]] priznala samoproglašene [[Donjecka Narodna Republika|Donjecku]] i [[Luganska Narodna Republika|Lugansku Narodnu Republiku]].
* [[24. veljače]] – [[Rusija|Ruska Federacija]] započela je [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|invaziju]] na [[Ukrajina|Ukrajinu]]. 
* [[25. veljače]] – [[Kazahstan]] odbio slanje vojnih jedinica u Ukrajinu na zahtjev Ruske Federacije.

=== Ožujak ===
* [[11. ožujka]] – Njemački upravni sud omogućio je Njemačkom uredu za zaštitu Ustava prisluškivanje i špijuniranje članova parlamentarne stranke [[Alternativa za Njemačku]].
* [[12. ožujka]] – [[Saudijska Arabija]] izvršila masovno pogubljenje osamdeset i jedne osobe.
* [[23. ožujka]] – [[Talibani]] u [[Afganistan]]u zabranili [[obrazovanje]] djevojčicama mlađim od jedanaest godina.
=== Travanj ===
* [[4. travnja]] – Na parlamentarnim izborima u [[Mađarska|Mađarskoj]] pobjedu je odnijela stranka [[Fidesz]], na čelu s [[Viktor Orban|Viktorom Orbánom]].
* [[8. travnja|8.]] – [[13. travnja]] – U [[Južnoafrička Republika|južnoafričkoj]] pokrajini KwaZulu-Natal razorne [[poplave]] odnijele 440 života.
* [[22. travnja]] – [[Potres kod Stoca 2022.|Potres kod Stoca]] magnitude 5,7 M&lt;sub&gt;W&lt;/sub&gt;.

=== Svibanj ===
* [[1. svibnja]] – Veliki prosvjedi u gradovima diljem [[Francuska|Francuske]] protiv politike predsjednika [[Emmanuel Macron|Emmanuela Macrona]] te u [[Italija|Italiji]] protiv premijera Marca Draghija.
* [[7. svibnja]] – Planinar Kami Rita 26. usponom na [[Mount Everest]] postavio novi svjetski rekord.
* [[13. svibnja]] – [[Hrvatski sabor]] usvojio Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Hrvatskoj.
* [[20. svibnja]] – [[Udruga teniskih profesionalaca]] kaznila [[Wimbledon]] zbog zabrane nastupa ruskim i bjeloruskim tenisačima oduzimanjem bodova.
* [[22. svibnja]] – [[Paulina Jaricot]] u [[Lyon]]u proglašena [[blaženik|blaženom]].

=== Lipanj ===
* [[4. lipnja]] – Na [[Stadion Maksimir|maksimirskom stadionu]] održan najveći koncert duhovne glazbe u novijoj hrvatskoj povijesti, „[[Progledaj srcem]]”, s pedeset tisuća posjetitelja iz Hrvatske, ali i drugih država.
* [[5. lipnja]] – U [[Pokolj u Owou|napadu na katoličku crkvu sv. Franje Ksaverskog u Owou]], na jugozapadu [[Nigerija|Nigerije]], ubijeno najmanje dvadeset, a ranjeno više od pedeset vjernika.
* [[9. lipnja]] – U [[Washington, D.C.|Washingtonu]] otvoren [[Muzej žrtava komunizma]].
* [[13. lipnja]] – Na 110. obljetnicu osnivanja [[Hrvatski nogometni savez|HNS-a]] [[Hrvatska nogometna reprezentacija]] po prvi puta u povijesti pobijedila [[Francuska nogometna reprezentacija|francusku reprezentaciju]] rezultatom 1:0, pogotkom kapetana [[Luka Modrić|Luke Modrića]].
* [[24. lipnja]] – [[Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država|Vrhovni sud SAD-a]] presudom u slučaju ''Dobbs protiv Ženske zdravstvene organizacije u Jacksonu'' vratio pitanje zakonskoga uređenja pobačaja na razinu [[Savezne države SAD-a|saveznih država]].
* [[25. lipnja]] – Na Oranskom olimpijskom stadionu otvorene [[XIX. Mediteranske igre - Oran 2022.|XIX. Mediteranske igre]].
* [[26. lipnja]] – Na [[riva|rivi]] u [[Kaštel Stari|Kaštel Staromu]] otkriveno je [[poprsje]] [[Filip Lukas|Filipu Lukasu]], rad akademske [[kipar]]ice [[Ljubica Dragojević Buble|Ljubice Dragojević Buble]], prigodom 150. godišnjice njegova rođenja.
* [[27. lipnja]] – Diljem [[Nizozemska|Nizozemske]] započeli prosvjedi poljoprivrednika protiv „klimatskih ograničenja” Vlade.

=== Srpanj ===
* [[30. lipnja]] do [[3. srpnja]] – U [[Mostar]]u održan 5. Hrvatski iseljenički kongres.
* [[1. srpnja]] – [[Yair Lapid]] preuzeo dužnost [[izrael]]skoga [[Predsjednik vlade|predsjednika vlade]].
* [[3. srpnja]] – [[Šri Lanka]] ušla u [[hiperinflacija|hiperinflaciju]].
* [[4. srpnja]] – Zbog poplava evakuirano desetak tisuća građana [[Sydney]]a i dio stanovnika [[Novi Južni Wales|Novoga Južnoga Walesa]].
* [[4. srpnja]] – Prigodom proslave [[Dan nezavisnosti (SAD)|američkoga Dana nezavisnosti]] u [[Chicago|Chicagu]], u pucnjavi na slavljeničku povorku poginulo šestero ljudi.
* [[5. srpnja]] – [[Mateo Žugec]] postao prvi hrvatski gimnastičar koji je na [[Mediteranske igre|Mediteranskim igrama]] osvojio zlatno odličje.
* [[6. srpnja]] – Štrajk četiristotinjak [[pilot]]a u Zračnoj luci u Atlanti.
* [[6. srpnja]] – U znak solidarnosti s [[Nizozemci|nizozemskim]] [[poljoprivrednik|poljoprivrednicima]], započeli prosvjedi poljoprivrednika u [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Italija|Italiji]] i [[Poljska|Poljskoj]].
* [[6. srpnja|6.]] i [[7. srpnja]] – U [[Skoplje|Skoplju]] prosvjedi pred zgradom Vlade protiv francuskoga prijedloga rješenja spora [[Sjeverna Makedonija|Sjeverne Makedonije]] i [[Bugarska|Bugarske]].
* [[7. srpnja]] – Prosvjedi u [[Panama|Panami]] i [[Pakistan]]u zbog posljedica [[inflacija|inflacije]].
* [[8. srpnja]] – Izvršen [[atentat]] na bivšega [[japan]]skog premijera [[Shinzo Abe|Shinza Abea]] u gradu Nari.
* [[8. srpnja]] – Prosvjedi u [[Nairobi]]ju i [[Tirana|Tirani]] zbog rasta potrošačkih cijena i inflacije.
* [[9. srpnja]] – Nakon proglašenja [[bankrot]]a države, prosvjednici zauzeli predsjedničku palaču u [[Colombo|Colombu]].
* [[12. srpnja]] – Na sastanku Vijeća ministara financija [[EU]] u [[Bruxelles]]u usvojena je konačna odluka o ulasku [[Hrvatska|Hrvatske]] u [[eurozona|eurozonu]] 1. siječnja iduće godine.
* [[16. srpnja]] – [[Španjolci|Španjolski]] poljoprivrednici prosvjeduju u [[Granada|Granadi]], [[Badajoz]]u, [[Albacete]]u i inim gradovima iz solidarnosti s nizozemskim poljoprivrednicima te rastuće inflacije i ograničenja u uzgoju.
* [[20. srpnja]] – Na međunarodni dan šaha, na turniru ''SuperUnited Rapid &amp; Blitz Grand Chess Tour'' koji se održavao u [[Zagreb]]u od 18. do 25. srpnja 2022., svjetski [[šah]]ovski prvak, [[Magnus Carlsen]], odrekao se prava na obranu titule svjetskog prvaka. Time je postao treći šahist, iza legendarnog [[Bobby Fischer|Bobbya Fischera]] i [[Garry Kasparov|Garrya Kasparova]], koji se kao svjetski prvak odmaknuo od [[Svjetska šahovska organizacija|Svjetske šahovske organizacije]].
* [[22. srpnja]] – Zbog [[Stečaj|stečaja]] ugašen [[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]], nekadašnji [[Hrvatska nogometna liga|hrvatski prvoligaš]], time označivši završetak 93-godišnje klupske povijesti.
* [[26. srpnja]] – Svečano otvoren [[Pelješki most]]

=== Kolovoz ===

=== Rujan ===

=== Listopad ===
;Nadolazeći
* [[studeni]] – [[prosinac]] – [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.]]

== Rođenja ==
*

== Smrti ==

=== Siječanj ===
* [[1. siječnja]] – [[Ilija Vrdoljak]], hrvatski franjevac
* [[2. siječnja]] 
** [[Vinko Bajrović]], hrvatski športski djelatnik
** [[Ante Pavlović]], hrvatski športski djelatnik (* [[1933]].)
* [[3. siječnja]] – [[Igor Bogdanoff]], francuski znanstvenik (* [[1949.]])
* [[5. siječnja]] – [[Anto Križić]], hrvatski lijećnik (* [[1948.]])
* [[6. siječnja]]
** [[Peter Bogdanovich]], američki redatelj (* [[1939.]])
** [[Sidney Poitier]], bahamsko-američki glumac (* [[1927.]])
* [[9. siječnja]] 
** [[Ivan Čizmić]], hrvatski povjesničar (* [[1934.]])
** [[Karolina Miljak]], hrvatska redovnica (* [[1950.]])
** [[Bob Saget]], američki glumac (* [[1956.]])
* [[11. siječnja]] – [[David Sassoli]], talijanski političar (* [[1956.]])
* [[12. siječnja]] – [[Ronnie Spector]], američka pjevačica (* [[1943.]])
* [[14. siječnja]] 
** [[Ricardo Bofill]], španjolski arhitekt (* [[1939]].)
** [[Lol Morgan]], engleski nogometaš (* [[1931]].)
* [[17. siječnja]] – [[Nikša Bareza]], hrvatski dirigent (* [[1936]].) 
* [[19. siječnja]] – [[Gaspard Ulliel]], francuski glumac (* [[1984]].) 
* [[20. siječnja]] – [[Meat Loaf]], američki glumac i pjevač (* [[1947]].) 
* [[21. siječnja]] – [[Tvrtko Gavran]], hrvatski književnik (* [[1938.]])
* [[22. siječnja]] 
**[[Aki Rahimovski]], makedonsko-hrvatski pjevač (* [[1955]].)
**[[Željko Mavrović (glumac)|Željko Mavrović]], hrvatski glumac (* [[1947.]])
* [[24. siječnja]] – [[Thierry Mugler]], francuski dizajner (* [[1948.]])
* [[27. siječnja]] – [[Nedjeljko Mihanović]], hrvatski političar (* [[1930.]])
* [[30. siječnja]] – [[Zvonimir Šeparović]], hrvatski pravnik i političar (* [[1928.]])
* [[31. siječnja]] 
**[[Ružica Ćavar]], hrvatska liječnica (* [[1937.]])
**[[Daniel Rukavina]], hrvatski akademik (* [[1937.]])

=== Veljača ===
* [[6. veljače]] 
**[[Ivan Gabelica]], hrvatski odvjetnik i političar (* [[1939.]])
**[[Stjepan Gračan]], hrvatski kipar (* [[1941.]])
* [[14. veljače]] – [[Željko Mijač]], hrvatski nogometaš i trener (* [[1954.]])
* [[19. veljače]] – [[Mario Plenković]], hrvatski komunikolog (* [[1947.]])

=== Ožujak ===
* [[6. ožujka]] – [[Stanko Lasić (svećenik)|Stanko Lasić]], hrvatski teolog (* [[1942.]])
* [[8. ožujka]] – [[Vlasta Juretić]], hrvatska književnica (* [[1949.]])
* [[13. ožujka]] – [[Igor Mandić]], hrvatski književni kritičar (* [[1939.]])
* [[15. ožujka]] – [[Nikola Štedul]], hrvatski politički emigrant (* [[1937.]])
* [[21. ožujka]] – [[Vesna Bosanac]], hrvatska liječnica (* [[1949.]])
* [[28. ožujka]] – [[Fabijan Lovoković]], hrvatski kulturni djelatnik (* [[1927.]])

=== Travanj ===
* [[2. travnja]] – [[Mirjana Majurec]], hrvatska glumica (* [[1952.]])
* [[4. travnja]] – [[Petar Skansi]], hrvatski košarkaš i košarkaški trener (* [[1943.]])
* [[16. travnja]] – [[Joachim Streich]], istočnonjemački nogometaš i nacionalni reprezentativac (* [[1951.]])
* [[21. travnja]] – [[Nikola Stipaničev]], hrvatski veslač (* [[1936.]])
* [[22. travnja]] – [[Hrvoje Burić]], hrvatski političar (* [[1967.]])

=== Svibanj ===
* [[2. svibnja]] – [[Đuro Seder]], hrvatski slikar i pjesnik (* [[1927.]])
* [[5. svibnja]] – [[Ronald Lopatny]], hrvatski vaterpolist (* [[1944.]])
* [[17. svibnja]] – [[Vangelis|Vangelis Papathanassiou]], grčki skladatelj (* [[1943.]])
* [[22. svibnja]] – [[Eduard Hercigonja]], hrvatski akademik, povjesničar književnosti, filolog i kroatist (* [[1929.]])
* [[26. svibnja]] – [[Ray Liotta]], američki glumac i filmski producent (* [[1954.]])
* [[27. svibnja]] – [[Angelo Sodano]], talijanski kardinal (* [[1927.]])
* [[28. svibnja]] – [[Bo Hopkins]], američki glumac (* [[1938.]])

=== Lipanj ===
* [[20. lipnja]] – [[Štefan Geošić]], gradišćansko-hrvatski prevoditelj i autor (* [[1927.]])&lt;ref&gt;[https://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/3161502/ Umro bivši farnik Klimpuha Štefan Geošić (volksgruppen.orf.at)]&lt;/ref&gt;
* [[22. lipnja]] – Tihomir Sertić, hrvatski športaš (* [[1931.]])

=== Srpanj ===
* [[8. srpnja]] – [[Shinzo Abe]], bivši [[japan]]ski premijer (* [[1954.]])
* [[20. srpnja]] – [[Viktor Žmegač]], hrvatski književni teoretičar, kroatist, germanist, muzikolog, književnik i akademik (* [[1929.]])

== Obljetnice i godišnjice ==
* 800. obljetnica crkve i samostana Sv. Jakova na Višnjici u [[Dubrovnik]]u&lt;ref&gt;{{cite web |title= Svečano proslavljena 800. obljetnica crkve i samostana sv. Jakova na Višnjici|url=https://hkm.hr/vijesti/domovina/svecano-proslavljena-800-obljetnica-crkve-i-samostana-sv-jakova-na-visnjici/ |website=hkm.hr |author= |publisher=[[Hrvatska katolička mreža]] |date=2022-05-04 |accessdate =2022-05-05 }}&lt;/ref&gt;
* 750. godišnjica proglašenja [[Dubrovački statut|Dubrovačkoga statuta]]
* 500. obljetnica [[Marko Marulić|Marulićeva]] pisma [[papa|papi]] [[Hadrijan VI.|Hadrijanu VI.]]
* 200. obljetnica utemeljenja [[Papinska misijska djela|Papinskih misijskih djela]]
* 200. godišnjica rođenja [[Grgo Martić|Grge Martića]]
* 100. godišnjica rođenja [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]], [[Đuro Kokša|Đure Kokše]] i [[Vesna Parun|Vesne Parun]]
* 100. godišnjica smrti [[Svetozar Boroević|Svetozara Borojevića]], [[Vlaho Bukovac|Vlahe Bukovca]] i [[Karlo I. Austrijski|Karla I. Austrijskog]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{WProjekti
| commonscat = 2022
}}</text>
      <sha1>ly0yjywb0ftakjqnmupetnkxwej2sk9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Europska unija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4659</id>
    <revision>
      <id>6432941</id>
      <parentid>6424804</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T16:31:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Marjan345545645645</username>
        <id>278124</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36967" xml:space="preserve">{{izdvojeni članak|lipanj, 2018.}}
{| border=&quot;1&quot; align=&quot;right&quot; cellpadding=&quot;4&quot; cellspacing=&quot;0&quot; width=&quot;190&quot; style=&quot;margin: 0 0 1em 1em; background: #f9f9f9; border: 1px #aaaaaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;&quot;
|+ &lt;big&gt;'''Europska unija'''&lt;/big&gt;
|-
| align=&quot;center&quot; colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#f9f9f9;&quot; | [[Datoteka:Flag_of_Europe.svg|180px|Zastava EU]]&lt;br/&gt;([[Zastava Europske unije]])
|-
| colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; | [[geslo]]: [[Krilatica Europske unije|In varietate concordia]]&lt;br /&gt;([[latinski]]: '' Ujedinjeni u različitosti'')
|-
| align=&quot;center&quot; colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#f9f9f9;&quot; | [[Datoteka: European Union main map.svg|280px|Smještaj EU]]
|-
| '''Države članice''' || [[Austrija]], [[Belgija]], [[Bugarska]], [[Cipar]], [[Češka]], [[Danska]], [[Estonija]], [[Finska]], [[Francuska]], [[Grčka]], [[Hrvatska]], [[Irska]], [[Italija]], [[Latvija]], [[Litva]], [[Luksemburg]], [[Mađarska]], [[Malta]], [[Nizozemska]], [[Njemačka]], [[Poljska]], [[Portugal]], [[Rumunjska]], [[Slovačka]], [[Slovenija]], [[Španjolska]], [[Švedska]]
|-
| '''Bivše članice''' ||[[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
|-
| '''[[Službeni jezik]]''' || [[Službeni jezici Europske unije|24 službena jezika]] 
|-
| '''[[Europsko vijeće]]''' || predsjednik: [[Charles Michel]]
|-
| '''Zemlja predsjedateljica Vijećem EU''' || Češka
|-
| '''[[Vijeće Europske unije|Vijeće EU]]''' || glavno tajništvo: [[Bruxelles]]
|-
| '''[[Europska komisija]]''' || sjedište: [[Bruxelles]]&lt;br/&gt;predsjednica: [[Ursula von der Leyen]]
|-
| '''[[Europski parlament]]''' || sjedište: [[Strasbourg]], [[Bruxelles]], [[Luksemburg]]&lt;br/&gt;predsjednca: [[Roberta Metsola]] 
|-
| '''[[Europska središnja banka]]''' || [[Frankfurt na Majni]]
|-
| '''[[Površina]]''' ||4,233,262 [[km²]] ([[1. veljače]] [[2020.]])
|-
| '''[[Stanovništvo]]''' ||447,206,135 (procjena [[2020.]])
|-
| '''[[Gustoća naseljenosti]]''' || 106 stan./km² 
|-
| '''[[Valuta]]''' || [[euro]] (€ EUR)&lt;br/&gt;'''Druge:''' &gt;
[[bugarski lev]] (BGN, лв)&lt;br/&gt;
[[češka kruna]] (CZK, Kč)&lt;br/&gt;
[[danska kruna]] (DKK, kr)&lt;br/&gt;
[[hrvatska kuna]] (HRK, kn)&lt;br/&gt;
[[mađarska forinta]] (HUF, Ft)&lt;br/&gt;
[[poljski zlot]] (PLN, zł)&lt;br/&gt;
[[rumunjski leu]] (RON, lei)&lt;br/&gt;
[[švedska kruna]] (SEK, kr)
|-
| '''[[Vremenska zona]]''' || UTC 0 do  +2,&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(UTC -4 do +4 uključivši i prekomorske teritorije)&lt;/small&gt;
|-
| '''[[Himna]]''' || ''[[Europska himna]]''
|-
| '''[[Dan Europe]]''' || [[9. svibnja]]
|-
| '''[[Internetski nastavak]]''' || [[.eu]]
|}

'''Europska unija''' (kratica '''EU'''), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo [[1951.]] godine između šest država ([[Belgija|Belgije]], [[Francuska|Francuske]], [[Njemačka|Njemačke]], [[Italija|Italije]], [[Luksemburg]]a i [[Nizozemska|Nizozemske]]). Europska unija formalno je uspostavljena [[1. studenoga]] [[1993.]] godine stupanjem na snagu Ugovora o Europskoj uniji (poznatiji kao [[Ugovor iz Maastrichta]]). Europska unija je jedina organizacija ove [[Kontinentalna unija|vrste]] na svijetu, i zbog toga ju je ponekad teško definirati. To je organizacija koja stalno mijenja i nadograđuje politike u kojima djeluje. Trenutno se može definirati kao [[federacija]] u [[Valuta|monetarnim odnosima]], [[Poljoprivreda|poljoprivredi]], [[Trgovina|trgovini]] i [[Zaštita okoliša|zaštiti okoliša]]; [[konfederacija]] u društvenoj i [[Gospodarska politika|gospodarskoj politici]], [[Zaštita potrošača|zaštiti potrošača]], [[Unutarnja politika|unutarnjoj politici]]; i kao [[međunarodna organizacija]] u [[Vanjska politika|vanjskoj politici]].

Europska unija danas ima 27 država članica. Prostire se na 4 233 255.3 [[četvorni kilometar|km²]], a ima oko 447 milijuna stanovnika.

Prva država u povijesti koja je [[31. siječnja]] [[2020.]] izašla iz Europske unije je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjeno Kraljevstvo]], čija vlada je [[29. ožujka]] [[2017.]], nakon referenduma održanog u lipnju 2016., podnijela zahtjev za [[Brexit|razdruživanje Ujedinjenog Kraljevstva od Europske unije]]. Time je Europska unija koja se od svog osnutka uvijek širila po prvi puta u svojoj povijesti ostala bez jedne države članice.

== Razvoj ==
{{glavni|Povijest Europske unije}}
* [[19. rujna]] [[1946.]] – govor [[Winston Churchill|Winstona Churchilla]] u [[Zürich]]u. Prijedlog za formiranje ''Sjedinjenih Država Europe''
* [[9. svibnja]] [[1950.]] – [[Robert Schuman]], francuski ministar vanjskih poslova predlaže ujedinjavanje francuske i njemačke industrije ugljena i čelika pod zajedničku vlast. Taj dan se uzima kao [[Dan Europe]]
*[[18. travnja]] [[1951.]] – u [[Pariz]]u je potpisan [[Pariški ugovor (1951.)|Pariški ugovor]] o osnivanju [[ECSC|Europske zajednice za ugljen i čelik]]. Ugovor je stupio na snagu [[25. srpnja]] [[1952.]] godine. Prvi predsjednik [[Visoka vlada Jeana Monneta|Visoke vlasti]] [[Jean Monnet]]
*[[3. lipnja]] [[1955.]] – Druga [[Visoka vlada René Mayera|Visoka vlada]]. Predsjednik [[René Mayer]].
*[[25. ožujka]] [[1957.]] – potpisan [[Rimski ugovori (1957.)|Rimski ugovor]] o osnivanju [[EEZ|Europske ekonomske zajednice]] i [[Euroatom|Europske zajednice za atomsku energiju]]
* [[1. siječnja]] [[1958.]] – Rimski ugovor stupio na snagu. Konstituirana [[Europska komisija|Komisija]] i izabran prvi predsjednik [[Walter Hallstein]] 
* [[13. siječnja]] [[1958.]] – Treća [[Visoka vlada Paula Fineta|Visoka vlada]]. Predsjednik [[Paul Finet]].
* [[19. ožujka]] [[1958.]] – održana prva sjednica [[Europski parlament|Europskog parlamenta]]. Prvi predsjednik [[Robert Schuman]]. 
* [[15. rujna]] [[1959.]] – Četvrta [[Visoka vlada Pietra Malvestitija|Visoka vlada]]. Predsjednik [[Pietro Malvestiti]].
*[[22. listopada]] [[1963.]] – Peta [[Visoka vlada Rinalde Del Bo|Visoka vlada]]. Predsjednica  [[Rinalda Del Bo]].
* [[8. travnja]] [[1965.]] – potpisan Sporazum o udruživanju organa EEZ-a, Europske zajednice za ugljen i čelik te EUROATOM-a. Ugovor je stupio na snagu [[1. srpnja]] [[1967.]] Od potpisa ugovora u upotrebi je naziv ''Europske zajednice'' za oznaku spomenutih triju zajednica.  
*[[8. ožujka]] [[1967.]] – Šesta [[Visoka vlada Albert Coppé|Visoka vlada]]. Predsjednik  [[Albert Coppé]].
* [[1. srpnja]] [[1968.]] – uspostavljena [[carinska unija]]
* [[1. siječnja]] [[1973.]] – [[prvo proširenje Europske unije|prvo proširenje]]: u Zajednicu pristupaju Velika Britanija, Danska i Irska
* [[1. siječnja]] [[1981.]] – [[drugo proširenje Europske unije|drugo proširenje]]: u zajednicu pristupa Grčka
* [[23. veljače]] [[1982.]] – [[Grenland]] istupa iz Zajednice, s kojom je bio vezan preko Danske 
* [[1. siječnja]] [[1986.]] –  [[treće proširenje Europske unije|treće proširenje]]: Španjolska i Portugal pristupaju Zajednici 
* [[17. veljače]] [[1986.]] – u Bruxellesu potpisan [[Jedinstveni europski akt]]. Revizija i dopuna Rimskog ugovora. Stupio je na snagu [[1. srpnja]] [[1987.]]
* [[7. veljače]] [[1992.]] – potpisan [[Ugovor o Europskoj uniji]] u Maastrichtu (stupio na snagu [[1. studenoga]] [[1993.]])
* [[1. siječnja]] [[1995.]] –  [[četvrto proširenje Europske unije|četvrto proširenje]]: Austrija, Švedska i Finska pristupaju Uniji 
* [[17. lipnja]] [[1997.]] – potpisan [[Ugovor iz Amsterdama]]. Stupio na snagu [[1. svibnja]] [[1999.]]
* [[1. siječnja]] [[1999.]] – počela treća etapa Ugovora o Ekonomskoj i monetarnoj uniji
* [[11. prosinca]] [[2000.]] – potpisan [[Ugovor iz Nice]]
* [[1. siječnja]] [[2002.]] – uvođenje [[euro|eura]], jedinstvene europske valute, u 12 država tzv. [[eurozona|eurozone]]
* [[1. svibnja]] [[2004.]] –  [[peto proširenje Europske unije|peto proširenje]]: u Uniju ulazi 10 novih država članica
* [[1. siječnja]] [[2007.]] – završetak petog proširenja: u EU ulaze Bugarska i Rumunjska. Slovenija uvodi euro kao sredstvo plaćanja. Službeni jezici unije postaju i [[bugarski]], [[rumunjski]], te [[irski]]. Bugarska [[ćirilica]] postaje jednim od službenih pisama (uz latinicu i grčki alfabet).
* [[1. siječnja]] [[2008.]] – Cipar i Malta uvode euro kao sredstvo plaćanja
* [[1. siječnja]] [[2009.]] – Slovačka uvodi euro kao sredstvo plaćanja
* [[1. prosinca]] [[2009.]] – stupio na snagu [[Lisabonski ugovor]]
* [[1. siječnja]] [[2011.]] – Estonija uvodi euro kao sredstvo plaćanja
* [[1. srpnja]] [[2013.]] – [[Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji|šesto proširenje]]: Hrvatska pristupa Uniji
* [[1. siječnja]] [[2014.]] – Latvija uvodi euro kao sredstvo plaćanja
* [[1. siječnja]] [[2015.]] – Litva uvodi euro kao sredstvo plaćanja
* [[29. ožujka]] [[2017.]], nakon referenduma održanog u lipnju 2016., vlada [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] podnijela zahtjev za [[Brexit|razdruživanje od Europske unije]].
*[[31. siječnja]] [[2020.]] – u 23:00 po lokalnom vremenu [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] napušta [[EU|Europsku uniju]].

== Članstvo u Europskoj uniji ==
=== Države članice ===
{{Članstvo u Europskoj uniji}}
Europska unija od [[31. siječnja]] [[2020.]] godine ima 27 zemalja članica:
{| col=&quot;3&quot;
|rowspan=&quot;14&quot; |
|{{ZD+X/A|AUT}} 
|{{ZD+X/B|BEL}}
|-
|{{ZD+X/B|BUG}} 
|{{ZD+X/C|CIP}}
|-
|{{ZD+X/Č|ČEŠ}} 
|{{ZD+X/D|DAN}}
|-
|{{ZD+X/E|EST}} 
|{{ZD+X/F|FIN}} 
|-
|{{ZD+X/F|FRA}} 
|{{ZD+X/G|GRČ}}
|-
|{{ZD+X/H|HRV}}
|{{ZD+X/I|IRS}} 
|-
|{{ZD+X/I|ITA}}
|{{ZD+X/L|LIT}} 
|-
|{{ZD+X/L|LAT}}
|{{ZD+X/L|LUX}} 
|-
|{{ZD+X/M|MAĐ}}
|{{ZD+X/M|MLT}} 
|-
|{{ZD+X/N|NIZ}}
|{{ZD+X/N|NJE}} 
|-
|{{ZD+X/P|POLJ}}
|{{ZD+X/P|POR}} 
|-
|{{ZD+X/R|RUM}}
|{{ZD+X/S|SLK}} 
|-
|{{ZD+X/S|SLO}}
|{{ZD+X/Š|ŠPA}} 
|-
|{{ZD+X/Š|ŠVE}}
|}
{{clear}}

=== Države kandidati ===
{| col=&quot;3&quot;
| {{ZD+X/A|ALB}}
|-
| {{ZD+X/C|CG}}
|-
| {{ZD+X/M|MAK}} 
|-
| {{ZD+X/S|SRB}}
|-
| {{ZD+X/T|TUR}}
|-
| {{ZD+X/U|UKR}}
|-
| {{ZD+X/M|MOL}}

=== Države potencijalni kandidati ===
{| col=&quot;3&quot;
| {{ZD+X/B|BIH}}
|-
| {{ZD+X/K|KOSV}}&lt;ref&gt;[http://ec.europa.eu/enlargement/countries/detailed-country-information/kosovo/index_en.htm European Commission, Neighbourhood and Enlargement - Kosovo]&lt;/ref&gt;
|}

=== Proširenja Europske unije ===
{{glavni|Proširenje Europske unije}}
[[Image:EU and NATO.svg|mini|desno|200px|Odnos članstva u Europskoj uniji i u NATO-u.{{Legenda|darkblue|članice Europske unije}}
{{Legenda|darkorange|članice NATO-a}}
{{Legenda|purple|članice obiju organizacija }}]]

[[Datoteka:EC-EU-enlargement animation.gif|mini|desno|200px|Proširenja Europske unije
{{Legenda|#0169c9|Europska zajednica }}
{{Legenda|#003399|Europska unija}}]]

'''Države utemeljiteljice''' – [[Europska zajednica za ugljen i čelik|Europsku zajednicu za ugljen i čelik]] osnovalo je šest država potpisnica Ugovora iz [[Pariz]]a  [[1951.]] godine – [[Francuska]], [[Njemačka]], [[Italija]], [[Belgija]], [[Nizozemska]] i [[Luksemburg]]. Rimskim ugovorima [[1957.]] godine iste su države osnovale [[Europska ekonomska zajednica|Europsku ekonomsku zajednicu]] te [[Europska zajednica za atomsku energiju|Europsku zajednicu za atomsku energiju]].

'''Prvo proširenje''' – [[1973.]] godine članicama Europske zajednice postale su [[Velika Britanija]], [[Danska]] i [[Irska]].

'''Drugo proširenje''' – [[1981.]] godine [[Grčka]] postaje članicom Europske zajednice. Grčka je Sporazum o pridruživanju s EZ-om sklopila još [[1961.]] godine, međutim u punopravno članstvo ušla je gotovo 20 godina kasnije, jer je u međuvremenu došlo do promjene režima vojnim udarom ([[1967.]]), što je usporilo njezin ulazak u EZ sve do uspostave [[demokracija|demokracije]] [[1974.]] godine.

'''Treće proširenje''' – [[1986.]] godine u članstvo Europske zajednice ulaze [[Španjolska]] i [[Portugal]]. Ove dvije zemlje izrazile su interes za članstvo u EZ-u još [[1960-ih]] godina, međutim u članstvo su primljene nakon uspostave demokratskih političkih sustava koji su zamijenili ranije autoritarne režime te nakon prevladavanja gospodarskih teškoća.

'''Četvrto proširenje''' – [[1995.]] godine Europska unija prima u članstvo [[Austrija|Austriju]], [[Finska|Finsku]] i [[Švedska|Švedsku]].

'''Peto proširenje''' – [[1. svibnja]] [[2004.]] godine bilo je po mnogome značajno. To je prije svega najveće proširenje Europske unije, kojim je EU dobila novih 10 država članica - [[Cipar]], [[Češka]], [[Estonija]], [[Latvija]], [[Litva]], [[Mađarska]], [[Poljska]], [[Slovačka]], [[Slovenija]] i [[Malta]].

'''Nastavak petog proširenja''' –  [[1. siječnja]] [[2007.]] godine Europskoj uniji pristupile su [[Rumunjska]] i [[Bugarska]].

'''Šesto proširenje''' – [[2013.]] godine u punopravno članstvo Europske unije ulazi [[Hrvatska]].

'''Buduća proširenja''' – Zemlje kandidati su: [[Albanija]], [[Crna Gora]], [[Makedonija]], [[Srbija]], [[Turska]], [[Ukrajina]] i [[Moldavija]].

'''Potencijalni kandidati''' su: [[Bosna i Hercegovina]] i [[Kosovo]].

U slučaju objedinjenja Moldavije s Rumunjskom i ta bi država postala dio EU (na isti način kao i bivša DR Njemačka) što je opcija koju je 2010. zagovarao tadašnji predsjednik Rumunjske.&lt;ref&gt;[http://www.vecernji.hr/vijesti/moldavci-mala-vrata-ulaze-eu-clanak-169712 Moldavci na mala vrata ulaze u EU]&lt;/ref&gt;

=== Kriteriji za članstvo ===
Na sastanku [[Europsko vijeće|Europskog vijeća]] u [[Kopenhagen]]u, održanom u lipnju [[1993.]] godine, postavljena su tri kriterija (tzv. kopenhagenski kriteriji) koje svi budući kandidati moraju ispunjavati u punopravno članstvo. To su:
* politički – stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju, vladavinu prava, poštovanje ljudskih prava i prava manjina i prihvaćanje ciljeva Unije
* gospodarski – postojanje djelotvornog tržišta gospodarstva te sposobnost tržišnih čimbenika da se nose s konkurentskim pritiscima i tržišnim zakonima unutar EU
* pravni – usvajanje cjelokupne pravne stečevine EU (''[[acquis communautaire]]'').

Iako je prihvaćanje pravne stečevine EU važno, još je važnije osigurati učinkovitu provedbu i primjenu kroz odgovarajuće administrativno ustrojstvo. Stoga je na sastanku Europskog vijeća u [[Madrid]]u [[1995.]] godine postavljen četvrti kriterij kao preduvjet za članstvo (tzv. madridski kriterij):
* '''administrativni''' – prilagodba odgovarajućih administrativnih struktura s ciljem osiguranja uvjeta za postupnu i skladnu integraciju.
&lt;!-- 
== Struktura ==
Ugovorom o Europskoj uniji uspostavljena trojaka struktura Europske unije, koja se često opisuje pomoću pročelja antičkog grčkog hrama s tri stupa, a stupovi se međusobno razlikuju po naravi suradnje u njihovom okviru među državama članicama: 
* '''''Prvi stup''''' tvore već ranije osnovane Zajednice: [[Europska zajednica za ugljen i čelik]] (skraćeno EZUČ), koja je prestala postojati [[2002.]] godine, [[Europska ekonomska zajednica]] (skraćeno EEZ) te [[Europska zajednica za atomsku energiju]] (skraćeno EUROATOM).
* '''''Drugi stup''''' sastoji se od suradnje država članica u području  [[Zajednička vanjska i sigurnosna politika|Zajedničke vanjske i sigurnosne politike]] (engl. ''Common Foreign and Security Policy''). 
* '''''Treći stup''''' sastoji se od suradnje država članica u području u pravosuđu i unutarnjim poslovima (engl. ''Justice and Home Affairs''), kako je to izvorno definirano Ugovorom iz Maastrichta. On je preimenovan [[1997.]] Ugovorom iz Amsterdama u Policijsku i pravosudnu suradnju u kaznenim predmetima (engl. ''Police and Judicial Cooperation in Criminal Matters''), jer je dio poslova prebačen u prvi stup (pravosudna suradnja u građanskopravnim pitanjima i pitanja [[imigracija|imigracije]], [[viza]] i [[azil]]a).

Samo je prvi stup nadnacionalni. To u prvom redu znači da u procesu donošenja odluka država može ostati preglasana, a da odluka ipak bude donesena i da obvezuje i državu koja se protivila njenom donošenju. S druge strane to znači da su norme nastale na europskoj razini izravno postaju sastavnim dijelom unutrašnjih pravnih poredaka svake države članice, a mogu i izravno stvarati prava za pravne i fizičke osobe. Osim toga, u internom pravu držve članice zauzimaju hijerarhijski status viši od nacionalnog prava. Ta obilježja nadnacionalnosti u druga dva stupa nisu prisutna, odluke se donose jednoglasno, a njihovi učinci u internom pravu ovise o spremnosti država članica da ih provedu.

Trojaka se struktura EU zadržala do danas, unatoč kasnijim izmjenama Ugovora iz Maastrichta: Ugovorom iz Amsterdama 1999., i Ugovorom iz Nice 2003. Unija sastavljena od tri stupa nestat će kada stupi na snagu Ustavni ugovor EU. Ipak, zadržat će se različit stupanj ograničenja nacionalnih ovlasti, jer će se, posebice u pitanjima sadašnjega drugog stupa i dalje odlučivati jednoglasno. Bitna promjena koja će se dogoditi stupanjem na snagu europskog [[Ustav]]a je promijena nositelj pravnog subjektiviteta. Naime, danas Europska unija nije pravna osoba, a obje Zajednice jesu. Ustavni ugovor ukida subjektivitet Zajednicama i dodjeljuje ga Uniji što bi trebalo ojačati njezin identitet na međunarodnoj sceni.--&gt;

== Institucije ==
{{glavni|Institucije Europske unije}}

Europska unija ima vrlo složen sustav institucija. Prema članku 13. [[Ugovor o Europskoj uniji|Ugovora o Europskoj uniji]], institucije Europske unije su:&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:C:2008:115:0001:01:EN:HTML |title=Konsolidirana inačica Ugovora o Europskoj uniji |archive-url=https://web.archive.org/web/20121028172231/http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:C:2008:115:0001:01:EN:HTML |archive-date=28. listopada 2012. |access-date=12. veljače 2012.}}&lt;/ref&gt;
* [[Europski parlament]],
* [[Europsko vijeće]],
* [[Vijeće Europske unije|Vijeće]],
* [[Europska komisija]] (&quot;Komisija&quot;),
* [[Sud Europske unije]],
* [[Europska središnja banka]],
* [[Revizorski sud]].

Postoje još i druga tijela i ustanove, te velik broj specijaliziranih agencija

== Nadležnost ==
Granice nadležnosti Unije uređene su načelom dodjeljivanja, dok je izvršavanje nadležnosti Unije uređeno je načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti. Na temelju načela dodjeljivanja, Unija djeluje samo u granicama nadležnosti koje su joj države članice dodijelile Ugovorima kako bi postigla njima određene ciljeve. Nadležnosti koje Ugovorima nisu dodijeljene Uniji, zadržavaju države članice. Na temelju načela supsidijarnosti,  u područjima koja nisu u njezinoj isključivoj nadležnosti,  Unija djeluje samo ako i u mjeri u kojoj ciljeve predloženog djelovanja države članice ne mogu dostatno ostvariti na središnjoj, regionalnoj ili lokalnoj razini, nego se zbog opsega ili učinka predloženog djelovanja oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije. Na temelju načela proporcionalnosti, sadržaj i oblik djelovanja Unije ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje ciljeva Ugovora.

===Kategorije nadležnosti===
Kada je Ugovorima Uniji u posebnom području dodijeljena isključiva nadležnost, samo Unija može donositi i usvajati pravno obvezujuće akte,  dok države članice to mogu činiti samostalno samo ako ih za to ovlasti Unija ili u svrhu provedbe akata Unije. Kada je Ugovorima Uniji u određenom području dodijeljena nadležnost koju ona dijeli s državama članicama, pravno obvezujuće akte u tom području mogu donositi i usvajati Unija i države članice.  Države članice svoju nadležnost izvršavaju u onoj mjeri u kojoj Unija ne izvršava svoju nadležnost.  Države članice svoju nadležnost ponovno izvršavaju u mjeri u kojoj je Unija odlučila prestati izvršavati svoju nadležnost.

{{nadležnosti EU}}

== Pravni sustav ==
{{glavni|Pravo Europske unije}}

Pravni sustav Europske unije specifičan je jer nema značajke pravnih sustava država članica, ali ni značajke sustava međunarodnih organizacija. Stoga ga se najčešće predstavlja kao pravni sustav ''sui generis'', koji se razvija i prilagođava potrebama i specifičnostima europske integracije.

Europsko pravo čini ukupnost svih propisa vrijedećih u okviru Europske unije, a običajeno se dijeli na primarno i sekundarno. U primarno pravo ubrajaju se osnivački ugovori, zajedno sa svim sporazumima, ugovorima te odlukama koji mijenjaju i dopunju osnivačke ugovore, te opća načela prava Zajednice. Sve ostale pravne norme temelje se i podređene su normama primarnoga prava. Sekundarno pravo čine pravni akti koje na internom planu usvajaju institucije EU. Ti propisi obuhvaćaju: uredbe, direktive, odluke, mišljenja, preporuke, zajednička stajališta, zajedničke akcije, okvirne odluke, sudsku praksu Europskoga suda.  Međunarodni sporazumi kojima se uređuju međusobni odnosi EU i drugih međunarodnih organizacija ili trećih država obično se svrstavaju između primarnog i sekundarnog prava.

U europskom pravu djeluju dva načela: načelo izravnog učinka (izravne primjenjivosti), što znači da je ono izravno primjenjivo u državama članicama, te načelo nadređenosti europskog prava nad nacionalnim (prvi put potvrđeno poznatom presudom u slučaju [[Van Gend en Loos]] [[1963.]]).

Iako govorimo o pravnom sustavu EU, valja naglasiti da on nije jedinstven pravni sustav. Naime, sustav uspostavljen u okvirima Europskih zajednica različit je od sustava u okviru ostalih dvaju stupova EU. Naime, dok sustav EZ-a obilježava nadnacionalnost, kako u pogledu nastanka prava tako i u pogledu njegove primjene, pravni je sustav druga dva stupa sličniji klasičnom međunarodnom pravu. Autonomija država članica, i regulatorna i provedbena, bitno je ograničena u nadnacionalnom stupu Unije, dok su u druga dva stupa države članice i dalje u mogućnosti kontrolirati donošenje i provođenje pravnih pravila.

== Politike i aktivnosti EU ==
Zajednica ima nadležnost u područjima i u mjeri koju su joj dodijelile države članice prije svega osnivačkim ugovorima. Sa svakom revizijom osnivačkih ugovora države članice su sve više širile nadležnost Zajednice. To je napose uočljivo kada se pobroje sva područja u kojima je Unija do sada donijela ogroman broj propisa, a koji čine dio pravne stečevine EU (tzv. [[acquis communautaire]]).

Prema osnivačkim ugovorima u pretežnom broju slučajeva nadležnost je podijeljena između Zajednice i države članica, međutim postoje i određena područja koja su u isključivoj nadležnosti Zajednice. Budući europski Ustav taksativno nabraja područja isključive nadležnosti Unije: 1. carinska unija; 2. pravila o tržišnom natjecanju potrebna za funkcioniranje unutarnjeg tržišta; 3. monetarna politika; 4. očuvanje morskih bioloških resursa u sklopu ribarske politike; 5. zajednička trgovinska politika.

=== Carinska politika ===

[[Datoteka:SchengenGrenzeBayern-Tirol.jpg|mini|upright||Oznaka za Schengenski sporazum]]
Carinska politika jedan je od temelja Europske unije. Ona je odigrala ključnu ulogu u stvaranju integriranog unutarnjeg tržišta i zajedničke gospodarske politke. Carinska unija jedan je od stupnja povezivanja i integriranja ka jedinstvenom unutarnjem tržištu. Pojam carinska unija podrazumijeva prostor na kojem ne postoje unutarnje prepreke kretanju robe (što prvenstveno uključuje zabranu carina i pristojbi), a na robu koja ulazi izvana primjenjuju se zajednička pravila, carine i kvote. Carinska unija uspostavljena je 1. srpnja 1968. godine, a stvaranjem unutarnjeg tržišta 1993. godine uklonjena su preostala ograničenja slobodnom kretanju robe.

=== Ekonomska i monetarna unija ===
[[Ekonomska i monetarna unija Europske unije|Ekonomska i monetarna unija]] (eng. ''Economic and Monetary Union – EMU'') naziv je procesa harmoniziranja ekonomskih i monetarnih politika država članica EU s ciljem uvođenja zajedničke valute – [[euro|eura]]. EMU je uređena Ugovorom iz Mastrichta, koji uređuje harmonizaciju u tri faze:
* prva faza (od [[1. srpnja]] [[1990.]] do [[31. prosinca]] [[1993.]]): slobodno kretanje kapitala među državama članicama, usklađivanje ekonomskih politika i bliža suradnja ekonomskih politika i suradnja između središnjih banaka.
* druga faza (od [[1. siječnja]] [[1994.]] do [[31. prosinca]] [[1998.]]): konvergencija ekonomskih i monetarnih politika država članica (s ciljem osiguravanja stabilnosti cijena i javnih financija), osnivanje [[Europski monetarni institut|Europskoga monetarnog instituta]] (EMI) i osnivanje [[Europska središnja banka|Europske središnje banke]] (ECB).
* treća faza (od 1. siječnja 1999.): nepovratno fiksiranje tečajeva i uvođenje jedinstvene valute na devizna tržišta i u elektronička plaćanja, koja prate uvođenje [[novčanica]] i [[kovanica]] eura od [[1. siječnja]] [[2002.]] Treća faza EMU-a uvedena je 1999. u 11 država članica, kojima su se kasnije pridružile Grčka i Slovenija. Euro do danas nisu uvele tri stare države članice – Velika Britanija i Danska, koje koriste opt-out klauzulu i Švedska, koja je na referendumu u rujnu 2003. godine odbila uvođenje eura, te deset novih država članica.

=== Zajednička poljoprivredna politika ===
{{glavni|Zajednička poljoprivredna politika}}
[[Poljoprivreda]] je od samog osnutka Europske zajednice bila jedna od glavnih tema kao i jedna od glavnih točaka Rimskih ugovora [[1957.]] godine. Poljoprivreda naime se razlikuje od drugih područja [[gospodarstvo|gospodarstva]], jer su, prije svega, cijene poljoprivrednih proiozvoda jako podložne promjenama, te je stoga bitna uloga vlada u održavanju njihove stabilnosti. Rimski ugovori definirali su osnovne točke Zajedničke poljoprivredne politike (''Common agricultural policy – CAP''). Načela CAP-a uobličena su na Konferenciji u [[Stresa|Stresi]] [[1958.]] godine.

Tri su načela (definirana još 1962.), na kojima se temelji Zajednička poljoprivredna politika:
* jedinstveno tržište poljoprivrednih proizvoda, odnosno zajedničko uređenje tržišta – zajedničko reguliranje cijena, isplaćivanja pomoći i pravila konkurencije, harmonizaciju propisa o zdravstvenom osiguranju i administrativnim postupcima, kao i zajedničku vanjskotrgovinsku politiku; 
* prednost proizvoda Unije pred uvoznim proizvodima i zaštita unutarnjeg tržišta od poremećaja izazvanih nekontroliranim uvozom poljoprivrednih proizvoda s niskim cijenama: 
* financijska solidarnost: troškovi koji proizlaze iz primjene Zajedničke poljoprivredne politike moraju biti podijeljeni među svim zemljama članicama, bez obzira na njihov nacionalni interes.

Od šest proizvoda za koje su početkom 1960-ih godina bile uspostavljene, CAP danas obuhvaća gotovo sve poljoprivredne proizvode ili grupe proizvoda, osim [[krumpir]]a, [[med]]a i nekih [[alkoholna pića|alkoholnih pića]]. Time su postavljeni osnovni instrumenti zajedničkog tržišta poljoprivrednih proizvoda, koji uklanjaju prepreke u unutarnjoj trgovini i održavaju zajedničku carinsku barijeru prema trećim zemljama.

Zajednička poljoprivredna politika, unatoč mnogobrojnim pokušajima reformi, i dalje ostaje izuzetno skupa, neproduktivna i nekonkurentna, a cijena poljoprivrednih proizvoda koje plaćaju građani EU znatno je viša od onih na svjetskom tržištu.

=== Pravosuđe i unutarnji poslovi ===
Suradnja u pravosuđu i unutarnjim poslovima uspostavljena je stupanjem na snagu Maastrichtskog ugovora 1993., gdje je označena kao ''treći stup'' na kojemu se temelji Unija. Ugovorom iz Amsterdama reorganizirana je suradnja u području pravosuđa i unutarnjih poslova. [[Schengenski sporazum]] usvojen izvan pravnog okvira EU uključen je u Ugovore o EU i EZ. Određena područja, poput azila, imigracije, viza i drugih politika povezanih sa slobodnim kretanjem osoba, podvedena su pod prvi stup, odnosno nadležnost Zajednice, što je omogućilo korištenje uobičajenih zakonodavnih instrumenata kao što su uredbe ili direktive. S druge strane, policijska i sudska suradnja u kaznenim pitanjima ostala je u sklopu trećeg stupa i za nju se koriste sljedeći instrumenti: zajednička stajališta (''common positions''), okvirne odluke (''framework decisions'') i odluke, konvencije te rezolucije, preporuke, deklaracije, zaključci itd.

=== Zajednička vanjska i sigurnosna politika ===
Zajednička vanjska i sigurnosna politika također je utemeljena stupanjem na snagu Maastrichtskog ugovora 1993. godine. Pet je glavnih ciljeva zajedničke vanjske i sigurnosne politike:
* štititi zajedničke vrijednosti i temeljne interese Unije,
* ojačati sigurnost EU,
* očuvati mir i ojačati međunarodnu sigurnost,
* promicati međunarodnu suradnju i
* razvijati demokraciju i vladavinu prava, uključujući ljudska prava.

Osim toga, jedan je od ciljeva EU osnažiti svoj identitet na međunarodnoj sceni, posebno putem provedbe zajedničke vanjske i sigurnosne politike, uključujući progresivno stvaranje zajedničke obrambene politike što bi moglo voditi zajedničkoj obrani.

=== Proračun ===

[[državni proračun|Proračun]] je financijski okvir djelovanja Unije u kojem se iskazuju sve vrste prihoda i rashoda Europske zajednice, uključujući Europski socijalni fond, kao i administrativne troškove zajedničke vanjske i sigurnosne politike te suradnje u području pravosuđa i unutarnjih poslova. EU donosi proračune na razdoblje od šest godina.

[[Datoteka:European-Union-GDP-per-capita-map.png|mini|središte|300px|BDP po stanovniku (2004.), EU prosjek = 100]]

Ukupna sredstva kojima raspolaže EU ograničena su na 1,24% [[BDP]]-a Unije i predstavljaju tek oko 2,5% zima nacionalnih proračuna država članica. Sredstva u proračun EU pritječu iz tzv. vlastitih izvora, u koje se ubrajaju:
* uvozne poljoprivredne pristojbe,
* carine,
* udio u prihodima što ih države članice ostvaruju od [[PDV|poreza na dodanu vrijednost]] i
* uplate država članica koje su razmjerne njihovu BDP-u – čine polovicu ukupnih sredstava kojima raspolaže proračun EU.

=== Ostale politike i aktivnosti ===
*borba protiv prijevara
*ljudska prava
*zdravstvo
*znanost i istraživanje
*zajednička porezna politika
*audiovizualna politika
*kultura
*razvojna politika
*poduzetništvo  
*zaštita okoliša
*vanjska trgovina
*regionalna politika
*unutarnje tržište
*okoliš i ekologija
*europska sigurnosna i obrambena politika
*vanjski odnosi
*[[energetska politika|energija]]
*obrazovanje, izobrazba, mladi
*politika zapošljavanja i socijalna politika
*prometna politika
*sigurnost hrane
*tržišno natjecanje
*zaštita potrošača

=== BDP Europske unije i država članica ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:right;&quot;
|- 
! Države članice
! BDP (PPP)&lt;br /&gt;&lt;small&gt;u milijardama&lt;br /&gt;[[internacionalni dolar|int. dolara]]&lt;/small&gt;
! BDP (PPP)&lt;br /&gt;po glavi st.&lt;br /&gt;&lt;small&gt;u int. dolarima&lt;/small&gt;
! Postotak od&lt;br /&gt;prosjeka EU-BDP-a&lt;br /&gt;(PPP) per capita
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Luksemburg]]
| 41.750
| 81.100
| 235%
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Nizozemska]]
| 713.100
| 42.700
| 128%
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Austrija]]
| 356.500
| 42.400
| 123%
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Švedska]]
| 386.600
| 40.900
| 119%
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Irska]]
| 183.900
| 40.100
| 116%
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Njemačka]]
| 3,139.000
| 38.640
| 111%
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Belgija]]
| 418.600
| 38.200
| 111%
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Danska]] 
| 209.200
| 37.600
| 109%
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Finska]]
| 198.200
| 36.700
| 106%
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| 2,290.000
| 36.600
| 106%
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Francuska]]
| 2,246.000
| 35.300
| 103%
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | '''Europska unija'''
| '''15,650.000'''
| '''34.500'''
| 100%
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Španjolska]]
| 1,432.000
| 31.000
| 90%
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Italija]]
| 1,787.000
| 30.900
| 90%
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Cipar]]
| 24.030
| 29.400
| 85%
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Slovenija]]
| 58.360
| 29.000
| 84%
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Češka]]
| 288.600
| 27.400
| 79%
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Grčka]]
| 298.100
| 26.000
| 77%
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Malta]]
| 10.890
| 25.800
| 75%
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Portugal]]
| 252.200
| 23.700
| 69%
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Slovačka]]
| 128.500
| 23.600
| 68%
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Poljska]]
| 781.500
| 20.600
| 60%
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Estonija]]
| 27.660
| 20.600
| 60%
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Mađarska]]
| 198.100
| 19.800
| 57%
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Litva]]
| 62.390
| 19.100
| 55%
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Hrvatska]]
| 81.360
| 18.400
| 53%
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Latvija]]
| 35.370
| 15.900
| 46%
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Bugarska]]
| 102.300
| 13.800
| 40%
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Rumunjska]]
| 270.600
| 12.600
| 37%
|-

! colspan=4 style=&quot;text-align:left;&quot; | '''Zemlje kandidati:'''
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Makedonija]]&lt;ref&gt;U EU prepoznata samo kao Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija.&lt;/ref&gt;
| 56.890
| 20.500
| 55%
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Turska]]
| 1.087,000
| 14.700
| 43%
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Crna Gora]]
| 7.249
| 11.700
| 34%
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Srbija]]
| 79.880
| 10.800
| 31%
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Albanija]]
| 25.230
| 7.800
| 23%
|-
! colspan=4 style=&quot;text-align:left;&quot; | '''Potencijalni kandidati:'''
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Bosna i Hercegovina]]
| 32.040
| 8.200
| 24%
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Kosovo]]
| 13.020
| 6.500
| 19%
|-

|}
&lt;small&gt;Izvor: [[CIA World Factbook]] [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ee.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200615123528/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ee.html |date=15. lipnja 2020. }}&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;
Podaci se odnose na procjeni BDP-a za 2011. godinu

== Stanovništvo i površina ==
EU je do kraja 2006. godine (25 država članica) obuhvaćala 3,973.597&amp;nbsp;km² (neznatno veća od Indije, čime bi bila 7. najveća država svijeta). Na tom teritoriju ima, prema popisu iz [[2001.]], oko 456 milijuna stanovnika, s prosječnom gustoćom naseljenosti od 115 stanovnika/km².

Nakon priključenja Bugarske i Rumunjske 1. siječnja 2007. godine, površina EU-a povećala se na 4.325.675&amp;nbsp;km², a populacija na 496 milijuna stanovnika.

Nakon [[Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji|ulaska Hrvatske u Europsku uniju]], 1. srpnja 2013. godine, površina EU-a povećala se na 4.381.376&amp;nbsp;km², a populacija na 506 milijuna stanovnika.&lt;ref&gt;[http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&amp;language=en&amp;pcode=tps00001&amp;tableSelection=1&amp;footnotes=yes&amp;labeling=labels&amp;plugin=1 Population on 1 January], Eurostat&lt;/ref&gt;

U slučaju da se u budućnosti priključi i [[Turska]], koja je službene pregovore za priključenje počela [[2005.]], površina EU iznosit će 5.159.209&amp;nbsp;km² a populacija oko 580 milijuna stanovnika.

Prosječni [[BDP]] po stanovniku iznosio je 27.000 [[USD]]. Najmanji BDP po stanovniku u američkim dolarima imaju [[Bugarska]] (7 500), [[Rumunjska]] (9 500) te [[Hrvatska]] (12 000), a najveći [[Luksemburg]] (103 000), [[Irska]] (62 000), [[Danska]] (53 500) i [[Velika Britanija]] (40 000).

=== Teritoriji EU izvan Europe ===
: ''Glavni članak:'' [[Prekomorske zemlje i teritoriji Europske unije|Prekomorske zemlje i teritoriji Europske unije]]
*Francuska: prekooceanski departmani (''départements d'outre-mer'' – DOM): [[Francuska Gvajana]] u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], [[Gvadalupa]] i [[Martinik]] u [[Karibi]]ma, te [[Mayotte]] i [[Reunion]] u [[Indijski ocean|Indijskom oceanu]].
*Španjolska: [[Kanari]] u [[Atlantski ocean|Atlantskom oceanu]], [[Ceuta]] i [[Melilla]] u [[Afrika|Africi]].
*Portugal: [[Azori]] i [[Madeira]] u [[Atlantski ocean|Atlantskom oceanu]].

''Napomena:'' [[Ceuta]], [[Melilla]] i [[otoci Åland]] spadaju u EU ali ne u [[carinska unija|carinsku uniju]].

Nijedan drugi izvaneuropski teritorij zemalja članica ne spada u EU (kao ni u carinsku uniju):
* Francuska: [[Francuska Polinezija]], [[Wallis i Futuna]], [[Nova Kaledonija]], [[Sveti Petar i Mikelon]] i nenaseljena područja.
* Danska: [[Grenland]], [[Ovčji otoci]].

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
{{commons|European Union|Europska unija}}
{{wječnik|Europska unija|rječnički članak Europska unija}}
{{Portal Europa}}
*[http://europa.eu/index_hr.htm EUROPA – Službeni portal Europske unije na hrvatskome jeziku]
*[http://www.entereurope.hr/ Vodič kroz informacije o EU] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090302184554/http://www.entereurope.hr/ |date=2. ožujka 2009. }}

{{Europska unija}}
{{G8}}
{{Nobelova nagrada za mir}}

[[Kategorija:Europska unija| ]]
[[Kategorija:Međunarodne organizacije]]</text>
      <sha1>2gdzjt0ngdulo7ji7cn1tb36tg7br19</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432942</id>
      <parentid>6432941</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T16:33:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Marjan345545645645</username>
        <id>278124</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36971" xml:space="preserve">{{izdvojeni članak|lipanj, 2018.}}
{| border=&quot;1&quot; align=&quot;right&quot; cellpadding=&quot;4&quot; cellspacing=&quot;0&quot; width=&quot;190&quot; style=&quot;margin: 0 0 1em 1em; background: #f9f9f9; border: 1px #aaaaaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;&quot;
|+ &lt;big&gt;'''Europska unija'''&lt;/big&gt;
|-
| align=&quot;center&quot; colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#f9f9f9;&quot; | [[Datoteka:Flag_of_Europe.svg|180px|Zastava EU]]&lt;br/&gt;([[Zastava Europske unije]])
|-
| colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; | [[geslo]]: [[Krilatica Europske unije|In varietate concordia]]&lt;br /&gt;([[latinski]]: '' Ujedinjeni u različitosti'')
|-
| align=&quot;center&quot; colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#f9f9f9;&quot; | [[Datoteka: European Union main map.svg|280px|Smještaj EU]]
|-
| '''Države članice''' || [[Austrija]], [[Belgija]], [[Bugarska]], [[Cipar]], [[Češka]], [[Danska]], [[Estonija]], [[Finska]], [[Francuska]], [[Grčka]], [[Hrvatska]], [[Irska]], [[Italija]], [[Latvija]], [[Litva]], [[Luksemburg]], [[Mađarska]], [[Malta]], [[Nizozemska]], [[Njemačka]], [[Poljska]], [[Portugal]], [[Rumunjska]], [[Slovačka]], [[Slovenija]], [[Španjolska]], [[Švedska]]
|-
| '''Bivše članice''' ||[[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
|-
| '''[[Službeni jezik]]''' || [[Službeni jezici Europske unije|24 službena jezika]] 
|-
| '''[[Europsko vijeće]]''' || predsjednik: [[Charles Michel]]
|-
| '''Zemlja predsjedateljica Vijećem EU''' || [[Češka]]
|-
| '''[[Vijeće Europske unije|Vijeće EU]]''' || glavno tajništvo: [[Bruxelles]]
|-
| '''[[Europska komisija]]''' || sjedište: [[Bruxelles]]&lt;br/&gt;predsjednica: [[Ursula von der Leyen]]
|-
| '''[[Europski parlament]]''' || sjedište: [[Strasbourg]], [[Bruxelles]], [[Luksemburg]]&lt;br/&gt;predsjednca: [[Roberta Metsola]] 
|-
| '''[[Europska središnja banka]]''' || [[Frankfurt na Majni]]
|-
| '''[[Površina]]''' ||4,233,262 [[km²]] ([[1. veljače]] [[2020.]])
|-
| '''[[Stanovništvo]]''' ||447,206,135 (procjena [[2020.]])
|-
| '''[[Gustoća naseljenosti]]''' || 106 stan./km² 
|-
| '''[[Valuta]]''' || [[euro]] (€ EUR)&lt;br/&gt;'''Druge:''' &gt;
[[bugarski lev]] (BGN, лв)&lt;br/&gt;
[[češka kruna]] (CZK, Kč)&lt;br/&gt;
[[danska kruna]] (DKK, kr)&lt;br/&gt;
[[hrvatska kuna]] (HRK, kn)&lt;br/&gt;
[[mađarska forinta]] (HUF, Ft)&lt;br/&gt;
[[poljski zlot]] (PLN, zł)&lt;br/&gt;
[[rumunjski leu]] (RON, lei)&lt;br/&gt;
[[švedska kruna]] (SEK, kr)
|-
| '''[[Vremenska zona]]''' || UTC 0 do  +2,&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(UTC -4 do +4 uključivši i prekomorske teritorije)&lt;/small&gt;
|-
| '''[[Himna]]''' || ''[[Europska himna]]''
|-
| '''[[Dan Europe]]''' || [[9. svibnja]]
|-
| '''[[Internetski nastavak]]''' || [[.eu]]
|}

'''Europska unija''' (kratica '''EU'''), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo [[1951.]] godine između šest država ([[Belgija|Belgije]], [[Francuska|Francuske]], [[Njemačka|Njemačke]], [[Italija|Italije]], [[Luksemburg]]a i [[Nizozemska|Nizozemske]]). Europska unija formalno je uspostavljena [[1. studenoga]] [[1993.]] godine stupanjem na snagu Ugovora o Europskoj uniji (poznatiji kao [[Ugovor iz Maastrichta]]). Europska unija je jedina organizacija ove [[Kontinentalna unija|vrste]] na svijetu, i zbog toga ju je ponekad teško definirati. To je organizacija koja stalno mijenja i nadograđuje politike u kojima djeluje. Trenutno se može definirati kao [[federacija]] u [[Valuta|monetarnim odnosima]], [[Poljoprivreda|poljoprivredi]], [[Trgovina|trgovini]] i [[Zaštita okoliša|zaštiti okoliša]]; [[konfederacija]] u društvenoj i [[Gospodarska politika|gospodarskoj politici]], [[Zaštita potrošača|zaštiti potrošača]], [[Unutarnja politika|unutarnjoj politici]]; i kao [[međunarodna organizacija]] u [[Vanjska politika|vanjskoj politici]].

Europska unija danas ima 27 država članica. Prostire se na 4 233 255.3 [[četvorni kilometar|km²]], a ima oko 447 milijuna stanovnika.

Prva država u povijesti koja je [[31. siječnja]] [[2020.]] izašla iz Europske unije je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjeno Kraljevstvo]], čija vlada je [[29. ožujka]] [[2017.]], nakon referenduma održanog u lipnju 2016., podnijela zahtjev za [[Brexit|razdruživanje Ujedinjenog Kraljevstva od Europske unije]]. Time je Europska unija koja se od svog osnutka uvijek širila po prvi puta u svojoj povijesti ostala bez jedne države članice.

== Razvoj ==
{{glavni|Povijest Europske unije}}
* [[19. rujna]] [[1946.]] – govor [[Winston Churchill|Winstona Churchilla]] u [[Zürich]]u. Prijedlog za formiranje ''Sjedinjenih Država Europe''
* [[9. svibnja]] [[1950.]] – [[Robert Schuman]], francuski ministar vanjskih poslova predlaže ujedinjavanje francuske i njemačke industrije ugljena i čelika pod zajedničku vlast. Taj dan se uzima kao [[Dan Europe]]
*[[18. travnja]] [[1951.]] – u [[Pariz]]u je potpisan [[Pariški ugovor (1951.)|Pariški ugovor]] o osnivanju [[ECSC|Europske zajednice za ugljen i čelik]]. Ugovor je stupio na snagu [[25. srpnja]] [[1952.]] godine. Prvi predsjednik [[Visoka vlada Jeana Monneta|Visoke vlasti]] [[Jean Monnet]]
*[[3. lipnja]] [[1955.]] – Druga [[Visoka vlada René Mayera|Visoka vlada]]. Predsjednik [[René Mayer]].
*[[25. ožujka]] [[1957.]] – potpisan [[Rimski ugovori (1957.)|Rimski ugovor]] o osnivanju [[EEZ|Europske ekonomske zajednice]] i [[Euroatom|Europske zajednice za atomsku energiju]]
* [[1. siječnja]] [[1958.]] – Rimski ugovor stupio na snagu. Konstituirana [[Europska komisija|Komisija]] i izabran prvi predsjednik [[Walter Hallstein]] 
* [[13. siječnja]] [[1958.]] – Treća [[Visoka vlada Paula Fineta|Visoka vlada]]. Predsjednik [[Paul Finet]].
* [[19. ožujka]] [[1958.]] – održana prva sjednica [[Europski parlament|Europskog parlamenta]]. Prvi predsjednik [[Robert Schuman]]. 
* [[15. rujna]] [[1959.]] – Četvrta [[Visoka vlada Pietra Malvestitija|Visoka vlada]]. Predsjednik [[Pietro Malvestiti]].
*[[22. listopada]] [[1963.]] – Peta [[Visoka vlada Rinalde Del Bo|Visoka vlada]]. Predsjednica  [[Rinalda Del Bo]].
* [[8. travnja]] [[1965.]] – potpisan Sporazum o udruživanju organa EEZ-a, Europske zajednice za ugljen i čelik te EUROATOM-a. Ugovor je stupio na snagu [[1. srpnja]] [[1967.]] Od potpisa ugovora u upotrebi je naziv ''Europske zajednice'' za oznaku spomenutih triju zajednica.  
*[[8. ožujka]] [[1967.]] – Šesta [[Visoka vlada Albert Coppé|Visoka vlada]]. Predsjednik  [[Albert Coppé]].
* [[1. srpnja]] [[1968.]] – uspostavljena [[carinska unija]]
* [[1. siječnja]] [[1973.]] – [[prvo proširenje Europske unije|prvo proširenje]]: u Zajednicu pristupaju Velika Britanija, Danska i Irska
* [[1. siječnja]] [[1981.]] – [[drugo proširenje Europske unije|drugo proširenje]]: u zajednicu pristupa Grčka
* [[23. veljače]] [[1982.]] – [[Grenland]] istupa iz Zajednice, s kojom je bio vezan preko Danske 
* [[1. siječnja]] [[1986.]] –  [[treće proširenje Europske unije|treće proširenje]]: Španjolska i Portugal pristupaju Zajednici 
* [[17. veljače]] [[1986.]] – u Bruxellesu potpisan [[Jedinstveni europski akt]]. Revizija i dopuna Rimskog ugovora. Stupio je na snagu [[1. srpnja]] [[1987.]]
* [[7. veljače]] [[1992.]] – potpisan [[Ugovor o Europskoj uniji]] u Maastrichtu (stupio na snagu [[1. studenoga]] [[1993.]])
* [[1. siječnja]] [[1995.]] –  [[četvrto proširenje Europske unije|četvrto proširenje]]: Austrija, Švedska i Finska pristupaju Uniji 
* [[17. lipnja]] [[1997.]] – potpisan [[Ugovor iz Amsterdama]]. Stupio na snagu [[1. svibnja]] [[1999.]]
* [[1. siječnja]] [[1999.]] – počela treća etapa Ugovora o Ekonomskoj i monetarnoj uniji
* [[11. prosinca]] [[2000.]] – potpisan [[Ugovor iz Nice]]
* [[1. siječnja]] [[2002.]] – uvođenje [[euro|eura]], jedinstvene europske valute, u 12 država tzv. [[eurozona|eurozone]]
* [[1. svibnja]] [[2004.]] –  [[peto proširenje Europske unije|peto proširenje]]: u Uniju ulazi 10 novih država članica
* [[1. siječnja]] [[2007.]] – završetak petog proširenja: u EU ulaze Bugarska i Rumunjska. Slovenija uvodi euro kao sredstvo plaćanja. Službeni jezici unije postaju i [[bugarski]], [[rumunjski]], te [[irski]]. Bugarska [[ćirilica]] postaje jednim od službenih pisama (uz latinicu i grčki alfabet).
* [[1. siječnja]] [[2008.]] – Cipar i Malta uvode euro kao sredstvo plaćanja
* [[1. siječnja]] [[2009.]] – Slovačka uvodi euro kao sredstvo plaćanja
* [[1. prosinca]] [[2009.]] – stupio na snagu [[Lisabonski ugovor]]
* [[1. siječnja]] [[2011.]] – Estonija uvodi euro kao sredstvo plaćanja
* [[1. srpnja]] [[2013.]] – [[Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji|šesto proširenje]]: Hrvatska pristupa Uniji
* [[1. siječnja]] [[2014.]] – Latvija uvodi euro kao sredstvo plaćanja
* [[1. siječnja]] [[2015.]] – Litva uvodi euro kao sredstvo plaćanja
* [[29. ožujka]] [[2017.]], nakon referenduma održanog u lipnju 2016., vlada [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] podnijela zahtjev za [[Brexit|razdruživanje od Europske unije]].
*[[31. siječnja]] [[2020.]] – u 23:00 po lokalnom vremenu [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] napušta [[EU|Europsku uniju]].

== Članstvo u Europskoj uniji ==
=== Države članice ===
{{Članstvo u Europskoj uniji}}
Europska unija od [[31. siječnja]] [[2020.]] godine ima 27 zemalja članica:
{| col=&quot;3&quot;
|rowspan=&quot;14&quot; |
|{{ZD+X/A|AUT}} 
|{{ZD+X/B|BEL}}
|-
|{{ZD+X/B|BUG}} 
|{{ZD+X/C|CIP}}
|-
|{{ZD+X/Č|ČEŠ}} 
|{{ZD+X/D|DAN}}
|-
|{{ZD+X/E|EST}} 
|{{ZD+X/F|FIN}} 
|-
|{{ZD+X/F|FRA}} 
|{{ZD+X/G|GRČ}}
|-
|{{ZD+X/H|HRV}}
|{{ZD+X/I|IRS}} 
|-
|{{ZD+X/I|ITA}}
|{{ZD+X/L|LIT}} 
|-
|{{ZD+X/L|LAT}}
|{{ZD+X/L|LUX}} 
|-
|{{ZD+X/M|MAĐ}}
|{{ZD+X/M|MLT}} 
|-
|{{ZD+X/N|NIZ}}
|{{ZD+X/N|NJE}} 
|-
|{{ZD+X/P|POLJ}}
|{{ZD+X/P|POR}} 
|-
|{{ZD+X/R|RUM}}
|{{ZD+X/S|SLK}} 
|-
|{{ZD+X/S|SLO}}
|{{ZD+X/Š|ŠPA}} 
|-
|{{ZD+X/Š|ŠVE}}
|}
{{clear}}

=== Države kandidati ===
{| col=&quot;3&quot;
| {{ZD+X/A|ALB}}
|-
| {{ZD+X/C|CG}}
|-
| {{ZD+X/M|MAK}} 
|-
| {{ZD+X/S|SRB}}
|-
| {{ZD+X/T|TUR}}
|-
| {{ZD+X/U|UKR}}
|-
| {{ZD+X/M|MOL}}

=== Države potencijalni kandidati ===
{| col=&quot;3&quot;
| {{ZD+X/B|BIH}}
|-
| {{ZD+X/K|KOSV}}&lt;ref&gt;[http://ec.europa.eu/enlargement/countries/detailed-country-information/kosovo/index_en.htm European Commission, Neighbourhood and Enlargement - Kosovo]&lt;/ref&gt;
|}

=== Proširenja Europske unije ===
{{glavni|Proširenje Europske unije}}
[[Image:EU and NATO.svg|mini|desno|200px|Odnos članstva u Europskoj uniji i u NATO-u.{{Legenda|darkblue|članice Europske unije}}
{{Legenda|darkorange|članice NATO-a}}
{{Legenda|purple|članice obiju organizacija }}]]

[[Datoteka:EC-EU-enlargement animation.gif|mini|desno|200px|Proširenja Europske unije
{{Legenda|#0169c9|Europska zajednica }}
{{Legenda|#003399|Europska unija}}]]

'''Države utemeljiteljice''' – [[Europska zajednica za ugljen i čelik|Europsku zajednicu za ugljen i čelik]] osnovalo je šest država potpisnica Ugovora iz [[Pariz]]a  [[1951.]] godine – [[Francuska]], [[Njemačka]], [[Italija]], [[Belgija]], [[Nizozemska]] i [[Luksemburg]]. Rimskim ugovorima [[1957.]] godine iste su države osnovale [[Europska ekonomska zajednica|Europsku ekonomsku zajednicu]] te [[Europska zajednica za atomsku energiju|Europsku zajednicu za atomsku energiju]].

'''Prvo proširenje''' – [[1973.]] godine članicama Europske zajednice postale su [[Velika Britanija]], [[Danska]] i [[Irska]].

'''Drugo proširenje''' – [[1981.]] godine [[Grčka]] postaje članicom Europske zajednice. Grčka je Sporazum o pridruživanju s EZ-om sklopila još [[1961.]] godine, međutim u punopravno članstvo ušla je gotovo 20 godina kasnije, jer je u međuvremenu došlo do promjene režima vojnim udarom ([[1967.]]), što je usporilo njezin ulazak u EZ sve do uspostave [[demokracija|demokracije]] [[1974.]] godine.

'''Treće proširenje''' – [[1986.]] godine u članstvo Europske zajednice ulaze [[Španjolska]] i [[Portugal]]. Ove dvije zemlje izrazile su interes za članstvo u EZ-u još [[1960-ih]] godina, međutim u članstvo su primljene nakon uspostave demokratskih političkih sustava koji su zamijenili ranije autoritarne režime te nakon prevladavanja gospodarskih teškoća.

'''Četvrto proširenje''' – [[1995.]] godine Europska unija prima u članstvo [[Austrija|Austriju]], [[Finska|Finsku]] i [[Švedska|Švedsku]].

'''Peto proširenje''' – [[1. svibnja]] [[2004.]] godine bilo je po mnogome značajno. To je prije svega najveće proširenje Europske unije, kojim je EU dobila novih 10 država članica - [[Cipar]], [[Češka]], [[Estonija]], [[Latvija]], [[Litva]], [[Mađarska]], [[Poljska]], [[Slovačka]], [[Slovenija]] i [[Malta]].

'''Nastavak petog proširenja''' –  [[1. siječnja]] [[2007.]] godine Europskoj uniji pristupile su [[Rumunjska]] i [[Bugarska]].

'''Šesto proširenje''' – [[2013.]] godine u punopravno članstvo Europske unije ulazi [[Hrvatska]].

'''Buduća proširenja''' – Zemlje kandidati su: [[Albanija]], [[Crna Gora]], [[Makedonija]], [[Srbija]], [[Turska]], [[Ukrajina]] i [[Moldavija]].

'''Potencijalni kandidati''' su: [[Bosna i Hercegovina]] i [[Kosovo]].

U slučaju objedinjenja Moldavije s Rumunjskom i ta bi država postala dio EU (na isti način kao i bivša DR Njemačka) što je opcija koju je 2010. zagovarao tadašnji predsjednik Rumunjske.&lt;ref&gt;[http://www.vecernji.hr/vijesti/moldavci-mala-vrata-ulaze-eu-clanak-169712 Moldavci na mala vrata ulaze u EU]&lt;/ref&gt;

=== Kriteriji za članstvo ===
Na sastanku [[Europsko vijeće|Europskog vijeća]] u [[Kopenhagen]]u, održanom u lipnju [[1993.]] godine, postavljena su tri kriterija (tzv. kopenhagenski kriteriji) koje svi budući kandidati moraju ispunjavati u punopravno članstvo. To su:
* politički – stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju, vladavinu prava, poštovanje ljudskih prava i prava manjina i prihvaćanje ciljeva Unije
* gospodarski – postojanje djelotvornog tržišta gospodarstva te sposobnost tržišnih čimbenika da se nose s konkurentskim pritiscima i tržišnim zakonima unutar EU
* pravni – usvajanje cjelokupne pravne stečevine EU (''[[acquis communautaire]]'').

Iako je prihvaćanje pravne stečevine EU važno, još je važnije osigurati učinkovitu provedbu i primjenu kroz odgovarajuće administrativno ustrojstvo. Stoga je na sastanku Europskog vijeća u [[Madrid]]u [[1995.]] godine postavljen četvrti kriterij kao preduvjet za članstvo (tzv. madridski kriterij):
* '''administrativni''' – prilagodba odgovarajućih administrativnih struktura s ciljem osiguranja uvjeta za postupnu i skladnu integraciju.
&lt;!-- 
== Struktura ==
Ugovorom o Europskoj uniji uspostavljena trojaka struktura Europske unije, koja se često opisuje pomoću pročelja antičkog grčkog hrama s tri stupa, a stupovi se međusobno razlikuju po naravi suradnje u njihovom okviru među državama članicama: 
* '''''Prvi stup''''' tvore već ranije osnovane Zajednice: [[Europska zajednica za ugljen i čelik]] (skraćeno EZUČ), koja je prestala postojati [[2002.]] godine, [[Europska ekonomska zajednica]] (skraćeno EEZ) te [[Europska zajednica za atomsku energiju]] (skraćeno EUROATOM).
* '''''Drugi stup''''' sastoji se od suradnje država članica u području  [[Zajednička vanjska i sigurnosna politika|Zajedničke vanjske i sigurnosne politike]] (engl. ''Common Foreign and Security Policy''). 
* '''''Treći stup''''' sastoji se od suradnje država članica u području u pravosuđu i unutarnjim poslovima (engl. ''Justice and Home Affairs''), kako je to izvorno definirano Ugovorom iz Maastrichta. On je preimenovan [[1997.]] Ugovorom iz Amsterdama u Policijsku i pravosudnu suradnju u kaznenim predmetima (engl. ''Police and Judicial Cooperation in Criminal Matters''), jer je dio poslova prebačen u prvi stup (pravosudna suradnja u građanskopravnim pitanjima i pitanja [[imigracija|imigracije]], [[viza]] i [[azil]]a).

Samo je prvi stup nadnacionalni. To u prvom redu znači da u procesu donošenja odluka država može ostati preglasana, a da odluka ipak bude donesena i da obvezuje i državu koja se protivila njenom donošenju. S druge strane to znači da su norme nastale na europskoj razini izravno postaju sastavnim dijelom unutrašnjih pravnih poredaka svake države članice, a mogu i izravno stvarati prava za pravne i fizičke osobe. Osim toga, u internom pravu držve članice zauzimaju hijerarhijski status viši od nacionalnog prava. Ta obilježja nadnacionalnosti u druga dva stupa nisu prisutna, odluke se donose jednoglasno, a njihovi učinci u internom pravu ovise o spremnosti država članica da ih provedu.

Trojaka se struktura EU zadržala do danas, unatoč kasnijim izmjenama Ugovora iz Maastrichta: Ugovorom iz Amsterdama 1999., i Ugovorom iz Nice 2003. Unija sastavljena od tri stupa nestat će kada stupi na snagu Ustavni ugovor EU. Ipak, zadržat će se različit stupanj ograničenja nacionalnih ovlasti, jer će se, posebice u pitanjima sadašnjega drugog stupa i dalje odlučivati jednoglasno. Bitna promjena koja će se dogoditi stupanjem na snagu europskog [[Ustav]]a je promijena nositelj pravnog subjektiviteta. Naime, danas Europska unija nije pravna osoba, a obje Zajednice jesu. Ustavni ugovor ukida subjektivitet Zajednicama i dodjeljuje ga Uniji što bi trebalo ojačati njezin identitet na međunarodnoj sceni.--&gt;

== Institucije ==
{{glavni|Institucije Europske unije}}

Europska unija ima vrlo složen sustav institucija. Prema članku 13. [[Ugovor o Europskoj uniji|Ugovora o Europskoj uniji]], institucije Europske unije su:&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:C:2008:115:0001:01:EN:HTML |title=Konsolidirana inačica Ugovora o Europskoj uniji |archive-url=https://web.archive.org/web/20121028172231/http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:C:2008:115:0001:01:EN:HTML |archive-date=28. listopada 2012. |access-date=12. veljače 2012.}}&lt;/ref&gt;
* [[Europski parlament]],
* [[Europsko vijeće]],
* [[Vijeće Europske unije|Vijeće]],
* [[Europska komisija]] (&quot;Komisija&quot;),
* [[Sud Europske unije]],
* [[Europska središnja banka]],
* [[Revizorski sud]].

Postoje još i druga tijela i ustanove, te velik broj specijaliziranih agencija

== Nadležnost ==
Granice nadležnosti Unije uređene su načelom dodjeljivanja, dok je izvršavanje nadležnosti Unije uređeno je načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti. Na temelju načela dodjeljivanja, Unija djeluje samo u granicama nadležnosti koje su joj države članice dodijelile Ugovorima kako bi postigla njima određene ciljeve. Nadležnosti koje Ugovorima nisu dodijeljene Uniji, zadržavaju države članice. Na temelju načela supsidijarnosti,  u područjima koja nisu u njezinoj isključivoj nadležnosti,  Unija djeluje samo ako i u mjeri u kojoj ciljeve predloženog djelovanja države članice ne mogu dostatno ostvariti na središnjoj, regionalnoj ili lokalnoj razini, nego se zbog opsega ili učinka predloženog djelovanja oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije. Na temelju načela proporcionalnosti, sadržaj i oblik djelovanja Unije ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje ciljeva Ugovora.

===Kategorije nadležnosti===
Kada je Ugovorima Uniji u posebnom području dodijeljena isključiva nadležnost, samo Unija može donositi i usvajati pravno obvezujuće akte,  dok države članice to mogu činiti samostalno samo ako ih za to ovlasti Unija ili u svrhu provedbe akata Unije. Kada je Ugovorima Uniji u određenom području dodijeljena nadležnost koju ona dijeli s državama članicama, pravno obvezujuće akte u tom području mogu donositi i usvajati Unija i države članice.  Države članice svoju nadležnost izvršavaju u onoj mjeri u kojoj Unija ne izvršava svoju nadležnost.  Države članice svoju nadležnost ponovno izvršavaju u mjeri u kojoj je Unija odlučila prestati izvršavati svoju nadležnost.

{{nadležnosti EU}}

== Pravni sustav ==
{{glavni|Pravo Europske unije}}

Pravni sustav Europske unije specifičan je jer nema značajke pravnih sustava država članica, ali ni značajke sustava međunarodnih organizacija. Stoga ga se najčešće predstavlja kao pravni sustav ''sui generis'', koji se razvija i prilagođava potrebama i specifičnostima europske integracije.

Europsko pravo čini ukupnost svih propisa vrijedećih u okviru Europske unije, a običajeno se dijeli na primarno i sekundarno. U primarno pravo ubrajaju se osnivački ugovori, zajedno sa svim sporazumima, ugovorima te odlukama koji mijenjaju i dopunju osnivačke ugovore, te opća načela prava Zajednice. Sve ostale pravne norme temelje se i podređene su normama primarnoga prava. Sekundarno pravo čine pravni akti koje na internom planu usvajaju institucije EU. Ti propisi obuhvaćaju: uredbe, direktive, odluke, mišljenja, preporuke, zajednička stajališta, zajedničke akcije, okvirne odluke, sudsku praksu Europskoga suda.  Međunarodni sporazumi kojima se uređuju međusobni odnosi EU i drugih međunarodnih organizacija ili trećih država obično se svrstavaju između primarnog i sekundarnog prava.

U europskom pravu djeluju dva načela: načelo izravnog učinka (izravne primjenjivosti), što znači da je ono izravno primjenjivo u državama članicama, te načelo nadređenosti europskog prava nad nacionalnim (prvi put potvrđeno poznatom presudom u slučaju [[Van Gend en Loos]] [[1963.]]).

Iako govorimo o pravnom sustavu EU, valja naglasiti da on nije jedinstven pravni sustav. Naime, sustav uspostavljen u okvirima Europskih zajednica različit je od sustava u okviru ostalih dvaju stupova EU. Naime, dok sustav EZ-a obilježava nadnacionalnost, kako u pogledu nastanka prava tako i u pogledu njegove primjene, pravni je sustav druga dva stupa sličniji klasičnom međunarodnom pravu. Autonomija država članica, i regulatorna i provedbena, bitno je ograničena u nadnacionalnom stupu Unije, dok su u druga dva stupa države članice i dalje u mogućnosti kontrolirati donošenje i provođenje pravnih pravila.

== Politike i aktivnosti EU ==
Zajednica ima nadležnost u područjima i u mjeri koju su joj dodijelile države članice prije svega osnivačkim ugovorima. Sa svakom revizijom osnivačkih ugovora države članice su sve više širile nadležnost Zajednice. To je napose uočljivo kada se pobroje sva područja u kojima je Unija do sada donijela ogroman broj propisa, a koji čine dio pravne stečevine EU (tzv. [[acquis communautaire]]).

Prema osnivačkim ugovorima u pretežnom broju slučajeva nadležnost je podijeljena između Zajednice i države članica, međutim postoje i određena područja koja su u isključivoj nadležnosti Zajednice. Budući europski Ustav taksativno nabraja područja isključive nadležnosti Unije: 1. carinska unija; 2. pravila o tržišnom natjecanju potrebna za funkcioniranje unutarnjeg tržišta; 3. monetarna politika; 4. očuvanje morskih bioloških resursa u sklopu ribarske politike; 5. zajednička trgovinska politika.

=== Carinska politika ===

[[Datoteka:SchengenGrenzeBayern-Tirol.jpg|mini|upright||Oznaka za Schengenski sporazum]]
Carinska politika jedan je od temelja Europske unije. Ona je odigrala ključnu ulogu u stvaranju integriranog unutarnjeg tržišta i zajedničke gospodarske politke. Carinska unija jedan je od stupnja povezivanja i integriranja ka jedinstvenom unutarnjem tržištu. Pojam carinska unija podrazumijeva prostor na kojem ne postoje unutarnje prepreke kretanju robe (što prvenstveno uključuje zabranu carina i pristojbi), a na robu koja ulazi izvana primjenjuju se zajednička pravila, carine i kvote. Carinska unija uspostavljena je 1. srpnja 1968. godine, a stvaranjem unutarnjeg tržišta 1993. godine uklonjena su preostala ograničenja slobodnom kretanju robe.

=== Ekonomska i monetarna unija ===
[[Ekonomska i monetarna unija Europske unije|Ekonomska i monetarna unija]] (eng. ''Economic and Monetary Union – EMU'') naziv je procesa harmoniziranja ekonomskih i monetarnih politika država članica EU s ciljem uvođenja zajedničke valute – [[euro|eura]]. EMU je uređena Ugovorom iz Mastrichta, koji uređuje harmonizaciju u tri faze:
* prva faza (od [[1. srpnja]] [[1990.]] do [[31. prosinca]] [[1993.]]): slobodno kretanje kapitala među državama članicama, usklađivanje ekonomskih politika i bliža suradnja ekonomskih politika i suradnja između središnjih banaka.
* druga faza (od [[1. siječnja]] [[1994.]] do [[31. prosinca]] [[1998.]]): konvergencija ekonomskih i monetarnih politika država članica (s ciljem osiguravanja stabilnosti cijena i javnih financija), osnivanje [[Europski monetarni institut|Europskoga monetarnog instituta]] (EMI) i osnivanje [[Europska središnja banka|Europske središnje banke]] (ECB).
* treća faza (od 1. siječnja 1999.): nepovratno fiksiranje tečajeva i uvođenje jedinstvene valute na devizna tržišta i u elektronička plaćanja, koja prate uvođenje [[novčanica]] i [[kovanica]] eura od [[1. siječnja]] [[2002.]] Treća faza EMU-a uvedena je 1999. u 11 država članica, kojima su se kasnije pridružile Grčka i Slovenija. Euro do danas nisu uvele tri stare države članice – Velika Britanija i Danska, koje koriste opt-out klauzulu i Švedska, koja je na referendumu u rujnu 2003. godine odbila uvođenje eura, te deset novih država članica.

=== Zajednička poljoprivredna politika ===
{{glavni|Zajednička poljoprivredna politika}}
[[Poljoprivreda]] je od samog osnutka Europske zajednice bila jedna od glavnih tema kao i jedna od glavnih točaka Rimskih ugovora [[1957.]] godine. Poljoprivreda naime se razlikuje od drugih područja [[gospodarstvo|gospodarstva]], jer su, prije svega, cijene poljoprivrednih proiozvoda jako podložne promjenama, te je stoga bitna uloga vlada u održavanju njihove stabilnosti. Rimski ugovori definirali su osnovne točke Zajedničke poljoprivredne politike (''Common agricultural policy – CAP''). Načela CAP-a uobličena su na Konferenciji u [[Stresa|Stresi]] [[1958.]] godine.

Tri su načela (definirana još 1962.), na kojima se temelji Zajednička poljoprivredna politika:
* jedinstveno tržište poljoprivrednih proizvoda, odnosno zajedničko uređenje tržišta – zajedničko reguliranje cijena, isplaćivanja pomoći i pravila konkurencije, harmonizaciju propisa o zdravstvenom osiguranju i administrativnim postupcima, kao i zajedničku vanjskotrgovinsku politiku; 
* prednost proizvoda Unije pred uvoznim proizvodima i zaštita unutarnjeg tržišta od poremećaja izazvanih nekontroliranim uvozom poljoprivrednih proizvoda s niskim cijenama: 
* financijska solidarnost: troškovi koji proizlaze iz primjene Zajedničke poljoprivredne politike moraju biti podijeljeni među svim zemljama članicama, bez obzira na njihov nacionalni interes.

Od šest proizvoda za koje su početkom 1960-ih godina bile uspostavljene, CAP danas obuhvaća gotovo sve poljoprivredne proizvode ili grupe proizvoda, osim [[krumpir]]a, [[med]]a i nekih [[alkoholna pića|alkoholnih pića]]. Time su postavljeni osnovni instrumenti zajedničkog tržišta poljoprivrednih proizvoda, koji uklanjaju prepreke u unutarnjoj trgovini i održavaju zajedničku carinsku barijeru prema trećim zemljama.

Zajednička poljoprivredna politika, unatoč mnogobrojnim pokušajima reformi, i dalje ostaje izuzetno skupa, neproduktivna i nekonkurentna, a cijena poljoprivrednih proizvoda koje plaćaju građani EU znatno je viša od onih na svjetskom tržištu.

=== Pravosuđe i unutarnji poslovi ===
Suradnja u pravosuđu i unutarnjim poslovima uspostavljena je stupanjem na snagu Maastrichtskog ugovora 1993., gdje je označena kao ''treći stup'' na kojemu se temelji Unija. Ugovorom iz Amsterdama reorganizirana je suradnja u području pravosuđa i unutarnjih poslova. [[Schengenski sporazum]] usvojen izvan pravnog okvira EU uključen je u Ugovore o EU i EZ. Određena područja, poput azila, imigracije, viza i drugih politika povezanih sa slobodnim kretanjem osoba, podvedena su pod prvi stup, odnosno nadležnost Zajednice, što je omogućilo korištenje uobičajenih zakonodavnih instrumenata kao što su uredbe ili direktive. S druge strane, policijska i sudska suradnja u kaznenim pitanjima ostala je u sklopu trećeg stupa i za nju se koriste sljedeći instrumenti: zajednička stajališta (''common positions''), okvirne odluke (''framework decisions'') i odluke, konvencije te rezolucije, preporuke, deklaracije, zaključci itd.

=== Zajednička vanjska i sigurnosna politika ===
Zajednička vanjska i sigurnosna politika također je utemeljena stupanjem na snagu Maastrichtskog ugovora 1993. godine. Pet je glavnih ciljeva zajedničke vanjske i sigurnosne politike:
* štititi zajedničke vrijednosti i temeljne interese Unije,
* ojačati sigurnost EU,
* očuvati mir i ojačati međunarodnu sigurnost,
* promicati međunarodnu suradnju i
* razvijati demokraciju i vladavinu prava, uključujući ljudska prava.

Osim toga, jedan je od ciljeva EU osnažiti svoj identitet na međunarodnoj sceni, posebno putem provedbe zajedničke vanjske i sigurnosne politike, uključujući progresivno stvaranje zajedničke obrambene politike što bi moglo voditi zajedničkoj obrani.

=== Proračun ===

[[državni proračun|Proračun]] je financijski okvir djelovanja Unije u kojem se iskazuju sve vrste prihoda i rashoda Europske zajednice, uključujući Europski socijalni fond, kao i administrativne troškove zajedničke vanjske i sigurnosne politike te suradnje u području pravosuđa i unutarnjih poslova. EU donosi proračune na razdoblje od šest godina.

[[Datoteka:European-Union-GDP-per-capita-map.png|mini|središte|300px|BDP po stanovniku (2004.), EU prosjek = 100]]

Ukupna sredstva kojima raspolaže EU ograničena su na 1,24% [[BDP]]-a Unije i predstavljaju tek oko 2,5% zima nacionalnih proračuna država članica. Sredstva u proračun EU pritječu iz tzv. vlastitih izvora, u koje se ubrajaju:
* uvozne poljoprivredne pristojbe,
* carine,
* udio u prihodima što ih države članice ostvaruju od [[PDV|poreza na dodanu vrijednost]] i
* uplate država članica koje su razmjerne njihovu BDP-u – čine polovicu ukupnih sredstava kojima raspolaže proračun EU.

=== Ostale politike i aktivnosti ===
*borba protiv prijevara
*ljudska prava
*zdravstvo
*znanost i istraživanje
*zajednička porezna politika
*audiovizualna politika
*kultura
*razvojna politika
*poduzetništvo  
*zaštita okoliša
*vanjska trgovina
*regionalna politika
*unutarnje tržište
*okoliš i ekologija
*europska sigurnosna i obrambena politika
*vanjski odnosi
*[[energetska politika|energija]]
*obrazovanje, izobrazba, mladi
*politika zapošljavanja i socijalna politika
*prometna politika
*sigurnost hrane
*tržišno natjecanje
*zaštita potrošača

=== BDP Europske unije i država članica ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:right;&quot;
|- 
! Države članice
! BDP (PPP)&lt;br /&gt;&lt;small&gt;u milijardama&lt;br /&gt;[[internacionalni dolar|int. dolara]]&lt;/small&gt;
! BDP (PPP)&lt;br /&gt;po glavi st.&lt;br /&gt;&lt;small&gt;u int. dolarima&lt;/small&gt;
! Postotak od&lt;br /&gt;prosjeka EU-BDP-a&lt;br /&gt;(PPP) per capita
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Luksemburg]]
| 41.750
| 81.100
| 235%
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Nizozemska]]
| 713.100
| 42.700
| 128%
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Austrija]]
| 356.500
| 42.400
| 123%
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Švedska]]
| 386.600
| 40.900
| 119%
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Irska]]
| 183.900
| 40.100
| 116%
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Njemačka]]
| 3,139.000
| 38.640
| 111%
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Belgija]]
| 418.600
| 38.200
| 111%
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Danska]] 
| 209.200
| 37.600
| 109%
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Finska]]
| 198.200
| 36.700
| 106%
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| 2,290.000
| 36.600
| 106%
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Francuska]]
| 2,246.000
| 35.300
| 103%
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | '''Europska unija'''
| '''15,650.000'''
| '''34.500'''
| 100%
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Španjolska]]
| 1,432.000
| 31.000
| 90%
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Italija]]
| 1,787.000
| 30.900
| 90%
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Cipar]]
| 24.030
| 29.400
| 85%
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Slovenija]]
| 58.360
| 29.000
| 84%
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Češka]]
| 288.600
| 27.400
| 79%
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Grčka]]
| 298.100
| 26.000
| 77%
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Malta]]
| 10.890
| 25.800
| 75%
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Portugal]]
| 252.200
| 23.700
| 69%
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Slovačka]]
| 128.500
| 23.600
| 68%
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Poljska]]
| 781.500
| 20.600
| 60%
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Estonija]]
| 27.660
| 20.600
| 60%
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Mađarska]]
| 198.100
| 19.800
| 57%
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Litva]]
| 62.390
| 19.100
| 55%
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Hrvatska]]
| 81.360
| 18.400
| 53%
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Latvija]]
| 35.370
| 15.900
| 46%
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Bugarska]]
| 102.300
| 13.800
| 40%
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Rumunjska]]
| 270.600
| 12.600
| 37%
|-

! colspan=4 style=&quot;text-align:left;&quot; | '''Zemlje kandidati:'''
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Makedonija]]&lt;ref&gt;U EU prepoznata samo kao Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija.&lt;/ref&gt;
| 56.890
| 20.500
| 55%
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Turska]]
| 1.087,000
| 14.700
| 43%
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Crna Gora]]
| 7.249
| 11.700
| 34%
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Srbija]]
| 79.880
| 10.800
| 31%
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Albanija]]
| 25.230
| 7.800
| 23%
|-
! colspan=4 style=&quot;text-align:left;&quot; | '''Potencijalni kandidati:'''
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Bosna i Hercegovina]]
| 32.040
| 8.200
| 24%
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Kosovo]]
| 13.020
| 6.500
| 19%
|-

|}
&lt;small&gt;Izvor: [[CIA World Factbook]] [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ee.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200615123528/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ee.html |date=15. lipnja 2020. }}&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;
Podaci se odnose na procjeni BDP-a za 2011. godinu

== Stanovništvo i površina ==
EU je do kraja 2006. godine (25 država članica) obuhvaćala 3,973.597&amp;nbsp;km² (neznatno veća od Indije, čime bi bila 7. najveća država svijeta). Na tom teritoriju ima, prema popisu iz [[2001.]], oko 456 milijuna stanovnika, s prosječnom gustoćom naseljenosti od 115 stanovnika/km².

Nakon priključenja Bugarske i Rumunjske 1. siječnja 2007. godine, površina EU-a povećala se na 4.325.675&amp;nbsp;km², a populacija na 496 milijuna stanovnika.

Nakon [[Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji|ulaska Hrvatske u Europsku uniju]], 1. srpnja 2013. godine, površina EU-a povećala se na 4.381.376&amp;nbsp;km², a populacija na 506 milijuna stanovnika.&lt;ref&gt;[http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&amp;language=en&amp;pcode=tps00001&amp;tableSelection=1&amp;footnotes=yes&amp;labeling=labels&amp;plugin=1 Population on 1 January], Eurostat&lt;/ref&gt;

U slučaju da se u budućnosti priključi i [[Turska]], koja je službene pregovore za priključenje počela [[2005.]], površina EU iznosit će 5.159.209&amp;nbsp;km² a populacija oko 580 milijuna stanovnika.

Prosječni [[BDP]] po stanovniku iznosio je 27.000 [[USD]]. Najmanji BDP po stanovniku u američkim dolarima imaju [[Bugarska]] (7 500), [[Rumunjska]] (9 500) te [[Hrvatska]] (12 000), a najveći [[Luksemburg]] (103 000), [[Irska]] (62 000), [[Danska]] (53 500) i [[Velika Britanija]] (40 000).

=== Teritoriji EU izvan Europe ===
: ''Glavni članak:'' [[Prekomorske zemlje i teritoriji Europske unije|Prekomorske zemlje i teritoriji Europske unije]]
*Francuska: prekooceanski departmani (''départements d'outre-mer'' – DOM): [[Francuska Gvajana]] u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], [[Gvadalupa]] i [[Martinik]] u [[Karibi]]ma, te [[Mayotte]] i [[Reunion]] u [[Indijski ocean|Indijskom oceanu]].
*Španjolska: [[Kanari]] u [[Atlantski ocean|Atlantskom oceanu]], [[Ceuta]] i [[Melilla]] u [[Afrika|Africi]].
*Portugal: [[Azori]] i [[Madeira]] u [[Atlantski ocean|Atlantskom oceanu]].

''Napomena:'' [[Ceuta]], [[Melilla]] i [[otoci Åland]] spadaju u EU ali ne u [[carinska unija|carinsku uniju]].

Nijedan drugi izvaneuropski teritorij zemalja članica ne spada u EU (kao ni u carinsku uniju):
* Francuska: [[Francuska Polinezija]], [[Wallis i Futuna]], [[Nova Kaledonija]], [[Sveti Petar i Mikelon]] i nenaseljena područja.
* Danska: [[Grenland]], [[Ovčji otoci]].

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
{{commons|European Union|Europska unija}}
{{wječnik|Europska unija|rječnički članak Europska unija}}
{{Portal Europa}}
*[http://europa.eu/index_hr.htm EUROPA – Službeni portal Europske unije na hrvatskome jeziku]
*[http://www.entereurope.hr/ Vodič kroz informacije o EU] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090302184554/http://www.entereurope.hr/ |date=2. ožujka 2009. }}

{{Europska unija}}
{{G8}}
{{Nobelova nagrada za mir}}

[[Kategorija:Europska unija| ]]
[[Kategorija:Međunarodne organizacije]]</text>
      <sha1>5d6a06vtlg002svb9e336o6z1hw8pbh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zagreb</title>
    <ns>0</ns>
    <id>5903</id>
    <revision>
      <id>6433036</id>
      <parentid>6431713</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T20:45:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ponor</username>
        <id>38361</id>
      </contributor>
      <comment>/* Gradske četvrti */ fmt brojeva gustoće, v. SZR</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="93601" xml:space="preserve">{{dz}} 
{{Izdvojeni članak|kolovoz 2005.}}
{{Grad
| ime = Zagreb
| zastava = Flag of Zagreb.svg
| članak o zastavi = Zastava grada Zagreba
| grb = Coat of arms of Zagreb.svg
| članak o grbu = [[Grb grada Zagreba]]
| slika_panorama =Montage_of_major_Zagreb_landmarks.jpg
| veličina_slike=250px
| županija = {{ZD+X/HŽ|GZG}}{{efn|Zagreb kao glavni grad Hrvatske je jedini grad u Hrvatskoj koji ima položaj grada u županiji. Položajem grada čini poseban status grada i županije na središnjem dijelu Zagrebačke županije, tj. čini jezgru glavnog grada RH. Položajem grada obrubljuje dijelove Zagrebačke županije s istočne, zapadne i južne strane, a usto se dijeli na gradske četvrti tzv. kvartove.}}
| površina = 641,32&lt;ref&gt;[https://www.zagreb.hr/userdocsimages/gu%20za%20strategijsko%20planiranje/ZGubrojkama.pdf]&lt;/ref&gt;
| površina_uža =
| visina = 122 
| broj stanovnika = 769 944&lt;ref&gt;[https://view.officeapps.live.com/op/view.aspx?src=https%3A%2F%2Fpopis2021.hr%2Fassets%2Fxls%2Fpopis_2021_prvi_rezultati.xlsx&amp;wdOrigin=BROWSELINK]&lt;/ref&gt;
| stanovništvo_godina = 2021.
| gradsko_područje = 
| stanovništvo_gustoća = 1200,56
| gradonačelnik = [[Tomislav Tomašević]] ([[Možemo!]])
| broj članova poglavarstva = 
| gradsko vijeće ime = Gradska skupština
| predsjednik vijeće = Joško Klisović ([[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]])
| gradsko vijeće = 51
| gradska naselja = 70
| samoupravne jedinice = [[Zagrebačke gradske četvrti|Gradske četvrti]]
| broj samoupravnih jedinica = 17
| dan grada = [[31. svibnja]]
| zaštitnik = [[Majka Božja od Kamenitih vrata]]
| poštanski broj = 10000
| pozivni broj = (0)1
| autooznaka = ZG
| web_stranica = [http://www.zagreb.hr www.zagreb.hr]
| z. širina = 45.80 
| z. dužina = 15.97
| bilješke =
}}

'''Zagreb''' je [[glavni grad]] [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] i najveći [[grad]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] po broju stanovnika. Šire područje grada okuplja više od milijun stanovnika. Povijesno gledajući, grad Zagreb je izrastao iz dva naselja na susjednim brežuljcima, [[Gradec (Zagreb)|Gradeca]] i [[Kaptol (Zagreb)|Kaptol]]a, koji čine jezgru današnjeg grada, njegovo povijesno središte. Nalazi se na jugozapadnom rubu [[Panonska nizina|Panonske nizine]] na prosječnoj nadmorskoj visini od 122 m, podno južnih padina [[Medvednica|Medvednice]], na lijevoj i desnoj obali [[Sava|rijeke Save]]. Položaj grada, koji je na mjestu spajanja [[Alpe|alpske]], [[Dinara|dinar]]ske, [[jadran]]ske i [[Panonska nizina|Panonske regije]], omogućio je da Zagreb postane most između [[Srednja Europa|srednjoeuropskog]] i [[Jadran|jadranskog područja]].

Prema podatcima iz 2020. u Zagrebu živi 809.268 stanovnika.&lt;ref&gt;[https://www.zagreb.hr/UserDocsImages/arhiva/statistika/ZGBR%202021/ZG%20u%20brojkama_2021_web.pdf ZG u brojkama 2021.], zagreb.hr, pristupljeno 5. svibnja 2022.&lt;/ref&gt; Kao najveći i glavni grad, Zagreb je [[Kultura Hrvatske|kulturno]], [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|znanstveno]], [[Gospodarstvo Hrvatske|gospodarsko]] i [[Politika Hrvatske|upravno]] središte [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] i [[Zagrebačka županija|Zagrebačke županije]]. Zahvaljujući ulozi najvećeg [[Promet Hrvatske|prometnog]] centra u Hrvatskoj, razvijenoj industriji s dugom tradicijom i znanstvenim i istraživačkim ustanovama, Zagreb je gospodarski najrazvijeniji grad u Hrvatskoj.

Grad Zagreb je kao glavni grad Hrvatske posebna teritorijalna, upravna i samoupravna jedinica koja ima položaj grada.

== Ime ==
{{glavni|Ime grada Zagreba}}
O postanku imena grada Zagreba postoje različite teorije. Po jednim se izvodi od glagola zagrepsti/odnosno ukopati.&lt;ref name=&quot;HEP&quot;&gt;[http://icolim2011.hep.hr/default.aspx?id=51 ICOLIM - 10. međunarodna konferencija o radu pod naponom] Kaptol. Pristup stranicama: 5. prosinca 2012.&lt;/ref&gt; Po drugim se dovodi u svezu sa starim hrvatskim imenom za obalu &quot;b(e)reg&quot; koju i danas koriste u [[krašić]]kom kraju gdje Zagreb nazivaju Zabreg.

Većina povjesničara danas smatra da ime Zagreb ima svoj korijen u složenici &quot;zagrebb&quot;, tj. &quot;mjesto za utvrdom&quot; ili pak &quot;za brdom&quot;.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;Hrvoje Gračanin, Zrinka Nikolić Jakus, Borislav Grgin,  Nataša Štefanec, Hrvoje Petrić, Drago Roksandić,  Krešimir Regan, Željko Holjevac, Zoran Grijak i Ivo Goldstein, ''Povijest grada Zagreba'', sv. 1, ''Od prethistorije do 1918'' (Zagreb: Novi Liber, 2012), 22.&lt;/ref&gt; U novije vrijeme sve je prihvaćenija i teorija o tome da je prije osnivanja zagrebačke biskupije i naselja na kaptolskom brdu ondje postojao samostan posvećen [[Sveti Gabriel|sv. Gabrijelu]] (&quot;San Gabriel&quot;, &quot;Za'Gabriel&quot;) od kojega je u konačnici i Zagreb dobio ime.&lt;ref&gt;Alerić, ''Najstarija zagrebačka tajna'', 75 - 98.&lt;/ref&gt;

=== Povijest imena ''Zagreb'' ===
Iako je vremenom naziv ''Zagreb'' postao sinonim za sva naselja na prostoru okolo i na gradečkom i kaptolskom brežuljku, a nakon spajanja naselja [[1850.]] godine i službeni naziv za ''novi'' grad, to nije oduvijek bilo tako. Naime, naziv ''Zagreb'' u početku se odnosio na kaptolski brežuljak, konkretnije na jedno od naselja na njemu. Iako [[Felicijanova isprava]] svjedoči da se biskupija osnovana sa središtem na Kaptolu nazivala ''zagrebačka'' ([[latinski]]: ''zagrabiensem episcopatum''), prvi spomen naziva Zagreb dolazi s popisa biskupskih posjeda iz [[1201.]] godine u latinskom obliku ''Zagrabia'' i odnosi se na naselje na prostoru današnje Opatovine, koje se 40 godina kasnije ponovno javlja kao ''villa zagrabiensis''.&lt;ref&gt;Gračanin et al., ''Povijest grada Zagreba'', sv. 1, ''Od prethistorije do 1918'', str. 33.&lt;/ref&gt; Da se naziv ''Zagreb'' u početku nije odnosio na naselje smješteno na susjednom brdu svjedoči jedan od najranijih spomena zagrebačkog Gradeca. Naime, nešto više od desetak godina nakon što je [[1242.]] godine [[Zlatna bula Bele IV.|Zlatnom bulom Bele IV.]] osnovan Gradec uz uvjet podizanja zidina, godine [[1261.]] spominje se naselje kao „utvrda Grič ''kraj Zagreba''”.&lt;ref&gt;Filip Šimunjak, ''[https://vojnakrajina.ffzg.unizg.hr/gradec-zagreb/ Gradec (Zagreb) – Slavonska krajina]'', Bulwark of Europe.&lt;/ref&gt; Svega pet godina kasnije, 1266. godine, naselje se ponovno spominje u jednoj od isprava Bele IV. u kojoj Bela IV. navodi „odredili smo da se sagradi utvrda na brdu Gradec ''kraj Zagreba''”.&lt;ref&gt;Gračanin et al., Povijest grada Zagreba, sv. 1, Od prethistorije do 1918, str. 39.&lt;/ref&gt; Od slavenskog naziva ''Gradec'' razvio se i njemački oblik ''Grez'' ili ''Grech'', a u 13. stoljeću prvi se puta javlja i poznati njemački naziv za Zagreb (''Agram'') u obliku ''Agrim''.&lt;ref&gt;Petar Skok, ''Toponomastički prilozi'', poglavlje V, ''Zagreb'' (Ljubljana : [s.n.], 1928.), str. 10–11, 13–18.&lt;/ref&gt;

== Zemljopis ==
=== Položaj ===
[[Datoteka:Zagreb SPOT 1038.jpg|350px|mini|lijevo|Satelitska snimka]]
[[Datoteka:Cathedral of the Assumption of Mary in Zagreb.jpg|mini|250px|[[Zagrebačka katedrala]] prije [[Potres u Zagrebu 2020.|potresa 2020.]]]]
Zagreb se nalazi u kontinentalnoj središnjoj Hrvatskoj, na južnim obroncima [[Medvednica|Medvednice]] te na obalama rijeke [[Sava|Save]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 122 metra ([[Zrinjevac]]). Povoljan zemljopisni smještaj na jugozapadnom kutu [[Panonska nizina|Panonske nizine]], između [[Alpe|alpske]], [[Dinaridi|dinarske]], jadranske i panonske regije, uzrok je činjenici da se Zagreb nalazi na prometnom čvorištu puteva između [[Srednja Europa|Srednje]] i [[Jugoistočna Europa|Jugoistočne Europe]] te [[Jadransko more|Jadranskog mora]].

=== Klima ===
Klima u Zagrebu je [[umjerena kontinentalna klima|umjerena kontinentalna]]. [[Ljeto|Ljeta]] su vruća i suha s prosječnim temperaturama od 20&amp;nbsp;°C, dok su [[zima|zime]] hladne s prosječnim temperaturama od 1&amp;nbsp;°C.&lt;ref&gt;[http://www.worldweather.org/019/c00070.htm Klima]&lt;/ref&gt;

=== Zelenilo ===
U Zagrebu postoji 165 000 [[stablo|stabala]], koja pokrivaju 14 milijuna četvornih metara površine. Ima 18 000 klupa za sjedenje uz zelene površine. Od 266 vrsta drveća, najčešće su: [[obična breza]], [[gorski javor]], [[javorolisna platana]] i [[crni bor]].&lt;ref&gt;brošura Zagreb For You, izdavač 30 stupnjeva, Zagreb rujan-listopad 2017.&lt;/ref&gt;

=== Ptice ===
Na području Zagreba zabilježeno je 100 vrsta gnjezdarica (najbrojnije su [[pjevice]] s 57 vrsta), 6 vrsta [[grabljivica]], 7 vrsta [[djetlić]]a, 16 vrsta [[močvarica]] i 14 vrsta iz ostalih [[Porodica (taksonomija)|porodica]]. Više od 30 vrsta prica imaju [[Maksimir]], [[Jarun]], [[Savica]], [[Bundek]] i [[Tuškanac]].&lt;ref&gt;Vedran Lucić, [http://www.ptice.net/izdan-atlas-ptica-gnjezdarica-grada-zagreba/ Objavljen Atlas ptica gnjezdarica grada Zagreba], Ptice.net, pristupljeno 23. svibnja 2021.&lt;/ref&gt;

==== Popis gnjezdarica ====
{{Div col|cols=4}}
* ''[[Accipiter gentilis]]'' – jastreb
* ''[[Accipiter nisus]]'' – kobac
* ''[[Acrocephalus arundinaceus]]'' – veliki trstenjak
* ''[[Acrocephalus palustris]]'' – trstenjak mlakar
* ''[[Aegithalos caudatus]]'' – dugorepa sjenica
* ''[[Alauda arvensis]]'' – poljska ševa
* ''[[Alcedo atthis]]'' – vodomar
* ''[[Anas platyrhynchos]]'' – divlja patka
* ''[[Apus apus]]'' – čiopa
* ''[[Asio otus]]'' – mala ušara
* ''[[Buteo buteo]]'' – škanjac
* ''[[Carduelis carduelis]]'' – češljugar
* ''[[Carduelis chloris]]'' – zelendur
* ''[[Carduelis cannabina]]'' – juričica
* ''[[Certhia brachydactyla]]'' – dugokljuni puzavac
* ''[[Charadrius dubius]]'' – kulik sljepčić
* ''[[Chlidonias hybridus]]'' – bjelobrada čigra
* ''[[Ciconia ciconia]]'' – roda
* ''[[Cinclus cinclus]]'' – vodenkos
* ''[[Coccothraustes coccothraustes]]'' – batokljun
* ''[[Columba livia|Columba livia forma domestica]]'' – gradski golub
* ''[[Columba palumbus]]'' – golub grivnjaš
* ''[[Corvus cornix]]'' – siva vrana
* ''[[Corvus frugilegus]]'' – gačac
* ''[[Corvus monedula]]'' – čavka
* ''[[Coturnix coturnix]]'' – prepelica
* ''[[Crex crex]]'' – kosac
* ''[[Cuculus canorus]]'' – kukavica
* ''[[Cyanistes caeruleus]]'' – plavetna sjenica
* ''[[Cygnus olor]]'' – crvenokljuni labud
* ''[[Delichon urbicum]]'' – piljak
* ''[[Dendrocopos major]]'' – veliki djetlić
* ''[[Dendrocopos medius]]'' – crvenoglavi djetlić
* ''[[Dendrocopos minor]]'' – mali djetlić
* ''[[Dryocopus martius]]'' – crna žuna
* ''[[Emberiza citrinella]]'' – žuta strnadica
* ''[[Erithacus rubecula]]'' – crvendać
* ''[[Falco peregrinus]]'' – sivi sokol
* ''[[Falco subbuteo]]'' – sokol lastavičar
* ''[[Falco tinnunculus]]'' – vjetruša
* ''[[Ficedula albicollis]]'' – bjelovrata muharica
* ''[[Fringilla coelebs]]'' – zeba
* ''[[Fulica atra]]'' – liska
* ''[[Galerida cristata]]'' – kukmasta ševa
* ''[[Gallinula chloropus]]'' – mlakuša
* ''[[Garrulus glandarius]]'' – šojka
* ''[[Hirundo rustica]]'' – lastavica
* ''[[Ixobrychus minutus]]'' – čapljica voljak
* ''[[Jynx torquilla]]'' – vijoglav 
* ''[[Lanius collurio]]'' – rusi svračak
* ''[[Larus ridibundus]]'' – riječni galeb
* ''[[Lophophanes cristatus]]'' – kukmasta sjenica
* ''[[Luscinia megarhynchos]]'' – slavuj
* ''[[Merops apiaster]]'' – pčelarica
* ''[[Motacilla alba]]'' – bijela pastirica
* ''[[Motacilla cinerea]]'' – gorska pastirica
* ''[[Motacilla flava]]'' – žuta pastirica
* ''[[Muscicapa striata]]'' – siva muharica
* ''[[Netta rufina]]'' – patka gogoljica
* ''[[Oenanthe oenanthe]]'' – sivkasta bjeloguza
* ''[[Oriolus oriolus]]'' – vuga
* ''[[Otus scops]]'' – ćuk
* ''[[Parus major]]'' – velika sjenica
* ''[[Passer domesticus]]'' – vrabac
* ''[[Passer montanus]]'' – poljski vrabac
* ''[[Perdix perdix]]'' – trčka
* ''[[Phasianus colchicus]]'' – fazan
* ''[[Phylloscopus collybita]]'' – zviždak
* ''[[Phylloscopus sibilatrix]]'' – šumski zviždak
* ''[[Phoenicurus ochruros]]'' – mrka crvenrepka
* ''[[Phoenicurus phoenicurus]]'' – šumska crvenrepka
* ''[[Pica pica]]'' – svraka
* ''[[Picus canus]]'' – siva žuna
* ''[[Picus viridis]]'' – zelena žuna
* ''[[Podiceps cristatus]]'' – ćubasti gnjurac
* ''[[Poecile palustris]]'' – crnoglava sjenica
* ''[[Periparus ater]]'' – jelova sjenica
* ''[[Regulus regulus]]'' – zlatoglavi kraljić
* ''[[Remiz pendulinus]]'' – sjenica mošnjarka
* ''[[Riparia riparia]]'' – bregunica 
* ''[[Saxicola rubetra]]'' – smeđoglavi batić
* ''[[Saxicola torquatus]]'' – crnoglavi batić
* ''[[Serinus serinus]]'' – žutarica
* ''[[Sitta europaea]]'' – brgljez
* ''[[Sterna albifrons]]'' – mala čigra
* ''[[Sterna hirundo]]'' – crvenokljuna čigra
* ''[[Streptopelia decaocto]]'' – gugutka
* ''[[Streptopelia turtur]]'' – grlica
* ''[[Strix aluco]]'' – šumska sova
* ''[[Sturnus vulgaris]]'' – čvorak
* ''[[Sylvia atricapilla]]'' – crnokapa grmuša
* ''[[Sylvia communis]]'' – grmuša pjenica
* ''[[Sylvia curruca]]'' – grmuša čevrljinka
* ''[[Sylvia nisoria]]'' – pjegava grmuša
* ''[[Tachybaptus ruficollis]]'' – mali gnjurac
* ''[[Turdus merula]]'' – kos
* ''[[Turdus philomelos]]'' – drozd cikelj
* ''[[Turdus viscivorus]]'' – drozd imelaš
* ''[[Troglodytes troglodytes]]'' – palčić
* ''[[Vanellus vanellus]]'' – vivak
{{Div col end}}

=== Naselja u sastavu Grada Zagreba ===
Grad Zagreb prostire se na površini od 641&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Područje Grada Zagreba, osim naselja Zagreb, obuhvaća i 69 drugih [[naselje|naselja]]. To su:
{{div col|cols=5}}
* [[Adamovec]]
* [[Belovar]]
* [[Blaguša]]
* [[Botinec]]
* [[Brebernica]]
* [[Brezovica (Zagreb)|Brezovica]]
* [[Budenec]]
* [[Buzin (Zagreb)|Buzin]]
* [[Cerje (Zagreb)|Cerje]]
* [[Demerje]]
* [[Desprim]]
* [[Dobrodol]]
* [[Donji Čehi]]
* [[Donji Dragonožec]]
* [[Donji Trpuci]]
* [[Drenčec]]
* [[Drežnik Brezovički]]
* [[Dumovec]]
* [[Đurđekovec]]
* [[Gajec]]
* [[Glavnica Donja]]
* [[Glavnica Gornja]]
* [[Glavničica]]
* [[Goli Breg]]
* [[Goranec (Zagreb)|Goranec]]
* [[Gornji Čehi]]
* [[Gornji Dragonožec]]
* [[Gornji Trpuci]]
* [[Grančari]]
* [[Havidić Selo]]
* [[Horvati]]
* [[Hrašće Turopoljsko]]
* [[Hrvatski Leskovac]]
* [[Hudi Bitek]]
* [[Ivanja Reka]]
* [[Jesenovec]]
* [[Ježdovec]]
* [[Kašina]]
* [[Kašinska Sopnica]]
* [[Kučilovina]]
* [[Kućanec]]
* [[Kupinečki Kraljevec]]
* [[Lipnica (Zagreb)|Lipnica]]
* [[Lučko]]
* [[Lužan]]
* [[Mala Mlaka]]
* [[Markovo Polje]]
* [[Moravče]]
* [[Odra (Zagreb)|Odra]]
* [[Odranski Obrež]]
* [[Paruževina]]
* [[Planina Donja]]
* [[Planina Gornja]]
* [[Popovec]]
* [[Prekvršje]]
* [[Prepuštovec (Zagreb)|Prepuštovec]]
* [[Sesvete]]
* [[Soblinec]]
* [[Starjak]]
* [[Strmec (Zagreb)|Strmec]]
* [[Šašinovec]]
* [[Šimunčevec]]
* [[Veliko Polje (Zagreb)|Veliko Polje]]
* [[Vuger Selo]]
* [[Vugrovec Donji]]
* [[Vugrovec Gornji]]
* [[Vurnovec]]
* [[Zadvorsko]] 
* [[Žerjavinec]]
{{div col end}}

== Povijest ==
{{glavni|Povijest Zagreba}}
[[Datoteka:Zagreb trg bana Jelačića.jpg|mini|desno|[[Trg bana Jelačića]] danas]]
[[Datoteka:Trg1880.jpg|mini|desno|[[Trg bana Jelačića]] 1880. godine]]
O nastanku imena grada govori poznata legenda, u kojoj stari drevni ban, umoran i žedan, naredi djevojci Mandi da donese vode s izvora. Ban reče: &quot;Mando, dušo, ''zagrabi''&quot;!

Prvi pisani spomen Zagreba datira iz [[1094.]] godine kada je na Kaptolu osnovana [[Zagrebačka biskupija|biskupija]], što govori da je tu i ranije postojalo naselje.

* 1242. Zagreb (tada [[Gradec (Zagreb)|Gradec]]) [[Zlatna bula Bele IV.|Zlatnom bulom]] [[Hrvatsko-Ugarsko Kraljevstvo|hrvatsko-ugarskog]] kralja [[Bela IV.|Bele IV.]] postaje slobodni kraljevski grad.
* 1557. Zagreb se u pisanim dokumentima prvi puta spominje kao glavni grad Hrvatske.
* 1607. [[Isusovci]] osnivaju prvu gimnaziju i Akademiju. Ta se godina smatra godinom utemeljenja [[Zagrebačko sveučilište|Zagrebačkog sveučilišta]].
* 1776. iz [[Varaždin]]a je u Zagreb preseljeno sjedište [[Hrvatsko kraljevsko vijeće|Hrvatskog kraljevskog vijeća]] (Vlade).
* 7. rujna 1850. Kaptol, Gradec i Vlaška Ves ujedinjeni u grad Zagreb.
* 25. lipnja 1991. [[Sabor]] Republike Hrvatske proglašava neovisnost i suverenost Republike Hrvatske. Zagreb postaje glavni grad.
* 22. ožujka 2020. [[Potres u Zagrebu 2020.|grad je zatresao potres]] magnitude M 5,5 po [[Richterova ljestvica|Richterovoj ljestvici]].
&lt;div style=&quot;clear:both;&quot;&gt;&lt;/div&gt;

== Poznate osobe ==
{{Glavni|Dodatak:Popis poznatih osoba grada Zagreba}}
{{:Dodatak:Popis poznatih osoba grada Zagreba}}

== Stanovništvo ==
{{glavni|Stanovništvo Zagreba}}

Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine Grad Zagreb imao je 790 017 stanovnika. Prema novijim podacima iz 2018. grad ima 802 338 stanovnika. Šire gradsko područje okuplja više od milijun stanovnika. Prosječna starost stanovnika je 39,7 godina. Prema narodnosti većinu stanovnika čine [[Hrvati]] (oko 92&amp;nbsp;%), a od nacionalnih manjina najznačajnije skupine su: [[Srbi]], [[Slovenci]], [[Bošnjaci (narod)|Bošnjaci]] i [[Albanci]]. Prema vjeri većina Zagrepčana izjašnjava se [[katolici]]ma (87&amp;nbsp;%), a ostale najznačajnije vjerske zajednice su: [[pravoslavlje|pravoslavna]] zajednica, [[islam]]ska zajednica (2&amp;nbsp;%), Evangelička crkva, Reformirana kršćanska (kalvinska) crkva kao povijesne protestantske konfesije, Adventistička crkva, [[Baptisti|Baptistička crkva]], [[židovstvo|židovska]] zajednica i Jehovini svjedoci. Oko 4&amp;nbsp;% izjašnjava se agnosticima, a 3,5&amp;nbsp;% ateistima. Najveće gradske četvrti su: [[Trešnjevka]] (više od 120 000 stanovnika), [[Novi Zagreb]] (više od 110 000 stanovnika) i [[Dubrava (kvart)|Dubrava]] (blizu 100 000 stanovnika). Po popisu stanovništva iz [[1991.]] godine, naseljeno mjesto Zagreb imalo je 706 770 stanovnika, dok je Grad Zagreb imao 777 826 stanovnika. Metropolitansko područje grada imalo je 1 107 623 stanovnika 2013. godine.

&lt;center&gt;
{{Kretanje broja stanovnika
 |naslov  = '''Povećavanje broja stanovnika 1857. – 2011.'''&lt;ref&gt;[https://www.dzs.hr/Hrv/DBHomepages/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske.htm Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857. – 2001., www.dzs.hr]&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;
 |dimx    = 800
 |dimy    = 
 |stanmax = 900000
 |crta1   = 150000
 |crta2   = 75000
 |a1      = 1857
 |a2      = 1869
 |a3      = 1880
 |a4      = 1890
 |a5      = 1900
 |a6      = 1910
 |a7      = 1921
 |a8      = 1931
 |a9      = 1948
 |a10     = 1953
 |a11     = 1961
 |a12     = 1971
 |a13     = 1981
 |a14     = 1991
 |a15     = 2001
 |a16     = 2011
 |p1      = 48266
 |p2      = 54761
 |p3      = 67188
 |p4      = 82848
 |p5      = 111565
 |p6      = 136351
 |p7      = 167765
 |p8      = 258024
 |p9      = 356529
 |p10     = 393919
 |p11     = 478076
 |p12     = 629896
 |p13     = 723065
 |p14     = 777826
 |p15     = 779145
 |p16     = 790017
 |izvor   = Državni zavod za statistiku
 }}
&lt;/center&gt;

== Gradska uprava ==
[[Datoteka:Starogradska vijećnica.jpg|mini|[[Stara gradska vijećnica u Zagrebu|Gornjogradska vijećnica]], sjedište Gradske skupštine]]
Grad Zagreb, kao glavni grad Republike Hrvatske, ima status [[Lokalna i područna (regionalna) samouprava u Hrvatskoj|jedinica lokalne samouprave]] ([[Hrvatske općine i gradovi|grad]]) koja ujedno ima i položaj jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno [[Hrvatske županije|županije]]. Status Grada Zagreba reguliran je Zakonom o Gradu Zagrebu (NN 62/2001, 125/08, 36/09, 119/14)&lt;ref&gt;[http://www.zakon.hr/z/363/Zakon-o-Gradu-Zagrebu Zakon o Gradu Zagrebu, pristupljeno 19. rujna 2016.]&lt;/ref&gt;

Tijela Grada Zagreba jesu:
* Gradska skupština i
* Gradonačelnik

'''[[Gradska skupština Grada Zagreba|Gradska skupština]]''' je predstavničko tijelo građana Grada Zagreba koje donosi akte u okviru samoupravnog djelokruga Grada Zagreba te obavlja druge poslove u skladu sa zakonom i Statutom. Gradska skupština ima 48 gradskih zastupnika&lt;ref&gt;[https://skupstina.zagreb.hr/raspodjela-mandata/183]&lt;/ref&gt; koji se biraju na neposrednim izborima [[izborni sustav|razmjernim sustavom]] primjenom [[d'Hondtova metoda|d'Hondtove metode]]. Njen aktualni saziv izabran je na [[Hrvatski lokalni izbori 2021.|lokalnim izborima]] 16. svibnja 2021. godine. Na konstituirajućoj sjednici novog saziva Gradske skupštine, održanoj 17. lipnja 2021.,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Konstituirajuća sjednica Gradske skupštine Grada Zagreba 2021.|url=https://skupstina.zagreb.hr/konstituirajuca-sjednica-gradske-skupstine-grada-zagreba-2021/3093|url-status=live|access-date=2022-02-12|website=skupstina.zagreb.hr}}&lt;/ref&gt; za predsjednika Gradske skupštine izabran je [[Joško Klisović]]  ([[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]]), a za potpredsjednike [[Ivana Kekin]] ([[Nova ljevica (Hrvatska)|NL]]), [[Teodor Celakoski]] ([[Zagreb je NAŠ!]]), [[Mislav Herman]] ([[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]]) i [[Igor Peternel]] ([[Domovinski pokret|DP]]).

Stranački sastav Gradske skupštine sastoji se od (16. svibnja 2021.):&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Političke stranke u Gradskoj skupštini|url=https://skupstina.zagreb.hr/politicke-stranke-u-gradskoj-skupstini/35|access-date=2022-02-12|website=skupstina.zagreb.hr}}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;prettytable&quot; style=&quot;text-align:right&quot;
|- style=&quot;background-color:#efefef&quot;
! align=&quot;center&quot; | Stranka || align=&quot;center&quot; | Broj zastupnika
|-
| [[Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti]] ([[Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti|BM 365]]) || 4
|-
| [[Blok za Hrvatsku]] ([[Blok za Hrvatsku|BZH]]) || 1
|-
| [[Domovinski pokret]]  ([[Domovinski pokret|DP]]) || 2
|-
| [[Hrvatska demokratska zajednica]] ([[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]]) || 5
|-
| [[Hrvatska socijalno-liberalna stranka]] ([[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|HSLS]]) || 1
|-
| [[Most nezavisnih lista]] ([[Most nezavisnih lista|MOST]]) || 2
|-
| [[Nova ljevica (Hrvatska)|Nova ljevica]] ([[Nova ljevica (Hrvatska)|NL]]) || 3
|-
| [[Samostalna demokratska srpska stranka]]  ([[Samostalna demokratska srpska stranka|SSDS]]) || 1
|-
| [[Socijaldemokratska partija Hrvatske]]  ([[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]]) || 4
|-
| [[Zagreb je NAŠ!]] || 19
|-
| [[Održivi razvoj Hrvatske – ORaH]] ([[Održivi razvoj Hrvatske – ORaH|ORaH]]) || 1
|-
| [[Zelena lista]] ([[Zelena lista|ZL]]) || 1
|-
| Nestranački gradski zastupnici || 4
|-
| Ukupno || 48
|-
|}

=== Gradonačelnici ===
{{glavni|Dodatak:Popis zagrebačkih gradonačelnika}}
'''[[Gradonačelnik]]''' je nositelj izvršne vlasti Grada Zagreba. Bira se na lokalnim izborima neposredno [[izborni sustav|većinskim dvokružnim sustavom]] (ako u prvom krugu kandidat ne osvoji apsolutnu većinu danih glasova, održava se drugi krug u kojeg ulaze dva kandidata s najviše glasova u prvom krugu, pobjeđuje kandidat koji je dobio više glasova). Gradonačelnik ima i dva zamjenika koji se biraju zajedno s njim. Kao nositelj izvršne vlasti, predstavlja Grad Zagreb, Skupštini podnosi prijedloge odluka, proračuna i drugih akata, na temelju javnog natječaja imenuje pročelnike gradskih ureda, te obnaša i druge poslove u skladu sa zakonom i Statutom. Gradonačelnik (sa zamjenicima) može se opozvati putem referenduma ako opoziv zatraži najmanje 20 % birača u Gradu Zagrebu, za opoziv treba glasati većina izašlih birača uz uvjet da ta većina čini najmanje 1/3 ukupnog broja birača u Gradu Zagrebu.
U Gradu Zagrebu gradonačelnik je i predstavnik središnje vlasti Republike Hrvatske. 

Upravne poslove iz samoupravne nadležnosti Grada Zagreba te poslove prenesenog djelokruga državne vlasti obavljaju upravna tijela Grada Zagreba (uredi, zavodi, službe) na čelu kojih su pročelnici, koje temeljem javnog natječaja, imenuje gradonačelnik (među njima gradonačelnik određuje i koordinatora državne uprave za područje Grada Zagreba).

[[Datoteka:Veceslav Holjevac Zagreb.jpg|mini|desno|250px|Spomenik [[Većeslav Holjevac|Većeslavu Holjevcu]], jednom od najznačajnijih zagrebačkih gradonačelnika za vrijeme čijeg se mandata Zagreb proširio i na desnu obalu rijeke [[Sava|Save]]]]

Popis svih zagrebačkih gradonačelnika&lt;ref&gt;[http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=122 Gradonačelnici grada Zagreba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090707212340/http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=122 |date=7. srpnja 2009. }}, www.zagreb.hr, pristupljeno 1. travnja 2018.&lt;/ref&gt; od ujedinjenja svih naselja u jedinstveni grad Zagreb [[1850.]]

{|  style=&quot;width:65%; background:none;&quot;
|-
|valign=&quot;top&quot;|
* [[Tomislav Tomašević]] (2021. – ''danas'')
* [[Jelena Pavičić Vukičević]] (2021.)
* [[Milan Bandić]] (2000. – 2002.; 2005. – 2021.)
* [[Vlasta Pavić]] (2002. – 2005.)
* [[Marina Matulović Dropulić]] (1996. – 2000.)
* [[Branko Mikša]] (1993. – 1995.)
* [[Boris Buzančić]] (1990. – 1993.)
* [[Mato Mikić]] (1982. – 1983.; 1986. – 1990.)
* [[Tito Kosty]] (1985. – 1986.)
* [[Zorislav Šonje]] (1984. – 1985.)
* [[Aleksandar Varga]] (1983. – 1984.)
* [[Ivo Latin]] (1978. – 1982.)
* [[Ivo Vrhovec]] (1972. – 1978.)
* [[Josip Kolar Matek]] (1967. – 1972.)
* [[Ratko Karlović]] (1967.)
* [[Pero Pirker]] (1963. – 1967.)
* [[Većeslav Holjevac]] (1952. – 1963.)
* [[Mirko Pavleković]] (1951. – 1952.)
* [[Milivoj Rukavina]] (1950. – 1951.)
* [[Mika Špiljak]] (1949. – 1950.)
* [[Dragutin Saili]] (1945. – 1949.)
* [[Eugen Starešinić]] (1944. – 1945.)
* [[Ivan Werner]] (1941. – 1944.)
* [[Jozo Dumandžić]] (1941.)
* [[Mate Starčević]] (1939. – 1941.)
|
* [[Teodor Peičić]] (1937. – 1939.)
* [[Rudolf Erber]] (1934. – 1936.)
* [[Ivo Krbek]] (1932. – 1934.)
* [[Stjepan Srkulj]] (1917. – 1919.; 1928. – 1932.)
* [[Vjekoslav Heinzel]] (1920. – 1928.)
* [[Svetozar Delić]] (1920.)
* [[Janko Holjac]] (1910. – 1917.)
* [[Milan Amruš]] (1890. – 1892.; 1904. – 1910.)
* [[Adolf Mošinsky]] (1892. – 1904.)
* [[Ignjat Sieber]] (1887. – 1890.)
* [[Nikola Badovinac]] (1885. – 1887.)
* [[Josip Hoffmann]] (1881. – 1885.)
* [[Matija Mrazović]] (1879. – 1881.)
* [[Stanko Andrijević]] (1876. – 1879.)
* [[Ivan Vončina]] (1873. – 1876.)
* [[Stjepan Vrabčević]] (1873.)
* [[Pavao Hatz]] (1872. – 1873.)
* [[Dragutin pl. Czekus]] (1869. – 1872.)
* [[Makso Mihalić]] (1868. – 1869.)
* [[Vjekoslav Frigan]] (1861. – 1868.)
* [[Johan Lichtenegger]] (1858. – 1861.)
* [[Svetozar Kušević]] (1858.)
* [[Josip F. Haerdtl]] (1857.)
* [[Janko Kamauf]] (1851. – 1857.)
|}

== Gradske četvrti ==
{{glavni|Zagrebačke gradske četvrti}}
[[File:Zagreb Gornji grad.jpg|mini|desno|[[Gornji grad]] iz zraka]]
[[File:Zagreb areal view (13).jpg|mini|desno|[[Donji grad]] iz zraka]]
[[File:Zagreb Ilica.jpg|mini|desno|[[Ilica]], najpoznatija zagrebačka trgovačka ulica, povezuje [[Donji grad]] i [[Črnomerec]]]]
[[File:BASA-142K-1-488-1-Zagreb.jpeg|mini|desno|Trg dr. Ante Starčevića]]
[[Datoteka:Zagreb tram (21).jpg|mini|desno|Tramvaj [[TMK 2200]]]]
[[Datoteka:MAN Lion City G ZET.jpg|mini|desno|Autobus [[MAN SE|MAN]] Lion's City G]]

Na području Grada Zagreba [[1999.]] osnovane su [[gradska četvrt|gradske četvrti]] i [[mjesni odbor]]i kao oblici mjesne samouprave. U Gradu Zagrebu osnovano je 17 gradskih četvrti i 218 mjesnih odbora.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.zagreb.hr/SlGlasnik.nsf/8e04733c677c2392c1256992002dacf1/67bbbfef1a4d0632c1256e01003beb73?OpenDocument |title=www.zagreb.hr |archive-url=https://web.archive.org/web/20081202174310/http://www.zagreb.hr/SlGlasnik.nsf/8e04733c677c2392c1256992002dacf1/67bbbfef1a4d0632c1256e01003beb73?OpenDocument |archive-date=2. prosinca 2008. |access-date=5. listopada 2007.}}&lt;/ref&gt;
Mjesni su odbori osnovani za pojedini dio gradske četvrti, pojedino naselje ili više međusobno povezanih manjih naselja, ili dio većeg naselja koji u odnosu na ostale dijelove čini zasebnu cjelinu. Četvrti se neformalno dijele na «kvartove», odnosno manje četvrti određene specifičnom izgradnjom, urbanizmom i stanovništvom koje ih naseljava.

Dobrim za život općenito se smatra nekoliko četvrti. Prva je centar grada ([[Donji grad]] i [[Gornji grad]]) zbog raznolikosti sadržaja i dobre urbane opremljenosti. Druga je [[Podsljeme|podsljemenska zona]], koja predstavlja svojevrsni rezidencijalni dio Zagreba (bivši tzv. ljetnikovački predjeli), u koje spadaju: [[Šalata]], [[Tuškanac]], [[Pantovčak]], [[Horvatovac]], [[Zelengaj]], [[Vrhovec]] i dr. Na trećem su mjestu novija stambena naselja u četvrti [[Jarun]], privlačna zbog blizine rekreacijskog područja, te druga naselja s pretežito novogradnjom (primjerice [[Špansko]]). Četvrti kao što su [[Trešnjevka]], [[Trnje]], [[Peščenica – Žitnjak]] su bivše radničke četvrti građene u stilu naselja po mjeri čovjeka, koje proživljavaju snažnu urbanizaciju i još uvijek nemaju dobru urbanu opremljenost, a isti je slučaj s velikim naseljenim područjem na istočnom rubu grada, [[Dubrava (kvart)|Dubravom]]. [[Novi Zagreb]] građen je u potpunosti u drugoj polovici 20. stoljeća kao velika skupina stambenih naselja na južnoj obali [[Sava|Save]]. Karakteriziraju ga široke avenije, zelene površine te zgrade i neboderi građene u duhu funkcionalizma. Novi Zagreb ima vrlo dobar urbanitet, a lokacija [[Zagrebački velesajam|Zagrebačkog velesajma]], [[Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu|Muzeja suvremene umjetnosti]] (u naselju [[Sopot (Zagreb)|Sopot]]), uređenje parka i jezera [[Bundek]], otvaranje novog trgovačkog centra (''Avenue Mall'') koji je postao središtem okupljanja ljudi, te izgradnja novih stambenih zgrada, znači postupno poboljšanje urbanog života u ovom velikom gradskom području.

Zagrebačke gradske četvrti su:
{|class=&quot;sortable wikitable&quot; style=&quot;text-align:right&quot;
|-
! R. br.
! Četvrt
! Površina (km²)
! Stanovništvo&lt;br/&gt;(2011.)&lt;ref&gt;[https://www.dzs.hr/Eng/censuses/census2011/results/htm/e01_01_01_cet/E01_01_01_zup21_cet.html Stanovništvo 2011.]&lt;/ref&gt;
! Stanovništvo&lt;br/&gt;(2001.)&lt;ref&gt;[https://www.dzs.hr/Eng/censuses/Census2001/Popis/E01_01_03/e01_01_03_zup22.html Stanovništvo 2001.]&lt;/ref&gt;
! Gustoća&lt;br/&gt;(2001.)
|-
|1. ||style=&quot;text-align:left&quot;|[[Donji grad]] ||3,01 ||37 123 ||45 108 ||14956
|-
|2. ||style=&quot;text-align:left&quot;|[[Gornji grad – Medveščak]] ||10,12 ||31 279 ||36 384 ||3593
|-
|3. ||style=&quot;text-align:left&quot;|[[Trnje]] ||7,37 ||42 126 ||45 267 ||6146
|-
|4. ||style=&quot;text-align:left&quot;|[[Maksimir]] ||14,35 ||49 448 ||49 750 ||3467
|-
|5. ||style=&quot;text-align:left&quot;|[[Peščenica – Žitnjak]] ||35,30 ||56 446 ||58 283 ||1651
|-
|6. ||style=&quot;text-align:left&quot;|[[Novi Zagreb – istok]] ||16,54 ||59 227 ||65 301 ||3947
|-
|7. ||style=&quot;text-align:left&quot;|[[Novi Zagreb – zapad]] ||62,59 ||58 025 ||48 981 ||782
|-
|8. ||style=&quot;text-align:left&quot;|[[Trešnjevka – sjever]] ||5,83 ||55 342 ||55 358 ||9499
|-
|9. ||style=&quot;text-align:left&quot;|[[Trešnjevka – jug]] ||9,84 ||66 595 ||67 162 ||6828
|-
|10. ||style=&quot;text-align:left&quot;|[[Črnomerec]] ||24,33 ||39 040 ||38 762 ||1593
|-
|11. ||style=&quot;text-align:left&quot;|[[Gornja Dubrava (zagrebačka gradska četvrt)|Gornja Dubrava]] ||40,28 ||62 221 ||61 388 ||1524
|-
|12. ||style=&quot;text-align:left&quot;|[[Donja Dubrava (zagrebačka gradska četvrt)|Donja Dubrava]] ||10,82 ||36 461 ||35 944 ||3321
|-
|13. ||style=&quot;text-align:left&quot;|[[Stenjevec]] ||12,18 ||51 849 ||41 257 ||3387
|-
|14. ||style=&quot;text-align:left&quot;|[[Podsused – Vrapče]] ||36,05 ||45 771 ||42 360 ||1175
|-
|15. ||style=&quot;text-align:left&quot;|[[Podsljeme]] ||60,11 ||19 249 ||17 744 ||295
|-
|16. ||style=&quot;text-align:left&quot;|[[Sesvete]] ||165,26 ||7 0633 ||59 212 ||358
|-
|17. ||style=&quot;text-align:left&quot;|[[Brezovica (Zagreb)|Brezovica]] ||127,45 ||12 040 ||10 884 ||85
|- class=&quot;sortbottom&quot;
|style=&quot;background: #efefef; border-top: 2px solid gray;&quot; |
|style=&quot;text-align:left; background: #efefef; border-top: 2px solid gray;&quot; |'''UKUPNO'''
|style=&quot;background:#efefef; border-top:2px solid gray;&quot;|641,43
|style=&quot;background:#efefef; border-top:2px solid gray;&quot;|792 875
|style=&quot;background:#efefef; border-top:2px solid gray;&quot;|779 145
|style=&quot;background:#efefef; border-top:2px solid gray;&quot;|1215
|}

== Gospodarstvo ==
[[Slika:Croatian National Bank.jpg|mini|desno|[[Hrvatska narodna banka]]]]
[[Datoteka:Eurotower Zagreb.jpg|120px|lijevo|mini|[[Eurotower]] – sjedište Zagrebačke burze]]
Najvažnije grane gospodarstva u Zagrebu su: proizvodnja električnih aparata, kemijska, farmaceutska i tekstilna industrija, te industrija hrane. Zagreb je međunarodno trgovinsko i poslovno središte, te prometno raskrižje između Srednje i Istočne Europe.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.zagreb.hr/Dokument.nsf/AboutZagreb?OpenPage |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080102101939/http://www.zagreb.hr/Dokument.nsf/AboutZagreb?OpenPage |archivedate=2. siječnja 2008. |title=O ekonomiji Zagreba |accessdate=2006-07-02}}&lt;/ref&gt; Proračun grada Zagreba za [[2008.]] godinu je iznosio 7,45 milijardi kuna.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2007-12-20|title=Prihvaćen zagrebački proračun za 2008.|url=http://www.poslovni.hr/64967.aspx|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20080225072141/http://www.poslovni.hr/64967.aspx|archive-date=25. veljače 2008.|accessdate=2009-06-16|work=poslovni.hr|format=PDF}}&lt;/ref&gt;

Grad Zagreb ima najveći nominalni [[bruto domaći proizvod]] po glavi stanovnika u Hrvatskoj (19 132 $ u 2005. godini, hrvatski prosjek je 10 431 $).&lt;ref name=&quot;zagreb_stat&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.javno.com/hr/profit/clanak.php?id=126014 |title=Velike razlike u BDP-u: Zagreb najrazvijeniji |date=2008-02-22 |accessdate=2008-11-09 |publisher=Javno.hr}}&lt;/ref&gt; Godine 2004. bruto domaći proizvod u [[Paritet kupovne moći|paritetu kupovne moći]] iznosio je 28 261 $ (19 067 €).&lt;ref name=&quot;hgk_ppp&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.zg.hgk.hr/prezentacija___read-only_.pdf |format=PDF |title=Gospodarstvo Grada Zagreba i Zagrebačke županije |date=2007-12-11 |accessdate=2008-11-11 |work=Hrvatska gospodarska komora |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081217230926/http://www.zg.hgk.hr/prezentacija___read-only_.pdf |archivedate=17. prosinca 2008.}}&lt;/ref&gt;

Od srpnja 2008. prosječna mjesečna neto plaća u Zagrebu iznosila je 6228 kn, što je oko 1356 $ (hrvatski prosjek je 5234 kuna, odnosno 1140 $).&lt;ref name=&quot;placa_travanj08&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=2008-09-26|title=Prosječna zagrebačka neto plaća za srpanj 6.228 kuna|url=http://www.suvremena.hr/8584.aspx|url-status=live|archiveurl=https://www.webcitation.org/61AlcLQqF?url=http://www.suvremena.hr/8584.aspx|archivedate=24. kolovoza 2011.|accessdate=2008-10-09|work=Suvremena.hr}}&lt;/ref&gt; U prva tri mjeseca [[2009.]] godine prosječna stopa nezaposlenosti je porasla sa 6,2 na 6,8&amp;nbsp;%, što znači da je bez posla bilo 28 000 Zagrepčana.&lt;ref&gt;[Metropola - besplatni tjednik]&lt;/ref&gt;

Zagrebu je sjedište 34&amp;nbsp;% tvrtki u Hrvatskoj, i zapošljava 38,4&amp;nbsp;% hrvatske radne snage, uključujući gotovo sve banke, uslužne tvrtke i javni prijevoz.
U Zagrebu su sjedišta najvažnijih gospodarskih subjekata u Hrvatskoj. Među njima se ističu su [[Franck d.d.|Franck]], [[Kraš]], [[Croatia Airlines]], [[Croatia osiguranje d.d.]], [[Croatia Records]], [[HT]], [[A1 Hrvatska]], [[INA]], [[Konzum]], [[Ledo]], [[Pliva]], [[RIZ]], [[Tisak (tvrtka)|Tisak]] itd. Tvrtke u Zagrebu činile su 52&amp;nbsp;% ukupnog prometa i 60&amp;nbsp;% ukupnog dohotka Hrvatske u 2006. godini, te 35&amp;nbsp;% hrvatskog izvoza i 57&amp;nbsp;% hrvatskog uvoza.&lt;ref name=&quot;hgk_ppp&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.zg.hgk.hr/pg006.html |title=Gospodarski profil KZ |publisher=Hrvatska gospodarska komora, Zagrebačka gospodarska komora |accessdate=2008-01-25 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080115172243/http://www.zg.hgk.hr/pg006.html |archivedate=15. siječnja 2008.}}&lt;/ref&gt;

U Zagrebu je razvijen i turizam. Ponuda turističkog smještaja je raznolika. [[Hotel]]i su u rasponu od velikih, vrhunskih, koji posluju u sastavu poznatih lanaca, do malih prenoćišta u privatnom smještaju. U Zagrebu postoje tri hotela s pet zvjezdica (Westin, Sheraton, Regent Esplanade) i 10 s četiri zvjezdice. [[Advent u Zagrebu]] jedna je od glavnih turističkih manifestacija grada.

== Promet ==
[[Datoteka:Domovinski most Zg 0907.JPG|mini|desno|[[Domovinski most]]]]
[[Datoteka:Petlja Držićeva Slavonska.jpg|mini|desno|Petlja na križanju Držićeve i Slavonske avenije]]
==== Prometni položaj ====
Sve glavne autoceste prolaze kroz Zagreb i granaju se prema raznim dijelovima [[Hrvatska|Hrvatske]]. Možda najvažnija od njih je autocesta [[Autocesta A1|A1]] Zagreb – [[Split]] – [[Dubrovnik]], koja je u potpunosti završena do Ploča.

Druga glavna trasa je na koridoru X Transeuropskih autocestnih mreža, [[Autocesta A3|A3]] Bregana – Zagreb – Lipovac, koja spaja sjevernu Europu s Turskom preko Balkana i Grčke. Zadnji dio te dionice od [[Županja|Županje]] do graničnog prijelaza Bajakovo sa Srbijom dovršen je na ljeto 2006.

Treća glavna trasa je autocesta [[Autocesta A6|A6]] ([[Europski pravac E65|E65]]) Zagreb – [[Rijeka]], koja spaja glavni grad s najbližom velikom lukom na Jadranu. 
Uz te tri glavne grane tu su još i autoceste [[Autocesta A4|A4]] Zagreb – Goričan koja se u Mađarskoj nastavlja na autocestu prema Budimpešti, te autocesta [[Autocesta A2|A2]] Zagreb – Macelj, koja pripada Phyrnskoj autocesti od Nürnberga u Njemačkoj do Beograda u Srbiji (od Zagreba do Lipovca/Bajakovo Phyrnska autocesta nosi ime A3). Započeti su i radovi na novoj autocesti [[Autocesta A11|A11]] Zagreb – [[Sisak]], dovršetak dionice do Lekenika previđa se poslije 2009. godine.

Zagreb je također veliko željezničko čvorište. Dva od tri najvažnija europska koridora u Hrvatskoj prolaze kroz Zagreb. To su Paneuropski Željeznički koridor V (krak b) koji ide od Botova do Rijeke i [[Pruga bratstva i jedinstva|Paneuropski Željeznički Koridor X]] koja je najvažniji željeznički pravac u Republici Hrvatskoj. Osim toga, u Zagrebu se spajaju i pruge za Karlovac i Sisak. Razvijen je i prigradski putnički promet Zagreba. Teretni promet se vrši obilazno. Zagreb posjeduje i veliki teretni kolodvor.

[[Zračna luka „Franjo Tuđman”]] najveća je i najprometnija zračna luka u zemlji. Nalazi se na teritoriju grada [[Velika Gorica|Velike Gorice]]. Putnička zgrada i platforma dovršene su [[1959.]], a u jesen iste godine zračna je luka otvorena za civilni [[zračni promet]]. Godine 2008. raspisan je međunarodni arhitektonski natječaj za novi terminal zračne luke čija je izgradnja počela 2013. godine. U funkciji je od [[28. ožujka]] [[2017.]]&lt;ref&gt;Tomislav Marinović (2008), [http://dns1.vjesnik.hr/html/2008/10/02/Clanak.asp?r=unu&amp;c=11 Domaćim arhitektima projekt nove zračne luke]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, www.vjesnik.hr (Preuzeto 12. ožujka 2009.)&lt;/ref&gt;

Pored Zračne luke „Franjo Tuđman”, u Lučkom postoji i manji športski aerodrom, [[Zračno pristanište Lučko]].

==== Javni gradski prijevoz ====
{{glavni|Javni gradski promet u Zagrebu}}
[[Datoteka:NoveReg.png|thumb|desno|300px|Registarske oznake za vozilo u Zagrebu]]
[[Datoteka:Zagreb, Main Station.JPG|mini|desno|Zgrada [[Zagrebački Glavni kolodvor|Glavnog željezničkog kolodvora]]]]

Javni gradski prijevoz u Zagrebu čini mreža [[tramvaj]]skih i [[autobus]]nih linija, gradsko-prigradski [[vlak]]ovi te [[taksi]] vozila. Glavninu javnog prijevoza u Zagrebu obavlja [[Zagrebački električni tramvaj]] (ZET), koji je operator tramvajskog i autobusnog prometa, a brine se i o [[uspinjača|uspinjači]] i [[žičara|žičari]], koja je trenutno izvan funkcije (očekuje se izgradnja nove). ZET je podružnica gradskog trgovačkog društva Zagrebački holding d.o.o.

Prvi električni tramvaj pušten je u promet [[18. kolovoza]] [[1910.]] godine. Današnja tramvajska mreža ima ukupnu dužinu od 116&amp;nbsp;km (širina tramvajskog kolosjeka je 1000&amp;nbsp;mm). Promet je organiziran u 15 dnevnih i 4 noćne linije. Autobusni promet ZET-a trenutno se sastoji od 120 autobusnih linija, od toga 69 gradskih i 51 prigradskih.

[[Zagrebačka uspinjača|Uspinjača ZET-a]] spaja zagrebački Gornji i Donji grad. S prugom dugom samo 66 metara poznata je i kao najkraća žičana željeznica na svijetu namijenjena javnom prometu. Službeno je puštena u pogon [[8. listopada]] [[1890.]] godine. Danas je zaštićena kao spomenik kulture, a također je jedna od turističkih atrakcija u Zagrebu.

Žičara &quot;Sljeme&quot; puštena je u promet [[27. srpnja]] [[1963.]] godine, a za promet je zatvorena sredinom [[2007.]] godine (službeno je zatvorena [[1. srpnja]]), nakon kvara na elektromotoru (5. lipnja) za koji je procijenjeno da je neisplativ za saniranje. U tijeku su pripreme za izgradnju nove moderne sljemenske žičare. Žičara je bila u funkciji prijevoza izletnika na vrh Medvednice.

U Zagrebu danas ima oko 1150 taksi vozila, a vožnja taksijem dostupna je 24 sata dnevno. Prvi autotaksi u Zagrebu pojavio se na Trgu Bana Jelačića [[11. lipnja]] [[1901.]] godine.
[[Datoteka:Nextbike Bikeshare Station.jpg|mini|upright|Sustav javnih bicikala u Zagrebu.]]
Gradsko-prigradskim [[željeznica|željezničkim]] prijevozom koristi se radnim danom u prosjeku oko 70.000 putnika. Glavna željeznička linija prometuje na relaciji [[Savski Marof]] – Zagreb Glavni kolodvor – [[Dugo Selo]]. [[Hrvatske željeznice]] uvele su ovu liniju [[1992.]] godine. Uz ovu liniju, drugi važni prigradski smjerovi su prema [[Velika Gorica|Velikoj Gorici]] te [[Jastrebarsko]]m, a zajedno s lokalnim vlakovima iz smjera [[Zabok]]a, [[Novska|Novske]], [[Karlovac|Karlovca]] i [[Koprivnica|Koprivnice]].

Dana [[14. svibnja]] [[2013.]] godine je po uzoru na velike europske metropole, pušten u rad sustav javnih bicikala. Zagrepčanima je na raspolaganju više od 100 [[Bicikl|bicikala]], na ukupno trinaest lokacija u gradu. Prvih sat vremena vožnja se ne naplaćuje, dok svaki idući sat košta simboličnih osam kuna.&lt;ref&gt;[http://www.24sata.hr/potrosac/nextbike-hrvatska-prvi-sustav-javnih-bicikala-u-zagrebu-315224 Nextbike Hrvatska: Prvi sustav javnih bicikala u Zagrebu! – 24sata]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.index.hr/vijesti/clanak/po-uzoru-na-europske-metropole-u-zagrebu-od-danas-bicikli-za-najam-na-sest-lokacija-u-centru-grada/677635.aspx Po uzoru na europske metropole: U Zagrebu od danas bicikli za najam na šest lokacija u centru grada – Vijesti – Index.hr]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.soundset.hr/vijesti/zagreb-i-okolica/foto-kako-funcionira-zagrebacki-sustav-javnih-bicikala FOTO: Kako funcionira zagrebački sustav javnih bicikala – Zagreb i okolica – Vijesti — SOUNDSET – nacionalna radijska grupa]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.croatiaweek.com/tag/nextbike/ nextbike | Croatia Week] {{Eng oznaka}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.jasam.hr/napokon-i-zagreb-dobio-gradske-bicikle/ |title=Napokon i Zagreb dobio gradske bicikle {{!}} JA SAM |journal= |archive-url=https://web.archive.org/web/20131015151144/http://www.jasam.hr/napokon-i-zagreb-dobio-gradske-bicikle/ |archive-date=15. listopada 2013. |access-date=14. listopada 2013. }}&lt;/ref&gt;

== Arhitektura i znamenitosti ==
S obzirom na svoju povijest i značaj, Zagreb je bogat spomenicima i arhitekturom. Središtem Zagreba smatraju se povijesne četvrti Gornji grad i Kaptol, te Donji Grad, u kojima je iznimna raznolikost arhitekture od baroka do današnjih dana. Centar je okružen sa sjeverne strane rezidencijalnim četvrtima s višom razinom stanovanja, a s juga bivšim radničkim četvrtima koje proživljavaju snažnu reurbanizaciju. Izgledom i uređenjem, Zagreb je tipičan srednjoeuropski grad.

=== Gornji grad ===
Gornji grad ili [[Gradec (Zagreb)|Gradec]] je povijesna jezgra Zagreba. Zasnovana u srednjem vijeku, sve do 19. stoljeća činila je, zajedno s Kaptolom, središnje urbanizirano područje grada Zagreba. Tijekom vremena su ondje izgrađene brojne zgrade kojima se oblikovao njezin današnji izgled. Glavni trg Gornjega grada je [[Trg svetog Marka (Zagreb)|Trg sv. Marka]], nekad mjesto trgovanja, a danas političko sjedište Hrvatske, sa zgradama [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]], [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade]] i Gradske skupštine. 
[[datoteka:Croatian parliament.jpg|right|thumb|[[Hrvatski sabor]]]]
[[datoteka:Záhřeb, Gornji grad, budova vlády.jpg|right|thumb|[[Banski dvori]], sjedište [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade]]]]

Na Gornjem gradu nalazi se niz muzeja i galerija.
[[datoteka:Crkva Sv Marka, Zagreb.JPG|thumb|[[Crkva sv. Marka]] i toranj [[Zagrebačka grkokatolička konkatedrala|grkokatoličke konkatedrale svetih Ćirila i Metoda]]]]
Trgom sv. Marka dominira '''[[crkva sv. Marka]]''', izvorno gotička građevina iz 14. stoljeća, kasnije preoblikovana u neogotičkom stilu. Iz srednjega vijeka sačuvan je monumentalni južni portal s kipovima dvanaest apostola. Portal je nastao pod utjecajem glasovite kiparske radionice Parler iz [[Prag]]a te predstavlja najznačajnije ostvarenje gotičkog kiparstva u kontinentalnoj Hrvatskoj.&lt;ref&gt;Marijan Lipovac (2009), [http://www.bum.vjesnik.hr/Html/2009/04/11/Clanak.asp?r=kul&amp;c=4 Portal svetog Marka krije tajne]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, ''Vjesnik'', 11. travnja 2009.&lt;/ref&gt; Krov crkve s povijesnim grbovima Hrvatske i grada Zagreba potječe iz 19. stoljeća, iz velike obnove pod vodstvom arhitekata [[Hermann Bollé|Hermanna Bolléa]] i [[Friedrich von Schmidt|Friedricha von Schmidta]]. Zvonik crkve je iz baroknog vremena, a godina 1841. na njemu označava jednu od većih obnova.&lt;ref&gt;Lelja Dobronić (1992), ''Slobodni i kraljevski grad Zagreb'', Zagreb. {{ISBN|86-03-00798-5}}&lt;/ref&gt;

Druga poznata crkva Gornjeg grada je barokna '''[[Crkva sv. Katarine u Zagrebu|crkva sv. Katarine]]''' (1620. – 1632.), koja se smatra prvom baroknom građevinom kontinentalne Hrvatske. Dvoranska crkva s bočnim kapelama, u unutrašnjosti je bogato ukrašena štukaturama Antonija Quadrija (1732.), a svetište je oslikano iluzionističkom arhitekturom oltara sa scenom „Sveta Katarina i aleksandrijski filozofi“. Ovo značajno djelo baroknog slikarstva radio je slovenski slikar Krištof Andrej Jelovšek. Crni oltari potječu većinom iz 17. stoljeća, osim oltara sv. Ignacija (18. st.), koji je rad znamenitog kipara [[Francesco Robba|Francesca Robbe]].&lt;ref&gt;Lelja Dobronić (1988), ''Zagrebački Kaptol i Gornji grad nekad i danas'', Zagreb.&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Kamenita vrata N.jpg|mini|lijevo|[[Kamenita vrata]]]]
Uz crkvu sv. Katarine pruža se kompleks bivšeg isusovačkog samostana, sagrađenog u 17. stoljeću te nadograđenog 1980-ih. Danas je ova građevina sjedište galerijske ustanove [[Klovićevi dvori]], gdje se održavaju vrhunske umjetničke izložbe. Od nekadašnjih samostana, na Gornjem gradu je i samostan sv. Klare, odnosno opatica klarisa, u po njima nazvanoj Opatičkoj ulici. Zanimljiv je po oslikanim pročeljima. Naslikani, odnosno &quot;lažni&quot; prozori, vjerojatno su povezani sa zatvorenom funkcijom ovoga ženskog samostana. U samostanu je danas smješten [[Muzej grada Zagreba]], jedan od najbogatijih muzeja u Hrvatskoj.

U Ćirilometodskoj ulici nalazi se [[Grkokatolička crkva u Hrvatskoj|grkokatolička]] '''[[Zagrebačka grkokatolička konkatedrala|konkatedrala sv. Ćirila i Metoda]]'''. Stoji na mjestu ranije kapele oštećene u potresu 1880. godine. Projektirao ju je Hermann Bolle, a pošto se grkokatolici služe istočnim obredom, iako su dio katoličke crkve, sagradio ju je u svojoj osebujnoj verziji [[Historicizam|historicističkog]] neobizantskog stila. Crkvu odlikuje impresivni ikonostas izrađen od hrastovine, u zagrebačkoj Obrtnoj školi. Dio je grkokatoličkog sjemeništa koje se na Gornjem gradu nalazi od [[1681.]] godine.&lt;ref&gt;[http://hrcak.srce.hr/file/82688 Arhitektura ikonostasa u opusu Hermana Bolléa, Prostor, Znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam br. 18 (2010), 1 (39); Zagreb, 2010., str. 62.–79.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.zagreb-touristinfo.hr/?id=47&amp;l=h&amp;solo=134/&amp;#x20; Službene web stranice Turističke zajednice grada Zagreba, grkokatolička crkva]&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Hrvatski povijesni muzej.jpg|mini|desno|[[Palača Vojković u Zagrebu|Palača Vojković]] (iz 1764.), danas [[Hrvatski povijesni muzej]]]]
Na Gornjem gradu se također nalazi niz baroknih kuća i palača. Najznačajnija među njima je '''[[Palača Vojković u Zagrebu|palača Vojković]]''' u Matoševoj 9 (1764.), u stilu marijaterezijanskog baroka, s vrlo reprezentativnim pročeljem s motivima školjki. Danas je u njoj smješten [[Hrvatski povijesni muzej]].&lt;ref&gt;Lelja Dobronić, Ankica Pandžić (2004.), ''Palača Hrvatskog povijesnog muzeja = The Palace of the Croatian History Museum: 1764. – 2004.'', Zagreb. {{ISBN|953-6046-29-6}}&lt;/ref&gt; Od drugih palača ističu se [[Banski dvori]] te uz nju palača Rauch (na Trgu sv. Marka 1 i 2), koje su danas jedinstven objekt u funkciji sjedišta [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade Republike Hrvatske]]. U Ćirilometodskoj ulici 3 nalazi se [[Palača Raffay-Plavšić|palača Raffay-Plavšić]], danas [[Hrvatski muzej naivne umjetnosti]],&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://registar.kulturnadobra.hr/#/details/Z-616 |title=Palača Raffay-Plavšić |publisher=Registar Kulturnih Dobara Republike Hrvatske |access-date=2022-01-04}}&lt;/ref&gt; a u blizini i kuća znamenite hrvatske plemićke obitelji [[knezovi Zrinski|Zrinski]] (Markovićev trg 3). Tri vrlo lijepe barokne palače smještene su u Opatičkoj ulici: palača Juršić (Opatička 2), palača Rauch-Sermage (Opatička 6), te palača Bužan (Opatička 8) iz 1754., djelo najpoznatijeg zagrebačkoga baroknog graditelja [[Matija Leonhart|Matije Leonharta]].&lt;ref&gt;Lelja Dobronić (1988.), ''Zagrebački Kaptol i Gornji grad nekad i danas'', Zagreb.&lt;/ref&gt;

U Opatičkoj 10 nalazi se zgrada bivšeg Vladinog Odjela za bogoštovlje i nastavu, tj. nekadašnjeg Ministarstva kulture i prosvjete. U njoj su bogati interijeri (poznata ''Zlatna dvorana''), a ispred je raskošna neobarokna kovana željezna ograda (1894.), rad arhitekta [[Hermann Bollé|Hermanna Bolléa]] i Obrtne škole u Zagrebu.&lt;ref&gt;Olga Maruševski (2002.), ''Iso Kršnjavi, kultura i politika na zidovima palače u Opatičkoj 10'', Zagreb. {{ISBN|953-6324-32-6}}&lt;/ref&gt; Od ostale stambene arhitekture valja spomenuti i ostatke nekadašnje renesansne kuće s crno-bijelom naslikanom dekoracijom (ugao Mesničke i V. Lisinskog), te poznatu ljekarnu u Kamenitoj 9 (pročelje je radio zagrebački graditelj [[Bartol Felbinger]]). U toj je kući živio unuk slavnog talijanskog pjesnika [[Dante Alighieri|Dante]]a.

Gornji je grad nekad bio okružen zidinama s kulama i nekoliko gradskih vrata. Do danas su očuvana jedino istočna, tzv. '''[[Kamenita vrata]]'''. 
Na sjevernom dijelu Gornjeg grada je kula [[Popov toranj]], u kojoj je smještena zvjezdarnica. U zgradi u podnožju kule je legendardna zagrebačka gostionica ''Palajnovka''. Spomenimo ovdje i poznatu gostionicu ''Pod starim krovovima'' (Basaričekova 9), koja radi već desetljećima, a bila je inspiracija za gostionicu ''K Žnidaršiću'' u slavnom filmu [[Tko pjeva zlo ne misli]], a koji je dijelom sniman u susjednoj kući.

'''[[Kula Lotrščak]]''' poznati je vidikovac s kojeg se pruža prekrasan pogled na Donji grad. Ispod kule nalazi se [[Strossmayerovo šetalište]] te [[Zagrebačka uspinjača|uspinjača]] koja povezuje Gornji i Donji grad.

=== Kaptol i Dolac ===
[[Datoteka:Zagreb Cathedral.jpg|mini|lijevo|[[Zagrebačka katedrala]]]]
[[Kaptol (Zagreb)|Kaptol]] je povijesno naselje u Zagrebu formirano oko [[Zagrebačka katedrala|Zagrebačke katedrale]]. Danas je središte crkvenih institucija ([[Zagrebačka nadbiskupija]], [[Kaptol zagrebački]], Nadbiskupsko bogoslovno sjemenište).
[[File:Nadbiskupski dvor Zagreb.jpg|mini|desno|Barokni Nadbiskupski dvor građen za biskupa Jurja Branjuga (od 1729.)]] 
'''[[Zagrebačka katedrala|Katedrala]]''' dominira svojim položajem u vizuri ne samo Kaptola već čitavog grada. Smatra se najvišom građevinom u Hrvatskoj. Prvotno srednjovjekovna katedrala dobila je svoj neogotički izgled nakon [[Potres u Zagrebu 1880.|potresa]], u velikoj obnovi (1880. – 1902.) pod vodstvom arhitekata [[Hermann Bollé|Hermanna Bolléa]] i [[Friedrich von Schmidt|Friedricha von Schmidta]]. Iz srednjovjekovnih vremena sačuvana je kapela sv. Stjepana (danas u biskupskom dvoru) s gotičkim freskama. U sakristiji katedrale nalazi se oltarna slika ''Golgota'', djelo slavnog slikara [[Albrecht Dürer|Albrechta Dürera]].&lt;ref&gt;Ana Deanović, Željka Čorak (1988.), ''Zagrebačka katedrala'', Zagreb. {{ISBN|86-397-0020-6}}&lt;/ref&gt; Zagrebačka se katedrala ponosi i bogatom riznicom u kojoj se čuva plašt kralja Ladislava iz 11. stoljeća (!). Oko katedrale su renesansne zidine s kružnim kulama, uz koje je u barokno doba, za vrijeme biskupa [[Juraj Branjug|Jurja Branjuga]], podignut biskupski dvor.

Duž trga i ulice Kaptol nalazi se niz [[Kaptolske kurije u Zagrebu|baroknih kanoničkih kurija]] te [[Franjevački samostan i crkva na Kaptolu|franjevački samostan s crkvom]]. Osim crkve, u samostanu je zanimljiva kapela sv. Franje (dovršena 1683.), bogato urešena baroknim štukaturama i zidnim slikama s prikazima iz života [[Sveti Franjo Asiški|sv. Franje]].&lt;ref&gt;[[Paškal Cvekan]] (1990.), ''Kaptolski Franjevci: kulturno-povijesni prikaz djelovanja Franjevaca kroz 770 godina na Kaptolu u Zagrebu'', Virovitica.&lt;/ref&gt; U ulici [[Nova ves]] je barokna [[Crkva sv. Ivana Krstitelja (Nova ves) u Zagrebu|crkva sv. Ivana Krstitelja]], također sa zidnim slikama.

Između Gornjeg grada i Kaptola smjestio se predjel zvan [[Dolac (Zagreb)|Dolac]], gdje je Tržnica Dolac, najpoznatija zagrebačka tržnica na otvorenom. Uz nju se nalazi i barokna [[Crkva sv. Marije (Dolac) u Zagrebu|crkva sv. Marije]]. Zapadno od crkve prolazi [[Tkalčićeva ulica]], nastala na mjestu nekadašnjeg potoka [[Medveščak]] koji je razdvajao povijesna naselja [[Gradec (Zagreb)|Gradec]] i [[Kaptol (Zagreb)|Kaptol]].&lt;ref&gt;Nada Premerl (2005), ''Potok u srcu Zagreba: uz potok Medveščak od izvora do ušća = A brook in the heart of Zagreb: along the Medveščak brook from source to mouth'', Zagreb. {{ISBN|953-6942-19-4}}&lt;/ref&gt; Potok je u prvoj polovici 20. stoljeća natkriven, ali je ulica svojom ambijentalnom arhitekturom očuvala duh starih vremena. Niz kafića, restorana i dućana, čini danas Tkalčićevu ulicu središtem noćnog života Zagreba.

=== Donji grad ===
[[Datoteka:Zagreb areal view (5).jpg|mini|desno|[[Zrinjevac]] iz zraka]]
[[Donji grad]] je urbano središte suvremenog Zagreba. Izgrađen je u 19. i u prvoj polovici 20. stoljeća, od kada potječe i najveći dio njegove arhitekture. 
Glavni i najveći trg Zagreba je '''[[Trg bana Jelačića]].''' Nekad tržnica, a danas mjesto susreta, stjecište turista i građana te glavni dio pješačke zone centra Zagreba. Na trgu je poznati [[Kip bana Josipa Jelačića u Zagrebu|spomenik banu Josipu Jelačiću]] (1866.), rad austrijskog kipara [[Anton Dominik Fernkorn|Antona Dominika Fernkorna]]. Izvorno je kip bio okrenut prema sjeveru kako bi simbolički mačem pokazivao prema Mađarima, jer se ban Jelačić u svoje doba snažno odupirao mađarskoj vlasti. Kip je tijekom komunizma uklonjen te je ponovo postavljen 1990. godine. Na istočnoj strani trga nalazi se suvremeno oblikovana fontana [[Manduševac]], uz koju je vezana poznata priča o nastanku Zagreba. Od značajnijih zgrada na trgu treba spomenuti palaču Kolmar (danas [[Društvo hrvatskih književnika]]) s dva tornjića, kuću Rado (1904. – 1905., arhitekt [[Vjekoslav Bastl]]) – remek djelo secesije s kamenim zmajevima na krovu, te kuću Popović (1906. – 1907., arhitekt [[Aladar Baranyai]]), na kojoj su reljefi umjetnika [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]].
[[Datoteka:Stained glass roof Oktogon Zagreb.jpg|mini|lijevo|[[Oktogon (Zagreb)|Oktogon]] – kupola od vitraja]]
Sa zapadne strane trga dolazi se u [[Ilica|'''Ilicu''']], najpoznatiju zagrebačku ''shopping'' ulicu. Centar Zagreba ima izrazito veliku pješačku zonu koja, osim Trga bana Jelačića i dio Ilice, obuhvaća i brojne okolne ulice nanizane dućanima i trgovinama. Neke od ulica, poput Bogovićeve, poznate su po terasama kafića. U Bogovićevoj se ulici nalazi poznata skulptura ''Prizemljeno sunce'' kipara [[Ivan Kožarić|Ivana Kožarića]], koja je poslužila za zanimljivu suvremenu instalaciju pod nazivom [[Zagrebački Sunčev sustav]]. Južno od Ilice je '''[[Trg Petra Preradovića (Zagreb)|Cvjetni trg]]''',&lt;ref&gt;Snješka Knežević (2003), ''Zagrebu u središtu'', Zagreb. {{ISBN|953-181-049-4}}&lt;/ref&gt; intimni gradski trg francuskog tipa, koji je svoj nadimak cvjetni dobio po štandovima cvjećara. Na trgu se nalazi kip pjesnika [[Petar Preradović|Petra Preradovića]] te poznati prolaz [[Oktogon (Zagreb)|Oktogon]], u zgradi nekadašnje [[Prva hrvatska štedionica|Prve hrvatske štedionice]]. Ova zgrada (1898. – 1900., arhitekt [[Josip Vancaš]]), ima trgovački prolaz karakterističan za srednoeuropske gradove, a zanimljiva je po središnjoj dvorani natkrivenoj staklenom kupolom od [[vitraj]]a.
[[Datoteka:Palace Zagreb Hotel.jpg|mini|desno|Hotel Palace na Strossmayerovu trgu]]
Donji grad je poznat po svom urbanizmu, kojeg karakteriziraju zgrade raspoređene u pravokutne blokove i načelno sijecanje ulica pod pravim kutem. Ovdje se nalazi jedinstven zeleni pojas gradskih trgova-perivoja, u obliku uglatog slova U, nazvan '''Zelena potkova''' ili ''[[Lenuzzijeva potkova]]''. Zasnovan prema zamislima urbanista [[Milan Lenuzzi|Milana Lenuzzija]] u drugoj polovici 19. stoljeća, predstavlja najveće i najznačanije urbanističko-hortikulturno ostvarenje u hrvatskoj gradogradnji.&lt;ref name=&quot;Snješka Knežević 1996&quot;&gt;Snješka Knežević (1996.), ''Zagrebačka zelena potkova'', Zagreb. {{ISBN|953-0-60524-2}}&lt;/ref&gt; Perivoji su većinom oblikovani kao kombinacija francuskih vrtova s cvjetnim parterima i engleskih šumovitih parkova, a okružuju ih velike javne i privatne zgrade. Najstariji od parkova je '''[[Zrinjevac]]''', sa stoljetnim platanama i glazbenim paviljonom u sredini. Na Zrinjevcu se ističe zgrada [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]] u stilu neorenesanse (1884., arhitekt [[Friedrich von Schmidt]]), u kojoj je [[Strossmayerova galerija starih majstora]]. Na istočnoj strani trga su zgrada [[Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske|Ministarstva vanjskih poslova]] te [[Županijski sud u Zagrebu]], a na sjevernoj [[Vrhovni sud Republike Hrvatske]]. Sa zapadne strane su reprezentativne historicističke zgrade: palača Vranyczany u kojoj je [[Arheološki muzej u Zagrebu]], te palača Medaković s poznatom kavanom ''Lenuci'' i stropovima na katu koji su oslikani [[arabeska]]ma. 
[[Datoteka:Croatian State Archive.jpg|mini|desno|[[Hrvatski državni arhiv]]]]
Na obližnjem Strossmayerovu trgu su iznimno raskošne zgrade s bogatim pročeljima, poput neorenesansne palače Vranyczany (1882. – 1883., arhitekt Otto Hoffer) u kojoj je [[Moderna galerija]]. Tu su i palača Priester (danas Odsjek za povijesne znanosti HAZU) i Hotel Palace, obje s kraja 19. stoljeća te djela zagrebačkih arhitekata [[Leo Hönigsberg|Lea Hönigsberga]] i [[Julio Deutsch|Julija Deutscha]], poznatih po gradnjama u neobaroknom stilu. Spomenimo ovdje i kuću Milana Lenuzzija (Strossmayerov trg 11), tvorca Zelene potkove.&lt;ref&gt;Snješka Knežević (1996), ''Zagrebačka zelena potkova'', Zagreb. {{ISBN|953-0-60524-2}}&lt;/ref&gt;

Trg kralja Tomislava uređen je kao parterni vrt s fontanom i kipom [[Kralj Tomislav|kralja Tomislava]]. Sa sjeverne strane omeđen je zgradom Umjetničkog paviljona (1897. – 1898.), a s južne se nalazi [[Zagrebački Glavni kolodvor|Glavni kolodvor]]. Od zgrada se također ističu kuća slikara [[Vlaho Bukovac|Vlahe Bukovca]] (1895. – 1896.), te kuća Feller (1903.), djelo arhitekta [[Vjekoslav Bastl|Vjekoslava Bastla]] u stilu venecijanske neogotike. Isti je arhitekt projektirao i znamenitu secesijsku [[Kuća Kallina u Zagrebu|kuću Kallina]] (1903. – 1904.), na uglu Gundulićeve i Masarykove ulice, poznatu po prikazima šišmiša i keramičkim pločicama koje su nastale u tvornici vlasnika kuće Josipa Kalline.&lt;ref&gt;Zlatko Jurić (1995), Arhitekt Vjekoslav Bastl – radovi 1901. – 1910., ''Život umjetnosti'' br. 56 – 57, Zagreb. ISSN 0524-7794&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Alojz_Bastl-_Vjekoslav_Bastl-_Kuća_Kallina_1903-4._Masarykova_21-23_-_Gundulićeva_23.jpg|mini|lijevo|Secesijska [[Kuća Kallina u Zagrebu|kuća Kallina]] (1903. – 1904.) na uglu Gundulićeve i Masarykove ulice]]
Južni dio Zelene potkove obuhvaća Starčevićev trg sa zgradom [[Starčevićev dom|Starčevićeva doma]] (1894. – 1895) (danas [[Gradska knjižnica]]), izgrađenog za političara [[Ante Starčević|Antu Starčevića]]. Slavni [[Hotel Esplanade]] (1922. – 1924.) smješten je odmah uz [[Zagrebački Glavni kolodvor|Glavni kolodvor]], jer su ondje nekad odsjedali putnici znamenitog vlaka [[Orient Express]]. Prema zapadu se pruža i zagrebački [[Botanički vrt Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu|botanički vrt]].

Zapadni dio Zelene potkove čine Marulićev, Mažuranićev i Trg Republike Hrvatske. Na Marulićevu trgu se nalazi secesijska zgrada '''[[Hrvatski državni arhiv|Hrvatskog državnog arhiva]]''' (1910. – 1913., arhitekt Rudolf Lubinsky), izvorno građena za Nacionalnu i sveučilišnu biblioteku. I dok je unutrašnjost bogato ukrašena po načelu totalnog dizajna radovima vrhunskih umjetnika i obrtnika toga doba, krov zgrade je poznat po ukrasima u obliku zelenih sova koje simboliziraju mudrost.

[[Datoteka:National Theatre in Zagreb.jpg|mini|desno|[[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|Hrvatsko narodno kazalište]]]] 
Zapadni krak Zelene potkove završava na [[Trg Republike Hrvatske (Zagreb)|Trgu Republike Hrvatske]], koji se smatra jednim od najljepših u Zagrebu. Trgom dominira velebna neobarokna zgrada '''[[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|Hrvatskog narodnog kazališta]]''' (1894. – 1895.), sjedište najveće kazališne ustanove u Hrvatskoj.&lt;ref&gt;Nikola Batušić, ur. (1992.), ''Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu: 1840. – 1860. – 1992.'', Zagreb. {{ISBN|86-03-00786-1}}&lt;/ref&gt; Zgradu ju otvorio car [[Franjo Josip I.]], a projektirali su je [[Biro Fellner &amp; Helmer|Fellner i Helmer]], poznati graditelji srednjoeuropskih kazališta. Ispred zgrade nalazi se [[Ivan Meštrović|Meštrovićeva]] skulptura [[Zdenac života]] (1905.). Na istom se trgu nalazi još i [[Muzej za umjetnost i obrt]], [[Hrvatski školski muzej]] te Rekorat Sveučilišta u Zagrebu. S južne strane su lijepa secesijska zgrada bivše Trgovačko-obrtne komore te zgrada Hrvatskog sokola, danas [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|Akademija dramske umjetnosti]].&lt;ref name=&quot;Snješka Knežević 1996&quot;/&gt;

Istočni dio Donjega grada, izvan Zelene potkove, većinom je izgrađen u prvoj polovici 20. stoljeća i karakterističan je po modernoj arhitekturi. Na Trgu burze, danas zvanom Trg hrvatskih velikana, je monumentalna Palača burze (1923. – 1927., danas [[Hrvatska narodna banka]]), djelo modernog arhitekta [[Viktor Kovačić|Viktora Kovačića]]. U blizini je i Trg žrtava fašizma s kružnom zgradom [[Hrvatski dom likovnih umjetnika|Hrvatskog doma likovnih umjetnika]] (1938.), nastaloj prema zamisli [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]]. U njoj se danas održavaju izložbe suvremene umjetnosti.

Malo izvan Donjega grada, u četvrti [[Trnje]], kao znameniti primjer suvremene arhitekture može se izdvojiti i zgrada [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica|Nacionalne i sveučilišne knjižnice]]. Dovršena 1995. godine, djelo je skupine zagrebačkih arhitekata pod vodstvom [[Velimir Neidhardt|Velimira Neidhardta]].

=== Ostale znamenitosti === 
[[Datoteka:Mirogoj Cemetery Arcade.jpg|mini|desno|[[Mirogoj]]]]
Istočno od središta grada, u četvrti [[Maksimir]], smjestio se '''[[park Maksimir]]''', povijesni perivoj osnovan u 18. stoljeću te oblikovan po uzoru na engleske romantičarske parkove.&lt;ref&gt;Olga Maruševski, Sonja Jurković (1991), ''Maksimir'', Zagreb. {{ISBN|86-03-00523-0}}&lt;/ref&gt; U njemu se nalazi [[Zoološki vrt grada Zagreba]].
U sjevernom dijelu grada je glavno zagrebačko groblje '''[[Mirogoj]]'''. Građeno je krajem 19. i početkom 20. stoljeća prema projektu arhitekta [[Hermann Bollé|Hermanna Bolléa]], a iznimnom se ljepotom odlikuju tamošnje arkade u kojima su pokopane znamenite ličnosti iz hrvatske povijesti.

U južnom dijelu Zagreba je športsko-rekreacijski centar '''[[Jarun]]''', s umjetnim jezerom uređenim za kupanje te veslačkom stazom. Na nasuprotnoj obali [[Sava|Save]], u naselju [[Lanište (Zagreb)|Lanište]], nalazi se najveća športska dvorana u Hrvatskoj – '''[[Arena Zagreb]]'''.&lt;ref&gt;Vesna Ledić Oppenheim, Maroje Mrduljaš, Ira Payer (2008.), ''Arena Zagreb'', Zagreb. {{ISBN|978-953-55532-0-5}}&lt;/ref&gt;

Sve brojnije nove poslovne i stambene zgrade, [[zagrebački neboderi]], također su doprinos urbanoj vizuri hrvatskog glavnog grada.

Popularno izletište Zagrepčana je planina [[Medvednica]], poznatija po nazivu svojeg vrha [[Sljeme]], na kojoj se nalazi srednjovjekovna utvrda [[Medvedgrad]].

Po glavnom gradu Hrvatske, imenovan je asteroid glavnog asteroidnog pojasa [[187700 Zagreb|(187700) Zagreb]], kojeg su otkrili hrvatski astronomi.

Gimnastička dvorana [[Dom Hrvatskog sokola]] u centru grada. Otvorio ju je Franjo Bučar 1883.

== Obrazovanje i znanost ==

==== Sveučilište ====
{{glavni|Sveučilište u Zagrebu}}

[[Datoteka:University of Zagreb.jpg|mini|180px|Zgrada rektorata Sveučilišta i Pravnog fakulteta]]
Sveučilište u Zagrebu je drugo najstarije u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], osnovano nakon zadarskog (1396), i među najstarijima u [[Europa|Europi]]. Osnovano je [[1669.]] Do danas je na Sveučilištu u Zagrebu diplomiralo je više od 200 000 studenata, magistriralo više od 18 000 i doktoriralo više od 8000 predloženika.

Na Sveučilištu u Zagrebu, znanstveno-nastavni i umjetnički rad obavlja se na 29 fakulteta, 3 umjetničke akademije i sveučilišnom studiju – [[Hrvatski studiji|Hrvatskim studijima]]. Fakulteti i akademije pokrivaju sva znanstvena područja (prirodoslovno, tehničko, biotehničko, biomedicinsko, društveno, humanističko i umjetničko).

Osim Sveučilišta u Zagrebu koje je javna ustanova, Zagreb je i sjedište dvaju privatnih sveučilišta: [[Hrvatsko katoličko sveučilište|Hrvatskog katoličkog sveučilišta]] i [[Sveučilište Libertas|Libertas međunarodnog sveučilišta]], a u gradu djeluju i brojne javne i privatne visoke škole.

==== Znanstvene institucije ====
U Zagrebu djeluju 22 instituta na područjima društvenih i prirodnih znanosti. Najpoznatija ustanova na području prirodnih znanosti je [[Institut Ruđer Bošković]], društvenih znanosti [[Institut Ivo Pilar]], a znanstveni rad u sklopu humanističkih znanosti predvode [[Hrvatski institut za povijest]], [[Institut za povijest umjetnosti]] i [[Institut za arheologiju]]. 
Zagreb je također sjedište HAZU – [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]] koju je [[1866.]] osnovao đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer.

==== Srednje škole i gimnazije ====
{{glavni|Srednje škole i gimnazije u Zagrebu}}

U Zagrebu djeluje 100 [[srednja škola|srednjih škola]], od čega je 31 [[gimnazija]].&lt;ref&gt;[http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2252 Popis srednjih škola i gimnazija u Republici Hrvatskoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071023023302/http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2252 |date=23. listopada 2007. }} (Preuzeto u rujnu 2008.)&lt;/ref&gt;

== Kultura ==
{{glavni|Kultura u Zagrebu}}

Zagreb je najveće kulturno središte Hrvatske. U gradu se nalazi više ustanova koje tradicionalno imaju velik prestiž. U glazbi je to [[Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog]], u svijetu kazališta, baleta i opere [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|Hrvatsko narodno kazalište]], a među knjižnicama [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica]]. Među brojnim kvalitetnim muzejima i galerijama, po kulturnom odjeku izložaba možda se najviše ističu [[Klovićevi dvori]].

=== Knjižnice ===
U Zagrebu se nalaze [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica]], [[Knjižnice grada Zagreba]],  [[Gradska knjižnica]], [[Knjižnica &quot;Andrija Štampar&quot;]],  [[Knjižnica Knežija]], [[ZAGRABIENSIA]] zavičajna zbirka Zagrepčana, [[Knjižnice Vladimir Nazor]] i [[Knjižnica Medveščak]], Knjižnica i čitaonica Bogdan Ogrizović.

Pri Knjižnici i čitaonici &quot;Bogdan Ogrizović&quot; djeluje [[Središnja knjižnica Albanaca u Republici Hrvatskoj|Središnja knjižnica]] [[Albanci u Hrvatskoj|Albanaca u Hrvatskoj]], a pri Knjižnicama grada Zagreba djeluje  [[Središnja knjižnica Rusina i Ukrajinaca u Republici Hrvatskoj|Središnja knjižnica]] [[Rusini u Hrvatskoj|Rusina]] i [[Ukrajinci u Hrvatskoj|Ukrajinaca u Hrvatskoj]].&lt;ref&gt;[http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=200 Ministarstvo kulture RH] Središnje knjižnice nacionalnih manjina&lt;/ref&gt;

=== Muzeji i galerije ===
Zagrebački muzeji čuvaju više od 3,6 milijuna eksponata u više od trideset zbirki, od javnih i crkvenih muzeja do privatnih zbirki i galerija. Više desetaka privatnih manjih i većih galerija nalazi se gotovo u svim dijelovima grada.

[[Arheološki muzej u Zagrebu]] (Zrinjevac 19) čuva gotovo 400.000 artefakata stečenih iz različtih izvora u stoljetnom razdoblju.&lt;ref name=&quot;zageb_archeo&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.amz.hr/eng/page.asp?id=muzej&amp;sub=2&amp;url=povijest |title=Arheološki muzej u Zagrebu |accessdate=2006-07-02 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060518052905/http://www.amz.hr/eng/page.asp?id=muzej&amp;sub=2&amp;url=povijest |archivedate=18. svibnja 2006.}}&lt;/ref&gt; Najpoznatija je Egipatska zbirka s tzv. [[Zagrebačka mumija|Zagrebačkom mumijom]], koja je uvijena u tkaninu s najstarijim [[Etruščanski jezik|etruščanskim]] natpisom na svijetu (''Liber Linteus Zagrabiensis'').
[[File:Gliptoteka HAZU 280309.jpg|mini|desno|[[Gliptoteka HAZU]]]]
Od umjetničkih muzeja najznačajniji je [[Muzej za umjetnost i obrt]] (Trg Republike Hrvatske 10), osnovan 1880. godine, u kojemu su zbirke povijesnog pokućstva i obrta, a danas brojem artefakata čine najbogatiji muzej u Hrvatskoj.&lt;ref name=&quot;zageb_artsandcrafts&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.zagreb-touristinfo.hr/?id=94&amp;l=e&amp;nav=nav5&amp;solo=278 |title=Muzej za umjetnost i obrt |accessdate=2006-07-02}}&lt;/ref&gt; Historijsko slikarstvo i skulptura od 14. do 19. stoljeća može se vidjeti u [[Strossmayerova galerija starih majstora|Strossmayerovoj galeriji starih majstora]] (Zrinjevac 11) u sklopu [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|HAZU]]&lt;ref name=&quot;zageb_stross&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.mdc.hr/strossmayer/eng/povijest.html |title=Strossmayerova galerija starih majstora |accessdate=2006-07-02 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070927234334/http://www.mdc.hr/strossmayer/eng/povijest.html |archivedate=27. rujna 2007.}}&lt;/ref&gt; i [[Muzej Mimara|Muzeju Mimara]], donaciji kolekcionara [[Ante Topić Mimara|Ante Topića Mimare]] gradu Zagrebu, koja je otvorena 1987. godine u zgradi nekadašnje gimnazije.&lt;ref name=&quot;zageb_mim&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.zagreb-touristinfo.hr/?id=94&amp;l=e&amp;nav=nav5&amp;solo=275 |title=Muzej Mimara |accessdate=2006-07-02}}&lt;/ref&gt;
Potonja sadrži 3750 djela iz različitih kultura i civilizacija. [[Moderna galerija]] (Hebrangova 1) je umjetnička zbirka hrvatskih slikara i kipara 19. i 20. stoljeća. Od drugih umjetničkih muzeja, tu je Atelier [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]] (Mletačka 8) sa skulpturama, crtežima i litografijama najznačajnijeg hrvatskog umjetnika 20. stoljeća. Potom [[Hrvatski muzej naivne umjetnosti]], kao i [[Muzej suvremene umjetnosti]], čije je nova zgrada otvorena 2009. u Novom Zagrebu.

U Zagrebu se nalaze i dva bogata povijesna muzeja. [[Muzej grada Zagreba]] (Opatička 20), osnovala je Družba Braće hrvatskog zmaja, a smješten je u obnovljenom kompleksu bivšeg samostana klarisa iz 17. stoljeća.&lt;ref name=&quot;zageb_citymus&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.zagreb-touristinfo.hr/?id=94&amp;l=e&amp;nav=nav5&amp;solo=272 |title=Muzej grada Zagreba |accessdate=2006-07-02}}&lt;/ref&gt; Muzej tematizira kulturnu, gospodarsku i političku povijest Zagreba od rimskih vremena do najnovijeg doba. Tu je i [[Hrvatski povijesni muzej]] u [[Palača Vojković u Zagrebu|palači Vojković]] (Matoševa 9).

Od drugih muzeja, značajni su [[Hrvatski prirodoslovni muzej]], [[Tehnički muzej]] te [[Etnografski muzej Zagreb|Etnografski muzej]]. Vrijedne zbirke čuvaju i [[Hrvatski školski muzej]], [[Gliptoteka HAZU]]  i [[Kabinet grafike HAZU]].

Najposjećenije izložbe svjetskih umjetnika nudi galerija [[Klovićevi dvori]], a stogodišnje iskustvo u tom smislu ima [[Umjetnički paviljon]].

=== Kazališta ===
Prve kazališne predstave održavale su se u Zagrebu još u 18. stoljeću, a prva kazališna zgrada podignuta je 1833. godine. Danas u Zagrebu postoji dvadesetak stalnih i sezonskih kazališta. [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|Hrvatsko narodno kazalište]], otvoreno 1895. godine, ima najveći prestiž u izvedbi povijesnih djela, drame, opere i baleta. Osim HNK najpopularniji su [[Gradsko dramsko kazalište Gavella]], [[Gradsko kazalište Komedija]], [[Zagrebačko kazalište mladih]], [[Teatar Exit]] i [[Satiričko kazalište Kerempuh]]. Postoje specijalizirana kazališta za dječju publiku, dok ih je nekolicina smještena izvan centra grada i orijentirana na publiku iz većih gradskih četvrti (Trešnjevka, Dubrava). Tijekom ljeta, razna se kazališna i koncertna događanja odvijaju pod vedrim nebom, a najpoznatije je ''Zagrebačko histrionsko ljeto'' na [[Opatovina|Opatovini]].

=== Koncerti i festivali ===
Zagreb je mjesto održavanja više festivala sa svjetskim značenjem, kao što su [[Animafest]] – svjetski festival animiranog filma koji se održava svake parne godine, [[INmusic festival]] – jedan od najvećih open-air festivala u Hrvatskoj koji se održava svake godine krajem lipnja, [[Međunarodna smotra folklora u Zagrebu|Međunarodna smotra folklora]], kazališni festival [[Eurokaz]], te [[Festival suvremenog plesa]].

Zagreb ima i filmski festival, [[Zagreb Film Festival]], a posebno je zanimljiv [[ZagrebDox]], festival dokumentarnog filma. Od bitnih izložaba recentnog vizualnog izričaja, tu je [[Zagrebački salon]]. Od glazbenih festivala, tu je [[Zagrebfest]], jedna od najstarijih manifestacija hrvatske pop glazbe, potom festival avangardne glazbe [[Muzički biennale Zagreb]] svake neparne godine te ''[[Festival Zagrebačke filharmonije]]''. Od 1996. se na ulicama središta Zagreba održava ''[[Cest is d'Best]]'', međunarodni multimedijalni festival uličnih zabavljača. Ljeti se također održavaju koncerti na otvorenom, većinom na Gornjem gradu (''[[Ljeto na Gornjem gradu]]'').

Najpoznatija koncertna dvorana u Zagrebu je [[Koncertna dvorana Vatroslav Lisinski]], sagrađena 1973. i nazvana po znamenitom skladatelju prve hrvatske opere [[Vatroslav Lisinski|Vatroslavu Lisinskom]]. Dvorana je bila i mjesto održavanja [[Eurosong 1990.|Eurosonga 1990. godine]]. Veći koncerti zabavne glazbe održavaju se u [[Dom sportova|Domu sportova]], a od nedavno i u veličanstvenoj [[Arena Zagreb|Areni Zagreb]].

Od drugih događanja poznata je izložba cvijeća ''[[Floraart]]'' (krajem srpnja i početkom lipnja), te ''Old-timer Rally'', koji se održavaju jednom godišnje. Posebno je zanimljiv [[Markov sajam]], tj. sajam starih obrta i zanata koji se izvorno održavao na Trgu sv. Marka, nekada glavnom gradskom trgu, a danas na Trgu bana Jelačića. ''Dani Grada Zagreba'' održavaju se 16. studenog.

===Moda===
Obrtnička modna revija [[Zlatna igla]] održava se od 1936. To je najstariji domaći modni event. Svoje radove pokazuju dizajneri obrtnici i srodne struke – frizeri, kozmetičari, postolari, krznari, klobučari i zlatari te Sekcija cvjećara Udruženja obrtnika grada Zagreba, koja se na modnoj reviji 2017. po prvi put predstavila kolekcijom &quot;cvjetnih haljina&quot;.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=[[Hina]]|first=|date=2017-10-08|title=Veliki fotoizvještaj s 82. Zlatne igle|url=https://www.jutarnji.hr/life/veliki-fotoizvjestaj-s-82-zlatne-igle-na-najstariji-domaci-modni-event-dosao-pregrst-ljudi-iz-javnog-politickog-sportskog-i-kulturnog-zivota-6626370|url-status=live|access-date=2022-02-12|website=Jutarnji list}}&lt;/ref&gt; [[Cro-à-Porter]] je drugi značajni modni događaj.

== Mediji ==
Zagreb je jedno od [[Mediji|medijskih]] središta jugoistočne Europe.

U njemu je sjedište [[Hrvatska radiotelevizija|Hrvatske radiotelevizije]]. HRT je nastala spajanjem Hrvatskog radija, pokrenutog 1926. godine i Hrvatske televizije, osnovane kao ''TV Zagreb'' 1956. godine. Hrvatska televizija je prema istraživanjima najgledanija javna televizija u jugoistočnoj Europi. HRT centar sa studijima smješten je na adresi Prisavlje 3, a sam naziv ''Prisavlje'' se prema tome u medijskom žargonu upotrebljava i kao sinonim za upravni ''establishment'' televizije. 
[[File:Zgrada HRT Zagreb.jpg|mini|lijevo|Zgrada [[Hrvatska radiotelevizija|Hrvatske radiotelevizije]] na Prisavlju]] 
U Zagrebu djeluju i dvije jake komercijalne televizijske postaje: [[Nova TV]] (studiji na Remetinečkoj cesti 139), u vlasništvu međunarodne kompanije CME, te [[RTL Televizija]] (studiji u Krapinskoj 45), u vlasništvu [[RTL Grupa|RTL grupe]]. U Zagrebu je također sjedište manjih privatnih lokalnih televizija, [[Otvorena televizija|OTV]] i [[Z1 Televizija]], koje su sadržajima regionalno orijentirane na Zagreb i okolicu. U Zagrebu su i prva sportska televizija u Hrvatskoj [[Sportska televizija|SPTV]] i glazbena televizija [[Croatian Music Channel]].

U Zagrebu djeluje i niz radio postaja, od kojih su najslušanije: Hrvatski radio na 3 kanala u sklopu [[Hrvatska radiotelevizija|HRT-a]], [[HRT – Radio Sljeme|Radio Sljeme]], [[Radio 101]], [[Antena Zagreb]], [[Narodni radio]], itd.

Prve dnevne novine počele su izlaziti u Zagrebu još 1784. godine ([[Agramer deutsche Zeitung]]). Danas je Zagreb sjedište najvećih novinskih kuća u Hrvatskoj. Kapitalom je najsnažnija kompanija [[Europapress Holding]] (EPH), sa sjedištem u Koranskoj ulici 2, koja izdaje 5 dnevnih novina i 30 časopisa. Najtiražnije dnevne novine su [[Jutarnji list]] i [[Sportske novosti]] u vlasništvu EPH, te [[Večernji list]] (osnovan 1959.) i [[24sata]], u sastavu austrijskog medijskog koncerna ''Styria Medien AG''. Značajan je i [[Vjesnik (novine)|Vjesnik]].

U Zagrebu je sjedište i najposjećenijih Internet portala u Hrvatskoj: Index.hr, Net.hr, Oglasnik.hr, i dr.

== Šport ==
{{glavni|Šport u Zagrebu}}

U Zagrebu djeluju brojni profesionalni, ali i amaterski [[šport]]ski klubovi. Osvajači barem jednog europskog trofeja&lt;!--ne regionalnog--&gt; jesu: 
nogometni klub [[GNK Dinamo Zagreb|GNK Dinamo]], košarkaški klub [[KK Cibona|Cibona]], rukometni klubovi [[ŽRK Lokomotiva Zagreb|ŽRK Lokomotiva]], [[ŽRK Trešnjevka Zagreb|ŽRK Trešnjevka]], [[RK Prvo plinarsko društvo Zagreb|RK Zagreb]], odbojkaški klub [[HAOK Mladost Zagreb|HAOK Mladost]], vatepolo klub [[Hrvatski akademski vaterpolski klub Mladost Zagreb|HAVK Mladost]], klubovi rukometa na pijesku [[Akademski klub rukometa na pijesku Zagreb|Detono Zagreb]], [[KRP Kontesa Nera]], stolnoteniski klubovi [[Stolnoteniski klub Dr. Časl|Dr. Časl]], [[HASTK Mladost]], [[GSTK Zagreb]], futsal klub [[MNK Uspinjača Zagreb|Uspinjača]], kuglački klubovi [[Kuglački športski klub Grmoščica|Grmoščica]], [[Kuglački klub Medveščak 1958|Medveščak 1958]], boćarski klub [[Boćarski klub Zrinjevac|BK Zrinjevac]] i karate klub [[Karate klub Tempo|Tempo]]. Igračice ženskog kluba hokeja na ledu [[Klub hokeja na ledu Grič|KHL Grič]] koje su činile kompletnu hrvatsku žensku reprezentaciju hokeja na ledu 2007. postale su kao hrvatska reprezentacija svjetske prvakinje u IV. jakosnoj skupini te godine.&lt;br&gt;
Od poznatijih profesionalnih klubova još valja istaknuti nogometne klubove: [[NK Zagreb]], [[NK Lokomotiva Zagreb]], [[NK Hrvatski dragovoljac]], [[NK Rudeš]], vaterpolo klub [[vaterpolski klub Medveščak|Medveščak]], hokejaška momčad [[KHL Medveščak Zagreb|Medveščak]] koja je nastupala u [[KHL]]-u, te veslačke, atletske i mnoge druge klubove.

U Zagrebu postoje brojni športski objekti i športsko-rekreacijski centri (Šalata, Jarun, Mladost, Svetice, itd.). Najveći broj takvih objekata izgrađen je ili preuređen za potrebe [[Univerzijada|Univerzijade]] [[1987.]] godine. Jedna od najpoznatijih športskih dvorana u Zagrebu je [[Dom sportova]], koja sadrži 6 dvorana, najveće dvije mogu primiti 5000 i 3100 gledatelja.&lt;ref&gt;http://www.sportskiobjekti.hr/default.aspx?id=105&lt;/ref&gt; Popularna ''Cibona'', to jest [[Košarkaški centar Dražen Petrović]] prima oko 5400 posjetitelja. U prosincu 2008. dovršena je [[Arena Zagreb]] koja može primiti do 16 300 gledatelja te predstavlja najveći objekt zatvorenog tipa za održavanje športskih manifestacija u Hrvatskoj. Najveći nogometni stadion u Zagrebu je [[Stadion Maksimir]] (35 123 sjedeća mjesta) na kojem utakmice igra [[GNK Dinamo Zagreb|GNK Dinamo]]. Jedini velodrom na području Hrvatske nalazi se u Zagrebu, [[Stadion Kranjčevićeva#Velodrom Zagreb|Velodrom Zagreb]]. [[Zagrebački hipodrom]] otvoren je 1950. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina|last=Kučinić|first=Diana|date=2015-09-06|title=Hipodrom na Savi|work=Dobar život|url=https://web.archive.org/web/20191010064553/https://dobarzivot.net/zagreb/hipodrom-na-savi-carski-sport-na-kajzerici/|access-date=2019-10-10}}&lt;/ref&gt;

Održavaju se trkačke utrke s desetljećima dugom tradicijom: [[Supermaraton Zagreb - Čazma]] (od 1976.), Kros Sportskih novosti (od 1984.), polumaraton Memorijal Ivan Starek (od 1987.), planinska utrka Boroša (od 1990.), Zagrebački maraton (od 1992.), Zagrebački polumaraton (od 1993.), trail utrka [[Sljemenski maraton]] (od 2000.), ''offroad polumaraton'' Savski Hendrix polumaraton (obnovljena 2009., prvi polumaraton 1997., začetak utrke 1982.);&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2018-01-16|title=Neraskidiva veza gitarističkog virtuoza i zagrebačkih trkača|url=https://magazin-trcanje.com/2018/01/16/neraskidiva-veza-gitaristickog-virtuoza-i-zagrebackih-trkaca/|access-date=2022-02-12|website=Magazin Trčanje|language=hr}}&lt;/ref&gt; te utrka Zagrepčanka 512 (od 2012.) koja je dio TWA Svjetskog kupa.

Domaćin je atletskog mitinga [[Hanžekovićev memorijal]], najstarijeg natjecanja u umjetničkom klizanju na svijetu [[Zlatna pirueta|Zlatne piruete]], utrka Svjetskog kupa u alpskom skijanju [[Snježna kraljica (slalomska utrka)|Snježne kraljice]] i [[Snježni kralj (slalomska utrka)|Snježnog kralja]], Svjetskog kupa u obaranju ruke [[ZG Strong]], najstarijeg brzopoteznog šahovskog turnira u Europi [[Memorijal prvog hrvatskog velemajstora Mije Udovčića|''Memorijal prvog hrvatskog velemajstora Mije Udovčića'']],&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Pobjednici Kožul i Štadler|url=https://www.vecernji.hr/sport/pobjednici-kozul-i-stadler-707565|access-date=2022-02-12|website=www.vecernji.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt; plivačkih mitinga [[Zlatni medvjed (plivački miting)|Zlatni medvjed]] (od 1986.) i  [[Međunarodni plivački miting Mladost|Mladost]] (od 1973.), stolnoteniskog turnira iz Challenge serije [[Zagreb Open (stolni tenis)|Zagreb Open]] te [[Zagiping]]a (od 1954.), najjačih hrvatskih crossminton i badminton turnira [[ICO Crossminton Croatian Open|Crossminton Croatian Open]]a odnosno [[Croatian International (badminton)|Croatian International]].

Povremeno se održavaju šahovski turniri [[Turnir mira]] i [[Croatia Grand Chess Tour|Croatia GCT]], najjači šahovski turniri na području Hrvatske i jedni od najjačih ''round robin'' turnira u svijetu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=The Tournament of Peace in Zagreb|url=https://web.archive.org/web/20190202212007/https://www.fide.com/component/content/article/4-tournaments/11220-the-tournament-of-peace-in-zagreb.html|url-status=live|access-date=2022-02-12|website=International Chess Federation (FIDE)|language=en}}&lt;/ref&gt;

Održavaju se respektabilni turniri u borilačkim sportovima: [[Zagreb Open (judo)]] (od 2002.), [[Grand Prix Zagreb (judo)]] (od 2014.),  [[Zagreb Open (boks)]] (od 2012.), [[Croatia Open (WTF taekwondo)]] (od 1995.), [[Croatia Open (kickboks)]] (od 1997.), hrvački [[Zagreb Open (hrvanje)|Grand Prix Zagreb Open]] (od 2014.), [[Europski kadetski judo kup Zagreb]] (od 2007.), [[Zagreb International Pro Jiu-Jitsu Championship]], karate turniri [[Croatia Karate Cup – Super Eight]] (od 1996.) i [[Zagreb Karate Fest – Top Ten]] (od 2003.) od kojih je su oba pozivni turniri jedinstvenog formata i među najjačim turnirskim natjecanjima za muškarce odnosno žene u karateu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Ustanova Upravljanje sportskim objektima - Zagreb Karate fest - Top Ten|url=https://www.sportskiobjekti.hr/default.aspx?id=478|access-date=2022-02-12|website=www.sportskiobjekti.hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=XVI. TOP TEN - Zagreb Karate Fest|url=https://www.zagreb.hr/xvi-top-ten-zagreb-karate-fest/135665|access-date=2022-02-12|website=www.zagreb.hr}}&lt;/ref&gt; 

Održavaju se i kajakaška i veslačka natjecanja s dugom tradicijom: [[Štefanjski spust]] (od 1971.), dva međunarodna kajakaška maratona [[Međunarodni maraton Sava: Brežice - Zagreb|Brežice – Zagreb]] (od 1970.) i [[Međunarodni kajakaški maraton Samoborski Otok - Zagreb|Samoborski Otok – Zagreb]] (od 1968.) te međunarodna veslačka regata [[Croatia Open (veslanje)|Croatia Open]] (od 1984.).

Dugi niz godina na Jarunu se održavao ''Zagreb Open plivački maraton''. Na Jarunu se održava jedan od najdugovječnijih hrvatskih triatlona [[Zagreb Open (triatlon)|Zagreb Open]] (od 1997.). Jarun ugošćuje i jedriličarske regate ''Kepertov memorijal'' (od 1989.), ''Velika nagrada grada Zagreba'' (od 1993.), ''Zagrebačka proljetna regata'' (od 1996.). ''Zagrebačka regata'' krstaša organizira se od 1983. na različitim lokacijama na Jadranu.

Ugošćuje [[INA Delta Rally]] od 1974. godine te se održavao cijenjeni [[Inin međunarodni ženski auto rally]].

Održava se najveći i najmasovniji turnir ulične košarke u Hrvatskoj – [[Noćni hakl]] (od 2009.); igra se u formatu [[basket 3 na 3|3 na 3]]. Dva najveća hrvatska turnira u rukometu na pijesku te među najjačima u Europi su [[Jarun kup]] (od 2008.) i [[Zagreb Open (rukomet na pijesku)]] (od 2004.), a drugi je ujedno i jedan od najdugovječnijih hrvatskih turnira u rukometu na pijesku.

Održavali su se teniski turniri: turnir ATP 250 serije [[Zagreb Indoors]], turnir ATP Challenger Toura [[Zagreb Open (tenis)|Zagreb Open]] i turnir ITF Women's Circuita [[Zagreb Ladies Open]].

Održavaju se malonogometni turniri duge tradicije: [[Malonogometni turnir Kutija šibica|Kutija šibica]] (od 1970.), ''Malonogometni turnir 'Miholje' '' (od 1962.), ženski ''Međunarodni malonogometni turnir Agram'' (od 2001.)...

[[CSIO Kup nacija u Hrvatskoj|CSIO Kup nacija]] održava se povremeno na Hipodromu Zagreb od 1996. [[Zagreb Grand Prix (preponsko jahanje)|Zagreb Grand Prix]] je povremeno bodovan za FEI Show Jumping World Cup u pojedinačnoj konkurenciji.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=11. svjetski kup u preponskom jahanju (FEI Kup nacija)|url=http://www.hipodrom.hr/temaeccb.html?3|url-status=live|access-date=2022-02-12|website=www.hipodrom.hr}}&lt;/ref&gt;

U nekoliko navrata održan je [[ISSF Svjetski streljački kup u Hrvatskoj|ISSF Svjetski streljački kup]]. Održan je [[Grand_prix_Osijek#Ostalo|Svjetski kup u športskoj gimnastici]] 1982. godine.

2018. je otvorena prva atletska dvorana u Hrvatskoj s kružnom stazom. Nalazi se u paviljonu 1 Zagrebačkog velesajma.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=U Zagrebu otvorena prva atletska dvorana s kružnom stazom u Hrvatskoj|url=https://www.has.hr/index.php/vijesti/2688-u-zagrebu-otvorena-prva-atletska-dvorana-s-kruznom-stazom-u-hrvatskoj|journal=|archive-url=https://web.archive.org/web/20190530203457/https://www.has.hr/index.php/vijesti/2688-u-zagrebu-otvorena-prva-atletska-dvorana-s-kruznom-stazom-u-hrvatskoj|archive-date=30. svibnja 2019.|access-date=12. siječnja 2020.}}&lt;/ref&gt;

== Razvrstavanje gradskih četvrti po poštanskim brojevima ==
'''10000 Zagreb'''
* [[Črnomerec]]
* [[Donji grad]]
* [[Gornji grad – Medveščak]]
* [[Maksimir]]
* [[Peščenica – Žitnjak]] – ('''10373 Ivanja Reka''')
* [[Podsljeme]]
* [[Trešnjevka – jug]]
* [[Trešnjevka – sjever]]
* [[Trnje]]

'''10010 Zagreb – Sloboština'''
* [[Novi Zagreb – istok]]

'''10020 Zagreb – Novi Zagreb''', '''10250 Lučko''', '''10251 Hrvatski Leskovac'''
* [[Novi Zagreb – zapad]]

'''10040 Zagreb – Dubrava'''
* [[Donja Dubrava (zagrebačka gradska četvrt)|Donja Dubrava]]
* [[Gornja Dubrava (zagrebačka gradska četvrt)|Gornja Dubrava]]

'''10090 Zagreb – Susedgrad'''
* [[Podsused – Vrapče]]
* [[Stenjevec]]

'''10253 Donji Dragonožec''', '''10257 Brezovica'''
* [[Brezovica (Zagreb)|Brezovica]]

'''10360 Sesvete''', '''10361 Sesvetski Kraljevec''', '''10362 Kašina''', '''10363 Belovar''' 
* [[Sesvete]]

== Gradovi prijatelji ==
Zagreb ima uspostavljenu prijateljsku suradnju sa sljedećim gradovima:&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.zagreb.hr/mms/index.html |title=Gradovi prijatelji |archive-url=https://web.archive.org/web/20071222072716/http://www.zagreb.hr/mms/index.html |archive-date=22. prosinca 2007. |access-date=10. veljače 2008.}}&lt;/ref&gt;
{|
| valign=&quot;top&quot; |
* {{ZD|N|NJE}} [[Datoteka:Coat of arms of Mainz-2008 new.svg|15px]] '''[[Mainz]]''', [[Njemačka]] ''(1967.)''
* {{ZD|R|RUS}} [[Datoteka:Coat of Arms of Saint Petersburg (2003).svg|15px]] '''[[Sankt Peterburg]]''', [[Rusija]] ''(1968.)''
* {{ZD|N|NOR}} [[Datoteka:Tromsø komm.svg|15px]] '''[[Tromsø]]''', [[Norveška]] ''(1971.)''
* {{ZD|J|JAP}} [[Datoteka:Emblem of Kyoto, Kyoto (abbreviated).svg|15px]] '''[[Kyoto]]''', [[Japan]] ''(1972.)''
* {{ZD|P|POLJ}} [[Datoteka:POL Kraków COA.svg|15px]] '''[[Kraków]]''', [[Poljska]] ''(1975.)''
* {{ZD|P|POR}} [[Datoteka:LSB.png|15px]] '''[[Lisabon]]''', [[Portugal]] ''(1977.)''
* {{ZD|S|SAD}} [[Datoteka:Pittsburgh city coat.png|15px]] '''[[Pittsburgh, Pennsylvania|Pittsburgh]]''', [[SAD]] ''(1980.)''
* {{ZD|K|KIN}} [[Datoteka:Shanghaikanji.png|15px]]''' [[Šangaj]]''', [[Kina]] ''(1980.)''
| valign=&quot;top&quot; |
* {{ZD|I|ITA}} ''' [[Bologna]]''', [[Italija]] ''(1984.)''
* {{ZD|M|MAĐ}} [[Datoteka:Coa Hungary Town Budapest big.svg|15px]] '''[[Budimpešta]]''', [[Mađarska]] ''(1994.)''
* {{ZD|A|AUT}} [[Datoteka:Wien 3 Wappen.svg|15px]] '''[[Beč]]''', [[Austrija]] ''(1994.)''
* {{ZD|B|BIH}} [[Datoteka:Coat_of_arms_of_Sarajevo.svg|15px]] '''[[Sarajevo]]''', [[Bosna i Hercegovina]] ''(2001.)''
* {{ZD|S|SLO}} [[Datoteka:Blason ville si Ljubljana (Slovénie).svg|15px]] '''[[Ljubljana]]''', [[Slovenija]] ''(2001.)''
* {{ZD|S|SRB}} [[Datoteka:Small Coat of Arms Belgrade.svg|15px]] '''[[Beograd]]''', [[Srbija]] ''(2003.)''
* {{ZD|C|CG}} [[Slika:PodgoricaCOA.png|15px]] '''[[Podgorica]]''', [[Crna Gora]] ''(2006.)''
* {{ZD|U|UK}} [[Slika:Londonwappen.jpg|15px]] '''[[London]]''', [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] ''(2009.)''
|}

== Galerija ==
&lt;gallery&gt; 	 
Slika:Ban Jelacic Denkmal Zagreb.jpg|Spomenik banu Jelačiću na Trgu bana Josipa Jelačića
Slika:Glazbeni paviljon Zrinjevac Zagreb.jpg|Glazbeni paviljon na Zrinjevcu
Slika:Manduševac1.jpg|Zdenac Manduševac na [[Trg bana Jelačića (Zagreb)|Trgu bana Jelačića]]
Slika:King Tomislav.jpg|Spomenik kralju Tomislavu na istoimenom trgu
Slika:Zdenac života (Meštrović) 1.jpg|[[Zdenac života]] kipara [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]] ispred [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|HNK]]
Slika:Muzej_Mimara.jpg|[[Muzej Mimara]]
Slika:Leksikografski_Zavod_Miroslav_Krleža.jpg|Leksikografski zavod 'Miroslav Krleža'
Slika:Hrvatski institut za povijest ulaz.JPG|Grb na ulazu u Hrvatski institut za povijest
Slika:Jelacicplac.jpg|Jelačićev trg noću
&lt;/gallery&gt;

== Povezani članci ==

* [[Popis počasnih i zaslužnih građana Zagreba]]
* [[Popis zagrebačkih gradonačelnika]]
* [[Dodatak:Popis poznatih osoba grada Zagreba|Popis poznatih osoba grada Zagreba]]

== Bilješke ==
{{notelist}}

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Literatura ==
* Lelja Dobronić: ''Biskupski i kaptolski Zagreb'', Zagreb, 1991. {{ISBN|86-03-00521-4}}
* Lelja Dobronić: ''Graditelji i izgradnja Zagreba u doba historijskih stilova'', Zagreb, 1983.
* Lelja Dobronić: ''Zagrebački Kaptol i Gornji grad nekad i danas'', Zagreb, 1988.
* Dragutin Hirc: ''Stari Zagreb'', Zagreb, 2008. {{ISBN|978-953-150-842-1}}
* Snješka Knežević: ''Zagrebačka zelena potkova'', Zagreb, 1996. {{ISBN|953-0-60524-2}}
* Snješka Knežević: ''Zagrebu u središtu'', Zagreb, 2003. {{ISBN|953-181-049-4}}
* Gjuro Szabo: ''Stari Zagreb'', Zagreb, 1941.

== Također pogledajte ==

* [[Zagrebačka nadbiskupija]]
* [[Zagrebačka županija]]
* [[Zagrebačka županija (1201. – 1924.)]]
* [[Dodatak:Popis zagrebačkih gradonačelnika]]

== Vanjske poveznice ==
{{commons|Zagreb}}
* [http://www.zagreb.hr Službene stranice grada Zagreba]
* [http://www.zagreb-touristinfo.hr/ Turistička zajednica grada Zagreba]
* [https://www.zagrebacka-zupanija.hr/ Zagrebačka županija]
* [http://zagrebnet.mgz.hr/ ZagrebNET] [[Mrežni portal]] [[Muzej grada Zagreba|Muzeja grada Zagreba]]

{{ZG}}
{{Hrvatski gradovi}}
{{Hrvatske županije}}
{{Zagrebačke gradske četvrti}}
{{Gradska naselja Zagreba}}
{{Portal Hrvatska}}

[[Kategorija:Glavni gradovi u Europi]]
[[Kategorija:Hrvatske županije]]
[[Kategorija:Zagreb| ]]</text>
      <sha1>6935eefay0cto88uv5vlmhjl2cb93sf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Winston Churchill</title>
    <ns>0</ns>
    <id>10775</id>
    <revision>
      <id>6433149</id>
      <parentid>6430092</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T08:04:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Darrad2009</username>
        <id>157007</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>mala dopuna</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8100" xml:space="preserve">{{Infookvir političar 
|ime= Sir Winston Churchill
|datum rođenja=[[30. studenog]] [[1874.]]
|mjesto rođenja=[[Palača Blenheim]], [[Woodstock (pokrajina)|Woodstock]], [[Oxfordshire]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
|datum smrti= [[24. siječnja]] [[1965.]]
|mjesto smrti=[[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
|supruga= [[Clementine Churchill]]
|slika=Churchill portrait NYP 45063.jpg
|veličina=
|opis slike=
|malaslika       =
|opis male slike = Potpis
|podpredsjednik= 
|podpremijer= 
|zamjenik= [[Clement Attlee]]
|stranka= [[Konzervativna stranka (UK)|Konzervativna stranka]] ([[Torijevci|torijevac]]) ([[1900.]] – [[1904.]] i [[1924.]] – [[1964.]])&lt;br&gt;[[Liberalna stranka (UK)|Liberal]] ([[1904.]] – [[1924.]])
|položaj=[[Premijer Ujedinjenog Kraljevstva]]
|nasljednik= [[Clement Attlee]] 
|prethodnik= [[Neville Arthur Chamberlain|Neville Chamberlain]] 
|nasljednik2= [[Anthony Eden]] 
|prethodnik2= [[Clement Attlee]] 
|predsjednik=
|mandat_start=[[10. svibnja]], [[1940.]] 
|mandat_kraj=[[26. srpnja]], [[1945.]]
|mandat_start2=[[26. listopada]], [[1951.]]
|mandat_kraj2=[[7. travnja]], [[1955.]]
|položaj2=''[[Lider najodanije opozicije Njegovog Veličanstva]]''
|vjera= [[Anglikanstvo|Anglikanac]] (ne-pobožni)
|potpis = Winston Spencer Churchill's signature.jpg
}}
{{redirect|Churchill}}
'''Sir Winston Leonard Spencer Churchill''' ([[Palača Blenheim]], [[Woodstock, Oxfordshire|Woodstock]], [[Oxfordshire (grofovija)|Oxfordshire]], [[30. studenoga]] [[1874.]] – [[London]], [[24. siječnja]] [[1965.]]) bio je britanski državnik, vojnik i pisac koji je služio kao [[premijer Ujedinjenog Kraljevstva]] od [[1940.]] do [[1945.]], tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], te ponovno od [[1951.]] do [[1955.]] Osim dvije godine između 1922. i 1924., bio je član parlamenta (MP) od 1900. do 1964. i predstavljao je ukupno pet izbornih jedinica. Ideološki ekonomski [[Liberalizam|liberal]] i [[Imperijalizam|imperijalist]], veći dio svoje karijere bio je član [[Konzervativna stranka (UK)|Konzervativne stranke]], koju je vodio od 1940. do 1955. godine.

Općenito smatran jednom od najznačajnijih osoba 20. stoljeća, Churchill je i dalje popularan u Ujedinjenom Kraljevstvu i zapadnom svijetu, gdje se na njega gleda kao na pobjedničkog ratnog vođu koji je odigrao važnu ulogu u obrani europske [[Liberalna demokracija|liberalne demokracije]] od širenja [[Fašizam|fašizma]]. Hvaljen je i kao društveni reformator. Međutim, bio je kritiziran zbog nekih ratnih događaja, ali i zbog svojih imperijalističkih stavova. Kao pisac, Churchill je 1953. godine dobio [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]] za svoj povijesni i biografski rad. Bio je i slikar.

== Životopis ==
Sir Winston Leonard Spencer Churchill rođen je [[30. studenog]] [[1874.]] godine u mjestu [[Oxfordshire]]. Godine [[1895.]] završio je vojnu akademiju u [[Sandhurst]]u. Kao časnik britanske vojske borio se [[1897.]] – [[1898.]] protiv ustanika na sjeverozapadu [[Indija|Indije]], a [[1898.]] pod Kitchenerom, u bici kod Omdurmana ([[Sudan]]). Naredne godine napušta vojsku i neuspješno se kandidra kao član Konzervativne stranke za zastupnika u britanskom [[parlament]]u. Kao ratni dopisnik sudjelovao je u [[Burski rat|burskom ratu]] kada je ([[1898.]]) i zarobljen. Svojim podvizima i dopisima s bojišta stekao je veliku popularnost na osnovu koje je [[1900.]] izabran za zastupnika Donjeg doma. Četiri godine kasnije priključio se [[Liberalizam|Liberalnoj]] stranci. U periodu od [[1905.]] – [[1908.]] obnašao je dužnost državnog podtajnika za [[kolonije]], a u razdoblju [[1908.]] – [[1909.]] bio je ministar trgovine. No, iste godine preuzima dužnost ministra unutarnjih poslova i na njoj ostaje sve do [[1911.]] godine. Od tada pa sve do [[1915.]] prvi je lord Admiraliteta. Nakon neuspjele dardanelske operacije odlazi na Zapadni front kao zapovjednik bojne. Dvije godine kasnije, [[1917.]] ponovo preuzima ministarsku dužnost kao [[ministar]] za streljivo. Već naredne godine ([[1918.]]) postaje ministar [[rat]]a i [[Zrakoplovstvo|zrakoplovstva]]. Na tom mjestu ostaje sve do [[1921.]] godine. Od tada pa do [[1922.]] ministar je kolonija.

U vrijeme [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]] uporni je zagovornik intervencije protiv Sovjetske Rusije i jedan od glavnih organizatora intervencije. Neuspjeh i visoka cijena tog eksperimenta potakli su Lloyd Georgea da ga premjesti na na čelo ministarstva kolonija (1921. – 1922.). Godine 1924. iz Liberalne stranke prelazi u Konzervativnu stranku i iste godine postaje ministar financija. Na toj dužnosti ostaje sve do 1929. godine. Po dolasku [[Hitler]]a na vlast u Njemačkoj Churchill opominje Britaniju i poziva je da se što prije i što jače naoruža. Oštro osuđuje vladinu politiku popuštanja [[Hitler]]u, a [[Münchenski sporazum]] naziva porazom bez rata. Zalagao se za beskompromisni stav spram Hitlera kao jedini način na koji ga se može obuzdati. Nakon što je Britanija objavila rat Njemačkoj ([[3. rujna]] [[1939.]]) ulazi u Chamberlainovu vladu kao prvi lord Admiraliteta. U najtežim danima za Britaniju - nakon Savezničkog sloma u Norveškoj (10. svibnja [[1940.]]) i poslije pada Francuske postao je [[Premijer Ujedinjenog Kraljevstva|predsjednik britanske vlade]] i vođa Konzervativne stranke. U sudbonosnim trenucima kada je [[Velika Britanija]] sama stajala nasuprot nacističkoj Njemačkoj Churchillove riječi zadivile su čitav svijet: 

&quot;... Nikada nećemo malaksati ni popustiti. Ići ćemo do kraja ma kakva cijena bila; borit ćemo se na plažama; borit ćemo se na poljima i na ulicama; borit ćemo se u brdima; nikada se nećemo predati.&quot;

Tada je proklamirao i svoju parolu: Svaki čovjek i svaka država koji idu s Hitlerom naši su neprijatelji, i već 22. lipnja [[1941.]] nudi savez napadnutom [[SSSR]]-u. 


U skladu sa svojim gledištem da rat vode državnici i političari, a ne vojnici, bio je tvorac mnogih strateških poduhvata u [[Drugi svjetski rat|2. svjetskom ratu]]. Za vrijeme rata blisko je surađivao s američkim predsjednikom [[Franklin Delano Roosevelt|Rooseveltom]] s kojim je potpisao Atlantsku povelju (začetak Ujedinjenih naroda) i Zakon o zajmu i najmu, zahvaljujući kojem su Britanci primali američku vojnu pomoć. Na parlamentarnim izborima 1945. pobjedu odnosi Laburistička stranka. Ali na izborima 1951. laburisti gube vlast i u listopadu iste godine Konzervatinva stranka ponovo preuzima vlast. Godine 1953. Churchill dobiva [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]], a u travnju 1955. povlači se i mjesto ustupa najbližem suradniku [[Anthony Robert Eden|Anthonyju Robertu Edenu]].

==Djela==
* Lord Randolf Churchill
* Moje afričko putovanje
* Liberalizam i socijalni problem
* Povijest svjetskog rata
* Marlboro, njegov život i doba
* Korak po korak
* U borbu
* Neumoljiva borba
* Početak kraja
* Memoari iz 2. svjetskog rata
* Svjetska kriza (The World Crisis, pisano 1923. – 1929.)
* Drugi svjetski rat (The Second World War, pisano 1948. – 1953.)
* Povijest naroda engleskog govornog područja (A History of the English-speaking Peoples, pisano 1956. – 1958.)

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
{{Wikicitat}}
{{commonscat}}
{{Nobelova nagrada za književnost}}
{{Osobe hladnoga rata}}

{{GLAVNIRASPORED:Churchill, Winston}}
[[Kategorija:Premijeri Ujedinjenog Kraljevstva]]
[[Kategorija:Britanski književnici]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za književnost]]
[[Kategorija:Britanski političari do 1914.]]
[[Kategorija:Britanski vojni zapovjednici u Prvom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Britanski političari u Prvom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Britanski političari između dva svjetska rata]]
[[Kategorija:Britanski političari u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Britanski političari 1945.-1989.]]
[[Kategorija:Britanski državnici]]
[[Kategorija:Masoni]] &lt;!-- izvor: https://www.swr.de/swr2/programm/sendungen/wissen/freimaurer/-/id=660374/did=19514522/nid=660374/1c0rf41/index.html--&gt;</text>
      <sha1>75o0tf7tnmduuoult5fo19egh1bq48u</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433158</id>
      <parentid>6433149</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T09:27:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Darrad2009</username>
        <id>157007</id>
      </contributor>
      <comment>dopune i korekture</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9395" xml:space="preserve">{{Infookvir političar 
|ime= Sir Winston Churchill
|datum rođenja=[[30. studenog]] [[1874.]]
|mjesto rođenja=[[Palača Blenheim]], [[Woodstock (pokrajina)|Woodstock]], [[Oxfordshire]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
|datum smrti= [[24. siječnja]] [[1965.]]
|mjesto smrti=[[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
|supruga= [[Clementine Churchill]]
|slika=Churchill portrait NYP 45063.jpg
|veličina=
|opis slike=
|malaslika       =
|opis male slike = Potpis
|podpredsjednik= 
|podpremijer= 
|zamjenik= [[Clement Attlee]]
|stranka= [[Konzervativna stranka (UK)|Konzervativna stranka]] ([[Torijevci|torijevac]]) ([[1900.]] – [[1904.]] i [[1924.]] – [[1964.]])&lt;br&gt;[[Liberalna stranka (UK)|Liberal]] ([[1904.]] – [[1924.]])
|položaj=[[Premijer Ujedinjenog Kraljevstva]]
|nasljednik= [[Clement Attlee]] 
|prethodnik= [[Neville Arthur Chamberlain|Neville Chamberlain]] 
|nasljednik2= [[Anthony Eden]] 
|prethodnik2= [[Clement Attlee]] 
|predsjednik=
|mandat_start=[[10. svibnja]], [[1940.]] 
|mandat_kraj=[[26. srpnja]], [[1945.]]
|mandat_start2=[[26. listopada]], [[1951.]]
|mandat_kraj2=[[7. travnja]], [[1955.]]
|položaj2=''[[Lider najodanije opozicije Njegovog Veličanstva]]''
|vjera= [[Anglikanstvo|Anglikanac]] (ne-pobožni)
|potpis = Winston Spencer Churchill's signature.jpg
}}
{{redirect|Churchill}}
'''Sir Winston Leonard Spencer Churchill''' ([[Palača Blenheim]], [[Woodstock, Oxfordshire|Woodstock]], [[Oxfordshire (grofovija)|Oxfordshire]], [[30. studenoga]] [[1874.]] – [[London]], [[24. siječnja]] [[1965.]]) bio je britanski državnik, vojnik i pisac koji je služio kao [[premijer Ujedinjenog Kraljevstva]] od [[1940.]] do [[1945.]], tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], te ponovno od [[1951.]] do [[1955.]] Osim dvije godine između 1922. i 1924., bio je član parlamenta (MP) od 1900. do 1964. i predstavljao je ukupno pet izbornih jedinica. Ideološki ekonomski [[Liberalizam|liberal]] i [[Imperijalizam|imperijalist]], veći dio svoje karijere bio je član [[Konzervativna stranka (UK)|Konzervativne stranke]], koju je vodio od 1940. do 1955. godine.

Općenito smatran jednom od najznačajnijih osoba 20. stoljeća, Churchill je i dalje popularan u Ujedinjenom Kraljevstvu i zapadnom svijetu, gdje se na njega gleda kao na pobjedničkog ratnog vođu koji je odigrao važnu ulogu u obrani europske [[Liberalna demokracija|liberalne demokracije]] od širenja [[Fašizam|fašizma]]. Hvaljen je i kao društveni reformator. Međutim, bio je kritiziran zbog nekih ratnih događaja, ali i zbog svojih imperijalističkih stavova. Kao pisac, Churchill je 1953. godine dobio [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]] za svoj povijesni i biografski rad. Bio je i slikar.

== Životopis ==
Sir Winston Leonard Spencer Churchill rođen je [[30. studenog]] [[1874.]] godine u palači Blenheim u Woodstocku, grofovija Oxfordshire. Godine [[1895.]] završio je [[Kraljevska vojna akademija, Sandhurst|Kraljevsku vojnu akademiju]], ''The Royal Military College (RMC)'', u [[Sandhurst, Berkshire|Sandhurstu]], grofovija [[Berkshire (grofovija)|Berkshire]]. Kao časnik britanske vojske borio se [[1897.]] – [[1898.]] protiv ustanika na sjeverozapadu [[Indija|Indije]], a [[1898.]] pod [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskim]] [[feldmaršal]]om [[Horatio Herbert Kitchener|Kitchenerom]], u bici kod [[Omdurman]]a ([[Sudan]]). Naredne godine napušta vojsku i neuspješno se kandidra kao član [[Konzervativna stranka (UK)|Konzervativne stranke]] za zastupnika u britanskom [[parlament]]u.&lt;br&gt; 
Kao ratni dopisnik za ''Morning Posta'' pod uredništvom Jamesa Nicola Dunna sudjelovao je u [[Burski rat|burskom ratu]]. U listopadu [[1898.]]  otputovao je u zonu sukoba u blizini [[Ladysmith, KwaZulu-Natal|Ladysmitha]], koju su tada opsjedale burske trupe. Nakon što je njegov vlak iskočio iz tračnica usljed granatiranja burskog topništva biva zarobljen te je kao ratni zarobljenik interniran u logor za burske zarobljenike u [[Pretoria|Pretoriji]]. U prosincu Churchill uspijeva pobjeći iz zatvora a izbjegao je otmičarima tako što se sklonio u vagonu teretnog vlaka da bi na kraju stigao na sigurno, u [[Portugalska Istočna Afrika|Portugalsku Istočnu Afriku]] (povijesno ime za [[Mozambik]]). Njegov bijeg izazvao je veliki publicitet pa je svojim podvizima i dopisima s bojišta stekao veliku popularnost na osnovu koje je [[1900.]] izabran za zastupnika Donjeg doma. Četiri godine kasnije priključio se [[Liberalizam|Liberalnoj]] stranci. U periodu od [[1905.]] – [[1908.]] obnašao je dužnost državnog podtajnika za [[Kolonija|kolonije]], a u razdoblju [[1908.]] – [[1909.]] bio je ministar trgovine. No, iste godine preuzima dužnost ministra unutarnjih poslova i na njoj ostaje sve do [[1911.]] godine. Od tada pa sve do [[1915.]] prvi je lord Admiraliteta. Nakon neuspjele [[Galipoljska bitka|galipoljske bitke]] odlazi na Zapadni front kao zapovjednik bojne. Dvije godine kasnije, [[1917.]] ponovo preuzima ministarsku dužnost kao [[ministar]] za [[streljivo]]. Već naredne godine ([[1918.]]) postaje ministar [[rat]]a i [[Zrakoplovstvo|zrakoplovstva]]. Na tom mjestu ostaje sve do [[1921.]] godine. Od tada pa do [[1922.]] ministar je kolonija.

U vrijeme [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]] uporni je zagovornik intervencije protiv Sovjetske Rusije i jedan od glavnih organizatora intervencije. Neuspjeh i visoka cijena tog eksperimenta potakli su [[David Lloyd George|Lloyd Georgea]] da ga premjesti na čelo ministarstva kolonija ([[1921.]] – [[1922.]]). Godine [[1924.]] iz Liberalne stranke prelazi u Konzervativnu stranku i iste godine postaje ministar financija. Na toj dužnosti ostaje sve do [[1929.]] godine. Po dolasku [[Hitler]]a na vlast u [[Njemačka|Njemačkoj]] Churchill opominje Britaniju i poziva je da se što prije i što jače naoruža. Oštro osuđuje vladinu politiku popuštanja [[Hitler]]u, a [[Münchenski sporazum]] naziva porazom bez [[rat]]a. Zalagao se za beskompromisni stav spram Hitlera kao jedini način na koji ga se može obuzdati. Nakon što je Britanija objavila rat Njemačkoj ([[3. rujna]] [[1939.]]) ulazi u [[Neville Chamberlain|Chamberlainovu]] vladu kao Prvi lord Admiraliteta, ''First Lord of the Admiralty''. U najtežim danima za Britaniju - nakon Savezničkog sloma u [[Norveška|Norveškoj]] ([[10. svibnja]] [[1940.]]) i poslije pada [[Francuska|Francuske]] postao je [[Premijer Ujedinjenog Kraljevstva|predsjednik britanske vlade]] i vođa Konzervativne stranke. U sudbonosnim trenucima kada je [[Velika Britanija]] sama stajala nasuprot [[Treći Reich|nacističkoj Njemačkoj]] Churchillove riječi zadivile su čitav svijet: 

&quot;... Nikada nećemo malaksati ni popustiti. Ići ćemo do kraja ma kakva cijena bila; borit ćemo se na plažama; borit ćemo se na poljima i na ulicama; borit ćemo se u brdima; nikada se nećemo predati.&quot;

Tada je proklamirao i svoju parolu: Svaki čovjek i svaka država koji idu s Hitlerom naši su neprijatelji, i već [[22. lipnja]] [[1941.]] nudi savez napadnutom [[SSSR]]-u. 

U skladu sa svojim gledištem da rat vode državnici i političari, a ne vojnici, bio je tvorac mnogih strateških poduhvata u [[Drugi svjetski rat|2. svjetskom ratu]]. Za vrijeme rata blisko je surađivao s [[Sjedinjene Američke Države|američkim]] predsjednikom [[Franklin Delano Roosevelt|Rooseveltom]] s kojim je potpisao [[Atlantska povelja|Atlantsku povelju]] (začetak [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]]) i Zakon o zajmu i najmu, ''(engl. Lend-Lease (Public Law 77-11))'' zahvaljujući kojem su Britanci primali američku vojnu pomoć. Na parlamentarnim izborima [[1945.]] pobjedu odnosi Laburistička stranka. Ali na izborima [[1951.]] laburisti gube vlast i u listopadu iste godine Konzervatinva stranka ponovo preuzima vlast. Godine [[1953.]] Churchill dobiva [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]], a u travnju [[1955.]] povlači se i mjesto ustupa najbližem suradniku [[Anthony Eden|Anthonyju Robertu Edenu]].

==Djela==
* Lord Randolf Churchill
* Moje afričko putovanje
* Liberalizam i socijalni problem
* Povijest svjetskog rata
* Marlboro, njegov život i doba
* Korak po korak
* U borbu
* Neumoljiva borba
* Početak kraja
* Memoari iz 2. svjetskog rata
* Svjetska kriza (The World Crisis, pisano 1923. – 1929.)
* Drugi svjetski rat (The Second World War, pisano 1948. – 1953.)
* Povijest naroda engleskog govornog područja (A History of the English-speaking Peoples, pisano 1956. – 1958.)

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
{{Wikicitat}}
{{commonscat}}
{{Nobelova nagrada za književnost}}
{{Osobe hladnoga rata}}

{{GLAVNIRASPORED:Churchill, Winston}}
[[Kategorija:Premijeri Ujedinjenog Kraljevstva]]
[[Kategorija:Britanski književnici]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za književnost]]
[[Kategorija:Britanski političari do 1914.]]
[[Kategorija:Britanski vojni zapovjednici u Prvom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Britanski političari u Prvom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Britanski političari između dva svjetska rata]]
[[Kategorija:Britanski političari u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Britanski političari 1945.-1989.]]
[[Kategorija:Britanski državnici]]
[[Kategorija:Masoni]] &lt;!-- izvor: https://www.swr.de/swr2/programm/sendungen/wissen/freimaurer/-/id=660374/did=19514522/nid=660374/1c0rf41/index.html--&gt;</text>
      <sha1>64jnhy0d1b1f4iwcrqn5epmb6rq3g7l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Standardni jezik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>10921</id>
    <revision>
      <id>6432901</id>
      <parentid>6422798</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T14:36:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Artus</username>
        <id>90507</id>
      </contributor>
      <comment>aktualizirane reference</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7777" xml:space="preserve">'''Standardni jezik''' je nadregionalni oblik [[jezik]]a svih slojeva društva.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite book |last=Stedje |first=Astrid |year=2001 |edition=5. |title=Deutsche Sprache gestern und heute : Einführung in Sprachgeschichte und Sprachkunde |language=de|location=München |publisher=Fink |pages=222 |isbn=3770525140 |oclc=491865109}}&lt;/ref&gt; Nadregionalnost je njegovo osnovno svojstvo i glavni motiv njegova nastanka.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Daneš |first=František |editor1-last=Ammon |editor1-first=Ulrich |editor2-last=Dittmar |editor2-first=Norbert |editor3-last=Mattheier |editor3-first=Klaus J. (ur.) |title=Soziolinguistik: Ein internationales Handbuch zur Wissenschaft von Sprache und Gesellschaft II |publisher=Mouton de Gruyter |pages=1507 |chapter=Herausbildung und Reform von Standardsprachen |series=Handbücher zur Sprach- und Kommunikationswissenschaft 3.2 |location=Berlin &amp; New York |year=1988 |language=de|isbn=3-11-011645-6 |oclc=639109991}}&lt;/ref&gt; Svojom nadregionalnošću standardni jezik se razlikuje od ''[[dijalekt|dijalekata]]'', koji su regionalni idiomi. A svojstvom da obuhvaća sve slojeve društva standardni jezik se razlikuje od ''sociolekata'', koji su jezici pojedinih slojeva društva. To znači da standardni jezik ima šire područje prostiranja od dijalekata i od sociolekata. Zato se u definicijama standardnog jezika navodi da on natkriljuje dijalekte i sociolekte.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Lewandowski |first=Theodor |year=1990 |edition=5. izd. |title=Linguistisches Wörterbuch |language=de|series=Uni-Taschenbücher. Bd. 1518 |location=Heidelberg &amp; Wiesbaden |publisher=Quelle und Meyer |pages=1096 |isbn=3494021732}}&lt;/ref&gt; Standardni jezici mogu biti monocentrični, kakav je [[japanski]], [[ruski]] ili [[islandski]], a mogu biti i [[Policentrični standardni jezik|policentrični]], kad različite nacije govore svaka svoju standardnu varijantu jednog zajedničkog standardnog jezika, kakav je slučaj s [[engleski]]m jezikom, [[njemački]]m, [[francuski]]m itd.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Clyne |first=Michael G. |title=Pluricentric Languages: Differing Norms in Different Nations |url=http://books.google.hr/books?id=wawGFWNuHiwC&amp;printsec=frontcover&amp;hl=hr&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false |publisher=Mouton de Gruyter |pages=481 |series=Contributions to the sociology of language 62 |location=Berlin &amp; New York |year=1992 |language=engleskom |isbn=3-11-012855-1 |oclc=24668375 |accessdate=2013-02-04}}&lt;/ref&gt;

== Uzroci standardizacije ==

{{Quote box
 | width = 25em
 | align = left
 | quote = Do standardizacije jezika dolazi kad se poteškoće u [[Komunikacija|komunikaciji]] između jezično različitih regija i slojeva društva žele ukloniti. Tada se odabire jedan jezik za nadregionalni, i regije koje ga dotad nisu govorile i slojevi društva koji ga dotad nisu koristili pristaju preći na njega.
Tako su u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] jezično različite [[Kajkavski|kajkavska]], [[Čakavski|čakavska]] i [[Štokavski|štokavska]] regija odlučile uzeti štokavski za nadregionalni jezik.
 | source = [[Citat]] [[Snježana Kordić|Snježane Kordić]]&lt;ref name=&quot;Kord&quot;&gt;{{cite book |last=Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |year=2018 |orig-year=1. izd. 2010|title=Jezik i nacionalizam |chapter=Zašto je potreban standardni jezik |url=http://bib.irb.hr/datoteka/475567.Jezik_i_nacionalizam.pdf |format=PDF|series=Rotulus Universitas |location=Zagreb |publisher=Durieux |pages=70–74 |doi=10.2139/ssrn.3467646 |isbn=978-953-188-311-5 |oclc=729837512 |id={{CROSBI|475567}}. {{NSK-zapis|id=000736796}} |accessdate=2022-07-26}}&lt;/ref&gt; koji je bio ispisan kao eksponat na zidu Galerije na katu [[KIC|KIC-a]] u [[Zagreb]]u [[2022]]. na [[izložba|izložbi]] &quot;Jezik je virus&quot; ([[Kustos (muzej)|kustos]] i umjetničko vodstvo: Emil Matešić).&lt;ref&gt;{{YouTube|lf9kWTS6BY0|Video prezentacija izložbe &quot;Jezik je virus&quot;}}&lt;/ref&gt;}}

Širenje standardnog jezika u svim regijama i slojevima društva, njegova ''implementacija'', omogućeni su time što je krajem 19. stoljeća uvedeno da je on obvezan u školama. Da bi se standardni jezik lakše učio, nastajala su ''kodificirajuća'' djela ([[gramatika|gramatike]], [[rječnik|rječnici]], [[pravopis]]i) koja su opisivala njegove ''uporabne norme''. Kodifikacija, dakle, nije izmišljanje i nametanje normi, nego ''u normalnom slučaju je kodificiranje jezičnih normi zapisivanje zbroja onoga što je već prihvaćeno''.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Hundt |first=Markus |editor1-last=Lenz |editor1-first=Friedrich |editor2-last=Schierholz |editor2-first=Stefan (ur.) |title=Corpuslinguistik in Lexik und Grammatik |chapter=Grammatikalität – Akzeptabilität – Sprachnorm. Zum Verhältnis von Korpuslinguistik und Grammatikalitätsurteilen |language=de|publisher=Stauffenburg |pages=22 |series=Stauffenburg Linguistik, Bd. 37 |location=Tübingen |year=2005 |isbn=3860577859}}&lt;/ref&gt;

== Polifunkcionalnost ==

Korištenje standardnog jezika u najraznovrsnijim područjima društvenog života, npr. u [[znanost]]i, [[novinarstvo|novinarstvu]], [[administracija|administraciji]], [[književnost]]i, svakodnevnoj komunikaciji itd., pokazuje da je on naspram dijalekata i sociolekata ''polivalentan'' i ''polifunkcionalan''. ''Polivalentnost'' se sastoji u tome da standardni jezik opslužuje sve sfere društvenog života. ''Polifunkcionalnost'' se sastoji u tome da je standardni jezik raslojen na funkcionalne stilove, a to su znanstveni, novinski, književnički, administrativni i [[razgovor]]ni stil.&lt;ref name=&quot;Kord&quot;/&gt;

''Standardni jezik'' kodificiran je oblik [[jezik]]a. U nekim lingvističkim tradicijama pojam ''standardni jezik'' koristi se kao sinonim termina ''književni/literarni jezik'' (npr. {{jezik|rus|literaturnyj jazyk}}, {{jezik|pl|język literacki}}), no u hrvatskoj lingvističkom području se ti pojmovi ne rabe kao sinonimi, iz dva razloga:
* u [[književnost]]i se ne upotrebljava samo standardni jezik, rabe se i dijalekti, žargoni i slično.
* standardni jezik nije u uporabi samo u [[književnost]]i, nego također i u znanosti, administraciji, medijima.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Brozović |first=Dalibor |authorlink=Dalibor Brozović |year=1970 |title=Standardni jezik |location=Zagreb |publisher=Matica hrvatska |pages=15}}&lt;/ref&gt;

U poljskoj tradiciji se termini ''język ogólny'' (''opći jezik''), ''język standardowy'' (''standardni jezik'') i ''język literacki'' (''literarni jezik'') često koriste kao sinonimi,&lt;ref&gt;{{cite book |author=K. Ozóg |others=J. Bartmiński (red.) |chapter=Ustna odmiana języka ogólnego |title=Współczesny język polski |work=Encyklopedia kultury polskiej XX wieku |volume=2 |location=Wroctaw |year=1993 |pages=87}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.edupedia.pl/words/index/show/489204_slownik_terminow_gramatycznych-jzyk_oglny.html |title=język ogólny |work=Słownik terminów gramatycznych |publisher=Edupedia |accessdate=18. studenoga 2018.}}&lt;/ref&gt; no naziv ''język literacki'' kao izraz za kodificirani oblik jezika smatra se zastarjelim i obično napušta u korist prva dva termina.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://sjp.pwn.pl/poradnia/haslo/jezyk-literacki;3980.html |author=Mirosław Bańko |date=2003-06-23 |accessdate=2019-01-01 |title=język literacki |work=Poradnia językowa PWN}}&lt;/ref&gt;

== Povezani članci ==
* [[Policentrični standardni jezik]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=135859 Jezik] Radoslav Katičić: O standardnom i književnom jeziku, sv. 56, br. 2, travanj 2009.
* [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/161156/dialect/27146/Standard-languages#ref393732 O standardnom jeziku u ''Encyclopedia Britannica''] {{eng icon}}

[[Kategorija:Jezikoslovlje]]
[[Kategorija:Jezici]]</text>
      <sha1>s68ybq9kcvjopab6h8v0xikw66g9drr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti</title>
    <ns>0</ns>
    <id>11091</id>
    <revision>
      <id>6433178</id>
      <parentid>6298005</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T10:39:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>poveznicu ispravih</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19554" xml:space="preserve">{{Wikipedizirati}}
{{bolji izvori}}
{{Infookvir HAZU
| ime           = Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
| latinsko ime  = '''''Academia Scientiarum et Artium Croatica'''''&lt;br&gt;
| slika         = Croatian Academy of Science and Arts.JPG
| veličina      = 300px
| opis slike    = Pročelje palače HAZU
| sjedište      = Trg Nikole Šubića Zrinskog 11, [[Zagreb]]
| razred        = 
| zavod         = 
| osnutak       = [[29. travnja]] [[1861.]] ([[Dan HAZU]])
| osnivač       = [[Hrvatski sabor]]
| članstvo      = 160 redovnih članova&lt;br&gt;160 dopisnih članova&lt;br&gt;100 članova suradnika
| ustrojstvo    = 
| predsjednik   = [[Franjo Rački]] (1866. – 1886.)&lt;br&gt;[[Pavao Muhić]] (1887. – 1890.)&lt;br&gt;[[Josip Torbar]] (1890. – 1900.)&lt;br&gt;[[Tadija Smičiklas]] (1900. – 1914.)&lt;br&gt;[[Tomislav Maretić]] (1914. – 1918.)&lt;br&gt;[[Vladimir Mažuranić (leksikograf)|Vladimir Mažuranić]] (1918. – 1921.)&lt;br&gt;[[Gustav Janeček]] (1921. – 1924.)&lt;br&gt;[[Gavro Manojlović]] (1924. – 1933.)&lt;br&gt;[[Albert Bazala]] (1933. – 1941.)&lt;br&gt;[[Tomo Matić]] (1942. – 1945.)&lt;br&gt;[[Andrija Štampar]] (1947. – 1958.)&lt;br&gt;[[Grga Novak]] (1958. – 1978.)&lt;br&gt;[[Jakov Sirotković]] (1978. – 1991.)&lt;br&gt;[[Ivan Supek]] (1991. – 1997.)&lt;br&gt;[[Ivo Padovan]] (1997. – 2003.)&lt;br&gt;[[Milan Moguš]] (2004. – 2010.)&lt;br&gt;[[Zvonko Kusić]] (2011. – 2018.)&lt;br&gt;[[Velimir Neidhardt]] (2019. - )
| tajnik        = 
| članovi       = 
| voditelj      = 
| djelatnici    = 
| djelatnosti   = promicanje hrvatske znanosti i umjetnosti, poticanje i organiziranje znanstvene i umjetničke djelatnosti te razvijanje znanstvene i kulturne suradnje Hrvatske s drugim zemljama
| nakladništvo  = [https://info.hazu.hr/upload/file/Dokumenti/150_HAZU%20spomenica_15-7.pdf ''HAZU 1861. - 2011.''] (spomenica)&lt;br&gt;
''[[Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]]'' i veći broj časopisa i nakladničkih nizova pojedinih jedinica Akademije
| web stranica  = https://www.info.hazu.hr
}}

'''Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti''' ('''HAZU''') najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija. Utemeljitelj HAZU bio je [[Josip Juraj Strossmayer]]. Pitanje osnivanja Akademije biskup je Strossmayer službeno pokrenuo na sjednici [[Hrvatski sabor|Hrvatskoga sabora]] od 29. travnja [[1861.]] (danas [[Dan HAZU]]).&lt;ref name=&quot;osnutak&quot;&gt;[https://www.info.hazu.hr/povijest/osnutak-akademije/ HAZU.hr, Osnutak Akademije], pristupljeno 31. travnja 2021.&lt;/ref&gt;

== Povijest ==
[[File:Josip Juraj Strossmayer.jpg|thumb|left|[[Josip Juraj Strossmayer]], inicijator osnivanja Akademije.]]
Već u [[16. stoljeće|16. st.]] Hrvati su imali svoje akademije, znanstvene ustanove ili znanstvena društva najuglednijih i najučenijih ljudi, koji su uzeli sebi kao zadaću da svojim izdanjima, raspravama i povremenim akademičkim sastancima stalno daju nove poticaje znanstvenom istraživanju i gojenju čiste znanosti, umjetnosti i moralnih vrlina. Pripreme za osnutak današnje ''Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu'' (HAZU) učinjene su u sam osvit hrvatskoga narodnog preporoda. Preporodne zamisli o osnivanju &quot;učenog društva&quot; izrečene u prvim desetljećima prošloga stoljeća u skladu s težnjama prvaka narodnoga buđenja, oblikovane su u zaključke Hrvatskoga sabora iz 1836. pa potom 1843, 1845. i 1847. godine, koje su vodile prema osnivanju ustanove od općeg nacionalnog značenja, najviše znanstvene i umjetničke ustanove: akademije znanosti. 

[[Revolucija_1848. – 1849.|Revolucionarni]] su događaji sljedećih godina i potom apsolutizam unutar [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] monarhije odgodili na više od deset godina izvršenje navedenih odluka. Nakon tzv. Luksemburškog manifesta cara [[Franjo_Josip_Austrijski|Franje Josipa I.]] donekle se liberalizira politički i društveni život, pa novi Ustav od 1860. osigurava neovisan Hrvatski sabor. U tu svrhu sazvana Banska konferencija bila je važna i za osnivanje nacionalne akademije. Temelje HAZU položio je [[Josip Juraj Strossmayer]], 10. prosinca 1860., kada je prvoj Banskoj konferenciji uputio pismenu darovnicu i dao novčani prilog (50.000 forinti) nužan za zakladu akademije. Njegov primjer ubrzo slijedi cijela Hrvatska. Upravo izabrani Hrvatski sabor 15. travnja 1861. već [[29. travnja]] iste godine jednoglasno prihvaća Strossmayerov prijedlog o osnutku ''Akademije znanosti'' i stavlja je u svoju zaštitu, a istoga dana izabran je odbor koji će izraditi statut Akademije, s jasnim određenjem njezine svrhe i ustroja. Tada su prihvaćena Pravila i u obliku zakonskoga prijedloga poslana kralju na sankciju, koji ih potvrđuje tek 7. kolovoza 1863. uz zahtjev za promjenom određenih tekstualnih izričaja zbog posebnih interesa bečkih političkih čimbenika. Novoizabrani Sabor 1865. prerađuje Pravila i kralj odobrava prilično izmijenjena pravila o Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti tek 4. ožujka 1866. godine. Odmah zatim vladar je potvrdio i prvih 14 (od 16) pravih članova Akademije. Ta pravila ostala su nepromijenjena do početka [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskoga rata]].&lt;ref name=&quot;osnutak&quot;/&gt;

Na sjednici 26. srpnja [[1866.]] članovi prihvaćaju ''Poslovnik'' te biraju [[Josip Juraj Strossmayer|Josipa Jurja Strossmayera]] za pokrovitelja, a kanonika i povjesničara [[Franjo Rački|Franju Račkoga]] za prvog predsjednika. Bila su osnovana tri razreda: historičko-filološki, filozofičko-juridički i matematičko-prirodoslovni. Zahvaljujući naraslomu fondu, od 1919. djeluje još i umjetnički razred. a knjižnice i arhiva osobito je dragocjena arhivska zbirka glagoljskih rukopisa, koja je među najvećima u svijetu. Zahvaljujući poklonu zbirke slika J. J. Strossmayera, utemeljena je Galerija starih majstora – službeno otvorena 1884. smještanjem slika u prostorije današnje Akademijine zgrade na Zrinjskom trgu u Zagrebu. 

Nacionalna akademija znanosti i umjetnosti u svojim je početnim danima uzela ime akademije ''Slavorum meridionalium'' (južnoslavenska) kao iskaz romantično-utopijskog pogleda na slavensko jedinstvo europskog juga, da bi tek u doba samostalne Hrvatske (ne računajući odluku o hrvatskom imenu iz vremena Banovine Hrvatske i razdoblja [[NDH]]) u potpunosti zadobila narodno ime koje i danas nosi u skladu s riječima [[Franjo Rački|Franje Račkoga]]: '''''&quot;Naša je Akademija osnovana ponajprije da hrvatskomu narodu služi, da ispituje njegov jezik, njegovu povijest i književnost, domovine njegove prirodne odnošaje.&quot; '''''

Hrvatska akademija svake godine 29. travnja slavi Dan Akademije u spomen na odluku Hrvatskoga sabora o osnivanju akademije znanosti. Toga se dana istaknutim pojedincima dodjeljuju [[Nagrada HAZU|Nagrade HAZU]].

== Glavne zadaće == 
Glavne zadaće Akademije utvrđene su u članku 3. Zakona o HAZU, i to kako slijedi:

* Akademija potiče i organizira znanstveni rad i zalaže se za primjenu postignutih rezultata, razvija umjetničku i kulturnu djelatnost i brine o hrvatskoj kulturnoj baštini i njezinoj afirmaciji u svijetu;
* objavljuje rezultate znanstvenih istraživanja i umjetničkog stvaralaštva;
* daje prijedloge i mišljenja za unapređivanje znanosti i umjetnosti na područjima koja su od osobite važnosti za Republiku Hrvatsku.

== Članstvo ==
[[Datoteka:Narodni dom 2.JPG|minijatura|250px|[[Narodni dom u Zagrebu|Palača Narodnoga doma]], prvo Akademijino sjedište.]]
Članovi Akademije su počasni, redoviti i dopisni te članovi suradnici. Akademija je započela [[1866.]] godine sa 16 redovitih članova, dok ih danas može imati do 160, iako ih se nikad ne bira do tog broja. Na dan 1. siječnja 2022. bila su 123 redovita člana. 

'''Redoviti članovi:'''
Za redovitoga člana može biti izabran [[znanost|znanstvenik]] ili [[umjetnost|umjetnik]], državljanin [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]], čiji su rezultati i dometi na polju znanosti ili umjetnosti po svojoj visokoj vrijednosti općepriznati. 

'''Počasni članovi'''
Za počasnoga člana može biti izabrana osoba osobito zaslužna za razvoj i napredak znanosti i umjetnosti. 

'''Dopisni članovi:'''
Za dopisnoga člana biraju se u pravilu istaknuti znanstvenici i umjetnici iz inozemstva koji u nekom obliku surađuju s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti. Među njima su mnogi dobitnici najvećih nagrada u znanosti i umjetnosti. Dopisnih članova može biti do 160. 

'''Članovi suradnici:'''
Za člana suradnika biraju se u pravilu mlađi znanstvenici ili umjetnici iz Republike Hrvatske, a može ih biti najviše 100.

== Ustroj ==
[[File:Abraham s sacrifice of Isaac - Federico Bencovich.jpg|thumb|''[[Abraham žrtvuje Izaka]]'' [[Federiko Benković|Federika Benkovića]] čuva se u [[Strossmayerova galerija starih majstora|Strossmayerovoj galeriji starih majstora]].]]
===Razredi===
Nosioci Akademijinih zadataka su razredi. Radni sastav razredā čine redoviti članovi, a u širi sastav ulaze i dopisni članovi i članovi suradnici. Razredi, koje vode njihovi tajnici, svoje odluke donose na sjednicama. U Akademiji djeluju ovi razredi:

* I. Razred za društvene znanosti
* II. Razred za matematičke, fizičke i kemijske znanosti (Odbor za fiziku, Odbor za kemiju, Odbor za matematiku)
* III. Razred za prirodne znanosti (Odbor za geokemiju, Odbor za krš, Odbor za primijenjenu genomiku)
* IV. Razred za medicinske znanosti (Odbor za alergologiju, kliničku imunologiju i biološke preparate, Odbor za animalnu i komparativnu patologiju, Odbor za aterosklerozu, Odbor za genomiku i proteomiku u onkologiji, Odbor za kardiovaskularne bolesti, Odbor za medicinsku leksikografiju, Odbor za medicinu rada, športa i zdravstvenu ekologiju, Odbor za neuroznanost i bolesti mozga, Odbor za orofacijalne bolesti, Odbor za tumore)
* V. Razred za filološke znanosti (Odbor za dijalektologiju, Odbor za etimologiju, Odbor za hrvatski latinitet, Odbor za leksikografiju, Odbor za onomastiku, Odbor za orijentalistiku)
* VI. Razred za književnost
* VII. Razred za likovne umjetnosti
* VIII. Razred za glazbenu umjetnost i muzikologiju
* IX. Razred za tehničke znanosti

===Znanstvenoistraživačke jedinice===
Akademija ima i svoje znanstvenoistraživačke i umjetničke jedinice u Zagrebu i izvan Zagreba koje se u pravilu nalaze u nadležnosti pojedinih razreda. Njihove voditelje na prijedlog razredā imenuje predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Znanstvenoistraživačke su jedinice:

* Zavod za povijesne i društvene znanosti u Zagrebu (Odsjek za povijesne znanosti, Odsjek za arheologiju, Odsjek za etnologiju, Odsjek za ekonomska istraživanja)
* Kabinet za arhitekturu i urbanizam i Arhiv za likovne umjetnosti
* Kabinet za pravne, političke i sociološke znanosti “Juraj Križanić”
* Jadranski zavod
* Zavod za povijest i filozofiju znanosti (Odsjek za povijest prirodnih i matematičkih znanosti, Odsjek za filozofiju znanosti, Odsjek za povijest medicinskih znanosti)
* [[Zavod za ornitologiju|Zavod za ornitologiju u Zagrebu]]
* Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara u Zagrebu
* Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe (Odsjek za povijest hrvatske književnosti, Odsjek za povijest hrvatskog kazališta, Odsjek za povijest hrvatske glazbe)
* Zavod za lingvistička istraživanja u Zagrebu
* Zavod za imunologiju i genetiku tumora
* Antropološki centar
* Zavod za promet
* Zavod za povijesne znanosti u Zadru
* Zavod za povijesne i društvene znanosti u Rijeci
* Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku
* Zavod za istraživanje korozije i desalinaciju
* Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku
* Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Splitu
* Zavod za znanstveni rad u Varaždinu
* Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru
* Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Požegi
* Centar za znanstveni rad u Vinkovcima
* Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Vukovaru
* Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Koprivničko - križevačkoj županiji, Križevci
* Zavod za biomedicinske znanosti u Rijeci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
* Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Đakovu
* Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Velikoj Gorici

===Muzejsko-galerijske jedinice===
[[Datoteka:Gliptoteka HAZU 280309.jpg|mini|Zgrada Gliptoteke u Medvedgradskoj ulici u [[Zagreb]]u.]]
Muzejsko-galerijske jedinice HAZU su: [[Gliptoteka HAZU]], [[Kabinet grafike HAZU|Kabinet grafike]], [[Hrvatski muzej arhitekture HAZU]], [[Hrvatski muzej medicine i farmacije]], [[Strossmayerova galerija starih majstora]], [[Zbirka Baltazara Bogišića u Cavtatu]] i Memorijalna zbirka [[Maksimilijan Vanka|Maksimilijana Vanke]] u Korčuli.

===Druge jedinice===
[[File:Arboretum Trsteno (by Pudelek).JPG|thumb|[[Arboretum Trsteno]]]]
Unutar Akademije djeluju i druge jedinice: [[Arhiv HAZU]], [[Knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti|Knjižnica HAZU]], [[Arboretum Trsteno]] i [[Zaklada HAZU]].

===Znanstvena vijeća===
Znanstvena su vijeća Akademije: Znanstveno vijeće za antropologijska istraživanja, Znanstveno vijeće za arhitekturu, urbanizam i uređenje prostora, Znanstveno vijeće za daljinska istraživanja, Znanstveno vijeće za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava, Znanstveno vijeće za ekonomska istraživanja i hrvatsko gospodarstvo, Znanstveno vijeće za istraživačku infrastrukturu Hrvatske, Znanstveno vijeće za istraživanje odnosa Hrvatske i europskog jugoistoka u povijesnoj perspektivi, Znanstveno vijeće za kazalište, film, radio i televiziju, Znanstveno vijeće za kristalografiju HAZU - Hrvatska kristalografska zajednica, Znanstveno vijeće za mir i ljudska prava, Znanstveno vijeće za naftno-plinsko gospodarstvo i energetiku, Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo, Znanstveno vijeće za poljoprivredu i šumarstvo, Znanstveno vijeće za pomorstvo, Znanstveno vijeće za prirodoznanstvena istraživanja Jadrana, Znanstveno vijeće za promet, Znanstveno vijeće za tehnološki razvoj, Znanstveno vijeće za turizam i prostor i Znanstveno vijeće za zaštitu prirode.

===Odbori===
Odbori Akademije su: Knjižnični odbor Knjižnice HAZU, Odbor projekta Hrvatska i Europa, Odbor za imovinu, Odbor za koordinaciju rada znanstvenoistraživačkih i umjetničko-galerijskih jedinica, Odbor za međunarodnu suradnju, Odbor za nagrade, [[Odbor za normu hrvatskoga standardnog jezika HAZU|Odbor za normu hrvatskoga standardnog jezika]], Odbor za obnovu i razvitak Arboretuma Trsteno, Odbor za Statut, Odbor za suradnju s hrvatskim sveučilištima i znanstvenim institutima, Odbor za utvrđivanje postojanja djela koje nije u skladu s ugledom i dostojanstvom člana Hrvatske akademije i Odbor za zaštitu dobara od nacionalnog interesa.

== Predsjednici ==
[[File:Franjo Rački 1897 Th. Mayerhofer.png|thumb|[[Franjo Rački]], prvi predsjednik HAZU.]]
* [[Franjo Rački]] (1866. – 1886.) – JAZU
* [[Pavao Muhić]] (1887. – 1890.) – JAZU
* [[Josip Torbar]] (1890. – 1900.) – JAZU
* [[Tadija Smičiklas]] (1900. – 1914.) – JAZU
* [[Tomislav Maretić]] (1914. – 1918.) – JAZU
* [[Vladimir Mažuranić (leksikograf)|Vladimir Mažuranić]] (1918. – 1921.) – JAZU
* [[Gustav Janeček]] (1921. – 1924.) – JAZU
* [[Gavro Manojlović]] (1924. – 1933.) – JAZU
* [[Albert Bazala]] (1933. – 1941.) – JAZU
* [[Tomo Matić]] (1942. – 1945.) – HAZU
* [[Andrija Štampar]] (1947. – 1958.) – JAZU
* [[Grga Novak]] (1958. – 1978.) – JAZU
* [[Jakov Sirotković]] (1978. – 1991.) – JAZU
* [[Ivan Supek]] (1991. – 1997.) – HAZU
* [[Ivo Padovan]] (1997. – 2003.) – HAZU
* [[Milan Moguš]]  (2004. – 2010.) – HAZU
* [[Zvonko Kusić]] (2011. – 2018.) – HAZU
* [[Velimir Neidhardt]] (2019. – ) – HAZU

== Nakladništvo ==
Akademija veliku pozornost posvećuje nakladničkoj djelatnosti u okviru koje se izdaju mnogobrojni časopisi, knjige, [[Monografija|monografije]], [[Rječnik|rječnici]], katalozi izložaba. Prvi broj najstarije serije izdanja pod nazivom ''[[Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti|Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti]]'' izašao je 1867. i do 2012. tiskano je 514 svezaka.&lt;ref&gt;[https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=51429 Rad HAZU], www.enciklopedija.hr, pristupljeno 5. svibnja 2021.&lt;/ref&gt;

Slijedila su druga Akademijina izdanja, kojima je obilježen njezin rad: ''Spomenici''&lt;ref&gt;[https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=41837 Monumenta Slavorum], www.enciklopedija.hr, pristupljeno 5. svibnja 2021.&lt;/ref&gt; koji se odnose na povijest južnih Slavena (''Monumenta spectantia historiam Slavorum meridionalium''), zbirka izvora za povijest južnih Slavena (od 1868.), ''Starine'' (od 1869.), ''Stari pisci hrvatski'' (od 1869.), ''Povijesno-pravni spomenici južnih Slavena'' (''Monumenta historico-iuridica Slavorum meridionalium''), zbirka pravnih izvora (od 1877), ''Ljetopis Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti'' (od 1877.), ''Rječnik hrvatskog ili srpskog jezika'' (1880. – 1976.), ''Djela Jugoslavenske akademije'' (od 1882.), ''[[Zbornik za narodni život i običaje južnih Slavena]]'' (od 1896.), ''Građa za povijest književnosti hrvatske'' (od 1897.) te ''Diplomatički zbornik Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije'' (''Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae''), koji obuhvaća diplomatičke isprave iz razdoblja 743. – 1400., a do sada je objavljeno (od 1904. do 1990) 18 svezaka.&lt;ref&gt;[https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=68268 Diplomatički zbornik Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije], www.enciklopedija.hr, pristupljeno 5. svibnja 2021.&lt;/ref&gt; God. 1990. započet je rad na izradi dopuna te edicije, a do sada su tiskana dva sveska: ''Diplomatički zbornik Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije – Dodaci'' (''Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae – Supplementa'') (''I–II'', 1998. – 2002.).

Pojedini Akademijini znanstveni instituti izdaju posebne edicije s najnovijim istraživanjima za određeno područje. Od sredine 1990-ih Akademija radi na projektu Hrvatska i Europa: kultura, znanost i umjetnost, kojemu je cilj izdavanje višejezične sinteze hrvatske povijesti u pet svezaka. U tijeku je i projekt Acta Croatica, u sklopu kojega se priprema novo kritičko izdanje najvažnijih hrvatskih diplomatičkih isprava pisanih [[Glagoljica|glagoljicom]] za razdoblje [[Srednji vijek|srednjeg]] i [[rani novi vijek|ranog novog vijeka]].

==Manifestacije i nagrade==
* [[Dan HAZU]]
* [[Nagrada HAZU]]

== Izvori ==
{{izvori}}
* Skupina autora, [https://info.hazu.hr/upload/file/Dokumenti/150_HAZU%20spomenica_15-7.pdf ''HAZU : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti : 1861. - 2011. : 150''], Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 2011. (331 str.), ISBN 9789531549615


{{HAZU}}
== Vanjske poveznice ==	
{{WProjekti	
|commons = Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti	
|commonshr = Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti	
|commonscat = Croatian Academy of Sciences and Arts	
|commonscathr = Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
}}
* [http://www.hazu.hr/ Službena web-stranica]
* [http://tehnika.lzmk.hr/hrvatska-akademija-znanosti-i-umjetnosti/ Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti], [[Hrvatska tehnička enciklopedija]]

{{ZG}}
{{Hrvatska}}

[[Kategorija:Znanost i tehnologija u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:HAZU| ]]
[[Kategorija:Organizacije u Hrvatskoj|Akademija]]
[[Kategorija:Dobitnici Hrvatske državne nagrade]]

{{Coord|45.8090444117707|N|15.9784179925919|E|region:HR-21_type:landmark_scale:4000|display=title|format=dms}}</text>
      <sha1>dilxrqcos58fd8l81gpikyb0omfioh6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Đuro Daničić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>12619</id>
    <revision>
      <id>6432926</id>
      <parentid>6432715</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T15:43:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>vraćeno</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9903" xml:space="preserve">[[Datoteka:Djuro Danicic.jpg|mini|'''Đuro Daničić''']]

'''Đuro Daničić''' ([[Novi Sad]], [[4. travnja]] [[1825.]] – [[Zagreb]], [[17. studenoga]] [[1882.]]) bio je hrvatski jezikoslovac srpskoga podrijetla, prevoditelj, jezični povjesničar i leksikograf. 

== Životopis ==
Đuro Daničić rođen je u Novome Sadu 1825. godine. Sin pravoslavnog svećenika, pravim imenom ''Đorđe Popović'', promijenio je ime u Đuro Daničić po [[senj]]skom [[Uskoci|uskoku]], junaku iz narodne pjesme. 

Nakon osnovnog i srednjeg školovanja u [[Novi Sad|Novom Sadu]] i [[Bratislava|Bratislavi]] (tada: Požun), nastavlja sa studijem prava u [[Pešta|Pešti]], te od [[1845.]] godine u [[Beč]]u. Ondje se približava [[Vuk Karadžić|Vuku Stefanoviću Karadžiću]] i slovenskom filologu [[Franc Miklošič|Miklošiču]], pod čijim se utjecajem počinje baviti filologijom kojoj će s vremenom posvetiti cijeli profesionalni život.

Makar austrijski državljanin, primao je tijekom studija pomoć iz Srbije (koja je tada bila državica pod zaštitom Austrije) od kneza [[Mihailo Obrenović|Mihaila Obrenovića]], te od Karadžićevog pokrovitelja (i jednog od vodećih ljudi u Srbiji) Jovana Gavrilovića. 

Godine [[1856.]] postaje knjižničar Narodne biblioteke u Beogradu i tajnik &quot;Društva srpske slovesnosti&quot;, a od [[1859.]] godine je profesor [[Beogradski Licej|Beogradskog Liceja]] (Velike škole). Godine [[1865.]] ostavlja profesuru i na kratko vrijeme radi kao činovnik u Upravi pošta. [[1866.]] godine je imenovan tajnikom tadašnje (novoosnovane) [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti]] u Zagrebu.

[[1873.]] godine se vraća na katedru srpskog jezika u Veliku školu u Beogradu, gdje predaje [[1877.]] godine. Potom odlazi u Zagreb, gdje kod Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti dovršava rad na velikom ''Rječniku hrvatskoga ili srpskoga jezika'' (koji izlazi u razdoblju 1880. – 1882. godine). Na tom poslu velikog dometa, oko kojega se do danas vode rasprave u pitanju tzv. &quot;[[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskog jezika]]&quot;, zatekla je Daničića smrt, 1882. godine. 

Umro je u Zagrebu 1882. godine. Pokopan je u Beogradu, na Markovom groblju a kasnije je premješten na Novo groblje.&lt;ref&gt;{{srp oznaka}} [http://beogradskagroblja.com/ms/cache/admin/314/biografija.php Đurа Daničić], beogradskagroblja.com, pristupljeno 10. srpnja 2017.&lt;/ref&gt;

== Filološki rad ==
Kao student prava s velikim interesom za [[Filologija|filologiju]], u [[Beč]]u pomaže Vuku Karadžiću u prevođenju ''Novog Zavjeta'', [[1847.]] godine. Te je iste godine objavio poznati polemički spis ''Rat za srpski jezik i pravopis'' u kojem opovrgava jezikoslovne ideje glavnoga Karadžićeva protivnika Miloša Svetića i poredbenom metodom potkrjepljuje opravdanost fonološkoga pravopisa. 

Intuitivno dobro koncipiranom, no teoretski slabo utemeljenom karadžićevskom modelu jezika (u to vrijeme u [[Kneževina Srbija|Kneževini Srbiji]] uopće nije bilo višokoskolskih ustanova, nego se značajniji počeci srpskog školstva zapravo nalaze u [[Srijem]]u - tada dijelu Hrvatske) vrlo mladi, ali daroviti Daničić dao je stručnu potkrijepu znanstvenim aparatom onodobne filolologije; tu prije svega valja spomenuti sljedeća djela u kojima je dao adekvatan gramatički opis srpskoga jezika: ''Mala srpska gramatika'', 1850., ''Srpska sintaksa'', 1858., ''Oblici srpskoga ili hrvatskoga jezika'', 1872., ''Istorija oblika srpskoga ili hrvatskoga jezika'', 1874., ''Osnove srpskoga ili hrvatskoga jezika'', 1876., ''Korijeni u hrvatskom ili srpskom jeziku'', 1877. Već je iz naslova vidljivo da se radi o poimanju srpskog i hrvatskog kao jednoga jezika, pa je tu potrebno nekoliko povijesnih pripomena.

Đuro je Daničić počeo svoj znanstveni rad kao pristaša karadžićevske ideologije o jezičnom pansrpstvu (atribuiranje štokavskoga narječja, tj. njegovih izvornih govornika i pisane baštine srpskomu etnosu). Početne je radove ostentativno posvećivao «Srbima katoličke vjeroispovijesti», što mu je izravno zamjerio i mladi [[Vatroslav Jagić]] - a za njim i praktično svi drugi hrvatski [[Ilirski pokret|Ilirci]]).&lt;ref&gt;{{srp oznaka}} Miodrag Popović, ''Ljudevit Gaj i Vuk St. Karadžić'' // ''[[Radovi Zavoda za hrvatsku povijest]]'', sv. 3, br. 1. Lipanj 1973., {{Hrčak|id=76024}} &lt;!--str. ?--&gt;&lt;/ref&gt; 

Godine 1857. Daničić u ''Glasniku Društva srbske slovesnosti'' objavljuje tekst ''Razlike između jezika Srbskog' i Hrvatskog'' (pisanog starijim slovopisom i pravopisom) u kojem identificira hrvatski s [[Čakavsko narječje|čakavskim narječjem]] (kao primjere hrvatskoga jezika uzeo je tekstove [[Hanibal Lucić|Lucića]], [[Petar Hektorović|Hektorovića]] i još neke pretežito čakavske jezične spomenike) - dakle, posve na crti Karadžićeve jezično-nacionalne ideologije. No, Daničić je evoluirao u shvaćanjima, što je razvidno iz sljedećega: situacija se mijenja raspravom ''Ć i Đ u istoriji slavenskih jezika'', 1867. godine u kojoj je odbacio zastarjele nacionalno-dijalekatske podjele i priznao postojanje starije hrvatske štokavske pismenosti i književnosti (doduše, sama je rasprava više posvećena onom što bismo danas nazvali povijesnom dijalektologijom). Otprilike od sredine šezdesetih Daničić je uvjereni protagonist jugoslavenske ideologije, jezičnoga jedinstva Hrvata i Srba i stanovišta da je u književnom pogledu sve hrvatsko ujedno i srpsko, a sve srpsko i hrvatsko. Svoje radove o jeziku bi naslovljavao «hrvatski ili srpski» kad je objavljivao u Zagrebu, te «srpski ili hrvatski» u Beogradu. Godine 1866. izabran je za glavnoga tajnika [[HAZU]] (onda JAZU) u Zagrebu, gdje je imao presudnu ulogu u zasnivanju Akademijinog rječnika, tj. «Hrvatskog ili srpskog rječnika JAZU».

Daničićeva koncepcija jezika se može označiti kao rafinirana karadžićevska. Nije nikad doveo u pitanje štokavski folklorni purizam, niti položaj puka kao primarnog jezičnoga suca. To je malo neobično, uzme li se u obzir da je Daničić (za razliku od [[Vuk Karadžić|Karadžića]]) izvrsno poznavao staru srpsku književnost koju je, u više navrata, izdavao u pretiscima: primjeri su ''Rječnik iz književnih starina srpskih, I.-III.'', 1863-4., ''Teodosije: Život sv. Save'', 1860., ''Domentijan: Život sv. Simeuna i sv. Save'', 1865., ''Arhiepiskop Danilo II: Životi kraljeva i arhiepiskopa srpskih'', 1866.

Česti su prigovori Daničiću, poglavito s hrvatske strane, da je zanemarivao hrvatsku [[Kajkavsko_narječje|kajkavsku]] i čakavsku književnost u početnom radu na Akademijinom rječniku. No, te zamjerke ne mogu izdržati ozbiljnijih ispitivanja: svakoga čovjeka treba prosuđivati u kontekstu vremena, a Đuro Daničić je djelovao u ozračju jugoslavenske ideologije i zamišljenoga [[Srpskohrvatski_jezik|hrvatsko-srpskog jezičnog jedinstva]] koje je forsiralo novoštokavski purizam, bilo gluho kako za tronarječnu dimenziju hrvatskog, tako i za umjetnički vid književnojezične baštine. Ukratko, inzistiralo se na presjeku hrvatskoga i srpskoga jezika, a to je novoštokavski folklorni izraz, što je imalo za posljedicu zabacivanje bitnih značajki kako hrvatskoga, tako i srpskoga jezika i jezičnopovijesni nihilizam koji je, zbog višestoljetne književne djelatnosti na vernakularu, djelovao osiromašujuće prije svega po fizionomiju hrvatskoga. No, uzme li se obzir rana Daničićeva smrt, vidljivo je da ta pogreška u uređivanju ide ponajviše na račun najutjecajnijega hrvatskoga filologa na prijelazu stoljeća, [[Tomislav Maretić|Tome Maretića]], koji je i sam odustao od te koncepcije u 20-im godinama 20. stoljeća, uvidjevši njenu ograničenost. Osim gramatičkih, publicističkih i tekstoloških radova, Daničićevo je najvrjednije djelo prijevod «Starog Zavjeta» na [[srpski jezik]]. Slično svom hrvatskom suradniku Maretiću, koji je najživlji u svojim prijevodima Homerove «Odiseje» i «Ilijade», i ovaj je filolog nazočan u suvremenoj javnosti više kao prevoditelj nego kao neprijeporno stručni jezikoslovac.

== Djela ==
* ''Rat za srpski jezik i pravopis'', 1847. 
* ''Mala srpska gramatika'', 1850.
* ''Srpska sintaksa'', 1858.
* ''Oblici srpskoga jezika'', 1863., 2. izd. 1864., 3. izd. 1874.)
* ''Rječnik iz književnih starina srpskih'', 1–3. 1863. – 1864., (2. izd. 1962., 3. izd. 1975.)
* ''Oblici srpskoga ili hrvatskoga jezika'', 1869. (2 izd. 1872., 3. izd. 1892.)
* ''Dioba slovenskih jezika. (Iz lekcija profesora Velike škole Dr. Đ. Daničića)'', 1874.
* ''Istorija oblika srpskoga ili hrvatskoga jezika'', 1874.
* ''Osnove srpskoga ili hrvatskoga jezika'', 1876.
* ''Korijeni s riječima od njih postalijem u hrvatskom ili srpskom jeziku'', 1877.
* ''Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika'', 1880. – 1882.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* {{srp oznaka}} [http://www.google.hr/books?id=ZB4TAAAAYAAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Dani%C4%8Di%C4%87&amp;lr= Srpska gramatika], godine 1863.
* [https://archive.org/details/oblicihrvatskog01danigoog/page/n3/mode/2up Đuro Daničić: Oblici hrvatskoga ili srpskoga jezika]
* [https://archive.org/details/korijeni_s_rijecima_od_njih_postalijem_1877-gj_danicic/page/n4/mode/2up Đuro Daničić: Korijeni s riječima od njih postalijem u hrvatskom ili srpskom jeziku]
* [https://archive.org/details/istorijaoblikasr00daniuoft/page/n4/mode/2up Đuro Daničić: Istorija oblika srpskoga ili hrvatskoga jezika do svršetka XVII vijeka]
* [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=4373 Daničić, Đuro], hbl.lzmk.hr, Jure Šonje (1993.)

{{GLAVNIRASPORED:Daničić, Đuro}}
[[Kategorija:Srbijanski jezikoslovci|Daničić, Đuro]]
[[Kategorija:Srbijanski filolozi]]
[[Kategorija:Srbijanski jezikoslovci]]
[[Kategorija:Srpski prevoditelji]]
[[Kategorija:Leksikografija]]
[[Kategorija:Sto najznamenitijih Srba po SANU]]</text>
      <sha1>kxfnatrqc2fnc3uvu3h4fo3y21g35g9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432928</id>
      <parentid>6432926</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T15:46:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10150" xml:space="preserve">[[Datoteka:Djuro Danicic.jpg|mini|'''Đuro Daničić''']]

'''Đuro Daničić''' (pravo prezime '''Popović''') ([[Novi Sad]], [[4. travnja]] [[1825.]] – [[Zagreb]], [[17. studenoga]] [[1882.]]) bio je [[hrvatska|hrvatski]] [[jezikoslovac]]&lt;ref&gt;[https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=13857 Đuro Daničić], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], pristupljeno 26. srpnja 2022.&lt;/ref&gt; [[srbi u Hrvatskoj|srpskoga]] podrijetla, [[prevoditelj]], jezični povjesničar i [[leksikograf]]. 

== Životopis ==
Đuro Daničić rođen je u Novome Sadu 1825. godine. Sin pravoslavnog svećenika, pravim imenom ''Đorđe Popović'', promijenio je ime u Đuro Daničić po [[senj]]skom [[Uskoci|uskoku]], junaku iz narodne pjesme. 

Nakon osnovnog i srednjeg školovanja u [[Novi Sad|Novom Sadu]] i [[Bratislava|Bratislavi]] (tada: Požun), nastavlja sa studijem prava u [[Pešta|Pešti]], te od [[1845.]] godine u [[Beč]]u. Ondje se približava [[Vuk Karadžić|Vuku Stefanoviću Karadžiću]] i slovenskom filologu [[Franc Miklošič|Miklošiču]], pod čijim se utjecajem počinje baviti filologijom kojoj će s vremenom posvetiti cijeli profesionalni život.

Makar austrijski državljanin, primao je tijekom studija pomoć iz Srbije (koja je tada bila državica pod zaštitom Austrije) od kneza [[Mihailo Obrenović|Mihaila Obrenovića]], te od Karadžićevog pokrovitelja (i jednog od vodećih ljudi u Srbiji) Jovana Gavrilovića. 

Godine [[1856.]] postaje knjižničar Narodne biblioteke u Beogradu i tajnik &quot;Društva srpske slovesnosti&quot;, a od [[1859.]] godine je profesor [[Beogradski Licej|Beogradskog Liceja]] (Velike škole). Godine [[1865.]] ostavlja profesuru i na kratko vrijeme radi kao činovnik u Upravi pošta. [[1866.]] godine je imenovan tajnikom tadašnje (novoosnovane) [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti]] u Zagrebu.

[[1873.]] godine se vraća na katedru srpskog jezika u Veliku školu u Beogradu, gdje predaje [[1877.]] godine. Potom odlazi u Zagreb, gdje kod Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti dovršava rad na velikom ''Rječniku hrvatskoga ili srpskoga jezika'' (koji izlazi u razdoblju 1880. – 1882. godine). Na tom poslu velikog dometa, oko kojega se do danas vode rasprave u pitanju tzv. &quot;[[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskog jezika]]&quot;, zatekla je Daničića smrt, 1882. godine. 

Umro je u Zagrebu 1882. godine. Pokopan je u Beogradu, na Markovom groblju a kasnije je premješten na Novo groblje.&lt;ref&gt;{{srp oznaka}} [http://beogradskagroblja.com/ms/cache/admin/314/biografija.php Đurа Daničić], beogradskagroblja.com, pristupljeno 10. srpnja 2017.&lt;/ref&gt;

== Filološki rad ==
Kao student prava s velikim interesom za [[Filologija|filologiju]], u [[Beč]]u pomaže Vuku Karadžiću u prevođenju ''Novog Zavjeta'', [[1847.]] godine. Te je iste godine objavio poznati polemički spis ''Rat za srpski jezik i pravopis'' u kojem opovrgava jezikoslovne ideje glavnoga Karadžićeva protivnika Miloša Svetića i poredbenom metodom potkrjepljuje opravdanost fonološkoga pravopisa. 

Intuitivno dobro koncipiranom, no teoretski slabo utemeljenom karadžićevskom modelu jezika (u to vrijeme u [[Kneževina Srbija|Kneževini Srbiji]] uopće nije bilo višokoskolskih ustanova, nego se značajniji počeci srpskog školstva zapravo nalaze u [[Srijem]]u - tada dijelu Hrvatske) vrlo mladi, ali daroviti Daničić dao je stručnu potkrijepu znanstvenim aparatom onodobne filolologije; tu prije svega valja spomenuti sljedeća djela u kojima je dao adekvatan gramatički opis srpskoga jezika: ''Mala srpska gramatika'', 1850., ''Srpska sintaksa'', 1858., ''Oblici srpskoga ili hrvatskoga jezika'', 1872., ''Istorija oblika srpskoga ili hrvatskoga jezika'', 1874., ''Osnove srpskoga ili hrvatskoga jezika'', 1876., ''Korijeni u hrvatskom ili srpskom jeziku'', 1877. Već je iz naslova vidljivo da se radi o poimanju srpskog i hrvatskog kao jednoga jezika, pa je tu potrebno nekoliko povijesnih pripomena.

Đuro je Daničić počeo svoj znanstveni rad kao pristaša karadžićevske ideologije o jezičnom pansrpstvu (atribuiranje štokavskoga narječja, tj. njegovih izvornih govornika i pisane baštine srpskomu etnosu). Početne je radove ostentativno posvećivao «Srbima katoličke vjeroispovijesti», što mu je izravno zamjerio i mladi [[Vatroslav Jagić]] - a za njim i praktično svi drugi hrvatski [[Ilirski pokret|Ilirci]]).&lt;ref&gt;{{srp oznaka}} Miodrag Popović, ''Ljudevit Gaj i Vuk St. Karadžić'' // ''[[Radovi Zavoda za hrvatsku povijest]]'', sv. 3, br. 1. Lipanj 1973., {{Hrčak|id=76024}} &lt;!--str. ?--&gt;&lt;/ref&gt; 

Godine 1857. Daničić u ''Glasniku Društva srbske slovesnosti'' objavljuje tekst ''Razlike između jezika Srbskog' i Hrvatskog'' (pisanog starijim slovopisom i pravopisom) u kojem identificira hrvatski s [[Čakavsko narječje|čakavskim narječjem]] (kao primjere hrvatskoga jezika uzeo je tekstove [[Hanibal Lucić|Lucića]], [[Petar Hektorović|Hektorovića]] i još neke pretežito čakavske jezične spomenike) - dakle, posve na crti Karadžićeve jezično-nacionalne ideologije. No, Daničić je evoluirao u shvaćanjima, što je razvidno iz sljedećega: situacija se mijenja raspravom ''Ć i Đ u istoriji slavenskih jezika'', 1867. godine u kojoj je odbacio zastarjele nacionalno-dijalekatske podjele i priznao postojanje starije hrvatske štokavske pismenosti i književnosti (doduše, sama je rasprava više posvećena onom što bismo danas nazvali povijesnom dijalektologijom). Otprilike od sredine šezdesetih Daničić je uvjereni protagonist jugoslavenske ideologije, jezičnoga jedinstva Hrvata i Srba i stanovišta da je u književnom pogledu sve hrvatsko ujedno i srpsko, a sve srpsko i hrvatsko. Svoje radove o jeziku bi naslovljavao «hrvatski ili srpski» kad je objavljivao u Zagrebu, te «srpski ili hrvatski» u Beogradu. Godine 1866. izabran je za glavnoga tajnika [[HAZU]] (onda JAZU) u Zagrebu, gdje je imao presudnu ulogu u zasnivanju Akademijinog rječnika, tj. «Hrvatskog ili srpskog rječnika JAZU».

Daničićeva koncepcija jezika se može označiti kao rafinirana karadžićevska. Nije nikad doveo u pitanje štokavski folklorni purizam, niti položaj puka kao primarnog jezičnoga suca. To je malo neobično, uzme li se u obzir da je Daničić (za razliku od [[Vuk Karadžić|Karadžića]]) izvrsno poznavao staru srpsku književnost koju je, u više navrata, izdavao u pretiscima: primjeri su ''Rječnik iz književnih starina srpskih, I.-III.'', 1863-4., ''Teodosije: Život sv. Save'', 1860., ''Domentijan: Život sv. Simeuna i sv. Save'', 1865., ''Arhiepiskop Danilo II: Životi kraljeva i arhiepiskopa srpskih'', 1866.

Česti su prigovori Daničiću, poglavito s hrvatske strane, da je zanemarivao hrvatsku [[Kajkavsko_narječje|kajkavsku]] i čakavsku književnost u početnom radu na Akademijinom rječniku. No, te zamjerke ne mogu izdržati ozbiljnijih ispitivanja: svakoga čovjeka treba prosuđivati u kontekstu vremena, a Đuro Daničić je djelovao u ozračju jugoslavenske ideologije i zamišljenoga [[Srpskohrvatski_jezik|hrvatsko-srpskog jezičnog jedinstva]] koje je forsiralo novoštokavski purizam, bilo gluho kako za tronarječnu dimenziju hrvatskog, tako i za umjetnički vid književnojezične baštine. Ukratko, inzistiralo se na presjeku hrvatskoga i srpskoga jezika, a to je novoštokavski folklorni izraz, što je imalo za posljedicu zabacivanje bitnih značajki kako hrvatskoga, tako i srpskoga jezika i jezičnopovijesni nihilizam koji je, zbog višestoljetne književne djelatnosti na vernakularu, djelovao osiromašujuće prije svega po fizionomiju hrvatskoga. No, uzme li se obzir rana Daničićeva smrt, vidljivo je da ta pogreška u uređivanju ide ponajviše na račun najutjecajnijega hrvatskoga filologa na prijelazu stoljeća, [[Tomislav Maretić|Tome Maretića]], koji je i sam odustao od te koncepcije u 20-im godinama 20. stoljeća, uvidjevši njenu ograničenost. Osim gramatičkih, publicističkih i tekstoloških radova, Daničićevo je najvrjednije djelo prijevod «Starog Zavjeta» na [[srpski jezik]]. Slično svom hrvatskom suradniku Maretiću, koji je najživlji u svojim prijevodima Homerove «Odiseje» i «Ilijade», i ovaj je filolog nazočan u suvremenoj javnosti više kao prevoditelj nego kao neprijeporno stručni jezikoslovac.

== Djela ==
* ''Rat za srpski jezik i pravopis'', 1847. 
* ''Mala srpska gramatika'', 1850.
* ''Srpska sintaksa'', 1858.
* ''Oblici srpskoga jezika'', 1863., 2. izd. 1864., 3. izd. 1874.)
* ''Rječnik iz književnih starina srpskih'', 1–3. 1863. – 1864., (2. izd. 1962., 3. izd. 1975.)
* ''Oblici srpskoga ili hrvatskoga jezika'', 1869. (2 izd. 1872., 3. izd. 1892.)
* ''Dioba slovenskih jezika. (Iz lekcija profesora Velike škole Dr. Đ. Daničića)'', 1874.
* ''Istorija oblika srpskoga ili hrvatskoga jezika'', 1874.
* ''Osnove srpskoga ili hrvatskoga jezika'', 1876.
* ''Korijeni s riječima od njih postalijem u hrvatskom ili srpskom jeziku'', 1877.
* ''Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika'', 1880. – 1882.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* {{srp oznaka}} [http://www.google.hr/books?id=ZB4TAAAAYAAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Dani%C4%8Di%C4%87&amp;lr= Srpska gramatika], godine 1863.
* [https://archive.org/details/oblicihrvatskog01danigoog/page/n3/mode/2up Đuro Daničić: Oblici hrvatskoga ili srpskoga jezika]
* [https://archive.org/details/korijeni_s_rijecima_od_njih_postalijem_1877-gj_danicic/page/n4/mode/2up Đuro Daničić: Korijeni s riječima od njih postalijem u hrvatskom ili srpskom jeziku]
* [https://archive.org/details/istorijaoblikasr00daniuoft/page/n4/mode/2up Đuro Daničić: Istorija oblika srpskoga ili hrvatskoga jezika do svršetka XVII vijeka]
* [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=4373 Daničić, Đuro], hbl.lzmk.hr, Jure Šonje (1993.)

{{GLAVNIRASPORED:Daničić, Đuro}}
[[Kategorija:Srbijanski jezikoslovci|Daničić, Đuro]]
[[Kategorija:Srbijanski filolozi]]
[[Kategorija:Srbijanski jezikoslovci]]
[[Kategorija:Srpski prevoditelji]]
[[Kategorija:Leksikografija]]
[[Kategorija:Sto najznamenitijih Srba po SANU]]</text>
      <sha1>so3rbar1zel1b4rmkeeojbnv0rx55n0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432929</id>
      <parentid>6432928</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T15:47:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10150" xml:space="preserve">[[Datoteka:Djuro Danicic.jpg|mini|'''Đuro Daničić''']]

'''Đuro Daničić''' (pravo prezime '''Popović''') ([[Novi Sad]], [[4. travnja]] [[1825.]] – [[Zagreb]], [[17. studenoga]] [[1882.]]) bio je [[hrvatska|hrvatski]] [[jezikoslovac]] [[srbi u Hrvatskoj|srpskoga]] podrijetla,&lt;ref&gt;[https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=13857 Đuro Daničić], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], pristupljeno 26. srpnja 2022.&lt;/ref&gt; [[prevoditelj]], jezični povjesničar i [[leksikograf]]. 

== Životopis ==
Đuro Daničić rođen je u Novome Sadu 1825. godine. Sin pravoslavnog svećenika, pravim imenom ''Đorđe Popović'', promijenio je ime u Đuro Daničić po [[senj]]skom [[Uskoci|uskoku]], junaku iz narodne pjesme. 

Nakon osnovnog i srednjeg školovanja u [[Novi Sad|Novom Sadu]] i [[Bratislava|Bratislavi]] (tada: Požun), nastavlja sa studijem prava u [[Pešta|Pešti]], te od [[1845.]] godine u [[Beč]]u. Ondje se približava [[Vuk Karadžić|Vuku Stefanoviću Karadžiću]] i slovenskom filologu [[Franc Miklošič|Miklošiču]], pod čijim se utjecajem počinje baviti filologijom kojoj će s vremenom posvetiti cijeli profesionalni život.

Makar austrijski državljanin, primao je tijekom studija pomoć iz Srbije (koja je tada bila državica pod zaštitom Austrije) od kneza [[Mihailo Obrenović|Mihaila Obrenovića]], te od Karadžićevog pokrovitelja (i jednog od vodećih ljudi u Srbiji) Jovana Gavrilovića. 

Godine [[1856.]] postaje knjižničar Narodne biblioteke u Beogradu i tajnik &quot;Društva srpske slovesnosti&quot;, a od [[1859.]] godine je profesor [[Beogradski Licej|Beogradskog Liceja]] (Velike škole). Godine [[1865.]] ostavlja profesuru i na kratko vrijeme radi kao činovnik u Upravi pošta. [[1866.]] godine je imenovan tajnikom tadašnje (novoosnovane) [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti]] u Zagrebu.

[[1873.]] godine se vraća na katedru srpskog jezika u Veliku školu u Beogradu, gdje predaje [[1877.]] godine. Potom odlazi u Zagreb, gdje kod Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti dovršava rad na velikom ''Rječniku hrvatskoga ili srpskoga jezika'' (koji izlazi u razdoblju 1880. – 1882. godine). Na tom poslu velikog dometa, oko kojega se do danas vode rasprave u pitanju tzv. &quot;[[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskog jezika]]&quot;, zatekla je Daničića smrt, 1882. godine. 

Umro je u Zagrebu 1882. godine. Pokopan je u Beogradu, na Markovom groblju a kasnije je premješten na Novo groblje.&lt;ref&gt;{{srp oznaka}} [http://beogradskagroblja.com/ms/cache/admin/314/biografija.php Đurа Daničić], beogradskagroblja.com, pristupljeno 10. srpnja 2017.&lt;/ref&gt;

== Filološki rad ==
Kao student prava s velikim interesom za [[Filologija|filologiju]], u [[Beč]]u pomaže Vuku Karadžiću u prevođenju ''Novog Zavjeta'', [[1847.]] godine. Te je iste godine objavio poznati polemički spis ''Rat za srpski jezik i pravopis'' u kojem opovrgava jezikoslovne ideje glavnoga Karadžićeva protivnika Miloša Svetića i poredbenom metodom potkrjepljuje opravdanost fonološkoga pravopisa. 

Intuitivno dobro koncipiranom, no teoretski slabo utemeljenom karadžićevskom modelu jezika (u to vrijeme u [[Kneževina Srbija|Kneževini Srbiji]] uopće nije bilo višokoskolskih ustanova, nego se značajniji počeci srpskog školstva zapravo nalaze u [[Srijem]]u - tada dijelu Hrvatske) vrlo mladi, ali daroviti Daničić dao je stručnu potkrijepu znanstvenim aparatom onodobne filolologije; tu prije svega valja spomenuti sljedeća djela u kojima je dao adekvatan gramatički opis srpskoga jezika: ''Mala srpska gramatika'', 1850., ''Srpska sintaksa'', 1858., ''Oblici srpskoga ili hrvatskoga jezika'', 1872., ''Istorija oblika srpskoga ili hrvatskoga jezika'', 1874., ''Osnove srpskoga ili hrvatskoga jezika'', 1876., ''Korijeni u hrvatskom ili srpskom jeziku'', 1877. Već je iz naslova vidljivo da se radi o poimanju srpskog i hrvatskog kao jednoga jezika, pa je tu potrebno nekoliko povijesnih pripomena.

Đuro je Daničić počeo svoj znanstveni rad kao pristaša karadžićevske ideologije o jezičnom pansrpstvu (atribuiranje štokavskoga narječja, tj. njegovih izvornih govornika i pisane baštine srpskomu etnosu). Početne je radove ostentativno posvećivao «Srbima katoličke vjeroispovijesti», što mu je izravno zamjerio i mladi [[Vatroslav Jagić]] - a za njim i praktično svi drugi hrvatski [[Ilirski pokret|Ilirci]]).&lt;ref&gt;{{srp oznaka}} Miodrag Popović, ''Ljudevit Gaj i Vuk St. Karadžić'' // ''[[Radovi Zavoda za hrvatsku povijest]]'', sv. 3, br. 1. Lipanj 1973., {{Hrčak|id=76024}} &lt;!--str. ?--&gt;&lt;/ref&gt; 

Godine 1857. Daničić u ''Glasniku Društva srbske slovesnosti'' objavljuje tekst ''Razlike između jezika Srbskog' i Hrvatskog'' (pisanog starijim slovopisom i pravopisom) u kojem identificira hrvatski s [[Čakavsko narječje|čakavskim narječjem]] (kao primjere hrvatskoga jezika uzeo je tekstove [[Hanibal Lucić|Lucića]], [[Petar Hektorović|Hektorovića]] i još neke pretežito čakavske jezične spomenike) - dakle, posve na crti Karadžićeve jezično-nacionalne ideologije. No, Daničić je evoluirao u shvaćanjima, što je razvidno iz sljedećega: situacija se mijenja raspravom ''Ć i Đ u istoriji slavenskih jezika'', 1867. godine u kojoj je odbacio zastarjele nacionalno-dijalekatske podjele i priznao postojanje starije hrvatske štokavske pismenosti i književnosti (doduše, sama je rasprava više posvećena onom što bismo danas nazvali povijesnom dijalektologijom). Otprilike od sredine šezdesetih Daničić je uvjereni protagonist jugoslavenske ideologije, jezičnoga jedinstva Hrvata i Srba i stanovišta da je u književnom pogledu sve hrvatsko ujedno i srpsko, a sve srpsko i hrvatsko. Svoje radove o jeziku bi naslovljavao «hrvatski ili srpski» kad je objavljivao u Zagrebu, te «srpski ili hrvatski» u Beogradu. Godine 1866. izabran je za glavnoga tajnika [[HAZU]] (onda JAZU) u Zagrebu, gdje je imao presudnu ulogu u zasnivanju Akademijinog rječnika, tj. «Hrvatskog ili srpskog rječnika JAZU».

Daničićeva koncepcija jezika se može označiti kao rafinirana karadžićevska. Nije nikad doveo u pitanje štokavski folklorni purizam, niti položaj puka kao primarnog jezičnoga suca. To je malo neobično, uzme li se u obzir da je Daničić (za razliku od [[Vuk Karadžić|Karadžića]]) izvrsno poznavao staru srpsku književnost koju je, u više navrata, izdavao u pretiscima: primjeri su ''Rječnik iz književnih starina srpskih, I.-III.'', 1863-4., ''Teodosije: Život sv. Save'', 1860., ''Domentijan: Život sv. Simeuna i sv. Save'', 1865., ''Arhiepiskop Danilo II: Životi kraljeva i arhiepiskopa srpskih'', 1866.

Česti su prigovori Daničiću, poglavito s hrvatske strane, da je zanemarivao hrvatsku [[Kajkavsko_narječje|kajkavsku]] i čakavsku književnost u početnom radu na Akademijinom rječniku. No, te zamjerke ne mogu izdržati ozbiljnijih ispitivanja: svakoga čovjeka treba prosuđivati u kontekstu vremena, a Đuro Daničić je djelovao u ozračju jugoslavenske ideologije i zamišljenoga [[Srpskohrvatski_jezik|hrvatsko-srpskog jezičnog jedinstva]] koje je forsiralo novoštokavski purizam, bilo gluho kako za tronarječnu dimenziju hrvatskog, tako i za umjetnički vid književnojezične baštine. Ukratko, inzistiralo se na presjeku hrvatskoga i srpskoga jezika, a to je novoštokavski folklorni izraz, što je imalo za posljedicu zabacivanje bitnih značajki kako hrvatskoga, tako i srpskoga jezika i jezičnopovijesni nihilizam koji je, zbog višestoljetne književne djelatnosti na vernakularu, djelovao osiromašujuće prije svega po fizionomiju hrvatskoga. No, uzme li se obzir rana Daničićeva smrt, vidljivo je da ta pogreška u uređivanju ide ponajviše na račun najutjecajnijega hrvatskoga filologa na prijelazu stoljeća, [[Tomislav Maretić|Tome Maretića]], koji je i sam odustao od te koncepcije u 20-im godinama 20. stoljeća, uvidjevši njenu ograničenost. Osim gramatičkih, publicističkih i tekstoloških radova, Daničićevo je najvrjednije djelo prijevod «Starog Zavjeta» na [[srpski jezik]]. Slično svom hrvatskom suradniku Maretiću, koji je najživlji u svojim prijevodima Homerove «Odiseje» i «Ilijade», i ovaj je filolog nazočan u suvremenoj javnosti više kao prevoditelj nego kao neprijeporno stručni jezikoslovac.

== Djela ==
* ''Rat za srpski jezik i pravopis'', 1847. 
* ''Mala srpska gramatika'', 1850.
* ''Srpska sintaksa'', 1858.
* ''Oblici srpskoga jezika'', 1863., 2. izd. 1864., 3. izd. 1874.)
* ''Rječnik iz književnih starina srpskih'', 1–3. 1863. – 1864., (2. izd. 1962., 3. izd. 1975.)
* ''Oblici srpskoga ili hrvatskoga jezika'', 1869. (2 izd. 1872., 3. izd. 1892.)
* ''Dioba slovenskih jezika. (Iz lekcija profesora Velike škole Dr. Đ. Daničića)'', 1874.
* ''Istorija oblika srpskoga ili hrvatskoga jezika'', 1874.
* ''Osnove srpskoga ili hrvatskoga jezika'', 1876.
* ''Korijeni s riječima od njih postalijem u hrvatskom ili srpskom jeziku'', 1877.
* ''Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika'', 1880. – 1882.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* {{srp oznaka}} [http://www.google.hr/books?id=ZB4TAAAAYAAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Dani%C4%8Di%C4%87&amp;lr= Srpska gramatika], godine 1863.
* [https://archive.org/details/oblicihrvatskog01danigoog/page/n3/mode/2up Đuro Daničić: Oblici hrvatskoga ili srpskoga jezika]
* [https://archive.org/details/korijeni_s_rijecima_od_njih_postalijem_1877-gj_danicic/page/n4/mode/2up Đuro Daničić: Korijeni s riječima od njih postalijem u hrvatskom ili srpskom jeziku]
* [https://archive.org/details/istorijaoblikasr00daniuoft/page/n4/mode/2up Đuro Daničić: Istorija oblika srpskoga ili hrvatskoga jezika do svršetka XVII vijeka]
* [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=4373 Daničić, Đuro], hbl.lzmk.hr, Jure Šonje (1993.)

{{GLAVNIRASPORED:Daničić, Đuro}}
[[Kategorija:Srbijanski jezikoslovci|Daničić, Đuro]]
[[Kategorija:Srbijanski filolozi]]
[[Kategorija:Srbijanski jezikoslovci]]
[[Kategorija:Srpski prevoditelji]]
[[Kategorija:Leksikografija]]
[[Kategorija:Sto najznamenitijih Srba po SANU]]</text>
      <sha1>2q45o3ilmc1l7b8v07xe6f5707el0zc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zaprešić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>14356</id>
    <revision>
      <id>6432851</id>
      <parentid>6426652</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T12:42:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Šport */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19549" xml:space="preserve">{{Grad
| ime                        = Zaprešić
| zastava                    = Zastava grada Zaprešića.gif
| članak o zastavi           = Zastava
| grb                        = Grb Zaprešića.png
| članak o grbu              = [[Grb Zaprešića|Grb]]
| slika_panorama             = Zaprešić - Downtown.jpg
| veličina_slike             =
| opis_slike                 = Središte Zaprešića
| županija                   = {{ZD+X/HŽ|ZGŽ}}
| površina                   = 52,60
| površina_bilješke          =
| površina_uža               = 18,96
| visina                     =
| visina_izvor               =
| visina_max                 =
| visina_min                 =
| broj stanovnika            = 25 223
| stanovništvo_godina        = 2011
| stanovništvo_bilješke      = 
| stanovništvo_gustoća       = 479,5
| stanovništvo_uže           = 19 664
| stanovništvo_uže_gustoća   = 1 037
| stanovništvo_šire          = 54 640
| stanovništvo_šire_naziv    = s okolicom
| gradonačelnik              = Željko Turk
| gradsko vijeće ime         = Gradsko vijeće
| predsjednik vijeće         = 
| gradsko vijeće             = 19 članova
| gradska naselja            = 9 naselja
| samoupravne jedinice       = 
| broj samoupravnih jedinica = 
| dan grada                  = 16. listopada
| zaštitnik                  = [[Sveti Petar]]
| poštanski broj             = 10290
| pozivni broj               = (0)1
| autooznaka                 = ZG
| web_stranica               = [http://www.zapresic.hr www.zapresic.hr]
| z. širina                  = 45.856 
| z. dužina                  = 15.808
| bilješke                   =
}}
'''Zaprešić''' je grad u sjeverozapadnom dijelu [[Hrvatska|Hrvatske]], a nalazi se u sklopu Zagrebačke županije. Ima oko 25 tisuća stanovnika. Treći je grad po broju stanovnika u [[Zagrebačka županija|Zagrebačkoj županiji]]. 

== Gradska naselja ==
Zaprešić se sastoji od 9 gradskih naselja: [[Hruševec Kupljenski]], [[Ivanec Bistranski]], [[Jablanovec]], [[Kupljenovo]], [[Lužnica]], [[Merenje]], [[Pojatno]], [[Šibice (Zaprešić)|Šibice]] i Zaprešić.

== Zemljopis ==

Grad Zaprešić prostire se na 52,60 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, gdje po popisu iz 2011. godine živi 25 223 stanovnika. 
Gustoće naseljenosti od 479,5 stanovnika po četvornom kilometru Zaprešić je najgušće naseljeno područje u županiji (prosječna gustoća naseljenosti u Zagrebačkoj županiji je 103,79 stanovnik po četvornom kilometru). 
Šire područje Zaprešića zauzima područje od 251,8 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; a čini ga grad Zaprešić i sedam okolnih općina: [[Bistra]], [[Brdovec]], [[Dubravica]], [[Jakovlje]], [[Luka (općina)|Luka]], [[Marija Gorica]] i [[Pušća]].
Po popisu iz 2011. godine na tom području živi 54 640 stanovnika. Zaprešić geografski spada u [[Hrvatsko zagorje]], a zaprešićki kraj smješten je u dolini triju rijeka (Sutla, Sava, Krapina), između Slovenije na zapadu i Krapinsko-zagorske županije na sjeveru, te Samobora na jugu i Zagreba na istoku. 
 
*'''Rijeke''': [[Sutla]] na zapadu, [[Sava]] na jugu, [[Krapina (rijeka)|Krapina]] na istoku

*'''Brdski dio''': [[Medvednica]] na istoku, [[Marijagoričko-zagorsko pobrđe]] na sjeverozapadu

*'''Prirodni rezervati''': [[Ornitološki rezervat Sava]] u gradu Zaprešiću i općini Brdovec, [[Čret Dubravica]] u općini Dubravica (stanište [[rosika|rosike]], jedine pronađene biljke mesožderke u Hrvatskoj), [[Park prirode Medvednica]] na području grada Zaprešića, te općina [[Bistra]] i [[Jakovlje]]

== Stanovništvo ==

Prikaz ima stanovništva u naselju i gradu Zaprešiću od prvog popisa stanovništva 1857. godine.

==== Grad Zaprešić ====
{{Kretanje broja stanovnika
 |naslov  = '''Promjene broja stanovnika 1857.-2011.'''&lt;ref name=&quot;#1&quot;&gt;[https://www.dzs.hr/Hrv/DBHomepages/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske.htm Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr]&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;
 |dimx    = 600
 |dimy    = 
 |stanmax = 28000
 |crta1   = 4000
 |crta2   = 2000
 |a1      = 1857
 |a2      = 1869
 |a3      = 1880
 |a4      = 1890
 |a5      = 1900
 |a6      = 1910
 |a7      = 1921
 |a8      = 1931
 |a9      = 1948
 |a10     = 1953
 |a11     = 1961
 |a12     = 1971
 |a13     = 1981
 |a14     = 1991
 |a15     = 2001
 |a16     = 2011
 |p1      = 3120
 |p2      = 3334
 |p3      = 3634
 |p4      = 4280
 |p5      = 4660
 |p6      = 5058
 |p7      = 5404
 |p8      = 5810
 |p9      = 6284
 |p10     = 6540
 |p11     = 7484
 |p12     = 9101
 |p13     = 12773
 |p14     = 20720
 |p15     = 23125
 |p16     = 25223
 |izvor   = Državni zavod za statistiku
 }}

==== Naselje Zaprešić ====
{{Kretanje broja stanovnika
 |naslov  = '''Promjene broja stanovnika 1857. – 2001.'''&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;&lt;br&gt;
 |dimx    = 600
 |dimy    = 
 |stanmax = 21000
 |crta1   = 3000
 |crta2   = 1500
 |a1      = 1857
 |a2      = 1869
 |a3      = 1880
 |a4      = 1890
 |a5      = 1900
 |a6      = 1910
 |a7      = 1921
 |a8      = 1931
 |a9      = 1948
 |a10     = 1953
 |a11     = 1961
 |a12     = 1971
 |a13     = 1981
 |a14     = 1991
 |a15     = 2001
 |a16     = 2011
 |p1      = 791
 |p2      = 790
 |p3      = 988
 |p4      = 1241
 |p5      = 1394
 |p6      = 1490
 |p7      = 1803
 |p8      = 1889
 |p9      = 2294
 |p10     = 2537
 |p11     = 3311
 |p12     = 4992
 |p13     = 8201
 |p14     = 15678
 |p15     = 17538
 |p16     = 19664
 |izvor   = Državni zavod za statistiku
 }}

Procjena je da su 2006. godine u naselju Zaprešić bila 20 733 stanovnika, a u gradu Zaprešiću 26 741 stanovnik.
Krajem 2008. godine u gradu Zaprešiću je prijavljeno 27 885 stanovnika po podacima Policijske postaje Zaprešić.{{fact}}

== Uprava ==
[[Datoteka:Zapresic 2.jpg|lijevo|mini|280px|Grb grada Zaprešića napravljen od cvijeća]]

Upravu čine gradonačelnik Željko Turk i Gradsko vijeće od 21 člana.

== Povijest ==
Konstituirajućom sjednicom Gradskog vijeća grada Zaprešića 30. studenog 1995. godine formiran je grad Zaprešić.

U sastav grada Zaprešića ušla su naselja: Zaprešić, Ivanec, Jablanovec, Hruševec Kupljenski, Kupljenovo, Pojatno i Šibice.

Dan grada Zaprešića obilježava se 16. listopada, na dan kada je rođen ban [[Josip Jelačić]]&lt;ref&gt;[http://dalje.com/hr-hrvatska/obiljezen-dan-grada-zapresica/89350 Dalje.com – Obilježen Dan grada Zaprešića], pristupljeno 9. travnja 2015.&lt;/ref&gt; po kojemu ime nose Jelačićevi [[Novi dvori u Zaprešiću|Novi dvori]].
[[Datoteka:Zapresic 3.JPG|desno|mini|280px|Knjižnica &quot;Ante Kovačić&quot; u Zaprešiću]]

O pretpovijesti zaprešičkog kraja svjedoče kamene sjekire iz neolitika nađene u Brdovcu, bakrene sjekire iz eneolitika nađene u Mariji Gorici, tragovi nalazišta željeznog doba na Sv. Križu.

[[Antika|Antički]] ostaci pronađeni su u Drenju (danas općina Brdovec). U doba [[Stari Rim|Starog Rima]] tuda je prolazila prometnica Emona ([[Ljubljana]]) – Neviodunum – (Drnovo kraj [[Krško]]g, do kojeg je tada i Sava bila plovna) – Siscia ([[Sisak]]). U Drenju je bio prijelaz preko Save preko kojeg se lokalna cesta uz Sutlu spajala s državnom cestom Emona – Siscia.

Krajem 11. stoljeća (oko 1094.godine) Ača, pouzdanik kralja Ladislava, od kralja je dobio područja s istočne i zapadne strane [[Medvednica|Medvednice]]. Na njezinim zapadnim rubovima počinjao je posjed koji se pružao uz Savu do Sutle, od kojeg se razvilo [[susedgradsko-stubičko vlastelinstvo]], drugo najveće svjetovno vlastelinstvo u Zagrebačkoj županiji.

Tijekom 15. – [[16. stoljeće|16. stoljeća]] doseljavaju se izbjeglice pred Osmanlijama. Neki od njih bježali su iz [[Pounje|Pounja]] i [[Lika|Like]], a potomci su im do sada sačuvali ikavicu ([[Drenje Brdovečko]]) koja se i danas govori, te kao posebna vrsta kajkavštine izučava u osnovnoj školi Ivan Perkovac u Šenkovcu. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske 2008. je godine kajkavski donjosutlanski ikavski dijalekt uvrstilo na popis zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske.&lt;ref&gt;[http://www.brdovec.hr/?@=5p7f#news_8980 Općina Brdovec] Kajkavska ikavica u Turističkoj zajednici Zagrebačke županije &lt;br&gt;&quot;''Vrijedi podsjetiti da je Rješenjem Ministarstva kulture Republike Hrvatske iz 2008. god. kajkavski donjosutlanski (ikavski) dijalekt dobio svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra i tim je Rješenjem Ministarstva kulture Republike Hrvatske zaštićen radi svojega očuvanja, sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i svim propisima koji se odnose na kulturna dobra, pridržavajući se njegove povijesno-tradicijske matrice i pojavnosti (na listi zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara nalazi se 65 dobara, od čega je osam govora i dijalekata).''&quot; &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_11_142_3492.html Narodne novine] Izvod iz registra kulturnih dobara Republike Hrvatske br. 02/09. Klasa: 612-08/07-12/10024 . Urbroj: 532-04-01-1/4-09-27. Zagreb, 30. lipnja 2009.&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Trg Franje Tuđmana.jpg|desno|mini|250px|Trg dr. Franje Tuđmana u Zaprešiću]]
Kmetovi su godine 1573. podigli [[Seljačka buna|Seljačku bunu]], a jedan od njezinih vođa bio je [[Ilija Gregorić]], iz Marije Gorice.
Krajem 16. stoljeća posjedi se drobe u niz malih vlastelinstava, te u 17. i 18. stoljeću tu živi niz sitnih plemića. Podsjetnik na njih brojne su jednostavne kurije, podignute na desecima malih posjeda, a neke su sačuvane i do danas. 

Zaprešić je nastao na sjecištu regionalnih i međunarodnih prometnih pravaca. Kroz Zaprešić je prošla i trasa prve željezničke pruge u Hrvatskoj. Po nekim teorijama, od konjskih zaprega kojima su putovali trgovci u Zagreb dolazi i ime Zaprešić. Prvi pisani spomen Zaprešića vezuje se uz župnu crkvu Sv. Petra koja je podignuta 1334. godine.   

U Zaprešiću je 1920. osnovana Industrija mesnih proizvoda d.d., uz Sljeme i petrinjski [[Gavrilović d.o.o.|Gavrilović]], najstarija mesna industrija u Hrvatskoj.

== Gospodarstvo ==

Industrija keramike: [[INKER (tvornica)|INKER]], Zaprešić 
  
Kemijska industrija: [[Karbon (tvornica)|Karbon]], Zaprešić

Kovinska industrija: Lanac, Zaprešić

Industrija namještaja: Kenda d.o.o., Zaprešić

Proizvodnja skretnica za željeznicu: Hrvatske željeznice, Zaprešić

Proizvodnja tehničkog plina: Meser plin, Šibice, Grad Zaprešić

Građevinska industrija: Tvornica kamene građe Viadukt i Rofix - Pojatno, Grad Zaprešić

Kamenolom: Viadukt, Ivanec, Grad Zaprešić; Jelenje vode, Kraljev Vrh, općina [[Jakovlje]]

Iskopavanje šljunka: Hidroelektra, jezero Zajarki, Zaprešić

Prehrambena industrija: pekara Dubravica

Farmaceutska industrija: Pliva Savski Marof, općina Brdovec

== Poznate osobe ==
* [[Baltazar Adam Krčelić]] (1715. – 1778.) doktor filozofije i teologije, pravnik, rektor hrvatskog kolegija u Beču, kroničar, povjesničar i književnik
* [[Pavao Štoos]]  (1806. – 1862.) preporoditelj, pjesnik 
* [[Ante Kovačić]]  (1854. – 1889.) književnik, pjesnik
* [[Ivan Perkovac]] (1826. – 1871.) književnik, novinar, tajnik Matice hrvatske
* [[Davor Gobac]] (1964.- ) frontman rock-grupe Psihomodo pop
* [[Matija Skurjeni]] (1898. – 1990.) slikar 
* [[ban Josip Jelačić]] (1801. – 1859.) hrvatski ban od 1848. godine
*[[Levin Rauch]] (1819. – 1890.), hrvatski ban 
* [[Mira Vlahović]], operna pjevačica
* [[Hrvoje Banaj]], bariton i kontratenor, kantor Župe sv. Petra Apostola
* [[Davor Vuković]] (1951.- ) slikar
* [[Vladimir Novak]] (1870. – 1943.) prvi učitelj gimnastike, autor prve fiziologije športa &quot;Kratka uputa u Physiologiju gimnastike&quot; (1894.g.) i utemeljitelj hrvatske znanosti o športu
* [[Obrad Kosovac]] - novinar i urednik Tv kalendara
* [[Davor Božinović]] - političar, diplomat i hrvatski ministar
* [[Tomislav Špiček]] - kuhar i televizijski voditelj
* [[Ivan Petek]] - nogometni sudac

== Spomenici i znamenitosti ==
Čak je šest sačuvanih dvoraca na širem zaprešićkom području. Nastajali su tijekom [[18. stoljeće|18.]] i [[19. stoljeće|19. stoljeća]] te pripadaju među najljepše primjerke u [[Sjeverozapadna Hrvatska|sjeverozapadnoj Hrvatskoj]]. Dva su najviše, nulte kategorije: barokni [[dvorac Oršić u Gornjoj Bistri]] (općina Bistra) i [[Dvorac Januševec|Januševec]] (općina Brdovec) - prema nekim autorima najljepši spomenik klasicističke arhitekture u Hrvatskoj. Prve je kategorije barokni dvorac [[Lužnica]] u Šibicama (grad Zaprešić), a druge su kategorije [[dvorac Laduč|Laduč]] (općina Brdovec) i [[Novi dvori u Zaprešiću]]. 

Osim dvoraca znamenite su i stare [[kurija|kurije]], crkvice te stare zagorske hiže u okolici (tradicionalne kuće u općini Dubravica s fasadama obojenim u plavo). Na području općine Brdovec značajna su i nalazišta iz prethistorije i antike. 
    
[[Datoteka:Zapresic 5.JPG|desno|mini|280px|Crkva Sv. Ivana Krstitelja u Zaprešiću]]

=== Novi dvori ===
[[Novi dvori u Zaprešiću|Novi dvori]] jedinstveni su primjer očuvanosti cjelovitog gospodarskog vlastelinskog kompleksa. Na površini od 20,5 hektara nalazi se dvorac, kapela sv. Josipa, grobnica [[Jelačići (plemstvo)|obitelji Jelačić]], perivoj, [[voćnjak]], stambene i gospodarske zgrade, povrtnjak, obradivo zemljište i park-šuma. Okrugla &quot;vršilnica&quot; je jedini, &lt;!-- najstariji ako je jedini onda je sve naj naj --&gt; takav objekt u Hrvatskoj, potječe iz [[17. stoljeće|17. stoljeća]]. Spomenik je nulte kategorije. 

Godina [[1611.]] smatra se vremenom utemeljenja Novih Dvora (Curia Nova) od [[knezovi Zrinski|grofova Zrinskih]], a kasnije su u vlasništvu Čikulina, Sermagea, Festetića i Erdodya da bi [[23. lipnja]] [[1851.]] [[ban Josip Jelačić]] potpisao kupoprodajni ugovor i za 175 000 forinti kupio Nove Dvore od grofa Aleksandra Erdodyja i temeljito ih preuredio. Novi Dvori su od [[1863.]] godine u vlasništvu banovog brata Đure Jelačića, a nakon smrti kćeri Đure Jelačića grofice Anke Jelačić [[1934.]] godine Novi Dvori su ostali pod upravom [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]]. Tijekom [[NDH]] od 1941. do 1945. godine dvorac je bio rezidencija poglavnika [[Ante Pavelić]]a. Od 1945. do 1956. godine u dvorcu je ustrojena poljoprivredno-domaćinska škola, a poslije ekonomsko poljoprivredna škola i đački dom, ali je od 1970. godine prestala i ta aktivnost. 

Danas se u okruženju dvorca nalaze gospodarske zgrade, kuružnjak, vršilnica, muzej Matija Skurjeni, depadansa dvorca tzv. Richterova zgrada, kapelica sv. Josipa, vrtlareva kuća-&quot;staklenjak&quot;, obiteljska grobnica Jelačičevih, a od 2004. godine i [[golf]] vježbalište i sjedište golf kluba &quot;Ban Jelačić&quot;.

=== Dvorac Lužnica ===
Prvotno imanje [[dvorac Lužnica|dvorca Lužnica]] pripadalo je [[obitelj Čikulin|obitelji Čikulin]], a u 18. stoljeću polovica imanja pripada [[obitelj Moscon|obitelji Moscon]], a druga polovica obitelji Čikulin. Kasnije Mosconi otkupljuju dio od Čikulina i vlasnica postaje Maksimilijana Moscon udana Hyacinthy. Nakon njezine smrti imanje ostaje [[Kaptol zagrebački|zagrebačkom Kaptolu]]. Kasnije imanje preuzima [[Pavao Rauch]] koji je temeljito preuredio imanje i možda sagradio dvorac 1791. godine. Od 1925. godine dvorac je u posjedu sestara milosrdnica reda sv. Vinka Paulskog, a danas je u njemu i duhovni centar. Dvorac je jednokatan u obliku slova &quot;U&quot;, a na uglovima ima četiri cilindrične kule. U zapadnom krilu nalazi se dvorska kapela s baroknim oltarom. Dvorac je okružen parkom u kojemu se nalazi jezerce.

== Obrazovanje ==
[[Datoteka:Baltazar Adam Krcelic academy1.jpg|mini|260px|Veleučilište &quot;Baltazar&quot; Zaprešić]]
* Dječji vrtić &quot;Maslačak&quot;
* Dječji vrtić &quot;Vrtuljak&quot;
* Osnovna škola &quot;[[Antun Augustinčić|Antuna Augustinčića]]&quot; škola je izgrađena 1954. godine i imala je naziv &quot;Narodna osmogodišnja škola Zaprešić&quot;, a 1984. godine je otkriveno poprsje kipara A. Augustinčića (rad kipara [[Ivan Sabolić|Ivana Sabolića]]). Dogradnja i adaptacija škole završena je 1990. godine s ukupnom površinom 3 547 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.
* Osnovna škola &quot;Ljudevita Gaja&quot;, bivša Osnovna škola &quot;Sjever&quot;
* Osnovna škola &quot;Kupljenovo-Luka&quot;
* Osnovna škola &quot;Bistra&quot;
* Osnovna škola &quot;Ivan Perkovac&quot; u Šenkovcu
* Srednjoškolski centar &quot;Ban Josip Jelačić&quot;
* [http://www.bak.hr Veleučilište s pravom javnosti &quot;Baltazar&quot;]
* osnovna glazbena škola - područna škola glazbene škole [[Zlatko Baloković]] iz Zagreba

== Kultura ==
* Muzej &quot;Matija Skurjeni&quot; - u Novim Dvorima u adaptiranoj zgradi spremišta plodina 1987. godine otvorena je Galerija Matije Skurjenija, a 2000. godine Ministarstvo kulture odobrilo je prerastanje Galerije u Muzej Matija Skurjeni.
* Galerija &quot;Razvid&quot;
* Knjižnica &quot;Ante Kovačić&quot;
* Pučko otvoreno učilište Zaprešić 
* Udruga likovnih stvaralaca
* Foto kino video klub Zaprešić
* Ogranak Matice hrvatske Zaprešić
* Umjetnička udruga Plemićka mladež
* Klub Zaprešićana &quot;Zapreščan&quot;
* Zaprešićke mažoretkinje &quot;Jelačićke&quot;
* KUD &quot;Ban Josip Jelačić&quot; Zaprešić
* KUD &quot;Kupljenovo&quot;
* Folklorni ansambl Jelačićevi Dvori Zaprešić 
* KUD &quot;Hruševec Kupljenski&quot;
* Tamburaški zbor &quot;Gaj&quot;
* Tamburaški sastav &quot;Savski Valovi&quot;
* [[Puhački orkestar Zaprešić]]
* [[Kubura]]ško društvo &quot;Ban Josip Jelačić&quot;
* Glazbeni sastav [[Zaprešić Boys]]

== Ostale udruge ==
* Udruga članova lokalne mreže (www.zapresicnet.hr)
* '''Humanitarna udruga Remar Croatia''' - Terapijska zajednica, centar za rehabilitaciju i resocijalizaciju osoba s margine društva 
[[Datoteka:Remar u Zaprešiću.jpg|mini|Terapijska zajednica Remar u Zaprešiću]]

== Šport ==

[[Američki nogomet ]]
* Zaprešić Saints
[[Atletika]]
*AK &quot;Zaprešić&quot;
[[Nogomet]]:
* [[NK Inter Zaprešić]] (do 2022.)
* [[NK Inker Zaprešić (2022.)|NK Inker Zaprešić]] (novi klub)
* [[NK Zaprešić]]
* [[NK Croatia Pojatno|NK Croatia-Pojatno]]
* Malonogometni klub Ban Jelačić
* Malonogometni klub Harley Boys

[[Košarka]]: 
* [[KK Jabuka]]
* [[KK Fortuna Zaprešić|KK Fortuna]]

[[Tenis]] i [[stolni tenis]]:
* Tenis klub Lamaki
* Tenis centar Zaprešić 
* Stolno-teniski klub Inker-Zaprešić 

[[Rukomet]]:
* [[MRK Zaprešić]]
* [[ŽRK Zaprešić]] 

[[Šah]]:
* ŠK Zaprešić     
* ŠK Ban Jelačić    

[[Kuglanje]] i [[boćanje]]:
* Ženski kuglački klub Graditelj-Zaprešić
* [[Kuglački klub Zaprešić|KK Zaprešić]] (www.kkzapresic.hr)
* KK Ban Josip Jelačić
* KK Inker
* Boćarski klub Šibice
* Boćarski klub &quot;[[boćarski klub Zaprešić|Zaprešić]]&quot;

[[Odbojka]] 
* [[OK Nebo Zaprešić|OK Nebo]] - ženski klub

[[Borilački sportovi]]
* Taekwondo klub Likos
* Taekwondo klub Zaprešić

[[Motociklizam]]:
* Motociklistički klub Zaprešić

[[Letački sport]]:
* Letačko društvo Zaprešić

[[Triatlon]]:
* Triatlon klub Sjever II

[[Konjički sportovi]]:
* Konjički klub &quot;Trajbar team&quot;

[[Golf]]:
* Golf klub Ban Jelačić

[[Streljaštvo]]:
* Streljački klub &quot;Dinamo&quot; Jablanovec

[[Lov]] i [[ribolov]]:
* Športsko-ribolovno društvo Šaran
* Lovačko društvo Zaprešić
* LD Kuna Jablanovec

[[Biciklizam]]:
*BK &quot;Bumbar&quot; - [http://www.bkbumbar.hr www.bkbumbar.hr]

==Izvori==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Zaprešić}}
* [http://www.zapresic.hr Službene stranice]
* [http://www.tzzz.hr/zapresic/ Stranice Turističke zajednice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080123224917/http://www.tzzz.hr/zapresic/ |date=23. siječnja 2008. }}

{{GiO ZgŽ}}
{{Zaprešić}}

[[Kategorija:Zaprešić| ]]
[[Kategorija:Gradovi u Zagrebačkoj županiji]]</text>
      <sha1>4lppurv34yhujkt44p0z9umf32somtf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Grožnjan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>14907</id>
    <revision>
      <id>6433154</id>
      <parentid>6432037</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T08:56:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Maestro Ivanković</username>
        <id>73870</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Vanjske poveznice */ commonscat</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5234" xml:space="preserve">{{Općina 
|ime = Grožnjan
|grb =Grožnjan (grb).gif
|ime za grb = Grožnjan
|županija = {{ZD+X/HŽ|ISŽ}}
|broj stanovnika = 785
|broj stanovnika2011. = 736&lt;ref name=&quot;DZS&quot;&gt;[https://www.dzs.hr/hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup18_1384.html Popis stanovništva 2011.] DZS. Pristupljeno 16. ožujka 2018. godine&lt;/ref&gt; 
|površina = 66
|naselja = Antonci, Bijele Zemlje, Grožnjan, Kostanjica, Kuberton, Makovci, Martinčići, Šterna, Vrnjak, Završje
|načelnik = Claudio Stocovaz
|poštanski broj = 52429 Grožnjan 
|z. širina =45.3786453 
|z. dužina =13.7224477 
|
|karta2=Istarska županija|naziv karte2=Istarske županije}}

'''Grožnjan''' ([[talijanski|tal.]] ''Grisignana'') je naselje i općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi se u [[Istarska županija|Istarskoj županiji]].

== Općinska naselja ==
Grožnjan se sastoji od 11 naselja (stanje 2006.), to su: [[Antonci (Grožnjan)|Antonci]] – Antonzi, [[Bijele Zemlje]] – Terre Bianche, Grožnjan – Grisignana, [[Kostanjica (Grožnjan)|Kostanjica]] – Castagna, [[Kuberton]] – Cuberton, [[Makovci]] – Macovzi, [[Martinčići]] – Martincici, [[Šterna]] – Sterna, [[Vrnjak]] – Vergnacco i [[Završje (Grožnjan)|Završje]] – Piemonte.

== Stanovništvo ==

Po posljednjem popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, općina Grožnjan imala je 736 stanovnika, raspoređenih u 11 naselja:&lt;ref name=&quot;DZS&quot; /&gt;

* [[Antonci (Grožnjan)|Antonci]] - 62
* [[Bijele Zemlje]] - 80
* [[Grožnjan]] - 164
* [[Kostanjica (Grožnjan)|Kostanjica]] - 48
* [[Kuberton]] - 18
* [[Makovci]] - 107
* [[Martinčići]] - 140
* [[Šterna]] - 70
* [[Vrnjak]] - 0
* [[Završje (Grožnjan)|Završje]] - 47

Etnički sastav općine je: 39,4% [[Talijani|Talijana]], 29,62% [[Hrvati|Hrvata]], 18,21% regionalno deklarirani (&quot;Istrani&quot;) i 2,17% [[Slovenci|Slovenaca]], što čini Grožnjan jedinom hrvatskom općinom s većinskim udjelom etničkih Talijana.&lt;ref&gt;https://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_04/H01_01_04_zup18.html&lt;/ref&gt;
== Poznate osobe ==
*[[Vinka Cetinski]], hrvatska turistička stručnjakinja, sveučilišna profesorica, poduzetnica, političarka i visoka državna dužnosnica
== Kultura ==

Grožnjan je danas poznat kao &quot;Grad umjetnika&quot;. Ima oko dvadeset galerija i umjetničkih ateljea, a također je pokrenuta ljetna međunarodna filmska škola i ujedno je postao Međunarodni kulturni centar hrvatske glazbene mladeži. Održava se svake godine jazz festival &quot;[[Jazz is Back BP]]&quot;, koji je pokrenuo hrvatski jazzist [[Boško Petrović]], traje dva do tri tjedna, te počinje sredinom srpnja. Također se krajem rujna održava festival [[Ex tempore (likovna manifestacija)|Ex tempore]] koji skuplja više od 300 umjetnika iz cijele Europe, koji u nedjelju pretvore Grožnjan u jednu veliku galeriju sa svojim radovima. 
Ex tempore tradicijski organiziraju [[Talijanska unija]] iz Rijeke i [[Zajednica Talijana]] iz Grožnjana, Narodno sveučilište iz Trsta(I), Općina Grožnjan i Turistička zajednica Grožnjan.&lt;ref&gt;[https://groznjan-grisignana.hr/index.php/hr/kultura-i-umjetnost/ex-tempore-groznjan Grožnjan] ''EX TEMPORE Grožnjan '' (pristupljeno 28. veljače 2020.)&lt;/ref&gt;

== Šport ==
* [[NK Grožnjan - Oprtalj]], zajednički nogometni klub sa naseljem [[Oprtalj]] 
* [[Enduro Grozni Grožnjan]] je prva biciklistička enduro utrka u Hrvatskoj. Održava se od 2014.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.groznjan-grisignana.hr/index.php/hr/item/304-enduro-grozni-groznjan |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20181122052158/http://www.groznjan-grisignana.hr/index.php/hr/item/304-enduro-grozni-groznjan |archive-date=22. studenoga 2018. |access-date=4. ožujka 2020.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://www.coloursofistria.com/en/events/sport/enduro-grozni-groznanj&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.istra.hr/.app/download.php?file=ZK16_EnduroGrozniGroznjan.pdf |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20181124055019/http://www.istra.hr/.app/download.php?file=ZK16_EnduroGrozniGroznjan.pdf |archive-date=24. studenoga 2018. |access-date=4. ožujka 2020.}}&lt;/ref&gt; Ta brdsko-biciklistička utrka održava se u brdima oko Grožnjana.&lt;ref&gt;[https://www.groznjan-grisignana.hr/index.php/hr/2019/item/1324-enduro-grozni-groznjan-2019 Grožnjan] ''ENDURO GROZNI GROŽNJAN 2019 '', 10. listopada 2019. (pristupljeno 28. veljače 2020.)&lt;/ref&gt; Boduje se u sklopu Državnog prvenstva Republike Hrvatske i SloEnduro kup. Dionica je duga 35 km i mjeri se brzina na 5 brzinskih spustova dok je vrijeme uspona ograničeno. U dva dana vozi se 14 km spustova, 5 brzinca, 1 prolog.&lt;ref&gt;[https://www.coloursofistria.com/hr/dogadjanja/sport/enduro-grozni-groznanj ColoursofIstria.com] ''Enduro Grozni Grožnjan - biciklistička utrka - Istra '' 8-9. travnja 2017.  (pristupljeno 28. veljače 2020.)&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Grožnjan}}
* {{hr}}{{it}}{{eng oznaka}} [http://www.groznjan-grisignana.hr/ Službena stranica Općine Grožnjan]
* [http://www.photos2000.com/groznjan-grisignana.htm Fotografije Grožnjana]

{{Mrva-općina}}
{{GiO IŽ}}
{{Naselja u sastavu Općine Grožnjan}}

[[Kategorija:Općine u Istarskoj županiji]]</text>
      <sha1>e2cbn2wvw5dp1ih6rwsihqloz0v5ypa</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Štitna žlijezda</title>
    <ns>0</ns>
    <id>16671</id>
    <revision>
      <id>6432905</id>
      <parentid>6314949</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T14:46:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Sangunaut</username>
        <id>276813</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6066" xml:space="preserve">[[Datoteka:Illu thyroid parathyroid.jpg|mini|300px|Štitna žlijezda]]
'''Štitna žlijezda''' ('''štitnjača''', [[latinski|lat.]] ''glandula thyreoidea''), endokrina [[žlijezda]], nalazi se na prednjoj strani [[vrat]]a, ispod [[grkljan]]a. Leptirastog je oblika, sliči na slovo H sa stanjenim prednjim dijelom, isthmus, koji leži ispred [[dušnik]]a. Ima dva [[režanj|režnja]] koji leže postranično uz dušnik i grkljan. Štitna žlijezda je teška tridesetak [[gram]]a.

==Hormoni štitnjače==

Glavni hormoni štitne žlijezde su [[tiroksin]] (T4) i [[trijodtironin]] (T3). Pod nadzorom [[hipofiza|hipofize]] (hormon - TSH) i hipotalamusa (hormon - TRH) štitna žlijezda izlučuje T4 uz autoregulaciju pa se izlučivanje aktivira čim se smanji razina tog hormona u [[Krv|krvi]].

T3 i T4 reguliraju intenzitet [[Metabolizam|metabolizma]] u tijelu. Pri manjku hormona bazalni se [[metabolizam]] smanjuje 40%.
Uz ta dva hormona štitna žlijezda izlučuje i [[kalcitonin]], hormon koji sudjeluje u regulaciji koncentracije [[kalcij]]evih iona u tjelesnim tekućinama.

Za sintezu hormona štitne žlijezde potreban je [[jod]]. Jod dobivamo uglavnom iz [[hrana|hrane]]. Dovoljna količina joda je oko 50 [[miligram|mg]] godišnje. Nedovoljna količina joda dovodi do bolesti štitnjače kao što je [[gušavost]]. Kod ove bolesti štitnjača je povećana. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je [[sol]] jodirana, tako Hrvatska spada u zemlje koje imaju dovoljnu količinu joda.

==Hrana bogata jodom==

Hrana koja je bogata jodom su [[jaja]], [[jogurt]], [[Riba|ribe]], [[sir]] i tako dalje. Štitnjača i njezin pravilan rad je bitan za funkciju svih [[organ]]a u tijelu [[čovjek]]a. Oni djeluju i na čovjekov [[živčani sustav]], koji ne može biti zdrav bez normalnog funkcioniranja štitnjače. Ona je važna za centar za [[disanje]] i za normalnu tjelesnu [[Temperatura|temperaturu]]. Povećava rad [[Srce|srca]] i crijeva itd.

==Hipertireoza==

Hipertireoza je poremećaj štitne žlijezde&lt;ref&gt;http://www.zdrav-zivot.com.hr/izdanja/djeca-i-ljeto/bolest-stitnjace/{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; zbog kojega se stvara previše hormona u [[krv]]i, a stanje povišene razine hormona u krvi se naziva tireotoksikoza. Hipertireoza se može pojaviti bilo kada tijekom ljudskog [[život]]a, ali se najčešće pojavljuje kod žena od dvadesete do pedesete godine života. Do viška hormona štitnjače dovode najčešće tihi tireoditis, [[lijek]] [[amiodaron]] i tako dalje.

Simptomi ove bolesti su najčešće razdražljivost, [[nervoza]], lupanje srca, ispadanje vlasi [[Kosa|kose]] i umor. Bolesnici jedu normalno, ali stalno mršave, imaju čestu stolicu i često mokre. Javljaju se i poremećaji menstrualnog ciklusa. Dolazi i do problema s [[oči]]ma, suznih očiju, ukočenog pogleda i tako dalje. Hipertireoza se u početku liječi lijekovima, ali kasnije, ako je potrebno, operacijom. Nekada se liječi i radioaktivnim jodom.

==Hipotireoza==

Ovo je poremećaj zbog kojega se nedovoljno stvara hormon štitne žlijezde. Ovaj poremećaj se javlja u kasnijoj životnoj dobi kod starijih osoba. Češće se javlja kod žena nego kod [[muškarac]]a. Uzrok ove bolesti najčešće je upala štitnjače. Ova bolest može nastati nakon liječenja hipertireoze ili nakon operacije, ali i nakon korištenja radioaktivnog joda. Uzrok hipotireozi je manjak joda, bolest [[hipotalamus]]a i tako dalje.

Znakovi hipotireoze su zadebljani [[nokti]], suhoća [[Koža|kože]], suha, rijetka i tanka kosa. Nakon nekog vremena simptomi se pogoršavaju, kapci postaju natečeni kao i [[lice]], [[govor]] se usporava, [[jezik]] postaje zadebljan. Pojavljuje se stalna iscrpljenost, problemi sa živčanim sustavom, problemi s [[pamćenje]]m, dolazi i do [[Depresija (raspoloženje)|depresije]], bolova u [[mišići]]ma, te dolazi do problema sa stolicom. Kod ženskih osoba dolazi i do poremećaja [[Menstruacija|menstruacije]], spontanih [[pobačaj]]a, [[neplodnost]]i, prijevremenog [[porođaj]]a i tako dalje.

Kako bi se izliječila ova bolest štitnjače treba se nadomjestiti hormon koji nedostaje. U tom se slučaju uzima levotiroksin, koji je u obliku tablete. Ovaj lijek se uzima na prazan [[želudac]], oko 45 minuta prije obroka. Ova bolest se cijeli život liječi na ovaj način.

==Bolest tiroidne autonomije==

U ovim bolestima neke stanice štitnjače rastu, te na taj način stvaraju višak hormona. Najčešće jedini znak ove bolesti su smetnje sa srcem. Ova bolest se liječi lijekovima. Mlađi bolesnici, nakon nekog vremena, se najčešće operiraju, dok se starije bolesnike liječi radioaktivnim jodom.

==Netoksična guša==

Guša je naziv za štitnjaču koja je povećana.&lt;ref&gt;http://narodnilek.com/2013/04/24/gusa-ili-struma-na-stitnjaci/&lt;/ref&gt; Netoksična guša nije uzrokovana [[tumor]]om, nekom upalom ili autoimunom bolesti. Najčešći uzrok ove bolesti je manjak joda, ali nekad zna biti i [[genetika]]. Ova bolest je, isto tako, češća kod ženskih osoba. Najčešći uzroci guše su [[pušenje]], [[stres]], razne infekcije i tako dalje. Simptomi guše su stezanja u predjelu [[vrat]]a, teško gutanje, smetnje kod disanja, promukli glas itd. Liječi se lijekovima i operacijom.

==Akutna upala štitnjače==

Ovo je vrlo rijetka upala štitnjače, a do nje dolazi širenjem [[bakterija]] iz okoline, ozljedom štitnjače ili preko krvi. Simptomi su jaka bol u vratu, povišena tjelesna temperatura i crvenilo kože na vratu. Liječi se [[antibiotici]]ma, au težim slučajevima operacijom.

==Tumori štitnjače==

Tumori štitnjače mogu biti dobroćudni i zloćudni. Tumori štitnjače se češće javljaju kod osoba ženskog spola. Ovaj tumor se najčešće javlja u obliku čvora u štitnjači ili u obliku [[Limfni čvor|limfnog čvora]] na vratu koji je pojačan. Kada su u pitanju dobroćudni tumori, tada se ukloni samo dio štitnjače, ali kada su u pitanju zloćudni tumori na štitnjači, treba se operativno ukloniti cijela štitnjača.

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Endokrine žlijezde]]</text>
      <sha1>4gm7qkg20i0r00qdbg46moqzd5wyemc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Predložak:Novosti</title>
    <ns>10</ns>
    <id>18293</id>
    <revision>
      <id>6433120</id>
      <parentid>6432041</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T05:07:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Maestro Ivanković</username>
        <id>73870</id>
      </contributor>
      <comment>https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/svecano-otvorenje-peljeskog-mosta-8720925</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3059" xml:space="preserve">&lt;!-- Savjet: za slike koristite commons.wikimedia.org, slika bez okvira (po mogućnosti aktualna), a upisuju se novosti iz Hrvatske ili one koje su na neki način vezane uz Hrvatsku.
Prilikom unosa nove novosti započnite odmah ispod ove obavijesti i ispod slike, bez praznoga retka zbog izgleda na glavnoj stranici. Hvala --&gt;
{{Predložak:Novosti/Posebno}} 
[[Slika:Pelješac Bridge.jpg|desno|200px]]
* [[26. srpnja]] – Svečano je otvoren [[Pelješki most]], jedan od najvećih projekata u [[Europska unija|EU-u]] i najveći u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koji je financiran sredstvima Unije: redovan promet preko [[most]]a krenuo je u ponoć, a tim je premošćivanjem [[Malostonski zaljev|Malostonskoga zaljeva]] jug Hrvatske napokon povezan s ostatkom zemlje unutar [[državna granica|državnih granica]].
* [[22. srpnja]] – [[Hrvatska udruga poslodavaca]] zatražila je od [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade RH]] donošenje novog paketa mjera pomoći [[gospodarstvo Hrvatske|gospodarstvu]] zbog enormnog rasta [[cijena|cijene]] [[električna energija|električne energije]].
* [[21. srpnja]] – [[Festival]] &quot;[[Jazz is Back BP]]&quot;, Ljetna jazz škola i [[Hrvatski bubnjarski kamp|Croatia Drum Camp]] tri su velika programa [[Hrvatsku glazbenu mladež|Hrvatske glazbene mladeži]] koji su i ove godine privukli poznate svjetske [[jazz]]-[[glazbenik]]e i mlade talente u istarski gradić [[Grožnjan]].
* [[21. srpnja]] – [[Karlovačka županija]] dobila je 200 [[milijun]]a [[hrvatska kuna|kuna]] iz Fonda solidarnosti za obnovu kulturnih objekata oštećenih u [[Potres u Zagrebu 2020.|zagrebačkom]] i [[Potres kod Petrinje 2020.|petrinjskom]] [[potres]]u: najviše [[novac|novca]] bit će iskorišteno za obnovu [[Franjevački samostan i crkva Presvetog Trojstva u Karlovcu|franjevačkog samostana i crkve Presvetog Trojstva]] u [[Karlovac|Karlovcu]], a obnovit će se i pet manjih [[crkva]] i [[spomenik kulture|spomenika kulture]] diljem županije.
* [[21. srpnja]] – [[Hrvatska narodna banka]] izdala je posebnu kovanicu u vrijednosti 25 kuna s motivom [[Pelješki most|Pelješkoga mosta]].
* [[21. srpnja]] – [[:Kategorija:Hrvatski atletičari|Hrvatska atletičarka]] [[Sandra Perković]] osvojila je srebrnu medalju u [[bacanje diska|bacanju diska]] na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetskom atletskom prvenstvu]] u [[Eugene, Oregon|Eugeneu]] ([[Oregon]], [[SAD]]). [[Marija Tolj]], naša druga predstavnica, osvojila je osmo mjesto.
* [[20. srpnja]] – [[Japan]]ska [[korporacija]] [[Nipro]] predstavila je ulaganje od 100 [[milijun]]a [[hrvatska kuna|kuna]] u novu [[tvornica|tvornicu]] [[medicina|medicinskih]] [[ampula]] i bočica u [[Sesvete|Sesvetama]], najavivši da će ista postati njihov globalni centar izvrsnosti u proizvodnji [[staklo|staklenih ampula]].


Nedavne smrti: [[Viktor Žmegač]], [[Ivica Kunčević]], [[Miljenko Jelača]]&lt;!---Troje najviše, treba ih dodati u članku godine u kojoj su preminuli pod sekciju Smrti, npr. 2022.--&gt;

&lt;noinclude&gt;
{{tl-sort}} 
[[Kategorija:Wikipedijini predlošci]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>rvvvqn797mj5qbjky8fvau6exl3y350</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433121</id>
      <parentid>6433120</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T05:08:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Maestro Ivanković</username>
        <id>73870</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>arhivirano</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2725" xml:space="preserve">&lt;!-- Savjet: za slike koristite commons.wikimedia.org, slika bez okvira (po mogućnosti aktualna), a upisuju se novosti iz Hrvatske ili one koje su na neki način vezane uz Hrvatsku.
Prilikom unosa nove novosti započnite odmah ispod ove obavijesti i ispod slike, bez praznoga retka zbog izgleda na glavnoj stranici. Hvala --&gt;
{{Predložak:Novosti/Posebno}} 
[[Slika:Pelješac Bridge.jpg|desno|200px]]
* [[26. srpnja]] – Svečano je otvoren [[Pelješki most]], jedan od najvećih projekata u [[Europska unija|EU-u]] i najveći u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koji je financiran sredstvima Unije: redovan promet preko [[most]]a krenuo je u ponoć, a tim je premošćivanjem [[Malostonski zaljev|Malostonskoga zaljeva]] jug Hrvatske napokon povezan s ostatkom zemlje unutar [[državna granica|državnih granica]].
* [[22. srpnja]] – [[Hrvatska udruga poslodavaca]] zatražila je od [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade RH]] donošenje novog paketa mjera pomoći [[gospodarstvo Hrvatske|gospodarstvu]] zbog enormnog rasta [[cijena|cijene]] [[električna energija|električne energije]].
* [[21. srpnja]] – [[Festival]] &quot;[[Jazz is Back BP]]&quot;, Ljetna jazz škola i [[Hrvatski bubnjarski kamp|Croatia Drum Camp]] tri su velika programa [[Hrvatsku glazbenu mladež|Hrvatske glazbene mladeži]] koji su i ove godine privukli poznate svjetske [[jazz]]-[[glazbenik]]e i mlade talente u istarski gradić [[Grožnjan]].
* [[21. srpnja]] – [[Karlovačka županija]] dobila je 200 [[milijun]]a [[hrvatska kuna|kuna]] iz Fonda solidarnosti za obnovu kulturnih objekata oštećenih u [[Potres u Zagrebu 2020.|zagrebačkom]] i [[Potres kod Petrinje 2020.|petrinjskom]] [[potres]]u: najviše [[novac|novca]] bit će iskorišteno za obnovu [[Franjevački samostan i crkva Presvetog Trojstva u Karlovcu|franjevačkog samostana i crkve Presvetog Trojstva]] u [[Karlovac|Karlovcu]], a obnovit će se i pet manjih [[crkva]] i [[spomenik kulture|spomenika kulture]] diljem županije.
* [[21. srpnja]] – [[Hrvatska narodna banka]] izdala je posebnu kovanicu u vrijednosti 25 kuna s motivom [[Pelješki most|Pelješkoga mosta]].
* [[21. srpnja]] – [[:Kategorija:Hrvatski atletičari|Hrvatska atletičarka]] [[Sandra Perković]] osvojila je srebrnu medalju u [[bacanje diska|bacanju diska]] na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetskom atletskom prvenstvu]] u [[Eugene, Oregon|Eugeneu]] ([[Oregon]], [[SAD]]). [[Marija Tolj]], naša druga predstavnica, osvojila je osmo mjesto.


Nedavne smrti: [[Viktor Žmegač]], [[Ivica Kunčević]], [[Miljenko Jelača]]&lt;!---Troje najviše, treba ih dodati u članku godine u kojoj su preminuli pod sekciju Smrti, npr. 2022.--&gt;

&lt;noinclude&gt;
{{tl-sort}} 
[[Kategorija:Wikipedijini predlošci]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>o78bn3nuiis19w1yzcam35nz4swekcv</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433123</id>
      <parentid>6433121</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T05:18:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Maestro Ivanković</username>
        <id>73870</id>
      </contributor>
      <comment>https://magazin.hrt.hr/kultura/otvorena-izlozba-o-150-godina-dubrovackih-muzeja-8677934</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2813" xml:space="preserve">&lt;!-- Savjet: za slike koristite commons.wikimedia.org, slika bez okvira (po mogućnosti aktualna), a upisuju se novosti iz Hrvatske ili one koje su na neki način vezane uz Hrvatsku.
Prilikom unosa nove novosti započnite odmah ispod ove obavijesti i ispod slike, bez praznoga retka zbog izgleda na glavnoj stranici. Hvala --&gt;
{{Predložak:Novosti/Posebno}} 
[[Slika:Pelješac Bridge.jpg|desno|200px]]
* [[26. srpnja]] – Svečano je otvoren [[Pelješki most]], jedan od najvećih projekata u [[Europska unija|EU-u]] i najveći u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koji je financiran sredstvima Unije: redovan promet preko [[most]]a krenuo je u ponoć, a tim je premošćivanjem [[Malostonski zaljev|Malostonskoga zaljeva]] jug Hrvatske napokon povezan s ostatkom zemlje unutar [[državna granica|državnih granica]].
* [[23. srpnja]] – U povodu obilježavanja 150. obljetnice osnutka, Dubrovački muzeji – u čijem sastavu djeluju [[Kulturno-povijesni muzej u Dubrovniku|Kulturno-povijesni]], [[Pomorski muzej u Dubrovniku|Pomorski]], [[Arheološki muzej u Dubrovniku|Arheološki]] i [[Etnografski muzej u Dubrovniku|Etnografski]] [[muzej]] – otvorili su u [[Knežev dvor|Kneževu dvoru]] središnju [[izložba|izložbu]] &quot;150 godina Dubrovačkih muzeja&quot;.
* [[22. srpnja]] – [[Hrvatska udruga poslodavaca]] zatražila je od [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade RH]] donošenje novog paketa mjera pomoći [[gospodarstvo Hrvatske|gospodarstvu]] zbog enormnog rasta [[cijena|cijene]] [[električna energija|električne energije]].
* [[21. srpnja]] – [[Festival]] &quot;[[Jazz is Back BP]]&quot;, Ljetna jazz škola i [[Hrvatski bubnjarski kamp|Croatia Drum Camp]] tri su velika programa [[Hrvatsku glazbenu mladež|Hrvatske glazbene mladeži]] koji su i ove godine privukli poznate svjetske [[jazz]]-[[glazbenik]]e i mlade talente u istarski gradić [[Grožnjan]].
* [[21. srpnja]] – [[Karlovačka županija]] dobila je 200 [[milijun]]a [[hrvatska kuna|kuna]] iz Fonda solidarnosti za obnovu kulturnih objekata oštećenih u [[Potres u Zagrebu 2020.|zagrebačkom]] i [[Potres kod Petrinje 2020.|petrinjskom]] [[potres]]u: najviše [[novac|novca]] bit će iskorišteno za obnovu [[Franjevački samostan i crkva Presvetog Trojstva u Karlovcu|franjevačkog samostana i crkve Presvetog Trojstva]] u [[Karlovac|Karlovcu]], a obnovit će se i pet manjih [[crkva]] i [[spomenik kulture|spomenika kulture]] diljem županije.
* [[21. srpnja]] – [[Hrvatska narodna banka]] izdala je posebnu kovanicu u vrijednosti 25 kuna s motivom [[Pelješki most|Pelješkoga mosta]].


Nedavne smrti: [[Viktor Žmegač]], [[Ivica Kunčević]], [[Miljenko Jelača]]&lt;!---Troje najviše, treba ih dodati u članku godine u kojoj su preminuli pod sekciju Smrti, npr. 2022.--&gt;

&lt;noinclude&gt;
{{tl-sort}} 
[[Kategorija:Wikipedijini predlošci]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>ibkfq0vvieuppuqt27ewsdpm83qcom5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433125</id>
      <parentid>6433123</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T05:35:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Maestro Ivanković</username>
        <id>73870</id>
      </contributor>
      <comment>https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/prvi-put-u-hrvatskoj-pacijentu-transplantirana-tri-organa-8699945 + https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/pothvat-lijecnika-u-sisku-8706454</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3188" xml:space="preserve">&lt;!-- Savjet: za slike koristite commons.wikimedia.org, slika bez okvira (po mogućnosti aktualna), a upisuju se novosti iz Hrvatske ili one koje su na neki način vezane uz Hrvatsku.
Prilikom unosa nove novosti započnite odmah ispod ove obavijesti i ispod slike, bez praznoga retka zbog izgleda na glavnoj stranici. Hvala --&gt;
{{Predložak:Novosti/Posebno}} 
[[Slika:Pelješac Bridge.jpg|desno|200px]]
* [[26. srpnja]] – Svečano je otvoren [[Pelješki most]], jedan od najvećih projekata u [[Europska unija|EU-u]] i najveći u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koji je financiran sredstvima Unije: redovan promet preko [[most]]a krenuo je u ponoć, a tim je premošćivanjem [[Malostonski zaljev|Malostonskoga zaljeva]] jug Hrvatske napokon povezan s ostatkom zemlje unutar [[državna granica|državnih granica]].
* [[25. srpnja]] – [[Transplantacija organa|Transplantacijski tim]] [[Klinička bolnica Merkur|Kliničke bolnice Merkur]] u [[Zagreb]]u je prvi put u Hrvatskoj [[pacijent]]u transplantirao tri organa: [[gušterača|gušteraču]], [[jetra|jetru]] i [[tanko crijevo]]. U [[Sisak|Sisku]] su [[liječnik|liječnici]] spasili život pacijentici koja je na [[kirurgija|hitni kirurški prijem]] stigla s tri ubodne [[rana|rane]] na [[srce|srcu]] i dvije na jetri. Takvi su operacijski zahvati prava rijetkost i u [[svijet]]u.
* [[23. srpnja]] – U povodu obilježavanja 150. obljetnice osnutka, Dubrovački muzeji – u čijem sastavu djeluju [[Kulturno-povijesni muzej u Dubrovniku|Kulturno-povijesni]], [[Pomorski muzej u Dubrovniku|Pomorski]], [[Arheološki muzej u Dubrovniku|Arheološki]] i [[Etnografski muzej u Dubrovniku|Etnografski]] [[muzej]] – otvorili su u [[Knežev dvor|Kneževu dvoru]] središnju [[izložba|izložbu]] &quot;150 godina Dubrovačkih muzeja&quot;.
* [[22. srpnja]] – [[Hrvatska udruga poslodavaca]] zatražila je od [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade RH]] donošenje novog paketa mjera pomoći [[gospodarstvo Hrvatske|gospodarstvu]] zbog enormnog rasta [[cijena|cijene]] [[električna energija|električne energije]].
* [[21. srpnja]] – [[Festival]] &quot;[[Jazz is Back BP]]&quot;, Ljetna jazz škola i [[Hrvatski bubnjarski kamp|Croatia Drum Camp]] tri su velika programa [[Hrvatsku glazbenu mladež|Hrvatske glazbene mladeži]] koji su i ove godine privukli poznate svjetske [[jazz]]-[[glazbenik]]e i mlade talente u istarski gradić [[Grožnjan]].
* [[21. srpnja]] – [[Karlovačka županija]] dobila je 200 [[milijun]]a [[hrvatska kuna|kuna]] iz Fonda solidarnosti za obnovu kulturnih objekata oštećenih u [[Potres u Zagrebu 2020.|zagrebačkom]] i [[Potres kod Petrinje 2020.|petrinjskom]] [[potres]]u: najviše [[novac|novca]] bit će iskorišteno za obnovu [[Franjevački samostan i crkva Presvetog Trojstva u Karlovcu|franjevačkog samostana i crkve Presvetog Trojstva]] u [[Karlovac|Karlovcu]], a obnovit će se i pet manjih [[crkva]] i [[spomenik kulture|spomenika kulture]] diljem županije.


Nedavne smrti: [[Viktor Žmegač]], [[Ivica Kunčević]], [[Miljenko Jelača]]&lt;!---Troje najviše, treba ih dodati u članku godine u kojoj su preminuli pod sekciju Smrti, npr. 2022.--&gt;

&lt;noinclude&gt;
{{tl-sort}} 
[[Kategorija:Wikipedijini predlošci]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>d2a7xe1y4ugv9temjoss0w7pwv1tp0p</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433127</id>
      <parentid>6433125</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T05:36:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Maestro Ivanković</username>
        <id>73870</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>arhiviranje</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2634" xml:space="preserve">&lt;!-- Savjet: za slike koristite commons.wikimedia.org, slika bez okvira (po mogućnosti aktualna), a upisuju se novosti iz Hrvatske ili one koje su na neki način vezane uz Hrvatsku.
Prilikom unosa nove novosti započnite odmah ispod ove obavijesti i ispod slike, bez praznoga retka zbog izgleda na glavnoj stranici. Hvala --&gt;
{{Predložak:Novosti/Posebno}} 
[[Slika:Pelješac Bridge.jpg|desno|200px]]
* [[26. srpnja]] – Svečano je otvoren [[Pelješki most]], jedan od najvećih projekata u [[Europska unija|EU-u]] i najveći u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koji je financiran sredstvima Unije: redovan promet preko [[most]]a krenuo je u ponoć, a tim je premošćivanjem [[Malostonski zaljev|Malostonskoga zaljeva]] jug Hrvatske napokon povezan s ostatkom zemlje unutar [[državna granica|državnih granica]].
* [[25. srpnja]] – [[Transplantacija organa|Transplantacijski tim]] [[Klinička bolnica Merkur|Kliničke bolnice Merkur]] u [[Zagreb]]u je prvi put u Hrvatskoj [[pacijent]]u transplantirao tri organa: [[gušterača|gušteraču]], [[jetra|jetru]] i [[tanko crijevo]]. U [[Sisak|Sisku]] su [[liječnik|liječnici]] spasili život pacijentici koja je na [[kirurgija|hitni kirurški prijem]] stigla s tri ubodne [[rana|rane]] na [[srce|srcu]] i dvije na jetri. Takvi su operacijski zahvati prava rijetkost i u [[svijet]]u.
* [[23. srpnja]] – U povodu obilježavanja 150. obljetnice osnutka, Dubrovački muzeji – u čijem sastavu djeluju [[Kulturno-povijesni muzej u Dubrovniku|Kulturno-povijesni]], [[Pomorski muzej u Dubrovniku|Pomorski]], [[Arheološki muzej u Dubrovniku|Arheološki]] i [[Etnografski muzej u Dubrovniku|Etnografski]] [[muzej]] – otvorili su u [[Knežev dvor|Kneževu dvoru]] središnju [[izložba|izložbu]] &quot;150 godina Dubrovačkih muzeja&quot;.
* [[22. srpnja]] – [[Hrvatska udruga poslodavaca]] zatražila je od [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade RH]] donošenje novog paketa mjera pomoći [[gospodarstvo Hrvatske|gospodarstvu]] zbog enormnog rasta [[cijena|cijene]] [[električna energija|električne energije]].
* [[21. srpnja]] – [[Festival]] &quot;[[Jazz is Back BP]]&quot;, Ljetna jazz škola i [[Hrvatski bubnjarski kamp|Croatia Drum Camp]] tri su velika programa [[Hrvatsku glazbenu mladež|Hrvatske glazbene mladeži]] koji su i ove godine privukli poznate svjetske [[jazz]]-[[glazbenik]]e i mlade talente u istarski gradić [[Grožnjan]].


Nedavne smrti: [[Viktor Žmegač]], [[Ivica Kunčević]], [[Miljenko Jelača]]&lt;!---Troje najviše, treba ih dodati u članku godine u kojoj su preminuli pod sekciju Smrti, npr. 2022.--&gt;

&lt;noinclude&gt;
{{tl-sort}} 
[[Kategorija:Wikipedijini predlošci]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>hiloauy0g9kmhnl76b42n967lls41b1</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433129</id>
      <parentid>6433127</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T05:51:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Maestro Ivanković</username>
        <id>73870</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>sitnica</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2634" xml:space="preserve">&lt;!-- Savjet: za slike koristite commons.wikimedia.org, slika bez okvira (po mogućnosti aktualna), a upisuju se novosti iz Hrvatske ili one koje su na neki način vezane uz Hrvatsku.
Prilikom unosa nove novosti započnite odmah ispod ove obavijesti i ispod slike, bez praznoga retka zbog izgleda na glavnoj stranici. Hvala --&gt;
{{Predložak:Novosti/Posebno}} 
[[Slika:Pelješac Bridge.jpg|desno|200px]]
* [[26. srpnja]] – Svečano je otvoren [[Pelješki most]], jedan od najvećih projekata u [[Europska unija|EU-u]] i najveći u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koji je financiran sredstvima Unije: redovan promet preko [[most]]a krenuo je u ponoć, a tim je premošćivanjem [[Malostonski zaljev|Malostonskoga zaljeva]] jug Hrvatske napokon povezan s ostatkom zemlje unutar [[državna granica|državnih granica]].
* [[25. srpnja]] – [[Transplantacija organa|Transplantacijski tim]] [[Klinička bolnica Merkur|Kliničke bolnice Merkur]] u [[Zagreb]]u prvi je put u Hrvatskoj [[pacijent]]u transplantirao tri organa: [[gušterača|gušteraču]], [[jetra|jetru]] i [[tanko crijevo]]. U [[Sisak|Sisku]] su [[liječnik|liječnici]] spasili život pacijentici koja je na [[kirurgija|hitni kirurški prijem]] stigla s tri ubodne [[rana|rane]] na [[srce|srcu]] i dvije na jetri. Takvi su operacijski zahvati prava rijetkost i u [[svijet]]u.
* [[23. srpnja]] – U povodu obilježavanja 150. obljetnice osnutka, Dubrovački muzeji – u čijem sastavu djeluju [[Kulturno-povijesni muzej u Dubrovniku|Kulturno-povijesni]], [[Pomorski muzej u Dubrovniku|Pomorski]], [[Arheološki muzej u Dubrovniku|Arheološki]] i [[Etnografski muzej u Dubrovniku|Etnografski]] [[muzej]] – otvorili su u [[Knežev dvor|Kneževu dvoru]] središnju [[izložba|izložbu]] &quot;150 godina Dubrovačkih muzeja&quot;.
* [[22. srpnja]] – [[Hrvatska udruga poslodavaca]] zatražila je od [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade RH]] donošenje novog paketa mjera pomoći [[gospodarstvo Hrvatske|gospodarstvu]] zbog enormnog rasta [[cijena|cijene]] [[električna energija|električne energije]].
* [[21. srpnja]] – [[Festival]] &quot;[[Jazz is Back BP]]&quot;, Ljetna jazz škola i [[Hrvatski bubnjarski kamp|Croatia Drum Camp]] tri su velika programa [[Hrvatsku glazbenu mladež|Hrvatske glazbene mladeži]] koji su i ove godine privukli poznate svjetske [[jazz]]-[[glazbenik]]e i mlade talente u istarski gradić [[Grožnjan]].


Nedavne smrti: [[Viktor Žmegač]], [[Ivica Kunčević]], [[Miljenko Jelača]]&lt;!---Troje najviše, treba ih dodati u članku godine u kojoj su preminuli pod sekciju Smrti, npr. 2022.--&gt;

&lt;noinclude&gt;
{{tl-sort}} 
[[Kategorija:Wikipedijini predlošci]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>oa7retn59ff137rdwm8fwb517mi4hxa</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433130</id>
      <parentid>6433129</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T05:54:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Maestro Ivanković</username>
        <id>73870</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>manja lektura + wp</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2630" xml:space="preserve">&lt;!-- Savjet: za slike koristite commons.wikimedia.org, slika bez okvira (po mogućnosti aktualna), a upisuju se novosti iz Hrvatske ili one koje su na neki način vezane uz Hrvatsku.
Prilikom unosa nove novosti započnite odmah ispod ove obavijesti i ispod slike, bez praznoga retka zbog izgleda na glavnoj stranici. Hvala --&gt;
{{Predložak:Novosti/Posebno}} 
[[Slika:Pelješac Bridge.jpg|desno|200px]]
* [[26. srpnja]] – Svečano je otvoren [[Pelješki most]], jedan od najvećih projekata u [[Europska unija|EU-u]] i najveći u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koji je financiran sredstvima Unije: [[promet]] preko [[most]]a krenuo je u ponoć, a tim je premošćivanjem [[Malostonski zaljev|Malostonskoga zaljeva]] jug Hrvatske napokon povezan s ostatkom zemlje unutar [[državna granica|državnih granica]].
* [[25. srpnja]] – [[Transplantacija organa|Transplantacijski tim]] [[Klinička bolnica Merkur|Kliničke bolnice Merkur]] u [[Zagreb]]u prvi je put u Hrvatskoj [[pacijent]]u transplantirao tri organa: [[gušterača|gušteraču]], [[jetra|jetru]] i [[tanko crijevo]]. U [[Sisak|Sisku]] su [[liječnik|liječnici]] spasili život pacijentici koja je na [[kirurgija|hitni kirurški prijem]] stigla s tri ubodne [[rana|rane]] na [[srce|srcu]] i dvije na jetri. Takvi su operacijski zahvati prava rijetkost i u [[svijet]]u.
* [[23. srpnja]] – U povodu obilježavanja 150. obljetnice osnutka, Dubrovački muzeji – u čijem sastavu djeluju [[Kulturno-povijesni muzej u Dubrovniku|Kulturno-povijesni]], [[Pomorski muzej u Dubrovniku|Pomorski]], [[Arheološki muzej u Dubrovniku|Arheološki]] i [[Etnografski muzej u Dubrovniku|Etnografski]] [[muzej]] – otvorili su u [[Knežev dvor|Kneževu dvoru]] središnju [[izložba|izložbu]] &quot;150 godina Dubrovačkih muzeja&quot;.
* [[22. srpnja]] – [[Hrvatska udruga poslodavaca]] zatražila je od [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade RH]] donošenje novog paketa mjera pomoći [[gospodarstvo Hrvatske|gospodarstvu]] zbog enormnog rasta [[cijena|cijene]] [[električna energija|električne energije]].
* [[21. srpnja]] – [[Festival]] &quot;[[Jazz is Back BP]]&quot;, Ljetna jazz škola i [[Hrvatski bubnjarski kamp|Croatia Drum Camp]] tri su velika programa [[Hrvatsku glazbenu mladež|Hrvatske glazbene mladeži]] koji su i ove godine privukli poznate svjetske [[jazz]]-[[glazbenik]]e i mlade talente u istarski gradić [[Grožnjan]].


Nedavne smrti: [[Viktor Žmegač]], [[Ivica Kunčević]], [[Miljenko Jelača]]&lt;!---Troje najviše, treba ih dodati u članku godine u kojoj su preminuli pod sekciju Smrti, npr. 2022.--&gt;

&lt;noinclude&gt;
{{tl-sort}} 
[[Kategorija:Wikipedijini predlošci]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>8xaweuznrogo42w0nfof3f0o5yxy87n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Grčki alfabet</title>
    <ns>0</ns>
    <id>20640</id>
    <revision>
      <id>6432850</id>
      <parentid>6432838</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T12:38:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Etiktov</username>
        <id>253954</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Vanjske poveznice */ Popravak</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13363" xml:space="preserve">{{Povijest alfabeta}}
'''Grčki alfabet''' najstarije je [[pismo]] koje se danas još upotrebljava.&lt;ref name=&quot;Blackwell&quot;&gt;{{cite book|last= Coulmas|first= Florian|title= The Blackwell Encyclopedia of Writing Systems|year= 1996|publisher= Blackwell Publishers Ltd.|location= Oxford|id= {{ISBN|0-631-21481-X}}}} (en)&lt;/ref&gt; Rabi se za označavanje [[Kut|kutova]] u [[Matematika|matematici]]. Ima 24 slova. Njime su pisana velika djela starine, od [[Platon]]a i [[Aristotel]]a do [[Biblija|biblijskog]] [[Novi zavjet|Novog zavjeta]]. Nastaje u prvoj četvrtini 8. st. prije Krista i razvio se od feničkog pisma pri čemu su Grci od Feničana preuzeli znak i zvuk za dvadeset dva slova, dok su ih još šest s vremenom sami stvorili prilagođavajući fenički sustav pisanja svome jeziku.

== Tablica grčkog alfabeta ==
''Izgovor je prikazan [[Transkripcija i transliteracija|transkripcijom i transliteracijom]] u [[Međunarodna fonetska abeceda|međunarodnu fonetsku abecedu]].''
{|{{Prettytable}}
|- style=&quot;background:#EEEEEE;&quot;
! rowspan=&quot;2&quot;|Slovo
! colspan=&quot;3&quot;|Ime
! colspan=&quot;2&quot;|[[Glas]]
! colspan=&quot;2&quot;|Latinička [[Transkripcija i transliteracija|transkripcija]]
! rowspan=&quot;2&quot;|[[Feničko pismo|Feničko slovo]]
|- style=&quot;background:#EEEEEE;&quot;
![[Starogrčki jezik|starogrčko]]
! colspan=&quot;2&quot;|[[Novogrčki jezik|novogrčko]]
!starogrčki
!novogrčki
!starogrčki
!novogrčki
|-
|Α α
|ἄλφα
|άλφα 
|[[alfa]]
|[{{IPA|a}}] [{{IPA|aː}}]
|[{{IPA|a}}]
|a
|a
|[[Datoteka:Phoenician aleph.png|20px|Alef]] [[alef]]
|-
|Β β
|βῆτα
|βήτα
|[[Beta (slovo)|beta]]
|[{{IPA|b}}]
|[{{IPA|v}}]
|b
|v
|[[Datoteka:Phoenician beth.png|20px|Beth]] [[bet]]
|-
|Γ γ
|γάμμα
|γάμμα
|[[gama]]
|[{{IPA|g}}]
|[{{IPA|ʝ}}], [{{IPA|ɣ}}]
|g
|gh, g
|[[Datoteka:Phoenician gimel.png|20px|Gimel]] [[gimel]]
|-
|Δ δ
|δέλτα
|δέλτα
|[[delta]]
|[{{IPA|d}}]
|[{{IPA|ð}}]
|d
|dh, d
|[[Datoteka:Phoenician daleth.png|20px|Daleth]] [[dalet]]
|-
|Ε ε
|εἶ, ἒ ψιλόν
|έψιλον
|[[epsilon]]
|[{{IPA|e}}]
|[{{IPA|e̞}}]
|e
|e
|[[Datoteka:Phoenician he.png|20px|He]] [[he]]
|-
|Ζ ζ
|ζῆτα
|ζήτα
|[[Zeta (slovo)|zeta]]
|[{{IPA|zd}}], [{{IPA|zː}}]
|[{{IPA|z}}]
|z
|z
|[[Datoteka:Phoenician zayin.png|20px|Zayin]] [[zajin]]
|-
|Η η
|ἦτα
|ήτα
|[[eta]]
|[{{IPA|ɛː}}] ([{{IPA|h}}])
|[{{IPA|i}}]
|e, ē
|i
|[[Datoteka:Phoenician heth.png|20px|Heth]] [[het]]
|-
|Θ θ
|θῆτα
|θήτα
|[[theta]]
|[{{IPA|tʰ}}]
|[{{IPA|θ}}]
|th
|th
|[[Datoteka:Phoenician teth.png|20px|Teth]] [[tet]]
|-
|Ι ι
|ἰῶτα
|ιώτα
|[[jota]]
|[{{IPA|i}}], [{{IPA|iː}}]
|[{{IPA|i}}], [{{IPA|j}}]
|i, ī
|i
|[[Datoteka:Phoenician yodh.png|20px|Yodh]] [[jod]]
|-
|Κ κ
|κάππα
|κάππα
|[[kapa]]
|[{{IPA|k}}]
|[{{IPA|k}}], [{{IPA|c}}]
|k
|k
|[[Datoteka:Phoenician kaph.png|20px|Kaf]] [[kaf]]
|-
|Λ λ
|λάβδα, λάμβδα
|λάμδα
|[[lambda]]
|[{{IPA|l}}]
|[{{IPA|l}}]
|l
|l
|[[Datoteka:Phoenician lamedh.png|20px|Lamedh]] [[lamed]]
|-
|Μ μ
|μῦ
|μι
|[[mi]]
|[{{IPA|m}}]
|[{{IPA|m}}]
|m
|m
|[[Datoteka:Phoenician mem.png|20px|Mem]] [[mem]]
|-
|Ν ν
|νῦ
|νι
|[[ni]]
|[{{IPA|n}}]
|[{{IPA|n}}]
|n
|n
|[[Datoteka:Phoenician nun.png|20px|Nun]] [[nun]]
|-
|Ξ ξ
|ξεῖ, ξῖ
|ξι
|[[ksi]]
|[{{IPA|ks}}]
|[{{IPA|ks}}]
|ks
|ks
|[[Datoteka:Phoenician samekh.png|20px|Samekh]] [[sameh]]
|-
|Ο ο
|οὖ, ὂ μικρόν
|όμικρον
|[[omikron]]
|[{{IPA|o}}]
|[{{IPA|o̞}}]
|o, ŏ
|o
|[[Datoteka:Phoenician ayin.png|20px|Ayin]] [[ajin]]
|-
|Π π
|πεῖ, πῖ
|πι
|[[pi]]
|[{{IPA|p}}]
|[{{IPA|p}}]
|p
|p
|[[Datoteka:Phoenician pe.png|20px|Pe]] [[pe]]
|-
|Ρ ρ
|ῥῶ
|ρω
|[[ro]]
|[{{IPA|r}}], [{{IPA|r̥}}]
|[{{IPA|ɾ}}]
|r
|r
|[[Datoteka:Phoenician res.png|20px|Res]] [[reš]]
|-
|Σ σ, ς
|σῖγμα
|σίγμα
|[[sigma]]
|[{{IPA|s}}]
|[{{IPA|s}}]
|s
|s
|[[Datoteka:Phoenician sin.png|20px|Sin]] [[šin]]
|-
|Τ τ
|ταῦ
|ταυ
|[[tau]]
|[{{IPA|t}}]
|[{{IPA|t}}]
|t
|t
|[[Datoteka:Phoenician taw.png|20px|Taw]] [[tav]]
|-
|Υ υ
|ὗ, ὓ ψιλόν
|ύψιλον
|[[ipsilon]]
|[{{IPA|u}}], [{{IPA|y}}], [{{IPA|yː}}]
|[{{IPA|i}}]
|u, y
|y 
|[[Datoteka:Phoenician waw.png|20px|Waw]] [[vav]]
|-
|Φ φ
|φεῖ, φῖ
|φι
|[[fi]]
|[{{IPA|pʰ}}]
|[{{IPA|f}}]
|ph, f
|f
| 
|-
|Χ χ
|χεῖ, χῖ
|χι
|[[hi]]
|[{{IPA|kʰ}}], [{{IPA|ks}}]
|[{{IPA|ç}}], [{{IPA|x}}]
|kh, ks
|h
|
|-
|Ψ ψ
|ψεῖ, ψῖ
|ψι
|[[Psi (slovo)|psi]]
|[{{IPA|ps}}]
|[{{IPA|ps}}]
|ps
|ps
| 
|-
|Ω ω
|ὦ, ὦ μέγα
|ωμέγα
|[[omega]]
|[{{IPA|ɔː}}]
|[{{IPA|o̞}}]
|o, ō
|o
|[[Datoteka:Phoenician ayin.png|20px|Ayin]] [[ajin]]
|-
|}

=== Znamenke ===
{| class=&quot;wikitable&quot; border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;3&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;border-collapse: collapse;text-align:center&quot;
!rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#EEEEEE;&quot;|Slovo
!rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#EEEEEE;&quot;|[[Feničko pismo|Feničko slovo]]
!colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#EEEEEE;&quot;|Ime
!rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#EEEEEE;&quot;|Latinička [[Transkripcija i transliteracija|transkripcija]]
!rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#EEEEEE;&quot;|[[Glas]]
|-
!style=&quot;background:#EEEEEE;&quot;|latinica
!style=&quot;background:#EEEEEE;&quot;|[[Starogrčki jezik|starogrčko]]
!style=&quot;background:#EEEEEE;&quot;|[[Novogrčki jezik|novogrčko]]
|-
|style=&quot;font-size:133%;&quot;|Ϛ ϛ&lt;ref&gt;[http://www.opoudjis.net/unicode/other_ligatures.html#stigma Stigma, Nick Nicholas' Home Page] (en)&lt;/ref&gt;
|[[Image:phoenician_waw.png|20px|vav]] [[vav]]
|[[Stigma (slovo)|stigma]]
| ―
|{{polytonic|στίγμα}} 
|st
|{{IPA|[st]}}
|-
|style=&quot;font-size:133%;&quot;|Ϙ ϙ,&lt;ref&gt;[http://www.opoudjis.net/unicode/nonattic.html#koppa Koppa, Nick Nicholas' Home Page] (en)&lt;/ref&gt; Ϟ ϟ&lt;ref&gt;[http://www.opoudjis.net/unicode/numerals.html#koppa Numeric Koppa, Nick Nicholas' Home Page] (en)&lt;/ref&gt;
|[[Image:phoenician_qof.png|20px|kof]] [[kof]]
|[[kopa]]
|{{polytonic|ϙόππα}}
|{{polytonic|κόππα}}
|k
|{{IPA|[k]}}
|-
|style=&quot;font-size:133%;&quot;|Ͳ ͳ,&lt;ref&gt;[http://www.opoudjis.net/unicode/other_nonattic.html#sampi Sampi, Nick Nicholas' Home Page] (en)&lt;/ref&gt; Ϡ ϡ&lt;ref&gt;[http://www.opoudjis.net/unicode/numerals.html#sampi Numeric Sampi, Nick Nicholas' Home Page] (en)&lt;/ref&gt;
|[[Image:phoenician_sade.png|20px|cade]] [[cade]]
| [[sampi]]
| ―
| {{polytonic|σαμπῖ}}
|ss
|{{IPA|[sː]}}, {{IPA|[ks]}}, {{IPA|[ts]}}
|}

=== Arhajsko ===
{| class=&quot;wikitable&quot; border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;3&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;border-collapse: collapse;text-align:center&quot;
!rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#EEEEEE;&quot;|Slovo
!rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#EEEEEE;&quot;|[[Feničko pismo|Feničko slovo]]
!colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#EEEEEE;&quot;|Ime
!rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#EEEEEE;&quot;|Latinička [[Transkripcija i transliteracija|transkripcija]]
!rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#EEEEEE;&quot;|[[Glas]]
|-
!style=&quot;background:#EEEEEE;&quot;|latinica
!style=&quot;background:#EEEEEE;&quot;|[[Starogrčki jezik|starogrčko]]
!style=&quot;background:#EEEEEE;&quot;|[[Novogrčki jezik|novogrčko]]
|-
|style=&quot;font-size:133%;&quot;|Ϝ ϝ,&lt;ref&gt;[http://www.opoudjis.net/unicode/nonattic.html#digamma Digamma, Nick Nicholas' Home Page] (en)&lt;/ref&gt; Ͷ ͷ&lt;ref&gt;[http://www.opoudjis.net/unicode/other_nonattic.html#pamphyliandigamma Pamphylian Digamma, Nick Nicholas' Home Page] (en)&lt;/ref&gt;
|[[Image:phoenician_waw.png|20px|vav]] [[vav]]
|[[digama]]
|{{polytonic|ϝαῦ}}
|{{polytonic|δίγαμμα}}
|w
|{{IPA|[w]}}
|-
|style=&quot;font-size:133%;&quot;|Ͱ ͱ&lt;ref&gt;[http://www.opoudjis.net/unicode/unicode_aitch.html#tackheta Heta, Nick Nicholas' Home Page] (en)&lt;/ref&gt;
|[[Image:phoenician_heth.png|20px|het]] [[het]]
|[[heta]]
|{{polytonic|ἧτα}}
|{{polytonic|ήτα}}
|h
|{{IPA|[h]}}
|-
|style=&quot;font-size:133%;&quot;|Ϻ ϻ&lt;ref&gt;[http://www.opoudjis.net/unicode/nonattic.html#san San, Nick Nicholas' Home Page] (en)&lt;/ref&gt;
|[[Image:phoenician_sade.png|20px|cade]] [[cade]]
|[[san (slovo)|san]]
|{{polytonic|ϻάν}}
|{{polytonic|σάν}}
|s
|{{IPA|[s]}}
|-
|style=&quot;font-size:133%;&quot;|Ϸ ϸ&lt;ref&gt;[http://www.opoudjis.net/unicode/nonattic.html#sho Sho, Nick Nicholas' Home Page] (en)&lt;/ref&gt;
|[[Image:phoenician_sade.png|20px|cade]] [[cade]]
|[[šo]]
| ―
| ―
|sh
|{{IPA|[ʃ]}}
|}

== Pravopis ==
{{Glavni|Grčki pravopis}}

=== Starogrčki ===
U [[Starogrčki jezik|antičkom grčkom]] postojale su mnogobrojne [[Dijakritički znakovi|oznake]] kojima su se označavali [[Naglasak starogrčkog jezika|naglasci]], ''[[spiritus]]'' i [[hijat]] [[Samoglasnik|samoglasnika]].

''Spiritus'' dobivaju samoglasnici i ρ na početku riječi, primjerice '''''ὑ'''γρός'' 'mokar'. Postoje dvije vrste ''spiritusa'': ''spiritus asper'' (''oštri hak'') i ''spiritus lenis'' (''tihi hak''). ''Spiritus asper'' (◌̔) izgovara se kao /h/, primjerice ''Ἑωσφόρος'', dok se ''spiritus lenis'' (◌̓) uopće ne izgovara, na primjer ''αἰνέ''ω. Početno ρ uvijek ima ''spiritus asper'', na primjer ''ῥάχῐς''. ''Spiritus'' se stavlja na malo i veliko slovo. Kod [[Dvoglas|dvoglasa]] samo drugi vokal dobiva ''spiritus''.

Postoje tri naglaska: akut (◌́), cirkumfleks (◌̃) i gravis (◌̀). Samo se akut i cirkumfleks pojavljuju na prvome slogu. Naglasci se na samoglasnicima i [[Dvoglavi nadlaktični mišić|dvoglasima]] bilježe jednako kao i [[Spiritus|hakovi]]. Stavljaju se na malo i veliko slovo, a kod dvoglasa drugi vokal dobiva oznaku naglaska.

Hijat se označavao [[Dijereza|dijerezom]] (◌̈). Ona označava da se dva samoglasnika jedan uz drugi izgovaraju odvojeno, a ne kao dvoglas.

Kada su naglasak i hak na istome slovu, akut se bilježi desno od haka, a cirkumfleks iznad njega, primjerice '''Ὦ'''τος. Ako su na istom slovu naglasak i [[Trema (dijakritički znak)|trema]], naglasak se piše između točkica treme. Primjer je '''Ἀΐ'''δης.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Dukat|first=Zdeslav|url=https://www.worldcat.org/oclc/439745473|title=Gramatika grčkoga jezika|date=1990|publisher=Školska knjiga|isbn=86-03-99563-X|edition=2. izd|location=Zagreb|oclc=439745473}}&lt;/ref&gt;

=== Novogrčki ===
[[Novogrčki jezik|Moderni grčki]] ima samo oznaku za naglasak (◌́) i za hijat ili dvoglas (◌̈). Dijereza danas označava ili hijat ili dvoglas jer su se antički dvoglasi izgubili i postali jednostavni samoglasnici iako se još uvijek zapisuju kao dvoglasi, to jest riječ je o [[Digraf (fonetika)|digrafima]] koji označavaju jednostavne samoglasnike: π'''αϊ'''δάκια (/p'''ai'''ðaca/) ima dvoglas, ali π'''αι'''δάκια (/p'''e'''ˈðaca/) ima jednostavan samoglasnik koji se zapisuje kao dva. Dijereza nije potrebna kad je dvoglasu naglasak označen na prvome slogu: γάιδαρος se izgovara s dvoglasom /ai/, a ne samoglasnikom /e/. Naglasak slijedi ista pravila kao i u politonskom pismu antičkog grčkog pa se u digrafa postavlja na drugi samoglasnik, ali, kao što se vidi iz prethodnoga primjera, ako je riječ o dvoglasu, ide na prvi.

Pravila su dakle:

* ako je dvoglas naglašen, onda je prvi samoglasnik označen za naglasak, a drugi ne prima dijerezu
* ako dvoglas nije naglašen, dijereza je potrebna samo ako dvoglas izgleda kao neki od digrafa.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Accent Marks denoting Stress in Greek, and Other Diacritics|url=https://www.foundalis.com/lan/grstress.htm|access-date=2022-05-07|website=www.foundalis.com}}&lt;/ref&gt;

Dvije se oznake mogu i kombinirati: τ'''αΐ'''ζω (/t'''aˈi'''zo/).

Iako nije riječ o dijakritičkom znaku, [[zarez]] može također razlikovati dvije ili više riječi: ό''','''τι ('što god') i ότι ('da' ([[Veznici|veznik]]).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2012-08-06|title=Punctuation|url=https://archive.ph/hcN8|access-date=2022-05-07|website=archive.ph|archive-date=6. kolovoza 2012.|archive-url=https://archive.today/20120806003722/http://www.tlg.uci.edu/~opoudjis/unicode/punctuation.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Vanjske poveznice ==
{{WProjekti
|commons = Greek alphabet
|commonshr = grčki alfabet
}}

== Bilješke ==
{{izvori|30em}}

== Izvori ==
* (en), R. Elsie, « en:Albanian Literature in Greek Script: the Eighteenth and Early Nineteenth-Century Orthodox Tradition in Albanian Writing », en ''en:Byzantine and Modern Greek Studies'', vol. 15, n° 20, Birmingham, 1991, [http://www.elsie.de/pdf/articles/A1991AlbLitGreek.pdf PDF] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200428032127/http://www.elsie.de/pdf/articles/A1991AlbLitGreek.pdf |date=28. travnja 2020. }}.
* (en), N. e A. Humez, ''en:Alpha to omega: the life &amp; times of the Greek alphabet'', ed. Godine, Boston, 1981, ({{ISBN|0-87923-377-X}}).
* (en), L. Hamilton Jeffery, ''en:The local scripts of archaic Greece: a study of the origin of the Greek alphabet and its development from the eighth to the fifth centuries B.C.'', ed. Clarendon Press, Oxford, 1990, ({{ISBN|978-0198140610}}).
* (en), M. S. Makratis (ed.), ''en:Greek letters: from tablets to pixels'', ed. Oak Knoll Press, 1996, ({{ISBN|978-1884718274}}).
* (en), H. Hansen e G. Quinn, ''en:Greek: An Intensive Course'', ed. Fordham University Press, 1992, ({{ISBN|978-0823216635}}).
* (en), B. B. Powell, ''en:Homer and the Origin of the Greek Alphabet'', ed. Cambridge University Press, 1996, ({{ISBN|978-0521589079}}).
* (en), M. S. Makratis, ''en:Character codes for Greek: Problems and modern solutions'', 1996.
*Zdravka Martinić-Jerčić, Dubravka Matković: PROMETEJ: udžbenik grčkog jezika za 1.i 2. godinu učenja ({{ISBN|978-953-0-50510-0}})

{{grčki jezik}}
{{Mrva-pismo}}

[[Kategorija:Grčki alfabet| ]]
[[Kategorija:Stara Grčka]]</text>
      <sha1>mo76041u3dna4xbu7vq2y2t9kupl6hk</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432854</id>
      <parentid>6432850</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T12:48:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Etiktov</username>
        <id>253954</id>
      </contributor>
      <comment>uklanjanje izmjene 6432850 suradnika [[Posebno:Doprinosi/Etiktov|Etiktov]] ([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13364" xml:space="preserve">{{Povijest alfabeta}}
'''Grčki alfabet''' najstarije je [[pismo]] koje se danas još upotrebljava.&lt;ref name=&quot;Blackwell&quot;&gt;{{cite book|last= Coulmas|first= Florian|title= The Blackwell Encyclopedia of Writing Systems|year= 1996|publisher= Blackwell Publishers Ltd.|location= Oxford|id= {{ISBN|0-631-21481-X}}}} (en)&lt;/ref&gt; Rabi se za označavanje [[Kut|kutova]] u [[Matematika|matematici]]. Ima 24 slova. Njime su pisana velika djela starine, od [[Platon]]a i [[Aristotel]]a do [[Biblija|biblijskog]] [[Novi zavjet|Novog zavjeta]]. Nastaje u prvoj četvrtini 8. st. prije Krista i razvio se od feničkog pisma pri čemu su Grci od Feničana preuzeli znak i zvuk za dvadeset dva slova, dok su ih još šest s vremenom sami stvorili prilagođavajući fenički sustav pisanja svome jeziku.

== Tablica grčkog alfabeta ==
''Izgovor je prikazan [[Transkripcija i transliteracija|transkripcijom i transliteracijom]] u [[Međunarodna fonetska abeceda|međunarodnu fonetsku abecedu]].''
{|{{Prettytable}}
|- style=&quot;background:#EEEEEE;&quot;
! rowspan=&quot;2&quot;|Slovo
! colspan=&quot;3&quot;|Ime
! colspan=&quot;2&quot;|[[Glas]]
! colspan=&quot;2&quot;|Latinička [[Transkripcija i transliteracija|transkripcija]]
! rowspan=&quot;2&quot;|[[Feničko pismo|Feničko slovo]]
|- style=&quot;background:#EEEEEE;&quot;
![[Starogrčki jezik|starogrčko]]
! colspan=&quot;2&quot;|[[Novogrčki jezik|novogrčko]]
!starogrčki
!novogrčki
!starogrčki
!novogrčki
|-
|Α α
|ἄλφα
|άλφα 
|[[alfa]]
|[{{IPA|a}}] [{{IPA|aː}}]
|[{{IPA|a}}]
|a
|a
|[[Datoteka:Phoenician aleph.png|20px|Alef]] [[alef]]
|-
|Β β
|βῆτα
|βήτα
|[[Beta (slovo)|beta]]
|[{{IPA|b}}]
|[{{IPA|v}}]
|b
|v
|[[Datoteka:Phoenician beth.png|20px|Beth]] [[bet]]
|-
|Γ γ
|γάμμα
|γάμμα
|[[gama]]
|[{{IPA|g}}]
|[{{IPA|ʝ}}], [{{IPA|ɣ}}]
|g
|gh, g
|[[Datoteka:Phoenician gimel.png|20px|Gimel]] [[gimel]]
|-
|Δ δ
|δέλτα
|δέλτα
|[[delta]]
|[{{IPA|d}}]
|[{{IPA|ð}}]
|d
|dh, d
|[[Datoteka:Phoenician daleth.png|20px|Daleth]] [[dalet]]
|-
|Ε ε
|εἶ, ἒ ψιλόν
|έψιλον
|[[epsilon]]
|[{{IPA|e}}]
|[{{IPA|e̞}}]
|e
|e
|[[Datoteka:Phoenician he.png|20px|He]] [[he]]
|-
|Ζ ζ
|ζῆτα
|ζήτα
|[[Zeta (slovo)|zeta]]
|[{{IPA|zd}}], [{{IPA|zː}}]
|[{{IPA|z}}]
|z
|z
|[[Datoteka:Phoenician zayin.png|20px|Zayin]] [[zajin]]
|-
|Η η
|ἦτα
|ήτα
|[[eta]]
|[{{IPA|ɛː}}] ([{{IPA|h}}])
|[{{IPA|i}}]
|e, ē
|i
|[[Datoteka:Phoenician heth.png|20px|Heth]] [[het]]
|-
|Θ θ
|θῆτα
|θήτα
|[[theta]]
|[{{IPA|tʰ}}]
|[{{IPA|θ}}]
|th
|th
|[[Datoteka:Phoenician teth.png|20px|Teth]] [[tet]]
|-
|Ι ι
|ἰῶτα
|ιώτα
|[[jota]]
|[{{IPA|i}}], [{{IPA|iː}}]
|[{{IPA|i}}], [{{IPA|j}}]
|i, ī
|i
|[[Datoteka:Phoenician yodh.png|20px|Yodh]] [[jod]]
|-
|Κ κ
|κάππα
|κάππα
|[[kapa]]
|[{{IPA|k}}]
|[{{IPA|k}}], [{{IPA|c}}]
|k
|k
|[[Datoteka:Phoenician kaph.png|20px|Kaf]] [[kaf]]
|-
|Λ λ
|λάβδα, λάμβδα
|λάμδα
|[[lambda]]
|[{{IPA|l}}]
|[{{IPA|l}}]
|l
|l
|[[Datoteka:Phoenician lamedh.png|20px|Lamedh]] [[lamed]]
|-
|Μ μ
|μῦ
|μι
|[[mi]]
|[{{IPA|m}}]
|[{{IPA|m}}]
|m
|m
|[[Datoteka:Phoenician mem.png|20px|Mem]] [[mem]]
|-
|Ν ν
|νῦ
|νι
|[[ni]]
|[{{IPA|n}}]
|[{{IPA|n}}]
|n
|n
|[[Datoteka:Phoenician nun.png|20px|Nun]] [[nun]]
|-
|Ξ ξ
|ξεῖ, ξῖ
|ξι
|[[ksi]]
|[{{IPA|ks}}]
|[{{IPA|ks}}]
|ks
|ks
|[[Datoteka:Phoenician samekh.png|20px|Samekh]] [[sameh]]
|-
|Ο ο
|οὖ, ὂ μικρόν
|όμικρον
|[[omikron]]
|[{{IPA|o}}]
|[{{IPA|o̞}}]
|o, ŏ
|o
|[[Datoteka:Phoenician ayin.png|20px|Ayin]] [[ajin]]
|-
|Π π
|πεῖ, πῖ
|πι
|[[pi]]
|[{{IPA|p}}]
|[{{IPA|p}}]
|p
|p
|[[Datoteka:Phoenician pe.png|20px|Pe]] [[pe]]
|-
|Ρ ρ
|ῥῶ
|ρω
|[[ro]]
|[{{IPA|r}}], [{{IPA|r̥}}]
|[{{IPA|ɾ}}]
|r
|r
|[[Datoteka:Phoenician res.png|20px|Res]] [[reš]]
|-
|Σ σ, ς
|σῖγμα
|σίγμα
|[[sigma]]
|[{{IPA|s}}]
|[{{IPA|s}}]
|s
|s
|[[Datoteka:Phoenician sin.png|20px|Sin]] [[šin]]
|-
|Τ τ
|ταῦ
|ταυ
|[[tau]]
|[{{IPA|t}}]
|[{{IPA|t}}]
|t
|t
|[[Datoteka:Phoenician taw.png|20px|Taw]] [[tav]]
|-
|Υ υ
|ὗ, ὓ ψιλόν
|ύψιλον
|[[ipsilon]]
|[{{IPA|u}}], [{{IPA|y}}], [{{IPA|yː}}]
|[{{IPA|i}}]
|u, y
|y 
|[[Datoteka:Phoenician waw.png|20px|Waw]] [[vav]]
|-
|Φ φ
|φεῖ, φῖ
|φι
|[[fi]]
|[{{IPA|pʰ}}]
|[{{IPA|f}}]
|ph, f
|f
| 
|-
|Χ χ
|χεῖ, χῖ
|χι
|[[hi]]
|[{{IPA|kʰ}}], [{{IPA|ks}}]
|[{{IPA|ç}}], [{{IPA|x}}]
|kh, ks
|h
|
|-
|Ψ ψ
|ψεῖ, ψῖ
|ψι
|[[Psi (slovo)|psi]]
|[{{IPA|ps}}]
|[{{IPA|ps}}]
|ps
|ps
| 
|-
|Ω ω
|ὦ, ὦ μέγα
|ωμέγα
|[[omega]]
|[{{IPA|ɔː}}]
|[{{IPA|o̞}}]
|o, ō
|o
|[[Datoteka:Phoenician ayin.png|20px|Ayin]] [[ajin]]
|-
|}

=== Znamenke ===
{| class=&quot;wikitable&quot; border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;3&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;border-collapse: collapse;text-align:center&quot;
!rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#EEEEEE;&quot;|Slovo
!rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#EEEEEE;&quot;|[[Feničko pismo|Feničko slovo]]
!colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#EEEEEE;&quot;|Ime
!rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#EEEEEE;&quot;|Latinička [[Transkripcija i transliteracija|transkripcija]]
!rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#EEEEEE;&quot;|[[Glas]]
|-
!style=&quot;background:#EEEEEE;&quot;|latinica
!style=&quot;background:#EEEEEE;&quot;|[[Starogrčki jezik|starogrčko]]
!style=&quot;background:#EEEEEE;&quot;|[[Novogrčki jezik|novogrčko]]
|-
|style=&quot;font-size:133%;&quot;|Ϛ ϛ&lt;ref&gt;[http://www.opoudjis.net/unicode/other_ligatures.html#stigma Stigma, Nick Nicholas' Home Page] (en)&lt;/ref&gt;
|[[Image:phoenician_waw.png|20px|vav]] [[vav]]
|[[Stigma (slovo)|stigma]]
| ―
|{{polytonic|στίγμα}} 
|st
|{{IPA|[st]}}
|-
|style=&quot;font-size:133%;&quot;|Ϙ ϙ,&lt;ref&gt;[http://www.opoudjis.net/unicode/nonattic.html#koppa Koppa, Nick Nicholas' Home Page] (en)&lt;/ref&gt; Ϟ ϟ&lt;ref&gt;[http://www.opoudjis.net/unicode/numerals.html#koppa Numeric Koppa, Nick Nicholas' Home Page] (en)&lt;/ref&gt;
|[[Image:phoenician_qof.png|20px|kof]] [[kof]]
|[[kopa]]
|{{polytonic|ϙόππα}}
|{{polytonic|κόππα}}
|k
|{{IPA|[k]}}
|-
|style=&quot;font-size:133%;&quot;|Ͳ ͳ,&lt;ref&gt;[http://www.opoudjis.net/unicode/other_nonattic.html#sampi Sampi, Nick Nicholas' Home Page] (en)&lt;/ref&gt; Ϡ ϡ&lt;ref&gt;[http://www.opoudjis.net/unicode/numerals.html#sampi Numeric Sampi, Nick Nicholas' Home Page] (en)&lt;/ref&gt;
|[[Image:phoenician_sade.png|20px|cade]] [[cade]]
| [[sampi]]
| ―
| {{polytonic|σαμπῖ}}
|ss
|{{IPA|[sː]}}, {{IPA|[ks]}}, {{IPA|[ts]}}
|}

=== Arhajsko ===
{| class=&quot;wikitable&quot; border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;3&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;border-collapse: collapse;text-align:center&quot;
!rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#EEEEEE;&quot;|Slovo
!rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#EEEEEE;&quot;|[[Feničko pismo|Feničko slovo]]
!colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#EEEEEE;&quot;|Ime
!rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#EEEEEE;&quot;|Latinička [[Transkripcija i transliteracija|transkripcija]]
!rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#EEEEEE;&quot;|[[Glas]]
|-
!style=&quot;background:#EEEEEE;&quot;|latinica
!style=&quot;background:#EEEEEE;&quot;|[[Starogrčki jezik|starogrčko]]
!style=&quot;background:#EEEEEE;&quot;|[[Novogrčki jezik|novogrčko]]
|-
|style=&quot;font-size:133%;&quot;|Ϝ ϝ,&lt;ref&gt;[http://www.opoudjis.net/unicode/nonattic.html#digamma Digamma, Nick Nicholas' Home Page] (en)&lt;/ref&gt; Ͷ ͷ&lt;ref&gt;[http://www.opoudjis.net/unicode/other_nonattic.html#pamphyliandigamma Pamphylian Digamma, Nick Nicholas' Home Page] (en)&lt;/ref&gt;
|[[Image:phoenician_waw.png|20px|vav]] [[vav]]
|[[digama]]
|{{polytonic|ϝαῦ}}
|{{polytonic|δίγαμμα}}
|w
|{{IPA|[w]}}
|-
|style=&quot;font-size:133%;&quot;|Ͱ ͱ&lt;ref&gt;[http://www.opoudjis.net/unicode/unicode_aitch.html#tackheta Heta, Nick Nicholas' Home Page] (en)&lt;/ref&gt;
|[[Image:phoenician_heth.png|20px|het]] [[het]]
|[[heta]]
|{{polytonic|ἧτα}}
|{{polytonic|ήτα}}
|h
|{{IPA|[h]}}
|-
|style=&quot;font-size:133%;&quot;|Ϻ ϻ&lt;ref&gt;[http://www.opoudjis.net/unicode/nonattic.html#san San, Nick Nicholas' Home Page] (en)&lt;/ref&gt;
|[[Image:phoenician_sade.png|20px|cade]] [[cade]]
|[[san (slovo)|san]]
|{{polytonic|ϻάν}}
|{{polytonic|σάν}}
|s
|{{IPA|[s]}}
|-
|style=&quot;font-size:133%;&quot;|Ϸ ϸ&lt;ref&gt;[http://www.opoudjis.net/unicode/nonattic.html#sho Sho, Nick Nicholas' Home Page] (en)&lt;/ref&gt;
|[[Image:phoenician_sade.png|20px|cade]] [[cade]]
|[[šo]]
| ―
| ―
|sh
|{{IPA|[ʃ]}}
|}

== Pravopis ==
{{Glavni|Grčki pravopis}}

=== Starogrčki ===
U [[Starogrčki jezik|antičkom grčkom]] postojale su mnogobrojne [[Dijakritički znakovi|oznake]] kojima su se označavali [[Naglasak starogrčkog jezika|naglasci]], ''[[spiritus]]'' i [[hijat]] [[Samoglasnik|samoglasnika]].

''Spiritus'' dobivaju samoglasnici i ρ na početku riječi, primjerice '''''ὑ'''γρός'' 'mokar'. Postoje dvije vrste ''spiritusa'': ''spiritus asper'' (''oštri hak'') i ''spiritus lenis'' (''tihi hak''). ''Spiritus asper'' (◌̔) izgovara se kao /h/, primjerice ''Ἑωσφόρος'', dok se ''spiritus lenis'' (◌̓) uopće ne izgovara, na primjer ''αἰνέ''ω. Početno ρ uvijek ima ''spiritus asper'', na primjer ''ῥάχῐς''. ''Spiritus'' se stavlja na malo i veliko slovo. Kod [[Dvoglas|dvoglasa]] samo drugi vokal dobiva ''spiritus''.

Postoje tri naglaska: akut (◌́), cirkumfleks (◌̃) i gravis (◌̀). Samo se akut i cirkumfleks pojavljuju na prvome slogu. Naglasci se na samoglasnicima i [[Dvoglavi nadlaktični mišić|dvoglasima]] bilježe jednako kao i [[Spiritus|hakovi]]. Stavljaju se na malo i veliko slovo, a kod dvoglasa drugi vokal dobiva oznaku naglaska.

Hijat se označavao [[Dijereza|dijerezom]] (◌̈). Ona označava da se dva samoglasnika jedan uz drugi izgovaraju odvojeno, a ne kao dvoglas.

Kada su naglasak i hak na istome slovu, akut se bilježi desno od haka, a cirkumfleks iznad njega, primjerice '''Ὦ'''τος. Ako su na istom slovu naglasak i [[Trema (dijakritički znak)|trema]], naglasak se piše između točkica treme. Primjer je '''Ἀΐ'''δης.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Dukat|first=Zdeslav|url=https://www.worldcat.org/oclc/439745473|title=Gramatika grčkoga jezika|date=1990|publisher=Školska knjiga|isbn=86-03-99563-X|edition=2. izd|location=Zagreb|oclc=439745473}}&lt;/ref&gt;

=== Novogrčki ===
[[Novogrčki jezik|Moderni grčki]] ima samo oznaku za naglasak (◌́) i za hijat ili dvoglas (◌̈). Dijereza danas označava ili hijat ili dvoglas jer su se antički dvoglasi izgubili i postali jednostavni samoglasnici iako se još uvijek zapisuju kao dvoglasi, to jest riječ je o [[Digraf (fonetika)|digrafima]] koji označavaju jednostavne samoglasnike: π'''αϊ'''δάκια (/p'''ai'''ðaca/) ima dvoglas, ali π'''αι'''δάκια (/p'''e'''ˈðaca/) ima jednostavan samoglasnik koji se zapisuje kao dva. Dijereza nije potrebna kad je dvoglasu naglasak označen na prvome slogu: γάιδαρος se izgovara s dvoglasom /ai/, a ne samoglasnikom /e/. Naglasak slijedi ista pravila kao i u politonskom pismu antičkog grčkog pa se u digrafa postavlja na drugi samoglasnik, ali, kao što se vidi iz prethodnoga primjera, ako je riječ o dvoglasu, ide na prvi.

Pravila su dakle:

* ako je dvoglas naglašen, onda je prvi samoglasnik označen za naglasak, a drugi ne prima dijerezu
* ako dvoglas nije naglašen, dijereza je potrebna samo ako dvoglas izgleda kao neki od digrafa.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Accent Marks denoting Stress in Greek, and Other Diacritics|url=https://www.foundalis.com/lan/grstress.htm|access-date=2022-05-07|website=www.foundalis.com}}&lt;/ref&gt;

Dvije se oznake mogu i kombinirati: τ'''αΐ'''ζω (/t'''aˈi'''zo/).

Iako nije riječ o dijakritičkom znaku, [[zarez]] može također razlikovati dvije ili više riječi: ό''','''τι ('što god') i ότι ('da' ([[Veznici|veznik]])).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2012-08-06|title=Punctuation|url=https://archive.ph/hcN8|access-date=2022-05-07|website=archive.ph|archive-date=6. kolovoza 2012.|archive-url=https://archive.today/20120806003722/http://www.tlg.uci.edu/~opoudjis/unicode/punctuation.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Vanjske poveznice ==
{{WProjekti
|commons = Greek alphabet
|commonshr = grčki alfabet
}}

== Bilješke ==
{{izvori|30em}}

== Izvori ==
* (en), R. Elsie, « en:Albanian Literature in Greek Script: the Eighteenth and Early Nineteenth-Century Orthodox Tradition in Albanian Writing », en ''en:Byzantine and Modern Greek Studies'', vol. 15, n° 20, Birmingham, 1991, [http://www.elsie.de/pdf/articles/A1991AlbLitGreek.pdf PDF] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200428032127/http://www.elsie.de/pdf/articles/A1991AlbLitGreek.pdf |date=28. travnja 2020. }}.
* (en), N. e A. Humez, ''en:Alpha to omega: the life &amp; times of the Greek alphabet'', ed. Godine, Boston, 1981, ({{ISBN|0-87923-377-X}}).
* (en), L. Hamilton Jeffery, ''en:The local scripts of archaic Greece: a study of the origin of the Greek alphabet and its development from the eighth to the fifth centuries B.C.'', ed. Clarendon Press, Oxford, 1990, ({{ISBN|978-0198140610}}).
* (en), M. S. Makratis (ed.), ''en:Greek letters: from tablets to pixels'', ed. Oak Knoll Press, 1996, ({{ISBN|978-1884718274}}).
* (en), H. Hansen e G. Quinn, ''en:Greek: An Intensive Course'', ed. Fordham University Press, 1992, ({{ISBN|978-0823216635}}).
* (en), B. B. Powell, ''en:Homer and the Origin of the Greek Alphabet'', ed. Cambridge University Press, 1996, ({{ISBN|978-0521589079}}).
* (en), M. S. Makratis, ''en:Character codes for Greek: Problems and modern solutions'', 1996.
*Zdravka Martinić-Jerčić, Dubravka Matković: PROMETEJ: udžbenik grčkog jezika za 1.i 2. godinu učenja ({{ISBN|978-953-0-50510-0}})

{{grčki jezik}}
{{Mrva-pismo}}

[[Kategorija:Grčki alfabet| ]]
[[Kategorija:Stara Grčka]]</text>
      <sha1>jz417afs3zu54a2u1y6pn156bv08x9i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Leonhard Euler</title>
    <ns>0</ns>
    <id>24375</id>
    <revision>
      <id>6432853</id>
      <parentid>6230636</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T12:47:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Šaholjubac</username>
        <id>211973</id>
      </contributor>
      <comment>/* Doprinosi matematici i fizici */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13960" xml:space="preserve">{{Infookvir znanstvenik
| ime               = Leonhard Euler
| slika             = Leonhard Euler 2.jpg
| slika_širina      = 250px
| naslov            = 
| datum_rođenja     = [[15. travnja]] [[1707.]]
| mjesto_rođenja    = [[Basel]], [[Švicarska]]
| datum_smrti       = [[18. rujna]] [[1783.]] 
| mjesto_smrti      = [[Sankt-Peterburg]], [[Rusija]]
| prebivalište      = 
| državljanstvo     = [[Švicarci|Švicarac]]
| narodnost         = 
| etnicitet         = 
| polje             = [[matematika]], [[fizika]]
| radna_institucija = [[Pruska akademija u Berlinu]], &lt;br&gt; [[Akademija znanosti u Sankt Peterburgu]]
| alma_mater        = [[Šveučilište u Baselu]]
| doktorski_mentor  =
| poznat_po         = [[Eulerov broj]] &lt;br&gt; [[Eulerova formula]] &lt;br&gt; [[Eulerov identitet]]
| autor_kratica_bot = 
| autor_kratica_zoo = 
| nagrade           = 
| fusnote           =}}

[[Datoteka:Leonhard Euler.jpg|mini|desno|300px|Leonhard Euler, portret iz 1753., na kojem je vidljiv njegov problem s desnim okom ]]
[[Datoteka:Beggrov2.jpg|mini|desno|300px|Sankt Peterburg 1826.]]
[[Datoteka:Methodus inveniendi - Leonhard Euler - 1744.jpg|mini|desno|300px|Naslovnica Eulerovog djela ''Methodus inveniendi lineas curvas'']]
[[Datoteka:Dodecahedron.gif|mini|desno|300px|Pravilni dodekaedar]]

'''Leonhard Euler''' ([[Basel]], [[15. travnja]] [[1707.]] - [[Petrograd]], [[18. rujna]] [[1783.]]), bio je [[Švicarska|švicarski]] matematičar, fizičar i astronom.

Svoju znanstvenu djelatnost razvio je u [[Berlin]]u i [[Petrograd]]u, gdje je držao katedru [[fizika|fizike]] i [[matematika|matematike]]. Njegova aktivnost nije stala ni kada je oslijepio, jer je tada diktirao svoje radove. Napisao je oko 900 radova. Razvio je '''''[[teorija redova|teoriju redova]]''''', uveo tzv. '''''[[Eulerovi integrali|Eulerove integrale']]'''', riješio mnoge [[diferencijalna jednadžba|diferencijalne jednadžbe]], a u [[diferencijalna geometrija|diferencijalnoj]] [[geometrija|geometriji]] dao je prvu formulu [[zakriljvenost ploha|zakrivljenosti ploha]] ('''''[[Eulerov poučak]]'''''). Posebno su važna dva njegova istraživanja u [[hidrodinamika|hidrodinamici]], gdje je razvio teoriju [[vodna turbina|turbina]]. Proučavao je širenje [[zvuk]]a i [[svjetlost]]i.&lt;ref&gt;Dunham William: &quot;Euler: The Master of Us All&quot;, 1999., publisher =The Mathematical Association of America&lt;/ref&gt;

Eulerov odbor [[Švicarska|Švicarske]] [[akademija|akademije]] znanosti osnovan 1907., dobio je u zadatak objaviti cjelokupno Eulerovo djelo. U 100 narednih godina objavljena su 84 sveska enciklopedijskog formata. Euler je najproduktivniji matematičar u povijesti. Nakon njegove smrti, [[Sankt Peterburg|Sanktpetersburška]] je akademija još punih 50 godina tiskala njegove neobjavljene radove.

Zbog svojega ogromnnog i širokog utjecaja na razvoj matematičke znanosti, matematičari su mu podarili titulu ''kralja matematičara''.

== Životopis ==
Euler se rodio u švicarskom gradu Baselu. Otac Paul bio je [[pastor]] u [[Protestantizam|protestantskoj]] crkvi a i majka, Marguerite Brucker, potjecala je iz svećeničke obitelji. Euler je imao dvije mlađe sestre, Anna Mariju i Mariju Magdalenu. Nedugo nakon njegova rođenja, obitelj je preselila u obližnji gradić Riehen, gdje je Euler proveo djetinjstvo. 

Jedan od bliskih prijatelja obitelji bio je, tada već u Europi priznati matematičar, [[Johann Bernoulli]], a to je prijateljstvo zasigurno je bilo presudno za životni put Leonharda Eulera.

Sa školskim obrazovanjem započeo je u Baselu gdje je živio s bakom po majci. Već s 14 godina upisao se na sveučilište. Najprije prolazi temeljito opće obrazovanje a 1723. završava studij disertacijom u kojoj uspoređuje učenje [[René Descartes|Descartesa]] i [[Isaac Newton|Newtona]]. Pokazuje sve veće zanimanje za matematiku i uočava rupe u svojem znanju, pa moli Johanna Bernoullija za redovitu privatnu poduku. No ovaj je pristao tek subotom ili nedjeljom poslijepodne odvojti nešto vremena, kako bi mu odgovarao na pitanja i davao savjete što čitati i proučavati. Iskusni Bernoulli je brzo uočio Eulerovu izuzetnu nadarenost, te nazreo njegov silni [[Znanost|znanstveni]] potencijal. Kad je Euler počeo studirati [[Teologija|teologiju]], učiti [[Grčki jezik|grčki]], [[Latinski jezik|latinski]] i [[hebrejski jezik]], njegov se otac ponadao da će sin poći njegovim stopama. Nije Bernoulliju stoga bilo nimalo lako uvjeriti oca kako mu je sin sudbinski predodređen postati velikim matematičarom.&lt;ref&gt;James Ioan: &quot;Remarkable Mathematicians: From Euler to von Neumann&quot;, publisher= Cambridge, 2002.&lt;/ref&gt;

Godine 1727. Euler završava svoju [[doktor]]sku disertaciju o širenju [[zvuk]]a (''De Sono''). Iz iste godine potječe njegovo prvo značajno priznanje. [[Pariz|Pariška]] [[akademija]] dodijelila mu je drugu nagradu za rješenje problema o optimalnom smještavanju [[jarbol]]a na [[jedrenjak]].&lt;ref&gt; Branimir Dakić: &quot;Leonhard Euler&quot;, Matematika i škola, [http://mis.element.hr/fajli/490/39-09.pdf] 2007.&lt;/ref&gt;

=== Sankt Peterburg ===
Dva sina Johanna [[Daniel Bernoulli|Bernoullija, Daniel]] i Nicolas, radili su na [[Rusija|Ruskoj]] carskoj akademiji znanosti u [[Sankt-Peterburg]]u, ustanovi čiji je utemeljitelj [[Petar I. Aleksejevič Romanov|Petar Veliki]], imao nakanu unaprijediti [[obrazovanje]] i znanost u zemlji, te je povezati sa [[Zapadna Europa|Zapadnom Europom]]. Ruska je akademija, zbog obilate novčane carske potpore i uvjeta rada bila privlačna za mlade i ambiciozne europske znanstvenike. I kada je u srpnju 1726. Nikolas Bernoulli umro od upale slijepog crijeva i Daniel pozvao na upražnjeno mjesto obiteljskog prijatelja Leonharda Eulera, ovaj se nije mnogo dvoumio. U Sankt-Peterburg je stigao 17. svibnja 1727., te se zaposlio na medicinskom odjelu Akademije. 

Nedugo nakon njegova dolaska, umire carica [[Katarina I., ruska carica|Katarina I.]] i dvadesetjednogodišnji [[Petar II., ruski car|Petar II.]] preuzima prijestolje. Rusko je [[plemstvo]] sumnjičavo prema stranim znanstvenicima što stvara probleme i umanjuje im carsku podršku. No Petar II. već 1730. umire i uvjeti se opet okrenu nabolje. Godine 1731. Euler postaje [[profesor]]om [[fizika|fizike]]. Zanimljivo je da je u tom vremenu napisao dvotomnu ''Mehaniku'', knjigu o teoriji glazbe, te djelo ''Scientia navalis'' u kojoj izlaže znanja iz [[Hidrodinamika|hidrodinamike]], [[Brodogradnja|gradnje brodova]] i [[Navigacija|navigacije]].

Dvije godine kasnije, nakon što je Daniel Bernoulli napustio Rusiju i vratio se u Basel, Euler ga nasljeđuje na mjestu voditelja matematičkog odjela. 

Euler se ženi 1734. Njegova je odabranica Katharina Gsell, kći švicarskog slikara Georgea Gsella, koji je živio u Sankt Peterburgu. Uskoro su kupili kuću na obali rijeke [[Neva|Neve]]. Imali su trinaestero djece, od kojih je samo petero preživjelo djetinjstvo, a samo je troje nadživjelo oca. Sin Johann Albrecht je Eulerov jedini potomak koji je slijedio očeve stope, bavio se matematikom i bio član Akademije. Euler je imao 21 unuče. Volio je djecu i pričao je kako je do svojih najvećih otkrića došao dok je držao bebu na rukama i dok su se oko njega motali drugi mališani.&lt;ref&gt;I.R. Gekker: &quot;Leonhard Euler's family and descendants&quot;&lt;/ref&gt;

=== Berlin ===
Zabrinuti zbog učestalih nemira u Rusiji, Eulerovi razmišljaju o napuštanju Sankt-Peterburga. Objeručke prihvaćaju ponudu [[Pruska|pruskog]] kralja [[Fridrik II. Veliki|Frederika II.]] da prijeđe na Sveučilište u [[Berlin]]u i [[19. lipnja]] 1741. obitelj seli u Berlin. Euler je na Sveučilištu bio predvodnikom matematičkog odjela.

U Berlinu Euler provodi sljedećih 25 godina. U tom je razdoblju napisao više od 380 znanstvenih članaka i objavio svoja dva velika djela: ''Introductio in analysis infinitorum'' i ''Institutiones calculi differentialis''. Tu je nastala i većina njegovih radova iz računa varijacija, teorije specijalnih funkcija, [[Diferencijalne jednadžbe|diferencijalnih jednadžbi]], [[astronomija|astronomije]], [[mehanika|mehanike]]. Bio je član gotovo svih značajnijih akademija u Europi i dobitnik brojnih priznanja i nagrada.

Iz toga je razdoblja osobito zanimljivo 200 pisama što ih je Euler pisao Frederikovoj nećakinji, princezi od Anhalt–Dessaua, kojoj je davao poduke. Ta su pisma objavljena u knjizi s naslovom ''Pisma njemačkoj princezi'' o raznim područjima fizike i filozofije. Knjiga je bila pravi matematički uspješnica. U njoj Euler izlaže i analizira niz problema iz matematike i fizike. To čini na vrlo osobit i osoban način, pa ga čitatelj kroz pisma može dobro upoznati, razumjeti njegova religiozna i druga uvjerenja. Knjiga ukazuje kako je Euler, zbog dubokog razumijevanja cjeline prirodnih znanosti, imao sposobnost jednostavnog tumačenja i složenih činjenica.&lt;ref&gt;&quot;Letters of Voltaire and Frederick the Great, Letter H 7434&quot;, 1778., author=Frederick II of Prussia, Brentano's, 1927.&lt;/ref&gt;

=== Problem s vidom ===
Unatoč iznimnom utjecaju što ga je imao u Berlinskoj akademiji, Euler se sukobljavao s Frederikom II., čiji je ljubimac [[Voltaire]] zauzeo središnje mjesto u njegovu društvu. Počeli su i problemi s [[vid]]om. Godine [[1738.]] oslijepio je na desno [[oko]]. Sljepoća je bila posljedica trovanja zbog gnojnog čira. Usprkos svemu nastavio je raditi s jednakim žarom, posvetio se čak izradi [[Atlas (kartografija)|atlasa]] (izradio je prvu pomorsku kartu Rusije), zbirci karata za Sanktpetersburšku akademiju.

Nije prošlo dugo vremena, a [[siva mrena]] je prekrila i njegovo lijevo oko, te je bio gotovo potpuno slijep. Koliko ga god vrlo slab vid ometao u radu, zbog svoje fantastičnog [[Pamćenje|pamćenja]] nastavio se punim žarom baviti znanošću. Životopisci u želji da prikažu Eulerovo pamćenje često navode kako je bio u stanju napamet, bez zamuckivanja, izrecitirati cijelu [[Publije Vergilije Maron|Virgilijevu]] [[Eneida|''Eneidu'']] i kako je za svaku stranicu mogao reći koji je redak na njoj prvi, a koji posljednji. Nakon gubitka vida, Euler je stvorio gotovo pola svojeg znanstvenog opusa, između ostalog trosveščano djelo o [[Integral|integralnom računu]].

=== Povratak u Rusiju ===
Godine [[1766.]] Euler prihvaća poziv ruske carice [[Katarina II. Velika|Katarine II.]] i vraća se u Sankt-Peterburg, gdje provodi ostatak života. Nakon neuspjele operacije oka [[1771.]], Euler je potpuno oslijepio. Iste godine zatiče ga još jedna nesreća. U velikom [[požar]]u što je zahvatio Sankt-Peterburg, nestao je i njegov dom, a iz kućice u plamenu, jedva ga je uspio izvući neki znanac. Bio je to početak Eulerova tužnog kraja. Nakon 40 godina zajedničkog života, [[1773.]] umire mu žena. Nesposoban brinuti se o sebi, on nakon tri godine oženi pokojničinu sestričnu Abigail Gsell. Dana [[18. rujna]] 1783. Eulera dogodio mu se izljev krvi u mozak i on umire. Brzo i bezbolno. Pokopan je u Pskovu, na Lazarevskom groblju.

== Doprinosi matematici i fizici ==
[[Matematička analiza]] dugo je bila središnja točka njegova rada i interesa, a svoje najznačajnije djelo ''Uvod u analizu beskonačnosti'' objavljuje [[1748.]] U tom djelu Euler definira [[Funkcija (matematika)|funkciju]] kao analitički izraz sastavljen nekom metodom od promjenjive vrijednosti i brojeva ili od konstantnih vrijednosti, definira polinome, [[Trigonometrija|trigonometrijske funkcije]], [[Eksponencijalna funkcija|eksponencijalne funkcije]], te njegovu suprotnu funkciju – [[Logaritamska jednadžba|logaritamsku funkciju]].&lt;ref&gt;&quot;Leonhard Euler&quot;, www.phy.uniri.hr, [http://www.phy.uniri.hr/~jurdana/euler.pdf] 2007.&lt;/ref&gt;

Euler definira eksponencijalnu funkciju i na skupu [[Kompleksni broj|kompleksnih brojeva]], te je povezuje s trigonometrijskim funkcijama. Za bilo koji realni broj vrijedi:

:&lt;math&gt;e^{i\varphi} = \cos \varphi + i\sin \varphi.\,&lt;/math&gt;

Iz te formule proističe čuveni [[Eulerov identitet]], za koji mnogi smatraju, jer povezuje pet važnih matematičkih konstanti: [[Broj e|e]], 1, [[Kompleksni broj|i]], [[Pi (broj)|π]] i 0, najljepšom jednakošću cijele matematičke znanosti:

:&lt;math&gt;e^{i \pi} +1 = 0 \, &lt;/math&gt;

Uz Eulerovo ime veže se čitav niz pojmova. Osim oznake f(x) za standardni zapis realne [[Funkcija (matematika)|funkcije]] (1734.), uveo je još oznaku i za [[Kompleksni broj|drugi korjen iz -1]] (1777.), slovo e za zapis poznatog [[Broj e|Eulerovog broja]] (1727.), oznaku Σ za [[zbrajanje]] (1755.), oznake Δ, [[Trigonometrija|sin]], cos i mnoge druge. Iako mu se to pripisuje, on nije uveo oznaku π za omjer opsega i promjera kružnice, ali je dosljednom upotrebom pridonio da bude prihvaćena. 

Evo nekih od formula i [[poučak]]a koje čovječanstvo duguje Euleru:
* Eulerova funkcija
* Eulerovi brojevi
* Eulerov pravac (ortocentar, središte opisane kružnice, težište nekog trokuta i središte [[feuerbachova kružnica|kružnice 9 točaka]] nalaze se na istom pravcu u određenim omjerima)
* [[Eulerova formula]] za homogene funkcije
* Eulerova formula zakrivljenosti plohe (kristalografija)
* Eulerov integral druge vrste ili gama-funkcija
* Eulerov integral prve vrste ili beta-funkcija
* Eulerovi kutovi

Još jedan Eulerov jednostavan, ali značajan doprinos matematici, koji se smatra temelj [[Topologija|topologije]], a to je Eulerova poliedarska formula – jednakost koja povezuje broj vrhova (V), broj bridova (B) i broj strana svakog konveksnog poliedra:

:V - B + S = 2

Posljedica Eulerove poliedarske formule je postojanje točno pet pravilnih [[poliedar]]a. To su pravilni [[tetraedar]], heksaedar ([[kocka]]), [[oktaedar]], [[dodekaedar]] i [[ikosaedar]].

== Citati ==
* &quot;Matematika je ključ za cjelokupno ljudsko znanje.&quot;

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

{{GLAVNIRASPORED:Euler, Leonhard}}
[[Kategorija:Švicarski fizičari]]
[[Kategorija:Švicarski matematičari]]
[[Kategorija:Švicarski znanstvenici]]
[[Kategorija:Astronomi]]
[[Kategorija:Glazbeni teoretičari]]</text>
      <sha1>ovt3cknisccpqrp30haecte2il26e8h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>XI. Olimpijske igre – Berlin 1936.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>29085</id>
    <revision>
      <id>6433098</id>
      <parentid>6405730</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T22:28:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>185.18.60.212</ip>
      </contributor>
      <comment>Popravljen pravopis</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8491" xml:space="preserve">{{Olimpijski infobox |
  ime                   = XI. Olimpijske igre - Berlin 1936. |
  Logo                   = Berlin 1936.jpg |
  veličina                   = 200px|
  Optional caption       =  |
  grad domaćin           = [[Berlin]], [[Njemačka]] |
  broj država            = 49 |
  broj športaša          = 4066 |
  broj natjecanja        = 129 |
  broj športova          = 19 |
  otvaranje igara        = [[1. kolovoza]] [[1936.]]|
  zatvaranje igara       = [[16. kolovoza]] [[1936.]] |
  športaška prisega      = [[Rudolph Ismayr]] |
  sudačka prisega        = - |
  olimpijska baklja      = [[Fritz Schilgen]] |
}}

'''XI. Olimpijske igre - Berlin 1936.''' su održane u [[Berlin]]u, u [[Treći Reich|Njemačkoj]]. Za ulogu grada domaćina kandidirala se i [[Barcelona]], ali je [[MOO]] [[1931.]] godine donio odluku da će domaćin ipak biti [[Berlin]]. Iako su Igre dodijeljene Njemačkoj prije nego što što je [[Nacionalsocijalizam|nacional-socijalistička]] ideologija zavladala tom zemljom, same Igre su dobrim dijelom bile stavljene u funkciju propagande. Posebno je poznat dokumentarni film ''[[Olympia]]'' redateljice [[Leni Riefenstahl]], koji je po općoj ocjeni izvrstan dokumentarni film ali ujedno i propagandni materijal vladajuće ideologije u tadašnjoj Njemačkoj.

Na ovim su Igrama po prvi puta [[Olimpijski plamen]] štafetno prenosili športaši, i to iz [[Grčka|Grčke]] pa sve do olimpijskog stadiona u Berlinu. Štafetno prenošenje baklje je od tog trenutka uobičajena praksa na svim OI. To su bile i prve Igre koje su se prenosile uživo putem [[televizija|televizije]]. Kako u to vrijeme gotovo da nije bilo televizijskih aparata u privatnom vlasništvu, gledatelji su mogli pratiti Igre na ekranima postavljenim po gradu Berlinu.

Zanimljiv je bio nastup atletičara [[Koreja|Koreje]], koji su bili prisiljeni nastupati pod 'japaniziranim' imenima i pod zastavom [[Japan]]a, države koja je prisilno anektirala njihovu zemlju [[1910.]] godine. Tako su čak dvojica Korejskih [[maraton]]aca osvojili medalje, ali za - Japan.

== Popis športova ==
Plivanje, skokovi u vodu i vaterpolo su smatrani različitim disciplinama istog športa.

{|
|
* [[atletika]]
* [[boks]]
* [[biciklizam]]
* [[dizanje utega]]
* [[športska gimnastika|gimnastika]]
* [[hokej na travi]]
* [[hrvanje]]
* [[jedrenje]]
* [[kajak i kanu na mirnim vodama]]
* [[košarka]]
* [[konjički šport]]
|width=20|
|valign=top|
* [[mačevanje]]
* [[moderni petoboj]]
* [[nogomet]]
* [[polo]]
* [[plivanje]]
* [[rukomet]]
* [[skokovi u vodu]]
* [[streljaštvo]]
* [[Vaterpolo na OI 1936.|vaterpolo]]
* [[Veslanje na OI 1936.|veslanje]]
|}

[[Bejzbol]] i [[jedriličarstvo]] (avijatičarski šport letjelicama bez vlastitog pogona) bili su u programu kao demonstracijski športovi. U posebnom programu održana su natjecanja u pojedinim granama umjetnosti:

* [[Arhitektura]] - arhitekstonski projekti i urbanistički planovi,
* [[Kiparstvo]] - skulpture, medalje, reljefi i plakete
* [[Slikarstvo]] - ulje, akvareli, crteži i grafike, primijenjena grafika.
* [[Glazba]] - solo i zborne pjesme, instrumentalna i orkestralna djela
* [[Literatura]] - pjesme, dramska djela, epska djela.

== Popis podjele medalja ==
{| class=&quot;wikitable&quot; border=&quot;2&quot; class=&quot;wikitable&quot;  cellpadding=&quot;2&quot; cellspacing=&quot;0&quot;
|- bgcolor=&quot;#efefef&quot;
! colspan=5 style=&quot;border-right:0px;&quot;;| Olimpijske igre 1936.
| style=&quot;border-left:0px&quot;; | [[Datoteka:Olympic rings.svg|50px]] 
|- bgcolor=&quot;#efefef&quot;
| '''Plasman'''
| '''Država'''
| bgcolor=&quot;gold&quot; |[[Datoteka:Med_1.png|Zlato]]
| bgcolor=&quot;silver&quot; |[[Datoteka:Med_2.png|Srebro]]
| bgcolor=&quot;CC9966&quot; |[[Datoteka:Med_3.png|Bronca]]
| '''Ukupno'''
|-style=&quot;background:#ccccff&quot; align=center
|align=center|1.|| align=left |[[Datoteka:Flag of Germany 1933.svg|border|20px]] '''[[Treći Reich|Njemačka]]'''
||'''33'''||'''26'''||'''30'''||'''89'''
|-align=center
|2.|| align=left |[[Datoteka:US flag 48 stars.svg|border|20px]] [[SAD]]
||24||20||12||56
|-align=center
|3.|| align=left |[[Datoteka:Flag of Hungary 1940.svg|border|20px]] [[Mađarska]]
||10||1||5||16
|-align=center
|4.|| align=left |[[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946).svg|border|20px]] [[Italija]]
||8||9||5||22
|-align=center
| rowspan=&quot;2&quot; |5.|| align=left |[[Datoteka:Flag of Finland.svg|border|20px]] [[Finska]]
||7||6||6||19
|-align=center
| align=left | [[Datoteka:Flag of France.svg|border|20px]] [[Francuska]]
||7||6||6||19
|- align=center
|7.|| align=left |[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|border|20px]] [[Švedska]]
||6||5||9||20
|- align=center
|8.|| align=left |[[Datoteka:Merchant flag of Japan (1870).svg|border|20px]] [[Japan]] {{ref|korejski_natjecatelji}}
||6||4||8||18
|- align=center
|9.|| align=left |[[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|border|20px]] [[Nizozemska]]
||6||4||7||17
|- align=center
|10.|| align=left |[[Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg|border|20px]] [[Velika Britanija]]
||4||7||3||14
|- align=center
|11.|| align=left |[[Datoteka:Flag of Austria.svg|border|20px]] [[Austrija]]
||4||6||3||13
|- align=center
|12.|| align=left |[[Datoteka:Flag of Czechoslovakia.svg|border|20px]] [[Čehoslovačka]]
||3||5||0||8
|- align=center
| rowspan=&quot;2&quot; |13.|| align=left |[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|border|20px]] [[Argentina]]
||2||2||3||7
|- align=center
| align=left |[[Datoteka:Flag of Estonia.svg|border|20px]] [[Estonija]]
||2||2||3||7
|- align=center
|15.|| align=left |[[Datoteka:Flag of Egypt 1922.svg|border|20px]] [[Egipat]]
||2||1||2||5
|- align=center
|16.|| align=left |[[Datoteka:Flag of Switzerland.svg|border|20px]] [[Švicarska]]
||1||9||5||15
|- align=center
|17.|| align=left |[[Datoteka:Canadian Red Ensign 1921-1957 (with disc).svg|border|20px]] [[Kanada]]
||1||3||5||9
|- align=center
|18.|| align=left |[[Datoteka:Flag of Norway.svg|border|20px]] [[Norveška]]
||1||3||2||6
|- align=center
|19.|| align=left |[[Datoteka:Flag of Turkey.svg|border|20px]] [[Turska]]
||1||0||1||2
|-  align=center&lt;!-- not yet independent --&gt;
| rowspan=&quot;2&quot; |20.|| align=left |[[Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg|border|20px]] [[Indija]]
||1||0||0||1
|- align=center
|align=left | [[Datoteka:Flag of New Zealand.svg|border|20px]] [[Novi Zeland]]
||1||0||0||1
|- align=center
|22.|| align=left |[[Datoteka:Flag of Poland.svg|border|20px]] [[Poljska]]
||0||3||3||6
|- align=center
|23.|| align=left |[[Datoteka:Flag of Denmark.svg|border|20px]] [[Danska]]
||0||2||3||5
|- align=center
|24.|| align=left |[[Datoteka:Flag of Latvia.svg|border|20px]] [[Latvija]]
||0||1||1||2
|- align=center
| rowspan=&quot;3&quot; |25.|| align=left |[[Datoteka:Flag of Romania.svg|border|20px]] [[Rumunjska]]
||0||1||0||1
|- align=center
| align=left | [[Datoteka:Flag of South Africa (1928-1994).svg|border|20px]] [[Južna Afrika]]
||0||1||0||1
|- align=center
| align=left | {{ZD+X/K|K JUG}}
||0||1||0||1
|- align=center
|28.|| align=left |[[Datoteka:Flag of Mexico (1934-1968).png|border|20px|]] [[Meksiko]]
||0||0||3||3
|- align=center
|29.|| align=left |[[Datoteka:Flag of Belgium.svg|border|20px]] [[Belgija]]
||0||0||2||2
|- align=center
| rowspan=&quot;3&quot; |30.|| align=left |[[Datoteka:Flag of Australia.svg|border|20px]] [[Australija]]
||0||0||1||1
|- align=center
| align=left |[[Datoteka:Flag of the Philippines (navy blue).svg|border|20px]] [[Filipini]]
||0||0||1||1
|- align=center
| align=left |[[Datoteka:Flag of Portugal.svg|border|20px]] [[Portugal]]
||0||0||1||1
|- align=center
!|| Ukupno ||130||128||130||388
|}

{{note|korejski_natjecatelji}} Športaši iz ranije neovisne Koreje nastupali su pod zastavom Japana, te su njihove medalje u zbroju medalja [[Japan]]a.

==Vanjske poveznice==

{{commonscat|1936 Summer Olympics}}
* United States Holocaust Memorial Museum - [http://www.ushmm.org/museum/exhibit/focus/olympics1936/ Online Exhibition: Nazi Olympics: Berlin 1936] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080424034046/http://www.ushmm.org/museum/exhibit/focus/olympics1936/ |date=24. travnja 2008. }}
* United States Holocaust Memorial Museum - [http://www.ushmm.org/research/library/bibliography/index.php?content=1936_olympics Library Bibliography: 1936 Olympics] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130913083225/http://www.ushmm.org/research/library/bibliography/index.php?content=1936_olympics |date=13. rujna 2013. }}


{{Mrva-OI}}
{{Olimpijske igre}}

[[Kategorija:Ljetne olimpijske igre|1936]]
[[Kategorija:OI 1936.| ]]
[[Kategorija:Međunarodna višešportska natjecanja u Njemačkoj‎]]
[[Kategorija:Šport u Berlinu|Olimpijske igre 1936]]</text>
      <sha1>6qm3zukv8a4qh6htwb9jq2xtsn7jepv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor sa suradnikom:Cybermb</title>
    <ns>3</ns>
    <id>30490</id>
    <revision>
      <id>6432871</id>
      <parentid>6429158</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T13:10:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7261" xml:space="preserve">{{Ostavi poruku|Cybermb}}

'''[[Suradnik:CyberMB vol2|CyberMB vol2]]''' je [[Wikipedija:Sekundarni računi|sekundarni račun]] za '''[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]]''' &lt;br&gt;
''[[Suradnik:CyberMB vol2|CyberMB vol2]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:CyberMB vol2|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:40, 2. siječnja 2017. (CET)''

{| class=&quot;infobox&quot;
|- align=&quot;center&quot; 
|'''Arhiva'''
|-
| '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 1|2006.]]''' 
|-
| '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 2|2007.]]''' 
|-
| '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 3|2008.]]''' 
|-
| '''&lt;s&gt; 2009. 
|- 
| '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 4|2010.]]''' 
|-
| '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 5|2011.]]''' 
|-
| '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 6|2012.]]''' 
|-
| '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 7|2013.]]''' 
|-
| '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 8|2014.]]''' 
|-
| '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 9|2015.]]''' 
|-
| '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 10_2016|2016.]]'''
|-
| '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 11_2017|2017.]]''' 
|-
| '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 12_2018|2018.]]'''
|-
| '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 13_2019|2019.]] 
|-
| '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 14_2020|2020.]] 
|-
| '''[[Razgovor sa suradnikom:Cybermb/Arhiv 15_2021|2021.]] 
|-
|}


== SC Salgueiros Porto ==

Ako središ članak na Nacrt-u, kao npr. [[SC Salgueiros Portogg, slobodno makni sve predloške za koje misliš da su riješeni. Znam da ne možeš vratiti u GIP, jer je tamo nešto drugo, ali i ovo će pomoći adminu koji radi održavanje da se odmah vidi da je članak za vraćanje. —[[User:Argo Navis|Argo Navis]] &lt;small&gt;([[User talk:Argo Navis|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:19, 19. siječnja 2022. (CET)

== Jedan koristan izvor ==

Ne znam jesi li znao da na [[:en:RSSSF]]-u imaš dosta podataka za niže lige, npr. [http://www.rsssf.com/tablesk/kroa2021.html županijske lige za sezonu 2020./21.] – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 16:12, 1. svibnja 2022. (CEST)

== NK Dubrovnik ==

Ti si se najviše bavio športskim klubovima, pa tebe pitam. {{s|Sportski recenzist}} je nešto popravljao oko nogometnih klubova u Dubrovniku, neke bi članke možda trebalo spojiti. Radi se o klubovima: [[NK GOŠK Dubrovnik]], [[HNK Dubrovnik 1919 ]] i [[NK GOŠK – Dubrovnik 1919]]. Bi li mogao pogledati i odlučiti što treba napraviti? —[[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳RɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 11:33, 9. svibnja 2022. (CEST)

P.S. Također i [[RK Metković]] vs [[RK Metković Mehanika]]. —[[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳RɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 11:33, 9. svibnja 2022. (CEST)

== 3. HNL ==

Možeš li provjeriti i ispatroliraati [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?diff=6387222&amp;oldid=6380395&amp;rcid=12481471 ovo]? Hvala. —[[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳RɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 11:23, 13. svibnja 2022. (CEST)

== Varteks (novi) ==

Ažuriravši članak o [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Leon_Benko&amp;diff=6397032&amp;oldid=6230683 Leonu Benki naišao sam na jedan problem]. Ne znam da li da klub zovem Varteks Varaždin ili da koristim neko drugo ime primjerice Varteks Varaždin 2011. ili Varteks Varaždin (2011.). Imaš li ti kakvu ideju? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:17, 23. svibnja 2022. (CEST)

== Radovi ==

@[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]]e, mislim da ti nije potrebno (o)stavljati {{pp|Radovi}} u ''svim'' člancima ([https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo?target=Predlo%C5%BEak%3ARadovi&amp;namespace=0 v. ovdje], neke sam već uklonio), nije kod nas baš tolika navala na uređivanje. Ako ti upadnu u uređivanja, upozori ih o [[WP:60]] minuta. Pozdrav, [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:51, 8. lipnja 2022. (CEST)

== Vječni derbi ==

Jučer sam ažurirao niz članaka u vezi superkupa, no nisam [[Vječni derbi]]. Ne znam da li da jučerašnju utakmicu vodimo kao pobjedu ili remi jer je nakon sudačke nadoknade rezultat bio 0:0. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 08:54, 10. srpnja 2022. (CEST)

== Druga nogometna liga ==

Koliko mi je poznato, dosadašnja Prva HNL je postala HNL, Druga HNL je postala Prva NL, a Treća HNL je postala Druga NL. Dalje za niže stupnjeve ne znam što se promijenilo, pa ih nisam dirao. Budući da se radi o istim natjecanjima koja su samo promijenila nazive, mislim da je dovoljno preimenovati članke kako je i napravljeno, ali svakako pri vrhovima članaka treba istaknuti o kojem se stupnju natjecanja radi i kako se zvao do ove zbrke. Nisam se stigao pozabaviti sa sadržajem članaka. Što se tiče sezona i skupina, nazivi trebaju biti onakvi kakvi su tada bili. Mislim na sljedeće: npr. Druga HNL 2021./22. (jer se u sezoni 2021./22. natjecanje zvalo Druga HNL) i Prva NL 2022./23. (jer se u sezoni 2022./23. natjecanje zove Prva NL), ali opet i u tim člancima svakako objasniti da je promijenjen naziv, ali da je stupanj natjecanja isti. &lt;font face=&quot;calibri&quot;&gt;[[Suradnik:IvanOS|&lt;span style=&quot;background:#0945A6;color:#fff;padding:0 5px&quot;&gt;Ivan&lt;/span&gt;]][[Razgovor sa suradnikom:IvanOS|&lt;span style=&quot;border: #0945A6  solid 0.5px; background:#fff;padding:0 5px;color:#0945A6;&quot;&gt;OS&lt;/span&gt;]]&lt;/font&gt; 21:32, 16. srpnja 2022. (CEST)

== Broj klubova u [[Predložak:Infookvir sezona nogometne lige|predlošku Predložak:Infookvir sezona nogometne lige]] ==

Postoji jedan problem kod tvojih današnjih izmjena na predlošku [[Predložak:Infookvir sezona nogometne lige]]. U svim člancima koji koriste taj predložal, poput [[HNL 2022./23.]] iskače greška u predlošku. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:03, 18. srpnja 2022. (CEST)

== NK Inker Zaprešić (novi klub) ==
Napisao sam članak o [[NK Inker Zaprešić (2022.)|novom Inkeru]]. Obavještavam te da slučajno ne napraviš još jedan članak o istom klubu. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 15:10, 26. srpnja 2022. (CEST)</text>
      <sha1>6cghuxv0hfp9jdrsqhbe9dz2hkj93u9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Note</title>
    <ns>0</ns>
    <id>33726</id>
    <revision>
      <id>6432873</id>
      <parentid>6387176</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T13:15:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>93.142.157.74</ip>
      </contributor>
      <comment>Ispravne (zaokružene) frekvencije</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2798" xml:space="preserve">[[Datoteka:C maj.png|mini|300px|desno|C - dur]]
'''Note''' označavaju:

* ideju zapisa [[glazba|glazbe]] na papir, rabi se notno crtovlje s 5 crta (na slici je prikazan zapis C-dura) gdje pozicija ''note'' u odnosu na crtovlje označava njenu visinu ([[frekvencija|frekvenciju]]), a grafički izgled trajanje (cijela [[nota]], polovinka, četvrtinka, osminka, ili neko drugo trajanje)

* notni zapis nekog određenog glazbenog djela

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
!align=&quot;left&quot; |Ime
! prima||&amp;nbsp;||sekunda||&amp;nbsp;||terca||kvarta||&amp;nbsp;||kvinta||&amp;nbsp;||seksta||&amp;nbsp;||septima
|- 
!style=&quot;text-align:left&quot; |Prirodne
|bgcolor=&quot;white&quot; |C||bgcolor=&quot;black&quot; |&amp;nbsp;||bgcolor=&quot;white&quot; |D||bgcolor=&quot;black&quot; |&amp;nbsp;
|bgcolor=&quot;white&quot; |E||bgcolor=&quot;white&quot; |F||bgcolor=&quot;black&quot; |&amp;nbsp;
|bgcolor=&quot;white&quot; |G||bgcolor=&quot;black&quot; |&amp;nbsp;
|bgcolor=&quot;white&quot; |A||bgcolor=&quot;black&quot; |&amp;nbsp;||bgcolor=&quot;white&quot; |H
|- 
!style=&quot;text-align:left&quot; |Povišene (simbol)
|&amp;nbsp;||  C♯ ||&amp;nbsp;||  D♯ ||&amp;nbsp;||&amp;nbsp;||  F♯  ||&amp;nbsp;||  G♯  ||&amp;nbsp;|| A♯  ||&amp;nbsp;
|- 
!style=&quot;text-align:left&quot; |Snižene (simbol)
|&amp;nbsp;|| D♭  ||&amp;nbsp;|| E♭  ||&amp;nbsp;||&amp;nbsp;|| G♭   ||&amp;nbsp;|| A♭   ||&amp;nbsp;|| B  ||&amp;nbsp;
|-
!style=&quot;text-align:left&quot; |Povišene (tekst)
|&amp;nbsp;|| Cis ||&amp;nbsp;|| Dis  ||&amp;nbsp;||&amp;nbsp;|| Fis  ||&amp;nbsp;|| Gis   ||&amp;nbsp;|| Ais  ||&amp;nbsp;
|- 
!style=&quot;text-align:left&quot; |Snižene (tekst)
|&amp;nbsp;|| Des ||&amp;nbsp;|| Es   ||&amp;nbsp;||&amp;nbsp;|| Ges  ||&amp;nbsp;|| As    ||&amp;nbsp;|| B ||&amp;nbsp;
|-
!style=&quot;text-align:left&quot; |Franc./Tal.
|  Do  ||&amp;nbsp;||  Re  ||&amp;nbsp;||  Mi ||  Fa  ||&amp;nbsp;|| Sol   ||&amp;nbsp;||  La  ||&amp;nbsp;|| Si
|-
!style=&quot;text-align:left&quot; |Varijante
|  Ut  ||&amp;nbsp;||   -  ||&amp;nbsp;||  -  ||  -   ||&amp;nbsp;|| So    ||&amp;nbsp;||  -   ||&amp;nbsp;|| Ti
|-
!style=&quot;text-align:left&quot; |Engleski
|  C   ||&amp;nbsp;||  D   ||&amp;nbsp;||  E   ||  F   ||&amp;nbsp;|| G    ||&amp;nbsp;||  A   ||&amp;nbsp;|| B

|-
!style=&quot;text-align:left&quot; |Frekvencija [Hz]
| 262  || 277  || 294  || 311  || 330  || 349  || 370  || 392  || 415  || 440  || 466  || 494
|}

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!Nota
!Pauza
!Ime
|-
|[[Datoteka:Whole_note.gif]] || [[Datoteka:Whole_rest.svg]] || cijela ''nota''
|-
|[[Datoteka:Half_note.gif]] || [[Datoteka:Half_rest.svg]] || polovinka
|-
|[[Datoteka:Quarter_note.gif]] || [[Datoteka:Quarter_rest.gif]] || četvrtinka
|-
|[[Datoteka:8thNote.svg]] || [[Datoteka:Eighth rest.svg]] || osminka
|-
|[[Datoteka:Sixteenth_note.gif]] || [[Datoteka:Sixteenth_rest.gif]] || šesnaestinka
|-
|[[Datoteka:32nd note.svg]] || [[Datoteka:32nd rest.svg]] || tridesetdruginka
|-
|[[Datoteka:64th note.svg]] || [[Datoteka:64th rest.svg]] || šezdesetčetvrtinka
|-
|[[Datoteka:Quintuple-croche tête en bas.svg]] || [[Datoteka:128th rest.svg]] || stodvadesetosminka
|}

{{Mrva-glazbena-teorija}}
[[Kategorija:Glazbena teorija]]</text>
      <sha1>b456ezt8xnhjry3zmftgikmqyipxgn5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cavtat</title>
    <ns>0</ns>
    <id>34283</id>
    <revision>
      <id>6433179</id>
      <parentid>6429682</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T10:39:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>poveznicu ispravih</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9552" xml:space="preserve">{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
|ime         = Cavtat
|karta       = Hrvatska
|naziv karte = Republike Hrvatske
|županija    = {{ZD+X/HŽ|DNŽ}}
|općina      = [[Konavle]]
|najgrad     = [[Dubrovnik]]
|površina    = 
|nadvisina   = 10 - 70
|z. širina   = 42.58
|z. dužina   = 18.22
|brojstan    = 2.015
|gustoća     = 
|domaćinstva = 
|brojstan2011 = 2.153
|gustoća2011 = 
|domaćinstva2011 =  
|pošta       = 20210 Cavtat
|pozbroj     = +385 20
|autooznaka  = DU
|karta2      = Dubrovačko-neretvanska županija
|naziv karte2= Dubrovačko-neretvanske županije
|slika       = Cavtat sa vidikovca.JPG|300px
|slika_opis  = Cavtat
}}

'''Cavtat''' je gradić u [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanskoj županiji]] i administrativno sjedište [[općina|Općine]] [[Konavle]].

== Zemljopisni položaj ==
Cavtat je smješten na zapadnim obalama Konavala, 19 km jugoistočno od [[Dubrovnik]]a, podno [[Jadranska magistrala|Jadranske turističke ceste]]. Dvanaestak kilometara od Cavtata, ispod strmih litica [[Konavoske stijene|konavoskih stijena]], nalazi se čuvena [[Pasjača (Konavle)|Pasjača]], plaža osebujne ljepote.
 
== Naziv ==
Naziv Cavtat je kroatizirani oblik nastao od naziva ''Civitas vetus'', kako su njegovi bjegunci u Dubrovniku nazivali svoje matično naselje ''[[Epidaurus (Hrvatska)|Epidaurus]]''.

== Povijest ==
Na mjestu današnjeg Cavtata nalazila se [[Stara Grčka|starogrčka]] kolonija [[Epidaurum]] koja [[228. pr. Kr.|228. godine]] prije [[Isus Krist|Krista]] dolazi pod vlast [[Rimljani|Rimljana]] koji tu osnivaju svoju koloniju [[Epidaurus]]. Najstariji arheološki nalazi pronađeni na području današnjeg Cavtata iz 6. su stoljeća prije Krista.&lt;ref&gt;Batović, Š., ''Osvrt na područje dubrovnika u prapovijesti, Arheološka istraživanja u Dubrovniku i dubrovačkom području'', Zbornik HAD, Zagreb, 1988., str. 56.&lt;/ref&gt; Izvan obrambenih zidina grada pretpostavlja se postojanje građevine rimskog amfiteatra za priređivanje krvavih gladijatorskih igara. Ondašnji stanovnici Cavtata napuštaju mjesto povlačeći se pred najezdom [[Slaveni|Slavena]] [[614.|614. godine]] na stare ilirske gradine u današnjoj Župi Dubrovačkoj, te podno padina brda [[Srđ]] u vjerojatno već postojeću utvrdu, kaštel. Tu osnivaju naselje kasnije iskrivljenog [[latinski jezik|latinskog naziva]] Ragusa, iz čijeg nukleusa je nastao današnji Dubrovnik.

Slavenski Cavtat je nakon toga pripao [[Travunja|Travunji]], a [[1426.]] godine, od vojvode [[Radoslav Pavlović|Radoslava Pavlovića]] ga otkupljuje [[Dubrovačka Republika]], te tada Cavtat postaje drugi centar Republike i ima važnu ulogu u društvenom životu.

== Gospodarstvo ==
Gospodarstvo Cavtata se gotovo u cijelosti zasniva na [[turizam|turizmu]] i [[ugostiteljstvo|ugostiteljstvu]] te u nešto manjoj mjeri [[ribarstvo|ribarstvu]]. U Cavtatu danas postoji pet [[hotel]]a od koji je najpoznatiji hotel Croatia s [[Kategorizacija hotela|pet zvjezdica]], te brojni [[restoran]]i, [[kafić|caffe barovi]], suvenirnice, [[luka]] za prihvat manjih i većih [[jahta|jahti]] i izletničkih [[brodica]].

== Stanovništvo ==
Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine u Cavtatu živi 2 153 stanovnika, uglavnom [[Hrvati|Hrvata]] [[katolik|katoličke vjeroispovjesti]].

{{Kretanje broja stanovnika
 |naslov  = '''Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.'''&lt;ref&gt;[http://www.dzs.hr/Hrv/pxweb2003/Dialog/varval.asp?ma=Tabela4_19&amp;ti=Dubrova%E8ko%2Dneretvanska+%9Eupanija+%2D+broj+stanovnika+po+naseljima+&amp;path=../Database/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/4%20Stanovnistvo%20naselja/&amp;lang=10 Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr]&lt;/ref&gt;
 |dimx    = 550
 |dimy    = 
 |stanmax = 2200
 |crta1   = 100
 |crta2   = 50
 |a1      = 1857
 |a2      = 1869
 |a3      = 1880
 |a4      = 1890
 |a5      = 1900
 |a6      = 1910
 |a7      = 1921
 |a8      = 1931
 |a9      = 1948
 |a10     = 1953
 |a11     = 1961
 |a12     = 1971
 |a13     = 1981
 |a14     = 1991
 |a15     = 2001
 |a16     = 2011
 |p1      = 749
 |p2      = 634
 |p3      = 675
 |p4      = 723
 |p5      = 708
 |p6      = 740
 |p7      = 700
 |p8      = 774
 |p9      = 641
 |p10     = 654
 |p11     = 821
 |p12     = 954
 |p13     = 1585
 |p14     = 1930
 |p15     = 2015
 |p16     = 2153
 |izvor   = Državni zavod za statistiku
 }}

== Znamenitosti ==
[[Datoteka:Cavtat Mausoleum.JPG|lijevo|thumb|200px|Mauzolej]]
U toploj atmosferi urbane cjeline stare jezgre Cavtata, ističe se kuća [[Vlaho Bukovac|Vlaha Bukovca]], [[muzej]] ambijetalnog gradskog prostora, atelje i galerija umjetnina najznačajnijeg hrvatskog [[slikar]]a akademskog realizma. [[Mauzole Gospe od Anđela u Cavtatu|Mauzolej obitelji Račić]], na groblju [[Sveti Roko|Sv. Roka]] u Cavtatu, remek je djelo u stilu [[art deco]]a poznatog kipara [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]], na kojem je radio i najznačajniji kipar našeg ekspresionizma [[Juraj Škarpa]]. [[Knežev dvor u Cavtatu|Knežev dvor]], uz samu cavtatsku rivu, palača je iz [[16. stoljeće|16. st.]], nekad sjedište dubrovačkog kneza, danas je [[Zbirka Baltazara Bogišića u Cavtatu|galerija i zbirka umjetnina]] zaklade [[Baltazar Bogišić|Baltazara Bogišića]], pravnika i pisca iz [[19. stoljeće|19. st.]] Pinakoteka župne crkve [[Sveti Nikola|Sv. Nikole]], čuva vrijedno sakralno blago koje je prikupljano kroz stoljeća.

U Cavtatu su sačuvani i [[spomenik|spomenici]] iz rimskog vremena, između ostaloga ostaci [[kazalište|kazališta]], kao i ostatci gradskih zidina, [[akvedukt]]a, monumentalne jezgre - ''nimfeja'' i jedne veće gradske vile. Osim toga u Cavtatu postoje brojne stare palače i rezidencije pomoraca. Jedna od najljepših je [[vila Banac]], gdje se trenutno nalaze prostorije Općine [[Konavle|Konavala]].

== Poznate osobe ==
Cavtat je rodno mjesto znamenitog hrvatskog pravnika i znanstvenika [[Baltazar Bogišić|Baltazara Bogišića]], autora ''[[Opšti imovinski zakonik za knjaževinu Crnu Goru|Opšteg imovinskog zakonika za knjaževinu Crnu Goru]]''. 

U Cavtatu je [[1855.]] godine rođen [[Vlaho Bukovac]], jedan od najpoznatijih hrvatskih slikara. Poznatija su mu djela velike dekorativne kompozicije '''Dubravka''' i '''Gundulićev san'''.

Među poznatim osobama rođenim u Cavtatu, neizbježno je i ime hrvatskog političara [[Frano Supilo|Frana Supila]], rođenog u Cavtatu [[1870.]] godine, borca za sjedinjenje [[Dalmacija|Dalmacije]] s Hrvatskom.

Cavtat je dao biskupa [[Vlaho Barbić|Vlahu Barbića]], pomoćnog biskupa dubrovačke biskupije i naslovnog biskupa surske biskupije.

1912. godine u Cavtatu je rođen hrvatski dirigent [[Vinko Kalačić]].

Hrvatski nogometni sudac [[Ivica Laptalo]].

== Promet ==
Cavtat je uskom i zavojitom lokalnom cestom dugačkom 2 km, kod mjesta [[Zvekovica|Zvekovice]] povezan s [[Državna cesta D8|Jadranskom turističkom cestom]]. U neposrednoj blizini Cavtata, 5 km istočno, nalazi se [[Zračna luka Dubrovnik|dubrovačka zračna luka]]. U prošlosti, Cavtat je bio željeznička postaja na [[Željeznička pruga Gabela – Zelenika|pruzi Gabela – Zelenika]].

S Dubrovnikom je povezan [[autobus]]nom linijom 10 prometnog poduzeća Libertas.

== Šport ==
* [[Vaterpolski klub Cavtat]]
* [[MNK Cavtat|Malonogometni klub Cavtat]] 
* [[Jedriličarski klub Cavtat]]
* [[NK Cavtat|Nogometni klub Cavtat]] (ugašen)

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Cavtat strit.JPG|Cavtatska uličica
Datoteka:Cavtat village.JPG|Cavtatska riva
Datoteka:Cavtat Bogisic.JPG|Spomenik Baltazaru Bogišiću
Datoteka:Cavtat Croatia 2008-10-07.JPG|Cavtat iz uvale Tiha
&lt;/gallery&gt;

== Literatura == 
* Mate Suić: Antički grad na istočnom Jadranu, drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Golden marketing, Zagreb, 2003.
* [[Ivo Bojanovski]]: Bosna i Hercegovina u antičko doba, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1988.
* Marin Buovac: ''Amphitheatres in the Republic of Croatia'', 13th Annual Meeting of the European Association of Archaeologists, Sveučilište u Zadru, Zadar, 2007.
* [https://www.academia.edu/8495500/Das_Nachdenken_%C3%BCber_die_Existenzm%C3%B6glichkeit_des_Amphitheaters_und_der_Gladiatorenk%C3%A4mpfe_im_Gebiet_der_r%C3%B6mischen_Kolonie_Epidaurum_Razmi%C5%A1ljanje_o_mogu%C4%87nosti_postojanja_amfiteatra_i_odvijanja_gladijatorskih_igara_na_prostoru_rimske_kolonije_Epidaurum Marin Buovac: Razmišljanje o mogućnosti postojanja amfiteatra i odvijanja gladijatorskih igara na prostoru rimske kolonije Epidaurum, Zbornik radova &quot;Lucius&quot; - god. XII., sv. 18.-19., Zagreb 2013, str. 49 - 59.] 
* [https://www.academia.edu/35711422/Marin_Buovac_Rimski_amfiteatri_na_tlu_isto%C4%8Dnog_Jadrana_i_zaobalja_R%C3%B6mische_Amphitheater_auf_dem_ostadriatischen_Gebiet Marin Buovac: ''Rimski amfiteatri na tlu istočnog Jadrana i zaobalja / Römische Amphitheater auf dem ostadriatischen Gebiet und Hinterland'', Histria Antiqua, vol. 22, Pula, 2013., str. 129 - 156.] 
* Marin Buovac: Kultovi, mitovi i vjerovanja rimskih gladijatora na području Republike Hrvatske, u: Zbornik radova – međunarodni kongres Kost.ar – kult i religija, br. 1, Zadar, 2013, str. 40-50. 

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
=== Sestrinski projekti ===
{{ WProjekti 
|commons        = 
|commonshr      = 
|commonscat     = Cavtat
|commonscathr   = Cavtat
|wječnik        = 
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
}}

=== Turistička zajednica ===
*[http://www.tzcavtat-konavle.hr/ Turistička zajednica]


{{Naselja u sastavu Općine Konavle}}

[[Kategorija:Cavtat| ]]
[[Kategorija:Konavle]]</text>
      <sha1>h2rnmf1oowr8ehd4g2xnmst79ikpi0u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Zagreb</title>
    <ns>1</ns>
    <id>39757</id>
    <revision>
      <id>6433029</id>
      <parentid>5982868</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T20:39:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ponor</username>
        <id>38361</id>
      </contributor>
      <comment>pomoć IP-u 141.138.30.46</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12363" xml:space="preserve">{{razgovor zaglavlje}}

==Stanovništvo šireg gradskog područja==
Mene zanima zašto je, unatoč tome što je u str. za uređivanje taj podatak unesen, na samoj stranici taj podatak &quot;nevidljiv&quot;, odnosno nigdje ga nema (mislim na podatak u infookviru). Jer nema baš smisla da se to vidi samo pri uređivanju stranice.

[[Suradnik:Vb271103|Vb271103]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Vb271103|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:03, 18. kolovoza 2017. (CEST)

== Google ==

Dobar dan, kada tražim 'Zagreb wikipedia' u Google, nije ova stranica u rezultatima (gledao sam 4 prve stranice, nema je...).

:Sad sam upisao u google i ondje je, prvi link. Provjerite jeste li upisali baš Zagreb wikipedi(j)a.--[[Razgovor sa suradnikom:Tvrtko26|&lt;font color=&quot;black&quot;&gt;Tvr&lt;/font&gt;&lt;font color=&quot;red&quot;&gt;tko&lt;/font&gt;]][[Suradnik:Tvrtko26|&lt;font color=&quot;black&quot;&gt;26&lt;/font&gt;]] 13:09, 24. lipanj 2009. (CEST)

== Broj stanovnika ==

Neću ispravlajit! Nije moj posao.
Nema 919000 a kamoli 1200000! Nebuloza. Ima oko 779.145 stanovnika.
Ispravite to!

:Ovdje je sve svačiji posao. Ali dobro, ispravio sam. --[[Suradnik:Zmaj|Zmaj]] 11:06, 23. travnja 2006. (CEST)

== Uklopiti u clanak ==

Grad Zagreb glavni je i najveći grad Republike Hrvatske i neovisna županija.S okolicom je jedini hrvatski velegrad.Ima oko 800 000 stanovnika,s okolicom oko 1 000 000.On ima sve važnije ustanove hrvatskoga naroda:Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti,Hrvatsko narodno kazalište,razne muzeje,galerije,botanički vrt i zoološki vrt,bogat život...Grad je s najvišim životnim standardom u Hrvatskoj.Najvažnija mu je znamenitost Trg bana Jelačića.

==jak članak==

glavno da ima zvijezdicu...uuufff, više Englezi o Zagrebu napisali nego mi sami.

: Stvarni misliš sa su [[:en:Zagreb]] englezi napisali? --[[Suradnik:Ante Perkovic|Ante Perkovic]] 08:41, 26. kolovoza 2006. (CEST)

Ovaj članak zaista nije loš, ali nekako ne mislim da baš zaslužuje da bude izvrstan članak. Evo, sad gledam članak na de.wiki i on je opširniji i bolji, a nisu ga napisali Hrvati. --[[Suradnik:Flopy|Flopy]] 10:11, 13. prosinac 2006. (CET)

: To što je na njemačkoj wikipediji ne znači da ga nisu Hrvati pisali

==Nije Stari grad==
Zagrepčani svoj stari dio grada Gradec zovu Gornji grad Kaptol je Kaptol a dio Zagreb preko Save Novi Zagreb. Prema tomu nikakav Stari grad!

==Zagreb on pl wiki ==
Zagreb is now stub of month on pl wiki [[Suradnik:Przykuta|Przykuta]] 10:34, 24. travanj 2007. (CEST)

== Agram ==
U kojem se dobu Zagreb imenovao Agram / ili je to samo riječ na stranom jeziku? Thx,. [[Suradnik:Sl-Ziga|Sl-Ziga]] 21:06, 10. svibanj 2007. (CEST)

== Površina grada ==

Nikako mi nije jasna površina grada od cca. 650 km2. Otok Brač ima nešto manje od 400 km2, a očito je veći od grada Zagreba. Čini mi se da taj podatak iznosi površinu čitave županije, te bi ga stoga trebalo revidirati i po potrebi korigirati. [[Suradnik:Dioniz|Dioniz]] 10:45, 30. kolovoz 2007. (CEST)

: To je površina županije Grad Zagreb (sic!). Da, određen u udio u toj površini čini i gradska četvrt Brezovica u koju spada i Donji Dragonožec (baš i ne spada u klasičnu sliku Zagreba), ali Brezovica sačinjava tek nešto više od 10% ukupne površine Zageba, a sadrži i gušće naseljene kvartove Odra i Hrv. Leskovac. Čitava Zagrebačka županija ima površinu od 3060 km2.

== Zagrebačka Manda ==

[[Datoteka:Zagrebacka_Manda.jpg|left|thumb|Zagrebačka Manda, crtez u olovci]]
Micanje slike &quot;Zagrebačka Manda&quot; nije doprinos poboljšanja stranice. Naprotiv, priča o Mandi i njena slika su simpatičan prilog za svakog dobronamjernog posjetioca stranice i grada Zagreba. Zato predlažem da vratite sliku Mande (možda u manjem formatu na prikladnijem mjestu) i da obogatite priču o Mandi sa malo dužim i razgovjetnijim tekstom. (Krunomir)

: S obzirom da je slika vase vlastito djelo, postoji li mozda minijaturna mogucnost da niste posve objektivni po pitanju ove slike? Zacudo, nitko se drugi ne buni, osim autora. A ovo nije jedino vase djelo ovdje. Koliko ja vidim, vasi jedini doprinosi ovdje su [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?limit=50&amp;title=Posebno%3AContributions&amp;contribs=user&amp;target=Krunomir&amp;namespace=6&amp;year=&amp;month=-1 postavljanje vlastitih slika], vrlo cesto uz nepotrebno [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Marija_Petkovi%C4%87&amp;diff=prev&amp;oldid=969325 isticanje imena autora].

: Ne znam niti jednog drugog suradnika koji stavlja vlastite crteze. Netko zlonamjerna bi pomislio da ste ovdje samo zbog samoreklame i pumpanja vlastitog ega. --[[User:Sombrero|Pancho W. Villa]] &lt;small&gt;([[User talk:Sombrero|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:21, 22. travanj 2008. (CEST)

:: Gospodine Sombrero (--[[User:Sombrero|Pancho W. Villa]] &lt;small&gt;([[User talk:Sombrero|razgovor]])&lt;/small&gt;) ja se ne bunim niti sam buntovnik po prirodi. Priča o Mandi i Mandin crtež postoje i bez Vas i mene. Ja sam svoj cilj postigao onog trenutka kada sam definirao izgled i nacrtao Mandu. Sve poslije je stvar vremena.  Vaš pravi doprinos i mišljenje o Zagrebu i Zagrebačkoj Mandi sadržan je u Vašoj izjavi koju ste uputili na Vašoj stranici (--[[User:Sombrero|Pancho W. Villa]] &lt;small&gt;([[User talk:Sombrero|razgovor]])&lt;/small&gt;), citiram: &quot;Molim Vas da se ne mješate kad uređujem stranicu moje Općine (ispravljam neistine koje tamo stoje).&quot; Ovakovo ponašanje nije dopustivo. (Krunomir)

::: Ako je opcina &quot;vasa&quot;, stranica o njoj svakako nije :). --[[User:Sombrero|Pancho W. Villa]] &lt;small&gt;([[User talk:Sombrero|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:31, 2. svibanj 2008. (CEST)

:::: Gospodine Sombrero ovo mi lići na dječije prepucavanje. Ja ne svojataom općinu, to Vi činite. Dao sam Vam konstruktivan prijedlog. Analizirajte ga i učinite najbolje što mozete. (Krunomir)

::::: A meni ovo lici na tvoj ego trip. Ovdje si samo iz razloga da pumpas ego na nacin da stavljas svoje slike tamo gdje ce ih sto vise ljudi vidjeti. Crtezi pravih osoba, za koje nemamo slobodnih slika, mogu ostai, dok ne nadjemo slobodnu sliku. Za crteze fiktvinih osoba ili osoba za koje ne znamo kako su izgledali, mislim da necemo naci mjesta jer takve slike nemaju bas neku informacijsku vrijednost. S ovim je rasprava zakljucena, a ako je tebi do monologa, radi to na drugom mjestu. Usput, ne budi lijen, prijavi se kad ostavljas poruku. --[[User:Sombrero|Pancho W. Villa]] &lt;small&gt;([[User talk:Sombrero|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:40, 2. svibanj 2008. (CEST)

Mislim da bi doza pristojnijeg razgovora ovdje dobrodošla. Nije potrebno da se međusobno prozivate. Moram priznati da crtež Mande ipak nije za ovaj članak. Eventualno ako će netko jednog dana napisati nešto više o toj legendi, recimo na članku [[Povijest Zagreba]] ili sl., onda taj crtež može proći, ali ovdje ima i &quot;bitnijih&quot; slika koje se mogu postaviti. --[[Suradnik:Suradnik13|Suradnik13]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Suradnik13|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:28, 2. svibanj 2008. (CEST)

:Ta ista slika stoji na [[:en:Zagreb]] i baš sam se neki dan pitao da li da ju maknem ili ne. Ali tamo barem nešto piše o Mandi i Manduševcu. [[Suradnik:Admiral Norton|Admiral Norton]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Admiral Norton|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:10, 23. srpanj 2008. (CEST)
:Ustvari piše isto kao i ovdje. [[Suradnik:Admiral Norton|Admiral Norton]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Admiral Norton|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:11, 23. srpanj 2008. (CEST)
::Pogledao sam Sombrerovu arhivu: Gallery Krunomir? Ovo zbilja jest neka reklama. [[Suradnik:Admiral Norton|Admiral Norton]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Admiral Norton|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:13, 23. srpanj 2008. (CEST)

== Legende o nastanku imena ==

Molim da ovlasteni urednik stranice o Zagrebu pri slijedećoj izmjeni uvaži navode u nastavku i napravi prikladne izmjene:

Osim mnogih legendi postoji vjerovanje da je ime grada nastalo iz rijeci zagreb sa zaboravljenim značenjem. U početcima ta riječ je imala značenje prostora unutar &quot;zagrebane&quot; crte na tlu i obale rijeke iz koje se može &quot;zagrabiti&quot; voda. Vezano za to postoji izreka: &quot;Zagrebi crtu do kuda ti oči vide i od kuda možeš zagrabiti vodu&quot;! To je današnja panorama Zagreba. 07.09.2008. (Krunomir)

== Prijedlog teksta za &quot;Legendu o nastanku imena&quot; ==

Poslije dugih i teških ratova sastali se tri ljuta kralja na padinama Medvednice da dogovore svjetski mir i naprave grad u koji će dolaziti i rješavati sve buduće sporove. Na sastanak je pozvan i starosjedilac, jedan od petoro brace po imenu Hrvat. Drevnom Hrvatu je naređeno da &quot;zagrebe&quot; crtu na tlu do kuda mu oči vide i od kuda može &quot;zagrabiti&quot; vodu. Poslušni Hrvat zagrebao je crtu i tako označio zagreb (zagrebani prostor) u čijim granicama je izgrađena svjetska metropola za dogovore. Metropola je dobila ime Zagreb a pravo značenja rijeci zagreb jednostavno je izgubljeno. Po Drevnom Hrvatu narod tog kraja dobio je ime Hrvati.
(Krunomir)

== Županija i naselje ==

Grad Zagreb je ime županije u kojoj postoji naselje Zagreb. Ovaj članak nosi ime po naselju, ali u sadržaju se spominju i statistike županije. Također, ime županije se preusmjeruje ovdje. Predlažem da se ovaj članak razdvoji. Trenutni tekst neka ostane ovdje, a na novi članak neka se prebace djelovi o županiji. [[Suradnik:Janjko|Janjko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Janjko|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:26, 20. studenog 2012. (CET)

== Podijela članka na županiju i naselje ==

Ponovni pokušaj podijele članka na dva dijela. Članak priča o dva pojma, i to nije vidljivo nekome tko to ne zna. Neki od primjera:
* Za broj stanovnika piše 790017, što je broj stanovnika u županiji.
* Poštanski broj 10000 je za naselje Zagreb.
* Gradske četvrti su podjela županije Grad Zagreb
* Cijeli članak, povijest, kultura, šport, govori zapravo o naselju Zagreb, o županiji nema spomena. Ne spominju se ni Horvati ni Sesvete ni Mala Mlaka. Zašto se onda uključuju stanovnici tih naselja u broj stanovnika Zagreba?

O kojem od ta dva pojma govori ovaj članak?

[[Suradnik:Janjko|Janjko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Janjko|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:18, 25. listopada 2013. (CEST)

Također, ovaj nedostatak je posebno vidljiv na Wikipedijinom sestrinskom projektu, Wikidata. Tamo imamo element [https://www.wikidata.org/wiki/Q1435 Zagreb] koji ima pomješane sve podatke. Imamo i element [https://www.wikidata.org/wiki/Q3537480 Grad Zagreb] koji ima tek nekoliko podataka o županiji, ali nema poveznice na stranice wikipedije, jer ona ne postoji. [[Suradnik:Janjko|Janjko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Janjko|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:12, 25. listopada 2013. (CEST)

== Karta Zagreba ==

Mislim da je pod vanjske poveznice potrebno dodati i nekakvu kartu. Ovo je [http://www.auto-karta-hrvatske.com/karta-zagreba.html karta Zagreba] koja bi po meni najbolje odgovarala jer se rastže preko cijeloga ekrana i vrlo je jednostavna za korištenje. Naravno goristi Google Maps tehnologiju ali prilagođenu za Hrvatsko područje&lt;small&gt;— Prethodni nepotpisani komentar napisao/napisala je [[Suradnik:89.75.40.170|89.75.40.170]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:89.75.40.170|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/89.75.40.170|doprinosi]]) 13:54, 31. listopada 2013.‎&lt;/small&gt;
:Zaštita uklonjena.--[[Suradnik:MaGa|&lt;span style=&quot;color: grey;&quot;&gt;'''Ma'''&lt;/span&gt;]][[Datoteka:Croatian squares Ljubicic.gif|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color: grey;&quot;&gt;Ga&lt;/span&gt;''']] 17:10, 10. studenog 2013. (CET)

==NE NE==
Članak o [[Zagreb]]u nebi trebao biti zaštičen jer tako se nemogu staviti točne informacije. [[Suradnik:QiaXiong Wuang Qin Xiangkong 3|QiaXiong Wuang Qin Xiangkong 3]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:QiaXiong Wuang Qin Xiangkong 3|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:11, 10. studenog 2013. (CET)

== Vandalizam ==

Poštovani, 

tražim hitnu zaštitu zbog vamdalizma. Netko je napisao &quot;A TVOJA MAMA SAN ANDREJAS&quot; više puta. Molim Vas da se zaštiti stranica pod hitno.

 [[Suradnik:Viktor Pazman|Viktor Pazman]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Viktor Pazman|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:57, 18. svibnja 2018. (CEST)

== Formatiranje brojki == 
U tablicama u nekim brojkama su tisućice odvojene razmakom, to dovodi do nepravilnog sortiranja. Ne mogu to sam napraviti. &lt;small&gt;— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:141.138.30.46|141.138.30.46]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:141.138.30.46|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/141.138.30.46|doprinosi]]) &lt;/small&gt;</text>
      <sha1>2nxnqignmzsvvn73tqvt59si14kr7b6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tarik Filipović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>42973</id>
    <revision>
      <id>6432961</id>
      <parentid>6328117</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T17:26:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>5.43.100.237</ip>
      </contributor>
      <comment>Popravljeno</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9172" xml:space="preserve">{{Filmski umjetnik
|ime             = Tarik Filipović
|slika           = Tarik Filipović.png
|veličina        = 
|opis slike      = 
|rodno ime       = 
|pseudonim       = 
|rođenje         = [[11. ožujka]] [[1972.]]
|mjesto rođenja  = [[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]]
|smrt            = 
|mjesto smrti    = 
|zanimanje       = 
|godine rada     = 
|web             = 
|supruga         = [[Lejla Šehović]] 
|suprug          = 
|važnije uloge   = 
|važniji filmovi = 
|oscar           = 
|emmy            = 
|tony            = 
|zlatni globus   = 
|bafta           = 
|cesar           = 
|goya            = 
|afi             = 
|olivier         = 
|saturn          = 
|ostale_nagrade  = 
}}

'''Tarik Filipović''' ([[Zenica]], [[11. ožujka]] [[1972.]]), [[Bosna i Hercegovina|bosanski]] je [[glumac]] i [[TV]] voditelj porijeklom iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].

== Životopis ==
=== Karijera ===
Tarik Filipović rođen je [[11. ožujka]] [[1972.]] u Zenici od majke Fahrije - Seke, rođene Mecan i oca Omera. Ima i mlađu sestru Eminu. Kao dječak imao je nadimke Rikta, Riketa, a navijao je za Čelik, koji je u vrijeme bivše Jugoslavije bio prvoligaš. Glumačku karijeru je počeo u dječjem ansamblu Narodnog kazališta u [[Zenica|Zenici]]. Studirao je na [[zagreb]]ačkoj Akademiji za kazalište, film i televiziju. Glumio je u više od 800 kazališnih predstava. Snimio je puno [[film]]ova i tv - serija koje su se prikazivale širom država na prostoru bivše [[SFRJ|Jugoslavije]], a poznat je i po ulozi Teodora &quot;Tea&quot; Friščića u seriji [[Bitange i princeze]]. Medijsku slavu je stekao najprije u [[HRT]]-ovoj Skrivenoj kameri, a potom kao voditelj kviza ''[[Tko želi biti milijunaš?]]'', čije je emitiranje počelo na [[HRT]]-u [[2002.]] godine. Krajem 2007. godine, ''Milijunaš'' se nakratko maknuo s ekrana, kako bi ustupio mjesto novom kvizu &quot;[[1 protiv 100]]&quot; u kojem je Tarik također bio voditelj. [[3. lipnja]] [[2010.]] odradio je posljednju emisiju kviza ''Tko želi biti milijunaš''.&lt;ref&gt;A. Reić,  [http://www.slobodnadalmacija.hr/Mozaik/tabid/80/articleType/ArticleView/articleId/104881/Default.aspx Tarik spustio zastor na emisiju &quot;Tko želi biti milijunaš&quot;], ''[[Slobodna Dalmacija]]'', 3. lipnja 2010., pristupljeno 24. ožujka 2016.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Tita Premec, Ana Lulić, [http://www.jutarnji.hr/tko-zeli-biti-milijunas--idemo-sa-scene-samo-s-jednom-milijunasicom/770232/ U 521 emisiji samo jedna milijunašica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151126070847/http://www.jutarnji.hr/tko-zeli-biti-milijunas--idemo-sa-scene-samo-s-jednom-milijunasicom/770232/ |date=26. studenoga 2015. }}, ''[[Jutarnji list]]'', 3. lipnja 2010., pristupljeno 24. ožujka 2016.&lt;/ref&gt;
Tarik Filipović je od 2013. godine do 2019. godine vodio kviz &lt;nowiki&gt;''Potjera.'' Od 19. rujna 2019. godine ponovno vodi kviz ''Tko želi biti milijunaš?''&lt;/nowiki&gt;. Od veljače 2016. godine voditelj je i zabavne emisije ''Satirikon''.

=== Osobni život ===
Trenutačno živi i radi u [[Zagreb]]u. U braku je s bivšom Miss Hrvatske [[Lejla Šehović|Lejlom Šehović]], s kojom ima sina Armana, rođenog [[2008.]] godine.&lt;ref&gt;[http://www.24sata.hr/show/presretni-tarik-filipovic-super-sam-sad-sam-tata-48428 24sata.hr – &quot;Presretni Tarik Filipović: Super sam! Sad sam tata!&quot;], 4. veljače 2008., pristupljeno 24. ožujka 2016.&lt;/ref&gt; Lamija Hasanbegović, supruga bivšeg ministra kulture Republike Hrvatske, [[Zlatko Hasanbegović|Zlatka Hasanbegovića]], njegova je prijateljica i zaposlenica LD Storea koji je u vlasništvu Filipovićeve supruge Lejle.&lt;ref&gt;[https://www.tportal.hr/kultura/clanak/tarik-filipovic-objasnio-pozadinu-poznanstva-s-hasanbegovicem-20160310 Tarik Filipović objasnio pozadinu poznanstva s Hasanbegovićem], 10. ožujka 2016., pristupljeno 14. travnja 2017.&lt;/ref&gt;

== Filmografija ==
=== Televizijske uloge ===
* &quot;[[Nestali (televizijska serija, 2019.)|Nestali]]&quot; kao Marko ([[2020.]])
* &quot;[[General (2019.)|General]]&quot; kao [[Davor Domazet-Lošo]] ([[2019.]] – [[2020.]])
* &quot;[[Konak kod Hilmije]]&quot; kao Štumbafirer Šiling ([[2018.]])
* &quot;[[Ko te šiša]]&quot; kao Roko ([[2018.]])
* &quot;[[Crno-bijeli svijet (TV serija)|Crno-bijeli svijet]]&quot; kao Partijac/Vladanko Stojaković ([[2015.]] – [[2016.]])
* &quot;[[Lud, zbunjen, normalan]]&quot; kao Avdija Leksiković ([[2015.]])
* &quot;[[Stella (televizijska serija)|Stella]]&quot; kao Ales Župančić ([[2013.]])
* &quot;[[Tito (TV serija)|Tito]]&quot; kao Titov liječnik ([[2010.]])
* &quot;[[Dobre namjere]]&quot; kao Ante Liverić ([[2008.]])
* &quot;[[Kazalište u kući]]&quot; kao Karlo Mamić ([[2006.]] – [[2007.]])
* &quot;[[Ljubav, navika, panika]]&quot; kao Damir ([[2006.]])
* &quot;[[Bitange i princeze]]&quot; kao Teodor &quot;Teo&quot; Friščić, agent Lovorko ([[2005.]] – [[2010.]])
* &quot;[[Luda kuća]]&quot; kao Tarik Filipović ([[2005.]])
* &quot;[[Naši i vaši]]&quot; kao prosjak-voditelj ([[2002.]])
* &quot;[[Hlapićeve nove zgode]]&quot; kao Amadeus/Elmer/upravitelj cirkusa/Gogo/pas Puki ''(glas)'' ([[2002.]])
* &quot;[[Smogovci]]&quot; kao Spasoje ([[1996.]])

=== Voditeljske uloge ===
* &quot;[[Potjera]]&quot; ([[2013.]] – [[2019.]])
* &quot;[[Satirikon]]&quot; ([[2015.]])
* &quot;[[Sve u sedam]]&quot; ([[2011.]] – [[2013.]])
* &quot;[[Porin]]&quot; kao jedan od glavnih voditelja (zajedno s [[Daniela Trbović|Danielom Trbović]]) (2009.)
* &quot;[[1 protiv 100]]&quot; ([[2008.]] – [[2011.]])
* &quot;[[Tko želi biti milijunaš?]]&quot; ([[2002.]] – [[2007.]]; [[2009.]] – [[2010.]]) ([[2019.]]-)

=== Filmske uloge ===
* &quot;[[ZG80 (2016.)|ZG80]]&quot; kao policajac ([[2016.]])
* &quot;[[Markov trg (televizijska serija)|Markov trg]]&quot; kao Marko Crnogorac ([[2014.]])
* &quot;[[U zemlji čudesa (2009)|U zemlji čudesa]]&quot; kao profesor ([[2009.]])
* &quot;[[Nevrijeme (2009)|Nevrijeme]]&quot; kao Mladen Banović ([[2009.]])
* &quot;[[Ritam života (2007)|Ritam života]]&quot; kao Damir ([[2007.]])
* &quot;[[Dobro uštimani mrtvaci (2005)|Dobro uštimani mrtvaci]]&quot; kao Mario ([[2005.]])
* &quot;[[Go West (2005)|Go West]]&quot; kao Milan ([[2005.]])
* &quot;[[Dva igrača s klupe (2005)|Dva igrača s klupe]]&quot; kao Antiša ([[2005.]])
* &quot;[[Lopovi prve klase (2005)|Lopovi prve klase]]&quot; kao pripovjedač ([[2005.]])
* &quot;[[Duga mračna noć (2004)|Duga mračna noć]]&quot; kao Joka ([[2004.]])
* &quot;[[Leti, leti (2003)|Leti, leti]]&quot; kao pilot ([[2003.]])
* &quot;[[Svjedoci (2003)|Svjedoci]]&quot; kao javni tužitelj ([[2003.]])
* &quot;[[24 sata (2001)|24 sata]]&quot; ([[2001.]])
* &quot;[[Iza neprijateljskih linija]]&quot; ''(Behind Enemy Lines)'' kao srpski vojnik ([[2001.]])
* &quot;[[Polagana predaja (2001.)|Polagana predaja]]&quot; ([[2001.]])
* &quot;[[Agonija (1998)|Agonija]]&quot; kao inspektor ([[1998.]])
* &quot;[[Čudnovate zgode šegrta Hlapića (1997)|Čudnovate zgode šegrta Hlapića]]&quot; kao Amadeus/vlasnik vrtuljka ''(glas)'' ([[1997.]])
* &quot;[[Isprani (1995)|Isprani]]&quot; ([[1995.]])
* &quot;[[Cijena života (1994)|Cijena života]]&quot; ([[1994.]])
* &quot;[[Okus limuna (1993)|Okus limuna]]&quot; ([[1993.]])

=== Sinkronizacija ===
* &quot;[[Spider-Man: Novi svijet]]&quot; kao Jefferson Davis ([[2018.]])
* &quot;[[Potraga za Dorom]]&quot; kao Škrga ([[2016.]])
* &quot;[[Film Angry Birds]], [[Film Angry Birds 2]]&quot; kao Leonard ([[2016.]], [[2019.]])
* &quot;[[Žabac Regi]]&quot; kao Dražen ([[2014.]])
* &quot;[[Auti 2]]&quot; kao Filip Tariković ([[2011.]])
* &quot;[[Čudovišta protiv vanzemaljaca]]&quot; ([[2009.]])
* &quot;[[Ledeno doba]] 2, 3, 4, 5&quot; kao Diego ([[2006.]], [[2009.]], [[2012.]], [[2016.]])
* &quot;[[Potraga za Nemom]]&quot; kao Škrga ([[2003.]])

== Nagrade i priznanja ==
* Rektorova nagrada za predstavu ''Kako sada stvari stoje''
* [[1995.]] – ''Zlatni smijeh'', specijalna nagrada mladom glumcu za ulogu Fellera u predstavi G. Feydeaua ''Gospon lovac'' u produkciji ADU i Satiričkog kazališta &quot;Kerempuh&quot; te za uloge u predstavi ''Spika 2'' B. Svrtana u izvedbi SK &quot;Kerempuh&quot; 
* [[1997.]] – ''Zlatni smijeh'' na &quot;Danima satire&quot; za uloge u ''Izbacivačima'' Teatra Exit, ''Vježbanje demokracije'' N. Stazića u izvedbi SK &quot;Kerempuh&quot; i ''Pir malograđana'' B. Brechta u izvedbi SK &quot;Kerempuh&quot;
* [[2002.]] – nagrada &quot;Ivo Serdar&quot; na &quot;Danima satire&quot; za ulogu u predstavi ''Što je smiješno, bando lopovska?'' M. Jergovića u izvedbi SK &quot;Kerempuh&quot;
* 2002. – Večernjakova Ruža za TV lice godine
* [[2008.]] – Specijalna nagrada za uloge u predstavi ''Magic Act Show'' na Festivalu cabareta &quot;Gumbekovi dani&quot;
* [[2010.]] – ''Zlatni smijeh'' za ulogu Aljemija u predstavi &quot;O medvjedima i ljudima&quot; S. Anočića
* [[2012.]] – nagrada &quot;Fabijan Šovagović&quot; za najboljeg glumca u predstavi ''Spektakluk'' na Festivalu glumca
* 2012. – priznanje Kluba drevnih Zagrepčana &quot;Zagreb, 1939.&quot; iz ciklusa &quot;Zagrebačka plemenitost&quot; kao zahvala za sve učinjeno za [[Zagreb]]
* Nagrada za oživljavanje [[kabaret]]a na 6. Gumbekovim danima
* Nagrade na međunarodnim festivalima u [[Bern]]u i [[Amsterdam]]u

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* {{eng oznaka}} {{imdb ime|id=1017991|ime=Tarik Filipović}}
* [http://hr.dubs.wikia.com/wiki/Tarik_Filipovi%C4%87/ Tarik Filipović]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} na internetskoj bazi hrvatskih sinkronizacija


{{GLAVNIRASPORED:Filipović, Tarik}}
[[Kategorija:Hrvatski filmski glumci]]
[[Kategorija:Hrvatski kazališni glumci]]
[[Kategorija:Hrvatski televizijski glumci]]
[[Kategorija:Hrvatski televizijski voditelji]]
[[Kategorija:Životopisi, Zenica]]</text>
      <sha1>fpv4d4cptxswejrtu0fn8orqrqpigrg</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432975</id>
      <parentid>6432961</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T18:48:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dean72</username>
        <id>77466</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/5.43.100.237|5.43.100.237]] ([[User talk:5.43.100.237|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Ponor|Ponor]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9161" xml:space="preserve">{{Filmski umjetnik
|ime             = Tarik Filipović
|slika           = Tarik Filipović.png
|veličina        = 
|opis slike      = 
|rodno ime       = 
|pseudonim       = 
|rođenje         = [[11. ožujka]] [[1972.]]
|mjesto rođenja  = [[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]]
|smrt            = 
|mjesto smrti    = 
|zanimanje       = 
|godine rada     = 
|web             = 
|supruga         = [[Lejla Šehović]] 
|suprug          = 
|važnije uloge   = 
|važniji filmovi = 
|oscar           = 
|emmy            = 
|tony            = 
|zlatni globus   = 
|bafta           = 
|cesar           = 
|goya            = 
|afi             = 
|olivier         = 
|saturn          = 
|ostale_nagrade  = 
}}

'''Tarik Filipović''' ([[Zenica]], [[11. ožujka]] [[1972.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] je [[glumac]] i [[TV]] voditelj porijeklom iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].

== Životopis ==
=== Karijera ===
Tarik Filipović rođen je [[11. ožujka]] [[1972.]] u Zenici od majke Fahrije - Seke, rođene Mecan i oca Omera. Ima i mlađu sestru Eminu. Kao dječak imao je nadimke Rikta, Riketa, a navijao je za Čelik, koji je u vrijeme bivše Jugoslavije bio prvoligaš. Glumačku karijeru je počeo u dječjem ansamblu Narodnog kazališta u [[Zenica|Zenici]]. Studirao je na [[zagreb]]ačkoj Akademiji za kazalište, film i televiziju. Glumio je u više od 800 kazališnih predstava. Snimio je puno [[film]]ova i tv - serija koje su se prikazivale širom država na prostoru bivše [[SFRJ|Jugoslavije]], a poznat je i po ulozi Teodora &quot;Tea&quot; Friščića u seriji [[Bitange i princeze]]. Medijsku slavu je stekao najprije u [[HRT]]-ovoj Skrivenoj kameri, a potom kao voditelj kviza ''[[Tko želi biti milijunaš?]]'', čije je emitiranje počelo na [[HRT]]-u [[2002.]] godine. Krajem 2007. godine, ''Milijunaš'' se nakratko maknuo s ekrana, kako bi ustupio mjesto novom kvizu &quot;[[1 protiv 100]]&quot; u kojem je Tarik također bio voditelj. [[3. lipnja]] [[2010.]] odradio je posljednju emisiju kviza ''Tko želi biti milijunaš''.&lt;ref&gt;A. Reić,  [http://www.slobodnadalmacija.hr/Mozaik/tabid/80/articleType/ArticleView/articleId/104881/Default.aspx Tarik spustio zastor na emisiju &quot;Tko želi biti milijunaš&quot;], ''[[Slobodna Dalmacija]]'', 3. lipnja 2010., pristupljeno 24. ožujka 2016.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Tita Premec, Ana Lulić, [http://www.jutarnji.hr/tko-zeli-biti-milijunas--idemo-sa-scene-samo-s-jednom-milijunasicom/770232/ U 521 emisiji samo jedna milijunašica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151126070847/http://www.jutarnji.hr/tko-zeli-biti-milijunas--idemo-sa-scene-samo-s-jednom-milijunasicom/770232/ |date=26. studenoga 2015. }}, ''[[Jutarnji list]]'', 3. lipnja 2010., pristupljeno 24. ožujka 2016.&lt;/ref&gt;
Tarik Filipović je od 2013. godine do 2019. godine vodio kviz &lt;nowiki&gt;''Potjera.'' Od 19. rujna 2019. godine ponovno vodi kviz ''Tko želi biti milijunaš?''&lt;/nowiki&gt;. Od veljače 2016. godine voditelj je i zabavne emisije ''Satirikon''.

=== Osobni život ===
Trenutačno živi i radi u [[Zagreb]]u. U braku je s bivšom Miss Hrvatske [[Lejla Šehović|Lejlom Šehović]], s kojom ima sina Armana, rođenog [[2008.]] godine.&lt;ref&gt;[http://www.24sata.hr/show/presretni-tarik-filipovic-super-sam-sad-sam-tata-48428 24sata.hr – &quot;Presretni Tarik Filipović: Super sam! Sad sam tata!&quot;], 4. veljače 2008., pristupljeno 24. ožujka 2016.&lt;/ref&gt; Lamija Hasanbegović, supruga bivšeg ministra kulture Republike Hrvatske, [[Zlatko Hasanbegović|Zlatka Hasanbegovića]], njegova je prijateljica i zaposlenica LD Storea koji je u vlasništvu Filipovićeve supruge Lejle.&lt;ref&gt;[https://www.tportal.hr/kultura/clanak/tarik-filipovic-objasnio-pozadinu-poznanstva-s-hasanbegovicem-20160310 Tarik Filipović objasnio pozadinu poznanstva s Hasanbegovićem], 10. ožujka 2016., pristupljeno 14. travnja 2017.&lt;/ref&gt;

== Filmografija ==
=== Televizijske uloge ===
* &quot;[[Nestali (televizijska serija, 2019.)|Nestali]]&quot; kao Marko ([[2020.]])
* &quot;[[General (2019.)|General]]&quot; kao [[Davor Domazet-Lošo]] ([[2019.]] – [[2020.]])
* &quot;[[Konak kod Hilmije]]&quot; kao Štumbafirer Šiling ([[2018.]])
* &quot;[[Ko te šiša]]&quot; kao Roko ([[2018.]])
* &quot;[[Crno-bijeli svijet (TV serija)|Crno-bijeli svijet]]&quot; kao Partijac/Vladanko Stojaković ([[2015.]] – [[2016.]])
* &quot;[[Lud, zbunjen, normalan]]&quot; kao Avdija Leksiković ([[2015.]])
* &quot;[[Stella (televizijska serija)|Stella]]&quot; kao Ales Župančić ([[2013.]])
* &quot;[[Tito (TV serija)|Tito]]&quot; kao Titov liječnik ([[2010.]])
* &quot;[[Dobre namjere]]&quot; kao Ante Liverić ([[2008.]])
* &quot;[[Kazalište u kući]]&quot; kao Karlo Mamić ([[2006.]] – [[2007.]])
* &quot;[[Ljubav, navika, panika]]&quot; kao Damir ([[2006.]])
* &quot;[[Bitange i princeze]]&quot; kao Teodor &quot;Teo&quot; Friščić, agent Lovorko ([[2005.]] – [[2010.]])
* &quot;[[Luda kuća]]&quot; kao Tarik Filipović ([[2005.]])
* &quot;[[Naši i vaši]]&quot; kao prosjak-voditelj ([[2002.]])
* &quot;[[Hlapićeve nove zgode]]&quot; kao Amadeus/Elmer/upravitelj cirkusa/Gogo/pas Puki ''(glas)'' ([[2002.]])
* &quot;[[Smogovci]]&quot; kao Spasoje ([[1996.]])

=== Voditeljske uloge ===
* &quot;[[Potjera]]&quot; ([[2013.]] – [[2019.]])
* &quot;[[Satirikon]]&quot; ([[2015.]])
* &quot;[[Sve u sedam]]&quot; ([[2011.]] – [[2013.]])
* &quot;[[Porin]]&quot; kao jedan od glavnih voditelja (zajedno s [[Daniela Trbović|Danielom Trbović]]) (2009.)
* &quot;[[1 protiv 100]]&quot; ([[2008.]] – [[2011.]])
* &quot;[[Tko želi biti milijunaš?]]&quot; ([[2002.]] – [[2007.]]; [[2009.]] – [[2010.]]) ([[2019.]]-)

=== Filmske uloge ===
* &quot;[[ZG80 (2016.)|ZG80]]&quot; kao policajac ([[2016.]])
* &quot;[[Markov trg (televizijska serija)|Markov trg]]&quot; kao Marko Crnogorac ([[2014.]])
* &quot;[[U zemlji čudesa (2009)|U zemlji čudesa]]&quot; kao profesor ([[2009.]])
* &quot;[[Nevrijeme (2009)|Nevrijeme]]&quot; kao Mladen Banović ([[2009.]])
* &quot;[[Ritam života (2007)|Ritam života]]&quot; kao Damir ([[2007.]])
* &quot;[[Dobro uštimani mrtvaci (2005)|Dobro uštimani mrtvaci]]&quot; kao Mario ([[2005.]])
* &quot;[[Go West (2005)|Go West]]&quot; kao Milan ([[2005.]])
* &quot;[[Dva igrača s klupe (2005)|Dva igrača s klupe]]&quot; kao Antiša ([[2005.]])
* &quot;[[Lopovi prve klase (2005)|Lopovi prve klase]]&quot; kao pripovjedač ([[2005.]])
* &quot;[[Duga mračna noć (2004)|Duga mračna noć]]&quot; kao Joka ([[2004.]])
* &quot;[[Leti, leti (2003)|Leti, leti]]&quot; kao pilot ([[2003.]])
* &quot;[[Svjedoci (2003)|Svjedoci]]&quot; kao javni tužitelj ([[2003.]])
* &quot;[[24 sata (2001)|24 sata]]&quot; ([[2001.]])
* &quot;[[Iza neprijateljskih linija]]&quot; ''(Behind Enemy Lines)'' kao srpski vojnik ([[2001.]])
* &quot;[[Polagana predaja (2001.)|Polagana predaja]]&quot; ([[2001.]])
* &quot;[[Agonija (1998)|Agonija]]&quot; kao inspektor ([[1998.]])
* &quot;[[Čudnovate zgode šegrta Hlapića (1997)|Čudnovate zgode šegrta Hlapića]]&quot; kao Amadeus/vlasnik vrtuljka ''(glas)'' ([[1997.]])
* &quot;[[Isprani (1995)|Isprani]]&quot; ([[1995.]])
* &quot;[[Cijena života (1994)|Cijena života]]&quot; ([[1994.]])
* &quot;[[Okus limuna (1993)|Okus limuna]]&quot; ([[1993.]])

=== Sinkronizacija ===
* &quot;[[Spider-Man: Novi svijet]]&quot; kao Jefferson Davis ([[2018.]])
* &quot;[[Potraga za Dorom]]&quot; kao Škrga ([[2016.]])
* &quot;[[Film Angry Birds]], [[Film Angry Birds 2]]&quot; kao Leonard ([[2016.]], [[2019.]])
* &quot;[[Žabac Regi]]&quot; kao Dražen ([[2014.]])
* &quot;[[Auti 2]]&quot; kao Filip Tariković ([[2011.]])
* &quot;[[Čudovišta protiv vanzemaljaca]]&quot; ([[2009.]])
* &quot;[[Ledeno doba]] 2, 3, 4, 5&quot; kao Diego ([[2006.]], [[2009.]], [[2012.]], [[2016.]])
* &quot;[[Potraga za Nemom]]&quot; kao Škrga ([[2003.]])

== Nagrade i priznanja ==
* Rektorova nagrada za predstavu ''Kako sada stvari stoje''
* [[1995.]] – ''Zlatni smijeh'', specijalna nagrada mladom glumcu za ulogu Fellera u predstavi G. Feydeaua ''Gospon lovac'' u produkciji ADU i Satiričkog kazališta &quot;Kerempuh&quot; te za uloge u predstavi ''Spika 2'' B. Svrtana u izvedbi SK &quot;Kerempuh&quot; 
* [[1997.]] – ''Zlatni smijeh'' na &quot;Danima satire&quot; za uloge u ''Izbacivačima'' Teatra Exit, ''Vježbanje demokracije'' N. Stazića u izvedbi SK &quot;Kerempuh&quot; i ''Pir malograđana'' B. Brechta u izvedbi SK &quot;Kerempuh&quot;
* [[2002.]] – nagrada &quot;Ivo Serdar&quot; na &quot;Danima satire&quot; za ulogu u predstavi ''Što je smiješno, bando lopovska?'' M. Jergovića u izvedbi SK &quot;Kerempuh&quot;
* 2002. – Večernjakova Ruža za TV lice godine
* [[2008.]] – Specijalna nagrada za uloge u predstavi ''Magic Act Show'' na Festivalu cabareta &quot;Gumbekovi dani&quot;
* [[2010.]] – ''Zlatni smijeh'' za ulogu Aljemija u predstavi &quot;O medvjedima i ljudima&quot; S. Anočića
* [[2012.]] – nagrada &quot;Fabijan Šovagović&quot; za najboljeg glumca u predstavi ''Spektakluk'' na Festivalu glumca
* 2012. – priznanje Kluba drevnih Zagrepčana &quot;Zagreb, 1939.&quot; iz ciklusa &quot;Zagrebačka plemenitost&quot; kao zahvala za sve učinjeno za [[Zagreb]]
* Nagrada za oživljavanje [[kabaret]]a na 6. Gumbekovim danima
* Nagrade na međunarodnim festivalima u [[Bern]]u i [[Amsterdam]]u

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* {{eng oznaka}} {{imdb ime|id=1017991|ime=Tarik Filipović}}
* [http://hr.dubs.wikia.com/wiki/Tarik_Filipovi%C4%87/ Tarik Filipović]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} na internetskoj bazi hrvatskih sinkronizacija


{{GLAVNIRASPORED:Filipović, Tarik}}
[[Kategorija:Hrvatski filmski glumci]]
[[Kategorija:Hrvatski kazališni glumci]]
[[Kategorija:Hrvatski televizijski glumci]]
[[Kategorija:Hrvatski televizijski voditelji]]
[[Kategorija:Životopisi, Zenica]]</text>
      <sha1>76j5bdwal6f2n4yhapnwun8vc3pobty</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bjesnoća</title>
    <ns>0</ns>
    <id>44419</id>
    <revision>
      <id>6432956</id>
      <parentid>6021936</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T17:07:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>93.136.74.205</ip>
      </contributor>
      <comment>Pošto ispravljen u budući da</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2021" xml:space="preserve">'''Bjesnoća''' ([[latinski jezik|lat.]] ''rabies'', Lyssa) je akutna bolest [[središnji živčani sustav|središnjeg živčanog sustava]] [[sisavci|sisavaca]] uzrokovana [[neurotropni virus|neurotropnim virusom]] koji se može naći u slini zaraženih životinja. Od bjesnoće najčešće obolijevaju [[psi]], [[vuk]]ovi, [[mačke]] i [[lisica|lisice]], ali i [[šišmiš]]i. Budući da se uzročnik bjesnoće nalazi u [[slina|slini]] zaražene životinje, zaraza se lako širi ugrizima zaraženih životinja. Bjesnoću također može dobiti i čovjek.

Znatno rjeđe, usred ujeda bijesnih pasa ili vukova, obolijeva i krupna [[stoka]] koja uključuje konje, svinje i koze, no ta se pojava najčešće događa u [[Indija|Indiji]] i u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. One međusobno gotovo nikad ne prenose bjesnoću. Prenošenje bjesnoće s oboljelog čovjeka na zdravog čovjeka je vrlo rijetko, no, među ljudima se sve rjeđe sreće bjesnoća.

Bjesnoća se javlja u dva različita oblika, oba objašnjiva činjenicom da [[virus]] napada živčani sustav. Javlja se u vidu jednog jako razdraženog stanja, po kojem bolest i dobila ime. Oba oblika se javljaju više-manje kod svih životinja koje imaju bjesnoću.

Prvi znaci bjesnoće kod čovjeka javljaju se nakon što je [[rana]] nakon ugriza [[sisavci|sisavca]] zarasla, a inkubacija traje od oko nekoliko dana do nekoliko mjeseci. Ako je rana bila na licu, znaci bjesnoće mogu se javiti već 14-tog dana poslije ugriza, ali ako su rane na prstima noge, do pojave prvih znakova bjesnoće može proći i dva mjeseca, a za to vrijeme rana zaraste. Ponekad se oko ožiljka javljaju bolovi, mravljenje ili peckanje, ali sama rana je neosjetljiva.

U cilju prorjeđivanja bjesnoće provodi se zaštitno cijepljenje pasa i mačaka.

== Vanjske poveznice ==
* http://www.medicina.hr/clanci/Bjesnoca.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051103211622/http://www.medicina.hr/clanci/Bjesnoca.htm |date=3. studenoga 2005. }}

[[Kategorija:Virusne bolesti]]</text>
      <sha1>br6gdee1jy3y8in243zwwtcfs9vuhuf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mirko Barišić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>45374</id>
    <revision>
      <id>6433144</id>
      <parentid>5807517</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T07:27:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Kiril Simeonovski</username>
        <id>16575</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="503" xml:space="preserve">'''Mirko Barišić''' ([[Levanjska Varoš]], [[1936.]]), trenutačni predsjednik [[GNK Dinamo]]. 

Bio je dopredsjednik Dinama od 1967. – 1971., član trojnog predsjedništva 1989. – 1991., te predsjednik kluba u dva navrata od 1990. – 1991. te od 2000. do danas. Jedan je od najuspješnijih predsjednika u Dinamovoj povijesti s četiri naslova prvaka i četiri kupa. 

{{GLAVNIRASPORED:Barišić, Mirko}}
[[Kategorija:Hrvatski športski djelatnici]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Franjo Bučar]]</text>
      <sha1>ij0rvh2ab23cnxu7kko7fi3iztuxmq4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ferdinand VII.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>45944</id>
    <revision>
      <id>6432940</id>
      <parentid>6256088</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T16:30:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Darrad2009</username>
        <id>157007</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4635" xml:space="preserve">{{Monarh
| ime                  = Kralj Ferdinand VII.
| titula               = 
| slika                = [[Datoteka:Francisco Goya - Portrait of Ferdinand VII of Spain in his robes of state (1815) - Prado.jpg|200px]]
| opis slike           = 
| vladavina            = [[1808.]] ([[Napoleon]] ga prisilio na abdikaciju)&lt;br&gt; [[1813.]] – [[1833.]]
| krunidba             = 
| ostale titule        = 
| puno ime             = 
| datum rođenja        = [[14. listopada]] [[1784.]]
| mjesto rođenja       = [[Madrid]], [[Španjolska]]
| datum smrti          = [[29. rujna]] [[1833.]]
| mjesto smrti         = [[Madrid]], [[Španjolska]]
| mjesto pokopa        = 
| datum pokopa         = 
| prethodnik           = 
| nasljednik           = 
| način nasljeđivanja  = 
| prijestolonasljednik = 
| suprug               = 
| supruga              = María Antonia Napuljska &lt;br&gt; Izabela od Portugala &lt;br&gt; María Josefa Amalia od Saske &lt;br&gt;[[Marija Kristina de Burbon, kraljica i regentica Španjolske|María Cristina de Bourbon-Dvije Sicilije]]
| supruga 1            = 
| supruga 2            = 
| supruga 3            = 
| supruga 4            = 
| supruga 5            = 
| supruga 6            = 
| supruga 7            = 
| supruga 8            = 
| djeca                = [[Izabela II.]], buduća kraljica Španjolske &lt;br /&gt; Luisa Fernanda, španjolska infanta
| obitelj              = [[Burbonci]] 
| dinastija            = 
| vladarska himna      = 
| otac                 = [[Karlo IV., kralj Španjolske]]
| majka                = [[Marija Lujza od Parme]]
}}

'''Ferdinand VII.''' ([[španjolski]] '''Fernando VII'''), [[španjolska|španjolski]] kralj od [[1813.]] do [[1833.]] godine.

Rođen je u [[Madrid]]u (San Lorenzo de El Escorial), [[14. listopada]] [[1784.]], kao najstariji sin kralja [[Karlo IV., kralj Španjolske|Karla IV.]] i Marije Lujze od [[Parma|Parme]]. Na prijestolje je došao nakon pada [[Napoleon Bonaparte|Napoleonovog]] brata [[Josip I. Bonaparte|Josipa Bonapartea]] [[1813.]] godine, a vladao je sve do smrti. Umro je u Madridu, [[29. rujna]] [[1833.]] Kako nije imao muškog nasljednika, nasljedila ga je kćer iz četvrtog braka, kraljica [[Izabela II.]], što je bio povod za početak [[Karlistički ratovi|karlističkih ratova]].

== Problem oko nasljednika ==
Ferdinand VII. ženio se četiri puta: s Marijom Antonijom od [[Napulj]]a, Izabelom od [[Portugal]]a, Marijom Josipom Amalijom od [[Kraljevina Saska|Saske]], ali iz tih brakova nije imao djece. Godine [[1829.]] oženio se sestričnom Marijom Kristinom. Godine [[1830.]] omogućio je stupanje na snagu ''Pragmatičke sankcije'', koju je donio još njegov otac Karlo IV. [[1789.]] godine, ali tada nije stupila na snagu ponajprije zbog vanjskopolitičkih razloga. Pragmatička sankcija uvela je praksu da ako kralj nema muškog potomka, prijestolje nasljeđuje njegova najstarija kći. Time je praktično Ferdinand onemogućio svom bratu, infantu Don Carlosu, dolazak na prijestolje, jer se nedugo nakon donošenja Pragmatičke sankcije Ferdinandu rodila kći. 

[[1832.]] Ferdinand se teško razbolio. Pristaše Don Carlosa uzaludno su ga pokušavali nagovoriti ga napiše [[oporuka|oporuku]] u korist brata. Nakon propalog pokušaja da sebi priskrbi prijestolje nakon bratove smrti, Don Carlos bježi u Portugal. U međuvremenu je Marija Kristina, koja je imenovana regenticom za vrijeme teške bolesti supruga (nasljednica Izabela imala je jedva tri godine), inicirala približavanje liberalnoj struji, što će dovesti do radikalnog zaokreta prema liberalizmu nakon Ferdinandove smrti.

Ferdinand je umro [[1833.]] godine bez muškog potomka. Uz Izabelu, imao je još samo jednu kćer, infantu Luisu Fernandu. Infante Don Carlos, zajedno sa svojim pristašama koji su ga smatrali legitimnim nasljednikom, započeli su [[Prvi karlistički rat]] s namjerom da zbace regenticu Mariju Kristinu, koja je vladala u ime malodobne Izabele II. Time je otvoren put [[karlizam|karlizmu]] (po Don Carlosu; pristaše se nazivaju karlistima), koji će imati značajnu ulogu u španjolskoj politici u idućih stotinjak godina (karlisti su, kao konzervativna monarhistička politička struja, bili važna sastavnica [[Francisco Franco|Francove]] vojske u [[Španjolski građanski rat|Španjolskom građanskom ratu]]).

{{sukcesija | prethodnik = [[Josip I. Bonaparte|Josip I.]]| gl_članak_funkcija = [[Kraljevi Španjolske|Kralj Španjolske]] | godina_OD = [[1813.]] | godina_DO = [[1833.]]  | nasljednik = [[Izabela II.]]}}

{{španjolski monarsi}}

[[Kategorija:Španjolski kraljevi]]
[[Kategorija:Burbonci]]
[[Kategorija:Vitezovi Zlatnoga runa]]</text>
      <sha1>gno06fwmet6xpiaunuso5hl51ifj32f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pontonski most</title>
    <ns>0</ns>
    <id>53030</id>
    <revision>
      <id>6432896</id>
      <parentid>5815328</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T14:18:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>141.136.242.42</ip>
      </contributor>
      <comment>Popravljeno</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2540" xml:space="preserve">[[File:Pontoon bridge Rhine River 1945.jpg|250px|thumb|Američka vojska koristi pontonski most preko Rajne 1945.]]
'''Pontonski most''' ili '''plutajući most''' je vrsta [[most]]a koji se sastoji od međusobno povezanih plutajućih dijelova ([[ponton]]a), a namijenjen za transport ljudi ili [[vozila]] preko neke vodene površine. Pontonski mostovi su u pravilu privremene građevine, i najčešće se koriste u [[rat]]u u svrhu prijelaza [[rijeka (vodotok)|rijeke]]. Nakon što ispune svrhu se obično uništavaju (kako bi spriječili neprijatelja da ih koristi) ili se rasklapaju radi ponovne upotrebe. Ubraja se u [[plutajući objekt|plutajuće objekte]].&lt;ref name=&quot;Pušić-Poznavanje broda i plovidbe&quot;&gt;[https://www.fsb.unizg.hr/kziha/Predavanja%20poznavanje%20broda%20i%20plovidbe%20II.pdf Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb] Danijel Pušić: ''Poznavanje broda i plovidbe''. Osobne stranice Kalmana Žihe. (pristupljeno 11. ožujka 2020.)&lt;/ref&gt;

==Pontonski most preko Novskog ždrila==

[[Datoteka:Pontonski most preko Novskog zdrila 1993 pripadnici 3 GBR.jpg|mini|250px|lijevo|Oliver Brzović, Zorislav Tomašević i Vlado Murat, pripadnici [[3. gardijska brigada &quot;Kune&quot;|3. gardijske brigade &quot;Kune&quot;]], na pontonskom mostu preko [[Novsko ždrilo|Novskog ždrila]].]]
[[Operacija Maslenica|Operacijom Maslenica]] početkom [[1993.]] oslobođeno je [[Novsko ždrilo]] i širi prostor [[Maslenica|Maslenice]], a potom je kao privremeno rješenje izgrađen [[pontonski most]], kako bi nadomjestio srušeni [[Maslenički most]]. Most je inače bio dug 279 m i sastojao se od 5 teglenica i 6 prijelaznih mostića, a širina mu je bila 7,6 m. Srbi su ga redovito gađali, ponekad su i potopili poneki njegov dio, ali most je i dalje plutao i služio svojoj svrsi.
 
== Pontonski most u Županji ==
Pontonski most u [[Županja|Županji]] je postavljen početkom [[1996.]] godine pomoću američkih helikoptera koji su elemente spuštali u [[Sava|Savu]], a dalje ih čamci dovodili na mjesta. Koristili su ga isključivo pripadnici američkih i međunarodnih snaga. Jedno vrijeme su bila korištena dva pontonska mosta. Drugi je bio postavljen oko 100 metara nizvodno od prvoga.

== [[Hagenov most]] ==
Hagenov most je naziv za nekoliko drvenih pontonskih mostova koji su postavljani od [[1788.]] do [[1918.]] godine, za prijelaz preko [[Dunav]]a u [[Novi Sad|Novom Sadu]]. Sastojao se od nekoliko pontona koji su se na sredini razdvajali zbog prolaska brodova.

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Mrva-promet}}

[[Kategorija:Mostogradnja]]</text>
      <sha1>4t8zxokr2gat5rfo34z4o685su9gxnn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jadrolinija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>53326</id>
    <revision>
      <id>6432902</id>
      <parentid>6431647</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T14:38:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Loszer 22</username>
        <id>269925</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="48527" xml:space="preserve">{{pravopis}}
{{Tvrtka
| ime                = Jadrolinija
| slika              = [[Slika:Jadrolinija logo.svg|200px|Logotip Jadrolinije]]
| vrsta              = Društvo za linijski pomorski prijevoz putnika i tereta
| osnutak            = [[20. siječnja]] [[1947.]]
| prestala_postojati = 
| osnivači           = 
| sjedište           = 
| sjedište_grad      = {{ZD|H|HRV}} [[Rijeka]]
| sjedište_država    = [[Hrvatska]]
| ključneosobe       = 
| predsjednik        = David Sopta (rujan 2017. – )
| konkurencija       = 
| pokriveno_područje = hrvatski dio [[Jadransko more|Jadrana]]
| industrija         = 
| proizvodi          = 
| usluge             = -prijevoz vozila i putnika na moru
| prihod             = 
| operativni_prihod  = 
| neto_dobit         = 
| zaposleni          = 1700
| holding            = 
| divizije           = 
| podruž             = 
| vlasnik            = 
| slogan             = ''&quot;Odmor počinje na brodu!&quot;''
| web                = [http://www.jadrolinija.hr jadrolinija.hr]
| dodatak            = 
}}[[Datoteka:Jadrolinija Palaca Jadran Rijeka2.jpg|mini|300px|Palača Jadran, sagrađena 1897. g. u kojoj je danas sjedište Jadrolinije]]

'''Jadrolinija''' je [[hrvatska]] brodarska tvrtka osnovana u [[Rijeka|Rijeci]] [[20. siječnja]] [[1947.]] godine. Najveći je putnički brodar u Hrvatskoj. Održava linije s gotovo svim hrvatskim otocima te nekim lukama u Italiji.

== Brodovi i linije ==
&lt;!--Pri pisanju relacija koristiti crticu (–, alt+0150), ne spojnicu (-). Ispravno: Split – Stari Grad. Neispravno: Split – Stari Grad.--&gt;
=== Katamarani ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! brod || godina izgradnje || godina početka plovidbe &lt;br/&gt;za Jadroliniju || trenutačno plovi na liniji || broj putnika
|-
| [[HSC Adriana]] || align=&quot;Center&quot; | 1990. || align=&quot;Center&quot; | 1998. || [[Rijeka]] - [[Rab]] - [[Novalja]]|| 356
|-
| [[HSC Dora]] || align=&quot;Center&quot; | 1989. || align=&quot;Center&quot; | 2015. || [[Dubrovnik]] - [[Koločep]] -  [[Lopud]] - [[Suđurađ]]|| 350
|-
| [[HSC Dubravka]] || align=&quot;Center&quot; | 1990. || align=&quot;Center&quot; | 2001. || [[Rijeka]] – [[Cres (grad)|Cres]] – [[Martinšćica]] – [[Unije (Mali Lošinj)|Unije]] – [[Susak (Mali Lošinj)|Susak]] – [[Ilovik (Mali Lošinj)|Ilovik]] – [[Mali Lošinj]]|| 306
|-
| [[HSC Jelena]] || align=&quot;Center&quot; | 2018. || align=&quot;Center&quot; | 2018. || [[Dubrovnik]] –  [[Korčula (grad)|Korčula]] –  [[Hvar (grad)|Hvar]] –  [[Bol (Splitsko-dalmatinska županija)|Bol]] –  [[Split]]|| 403
|-
| [[HSC Judita]] || align=&quot;Center&quot; | 1991. || align=&quot;Center&quot; | 2001. || [[Ubli (Lastovo)|Ubli]] – [[Vela Luka]] – [[Hvar (grad)|Hvar]] – [[Split]]|| 306
|-
| [[HSC Karolina]] || align=&quot;Center&quot; | 1989. || align=&quot;Center&quot; | 2004. || [[Split]] - [[Vis]]|| 306
|-
| [[HSC Novalja]] || align=&quot;Center&quot; | 1991. || align=&quot;Center&quot; | 2004. || [[Split]] - [[Hvar]]|| 324
|-
| [[HSC Olea]] || align=&quot;Center&quot; | 1981. || align=&quot;Center&quot; | 1994. || [[Zadar]] – [[Rivanj]] – [[Sestrunj]] – [[Zverinac (otok)|Zverinac]] – [[Božava]] i [[Zadar]] – [[Mali Iž]] – [[Veli Iž]]- [[Mala Rava]] – [[Rava]]
| 218
|-
| [[HSC Silba]] || align=&quot;Center&quot; | 1990. || align=&quot;Center&quot; | 1998. ||[[Ist]] - [[Zapuntel]] - [[Brgulje]]- [[Molat]] - [[Zadar]]
|310
|-
| [[HSC Vida]] || align=&quot;Center&quot; | 2011. || align=&quot;Center&quot; | 2016. || [[Jelsa]] – [[Bol (Splitsko-dalmatinska županija)|Bol]] – [[Split]]|| 304
|}

=== Trajekti ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! brod || godina izgradnje || godina početka plovidbe &lt;br/&gt;za Jadroliniju || trenutačno plovi na liniji || broj putnika/automobila
|-
| [[M/T Bartol Kašić]] || align=&quot;Center&quot; | 1989. || align=&quot;Center&quot; | 1989. || [[Vela Luka]] - [[Uble|Ubli]]|| 500/54
|- 
| [[M/T Biokovo]] || align=&quot;Center&quot; | 2009. || align=&quot;Center&quot; | 2009. || [[Split]] - [[Rogač]]|| 1200/138
|-
| [[M/T Bol]] || align=&quot;Center&quot; | 2005. || align=&quot;Center&quot; | 2009. || [[Brestova]] - [[Porozina]]|| 600/197
|-
| [[M/T Brač]] || align=&quot;Center&quot; | 2014. || align=&quot;Center&quot; | 2014. || [[Zadar]] - [[Brbinj]]|| 616/145
|-
| [[M/T Brestova]] ||align=&quot;Center&quot; | 1985. || align=&quot;Center&quot; | 1999. ||[[Drvenik Veli|Drvenik]] - [[Sućuraj]]
| 338/70
|-
| [[M/T Cres]] || align=&quot;Center&quot; | 2005. || align=&quot;Center&quot; | 2005. || [[Prizna]] - [[Žigljen]]|| 600/100
|-
| [[M/T Dubrovnik]] || align=&quot;Center&quot; | 1979. || align=&quot;Center&quot; | 1996. || [[Dubrovnik]] – [[Bari]] i [[Bari]] – [[Bar (grad)|Bar]]|| 1284/300
|-
| [[M/T Faros]] || align=&quot;Center&quot; | 2010. || align=&quot;Center&quot; | 2020. || [[Split]] – [[Stari Grad]]|| 1000/200
|-
| [[M/T Hanibal Lucić]] || align=&quot;Center&quot; | 1993. || align=&quot;Center&quot; | 1994. || [[Dubrovnik]] - [[Lopud]] - [[Suđurađ]]|| 360/35
|-
| [[M/T Hrvat]] || align=&quot;Center&quot; | 2007. || align=&quot;Center&quot; | 2007. || [[Split]] – [[Supetar]]|| 1200/138
|-
| [[M/T Ilovik]] || align=&quot;Center&quot; | 2006. || align=&quot;Center&quot; | 2007. || [[Valbiska]] – [[Merag]]|| 500/170
|-
| [[M/T Jadran]] || align=&quot;Center&quot; | 2010. || align=&quot;Center&quot; | 2010. ||[[Zadar]] – [[Preko]]|| 1200/138
|-
| [[M/T Juraj Dalmatinac]] || align=&quot;Center&quot; | 2007. || align=&quot;Center&quot; | 2007. || [[Split]] - [[Supetar]]|| 1200/138
|-
| [[M/T Kijevo]] || align=&quot;Center&quot; | 1997. || align=&quot;Center&quot; | 1997. || [[Biograd]] – [[Tkon]]|| 150/36
|-
| [[M/T Korčula]] || align=&quot;Center&quot; | 2007. || align=&quot;Center&quot; | 2008. || [[Split]] – [[Vela Luka]] – [[Ubli (Lastovo)|Ubli]]|| 700/170
|-
| [[M/T Kornati]] || align=&quot;Center&quot; | 2014. || align=&quot;Center&quot; | 2014. || [[Valbiska]] – [[Merag]]|| 616/145
|-
| [[M/T Krk]] || align=&quot;Center&quot; | 2014. || align=&quot;Center&quot; | 2014. || [[Prizna]] - [[Žigljen]]|| 616/145
|-
| [[M/T Laslovo]] || align=&quot;Center&quot; | 1997. || align=&quot;Center&quot; | 1997. || [[Drvenik Veli|Drvenik]] - [[Sućuraj]]|| 150/36
|-
| [[M/T Lastovo]] ||align=&quot;Center&quot; | 1969. || align=&quot;Center&quot; | 1978. || [[Zadar]] - [[Ist]] - [[Olib]] - [[Silba]] - [[Premuda]] - [[Mali Lošinj]]|| 500/60
|-
| [[M/T Lošinj]] || align=&quot;Center&quot; | 2010. || align=&quot;Center&quot; | 2020. || [[Valbiska]] – [[Lopar]]|| 500/140
|-
| [[M/T Lošinjanka]] || align=&quot;Center&quot; | 1971. || align=&quot;Center&quot; | 1971. || [[Šibenik]] – [[Zlarin (Šibenik)|Zlarin]] – [[Kaprije (Šibenik)|Kaprije]] – [[Žirje (Šibenik)|Žirje]]|| 200/25
|-
| [[M/T Marjan]] || align=&quot;Center&quot; | 2005. || align=&quot;Center&quot; | 2005. || [[Split]] - [[Supetar]] || 1200/130
|-
| [[M/T Marko Polo]] || align=&quot;Center&quot; | 1973. || align=&quot;Center&quot; | 1988. || [[Split]] – [[Ancona]] i [[Zadar]] – [[Ancona]]|| 1000/270
|-
| [[M/T Mate Balota]] || align=&quot;Center&quot; | 1988. || align=&quot;Center&quot; | 1988. ||[[Dubrovnik]] - [[Lopud]] - [[Suđurađ]]
| 440/50
|-
| [[M/T Mljet]] || align=&quot;Center&quot; | 2014. || align=&quot;Center&quot; | 2014. || [[Ploče]] – [[Trpanj]]|| 616/145
|-
| [[M/T Otok Pašman]]|| align=&quot;Center&quot; | 2003. || align=&quot;Center&quot; | 2021. ||[[Biograd]] – [[Tkon]]|| 250/35
|-
| [[M/T Pelješčanka]] || align=&quot;Center&quot; | 1969. || align=&quot;Center&quot; | 1969. || [[Makarska]] -[[Sumartin]]|| 200/25
|-
| [[M/T Petar Hektorović]] || align=&quot;Center&quot; | 1989. || align=&quot;Center&quot; | 1999. || [[Split|Split –]] [[Vis (grad)|Vis]]|| 1080/120
|- 
| [[M/T Prizna]] || align=&quot;Center&quot; | 1970. || align=&quot;Center&quot; | 1991. || [[Kraljevica]] – ''ne plovi''|| 300/60
|-
| [[M/T Sis]] || align=&quot;Center&quot; | 1974. || align=&quot;Center&quot; | 1997. || [[Zadar]] –[[Veli Iž]] – [[Rava]] – [[Mala Rava]] 
| 700/70
|-
| [[M/T Ston]] || align=&quot;Center&quot; | 1997. || align=&quot;Center&quot; | 1997. ||[[Makarska]] - [[Sumartin]] 
| 150/36
|-
| [[M/T Supetar]] || align=&quot;Center&quot; | 2004. || align=&quot;Center&quot; | 2004. ||[[Brestova]] - [[Porozina]]
| 600/100
|-
| [[M/T Sveti Juraj]] || align=&quot;Center&quot; | 1980. || align=&quot;Center&quot; | 1991. ||[[Zadar]] - [[Preko]] (brodska linija)|| 300/45
|-
| [[M/T Sveti Krševan]] || align=&quot;Center&quot; | 2004. || align=&quot;Center&quot; | 2004. ||[[Orebić]] – [[Korčula (grad)|Dominče]]
| 600/100
|-
| [[M/T Šoltanka]] || align=&quot;Center&quot; | 1971. || align=&quot;Center&quot; | 1971. || [[Trogir]] - [[Drvenik Mali]] - [[Drvenik Veli]]|| 200/25
|-
| [[M/T Tin Ujević]] || align=&quot;Center&quot; | 2002. || align=&quot;Center&quot; | 2003. ||[[Split]] – [[Supetar]]|| 1000/200
|-
| [[M/T Ugljan]] || align=&quot;Center&quot; | 2011. || align=&quot;Center&quot; | 2020. || [[Zadar]] - [[Preko]]|| 500/110
|-
| [[M/T Valun]] || align=&quot;Center&quot; | 1983. || align=&quot;Center&quot; | 1998. || [[Prapratno]] – [[Sobra]]|| 730/80
|-
| [[M/T Vladimir Nazor]] || align=&quot;Center&quot; | 1986. || align=&quot;Center&quot; | 1986. ||[[Zadar]] – [[Rivanj]] - [[Sestrunj]] - [[Zverinac (otok)|Zverinac]] - [[Molat]]
| 450/70
|-
| [[M/T Zadar]] || align=&quot;Center&quot; | 1993. || align=&quot;Center&quot; | 2004. || [[Split]] – [[Stari Grad]]|| 1025/280
|}

=== Putnički brodovi ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! brod || godina izgradnje || godina početka plovidbe &lt;br/&gt;za Jadroliniju || trenutačno plovi na liniji || broj putnika
|-
| [[M/B Lara]] || align=&quot;Center&quot; | 1988. || align=&quot;Center&quot; | 1991. || [[Šibenik]] – [[Zlarin]] – [[Prvić Luka]] – [[Šepurine]] – [[Vodice]]|| 250 
|-
| [[M/B Postira]] || align=&quot;Center&quot; | 1963. || align=&quot;Center&quot; | 1963. || Remont - [[Šibenik]]|| 450
|-
| [[M/B Premuda]] || align=&quot;Center&quot; | 1957. || align=&quot;Center&quot; | 1957. || [[Mali Lošinj]] - [[Vele Srakane]] - [[Unije (otok)|Unije]] - [[Susak]] - [[Mali Lošinj]]|| 450
|-
| [[M/B Tijat]] || align=&quot;Center&quot; | 1955. || align=&quot;Center&quot; | 1955. || [[Šibenik]] - [[Zlarin]] - [[Prvić Luka]] - [[Prvić Šepurine|Šepurine]] - [[Vodice]] || 300
|}

=== Povučeni brodovi ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! brod || godina izgradnje || godina početka plovidbe &lt;br/&gt;za Jadroliniju || godina prodaje || stanje
|-
| [[M/T Istra]] || align=&quot;Center&quot; | 1965. || align=&quot;Center&quot; | 1981. || 2010. || Izrezan 2010. u Aliagi.
|-
| [[M/T Borik]] || align=&quot;Center&quot; | 1978. || align=&quot;Center&quot; | 1978. || 2009. || Prodan u Crnu Goru.
|-
| [[M/T Ero]] || align=&quot;Center&quot; | 1931. || align=&quot;Center&quot; | 1971. || 2009. || Izrezan 2011. u Chioggiji.
|-
| [[M/T Vis]] || align=&quot;Center&quot; | 1965. || align=&quot;Center&quot; | 1976. || 2011. || Potonuo 8. siječnja 2015. godine 4 NM od [[Sao Felipe]]a. 
|-
| [[M/T Gradac]] || align=&quot;Center&quot; | 1955. || align=&quot;Center&quot; | 1972. || 1994. || Izrezan 1994. u [[Chioggia|Chioggiji]].
|-
| [[M/T Novalja]] || align=&quot;Center&quot; | 1959. || align=&quot;Center&quot; | 1973. || 2004. || Izrezan 2011. u Aliagi.
|-
| [[M/B Perast]] || align=&quot;Center&quot; | 1962. || align=&quot;Center&quot; | 1962. || 1991. || Izrezan 2004. u [[Ploče|Pločama]]. 
|-
| [[M/B Porozina]] || align=&quot;Center&quot; | 1963. || align=&quot;Center&quot; | 1963. || 1988. || Izrezan 1988. u [[Sveti Kajo (Solin)|Svetome Kaji]]. 
|-
| [[M/T Vanga]] || align=&quot;Center&quot; | 1968. || align=&quot;Center&quot; | 1985. || 2010. || Izrezan 2010. u Aliagi.
|-
| [[M/B Ozalj]] || align=&quot;Center&quot; | 1955. || align=&quot;Center&quot; | 1955. || 2013. || Prodan 2013. tvrtci Hoteli Pag d.o.o.
|-
| [[M/T Ilirija]] || align=&quot;Center&quot; | 1963. || align=&quot;Center&quot; | 1971. || 1997. || Izrezan 2006.u Aliagi.
|-
| [[M/T Ivan Zajc]] || align=&quot;Center&quot; | 1970. || align=&quot;Center&quot; | 1993. || 2009. || Plovi kao ''Asaba 2'' za Maurico Shipping Ltd.
|-
| [[HSC Mediteran]] || align=&quot;Center&quot; | 1978. || align=&quot;Center&quot; | 2003. || 2014.|| Plovi kao ''Mala Sirena'' za Miatrade d.o.o.
|-
| [[M/T Jazine]] || align=&quot;Center&quot; | 1978. || align=&quot;Center&quot; | 1978. || 2014. || Izrezan 2015. u [[Aliaga|Aliagi]].
|-
| [[M/T Krčanka]] || align=&quot;Center&quot; | 1970. || align=&quot;Center&quot; | 1970. || 2014. || Pregrađuje se u plutajuće skladište.
|-
| [[M/T Božava]] || align=&quot;Center&quot; | 1966. || align=&quot;Center&quot; | 1993. || 2010. || Izrezana 2011. u Aliagi.
|-
| [[M/T Žigljen]] || align=&quot;Center&quot; | 1971. || align=&quot;Center&quot; | 1992. || 2008. || Plovi za Alveus Capital d.o.o.
|-
| [[M/T Slavija I]] || align=&quot;Center&quot; | 1963. || align=&quot;Center&quot; | 1976. || 1998. || Izrezana 2010. u Aliagi.
|-
| [[M/T Partizanka]] || align=&quot;Center&quot; | 1964. || align=&quot;Center&quot; | 1976. || 1996. || Izrezan 2011. u Aliagi.
|-
| [[M/T Kalmar]] || align=&quot;Center&quot; | 1951. || align=&quot;Center&quot; | 1972. || 1999. || Izrezan 2004. u Reggio di Calabriji.
|-
| [[M/T Komiža]] || align=&quot;Center&quot; | 1963. || align=&quot;Center&quot; | 1972. || 1997. || U muzeju u [[Švedska|Švedskoj]].
|-
| [[M/T Liburnija]] || align=&quot;Center&quot; | 1965. || align=&quot;Center&quot; | 1965. || 2015. || Izrezana 2015. u Aliagi.
|-
| [[M/T Sumartin]] || align=&quot;Center&quot; | 1954. || align=&quot;Center&quot; | 1965. || 2001. || U raspremi u [[Šibenik]]u.
|-
| [[M/T Klimno]] || align=&quot;Center&quot; | 1954. || align=&quot;Center&quot; | 1963. || 1991. || Izrezan 1997. u [[Šibenik]]u.
|-
| [[M/T Porozina]] || align=&quot;Center&quot; | 1971. || align=&quot;Center&quot; | 1993. || 2015. || Izrezana 2015. u Aliagi.
|-
| [[M/T Lubenice]] || align=&quot;Center&quot; | 1989. || align=&quot;Center&quot; | 1999. || 2022. || Izrezan 2022. u Aliagi.
|}

== Povijest ==

=== Od osnutka do Drugog svjetskog rata ===

Godine [[1922.]], na poticaj države te kao uvjet za dobivanje [[subvencija|subvencije]], parobrodarska društva [[Jadranska plovidba]] ([[Sušak]]), [[Dioničko parobrodarsko društvo Oceania]] ([[Trst]]), [[Austro-Hrvatsko parobrodarsko društvo na dionice]] ([[Punat]]), [[Obalna paroplovitba društvo s.o.j.]] ([[Dubrovnik]]), [[Parobrodarsko društvo na dionice]] ([[Split]]) i [[Hrvatsko parobrodarsko društvo na dionice]] ([[Senj]]) udružila su se u Jadransku plovidbu d.d. u Sušaku. Novo poduzeće tada je imalo 79 brodova, a 17 godina kasnije, [[1939.]] godine, 55 brodova. I nakon spajanja plovidbeni se red sporo uspostavljao jer je dio obale još uvijek bio pod okupacijom Italije. Tako ni 1923. godine [[parobrod]]i ne odlaze iz Sušaka, nego iz [[Bakar (grad)|Bakra]] koji je preko Škrljeva bio povezan [[željeznica|željeznicom]] sa [[Zagreb]]om. 

Iz Bakra su 1. lipnja 1923. godine uspostavljene prve redovite brodske pruge, a od 1924. godine promet na hrvatskom dijelu Jadrana podijeljen je na četiri okružja: Sušačko, Šibensko, Splitsko i Dubrovačko. Iz Bakra su kretale i dvije brze pruge za [[Dalmacija|Dalmaciju]]: Bakar – [[Kotor]] i Bakar – [[Metković]] koje su prometovale dvaput na tjedan. Nakon 1924. godine Jadranska plovidba uvela je i četiri uzduž obalne tjedne pruge namijenjene pretežito turistima koji su se nakon prvog svjetskog rata počeli vraćati na Jadran: Sušak – Kotor, Sušak – Metković, Split – Dubrovnik i putničko teretna pruga Sušak – Kotor. Izvan države parobrodi su prometovali na prugama: Sušak – [[Patras]] (jednom tjedno), Sušak – Trst – [[Pirej]] – [[Solun]] (dvaput na tjedan) i Metković – Trst (jednom na tjedan).

=== Drugi svjetski rat ===

Pokušavajući preduhitriti nepovoljne posljedice koje bi rat, što je već počeo u [[Europa|Europi]], mogao prouzročiti trgovačkoj floti, Savez pomorskih brodovlasnika Kraljevine Jugoslavije uputio je predstavku General Štabu, u kojoj je tražio da se putnički obalni brodovi sklone na sigurno mjesto u inozemstvo. Napravljen je popis od 58 brodova &quot;koji nisu uzeti u kombinaciju za vojne svrhe&quot;, te su se mogli povući u [[Egejsko more]]. 

{{citat|Brodovlasnici Jadranske plovidbe htjeli su na svaki način otpremiti u inozemstvo luksuzne putničke brodove Prestolonaslednika Petra, Jugoslaviju i Karadorđa, koji su se već nalazili u Dubrovniku.}}

No umiješala se [[Dubrovačka plovidba]] tražeći to isto za svoj brod ''Kralj Aleksandar 1''. Zbog toga novog traženja, [[9. lipnja]] [[1940.]] godine uslijedila je zabrana odlaska &quot;pa su ti parobrodi bili povučeni i nakon toga ostali raspremljeni u domaćim lukama&quot;. 

Usprkos velikim teškoćama prouzročenim ratom, parobrodi Jadranske plovidbe ''Predsjednik Kopajtić'' i ''Srbin'' održavali su, sve do napada na Jugoslaviju, redovne linije između naših, [[Italija|talijanskih]], [[Albanija|albanskih]], [[Grčka|grčkih]] i [[Crno more|crnomorskih]] luka. Uz opasnosti koje su prijetile od [[podmornica]], ratnih zrakoplova i podmorskih mina, ti su brodovi često presretani i zaustavljani, a znalo se dogoditi da ih se odvelo i na [[Maltu|Maltu]] pod sumnjom ratnog [[šverc]]a. Ostanak u hrvatskim lukama bio je koban za parobrode, ''Karadorđa'' i ''Prestolonaslednika Petra'', koji su [[2. travnja]] [[1941.]] godine, dakle prije napada na Jugoslaviju, naišli na mine i potonuli kod otoka [[Zlarin]]a. Do njihova je potapanja došlo zbog toga &quot;što nisu bili obaviješteni o položenim minama&quot;. Nakon tih nesreća do kojih je došlo nemarom&lt;!-- (?!) --&gt;, uslijedio je zločin: kapetani potopljenih brodova Tonković i Grdaković bili su otrovani u [[Hotel Ambasador|Hotelu Ambasador]] u Splitu, i ujutro 6. travnja 1941. godine nađeni su mrtvi u blizini mora. 

U to vrijeme ostali brodovi Jadranske plovidbe, koji su se nalazili u sušačkoj luci i po mnogim uvalama [[Hrvatsko primorje|Hrvatskoga primorja]], bili su evakuirani u uvalu Šilo na otoku Krku. Tu su se našli parobrodi ''Zagreb'', ''Beograd'', ''Topola'', ''Knin'', ''Lav'', ''Slavija'' i ''Triglav''. Njima su noću 5. travnja otvoreni podvodni ventili, te su sljedećeg dana legli na plitko dno. Do takve je naredbe Pomorske obalne komande sektora Selce došlo zbog pomutnje nastale brzim razvojem ratnih prilika. Uslijedio je rat i talijanska okupacija hrvatske obale. 

Jadranska plovidba obavljala je, kao i ostali brodari obalne linijske plovidbe, redovit promet na Jadranu, s time da je samo taj sušački brodar održavao uzduž obalne pruge. U međuvremenu su stradavali brodovi. Dana 20. srpnja 1942. godine, [[partizani]] su kod [[Živogošće|Živogošća]] potopili parobrod ''Vis'', a iste su godine u stranim vodama stradali ''Predsjednik Kopajtić'' i ''Neretva''. Prvi je 21. rujna torpediran na ušću [[Orinoco|Orinoca]], drugi 19. prosinca pod talijanskom zastavom kod [[Capo de St. Vito]] u Italiji. 

Do kapitulacije Italije [[9. rujna]] [[1943.]] godine Jadranska je plovidba u stranim vodama izgubila šest brodova. U trenutku kapitulacije Italije, dio brodova koji su plovili pod talijanskom zastavom, prešao je saveznicima u Italiji, dio partizanima, a dio je bio potopljen u ratnim operacijama. Porazom Italije i njezinim izbacivanjem iz rata, na oslobođenom je teritoriju sjevernog Jadrana utemeljena Komanda mornarice za Hrvatsko primorje i Istru u [[Crikvenica|Crikvenici]], a u njoj posebno Saobraćajno odjeljenje ovlašteno za pomorsku upravnu službu i za sve postojeće jedinice trgovačke mornarice. Raspoloživi brodovi upotrebljavali su se za ratne svrhe (prijevoz trupa i materijala) i za opskrbu stanovništva, a djelomično i za obavljanje putničkog prometa između Crikvenice i obližnjih otoka oslobođenih od Talijana. 

Utemeljenjem Komande mornarice u Splitu u listopadu 1943. godine, bili su osnovani posebni sektori u sklopu kojih su bila organizirana posebna prometna odjeljenja, mjerodavna ne samo za pomorsku službu, nego i za eksploataciju brodova. Ti su sektori bili ukinuti potkraj 1944. godine kada su osnovane pomorske zone s istom kompetencijom u odnosu na trgovačku mornaricu. Pomorsko upravna služba i iskorištavanje brodova ostale su u djelokrugu ratne mornarice do kraja rata. Odlaskom iz Splita pred Nijemcima 25. rujna 1943. godine, novo uspostavljene se pomorske institucije novih vlasti najprije povlače na [[Hvar]], da bi se uskoro smjestile na otoku [[Vis]]u. 

Oslobađanjem [[Beograd]]a, na jesen 1944. godine, tamo je osnovan Odsjek za pomorstvo sa zadaćom prikupljanja podataka o stanju trgovačke mornarice, dok je za eksploataciju brodova i dalje mjerodavna [[Ratna mornarica]]. Poslije je u Beogradu utemeljena Glavna uprava pomorstva, koja je 1. veljače 1946. godine prerasla u [[Ministarstvo pomorstva FNRJ]], u čije su područje rada prešli svi poslovi [[pomorstvo|pomorstva]]. 

Od kapitulacije Italije do kraja 1943. godine Jadranska plovidba izgubila je mnoge brodove, medu kojima: ''Baiamonti'' (Sarajevo), ''Salonu'', (Hercegovinu), ''Angelo Paolucci'' (Senj), ''Curzolu'' (Lav). Sljedeće je ratne godine sušački brodar obalne plovidbe izgubio još četiri broda: ''Dravu'' 30. siječnja 1944. godine u [[Tirensko more|Tirenskome moru]], ''Soču'' 7. travnja kod [[Venecija|Venecije]], ''Sušak'' kod Trsta i ''Triglav'' kod [[Tag Hament]]a. I u zadnjoj ratnoj godini Jadranska je plovidba izgubila jedan brod. Bio je to parobrod ''Trogir'' koji je stradao 3. ožujka 1945. godine kod Tagliamenta u Italiji. 

Jadranska plovidba d.d. iz Sušaka izgubila je tijekom Drugoga svjetskog rata 41 brod s ukupno 18.638 BRT, te je kraj rata dočekala sa svega 13 brodova od ukupno 4.587 BRT. Medu njima najpoznatiji je parobrod ''Bakar'' koji je za vrijeme talijanske okupacije obavljao promet između Splita, Visa i [[Lastovo|Lastova]], a koji je u rasulu talijanske okupatorske vojske ostao napušten u splitskoj luci, da bi ga 13. rujna 1943. preuzeli partizani u čijim je rukama ostao do kraja rata. Bio je to prvi brod koji je pod zastavom nove države uplovio u strane vode i uspostavio vezu sa Saveznicima.

=== Od Drugog svjetskog rata do Domovinskog rata ===
[[Datoteka:Marina 1936 Rijeka 2011 287.jpg|mini|300px|Polovni feribot ''Marina'' (izgrađena 1936.), vezana u [[Riječka luka|Riječkoj luci]]. Godine 2013. preuređuje se u prvi brod hostel na [[Sredozemlje|Sredozemlju]].&lt;ref&gt;http://www.mojarijeka.hr/vijesti/brod-marina-ponovno-u-rijeckoj-luci/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130724003244/http://www.mojarijeka.hr/vijesti/brod-marina-ponovno-u-rijeckoj-luci |date=24. srpnja 2013. }} (pristupljeno 9. prosinca 2013.)&lt;/ref&gt;]]
Uredbom Vlade FNRJ [[20. siječnja]] [[1947.]] godine, osnovana su četiri pomorska poduzeća među kojima je Jadranska linijska plovidba (Jadrolinija) kojoj je dodijeljen 41 brod, ali većinu je trebalo izvaditi iz mora i/ili osposobiti za plovidbu. Od preuzetih brodova, za plovidbu su bili sposobni 27 parobroda i 2 motorna broda i to: ''Bakar'', ''Bar'', ''Brač'', ''Budva'', ''Cres'', ''Gradac'', ''Knin'', ''Kostrena'', ''Kotor'', ''Krk'', ''Kupari'', ''Labin'', ''Lapad'', ''Makarska'', ''Pašman'', ''Pelješac'', ''Perast'', ''Podhum'', ''Polače'', ''Rab'', ''Rečina'', ''Rovinj'', ''Srbin'', ''Starigrad'', ''Ston'', ''Šipan'', ''Trogir'', ''Ugljan'' i ''Ulcinj''. 

Krajem 1947. u sastavu flote bilo je 40 brodova (ali nisu svi plovili) od čega 34 predratna parobroda. Te godine najveći brod iz flote ''Srbin'' kod mjesta [[Glavotok]] (otok Krk) nailazi na podvodnu minu. Tada je poginuo zapovjednik Gligo Setenčić i dvadeset članova posade. Godinama su se pomorci Jadrolinije s poštovanjem sjećali svojih pomoraca i na spomen obilježje polagali vijenac, ali u posljednje vrijeme zbog imena broda običaj je prekinut. 

Do 1950. osposobljeni su brodovi: ''Cavtat'', ''Istra'' (prije ''Split''), ''Opatija-Vida'' (prije ''Triglav''), ''Poreč'' (prije ''Učka''), ''Hercegovina'', ''Dalmacija'' (prije ''Zagreb''), ''Vrbnik'' (prije ''Vila''), ''Senj'' i ''Sinj'' (prije ''Sarajevo''). Dio brodova koji su izvađeni iz mora i/ili obnovljeni odmah su i rashodovani tako da nisu plovili u sastavu Jadrolinije. 

Jadrolinija je uvijek bila spremna za novine u pomorstvu pa tako napušta zastarjela gledišta glede parobroda (pogona na [[ugljen]]) i tijekom obnove brodova prelazi postupno na [[lož–ulje]]. Među prvima su preuređeni brodovi ''Dalmacija'' (prije ''Zagreb''), ''Partizanka'' (prije ''Prestolonasljednik Petar''), ''Sinj'' (prije ''Sarajevo''), ''Kotor'', ''Lastovo'' (prije ''Beograd''), ''Proleterka'' (prije ''Karađorđe''), ''Pag'' (prije ''Brasso'') i ''Istra'' (prije ''Split''). Obnova flote preuređenjima trajala je do 1955. godine iako 1951. godine započinje obnova flote gradnjom novih brodova u domaćim brodogradilištima. Tada je prosječna starost 41 broda bila 43 godine i 10.665 BRT, kapaciteta 11.148 putnika i 2.405 tona tereta. Svi obnovljeni parobrodi bili su [[željezo|željezni]], a motorni isključivo [[drvo (materijal)|drveni]]. Za lokalni promet grade se novi brodovi, a za duž obalni promet koriste se obnovljeni zbog skupe gradnje. 

Godine 1948. u pulskom [[brodogradilište Uljanik|brodogradilištu Uljanik]] naručeno je 6 brodova dorađene verzije putničkih motornih brodova &quot;Abbazia&quot; i &quot;Laurana&quot;. Tako su od 1952. do 1954. zaplovili brodovi ''Vladimir Nazor'', ''Njegoš'', ''Aleksa Šantić'', ''Ivan Cankar'', ''Vuk Karadžić'' i ''Kosta Racin''. Ovi brodovi znače novi početak u putničkom brodovlju na Jadranu. Bili su to prvi željezni brodovi na motorni pogon. Nedostatak tih brodova bio je taj da su bili namijenjeni isključivo prijevozu putnika što nije odgovaralo otočnom stanovništvu. Tako je ponovno u Uljaniku pokrenuta gradnja novog tipa brodova koji su mogli prevesti 500 putnika i 25 tona tereta. To su bili motorni brodovi ''Osijek'', ''Maribor'', ''Mostar'' i ''Novi Sad'' koji su isporučeni 1955. godine. Tijekom gradnje došlo je do promjene tako da je dio prostora predviđenog za zadržavanje putnika preuređen u kabine s 44 kreveta. Iz brodogradilišta u Splitu 1955. godine isporučeni su klasični motorni putničko-teretni brodovi ''Ohrid'' (kasnije ''Tijat''), ''Karlovac'' i ''Valjevo'' (kasnije ''Ozalj'') kapaciteta 350 putnika i 11 tona tereta. 

{{velika slova}}
{{Wikipedizirati}}
Od samog početka Jadrolinija ima konkurenciju u lokalnim brodarskim poduzećima koji osim tereta prevoze putnike i to : Obalna plovidba Rijeka, Kvarnerska plovidba Rijeka, Obalna plovidba Zadar, Brodarsko poduzeće Dupin Šibenik, Brodarsko transportno poduzeće Dubrovnik, Brodarsko poduzeće Lovćen Kotor i mnoga druga koja se povremeno uključuju u promet. Nakon što su prestala prevoziti putnike ta su poduzeća uglavnom brodove prepustila Jadroliniji.

Desetak godina iza rata sve više se osjeća potreba za većim brodovima u duž obalnom prometu. Pod teretom turizma i nedovršenja &quot;magistrale&quot; obnovljeni brodovi Dalmacija, Partizanka i Proleterka ne zadovoljavaju kapacitetom. Tako se 1956. gradi JUGOSLAVIJA, 1957. JADRAN i 1958. JEDINSTVO kojim započinje era kružnih putovanja. Godine 1957. iz brodogradilišta također stižu : TAKOVO/ kasnije ILOK/, TROGIR i TUZLA / kasnije PREMUDA/. Motorni brodovi za 450 putnika i 20 tona tereta. Vođeni predratnim iskustvom putničko – teretne pruge za Grčku (Trst – Rijeka – Pirej) ponovno se uspostavlja s brodom JUGOSLAVIJA a kasnije obnovljenim LASTOVOM i ISTROM da bi se za nju naručili novi brodovi OPATIJA i OREBIĆ koji su izgrađeni1960. godine. Zaostajanje bivše države Jugoslavije u automobilizmu i tvrdoglavo kašnjenje u izgradnji i otvaranju duž obalne ceste presudno je utjecalo na razvoj putničke obalne flote. Tome u prilog idu i stajališta državnih tijela koja odobravaju isključivo izgradnju klasičnih putničkih brodova. Trajekti i prijevoz automobila postaju aktualani tek nakon završetka Jadranske ceste od Rijeke do Zadra 1958.godine. Prva trajektna linija na Jadranu otvorena je 1958. na pruzi Crikvenica – Šilo na kojoj plovi preuređeni drveni trajekt BODULKA u vlasništvu Kvarnerske plovidbe Rijeka koja nije putnički brodar ali ima brod. Druga trajektna linija otvorena je na pruzi Rabac – Cres s preuređenim trajektom VANGA Lošinjske plovidbe. Zatim slijede Korčula – Orebić koju otvara Poduzeće za ceste Dubrovnik i 1.06.1963. godine Jablanac – Rab koju otvara Lučko komunalno poduzeće iz Raba koje preuređuje ribarski brod ČUTIN u neku vrstu trajekta za liniju Jablanac – Rab da bi kasnije nabavom i preuređenjem dvotrupaca ovladali linijom i prerasli u poduzeće Rapska plovidba Rab okosnicom trajektnog prijevoza na relaciji Jablanac – Mišnjak. ( U dostupnim materijalima nema točnih podataka kad je započela voziti koja pruga stoga bi se moglo reći da one započinju od 1958 do 1963. ) Kasnije će se u slične poduhvate upuštati i drugi brodari kao Obalna plovidba Split, Mediteranska plovidba i Rapska plovidba, Rab. Od 1961. Jadrolinija preuzima linije i trajekte, prvo na liniji Crikvenica – Šilo a 1964 i Rabac – Cres a 1965. godine uvodi novu trajektnu liniju Črišnjevo – Voz ( ispod Krčkog mosta koja je najprihodovnija linija do njenog zatvaranja puštanjem mosta u promet ) s novo izgrađenim (1964 ) trajektom VOZ. Izradom Studije o prometnom povezivanju priobalnih otoka s kopnom a koju je 1965. godine prihvatilo Izvršno vijeće Sabora i koje je usvojilo Zakon o supstituciji nerentabilnih brodskih linija, stvorili su se uvjeti za izmjenom strukture brodovlja i ukupne reorganizacije sustava pomorskog putničkog prometa. Pojavom prvih iako preuređenih trajekata uspostavlja se novi tehnološki napredak u obalnom prometu. Brod postaje nastavak ceste odnosno &quot;most&quot; u povezivanju kopna i otoka. Zakonom o supstituciji tržišna ekonomija postaje izvorom za smanjenje &quot;dotacije&quot; a budući su trajektne pruge proglašene &quot;rentabilnima&quot; država dotira samo klasične prijeko potrebne pruge. U isto vrijeme u siromašnim republičkim i općinskim fondovima nema dovoljno novca za izgradnju novih trajektnih pristaništa. Puštanjem u promet Jadranske ceste od Rijeke do Dubrovnika Jadrolinija je već imala 9 trajekata za lokalne pruge s 1.278 BRT, kapaciteta 1360 putnika i 204 vozila i to : Bodulku, Vangu i Voz i šest dvotrupaca : BADIJA, BRAČ, KAČJAK, KLIMNO, LOŠINJ I SUPETA kupljene od Ratne Mornarice. U sezoni 1965. Jadroliniji je u Nizozemskoj isporučen novo sagrađen prvi &quot;feribot&quot; na hrvatskoj obali LIBURNIJA. Ima 3038 BRT, kapaciteta 700 putnika i 120 vozila. Putnici imaju na raspolaganju 200 kreveta uz mogućnost korištenja avio- ležaja. U vrijeme uvođenja novih tehnologija povlače se iz prometa stari i dotrajali brodovi. U isto vrijeme gase se ostali brodari iz lokalnog prometa iako se javljaju novi kao Splošna plovidba Piran (SLO) i Tankerska plovidba Zadar koji posjeduju turističko brodovlje i u trajektnom prometu. – Obalna plovidba Split kupuje polovne trajekte ERO ( izgrađen 1931.) i LODU i SLAVENA ( izgrađeni 1960.) svaki kapaciteta do 250 putnika i 30 vozila. Kasnije rekonstuiran brod ZVONČAC za prijevoz 59 putnika i 8 vozila. – Lošinjska plovidba 1968. u Grčkoj kupuje polovni trajekt CRESANKU koju još tijekom pregovora o kupnji prepušta Jadroliniji. Taj brod je preteča polovnim i novim trajektima tipa PELJEŠČANKA koji mogu prevesti 200 putnika i 28 – 34 vozila. – 1968 Lošinjska plovidba kupuje polovni feribot MARINU ( izgrađenu 1936) koja još uvijek plodi pod istim vlasnikom. – 1971. Mediteranska plovidba nabavlja polovni trajekt ZAMOŠĆE i povezuje uz Jadroliniju Korčulu i Orebić. U to vrijeme Jadrolinija organizira trajektni promet uz već nabrojane trajekte i novo kupljenim BLACE također od RM. U grčkoj kupuje HVARANKU i BRAČANKU. 1969 kupuje prvi nordijski trajekt BRESTOVU, sagrađenu 1948. kapaciteta 200 putnika i 20 vozila preteče novog tipa trajekta s dvije rampe za ukrcaj vozila. 1969. gradi se novi trajekt tipa Cresanka LOŠINJANKA koji nije najsretnije rješenje zbog jedne rampe ali još uvijek vozi. Cijena izgradnje bila je relativno pristupačna a mali gaz omogućavao je pristajanje u svim tadašnji trajektnim lukama (desantni brod). Jadrolinija gradi i posljednju seriju klasičnih brodova PERAST ( oštećen u Domovinskom ratu), POROZINU, POSTIRU ( koja još vozi ) i PUNAT. Ti brodovi mogu primiti 450 putnika i 30 tona tereta i koncepcijski su vjerojatno najbolji brodovi klasičnog prometa ikad sagrađeni za Jadroliniju. Jadrolinija 1961. godine nabavlja prvi hidro krilni brod VIHOR koji se je pokazao neuspjehom i za kratko vrijeme prodan. Pod pritiskom javnosti ( koja često ima visok pritisak na Jadroliniju ) Jadrolinija je zaokupljena hidro krilcima koji su i u svijetu novina opterećena mnogim &quot;dječjim bolestima&quot; a kako pruge koje pokrivaju nisu dotirane Jadrolinija od njih odustaje i okreće se trajektnom povezivanju. Druga poduzeća nabavljaju hidro krilce koji služe u turističke svrhe i ne plove cijeli dio godine kad su nepovoljni vremenski uvjeti. U pulskom brodogradilištu Uljanik Jadrolinija gradi DALMACIJU i ISTRU predviđene za prugu Jadran – Bliski istok. Novina u prijevozu putnika i roba prisilila je da se 1968/69. pristupi potpunoj rekonstrukciji brodova te se pretvore isključivo u putničke brodove s po 316 kabina i ubuduće služe samo za kružna putovanja. U isto vrijeme 1967/68 prodaju se Opatija i Orebić zbog zatvaranja putničko teretne linije za Grčku a uvode se teretni brodovi LASTOVO I OREBIĆ. Šezdesetih godina dolazi do povlačenja iz prometa cijele predratne flote parnih brodova. Tako koncem desetljeća Jadrolinija ima 45 brodova s 33.750 BRT, kapaciteta 16.958 putnika i 2.944 tona tereta i 470 vozila. I što je posebno važno imala starost od 8,6 godina starosti što je najmlađa flota koju je Jadrolinija imala u svojoj povijesti. Valja reći da je imala 5 klasičnih brodova i jedan feribot prosječne starosti 6 godina za međunarodni promet. Za lokalni promet imala je 23 broda prosječne starosti 13,5 godina i 14 trajekata kapaciteta 2.530 putnika i 358 vozila prosječne starosti 8,1 godina. Preostala dva teretna broda imala se 2.496 BRT i starosti od 10,3 godine. Uz 14 Jadrolinijinih trajekata obalu s otocima povezuje još osam trajekata i to : Obalna plovidba, Split – 4 trajekta, Lučko komunalno poduzeće Rab – 3 trajekta i Lošinjska plovidba – 1 feribot. Svi ti trajekti su prilično neujednačenih karakteristika; 4 trajekta su preuređeni drveni brodovi, 8 polovnih dvo trupaca, 7 rabljenih i 1 novo nabavljeni u inozemstvu i samo 2 novogradnje. Dva teretna broda Jadrolinije prodaju se Obalnoj plovidbi iz Splita u zamjenu za njena 4 trajekta. Kao zamjenu svojim prodanim teretnim brodovima Jadrolinija kupuje BRADSTVO i SLOBODU, a 1974. kupuje još dva LUN i RAD. Teretna flota je rashodovana 1977/78. godine. Razdoblje sedamdesetih označeno je rashodom čitavog niza brodova izgrađenih nakon Drugog svjetskog rata.1966. prodani su Maribor i Mostar; 1971. Jugoslavija i Aleksa Šantić; 1972. Novi Sad, Vladimir Nazor ( brod plovi pod imenom POREČ i zadnji valasnik Creska plovidba, Cres); 1973 Ivan Cankar, Kosta Racin i Kali (poklonjen Pomorskoj školi u Bakru i preimenovan u školski brod VILA VELEBITA); 1974. nakon pomorske tragedije povlači se Turanj; 1975. prodan je Jadran ( koji je u Kanadi preuređen u restoran ) a 1977. brod Jedinstvo se prodaje turističkom poduzeću Atlas i preimenuje u brod AMBASADOR koji nastavlja kružna putovanja; 1979. prodan je brod Osijek ( danas NINA ) i rashodovan trajekt veteran Bodulka. U isto vrijeme nastavlja se nabava polovnih brodova u inozemstvu.

=== Jadrolinija u Domovinskome ratu ===

Na prvom mjestu bila je evakuacija građana iz ratom zahvaćenih područja. I iako intezitet rata nije bio na svim područjima jednak pomorski promet je bio pojačan i izložen posebnim naporima na svim područjima. U razdoblju 1991 do 1995. Jadrolinija je izgubila mnoge brodove ali nažalost i vrsne pomorce a zbog potreba stanovništva otvarala linije i tamo gdje je to bilo gotovo nemoguće.Slijede kronološki najvažniji trenuci u floti tijekom Domovinskog rata:

*  4.08.1991 m/t “KLIMNO” – otplovio za Novigrad gdje je služio za potrebe HV-a održava liniju Novigrad – Ribnica ( Kruševo )
* 11.09.1991. – trajekt pogođen projektilom, napušten i ostavljen u Novigradu
* 11.09.1991. – Zatvoren Maslenički most – žestoki napadi na Zadar i okolicu.
* 14.09.1991. – egzodus ljudi – građana Zadra i okolice prema Rijeci i otocima. Jedina veza s Dalmacijom preko Paškog mosta i linije Prizna – Žigljen. Trajekti voze 24 sata.
* 14.09.1991. – m/t“PELJEŠĆANKA” – sudjelovala u Pločama u napadu na MALE BARE. Brod ostao u blokadi i oštećen ali intervencijom pomoraca osposobljen za prugu.
* 17.09.1991. – I. POMORSKA BLOKADA – zabrana plovidbe užim dijelom Dubrovnika. Blokirana splitska luka s cijelim akvatorijem pred luku doplovile dvije raketne topovnjače. Pulu i Rijeku kontroliraju ratni brodovi i helikopteri.
* 18.09.1991. – ex. m/t “PARTIZANKA” ne uspijeva isploviti u redovnoj liniji iz Dubrovnika za Korčulu i Split
* od plovidbe za Dubrovnik odustao talijanski feribot “TIZIANO”
* 23.09.1991 – u luci Ploče (opća opasnost ) Tijekom akcije zarobljavanja oružja u luci Ploče SMRTNO stradao MATE TOMAŠ
* m/t “ŠOLTANKA” – sredinom mjeseca rujna prevozio topove iz ŠLOTE za SPLIT
* 24.09.1991. – m/t “GRADAC” Polagao mine ispred ratne luke LORA
* 1.10.1991. – m/t PELJEŠĆANKA” – izvlačenje naoružanja i minsko eksplozivnih sredstava iz skladišta u vojarni Ploče
* 1.10.1991. – m/b “PERAST” Pogođen i uništen – tri pomorca ( SRŠEN, MATIĆ, NODILO ) se smatraju nestalima – počinje potraga za njima. Upućuju se zahtjevi za pomoć u traženju Promatračima Europske zajednice, veleposlanstvu EZ u Zagrebu i Vladi RH.
* 3.10.1991. – II. POMORSKA BLOKADA – U Splitu Krizni štab izdaje naredbu da se na relaciji Rijeka – Split – Dubrovnik prevoze samo putnici i teretna vozila. Iz Splita dozvoljeno isplovljenje stranim brodovima i m/t “ BALKANIJI “ za Rijeku U Gradskoj luci ne pristaju VIS I B. KAŠIĆ, LIBURNIJA ostala u Hvaru. Od Makarske do Metkovića zabranjen promet vozilima. U Puli i Rijeci zabrana uplovljenja a dozvoljeno uplovljenje zatečenim stranim brodovima. Riječki zaljev pod kontrolom fregate. Trajekti na linijama Brestova – Porozina i Merag – [[Valbiska]] preko dana miruju ali voze noću bez navigacijskih svjetala.
* 3.10.1991. – Neprijateljski zrakoplovi iznad otoka Paga s namjerom da sruše Paški most i odsjeku Dalmaciju od sjevernog Jadrana.
* 3. – 10. 10.1991. – zračni napadi na Paški most. Uvodi se izvanredna linija Fortica – Miletići koju održavaju : m/t : VIRA, KAČJAK i BORIK
* 4.10.1991.- m/b “LARA” – napad na Zadar. Priskačući u pomoć ranjenom susjedu SMRTNO stradao zapovjednik VINKO ALIBAŠIĆ
* 4.10.1991. u 11,55 – Pogođen Paški most ali nije srušen
* 5.10.1991. – Proboj dijela posade m/b “Perast” do Dubrovnika kopnenim putem. O trojici pomoraca ( Sršen, Nodilo i Matić ) različite informacije. U više navrata neprijatelji izvlače brod iz luke Slano I na njemu vježbaju gađanje. Na njemu je izbio požar koji nitko nije gasio. Izrešetan I napušten nađen je kod otočića Mišnjak nedaleko Šipana.
* 6.10.1991. – m/t “BORIK” pogođen u zračnom napadu ispod Paškog mosta. Posada nasukala trajekt. Nakon nekoliko dana trajekt osposobljen za plovidbu. Povreda na radu kormilar Jure Budanović.
* 6.10.1991. – m/t “Sv. JURAJ” i “KAČJAK” gađani u zračnom napadu u luci PRIZNA Tom prilikom palo oko 12 raketa. Poginuo putnik koji je čekao na ukrcaj.
* 6.10.1991. – m/t “JAZINE” – Granatirana luka PREKO Posada napušta brod i traži sigurno sklonište na otoku tijekom zamračenja. SMRTNO stradao MILIĆ BOŽIDAR na kojeg je naletio automobil.
* 6.10.1991- popodne raketirani trajekti Rapske plovidbe na liniji Jablanac – Mišnjak
* 7.10.1991. – Smrtno stradao pomorac DENIS ČIMIĆ koji se spasio s m/b”PERASTA” i priključio HV
* 10.10.1991. Iz blokirane pulske luke odlazi vojna oprema i oficiri JNA. Pomorska blokada popušta. Nakon dugotrajnih pregovora HRM I VPO ratni brodovi JRM napustili pgallery&gt;rostor ispred splitske luke. U Zadru brodovi plove prema svojim odredištima. Djelomično deblokada i u riječkom zaljevu.
* Na osnovi dogovora Kriznog štaba Brač i Komande vojno pomorske oblasti uz suglasnost Hrvatske ratne mornarice u supetarsku luku doplovio trajekt “Vladimir Nazor sa 170 putnika i 6 teretnih vozila koja su prevozila najnužnije artikle. Nekoliko milja prije luke ratni brod JNA zaustavio trajekt radi kontrole. U povratku trajektu dozvoljeno ukrcati samo jedno vozilo stranog putnika.
* 13.10.1991. – Iz okruženog Dubrovnika prema svijetu upućen apel za pomoć.
* 13.10. 1991. – prestaje druga blokada Jadrana
* 1.11.1991. – Vojne vlasti dopustile uplovljene humanitarne pomoći u Dubrovnik. Iz Dubrovnika mogu isploviti samo žene, djeca i bolesni. Jadrolinija uspostavlja svakodnevnu vezu Rijeka – Dubrovnik
* od 8.11. do 3.12.1991. – III BLOKADA JADRANA
* 8.11. 1991 – Jadrolinija morala obustaviti promet svih brodova U trenutku uvođenja blokade brodovi ILIRIJA I LIBURNIJA zatekli su se u Zelenici (YU) ali im je ipak odobreno da isplove za Korčulu.
* 8.11.1991. – m/t “BORIK” pogođen u zračnom napadu ispod Paškog mosta. Nakon nekoliko dana osposobljen za plovidbu.
* m/t “JAZINE” otpiljen jarbol u brodogradilištu da može prolazi ispod mosta u kanalu MALI ŽDRELAC.
* 8.11.1991. m/t “VIRA” pogođen u zračnom napadu ispod Paškog mosta. nakon nekoliko dana trajekt osposobljen za plovidbu
* 8. 10. i 11. 11.1991. – m/b “POSTIRA” U luci Gruž gađana projektilom. S velikim oštećenjem doplovila u Cres gdje je popravljena
* m/t “BADIJA” 2 puta probila blokadu Trstenik – Korčula
* 12.11.1991. – ratni brodovi JM pucaju i potapaju malteški trgovački brod sa 6 hrvatskih pomoraca na zapadnom dijelu otoka Šolte
* 15.11.1991 – m/t “V: NAZOR” pogođen u luci SPLIT. Poginuli upravitelj stroja DINKO MARAS i motorista JURE KALPIĆ, dvojica pomoraca ranjena.
* 15.11.1991. m/t B. KAŠIĆ” Oštećen prilikom napada na SPLIT
* m/t “SLAVEN” u napadu na Škabrnju smrtno stradao kuhar IVICA ŠEGARIĆ
* m/b “VALJEVO” i “OHRID” Uz sve blokade obavljaju redovni promet uplovljavajući u VODICE umjesto u Šibenik. Na m/b OHRID se pucalo za vrijeme blokade u Prvić Luci.
* m/t “BADIJA” iživljavanje neprijatelja na pruzi BIOGRAD – TKON.
* svi brodovi voze tijekom zamračenja bez navigacijskih svjetala
* 30.4.1992. m/b “PERAST” Međunarodni crveni križ proglašava nađenim tijela poginulih pomoraca u luci [[Ston]], tri mjeseca kasnije omogućeno obiteljima da pokopaju umrle.
* od 11. do 22.10.1992. m/t “PELJEŠĆANKA” – Za potrebe oslobađanja Konavala 22.10.1992. oštećena u napadu.
* od 18.do 24.10.1992. m/t “BLACE” za potrebe HV plovila u Dubrovniku za oslobođenje Konavala
* od 22. do 24.10.1992. m/t “ŠOLTANKA” za potrebe HV plovila u Dubrovniku za potrebe oslobođenja Konavala
* 24.02.1993. m/t “SUPETAR” doplovio u NOVIGRADSKO ŽDRILO. Nakon što je Predsjednik Tuđman s njim preplovio Novsko ždrijelo I položio kamen temeljac novom Masleničkom mostu (30.1.1993.) trajekt je pogođen i onesposobljen za plovidbu.
* m/t “KAČJAK”24.02.1993. doplovio u NOVIGRADSKO ŽDRILO. Dana 25.2.1993. pogođen i onesposobljen za plovidbu.

Ovo je popis bio brodova koji su izravno ratno djelovali ili su bili izloženi izravnim napadima. Međutim i ostali brodovi Jadrolinije su probijali neprijateljske blokade, a često su bili provocirani oružanim putem od strane neprijatelja.

==== Brodovi brzih i međunarodnih linija ====

* 27.06.1991. MARKO POLO, BALKANIJA, ILIRIJA Sukob JNA sa Slovenskom teritorijalnom obranom. Evakuacija 10.000 stranaca s Jadrana, MARKO POLO u 3 plovidbe za Pulu i Trst prevezao preko 4.000 putnika i oko 1.000 vozila.
* koncem rujna 1991. Uvodi se svakodnevna veza Rijeka, Zadar, Split i Dubrovnik s 4 trajekta.
* m/t : LIBURNIJA, SLAVIJA I, ILIRIJA i ISTRA( ex. Balkanija ) u razdoblju od 26.10. do 30.12.1991. prilikom plovidbe u redovnim linijama za Dubrovnik pregledavani od strane JNA i skretani u ZELENIKU i BAR.
* 26.10.1991. m/t “SLAVIJA I ” Pucano na brod i pogođen kadet, oštećena lijeva strana broda od mitraljeske vatre. Puca se na brod kod svakog isplovljenja uz luke GRUŽ.
* 1.11.1991. ulazak humanitarnog konvoja u Dubrovnik.
* 5.11.1991 zračni napad na Rijeku
* od 13.11.1991. do 16.11.1991 šestodnevno putovanje Dubrovnik – Zelenika- Pula 4.000 putnika. Zbog ratnih operacija ispred Splita plovilo se vanjskom stranom otoka Šolte. To je značilo napaćenim putnicima neprekidnu plovidbu otvorenim morem po jakom jugu. Brod može primiti maksimalno 1200 putnika i raspolaže s 247 postelje. Na brodu je bilo 298 ranjenika i bolesnika, od čega 63 nepokretna. Jedan od putnika (srčani bolesnik) je preminuo. Na brodu je bilo 20 rodilja od kojih su dvije rodile, tako je kod uplovljenja u Pulu broj putnika povećan za Hrvoja i Marija. Porod na brodu “spasa” imao je moralni poticaj među putnicima.
* 26.10.1991. isplovila na čelu konvoja za DUBROVNIK na brodu Mesić, Gregorić i mnoge osobe iz Vlade RH i javnog života. Probijena blokada i vraćena nada Dubrovčana da neće ostati zarobljeni. Putovanje koje je pratio svijet putem satelita.
* 22.9.1991. m/t “ILIRIJA”Nakon raketiranja motela “Zagreb” u Karlobagu nemoćne, starce i djecu evakuira za RAB
* 9.12.1991. m/t “LIBURNIJA” isplovila na čelu konvoja “LIBERTAS” za Dubrovnik i probila treću blokadu jadranskih luka puna hrane za Dubrovnik. Bila je zaustavljena u Korčuli dok je m/t “Ilirija” ipak proslijedila za Dubrovnik i donijela gladnim građanima humanitarnu pomoć.
* 11.11.1991. m/t “ISTRA”( ex. Balkanija ) započela iseljavati neprijateljsku vojsku iz RIJEKE za BAR. Nakon Rijeke nastavila iseljavati neprijateljsku vojsku iz SPLITA za BAR. Vrlo opasan i nezahvalan zadatak.
* m/t &quot;Marina&quot; (u najmu) Sudjeluje u evakuaciji djece iz Dubrovnika, s njom završili pregledi u Zelenici.

Agencije Jadrolinije rade za vrijeme trajanja opće opasnosti naročito u Dubrovniku, Splitu, Šibeniku, Zadru, Prizni i Žigljenu. U prva dva ratna mjeseca brodovima i trajektima Jadrolinije prevezeno preko 50.000 putnika. U sezoni 1993. zbog pojačane potrebe za duž obalni promet nabavlja se polovni feribot Tiziano koji je u rujnu 1991. zbog ratnih zbivanja morao prekinuti svoju plovidbu iz Italije prema Dubrovniku. Brod je preimenovan u IVAN ZAJC kapaciteta 910 putnika i 100 vozila. Prometni tokovi su se počeli iz temelja mijenjati nakon OLUJE i ponovnom uspostavom cestovnog pravca preko Maslenice. Uspoređujući promet na liniji Prizna – Žigljen na kojoj je 1992. prevezeno više vozila nego na svim ostalim linijama 1996. taj promet opada za 300% ( sa 691 000 na 202 000 ). Osim već nabrojenih pomoraca Jadrolinije koji su poginuli u napadima na obali preko osamdeset pomoraca Jadrolinije priključilo se dragovoljno u postrojbe HV. Na ratištima diljem hrvatske poginuli su : EMANUEL LADIŠIĆ, IVICA ANTONČIĆ i NEDELJKO MATANOVIĆ. Oštećeno je više plovnih jedinica ali su zauvijek izgubljeni Klimno, Supetar i Kačjak te brod Perast. Praksom dobrog domaćina Jadrolinija se pripremala za razdoblje konsolidacije te ga je spremno i dočekala. Rashodovani su stari trajekti ( 35,7 godina ) : Voz, Kačjak, Hvaranka, Cresanka, Brtestova, i Gradac. A nabavljeni : · OLEA dvotrupac – 218 putnika · LOVRIJENAC trajekt – 600 putnika i 65 vozila · NEHAJ trajekt – 600 putnika i 65 vozila · HANIBAL LUCIĆ trajekt – 360 putnika i 35 vozila


Neki brodovi Jadrolinije ponosno nose imena hrvatskih velikana:

* [[M/T Tin Ujević|Tin Ujević]] – trajekt kapaciteta 200 automobila.
* [[M/T Petar Hektorović|Petar Hektorović]] – trajekt kapaciteta 120 automobila.
* [[M/T Vladimir Nazor|Vladimir Nazor]] – trajekt kapaciteta 70 automobila.
* [[M/T Bartol Kašić|Bartol Kašić]] – trajekt kapaciteta 54 automobila.
* [[M/T Mate Balota|Mate Balota]] – trajekt kapaciteta 50 automobila.
* [[M/T Hanibal Lucić|Hanibal Lucić]] – trajekt kapaciteta 35 automobila.
* [[M/T Juraj Dalmatinac|Juraj Dalmatinac]] – trajekt kapaciteta 138 automobila.

== Galerija slika ==

&lt;gallery&gt;
Slika:Jadrolinija Rijeka Palaca Jadran1.jpg|Zaštitni znak Jadrolinije
Slika:Rijeka-Jadrolinija headquarters.JPG|Upravna zgrada Jadrolinije u Rijeci
Slika:Petar Hektorović Vis.jpg|Petar Hektorović u luci [[Vis]]
Slika:Jadrolinija ferry, Korčula.jpg|Trajekt Liburnija slikana kod [[Korčula|Korčule]]
Slika:JadrolinijaZadarAncona gobeirne.jpg|Trajekt [[Zadar]] u luci [[Ancona]]
Slika:Jadrolinija Lubenice 07.jpg|Trajekt Lubenice u [[Merag]]u
Slika:Ferry Tin Ujević.JPG|Trajekt Tin Ujević u [[Stari Grad|Starom Gradu]] na [[Hvar]]u
Slika:Ms Lara.JPG| Brod Lara [[Rava| na Ravi]]
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
=== Bilješke ===
{{izvori|30em}}

=== Literatura ===
* &quot;Nacrt za povijest Jadrolinije&quot; Marica Njegovan

== Vanjske poveznice ==
* http://www.jadrolinija.hr/
*''[http://tehnika.lzmk.hr/jadrolinija/ Jadrolinija.]'' Hrvatska tehnička enciklopedija – portal hrvatske tehničke baštine

=== Ostali projekti ===
{{ WProjekti 
|commons        = 
|commonshr      = 
|commonscat     = Jadrolinija
|commonscathr   = Jadrolinija
|wikivrste      = 
|wikivrstehr    = 
|wikizvor       = 
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = 
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
}}

[[Kategorija:Hrvatske tvrtke za brodski prijevoz putnika]]
[[Kategorija:Jadrolinija| ]]
[[Kategorija:Tvrtke iz Rijeke]]</text>
      <sha1>po39egrn0v4s1zv389e7h8i3kx5ui4q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dodatak:Popis osoba/Ta</title>
    <ns>102</ns>
    <id>53652</id>
    <revision>
      <id>6433015</id>
      <parentid>6324076</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T20:04:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Fraxinus</username>
        <id>3144</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Tal */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5555" xml:space="preserve">{{osobe-T}}
{{TOC desno}}
== Tab ==
* [[Josip Tabak|'''Tabak''', Josip ]] - hrvatski književnik i prevoditelj
* [[Žan Tabak|'''Tabak''', Žan ]] - hrvatski košarkaš
* [[Ivan Tabaković|'''Tabaković''', Ivan ]] - hrvatski i srpski slikar
* [[William Tabi|'''Tabi''', William]] - kamerunski nogometaš

== Tac ==
* [[Tacit, rimski car|'''Tacit''']] - rimski car
* [[Tacit|'''Tacit''']] - rimski povjesničar

== Tad ==
* [[Boris Tadić|'''Tadić''', Boris ]] - srpski političar
* [[Josip Tadić|'''Tadić''', Josip ]] - hrvatski nogometaš
* [[Marija Tadić|'''Tadić''', Marija ]] - hrvatska glumica
* [[Marko Tadić (akademik)|'''Tadić''', Marko]] - hrvatski akademik
* [[Marko Tadić (jezikoslovac)|'''Tadić''', Marko ]] - hrvatski jezikoslovac
* [[Tonći Tadić|'''Tadić''', Tonći ]] - hrvatski fizičar i političar
* [[Zoran Tadić|'''Tadić''', Zoran ]] - hrvatski filmski redatelj
* [[Dragutin Tadijanović|'''Tadijanović''', Dragutin]] - hrvatski književnik

== Tađ ==
* [[Satoši Tađiri|'''Tađiri''', Satoši ]] - japanski dizajner računalnih igara

== Taf ==
* [[Jonnathan Tafra|'''Tafra''', Jonnathan ]] - čileanski kanuist hrvatskog podrijetla
* [[Helen Herron Taft|'''Taft''', Helen Herron ]] - supruga američkog predsjenika W.H. Tafta
* [[William Howard Taft|'''Taft''', William Howard ]] - američki političar i predsjednik

== Tag ==
* [[Luis Antonio Tagle|'''Tagle''', Luis Antonio ]] - filipinski kardinal
* [[Marie Taglioni|Taglioni''', Marie ]] - švedska balerina 
* [[Rabindranath Tagore|'''Tagore''', Rabindranath ]] - indijski književnik

== Tah ==
* [[Franjo Tahy|'''Tahy''', Franjo ]] - hrvatski velikaš

== Tai ==
* [[Jokojama Taikan|'''Taikan''', Jokojama ]] - japanski slikar

== Taj ==
* [[Sofija Tajber|'''Tajber''', Sofija ]] - poljska katolička redovnica 
* [[Tajči|'''Tajči''', Tatjana Matejaš]] - hrvatska pjevačica

== Tak ==
* [[Naoko Takeući|'''Takeući''', Naoko ]] - japanska umjetnica

== Tal ==
* [[Israel Tal|'''Tal''', Israel ]] - izraelski general
* [[Jalal Talabani|'''Talabani''', Jalal ]] - kurdski političar i irački predsjednik
* [[Silvija Talaja|'''Talaja''', Silvija ]] - hrvatska tenisačica
* [[John Michael Talbot|'''Talbot''', John Michael ]] - američki glazbenik (gitarist)
* [[Dimitar Talev|'''Talev''', Dimitar ]] - bugarski književnik
* [[Tales|'''Tales''']] - antički filozof
* [[Václav Talich|'''Talich''', Václav]] - češki dirigent, violinist i glazbeni pedagog
* [[Momir Talić|'''Talić''', Momir ]] - general-pukovnik Vojske Republike Srpske
* [[Maria Tallchief|'''Tallchief''', Maria ]] - američka balerina 
* [[Matko Talovac|'''Talovac''', Matko ]] - slavonski ban

== Tam ==
* [[Duško Tambača|'''Tambača''', Duško ]] - hrvatski glazbeni pedagog, skladatelj
* [[Leonids Tambijevs|'''Tambijevs''', Leonids]] - latvijski hokejaš na ledu
* [[Tamerlan|'''Tamerlan''']] - mongolski vladar

== Tap ==
* [[Ashley Tappin|'''Tappin''', Ashley ]] - američka plivačica
* [[Amanda Tapping|'''Tapping''', Amanda ]] - kanadska glumica i producentica
----
* [[Carlyle Tapsell|'''Tapsell''', Carlyle ]] - indijski hokejaš na travi
----

== Tan ==
* [[Yves Tanguy|'''Tanguy''', Yves ]] - francuski slikar
* [[Nikola Tanhofer|'''Tanhofer''', Nikola ]] - hrvatski snimatelj i redatelj
* [[Serj Tankian|'''Tankian''', Serj ]] - armensko-američki pjevač
* [[André Tanneberger|'''Tanneberger''', André ]] - njemački DJ
* [[Danis Tanović|'''Tanović''', Danis ]] - bosanskohercegovački redatelj i scenarist

== Tar ==
* [[Quentin Tarantino|'''Tarantino''', Quentin ]] - američki filmski glumac i redatelj
* [[Gabrijel Tarde|'''Tarde''', Gabrijel ]] - francuski sociolog
* [[Andrej Tarkovski|'''Tarkovski''', Andrej ]] - ruski redatelj 
* [[Banastre Tarleton|'''Tarleton''', Banastre ]] - britanski vojni zapovjednik
* [[Richard Tarnas|'''Tarnas''', Richard]], američki filozof i kulturni povjesničar
* [[Ivo Tartaglia|'''Tartaglia''', Ivo ]] - hrvatski političar
* [[Niccolò Fontana Tartaglia|'''Tartaglia''', Niccolò Fontana ]] - mletački matematičar
* [[Giuseppe Tartini|'''Tartini''', Giuseppe ]] - talijanski skladatelj
* [[Donna Tartt|'''Tartt''', Donna ]] - američka književnica

== Tas ==
* [[Jovica Tasevski - Eternijan|'''Tasevski - Eternijan''', Jovica ]] - makedonski književnik
* '''[[Tashunka Witko]]''' - poglavica Sijuksa
* [[Abel Tasman|'''Tasman''', Abel ]] - nizozemski istraživač i pomorac
* [[Torquato Tasso|'''Tasso''', Torquato]] - talijanski književnik

== Tat ==
* '''[[Tatanka-Iyotanka]]''' - šaman i vođa Sijuksa
* [[Miranda Tatari|'''Tatari''', Miranda]] - hrvatska rukometašica
* [[Sharon Tate|'''Tate''', Sharon ]] - američka glumica
* [[Jacques Tati|'''Tati''', Jacques ]] - francuski redatelj i glumac 
* [[Channing Tatum|'''Tatum''', Channing ]] - američki glumac
* [[Edward Lawrie Tatum|'''Tatum''', Edward Lawrie ]] - američki genetičar

== Tau ==
* [[Henry Taube|'''Taube''', Henry ]] - kanadski  znanstvenik i nobelovac
* [[Norman Taurog|'''Taurog''', Norman ]] - američki filmski redatelj
* [[Audrey Tautou|'''Tautou''', Audrey ]] - francuska filmska glumica

== Tav ==
* [[Nikola Tavelić|'''Tavelić''', Nikola ]] - hrvatski svetac

== Tax ==
* [[Ivan Mihael Taxner|'''Taxner''', Ivan Mihael ]] - hrvatski arhitekt i graditelj

== Tay==
* [[Elizabeth Taylor|'''Taylor''', Elizabeth ]] - englesko-američka glumica
* [[Martin Taylor|'''Taylor''', Martin ]] - engleski nogometaš
* [[Zachary Taylor|'''Taylor''', Zachary ]] - američki političar i predsjednik

[[Kategorija:Abecedni popisi osoba/T]]</text>
      <sha1>fqen7sdu9xympiqnf0o1s9g1kva4euz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zavala (Jelsa)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>56096</id>
    <revision>
      <id>6433063</id>
      <parentid>6197110</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T21:19:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Izvori */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5618" xml:space="preserve">{{Naselje u Hrvatskoj
|ime = Zavala
|regija = 
|županija = [[Splitsko-dalmatinska županija]]
|općina = [[Jelsa]]
|mikroregija = 
|najgrad = 
|površina = 
|nadvisina = 
|z. širina = 43.124
|z. dužina = 16.696
|brojstan = 144
|gustoća = 
|domaćinstva = 
|pošta = 21465 Jelsa 
|pozbroj = +385(0)21
|autooznaka = ST
|slika =
|slika_opis =
}}
'''Zavala''' je naselje na otoku [[Hvar]]u, u sastavu općine [[Jelsa]], nedaleko od mjesta [[Sveta Nedjelja (Hvar)|Svete Nedjelje]] i [[Ivan Dolac|Ivan Dolca]]. Prema popisu iz [[2001.]] ima 144 stanovnika.

Nastalo je kao sekundarno naselje sela [[Pitve|Pitava]], no posljednjih se desetljeća osamostaljuje razvijajući se kao turističko mjesto s turističkim sadržajima.

Ime je dobila po [[rt]]u Zaca (od žalca) po kojem se spominje već od [[15. stoljeće|15. stoljeća]]. Pred Zavalom je i otok [[Šćedro]] udaljen od obale 2,5 km. Do Šćedra svakodnevno vozi brod iz Zavale. 

== Povijest ==
Zavala je bila metom napada u [[Domovinski rat|velikosrpskoj agresiji]]. Gađala ju je [[JRM]], nakon izgubljene bitke u Splitskom kanalu.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://igi-domovinskirat.blogspot.com/2012_06_01_archive.html |title=Domovinski rat |archive-url=https://web.archive.org/web/20140428013612/http://igi-domovinskirat.blogspot.com/2012_06_01_archive.html |archive-date=28. travnja 2014. |access-date=18. studenoga 2013.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Hrvatski radio - Radio Split, emisija, povodom obljetnice napada 15. studenoga 2013.&lt;/ref&gt;

== Gospodarstvo ==
Na području naselja nalaze se brojni [[vinograd]]i, uglavnom na vrlo strmim padinama brda.

== Promet ==
S ostatkom otoka je povezana [[Tunel Pitve-Zavala‎|tunelom Pitve-Zavala]], duljine 1400 m. koji ima samo jednu putnu traku, pa je promet tunelom semaforom reguliran. Od Zavale do Pitava može se doći i dužim putem odnosno serpentinskom i makadamskom cestom preko brda. Ta cesta je izgrađena kao alternativa u slučaju zatvaranja postojećeg tunela iz bilo kojih razloga, a napose zbog više godina planiranog pa odgađanog proširenja u tunel s dvije kolničke trake. Od Zavale prema zapadu cesta vodi do [[Sveta Nedilja|Svete Nedilje]], gdje prestaje [[asfalt]], a [[makadam]]ska se cesta nastavlja do uvale [[Dubovica (Hvar)|Dubovica]], odakle se dalje može ići prema gradu Hvaru, ili kroz [[tunel Hvar-Stari Grad]] na sjevernu stranu otoka. Od Zavale prema istoku cesta vodi do naselja Gromin Dolac.

== Kultura ==
* U Zavali je ladanjska kuća obitelji [[Duboković Nadalini]] u [[bidermayer]] stilu(1830), s danas ruševnim gospodarskim zgradama u docu i kapelicom sv.Jurja ,koju je sagradio biskup [[Juraj II. Duboković|Juraj G.Duboković]] 1866.g.,i u njoj pokopao svoje srce. Biskup Duboković je bio među inim i osnivač i prvi predsjednik &quot;[[Higijeničko društvo|Higijeničkog društva]]&quot; preteće današnjeg turizma na Hvaru.
*Malo zapadnije u selu je sjedište prvog vlasnika Zavale kneza '''Tadije Kačića''' otprilike iz 1630.,a istočnije u selu onog u XVIII st.sa starom kapelom sv.Petra iz 1727.g.
*U Zavali dominira veliki vinogradarski kompleks Konteja(5 ha) komasiran 1820.g. od Ivana Dubokovića Nadalinija.Konteja je danas vlasništvo lokalnog vinara iz Svete Nedilje. 
*Na vrhu poviše Zavale je kapelica posvećena sv.Anti,koju je podigao kap.Niko vitez Duboković u spomen na rano preminulog sina Tona i na brata kap.Antu.
*U Zavali se nalazi [[crkva sv. Petra Veronskoga u Zavali|crkva sv. Petra Veronskoga]] iz 1331. godine.&lt;ref name=&quot;IKA&quot;&gt;(IKA): [http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&amp;ID=169529 Biskup Štambuk na blagoslovu novih postaja križnoga puta u Zavali na otoku Hvaru], 29. travnja 2015., IKA N - 169529/4 &lt;/ref&gt;
*Nove postaje križnog puta u Zavali blagoslovljene su 29. travnja 2015. na blagdan sv. Petra Veronskoga. Blagoslovio ih je za euharistijskoga slavlja biskup [[Slobodan Štambuk]]. Postaje su ručni rad (drvored) Rate Radonića koje je autor izradio na Šćedru i darovao župi.&lt;ref name=&quot;IKA&quot;/&gt;

== Stanovništvo ==
{{Kretanje broja stanovnika
 |naslov  = '''Kretanje broja stanovnika 1857. – 2001.'''&lt;ref&gt;[http://www.dzs.hr/Hrv/pxweb2003/Dialog/varval.asp?ma=Tabela4_17&amp;ti=Splitsko%2Ddalmatinska+%9Eupanija+%2D+broj+stanovnika+po+naseljima+&amp;path=../Database/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/4%20Stanovnistvo%20naselja/&amp;lang=10 Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr]&lt;/ref&gt;
 |dimx    = 
 |dimy    = 
 |stanmax = 200
 |crta1   = 20
 |crta2   = 10
 |a1      = 1880
 |a2      = 1890
 |a3      = 1900
 |a4      = 1910
 |a5      = 1921
 |a6      = 1931
 |a7      = 1948
 |a8      = 1953
 |a9      = 1961
 |a10     = 1971
 |a11     = 1981
 |a12     = 1991
 |a13     = 2001
 |p1      = 97
 |p2      = 123
 |p3      = 132
 |p4      = 185
 |p5      = 
 |p6      = 
 |p7      = 41
 |p8      = 137
 |p9      = 132
 |p10     = 95
 |p11     = 100
 |p12     = 110
 |p13     = 144
 |izvor   = Državni zavod za statistiku
 }}

Od popisa iz 1991. Zavala se iskazuje kao samostalno naselje nastalo izdvajanjem dijela naselja [[Pitve]]. U popisima iz 1857., 1869., 1921. i 1931. podaci su sadržani u naselju Pitve. U 1880. i 1890. iskazivano pod imenom Zaća, u 1900. i 1910. Plaža Zaća, a u 1948. i 1953. Pitovska Plaža.

== Izvori ==
{{izvori}}
*[http://www.jelsa.hr/html/zavala.html Službena stranica općine Jelsa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090808130943/http://www.jelsa.hr/html/zavala.html |date=8. kolovoza 2009. }}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|Zavala (Hvar)}}

{{Mrva-naselje hr}}
{{Naselja na otoku Hvaru}}

[[Kategorija:Naselja u sastavu Općine Jelse]]</text>
      <sha1>5n8v5bfcswc82ji6u0cztak8cfg5mwl</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433067</id>
      <parentid>6433063</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T21:24:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5667" xml:space="preserve">{{Naselje u Hrvatskoj
|ime = Zavala
|regija = 
|županija = [[Splitsko-dalmatinska županija]]
|općina = [[Jelsa]]
|mikroregija = 
|najgrad = 
|površina = 
|nadvisina = 
|z. širina = 43.124
|z. dužina = 16.696
|brojstan = 144
|gustoća = 
|domaćinstva = 
|pošta = 21465 Jelsa 
|pozbroj = +385(0)21
|autooznaka = ST
|slika =Zavala, island of Hvar 20220726 02.jpg
|slika_opis =
}}
'''Zavala''' je naselje na otoku [[Hvar]]u, u sastavu općine [[Jelsa]], nedaleko od mjesta [[Sveta Nedjelja (Hvar)|Svete Nedjelje]] i [[Ivan Dolac|Ivan Dolca]]. Prema popisu iz [[2001.]] ima 144 stanovnika.

Nastalo je kao sekundarno naselje sela [[Pitve|Pitava]], no posljednjih se desetljeća osamostaljuje razvijajući se kao turističko mjesto s turističkim sadržajima.

Ime je dobila po [[rt]]u Zaca (od žalca) po kojem se spominje već od [[15. stoljeće|15. stoljeća]]. Pred Zavalom je i otok [[Šćedro]] udaljen od obale 2,5 km. Do Šćedra svakodnevno vozi brod iz Zavale. 

== Povijest ==
Zavala je bila metom napada u [[Domovinski rat|velikosrpskoj agresiji]]. Gađala ju je [[JRM]], nakon izgubljene bitke u Splitskom kanalu.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://igi-domovinskirat.blogspot.com/2012_06_01_archive.html |title=Domovinski rat |archive-url=https://web.archive.org/web/20140428013612/http://igi-domovinskirat.blogspot.com/2012_06_01_archive.html |archive-date=28. travnja 2014. |access-date=18. studenoga 2013.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Hrvatski radio - Radio Split, emisija, povodom obljetnice napada 15. studenoga 2013.&lt;/ref&gt;

== Gospodarstvo ==
Na području naselja nalaze se brojni [[vinograd]]i, uglavnom na vrlo strmim padinama brda.

== Promet ==
S ostatkom otoka je povezana [[Tunel Pitve-Zavala‎|tunelom Pitve-Zavala]], duljine 1400 m. koji ima samo jednu putnu traku, pa je promet tunelom semaforom reguliran. Od Zavale do Pitava može se doći i dužim putem odnosno serpentinskom i makadamskom cestom preko brda. Ta cesta je izgrađena kao alternativa u slučaju zatvaranja postojećeg tunela iz bilo kojih razloga, a napose zbog više godina planiranog pa odgađanog proširenja u tunel s dvije kolničke trake. Od Zavale prema zapadu cesta vodi do [[Sveta Nedilja|Svete Nedilje]], gdje prestaje [[asfalt]], a [[makadam]]ska se cesta nastavlja do uvale [[Dubovica (Hvar)|Dubovica]], odakle se dalje može ići prema gradu Hvaru, ili kroz [[tunel Hvar-Stari Grad]] na sjevernu stranu otoka. Od Zavale prema istoku cesta vodi do naselja Gromin Dolac.

== Kultura ==
* U Zavali je ladanjska kuća obitelji [[Duboković Nadalini]] u [[bidermayer]] stilu (1830.), s danas ruševnim gospodarskim zgradama u docu i kapelicom sv.Jurja ,koju je sagradio biskup [[Juraj II. Duboković|Juraj G.Duboković]] 1866., i u njoj je pokopano njegovo srce. Biskup Duboković je bio među inim i osnivač i prvi predsjednik &quot;[[Higijeničko društvo|Higijeničkog društva]]&quot; preteće današnjeg turizma na Hvaru.
* Malo zapadnije u selu je sjedište prvog vlasnika Zavale kneza '''Tadije Kačića''' otprilike iz 1630., a istočnije u selu onog u XVIII st. sa starom kapelom sv. Petra iz 1727.
* U Zavali dominira veliki vinogradarski kompleks Konteja (5 ha) komasiran 1820. od Ivana Dubokovića Nadalinija.Konteja je danas vlasništvo lokalnog vinara iz Svete Nedilje. 
*Na vrhu poviše Zavale je kapelica posvećena sv.Anti,koju je podigao kap.Niko vitez Duboković u spomen na rano preminulog sina Tona i na brata kap.Antu.
* U Zavali se nalazi [[crkva sv. Petra Veronskoga u Zavali|crkva sv. Petra Veronskoga]] iz 1331. godine.&lt;ref name=&quot;IKA&quot;&gt;(IKA): [http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&amp;ID=169529 Biskup Štambuk na blagoslovu novih postaja križnoga puta u Zavali na otoku Hvaru], 29. travnja 2015., IKA N - 169529/4 &lt;/ref&gt;
* Nove postaje križnog puta u Zavali blagoslovljene su 29. travnja 2015. na blagdan sv. Petra Veronskoga. Blagoslovio ih je za euharistijskoga slavlja biskup [[Slobodan Štambuk]]. Postaje su ručni rad (drvored) Rate Radonića koje je autor izradio na Šćedru i darovao župi.&lt;ref name=&quot;IKA&quot;/&gt;

== Stanovništvo ==
{{Kretanje broja stanovnika
 |naslov  = '''Kretanje broja stanovnika 1857. – 2001.'''&lt;ref&gt;[http://www.dzs.hr/Hrv/pxweb2003/Dialog/varval.asp?ma=Tabela4_17&amp;ti=Splitsko%2Ddalmatinska+%9Eupanija+%2D+broj+stanovnika+po+naseljima+&amp;path=../Database/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/4%20Stanovnistvo%20naselja/&amp;lang=10 Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr]&lt;/ref&gt;
 |dimx    = 
 |dimy    = 
 |stanmax = 200
 |crta1   = 20
 |crta2   = 10
 |a1      = 1880
 |a2      = 1890
 |a3      = 1900
 |a4      = 1910
 |a5      = 1921
 |a6      = 1931
 |a7      = 1948
 |a8      = 1953
 |a9      = 1961
 |a10     = 1971
 |a11     = 1981
 |a12     = 1991
 |a13     = 2001
 |p1      = 97
 |p2      = 123
 |p3      = 132
 |p4      = 185
 |p5      = 
 |p6      = 
 |p7      = 41
 |p8      = 137
 |p9      = 132
 |p10     = 95
 |p11     = 100
 |p12     = 110
 |p13     = 144
 |izvor   = Državni zavod za statistiku
 }}

Od popisa iz 1991. Zavala se iskazuje kao samostalno naselje nastalo izdvajanjem dijela naselja [[Pitve]]. U popisima iz 1857., 1869., 1921. i 1931. podaci su sadržani u naselju Pitve. U 1880. i 1890. iskazivano pod imenom Zaća, u 1900. i 1910. Plaža Zaća, a u 1948. i 1953. Pitovska Plaža.

== Izvori ==
{{izvori}}
*[http://www.jelsa.hr/html/zavala.html Službena stranica općine Jelsa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090808130943/http://www.jelsa.hr/html/zavala.html |date=8. kolovoza 2009. }}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|Zavala (Hvar)}}

{{Mrva-naselje hr}}
{{Naselja na otoku Hvaru}}

[[Kategorija:Naselja u sastavu Općine Jelse]]</text>
      <sha1>27st2uodz8js65yzkp26qrat56yz3j7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bitka na Lijevča polju</title>
    <ns>0</ns>
    <id>59280</id>
    <revision>
      <id>6432889</id>
      <parentid>6154132</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T13:59:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>93.142.158.5</ip>
      </contributor>
      <comment>Pravopisne pogreške.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22565" xml:space="preserve">{{Bitka
| naziv = Bitka na Lijevču polju
| sukob = Drugi svjetski rat
| vrijeme = [[30. ožujka]] - [[7. travnja]] [[1945.]]
| mjesto = [[Lijevče polje]], [[NDH]] (danas BiH)
| ishod = pobjeda NDH
| strana1 = &lt;center&gt;[[Datoteka:Chetniks Flag.svg|100px]]&lt;br&gt;[[Četnici]]&lt;/center&gt;
| strana2 = &lt;center&gt;[[Datoteka:Flag of Independent State of Croatia.svg|100px|]]&lt;br&gt;[[NDH]]&lt;/center&gt;
| zapovjednik1 = [[Datoteka:Chetniks Flag.svg|20px]] [[Pavle Đurišić]]&lt;br&gt;[[Datoteka:Chetniks Flag.svg|20px]] [[Petar Bačević]]
| zapovjednik2 = {{DZ|NDH}} [[Vladimir Metikoš]]&lt;br&gt;{{DZ|NDH}} [[Marko Pavlović]]
| postrojbe1 = 17.000
| postrojbe2 = 27.940
| gubitci1 = 7000 mrtvih i ranjenih, 5000 zarobljenih, 5000 dezertiralo
| gubitci2 =  nepoznato
}}
'''Bitka na Lijevča polju''' je sukob koji se odigravao od [[30. ožujka]] do [[8. travnja]] [[1945.]] između [[Hrvatske oružane snage|Hrvatskih oružanih snaga NDH]] s jedne strane te [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslavenske vojske u otadžbini]] tj. [[Četnici|četnika]] s druge strane; nedaleko [[Banja Luka|Banje Luke]]. Snagama [[NDH]] je zapovjedao general [[Vladimir Metikoš]], a četničkima vojvoda [[Pavle Đurišić]]. Bitka  -  u kojoj su se frontalno sukobile snage NDH naoružane tenkovima i topništvom sa snagama četnika koje su bile organizirane za [[gerilsko ratovanje]] i imale nešto minobacača - završena je potpunim porazom četnika. Nakon 2. sv. rata četnički vođa Dragoljub Draža Mihajlović nazvao je bitku na Lijevču Polju &quot;drugim Kosovom&quot;.{{ni}}

Beogradski povjesničar Milan Radanović piše kritično o danas prevladavajućem narativu o bitci na Lijevča polju, kao - kako on iznosi - nastalome u pročetničkim krugovima krajem 20. stoljeća, za potrebe prikazivanja četničkih postrojbi kao znatnog borca i velike opasnosti za NDH, a koju da su prihvatili krugovi hrvatskih nacionalista. Radanović prihvaća da su u tom sukobu bile uključene znatne vojne snage i da su četnici bili posve razbijeni, ali govori: &quot;Dvodnevne borbe na Lijevče polju zbog relativno malih gubitaka i relativno slabog intenziteta borbi, u odnosu na broj angažovanih snaga, ne mogu se okarakterisati kao bitka&quot;.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |title=Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945) |author=Milan Radanović |orig-year=2015 |editor=Krunoslav Stojaković |language=srpski |pages=485 |publisher=Rosa Luxemburg Stiftung |location=Beograd &lt;!--accessdate=26. lipnja 2019. --&gt;}}&lt;/ref&gt;

== Što je prethodilo bitci ==

U jesen [[1944.]] četnici su bili raspršeni po tlu čitave bivše Jugoslavije. Postrojbe [[Crvena Armija|Crvene armije]] su ušle u [[Srbija|Srbiju]] i pomogle [[Tito]]vim partizanima u zarobljavanju i uništavanju četnika. Četnički zapovjednik Srbije, pukovnik Keserović, i njegove trupe, su bili zarobljeni, vodstvo pobijeno, a ljudstvo prisilno priključeno partizanima. Druga četnička vojska pod vodstvom &quot;popa&quot; [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]], generala Damjanovića, vojvode [[Dobroslav Jevđević|Dobroslava Jevđevića]] i generala [[Kosta Mušicki|Mušickog]] je preko Nijemaca poslana u [[Istra|Istru]] i [[Slovenija|Sloveniju]]. Treća i najveća četnička vojska bila je pod zapovjedništvom vojvode [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] i vojvode [[Petar Bačević|Petra Bačevića]]. Ta vojska se sastojala od 17.000 ljudi i u to vrijeme se nalazila u Crnoj Gori u blizini granice s [[NDH]]. Među njima je bilo četnika iz Sandžaka, BiH, Crne Gore i dijela Srbije.

== Četnički planovi ==

Kada su Nijemci počeli napuštati Crnu Goru četnici su odlučili poći s njima jer im u kraju preplavljenom partizanima nije bilo opstanka. Malo prije polaska stigla je zapovijed od četničkog vrhovnog zapovjednika [[Draža Mihailović|Draže Mihailovića]] (koji se nalazio u Srbiji) da krenu prema [[Bosna|Bosni]] gdje će se spojiti s navodnih &quot;100.000&quot; četnika iz Srbije; međutim pokušaj mobilizacije po selima u Srbiji koje su trebale provesti stalne (profesionalne) četničke posade nije uspio. Koncentracija je određena na prostoru između rijeka Bosne, Vrbasa i Save.  

Đurišićevi četnici - pretežnim dijelom Crnogorci - su [[5. prosinca]] 1944. krenuli sjeverno uz Drinu i u selu Kožuhe susreli se s Dražom Mihailovićem. Uz Dražu Mihalovića je bilo samo desetak tisuća ljudi, od najavljenih 100 000. Većina Mihailovićevih snaga tih zadnjih mjeseci su bili prisilno mobilizirani seljaci iz Srbije koji su bježali iz četnika prvom prilikom. 

Kakve su dalje bile četničke namjere postoji više verzija priče:
* neki ustaški emigranti su nakon rata iznosili ocjenu da su te četničke snage trebale napasti [[Zagreb]] (nakon što Nijemci odu iz njega), srušiti NDH i tako se pred zapadnim saveznicima dokazati kao &quot;snažna antifašistička vojska s kojom moraju računati&quot;;

* partizanski izvori iznose ocjenu da je Draža Mihailović želio iskoristiti Đurišićeve snage da se vrati u Srbiju i podigne &quot;antikomunistički ustanak&quot;; Đurišić to nije prihvatio, otkazao je poslušnost Mihailoviću i započeo je pokret svojih snaga prema Sloveniji;

* četnički izvori tvrde da je sam Draža naredio Đurišiću da krene prema Sloveniji i spoji se s tamošnjim četničkim snagama koje bi se predale Amerikancima. 

Prema pisanju &quot;Monitora&quot; iz Podgorice 2009. godine, Pavle Đurišić je stupio u kontakt s crnogorskim političarem [[Sekula Drljević|Sekulom Drljevićem]] koji se nalazio u egzilu u Zagrebu, te je bio u dobrim odnosima s [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem;]] Drljevićevim posredovanjem, postignut je dogovor da Đurišićeve snage kao &quot;[[Crnogorska narodna vojska (1945.)|Crnogorska narodna vojska]]&quot; pređu kod Slavonskog Broda na lijevu (sjevernu) obalu Save i potom budu željeznicom prebačeni prema Sloveniji. Međutim se Đurišić iznenada predomislio, te krenuo desnom (bosanskom) obalom Save u pravcu planine Motajnice i Lijevča Polja, tj. u generalnom pravcu [[Banja Luka|Banja Luke]]. Sekula Drljević je o Đurišićevom postupku odmah izvijestio Antu Pavelića, uz ocjenu da je Đurišiću sporazum poslužio samo da se riješi brige o dijelu teških ranjenika i bolesnika, koje je predao na skrb vlastima NDH; Drljević je predložio da vojne snage NDH silom zaustave Đurišićeve snage. U svakom slučaju, protumačiti namjere Pavla Đurišića, ocijeniti postupa li on još uvijek u dogovoru s Dražom Mihalovićem, bilo je vrhu NDH u tom času zapravo nemoguće, te je ono dalo zapovijed svojim snagama da Đurišićevim snagama zatvore put na Lijevča Polju.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.monitor.co.me/etnici-u-ustakom-logoru/ |title=Četnici u ustaškom logoru |date=17. travnja 2009. |language=crnogorski |publisher=Monitor |accessdate=30. travnja 2020.}}&lt;/ref&gt;

== Bitka ==
=== Početak bitke ===
Snage NDH koje su su nalazile u blizini činilo je 27.940 ljudi.{{ni}} [[30. ožujka]] 1945. četničke snage su prešle rijeku Vrbas i zauzele selo Razboj. Odatle je četnički Sandžački korpus krenuo prema rijeci Savi i selu Dolinama na putu prema [[Bosanska Gradiška|Bosanskoj Gradišci]]. U isto vrijeme tri satnije 5. bojne 10. ustaškog Stajaćeg djelatnog zdruga su po zapovjedi generala Metikoša krenule iz Banje Luke prema Bosanskoj Gradišci te zauzele položaj kod sela Gornje Doline. Tamo su se sukobili s četnicima ali su zbog nesrazmjera u broju morali početi uzmicati. Istovremeno je i domaće hrvatsko stanovništvo počelo bježati prema Bosanskoj Gradišci u strahu od četnika. Tih dana su četnici poharali sela Junuzovce i Gornje Doline, gdje su pobili - prema nekim navodima - oko 500 civila.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.hkv.hr/domovini/2-svjetski-rat/2704-etniki-zloini-u-ndh.html |title=Četnički zločini u NDH |author=Ivica Karamatić |date=6. lipnja 2008. |publisher=HKV |accessdate=25. lipnja 2019.}}&lt;/ref&gt;

[[2. travnja]] general Metikoš je s oklopnim snagama 6. hrvatske divizije napao četnike nedaleko Dolina i u poludnevnoj borbi ih odbacio. Tom prilikom ustaše su zarobili četničkog oficira kapetana Mijukovića. Predstavivši se kao Crnogorac po nacionalnosti, pristaša ideje nezavisne Crne Gore i sljedbenik [[Sekula Drljević|Sekule Drljevića]], Mijuković je dao ustaškim časnicima informacije o namjerama četničkog zapovjedništva.

=== Lomi se pripremani napad na Bosansku Gradišku ===

Slijedom dobivenih podataka general Metikoš i zapovjednik 17. hrvatske divizije general [[Marko Pavlović]] donose odluku o što skorijem odlučnom udaru na četnike. General Pavlović je isti dan prebacio u Bosansku Gradišku Oklopni sklop iz [[Novska|Novske]] i Topnički sklop iz [[Nova Gradiška|Nove Gradiške]] te poslao još dvije pješačke bojne. 5. bojnu 10. stajaćeg djelatnog sdruga su Metikoš i Pavlović postavili u mjesto Vrbačko kao osiguranje od mogućeg [[Partizani u Hrvatskoj|partizanskog]] napada. Istog dana u 12:00 sati ustaško topništvo je s tri mjesta započelo topničku vatru na četnički Sandžački korpus. Istodobno je ustaški oklopni sklop od 24 oklopna vozila punom brzinom ušao u Doline i vatrom iz strojnica počeo pucati po četnicima koji su počeli bezglavo bježati. Nakon sat vremena borba je bila gotova. Ustaše su zarobili 400 četnika, među njima i nekoliko oficira, dok je na bojnom polju navodno ostalo ležati 2.000 mrtvih i ranjenih četnika. 

=== Raskol u četničkom zapovjedništvu ===

Zbog neočekivanog poraza njihove prethodnice, u glavnini četničke vojske došlo je do razmirica pa i do oružanog obračunavanja među oficirima. Vojvoda Đurišić je tada dao strijeljati nekoliko crnogorskih četničkih časnika kako bi primirio ostale i spriječio pobunu. No to je samo pojačalo nezadovoljstvo Crnogoraca koji su najvećim dijelom bili prisilno mobilizirani. Kako je kapetan Mijuković pred ustaškim časnicima i predvidio, u noći 2./3. travnja veći broj - govori se o njih oko 5000 - Crnogoraca je dezertiralo iz četnika, prešlo ustašama i ponudilo im pomoć u borbi protiv četnika.

To je natjeralo Đurišića da promjeni plan - navodno je namjeravao zauzeti Bosansku Gradišku, a potom možda i Banja Luku - te je [[3. travnja]] naredio da sve preostale četničke snage trebaju prijeći na lijevu obalu rijeke [[Vrbas]], zauzeti Lijevča polje i sela Topole, Dubrave i [[Maglajani]], ondje se opskrbiti namirnicama i konjima te odatle krenuti preko Kozare prema [[Kordun]]u gdje bi se spojili s četnicima vojvode Đujića koji su im trebali krenuti u susret iz [[Slovenija|Slovenije]].

Dana [[4. travnja]] Đurišić se odlučio na proboj kroz ustaške redove. U međuvremenu ustaše su na brzinu gradili i pojačavali bunkere na cesti [[Bosanska Gradiška]]-Banja Luka. Izgradnjom bunkera upravljao je inženjerijski dopukovnik Josić. U bunkerima je bila smještena domobranska 2. bojna 4. lovačkog Zdruga. Svaki bunker je bio naoružan s po dva minobacača i jednim mitraljezom a posadu je činilo tridesetak ljudi. Bunkeri koji su bili smješteni na raskrižjima cesta, Novoj Topoli, Gornjoj Topoli, Maglajanima i Laktašima bili su dodatno ojačani s po jednim protuoklopnim topom. Na 40 km dužine ceste bila su izgrađena 22 bunkera. U Laktaše su neprimjetno stigli jedan ustaški oklopni sklop te dvije pješačke bojne i smjestili su se uz cestu prema Razboju. General Pavlović je postavio jedan oklopni sklop [[Ustaška obrana|Ustaške obrane]] na cestu prema Donjim Doljanima, iza njega 4. bojnu na kamionima a jednu oklopnu satniju u selo Bukovac. 3. bojnu pod zapovjedništvom ustaškog bojnika [[Ante Vrban]]a poslao je u okolicu Vilusa kako bi spriječili mogući napad partizana s Kozare.

=== Glavna bitka ===

U jutro [[5. travnja]] u 2.00 sati četnici započinju frontalni napad na bunkere i obasipaju ih ručnim bombama, vatrom iz pješačkog naoružanja te bacača. Domobrani u bunkerima su pričekali da im se četnici približe na dovoljnu blizinu a zatim su otvorili vatru iz strojnica, minobacača i topova što četnicima nanosi znatne gubitke i unosi pometnju među njih. To je potrajalo cijeli dan i nastavilo se u noć.

Četnik Mihajlo Minić je nakon rata opisao bitku ovim riječima: &quot;''Dolina Lijevča polja odjekuje grmljavinom od eksplozija granata i ručnih bombi. Ustaški tankovi brekću i seju vatru na sve strane. Noć se je pretvorila u dan.''&quot;

Ipak [[6. travnja]] u 6.00 sati četnički odredi Garani i Omladinski odred &quot;Gavrilo Princip&quot; pod vodstvom kapetana Perišića uspjeli su se probiti između bunkera i krenuli napasti 3. bojnu s leđa. General Pavlović je s dijelom svoje divizije odbio taj pokušaj i dodatnim ljudstvom zapriječio ugroženo mjesto i osigurao ga od daljnjih četničkog prodora, a zatim svoju pričuvu koja se sastojala i od dvije oklopne satnije, poslao cestom [[Bukovac (Bosanska Gradiška, BiH)|Bukovac]]-[[Turjak (Bosanska Gradiška, BiH)|Turjak]] u pomoć 3. bojni. S ostatkom snaga Pavlović se dao u lov na četničku grupu koja je činila oko 1000 ljudi. Uskoro su ih njegove oklopne snage sustigle i napale, pritisak na 3. bojnu je otklonjen a od 1000 četnika ubijeno je 500 dok su preostali pobjegli prema Kozari. 3. bojna, ojačana dvjema oklopnim satnijama krenula je u lov na preostalih 500 četnika. Dva dana kasnije jedna bojna 4. hrvatske divizije pod zapovjedništvom generala [[Zdenko Begić|Zdenka Begića]] naišla je na tu četničku grupu i u podnožju Kozare uništila ju u potpunosti.

Tijekom noći sa 6. na [[7. travnja]] zahvaljujući radu ustaških diverzanata panika u četničkim redovima dostiže vrhunac i četnici počinju bježati s lijeve na desnu obalu rijeke Vrbas s namjerom da se rasprše po obližnjim šumama. No u jutro 7. travnja ustaško topništvo počinje gađati čamce kojima su prelazili i time im odsjeca odstupnicu.

Kako su se u blizini [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]] i [[Sanski Most|Sanskog Mosta]] počele okupljati partizanske snage a ne želeći voditi istodobno borbu na dvije strane, zapovjednik 4. Sbora general [[Josip Metzger]] donosi odluku o konačnom napadu na preostale četničke snage koje su, ocjenjuje se, imale još oko 10 000 ljudi. 

Točno u 11:00 sati snage 6. i 17. hrvatske divizije započinju opći napad na četnike koji su se ukopali oko Razboja. Preko [[Doline (Prnjavor, BiH)|Dolina]] i [[Glamočani (Srbac, BiH)|Glamočana]] prema razboju kreće 1. oklopni sklop Ustaške obrane predvođen s 4 tenka PzKpfW IV Ausf.H, a za njim su napredovali motorizirana strojnička satnija i kamioni s pješaštvom. Jedan oklopni sklop 1. Zdruga ustaške obrane kreće cestom [[Brezovljani (Srbac, BiH)|Brezovljani]]-Glamočani. S juga Oklopni sklop 6. divizije tjera četnike iz mjesta Kukolj prema Razboju. Iza njega dolaze motorizirana strojnička satnija i dvije pješačke bojne koje započinju s četnicima frontalnu borbu. Domobrani izlaze iz bunkera i otvaraju snažnu i preciznu strojničku vatru.

Pod naletom ustaških tenkova i oklopnih kola lomi se četničko desno krilo i ustaše dospijevaju u njegovu pozadinu te ga [[strojnica]]ma tuku s leđa. Četnički Drinski korpus se osipa, a četnici uzalud pokušavaju zatvoriti mjesta ustaškog prodora. Pod neprekidnom ustaškom vatrom nastaje panika i rasulo među četnicima. Četnici napuštaju svoje položaje i pokušavaju se spasiti bijegom ali uzalud jer su bili opkoljeni sa svih strana. Ustaško pješaštvo uništava i posljednji otpor četnika koji se predaju. U 13:00 sati bitka je bila gotova. Crnogorci koji su prethodnihbio dana dezertitrali iz četnika pokopali su mrtve. Ratni plijen je golem. Zarobljeno je oko 5000 četnika, među njima i vojvoda Đurišić koji je pronađen zavezan užadima pod zaprežnim kolima, ispod kojih su ga suborci tako skrili i užadima osigurali stabilnost od mogućeg pada i otkrivanja, nadajući se da će tako osiguran i skriven tijekom noći lakše pobjeći. Morao je biti pažljivo čuvan da ga Crnogorci ne bi ubili. Osim Đurišića i Baćevića u bitci su ubijeni i znameniti gatački četnički zapovjednici [[Milorad M. Popović]] i pop [[Radojica Perišić]].

== Nakon bitke ==
 
Nakon bitke su Đurišić i glavni dio zarobljenih četnika odvedeni u ustaški logor u [[Stara Gradiška|Staroj Gradišci]], gdje se većina njih pridružila snagama NDH, stavivši se pod zapovjedništvo [[Sekula Drljević|Sekule Drljevića]], pod nazivom &quot;''Crnogorska narodna vojska''&quot;. 

Drljević i njegovi suradnici su odvojili grupu od oko 150 najočitijih pobornika velikosrpske politike oko vojvode Đurišića, te su ih prepustili onoj sudbini kakvu im već namijene ustaše. Izgleda prilično sigurnim da je Pavle Đurišić s još 30 suradnika ubijen u Jasenovcu, a za ostale se može pretpostaviti da su pobijeni u Staroj Gradišci.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.antifasisticki-vjesnik.org/hr/biblioteka/7/Jutarnji_list_promovira_cetnicku_i_ustasku_mitologiju/326/ |title=JUTARNJI LIST PROMOVIRA ČETNIČKU I USTAŠKU MITOLOGIJU |date=22. listopada 2018. |publisher=Antifašistički vjesnik, Zagreb |accessdate=25. lipnja 2019.}}&lt;/ref&gt; 

U svibnju su pripadnici CNV zajedno s ustašama, domobranima i hrvatskim civilima krenuli na povlačenje prema [[Austrija|Austriji]]. U Sloveniji su se, prema nekim kazivanjima, odvojili od vojske NDH. Kod [[Bleiburg]]a su se predali partizanima. Većina je pobijena na &quot;Križnom putu&quot;, rijetki preživjeli su završili u komunističkim logorima diljem [[SFRJ|Jugoslavije]]. Sekula Drljević je sa svojom suprugom izbjegao zarobljavanje i dospio u saveznički logor u [[Judenburg]]u; tu će ih 10. studenog 1945. godine oboje zaklati četnici.   

{{glavni|Crnogorska narodna vojska (1945.)}}

== Milan Radanović: kritika prikazivanja sukoba na Lijevča polju kao bitke ==
Beogradski historičar [[Milan Radanović]]  u svojoj knjizi &quot;Kazna i zločin: snage kolaboracije u Srbiji&quot; iz 2015. god. (izdanje ljevičarskog &quot;Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe&quot;) osporava narativ o sukobu [[Hrvatske oružane snage|HOS]] i [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVuO]] na Ljevča polju kao značajnoj bitci. On ipak konstatira da je bila riječ o većem sukobu, u kojemu su četničke snage razbijene i uglavnom zarobljene: &quot;... insistiranje na tezi o Bici na Lijevče polju ima za cilj da hrani stereotip kod srpskih i hrvatskih nacionalista o nekakvom velikom ratnom sukobu između četnika i ustaša, s obzirom na to da je očigledno da su se te dve formacije od sredine 1942. do kraja rata odnosile s međusobnom tolerancijom, najčešće izbegavajući oružanu borbu, uz povremene sukobe, ali i uz povremeno borbeno sadejstvo i još češće druge oblike saradnje protiv snaga NOVJ... Domaća istoriografija prihvata brojku od '2.700 ranjenika i bolesnika (najvećim dijelom od tifusa)' iz redova crnogorskih četnika i izbeglica koji su krajem marta 1945, preko Slavonskog Broda, prebačeni u Staru Gradišku, nakon potpisivanja sporazuma u Zagrebu... prema nekim izvorima taj broj je bio, ipak, prilično manji i iznosio je oko 800... koji su po prijemu injekcija i lekarske pomoći upućeni u Slavoniju na oporavak. Ovo ljudstvo je bilo spašeno i, po kazivanju, vodila se o njima prilična nega...  Nakon prebacivanja ranjenika i bolesnika u Staru Gradišku, na području Motajice, boravilo je oko 5.000-6.000 četnika pod Đurišićevom komandom... Partizanski izvori navode da su borbe na Lijevče polju, između četnika i ustaša, uz prekide, trajale dva dana, što potvrđuju i memoarski zapisi pripadnika četničke emigracije... U bezizlaznoj situaciji, Đurišić i njegovi oficiri odlučili su da se s oko 600-700 boraca prebace natrag na desnu obalu Vrbasa, a da ostatak, odnosno većina boraca i izbeglice, prihvate poziv Drljevićevih emisara, odnosno poziv na predaju, i evakuišu se za Staru Gradišku... dnevnom izveštaju Glavnog stožera Ministarstva oružanih snaga NDH ... (14. april 1945), sumiraju se podaci iz izveštaja 7. hrvatske divizije Oružanih snaga NDH o borbama s crnogorskim četnicima na Lijevče polju. 'Poginuo je 331 četnik, velik broj ih je ranjen, a 9.538 ih se predalo, među kojima i 3.241 izbjeglica. Naši su gubitci mali, svega tri poginula i osam ranjenih, zbog upotrebe topničtva, oklopnih kola i samovoza.' U izveštaju se dalje navodi da se 'skupina od 3.000' preostalih četnika pod Đurišićevom komandom u noći 11-12. aprila prebacila na levu obalu Vrbasa...Navođenje uveličanih protivničkih gubitaka i umanjenih vlastitih gubitaka karakteristično je za izvore ustaške provenijencije tokom celog Drugog svetskog rata...Navedene izvore ustaškog porekla demantuje dnevni izveštaj nemačke Komande kopnene vojske (Vermahta) od 9. aprila 1945, u kom se navodi da se jedinicama potčinjenim toj komandi na području Bosanske Gradiške (reč je o jedinicama iz sastava Oružanih snaga NDH), predalo 5.500 četnika... Nakon nekoliko dana boravka u Staroj Gradiški, Đurišić i njegovi oficiri pokušali su samovoljno da izvedu iz tvrđave vojnike pod njihovom prethodnom komandom, u čemu su ih osujetile ustaše koje su razoružale crnogorske četnike, nakon čega je vojni sud, formiran pod ustaškim patronatom od dojučerašnjih Đurišićevih četnika, sada lojalnih crnogorskom separatističkom lideru Sekuli Drljeviću, odlučio ko je podoban za prihvat u CNV, a ko je nepouzdani element koga treba prepustiti ustaškim egzekutorima. U ovu drugu kategoriju vojni sud je svrstao, prema podacima emigrantske memoaristike, oko 130-150 crnogorskih četničkih oficira i politički angažovanih ličnosti, na čelu s Đurišićem, koji su u očima crnogorskih separatista važili za nepouzdane, odnosno za nosioce prosrpske politike.&quot;&lt;ref&gt;Milan Radanović, op. cit., str. 485-493&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Literatura ==

* [[Milan Basta|Basta, Milan]]-''Rat je završio sedam dana kasnije''
* ''Proces protiv Draže Mihailovića'', Vijesnik 1948.
* &quot;Američki ''Srbobran''&quot; od 2. listopada 1950.
* &quot;''Iskra''&quot; München, od 24. 5. 1951. članak &quot;''Kad je krvca iz zemlje provrela''&quot;.
* Iz zapisnika o preslušavanju popa Perišića 01.05.1945. pismohrana časopisa &quot;''Drina''&quot;.
* Alvin E. Conski, ''izvještaji Draže Mihailovića'', pročitano na zasjedanju Američkog kongresa 24.05.1945.
* Boško N. Kostić, &quot;''Za istoriju naših dana''&quot;, München.

{{Drugi svjetski rat u Jugoslaviji}}

[[Kategorija:Bitke u NDH|Lijevče polje]]
[[Kategorija:Četničke bitke u Drugom svjetskom ratu|Lijevče polje]]
[[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom ratu]]</text>
      <sha1>cdjh0221k52wppwg5183qp6ds0p6ddk</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432895</id>
      <parentid>6432889</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T14:15:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>oblikovanje</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22575" xml:space="preserve">{{Bitka
| naziv = Bitka na Lijevču polju
| sukob = Drugi svjetski rat
| vrijeme = [[30. ožujka]] - [[7. travnja]] [[1945.]]
| mjesto = [[Lijevče polje]], [[NDH]] (danas BiH)
| ishod = pobjeda NDH
| strana1 = &lt;center&gt;[[Datoteka:Chetniks Flag.svg|100px]]&lt;br&gt;[[Četnici]]&lt;/center&gt;
| strana2 = &lt;center&gt;[[Datoteka:Flag of Independent State of Croatia.svg|100px|]]&lt;br&gt;[[NDH]]&lt;/center&gt;
| zapovjednik1 = [[Datoteka:Chetniks Flag.svg|20px]] [[Pavle Đurišić]]&lt;br&gt;[[Datoteka:Chetniks Flag.svg|20px]] [[Petar Bačević]]
| zapovjednik2 = {{DZ|NDH}} [[Vladimir Metikoš]]&lt;br&gt;{{DZ|NDH}} [[Marko Pavlović]]
| postrojbe1 = 17.000
| postrojbe2 = 27.940
| gubitci1 = 7000 mrtvih i ranjenih, 5000 zarobljenih, 5000 dezertiralo
| gubitci2 =  nepoznato
}}
'''Bitka na Lijevča polju''' je sukob koji se odigravao od [[30. ožujka]] do [[8. travnja]] [[1945.]] između [[Hrvatske oružane snage|Hrvatskih oružanih snaga NDH]] s jedne strane te [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslavenske vojske u otadžbini]] tj. [[Četnici|četnika]] s druge strane; nedaleko [[Banja Luka|Banje Luke]]. Snagama [[NDH]] je zapovjedao general [[Vladimir Metikoš]], a četničkima vojvoda [[Pavle Đurišić]]. Bitka  -  u kojoj su se frontalno sukobile snage NDH naoružane tenkovima i topništvom sa snagama četnika koje su bile organizirane za [[gerilsko ratovanje]] i imale nešto minobacača - završena je potpunim porazom četnika. Nakon 2. sv. rata četnički vođa Dragoljub Draža Mihajlović nazvao je bitku na Lijevču Polju &quot;drugim Kosovom&quot;.{{ni}}

Beogradski povjesničar Milan Radanović piše kritično o danas prevladavajućem narativu o bitci na Lijevča polju, kao - kako on iznosi - nastalome u pročetničkim krugovima krajem 20. stoljeća, za potrebe prikazivanja četničkih postrojbi kao znatnog borca i velike opasnosti za NDH, a koju da su prihvatili krugovi hrvatskih nacionalista. Radanović prihvaća da su u tom sukobu bile uključene znatne vojne snage i da su četnici bili posve razbijeni, ali govori: &quot;Dvodnevne borbe na Lijevče polju zbog relativno malih gubitaka i relativno slabog intenziteta borbi, u odnosu na broj angažovanih snaga, ne mogu se okarakterisati kao bitka&quot;.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |title=Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945) |author=Milan Radanović |orig-year=2015 |editor=Krunoslav Stojaković |language=srpski |pages=485 |publisher=Rosa Luxemburg Stiftung |location=Beograd &lt;!--accessdate=26. lipnja 2019. --&gt;}}&lt;/ref&gt;

== Što je prethodilo bitci ==

U jesen [[1944.]] četnici su bili raspršeni po tlu čitave bivše Jugoslavije. Postrojbe [[Crvena Armija|Crvene armije]] su ušle u [[Srbija|Srbiju]] i pomogle [[Tito]]vim partizanima u zarobljavanju i uništavanju četnika. Četnički zapovjednik Srbije, pukovnik Keserović, i njegove trupe, su bili zarobljeni, vodstvo pobijeno, a ljudstvo prisilno priključeno partizanima. Druga četnička vojska pod vodstvom &quot;popa&quot; [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]], generala Damjanovića, vojvode [[Dobroslav Jevđević|Dobroslava Jevđevića]] i generala [[Kosta Mušicki|Mušickog]] je preko Nijemaca poslana u [[Istra|Istru]] i [[Slovenija|Sloveniju]]. Treća i najveća četnička vojska bila je pod zapovjedništvom vojvode [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] i vojvode [[Petar Bačević|Petra Bačevića]]. Ta vojska se sastojala od 17.000 ljudi i u to vrijeme se nalazila u Crnoj Gori u blizini granice s [[NDH]]. Među njima je bilo četnika iz Sandžaka, BiH, Crne Gore i dijela Srbije.

== Četnički planovi ==

Kada su Nijemci počeli napuštati Crnu Goru četnici su odlučili poći s njima jer im u kraju preplavljenom partizanima nije bilo opstanka. Malo prije polaska stigla je zapovijed od četničkog vrhovnog zapovjednika [[Draža Mihailović|Draže Mihailovića]] (koji se nalazio u Srbiji) da krenu prema [[Bosna|Bosni]] gdje će se spojiti s navodnih &quot;100.000&quot; četnika iz Srbije; međutim pokušaj mobilizacije po selima u Srbiji koje su trebale provesti stalne (profesionalne) četničke posade nije uspio. Koncentracija je određena na prostoru između rijeka Bosne, Vrbasa i Save.  

Đurišićevi četnici - pretežnim dijelom Crnogorci - su [[5. prosinca]] 1944. krenuli sjeverno uz Drinu i u selu Kožuhe susreli se s Dražom Mihailovićem. Uz Dražu Mihalovića je bilo samo desetak tisuća ljudi, od najavljenih 100&amp;nbsp;000. Većina Mihailovićevih snaga tih zadnjih mjeseci su bili prisilno mobilizirani seljaci iz Srbije koji su bježali iz četnika prvom prilikom. 

Kakve su dalje bile četničke namjere postoji više verzija priče:
* neki ustaški emigranti su nakon rata iznosili ocjenu da su te četničke snage trebale napasti [[Zagreb]] (nakon što Nijemci odu iz njega), srušiti NDH i tako se pred zapadnim saveznicima dokazati kao &quot;snažna antifašistička vojska s kojom moraju računati&quot;;

* partizanski izvori iznose ocjenu da je Draža Mihailović želio iskoristiti Đurišićeve snage da se vrati u Srbiju i podigne &quot;antikomunistički ustanak&quot;; Đurišić to nije prihvatio, otkazao je poslušnost Mihailoviću i započeo je pokret svojih snaga prema Sloveniji;

* četnički izvori tvrde da je sam Draža naredio Đurišiću da krene prema Sloveniji i spoji se s tamošnjim četničkim snagama koje bi se predale Amerikancima. 

Prema pisanju &quot;Monitora&quot; iz Podgorice 2009. godine, Pavle Đurišić je stupio u kontakt s crnogorskim političarem [[Sekula Drljević|Sekulom Drljevićem]] koji se nalazio u egzilu u Zagrebu, te je bio u dobrim odnosima s [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem;]] Drljevićevim posredovanjem, postignut je dogovor da Đurišićeve snage kao &quot;[[Crnogorska narodna vojska (1945.)|Crnogorska narodna vojska]]&quot; pređu kod Slavonskog Broda na lijevu (sjevernu) obalu Save i potom budu željeznicom prebačeni prema Sloveniji. Međutim se Đurišić iznenada predomislio, te krenuo desnom (bosanskom) obalom Save u pravcu planine Motajnice i Lijevča Polja, tj. u generalnom pravcu [[Banja Luka|Banja Luke]]. Sekula Drljević je o Đurišićevom postupku odmah izvijestio Antu Pavelića, uz ocjenu da je Đurišiću sporazum poslužio samo da se riješi brige o dijelu teških ranjenika i bolesnika, koje je predao na skrb vlastima NDH; Drljević je predložio da vojne snage NDH silom zaustave Đurišićeve snage. U svakom slučaju, protumačiti namjere Pavla Đurišića, ocijeniti postupa li on još uvijek u dogovoru s Dražom Mihalovićem, bilo je vrhu NDH u tom času zapravo nemoguće, te je ono dalo zapovijed svojim snagama da Đurišićevim snagama zatvore put na Lijevča Polju.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.monitor.co.me/etnici-u-ustakom-logoru/ |title=Četnici u ustaškom logoru |date=17. travnja 2009. |language=crnogorski |publisher=Monitor |accessdate=30. travnja 2020.}}&lt;/ref&gt;

== Bitka ==
=== Početak bitke ===
Snage NDH koje su su nalazile u blizini činilo je 27.940 ljudi.{{ni}} [[30. ožujka]] 1945. četničke snage su prešle rijeku Vrbas i zauzele selo Razboj. Odatle je četnički Sandžački korpus krenuo prema rijeci Savi i selu Dolinama na putu prema [[Bosanska Gradiška|Bosanskoj Gradišci]]. U isto vrijeme tri satnije 5. bojne 10. ustaškog Stajaćeg djelatnog zdruga su po zapovjedi generala Metikoša krenule iz Banje Luke prema Bosanskoj Gradišci te zauzele položaj kod sela Gornje Doline. Tamo su se sukobili s četnicima ali su zbog nesrazmjera u broju morali početi uzmicati. Istovremeno je i domaće hrvatsko stanovništvo počelo bježati prema Bosanskoj Gradišci u strahu od četnika. Tih dana su četnici poharali sela Junuzovce i Gornje Doline, gdje su pobili - prema nekim navodima - oko 500 civila.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.hkv.hr/domovini/2-svjetski-rat/2704-etniki-zloini-u-ndh.html |title=Četnički zločini u NDH |author=Ivica Karamatić |date=6. lipnja 2008. |publisher=HKV |accessdate=25. lipnja 2019.}}&lt;/ref&gt;

[[2. travnja]] general Metikoš je s oklopnim snagama 6. hrvatske divizije napao četnike nedaleko Dolina i u poludnevnoj borbi ih odbacio. Tom prilikom ustaše su zarobili četničkog oficira kapetana Mijukovića. Predstavivši se kao Crnogorac po nacionalnosti, pristaša ideje nezavisne Crne Gore i sljedbenik [[Sekula Drljević|Sekule Drljevića]], Mijuković je dao ustaškim časnicima informacije o namjerama četničkog zapovjedništva.

=== Lomi se pripremani napad na Bosansku Gradišku ===

Slijedom dobivenih podataka general Metikoš i zapovjednik 17. hrvatske divizije general [[Marko Pavlović]] donose odluku o što skorijem odlučnom udaru na četnike. General Pavlović je isti dan prebacio u Bosansku Gradišku Oklopni sklop iz [[Novska|Novske]] i Topnički sklop iz [[Nova Gradiška|Nove Gradiške]] te poslao još dvije pješačke bojne. 5. bojnu 10. stajaćeg djelatnog sdruga su Metikoš i Pavlović postavili u mjesto Vrbačko kao osiguranje od mogućeg [[Partizani u Hrvatskoj|partizanskog]] napada. Istog dana u 12:00 sati ustaško topništvo je s tri mjesta započelo topničku vatru na četnički Sandžački korpus. Istodobno je ustaški oklopni sklop od 24 oklopna vozila punom brzinom ušao u Doline i vatrom iz strojnica počeo pucati po četnicima koji su počeli bezglavo bježati. Nakon sat vremena borba je bila gotova. Ustaše su zarobili 400 četnika, među njima i nekoliko oficira, dok je na bojnom polju navodno ostalo ležati 2.000 mrtvih i ranjenih četnika. 

=== Raskol u četničkom zapovjedništvu ===

Zbog neočekivanog poraza njihove prethodnice, u glavnini četničke vojske došlo je do razmirica pa i do oružanog obračunavanja među oficirima. Vojvoda Đurišić je tada dao strijeljati nekoliko crnogorskih četničkih časnika kako bi primirio ostale i spriječio pobunu. No to je samo pojačalo nezadovoljstvo Crnogoraca koji su najvećim dijelom bili prisilno mobilizirani. Kako je kapetan Mijuković pred ustaškim časnicima i predvidio, u noći 2./3. travnja veći broj - govori se o njih oko 5000 - Crnogoraca je dezertiralo iz četnika, prešlo ustašama i ponudilo im pomoć u borbi protiv četnika.

To je natjeralo Đurišića da promjeni plan - navodno je namjeravao zauzeti Bosansku Gradišku, a potom možda i Banja Luku - te je [[3. travnja]] naredio da sve preostale četničke snage trebaju prijeći na lijevu obalu rijeke [[Vrbas]], zauzeti Lijevča polje i sela Topole, Dubrave i [[Maglajani]], ondje se opskrbiti namirnicama i konjima te odatle krenuti preko Kozare prema [[Kordun]]u gdje bi se spojili s četnicima vojvode Đujića koji su im trebali krenuti u susret iz [[Slovenija|Slovenije]].

Dana [[4. travnja]] Đurišić se odlučio na proboj kroz ustaške redove. U međuvremenu ustaše su na brzinu gradili i pojačavali bunkere na cesti [[Bosanska Gradiška]]-Banja Luka. Izgradnjom bunkera upravljao je inženjerijski dopukovnik Josić. U bunkerima je bila smještena domobranska 2. bojna 4. lovačkog Zdruga. Svaki bunker je bio naoružan s po dva minobacača i jednim mitraljezom a posadu je činilo tridesetak ljudi. Bunkeri koji su bili smješteni na raskrižjima cesta, Novoj Topoli, Gornjoj Topoli, Maglajanima i Laktašima bili su dodatno ojačani s po jednim protuoklopnim topom. Na 40 km dužine ceste bila su izgrađena 22 bunkera. U Laktaše su neprimjetno stigli jedan ustaški oklopni sklop te dvije pješačke bojne i smjestili su se uz cestu prema Razboju. General Pavlović je postavio jedan oklopni sklop [[Ustaška obrana|Ustaške obrane]] na cestu prema Donjim Doljanima, iza njega 4. bojnu na kamionima a jednu oklopnu satniju u selo Bukovac. 3. bojnu pod zapovjedništvom ustaškog bojnika [[Ante Vrban]]a poslao je u okolicu Vilusa kako bi spriječili mogući napad partizana s Kozare.

=== Glavna bitka ===

U jutro [[5. travnja]] u 2.00 sati četnici započinju frontalni napad na bunkere i obasipaju ih ručnim bombama, vatrom iz pješačkog naoružanja te bacača. Domobrani u bunkerima su pričekali da im se četnici približe na dovoljnu blizinu a zatim su otvorili vatru iz strojnica, minobacača i topova što četnicima nanosi znatne gubitke i unosi pometnju među njih. To je potrajalo cijeli dan i nastavilo se u noć.

Četnik Mihajlo Minić je nakon rata opisao bitku ovim riječima: &quot;''Dolina Lijevča polja odjekuje grmljavinom od eksplozija granata i ručnih bombi. Ustaški tankovi brekću i seju vatru na sve strane. Noć se je pretvorila u dan.''&quot;

Ipak [[6. travnja]] u 6.00 sati četnički odredi Garani i Omladinski odred &quot;Gavrilo Princip&quot; pod vodstvom kapetana Perišića uspjeli su se probiti između bunkera i krenuli napasti 3. bojnu s leđa. General Pavlović je s dijelom svoje divizije odbio taj pokušaj i dodatnim ljudstvom zapriječio ugroženo mjesto i osigurao ga od daljnjih četničkog prodora, a zatim svoju pričuvu koja se sastojala i od dvije oklopne satnije, poslao cestom [[Bukovac (Bosanska Gradiška, BiH)|Bukovac]]-[[Turjak (Bosanska Gradiška, BiH)|Turjak]] u pomoć 3. bojni. S ostatkom snaga Pavlović se dao u lov na četničku grupu koja je činila oko 1000 ljudi. Uskoro su ih njegove oklopne snage sustigle i napale, pritisak na 3. bojnu je otklonjen a od 1000 četnika ubijeno je 500 dok su preostali pobjegli prema Kozari. 3. bojna, ojačana dvjema oklopnim satnijama krenula je u lov na preostalih 500 četnika. Dva dana kasnije jedna bojna 4. hrvatske divizije pod zapovjedništvom generala [[Zdenko Begić|Zdenka Begića]] naišla je na tu četničku grupu i u podnožju Kozare uništila ju u potpunosti.

Tijekom noći sa 6. na [[7. travnja]] zahvaljujući radu ustaških diverzanata panika u četničkim redovima dostiže vrhunac i četnici počinju bježati s lijeve na desnu obalu rijeke Vrbas s namjerom da se rasprše po obližnjim šumama. No u jutro 7. travnja ustaško topništvo počinje gađati čamce kojima su prelazili i time im odsjeca odstupnicu.

Kako su se u blizini [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]] i [[Sanski Most|Sanskog Mosta]] počele okupljati partizanske snage a ne želeći voditi istodobno borbu na dvije strane, zapovjednik 4. Sbora general [[Josip Metzger]] donosi odluku o konačnom napadu na preostale četničke snage koje su, ocjenjuje se, imale još oko 10&amp;nbsp;000 ljudi. 

Točno u 11:00 sati snage 6. i 17. hrvatske divizije započinju opći napad na četnike koji su se ukopali oko Razboja. Preko [[Doline (Prnjavor, BiH)|Dolina]] i [[Glamočani (Srbac, BiH)|Glamočana]] prema razboju kreće 1. oklopni sklop Ustaške obrane predvođen s 4 tenka PzKpfW IV Ausf.H, a za njim su napredovali motorizirana strojnička satnija i kamioni s pješaštvom. Jedan oklopni sklop 1. Zdruga ustaške obrane kreće cestom [[Brezovljani (Srbac, BiH)|Brezovljani]]-Glamočani. S juga Oklopni sklop 6. divizije tjera četnike iz mjesta Kukolj prema Razboju. Iza njega dolaze motorizirana strojnička satnija i dvije pješačke bojne koje započinju s četnicima frontalnu borbu. Domobrani izlaze iz bunkera i otvaraju snažnu i preciznu strojničku vatru.

Pod naletom ustaških tenkova i oklopnih kola lomi se četničko desno krilo i ustaše dospijevaju u njegovu pozadinu te ga [[strojnica]]ma tuku s leđa. Četnički Drinski korpus se osipa, a četnici uzalud pokušavaju zatvoriti mjesta ustaškog prodora. Pod neprekidnom ustaškom vatrom nastaje panika i rasulo među četnicima. Četnici napuštaju svoje položaje i pokušavaju se spasiti bijegom ali uzalud jer su bili opkoljeni sa svih strana. Ustaško pješaštvo uništava i posljednji otpor četnika koji se predaju. U 13:00 sati bitka je bila gotova. Crnogorci koji su prethodnihbio dana dezertitrali iz četnika pokopali su mrtve. Ratni plijen je golem. Zarobljeno je oko 5000 četnika, među njima i vojvoda Đurišić koji je pronađen zavezan užadima pod zaprežnim kolima, ispod kojih su ga suborci tako skrili i užadima osigurali stabilnost od mogućeg pada i otkrivanja, nadajući se da će tako osiguran i skriven tijekom noći lakše pobjeći. Morao je biti pažljivo čuvan da ga Crnogorci ne bi ubili. Osim Đurišića i Baćevića u bitci su ubijeni i znameniti gatački četnički zapovjednici [[Milorad M. Popović]] i pop [[Radojica Perišić]].

== Nakon bitke ==
 
Nakon bitke su Đurišić i glavni dio zarobljenih četnika odvedeni u ustaški logor u [[Stara Gradiška|Staroj Gradišci]], gdje se većina njih pridružila snagama NDH, stavivši se pod zapovjedništvo [[Sekula Drljević|Sekule Drljevića]], pod nazivom &quot;''Crnogorska narodna vojska''&quot;. 

Drljević i njegovi suradnici su odvojili grupu od oko 150 najočitijih pobornika velikosrpske politike oko vojvode Đurišića, te su ih prepustili onoj sudbini kakvu im već namijene ustaše. Izgleda prilično sigurnim da je Pavle Đurišić s još 30 suradnika ubijen u Jasenovcu, a za ostale se može pretpostaviti da su pobijeni u Staroj Gradišci.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.antifasisticki-vjesnik.org/hr/biblioteka/7/Jutarnji_list_promovira_cetnicku_i_ustasku_mitologiju/326/ |title=JUTARNJI LIST PROMOVIRA ČETNIČKU I USTAŠKU MITOLOGIJU |date=22. listopada 2018. |publisher=Antifašistički vjesnik, Zagreb |accessdate=25. lipnja 2019.}}&lt;/ref&gt; 

U svibnju su pripadnici CNV zajedno s ustašama, domobranima i hrvatskim civilima krenuli na povlačenje prema [[Austrija|Austriji]]. U Sloveniji su se, prema nekim kazivanjima, odvojili od vojske NDH. Kod [[Bleiburg]]a su se predali partizanima. Većina je pobijena na &quot;Križnom putu&quot;, rijetki preživjeli su završili u komunističkim logorima diljem [[SFRJ|Jugoslavije]]. Sekula Drljević je sa svojom suprugom izbjegao zarobljavanje i dospio u saveznički logor u [[Judenburg]]u; tu će ih 10. studenog 1945. godine oboje zaklati četnici.   

{{glavni|Crnogorska narodna vojska (1945.)}}

== Milan Radanović: kritika prikazivanja sukoba na Lijevča polju kao bitke ==
Beogradski historičar [[Milan Radanović]]  u svojoj knjizi &quot;Kazna i zločin: snage kolaboracije u Srbiji&quot; iz 2015. god. (izdanje ljevičarskog &quot;Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe&quot;) osporava narativ o sukobu [[Hrvatske oružane snage|HOS]] i [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVuO]] na Ljevča polju kao značajnoj bitci. On ipak konstatira da je bila riječ o većem sukobu, u kojemu su četničke snage razbijene i uglavnom zarobljene: &quot;... insistiranje na tezi o Bici na Lijevče polju ima za cilj da hrani stereotip kod srpskih i hrvatskih nacionalista o nekakvom velikom ratnom sukobu između četnika i ustaša, s obzirom na to da je očigledno da su se te dve formacije od sredine 1942. do kraja rata odnosile s međusobnom tolerancijom, najčešće izbegavajući oružanu borbu, uz povremene sukobe, ali i uz povremeno borbeno sadejstvo i još češće druge oblike saradnje protiv snaga NOVJ... Domaća istoriografija prihvata brojku od '2.700 ranjenika i bolesnika (najvećim dijelom od tifusa)' iz redova crnogorskih četnika i izbeglica koji su krajem marta 1945, preko Slavonskog Broda, prebačeni u Staru Gradišku, nakon potpisivanja sporazuma u Zagrebu... prema nekim izvorima taj broj je bio, ipak, prilično manji i iznosio je oko 800... koji su po prijemu injekcija i lekarske pomoći upućeni u Slavoniju na oporavak. Ovo ljudstvo je bilo spašeno i, po kazivanju, vodila se o njima prilična nega...  Nakon prebacivanja ranjenika i bolesnika u Staru Gradišku, na području Motajice, boravilo je oko 5.000-6.000 četnika pod Đurišićevom komandom... Partizanski izvori navode da su borbe na Lijevče polju, između četnika i ustaša, uz prekide, trajale dva dana, što potvrđuju i memoarski zapisi pripadnika četničke emigracije... U bezizlaznoj situaciji, Đurišić i njegovi oficiri odlučili su da se s oko 600-700 boraca prebace natrag na desnu obalu Vrbasa, a da ostatak, odnosno većina boraca i izbeglice, prihvate poziv Drljevićevih emisara, odnosno poziv na predaju, i evakuišu se za Staru Gradišku... dnevnom izveštaju Glavnog stožera Ministarstva oružanih snaga NDH ... (14. april 1945), sumiraju se podaci iz izveštaja 7. hrvatske divizije Oružanih snaga NDH o borbama s crnogorskim četnicima na Lijevče polju. 'Poginuo je 331 četnik, velik broj ih je ranjen, a 9.538 ih se predalo, među kojima i 3.241 izbjeglica. Naši su gubitci mali, svega tri poginula i osam ranjenih, zbog upotrebe topničtva, oklopnih kola i samovoza.' U izveštaju se dalje navodi da se 'skupina od 3.000' preostalih četnika pod Đurišićevom komandom u noći 11-12. aprila prebacila na levu obalu Vrbasa...Navođenje uveličanih protivničkih gubitaka i umanjenih vlastitih gubitaka karakteristično je za izvore ustaške provenijencije tokom celog Drugog svetskog rata...Navedene izvore ustaškog porekla demantuje dnevni izveštaj nemačke Komande kopnene vojske (Vermahta) od 9. aprila 1945, u kom se navodi da se jedinicama potčinjenim toj komandi na području Bosanske Gradiške (reč je o jedinicama iz sastava Oružanih snaga NDH), predalo 5.500 četnika... Nakon nekoliko dana boravka u Staroj Gradiški, Đurišić i njegovi oficiri pokušali su samovoljno da izvedu iz tvrđave vojnike pod njihovom prethodnom komandom, u čemu su ih osujetile ustaše koje su razoružale crnogorske četnike, nakon čega je vojni sud, formiran pod ustaškim patronatom od dojučerašnjih Đurišićevih četnika, sada lojalnih crnogorskom separatističkom lideru Sekuli Drljeviću, odlučio ko je podoban za prihvat u CNV, a ko je nepouzdani element koga treba prepustiti ustaškim egzekutorima. U ovu drugu kategoriju vojni sud je svrstao, prema podacima emigrantske memoaristike, oko 130-150 crnogorskih četničkih oficira i politički angažovanih ličnosti, na čelu s Đurišićem, koji su u očima crnogorskih separatista važili za nepouzdane, odnosno za nosioce prosrpske politike.&quot;&lt;ref&gt;Milan Radanović, op. cit., str. 485-493&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Literatura ==

* [[Milan Basta|Basta, Milan]]-''Rat je završio sedam dana kasnije''
* ''Proces protiv Draže Mihailovića'', Vijesnik 1948.
* &quot;Američki ''Srbobran''&quot; od 2. listopada 1950.
* &quot;''Iskra''&quot; München, od 24. 5. 1951. članak &quot;''Kad je krvca iz zemlje provrela''&quot;.
* Iz zapisnika o preslušavanju popa Perišića 01.05.1945. pismohrana časopisa &quot;''Drina''&quot;.
* Alvin E. Conski, ''izvještaji Draže Mihailovića'', pročitano na zasjedanju Američkog kongresa 24.05.1945.
* Boško N. Kostić, &quot;''Za istoriju naših dana''&quot;, München.

{{Drugi svjetski rat u Jugoslaviji}}

[[Kategorija:Bitke u NDH|Lijevče polje]]
[[Kategorija:Četničke bitke u Drugom svjetskom ratu|Lijevče polje]]
[[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom ratu]]</text>
      <sha1>snxu5xmvzjstyl1dk3mitq8dqhhqb56</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pelješki most</title>
    <ns>0</ns>
    <id>64524</id>
    <revision>
      <id>6432852</id>
      <parentid>6432734</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T12:47:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Gabica</username>
        <id>118782</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13555" xml:space="preserve">{{Infookvir most
| Ime                       = Pelješki most 
| Slika                     = Pelješac bridge - Most Pelješac - Croatia - 2022-06-16.jpg
| Opis slike                = 
| Premošćuje                = [[Malostonski zaljev]]
| Mjesto                    = [[Komarna]], [[Brijesta]]
| Vrijeme gradnje           = [[23. travnja]] [[2018.]] - [[27. siječnja]] [[2022.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|first=Krešimir|last=Žabec|date=2022-01-27|title=Završen je Pelješki most! Nakon 1277 dana gotovi su svi radovi na velebnom objektu|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/zavrsen-je-peljeski-most-nakon-1277-dana-gotovi-su-svi-radovi-na-velebnom-objektu-15150452|access-date=2022-07-26|website=Jutarnji list}}&lt;/ref&gt;
| Završetak gradnje         = [[2022.]]
| Otvorenje                 =26. srpnja 2022. 
| Saniranje                 = 
| Rušenje                   = 
| Uprava nad mostom         = 
| Konstrukcija              = 
| Namjena                   = 
| Mostarina                 = 
| Projektant                = Marjan Pipenbaher
| Suradnici                 = 
| Graditelj                 = China Road and Bridge Corporation
| Podizvođači               = 
| Ukupna dužina             = 2404
| Visina mosta              = 55
| Širina mosta              = 21
| Najveći raspon            = 285
| z. širina                 = 42.91666667
| z. dužina                 = 17.53333333
| Karta                     = Pelješac bridge location map.svg
}} 

'''Pelješki most''' je [[most]] u [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanskoj županiji]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koji premošćuje [[Malostonski zaljev]] između [[Komarna|Komarne]] na kopnu i [[Brijesta|Brijeste]] na poluotoku [[Pelješac|Pelješcu]] i tako cestovno ostvaruje kontinuitet teritorija Republike Hrvatske prekinut uskim koridorom kojim [[Bosna i Hercegovina]] kod [[Neum]]a izlazi na more. Izgrađen je u sklopu projekta [[Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom]]. 

Ideju o gradnji mosta prvi put je [[1997.]] godine objavio dubrovačko-neretvanski župan [[Ivan Šprlje]] ([[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]]). Most je [[2000.]] dodan u prostorni plan županije, a onda su [[2005.]] i [[2007.]] svečano otvarani radovi na izgradnji kojom je do [[2010.]] bilo realizirano tri posto prvotnog projekta, uz utrošenih 246 milijuna kuna i tek 71 milijun kuna ostvaren gradnjom.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba |last=Pajić |first=Darko |date=2018-04-18 |title=Sanader ga 'gradio' dvaput: Kako smo čekajući gradnju Pelješkog mosta izgubili najmanje 14 godina |url=https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/sanader-ga-gradio-dvaput-kako-smo-cekajuci-gradnju-peljeskog-mosta-izgubili-najmanje-14-godina/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210722044116/https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/sanader-ga-gradio-dvaput-kako-smo-cekajuci-gradnju-peljeskog-mosta-izgubili-najmanje-14-godina/ |archive-date=2021-07-22 |website=Novi list}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Žabec |first=Krešimir |date=2011-08-24 |title=Nikad ispričana priča o Pelješkom mostu: Tri puta živio, tri puta umro, tri vlade mučio je gradnjom |url=https://web.archive.org/web/20170830193340/http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/nikad-ispricana-prica-o-peljeskom-mostu-tri-puta-zivio-tri-puta-umro-tri-vlade-mucio-je-gradnjom.-opet-je-ozivio/1815171/ |url-status=live |access-date=2021-07-22 |website=Jutarnji list}}&lt;/ref&gt; Hrvatska [[2013.]] pristupa [[Europska unija|Europskoj uniji]], čime se otvara mogućnost da ona sufinancira izgradnju; godine [[2015.]] iz fondova unije Hrvatskoj je odobreno 330 milijuna eura za financiranje 85% troškova gradnje. Natječaj raspisan 2017. godine u travnju 2018. dobiva [[Kina|kineska]] tvrtka ''China Road and Bridge Corporation'' s ponudom od 2 milijarde kuna i rokom izgradnje od 36 mjeseci.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;  

U srpnju 2021. godine postavljen je posljednji segment grede mosta, a radovi na mostu završeni su 26. siječnja&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2022-01-27|title=Jutarnji list - Završen je Pelješki most! Nakon 1277 dana gotovi su svi radovi na velebnom objektu|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/zavrsen-je-peljeski-most-nakon-1277-dana-gotovi-su-svi-radovi-na-velebnom-objektu-15150452|access-date=2022-06-05|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}&lt;/ref&gt;. Pristupne ceste s nekoliko vijadukata i tunela neće biti završene do srpnja 2022. godine.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citiranje weba |first=Krešimir |last=Žabec |date=2021-07-23 |title=Jutarnji list - Pogledajte dizanje zadnjeg dijela Pelješkog mosta, doznali smo kada će biti pušten u promet |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/pogledajte-dizanje-zadnjeg-dijela-peljeskog-mosta-doznali-smo-kada-ce-biti-pusten-u-promet-15090341 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210724002025/https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/pogledajte-dizanje-zadnjeg-dijela-peljeskog-mosta-doznali-smo-kada-ce-biti-pusten-u-promet-15090341 |archive-date=2021-07-24 |access-date=2021-07-26 |website=Jutarnji list}}&lt;/ref&gt;

Most je ovješenog tipa, ukupne duljine 2404 m sa šest glavnih stupova i trinaest raspona od [[čelik]]a duljine od 72 do 285 metara, prema dizajnu Marjana Pipenbahera iz slovenske tvrtke Ponting.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Pelješac Bridge |url=https://www.ponting.si/en/projects/peljesac-bridge-115.html |access-date=2021-07-22 |website=ponting.si}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |last=Pipenabher |first=Marjan |date=2018-12-24 |title=Projektiranje i analiza mosta Pelješac |url=https://hrcak.srce.hr/214101 |journal=Elektronički zbornik radova Građevinskog fakulteta |language=hr |volume=8 |issue=16}}&lt;/ref&gt;  Visinom od 55 metara udovoljilo se zahtjevu Bosne i Hercegovine za osiguranjem nesmetanog prolaska brodova do Neuma. Dubina mora pod mostom iznosi gotovo stalnih 27 metara, a zbog tla sastavljenog od debelih naslaga [[Glina (tlo)|gline]] i [[mulj]]a cijeli most je temeljen na stotinu metara dugačkim čeličnim cijevima promjera dva metra zabijenim u morsko dno. Lokacija mosta podložna je djelovanju jakih vjetrova i nalazi se u zoni znatne [[Potres|seizmičke]] aktivnosti. Most se nalazi u osjetljivom [[Zaštita prirode|ekološkom]] području Malostonskog zaljeva koji je 1983. proglašen [[Rezervat prirode|rezervatom prirode]] u moru, a zaštićen je i ekološkom mrežom [[Natura 2000]].&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

== Povijest izgradnje ==
[[Slika:Pelješac_bridge_-_Pelješki_most_-_installation_of_the_last_segment_2021-07-21.jpg|lijevo|mini|Ugradnja posljednjeg segmenta, srpanj 2021.]]
[[Slika:Pelješac_bridge_-_Pelješki_most_-_deck_and_cables_2021-07-21.jpg|lijevo|mini|Stup i kabeli, srpanj 2021.]]
Geološka struktura tla u području mosta istraživana je od 2004. do 2011. u šezdeset bušotina koje su išle 130 m ispod dna, a izvoditelj je 2018. po novom projektu istražio dodatnih sedamnaest.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |date=2012-10-16 |title=Počela probna bušenja tla za temelje – Vijesti — Dubrovački vjesnik |url=https://web.archive.org/web/20121016065041/http://www.dubrovacki.hr/clanak/19121/pocela-probna-busenja-tla-za-temelje |access-date=2021-07-22 |website=web.archive.org}}&lt;/ref&gt; Prvotni dizajn&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Radić |first=Jure |last2=Šavor |first2=Zlatko |last3=Hrelja |first3=Gordana |last4=Mujkanović |first4=Nijaz |title=Most Pelješac |url=http://www.casopis-gradjevinar.hr/arhiva/article/252 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170914085757/http://casopis-gradjevinar.hr/arhiva/article/252 |archive-date=2017-09-14 |access-date=2021-07-22 |website=www.casopis-gradjevinar.hr}}&lt;/ref&gt; autora sa zagrebačkog [[Građevinski fakultet u Zagrebu|Građevinskog fakulteta]] nikad nije realiziran, a projekt kojim je osigurano [[Europska unija|financiranje fondova Europske unije]], 357 milijuna [[Euro|eura]] bespovratnih sredstava ili 85 posto prihvatljivih troškova koji se procjenjuju na ukupno 420 milijuna eura,&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |title=Plenković potpisao ugovor s kineskim konzorcijem o izgradnji Pelješkog mosta, poslao poruku BiH i ustvrdio: 'Ovako Hrvatska postaje jedinstvena' |language=en |work=Jutarnji list |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/plenkovic-potpisao-ugovor-s-kineskim-konzorcijem-o-izgradnji-peljeskog-mosta-poslao-poruku-bih-i-ustvrdio-ovako-hrvatska-postaje-jedinstvena/7275129/ |accessdate=2018-04-25}}&lt;/ref&gt; bio je onaj Marjana Pipenbahera.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Ugovor o gradnji Pelješkoga mosta potpisan je [[23. travnja]] [[2018.]] s kineskom tvrtkom ''China Road and Bridge Corporation''. Na gradilište 27. prosinca 2018. doplovljava kineski potopni brod ''Zhen Hua 7'' s tri manja plovila i velikom dizalica za postavljanje pilota. Dopremljena su brodom i dva testna [[Pilot (građevinarstvo)|pilota]] i dovedeni kineski radnici koji će raditi na gradnji. Stometarske cijevi zabijaju se u dno na mjestima gdje će biti stupovi mosta, a na njima se na dnu izlijevaju betonski temelji, betonska naglavnica, i na njoj stupovi, piloni, mosta.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |date=2018-12-27 |title=Na gradilište Pelješkog mosta stigao kineski potopni brod s testnim pilonima |url=https://slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/vijesti/hrvatska-i-svijet/na-gradiliste-peljeskog-mosta-stigao-kineski-potopni-brod-s-testnim-pilotima-grdosijom-su-doplovili-i-radnici-stigla-je-i-ogromna-dizalica-581762 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210722134631/https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/vijesti/hrvatska-i-svijet/na-gradiliste-peljeskog-mosta-stigao-kineski-potopni-brod-s-testnim-pilotima-grdosijom-su-doplovili-i-radnici-stigla-je-i-ogromna-dizalica-581762 |archive-date=2021-07-22 |access-date=2021-07-22 |website=Dubrovački vjesnik}}&lt;/ref&gt; Prvi pilot u dno je nakon višednevnog odgađanja zbog jakog juga postavljen 20. siječnja 2019. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |date=2019-01-20 |title=HRT: Postavljen prvi stalni pilot Pelješkog mosta |url=https://web.archive.org/web/20190602202626/https://vijesti.hrt.hr/483976/pocelo-postavljanje-prvog-stalnog-pilota-peljeskog-mosta |url-status=live |access-date=2021-07-22 |website=Hrvatska radiotelevizija}}&lt;/ref&gt;[[File:Pelješac_Bridge_Construction_02.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Pelje%C5%A1ac_Bridge_Construction_02.jpg|mini|Pogled na zaljev i stupove mosta, lipanj 2020.]]
[[Datoteka:Pelješac bridge - Pelješki most - link road construction 2021-06.jpg|mini|Gradilište pristupne ceste na Pelješcu, lipanj 2021.]]

Dovršetak prve faze gradnje mosta obilježen je 11. travnja 2019. za posjeta kineskog premijera [[Li Keqiang|Lija Keqianga]] summitu [[Kina + 16]] i pratećem [[Poslovni forum zemalja Srednje i Istočne Europe i Kine|poslovnom forumu]] u Dubrovniku. Li i hrvatski premijer [[Andrej Plenković]] otkrivaju spomen-ploču i zajedničkim pritiskanjem tipkala pokreću zabijanje najdužeg, 128-metarskog čeličnog pilota.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |date=2020-08-08 |title=HRT: Li Keqiang i Andrej Plenković obišli gradilište Pelješkog mosta |url=https://web.archive.org/web/20200808021649/https://vijesti.hrt.hr/504023/li-keqiang-i-andrej-plenkovic-na-gradilistu-peljeskog-mosta |url-status=live |access-date=2021-07-22 |website=Hrvatska radiotelevizija}}&lt;/ref&gt;

Brod ''Da Yu Sia'' s prvih dvadeset i devet dijelova čelične konstrukcije doplovio je 24. veljače 2020. nakon jednomjesečne plovidbe iz Kine na sidrište kod luke Ploče.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |date=2020-02-24 |title=HRT: Stigao brod s čeličnom konstrukcijom za Pelješki most |url=https://web.archive.org/web/20200225160121/https://vijesti.hrt.hr/585060/stigao-brod-s-celicnom-konstrukcijom-za-peljeski-most |url-status=live |access-date=2021-07-22 |website=Hrvatska radiotelevizija}}&lt;/ref&gt; Neki stupovi mosta već su bili dovršeni i pripremljeni za montažu prvih raspona. Velika dizalica s broda je dijelove mosta iskrcavala na plutajuće platforme koje su potom remorkeri odvlačili do mjesta za ugradnju.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |date=2020-03-01 |title=HRT: Kineski radnici na Pelješkom mostu ne posustaju |url=https://web.archive.org/web/20200301172451/https://vijesti.hrt.hr/586796/kineski-radnici-na-peljeskom-mostu-ne-postustaju |access-date=2021-07-22 |website=web.archive.org}}&lt;/ref&gt;

Do kraja srpnja 2021. postavljeni su i zavareni svi segmenti mosta, a preostaje postavljanje hidroizolacije, ograde i asfaltiranje prometnice. Na kopnenoj strani kod Komarne cestu od 2 km koja most spaja s [[Jadranska magistrala|Jadranskom magistralom]] grade ''China Road and Bridge Corporation'' i ''[[Strabag]]''. Na Pelješcu se gradi 30 km nove ceste: na dijelu od mosta do postojeće ceste ''Strabag'' je probio tunele od 500 i 2500 metara, a grade se vijadukti od 80, 150 i 500 metara, a ostatak od 18 km gradi tvrtka ''Avax'' s vijaduktom od 200 m kao i dvama tunelima od 1300 m i mostom od 500 m kojim će u sklopu [[ston]]ske obilaznice biti premošćen Stonski kanal.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

[[Datoteka:Pelješac bridge and new link roads - Pelješki most i nove pristupne ceste.png|središte|mini|upright=1.8|Most i ceste u izgradnji]]

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Pelješac Bridge}}
* [https://www.ponting.si/en/projects/peljesac-bridge-115.html Pelješki most na stranici projektanta (Ponting)]
* [http://www.casopis-gradjevinar.hr/arhiva/article/252 Prvotni projekt mosta] i njegova [https://www.youtube.com/watch?v=MlJK2y_j6MI vizualizacija]

[[Kategorija:Cestovni mostovi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Pelješac]]</text>
      <sha1>29uv4pvx5bo7knsy6wawdaipk1gwxxy</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432891</id>
      <parentid>6432852</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T14:07:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/Gabica|Gabica]] ([[User talk:Gabica|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Ponor|Ponor]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13567" xml:space="preserve">{{Infookvir most
| Ime                       = Pelješki most 
| Slika                     = Pelješac bridge - Most Pelješac - Croatia - 2022-06-16.jpg
| Opis slike                = 
| Premošćuje                = [[Malostonski zaljev]]
| Mjesto                    = [[Komarna]], [[Brijesta]]
| Vrijeme gradnje           = [[23. travnja]] [[2018.]] - [[27. siječnja]] [[2022.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|first=Krešimir|last=Žabec|date=2022-01-27|title=Završen je Pelješki most! Nakon 1277 dana gotovi su svi radovi na velebnom objektu|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/zavrsen-je-peljeski-most-nakon-1277-dana-gotovi-su-svi-radovi-na-velebnom-objektu-15150452|access-date=2022-07-26|website=Jutarnji list}}&lt;/ref&gt;
| Završetak gradnje         = [[2022.]]
| Otvorenje                 =26. srpnja 2022. (planirano) 
| Saniranje                 = 
| Rušenje                   = 
| Uprava nad mostom         = 
| Konstrukcija              = 
| Namjena                   = 
| Mostarina                 = 
| Projektant                = Marjan Pipenbaher
| Suradnici                 = 
| Graditelj                 = China Road and Bridge Corporation
| Podizvođači               = 
| Ukupna dužina             = 2404
| Visina mosta              = 55
| Širina mosta              = 21
| Najveći raspon            = 285
| z. širina                 = 42.91666667
| z. dužina                 = 17.53333333
| Karta                     = Pelješac bridge location map.svg
}} 

'''Pelješki most''' je [[most]] u [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanskoj županiji]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koji premošćuje [[Malostonski zaljev]] između [[Komarna|Komarne]] na kopnu i [[Brijesta|Brijeste]] na poluotoku [[Pelješac|Pelješcu]] i tako cestovno ostvaruje kontinuitet teritorija Republike Hrvatske prekinut uskim koridorom kojim [[Bosna i Hercegovina]] kod [[Neum]]a izlazi na more. Izgrađen je u sklopu projekta [[Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom]]. 

Ideju o gradnji mosta prvi put je [[1997.]] godine objavio dubrovačko-neretvanski župan [[Ivan Šprlje]] ([[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]]). Most je [[2000.]] dodan u prostorni plan županije, a onda su [[2005.]] i [[2007.]] svečano otvarani radovi na izgradnji kojom je do [[2010.]] bilo realizirano tri posto prvotnog projekta, uz utrošenih 246 milijuna kuna i tek 71 milijun kuna ostvaren gradnjom.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba |last=Pajić |first=Darko |date=2018-04-18 |title=Sanader ga 'gradio' dvaput: Kako smo čekajući gradnju Pelješkog mosta izgubili najmanje 14 godina |url=https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/sanader-ga-gradio-dvaput-kako-smo-cekajuci-gradnju-peljeskog-mosta-izgubili-najmanje-14-godina/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210722044116/https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/sanader-ga-gradio-dvaput-kako-smo-cekajuci-gradnju-peljeskog-mosta-izgubili-najmanje-14-godina/ |archive-date=2021-07-22 |website=Novi list}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Žabec |first=Krešimir |date=2011-08-24 |title=Nikad ispričana priča o Pelješkom mostu: Tri puta živio, tri puta umro, tri vlade mučio je gradnjom |url=https://web.archive.org/web/20170830193340/http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/nikad-ispricana-prica-o-peljeskom-mostu-tri-puta-zivio-tri-puta-umro-tri-vlade-mucio-je-gradnjom.-opet-je-ozivio/1815171/ |url-status=live |access-date=2021-07-22 |website=Jutarnji list}}&lt;/ref&gt; Hrvatska [[2013.]] pristupa [[Europska unija|Europskoj uniji]], čime se otvara mogućnost da ona sufinancira izgradnju; godine [[2015.]] iz fondova unije Hrvatskoj je odobreno 330 milijuna eura za financiranje 85% troškova gradnje. Natječaj raspisan 2017. godine u travnju 2018. dobiva [[Kina|kineska]] tvrtka ''China Road and Bridge Corporation'' s ponudom od 2 milijarde kuna i rokom izgradnje od 36 mjeseci.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;  

U srpnju 2021. godine postavljen je posljednji segment grede mosta, a radovi na mostu završeni su 26. siječnja&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2022-01-27|title=Jutarnji list - Završen je Pelješki most! Nakon 1277 dana gotovi su svi radovi na velebnom objektu|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/zavrsen-je-peljeski-most-nakon-1277-dana-gotovi-su-svi-radovi-na-velebnom-objektu-15150452|access-date=2022-06-05|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}&lt;/ref&gt;. Pristupne ceste s nekoliko vijadukata i tunela neće biti završene do srpnja 2022. godine.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citiranje weba |first=Krešimir |last=Žabec |date=2021-07-23 |title=Jutarnji list - Pogledajte dizanje zadnjeg dijela Pelješkog mosta, doznali smo kada će biti pušten u promet |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/pogledajte-dizanje-zadnjeg-dijela-peljeskog-mosta-doznali-smo-kada-ce-biti-pusten-u-promet-15090341 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210724002025/https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/pogledajte-dizanje-zadnjeg-dijela-peljeskog-mosta-doznali-smo-kada-ce-biti-pusten-u-promet-15090341 |archive-date=2021-07-24 |access-date=2021-07-26 |website=Jutarnji list}}&lt;/ref&gt;

Most je ovješenog tipa, ukupne duljine 2404 m sa šest glavnih stupova i trinaest raspona od [[čelik]]a duljine od 72 do 285 metara, prema dizajnu Marjana Pipenbahera iz slovenske tvrtke Ponting.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Pelješac Bridge |url=https://www.ponting.si/en/projects/peljesac-bridge-115.html |access-date=2021-07-22 |website=ponting.si}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |last=Pipenabher |first=Marjan |date=2018-12-24 |title=Projektiranje i analiza mosta Pelješac |url=https://hrcak.srce.hr/214101 |journal=Elektronički zbornik radova Građevinskog fakulteta |language=hr |volume=8 |issue=16}}&lt;/ref&gt;  Visinom od 55 metara udovoljilo se zahtjevu Bosne i Hercegovine za osiguranjem nesmetanog prolaska brodova do Neuma. Dubina mora pod mostom iznosi gotovo stalnih 27 metara, a zbog tla sastavljenog od debelih naslaga [[Glina (tlo)|gline]] i [[mulj]]a cijeli most je temeljen na stotinu metara dugačkim čeličnim cijevima promjera dva metra zabijenim u morsko dno. Lokacija mosta podložna je djelovanju jakih vjetrova i nalazi se u zoni znatne [[Potres|seizmičke]] aktivnosti. Most se nalazi u osjetljivom [[Zaštita prirode|ekološkom]] području Malostonskog zaljeva koji je 1983. proglašen [[Rezervat prirode|rezervatom prirode]] u moru, a zaštićen je i ekološkom mrežom [[Natura 2000]].&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

== Povijest izgradnje ==
[[Slika:Pelješac_bridge_-_Pelješki_most_-_installation_of_the_last_segment_2021-07-21.jpg|lijevo|mini|Ugradnja posljednjeg segmenta, srpanj 2021.]]
[[Slika:Pelješac_bridge_-_Pelješki_most_-_deck_and_cables_2021-07-21.jpg|lijevo|mini|Stup i kabeli, srpanj 2021.]]
Geološka struktura tla u području mosta istraživana je od 2004. do 2011. u šezdeset bušotina koje su išle 130 m ispod dna, a izvoditelj je 2018. po novom projektu istražio dodatnih sedamnaest.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |date=2012-10-16 |title=Počela probna bušenja tla za temelje – Vijesti — Dubrovački vjesnik |url=https://web.archive.org/web/20121016065041/http://www.dubrovacki.hr/clanak/19121/pocela-probna-busenja-tla-za-temelje |access-date=2021-07-22 |website=web.archive.org}}&lt;/ref&gt; Prvotni dizajn&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Radić |first=Jure |last2=Šavor |first2=Zlatko |last3=Hrelja |first3=Gordana |last4=Mujkanović |first4=Nijaz |title=Most Pelješac |url=http://www.casopis-gradjevinar.hr/arhiva/article/252 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170914085757/http://casopis-gradjevinar.hr/arhiva/article/252 |archive-date=2017-09-14 |access-date=2021-07-22 |website=www.casopis-gradjevinar.hr}}&lt;/ref&gt; autora sa zagrebačkog [[Građevinski fakultet u Zagrebu|Građevinskog fakulteta]] nikad nije realiziran, a projekt kojim je osigurano [[Europska unija|financiranje fondova Europske unije]], 357 milijuna [[Euro|eura]] bespovratnih sredstava ili 85 posto prihvatljivih troškova koji se procjenjuju na ukupno 420 milijuna eura,&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |title=Plenković potpisao ugovor s kineskim konzorcijem o izgradnji Pelješkog mosta, poslao poruku BiH i ustvrdio: 'Ovako Hrvatska postaje jedinstvena' |language=en |work=Jutarnji list |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/plenkovic-potpisao-ugovor-s-kineskim-konzorcijem-o-izgradnji-peljeskog-mosta-poslao-poruku-bih-i-ustvrdio-ovako-hrvatska-postaje-jedinstvena/7275129/ |accessdate=2018-04-25}}&lt;/ref&gt; bio je onaj Marjana Pipenbahera.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Ugovor o gradnji Pelješkoga mosta potpisan je [[23. travnja]] [[2018.]] s kineskom tvrtkom ''China Road and Bridge Corporation''. Na gradilište 27. prosinca 2018. doplovljava kineski potopni brod ''Zhen Hua 7'' s tri manja plovila i velikom dizalica za postavljanje pilota. Dopremljena su brodom i dva testna [[Pilot (građevinarstvo)|pilota]] i dovedeni kineski radnici koji će raditi na gradnji. Stometarske cijevi zabijaju se u dno na mjestima gdje će biti stupovi mosta, a na njima se na dnu izlijevaju betonski temelji, betonska naglavnica, i na njoj stupovi, piloni, mosta.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |date=2018-12-27 |title=Na gradilište Pelješkog mosta stigao kineski potopni brod s testnim pilonima |url=https://slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/vijesti/hrvatska-i-svijet/na-gradiliste-peljeskog-mosta-stigao-kineski-potopni-brod-s-testnim-pilotima-grdosijom-su-doplovili-i-radnici-stigla-je-i-ogromna-dizalica-581762 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210722134631/https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/vijesti/hrvatska-i-svijet/na-gradiliste-peljeskog-mosta-stigao-kineski-potopni-brod-s-testnim-pilotima-grdosijom-su-doplovili-i-radnici-stigla-je-i-ogromna-dizalica-581762 |archive-date=2021-07-22 |access-date=2021-07-22 |website=Dubrovački vjesnik}}&lt;/ref&gt; Prvi pilot u dno je nakon višednevnog odgađanja zbog jakog juga postavljen 20. siječnja 2019. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |date=2019-01-20 |title=HRT: Postavljen prvi stalni pilot Pelješkog mosta |url=https://web.archive.org/web/20190602202626/https://vijesti.hrt.hr/483976/pocelo-postavljanje-prvog-stalnog-pilota-peljeskog-mosta |url-status=live |access-date=2021-07-22 |website=Hrvatska radiotelevizija}}&lt;/ref&gt;[[File:Pelješac_Bridge_Construction_02.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Pelje%C5%A1ac_Bridge_Construction_02.jpg|mini|Pogled na zaljev i stupove mosta, lipanj 2020.]]
[[Datoteka:Pelješac bridge - Pelješki most - link road construction 2021-06.jpg|mini|Gradilište pristupne ceste na Pelješcu, lipanj 2021.]]

Dovršetak prve faze gradnje mosta obilježen je 11. travnja 2019. za posjeta kineskog premijera [[Li Keqiang|Lija Keqianga]] summitu [[Kina + 16]] i pratećem [[Poslovni forum zemalja Srednje i Istočne Europe i Kine|poslovnom forumu]] u Dubrovniku. Li i hrvatski premijer [[Andrej Plenković]] otkrivaju spomen-ploču i zajedničkim pritiskanjem tipkala pokreću zabijanje najdužeg, 128-metarskog čeličnog pilota.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |date=2020-08-08 |title=HRT: Li Keqiang i Andrej Plenković obišli gradilište Pelješkog mosta |url=https://web.archive.org/web/20200808021649/https://vijesti.hrt.hr/504023/li-keqiang-i-andrej-plenkovic-na-gradilistu-peljeskog-mosta |url-status=live |access-date=2021-07-22 |website=Hrvatska radiotelevizija}}&lt;/ref&gt;

Brod ''Da Yu Sia'' s prvih dvadeset i devet dijelova čelične konstrukcije doplovio je 24. veljače 2020. nakon jednomjesečne plovidbe iz Kine na sidrište kod luke Ploče.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |date=2020-02-24 |title=HRT: Stigao brod s čeličnom konstrukcijom za Pelješki most |url=https://web.archive.org/web/20200225160121/https://vijesti.hrt.hr/585060/stigao-brod-s-celicnom-konstrukcijom-za-peljeski-most |url-status=live |access-date=2021-07-22 |website=Hrvatska radiotelevizija}}&lt;/ref&gt; Neki stupovi mosta već su bili dovršeni i pripremljeni za montažu prvih raspona. Velika dizalica s broda je dijelove mosta iskrcavala na plutajuće platforme koje su potom remorkeri odvlačili do mjesta za ugradnju.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |date=2020-03-01 |title=HRT: Kineski radnici na Pelješkom mostu ne posustaju |url=https://web.archive.org/web/20200301172451/https://vijesti.hrt.hr/586796/kineski-radnici-na-peljeskom-mostu-ne-postustaju |access-date=2021-07-22 |website=web.archive.org}}&lt;/ref&gt;

Do kraja srpnja 2021. postavljeni su i zavareni svi segmenti mosta, a preostaje postavljanje hidroizolacije, ograde i asfaltiranje prometnice. Na kopnenoj strani kod Komarne cestu od 2 km koja most spaja s [[Jadranska magistrala|Jadranskom magistralom]] grade ''China Road and Bridge Corporation'' i ''[[Strabag]]''. Na Pelješcu se gradi 30 km nove ceste: na dijelu od mosta do postojeće ceste ''Strabag'' je probio tunele od 500 i 2500 metara, a grade se vijadukti od 80, 150 i 500 metara, a ostatak od 18 km gradi tvrtka ''Avax'' s vijaduktom od 200 m kao i dvama tunelima od 1300 m i mostom od 500 m kojim će u sklopu [[ston]]ske obilaznice biti premošćen Stonski kanal.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

[[Datoteka:Pelješac bridge and new link roads - Pelješki most i nove pristupne ceste.png|središte|mini|upright=1.8|Most i ceste u izgradnji]]

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Pelješac Bridge}}
* [https://www.ponting.si/en/projects/peljesac-bridge-115.html Pelješki most na stranici projektanta (Ponting)]
* [http://www.casopis-gradjevinar.hr/arhiva/article/252 Prvotni projekt mosta] i njegova [https://www.youtube.com/watch?v=MlJK2y_j6MI vizualizacija]

[[Kategorija:Cestovni mostovi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Pelješac]]</text>
      <sha1>4yoeh4kyw2n0eovtygf66g3hp90f2e7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432962</id>
      <parentid>6432891</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T17:28:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>46.188.129.55</ip>
      </contributor>
      <comment>Popravljeno</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13555" xml:space="preserve">{{Infookvir most
| Ime                       = Pelješki most 
| Slika                     = Pelješac bridge - Most Pelješac - Croatia - 2022-06-16.jpg
| Opis slike                = 
| Premošćuje                = [[Malostonski zaljev]]
| Mjesto                    = [[Komarna]], [[Brijesta]]
| Vrijeme gradnje           = [[23. travnja]] [[2018.]] - [[27. siječnja]] [[2022.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|first=Krešimir|last=Žabec|date=2022-01-27|title=Završen je Pelješki most! Nakon 1277 dana gotovi su svi radovi na velebnom objektu|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/zavrsen-je-peljeski-most-nakon-1277-dana-gotovi-su-svi-radovi-na-velebnom-objektu-15150452|access-date=2022-07-26|website=Jutarnji list}}&lt;/ref&gt;
| Završetak gradnje         = [[2022.]]
| Otvorenje                 =26. srpnja 2022. 
| Saniranje                 = 
| Rušenje                   = 
| Uprava nad mostom         = 
| Konstrukcija              = 
| Namjena                   = 
| Mostarina                 = 
| Projektant                = Marjan Pipenbaher
| Suradnici                 = 
| Graditelj                 = China Road and Bridge Corporation
| Podizvođači               = 
| Ukupna dužina             = 2404
| Visina mosta              = 55
| Širina mosta              = 21
| Najveći raspon            = 285
| z. širina                 = 42.91666667
| z. dužina                 = 17.53333333
| Karta                     = Pelješac bridge location map.svg
}} 

'''Pelješki most''' je [[most]] u [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanskoj županiji]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koji premošćuje [[Malostonski zaljev]] između [[Komarna|Komarne]] na kopnu i [[Brijesta|Brijeste]] na poluotoku [[Pelješac|Pelješcu]] i tako cestovno ostvaruje kontinuitet teritorija Republike Hrvatske prekinut uskim koridorom kojim [[Bosna i Hercegovina]] kod [[Neum]]a izlazi na more. Izgrađen je u sklopu projekta [[Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom]]. 

Ideju o gradnji mosta prvi put je [[1997.]] godine objavio dubrovačko-neretvanski župan [[Ivan Šprlje]] ([[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]]). Most je [[2000.]] dodan u prostorni plan županije, a onda su [[2005.]] i [[2007.]] svečano otvarani radovi na izgradnji kojom je do [[2010.]] bilo realizirano tri posto prvotnog projekta, uz utrošenih 246 milijuna kuna i tek 71 milijun kuna ostvaren gradnjom.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba |last=Pajić |first=Darko |date=2018-04-18 |title=Sanader ga 'gradio' dvaput: Kako smo čekajući gradnju Pelješkog mosta izgubili najmanje 14 godina |url=https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/sanader-ga-gradio-dvaput-kako-smo-cekajuci-gradnju-peljeskog-mosta-izgubili-najmanje-14-godina/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210722044116/https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/sanader-ga-gradio-dvaput-kako-smo-cekajuci-gradnju-peljeskog-mosta-izgubili-najmanje-14-godina/ |archive-date=2021-07-22 |website=Novi list}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Žabec |first=Krešimir |date=2011-08-24 |title=Nikad ispričana priča o Pelješkom mostu: Tri puta živio, tri puta umro, tri vlade mučio je gradnjom |url=https://web.archive.org/web/20170830193340/http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/nikad-ispricana-prica-o-peljeskom-mostu-tri-puta-zivio-tri-puta-umro-tri-vlade-mucio-je-gradnjom.-opet-je-ozivio/1815171/ |url-status=live |access-date=2021-07-22 |website=Jutarnji list}}&lt;/ref&gt; Hrvatska [[2013.]] pristupa [[Europska unija|Europskoj uniji]], čime se otvara mogućnost da ona sufinancira izgradnju; godine [[2015.]] iz fondova unije Hrvatskoj je odobreno 330 milijuna eura za financiranje 85% troškova gradnje. Natječaj raspisan 2017. godine u travnju 2018. dobiva [[Kina|kineska]] tvrtka ''China Road and Bridge Corporation'' s ponudom od 2 milijarde kuna i rokom izgradnje od 36 mjeseci.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;  

U srpnju 2021. godine postavljen je posljednji segment grede mosta, a radovi na mostu završeni su 26. siječnja&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2022-01-27|title=Jutarnji list - Završen je Pelješki most! Nakon 1277 dana gotovi su svi radovi na velebnom objektu|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/zavrsen-je-peljeski-most-nakon-1277-dana-gotovi-su-svi-radovi-na-velebnom-objektu-15150452|access-date=2022-06-05|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}&lt;/ref&gt;. Pristupne ceste s nekoliko vijadukata i tunela neće biti završene do srpnja 2022. godine.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citiranje weba |first=Krešimir |last=Žabec |date=2021-07-23 |title=Jutarnji list - Pogledajte dizanje zadnjeg dijela Pelješkog mosta, doznali smo kada će biti pušten u promet |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/pogledajte-dizanje-zadnjeg-dijela-peljeskog-mosta-doznali-smo-kada-ce-biti-pusten-u-promet-15090341 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210724002025/https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/pogledajte-dizanje-zadnjeg-dijela-peljeskog-mosta-doznali-smo-kada-ce-biti-pusten-u-promet-15090341 |archive-date=2021-07-24 |access-date=2021-07-26 |website=Jutarnji list}}&lt;/ref&gt;

Most je ovješenog tipa, ukupne duljine 2404 m sa šest glavnih stupova i trinaest raspona od [[čelik]]a duljine od 72 do 285 metara, prema dizajnu Marjana Pipenbahera iz slovenske tvrtke Ponting.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Pelješac Bridge |url=https://www.ponting.si/en/projects/peljesac-bridge-115.html |access-date=2021-07-22 |website=ponting.si}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |last=Pipenabher |first=Marjan |date=2018-12-24 |title=Projektiranje i analiza mosta Pelješac |url=https://hrcak.srce.hr/214101 |journal=Elektronički zbornik radova Građevinskog fakulteta |language=hr |volume=8 |issue=16}}&lt;/ref&gt;  Visinom od 55 metara udovoljilo se zahtjevu Bosne i Hercegovine za osiguranjem nesmetanog prolaska brodova do Neuma. Dubina mora pod mostom iznosi gotovo stalnih 27 metara, a zbog tla sastavljenog od debelih naslaga [[Glina (tlo)|gline]] i [[mulj]]a cijeli most je temeljen na stotinu metara dugačkim čeličnim cijevima promjera dva metra zabijenim u morsko dno. Lokacija mosta podložna je djelovanju jakih vjetrova i nalazi se u zoni znatne [[Potres|seizmičke]] aktivnosti. Most se nalazi u osjetljivom [[Zaštita prirode|ekološkom]] području Malostonskog zaljeva koji je 1983. proglašen [[Rezervat prirode|rezervatom prirode]] u moru, a zaštićen je i ekološkom mrežom [[Natura 2000]].&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

== Povijest izgradnje ==
[[Slika:Pelješac_bridge_-_Pelješki_most_-_installation_of_the_last_segment_2021-07-21.jpg|lijevo|mini|Ugradnja posljednjeg segmenta, srpanj 2021.]]
[[Slika:Pelješac_bridge_-_Pelješki_most_-_deck_and_cables_2021-07-21.jpg|lijevo|mini|Stup i kabeli, srpanj 2021.]]
Geološka struktura tla u području mosta istraživana je od 2004. do 2011. u šezdeset bušotina koje su išle 130 m ispod dna, a izvoditelj je 2018. po novom projektu istražio dodatnih sedamnaest.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |date=2012-10-16 |title=Počela probna bušenja tla za temelje – Vijesti — Dubrovački vjesnik |url=https://web.archive.org/web/20121016065041/http://www.dubrovacki.hr/clanak/19121/pocela-probna-busenja-tla-za-temelje |access-date=2021-07-22 |website=web.archive.org}}&lt;/ref&gt; Prvotni dizajn&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Radić |first=Jure |last2=Šavor |first2=Zlatko |last3=Hrelja |first3=Gordana |last4=Mujkanović |first4=Nijaz |title=Most Pelješac |url=http://www.casopis-gradjevinar.hr/arhiva/article/252 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170914085757/http://casopis-gradjevinar.hr/arhiva/article/252 |archive-date=2017-09-14 |access-date=2021-07-22 |website=www.casopis-gradjevinar.hr}}&lt;/ref&gt; autora sa zagrebačkog [[Građevinski fakultet u Zagrebu|Građevinskog fakulteta]] nikad nije realiziran, a projekt kojim je osigurano [[Europska unija|financiranje fondova Europske unije]], 357 milijuna [[Euro|eura]] bespovratnih sredstava ili 85 posto prihvatljivih troškova koji se procjenjuju na ukupno 420 milijuna eura,&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |title=Plenković potpisao ugovor s kineskim konzorcijem o izgradnji Pelješkog mosta, poslao poruku BiH i ustvrdio: 'Ovako Hrvatska postaje jedinstvena' |language=en |work=Jutarnji list |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/plenkovic-potpisao-ugovor-s-kineskim-konzorcijem-o-izgradnji-peljeskog-mosta-poslao-poruku-bih-i-ustvrdio-ovako-hrvatska-postaje-jedinstvena/7275129/ |accessdate=2018-04-25}}&lt;/ref&gt; bio je onaj Marjana Pipenbahera.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Ugovor o gradnji Pelješkoga mosta potpisan je [[23. travnja]] [[2018.]] s kineskom tvrtkom ''China Road and Bridge Corporation''. Na gradilište 27. prosinca 2018. doplovljava kineski potopni brod ''Zhen Hua 7'' s tri manja plovila i velikom dizalica za postavljanje pilota. Dopremljena su brodom i dva testna [[Pilot (građevinarstvo)|pilota]] i dovedeni kineski radnici koji će raditi na gradnji. Stometarske cijevi zabijaju se u dno na mjestima gdje će biti stupovi mosta, a na njima se na dnu izlijevaju betonski temelji, betonska naglavnica, i na njoj stupovi, piloni, mosta.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |date=2018-12-27 |title=Na gradilište Pelješkog mosta stigao kineski potopni brod s testnim pilonima |url=https://slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/vijesti/hrvatska-i-svijet/na-gradiliste-peljeskog-mosta-stigao-kineski-potopni-brod-s-testnim-pilotima-grdosijom-su-doplovili-i-radnici-stigla-je-i-ogromna-dizalica-581762 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210722134631/https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/vijesti/hrvatska-i-svijet/na-gradiliste-peljeskog-mosta-stigao-kineski-potopni-brod-s-testnim-pilotima-grdosijom-su-doplovili-i-radnici-stigla-je-i-ogromna-dizalica-581762 |archive-date=2021-07-22 |access-date=2021-07-22 |website=Dubrovački vjesnik}}&lt;/ref&gt; Prvi pilot u dno je nakon višednevnog odgađanja zbog jakog juga postavljen 20. siječnja 2019. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |date=2019-01-20 |title=HRT: Postavljen prvi stalni pilot Pelješkog mosta |url=https://web.archive.org/web/20190602202626/https://vijesti.hrt.hr/483976/pocelo-postavljanje-prvog-stalnog-pilota-peljeskog-mosta |url-status=live |access-date=2021-07-22 |website=Hrvatska radiotelevizija}}&lt;/ref&gt;[[File:Pelješac_Bridge_Construction_02.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Pelje%C5%A1ac_Bridge_Construction_02.jpg|mini|Pogled na zaljev i stupove mosta, lipanj 2020.]]
[[Datoteka:Pelješac bridge - Pelješki most - link road construction 2021-06.jpg|mini|Gradilište pristupne ceste na Pelješcu, lipanj 2021.]]

Dovršetak prve faze gradnje mosta obilježen je 11. travnja 2019. za posjeta kineskog premijera [[Li Keqiang|Lija Keqianga]] summitu [[Kina + 16]] i pratećem [[Poslovni forum zemalja Srednje i Istočne Europe i Kine|poslovnom forumu]] u Dubrovniku. Li i hrvatski premijer [[Andrej Plenković]] otkrivaju spomen-ploču i zajedničkim pritiskanjem tipkala pokreću zabijanje najdužeg, 128-metarskog čeličnog pilota.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |date=2020-08-08 |title=HRT: Li Keqiang i Andrej Plenković obišli gradilište Pelješkog mosta |url=https://web.archive.org/web/20200808021649/https://vijesti.hrt.hr/504023/li-keqiang-i-andrej-plenkovic-na-gradilistu-peljeskog-mosta |url-status=live |access-date=2021-07-22 |website=Hrvatska radiotelevizija}}&lt;/ref&gt;

Brod ''Da Yu Sia'' s prvih dvadeset i devet dijelova čelične konstrukcije doplovio je 24. veljače 2020. nakon jednomjesečne plovidbe iz Kine na sidrište kod luke Ploče.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |date=2020-02-24 |title=HRT: Stigao brod s čeličnom konstrukcijom za Pelješki most |url=https://web.archive.org/web/20200225160121/https://vijesti.hrt.hr/585060/stigao-brod-s-celicnom-konstrukcijom-za-peljeski-most |url-status=live |access-date=2021-07-22 |website=Hrvatska radiotelevizija}}&lt;/ref&gt; Neki stupovi mosta već su bili dovršeni i pripremljeni za montažu prvih raspona. Velika dizalica s broda je dijelove mosta iskrcavala na plutajuće platforme koje su potom remorkeri odvlačili do mjesta za ugradnju.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |date=2020-03-01 |title=HRT: Kineski radnici na Pelješkom mostu ne posustaju |url=https://web.archive.org/web/20200301172451/https://vijesti.hrt.hr/586796/kineski-radnici-na-peljeskom-mostu-ne-postustaju |access-date=2021-07-22 |website=web.archive.org}}&lt;/ref&gt;

Do kraja srpnja 2021. postavljeni su i zavareni svi segmenti mosta, a preostaje postavljanje hidroizolacije, ograde i asfaltiranje prometnice. Na kopnenoj strani kod Komarne cestu od 2 km koja most spaja s [[Jadranska magistrala|Jadranskom magistralom]] grade ''China Road and Bridge Corporation'' i ''[[Strabag]]''. Na Pelješcu se gradi 30 km nove ceste: na dijelu od mosta do postojeće ceste ''Strabag'' je probio tunele od 500 i 2500 metara, a grade se vijadukti od 80, 150 i 500 metara, a ostatak od 18 km gradi tvrtka ''Avax'' s vijaduktom od 200 m kao i dvama tunelima od 1300 m i mostom od 500 m kojim će u sklopu [[ston]]ske obilaznice biti premošćen Stonski kanal.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

[[Datoteka:Pelješac bridge and new link roads - Pelješki most i nove pristupne ceste.png|središte|mini|upright=1.8|Most i ceste u izgradnji]]

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Pelješac Bridge}}
* [https://www.ponting.si/en/projects/peljesac-bridge-115.html Pelješki most na stranici projektanta (Ponting)]
* [http://www.casopis-gradjevinar.hr/arhiva/article/252 Prvotni projekt mosta] i njegova [https://www.youtube.com/watch?v=MlJK2y_j6MI vizualizacija]

[[Kategorija:Cestovni mostovi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Pelješac]]</text>
      <sha1>29uv4pvx5bo7knsy6wawdaipk1gwxxy</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433061</id>
      <parentid>6432962</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T21:16:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Šaholjubac</username>
        <id>211973</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13563" xml:space="preserve">{{Infookvir most
| Ime                       = Pelješki most 
| Slika                     = Pelješac bridge - Most Pelješac - Croatia - 2022-06-16.jpg
| Opis slike                = 
| Premošćuje                = [[Malostonski zaljev]]
| Mjesto                    = [[Komarna]], [[Brijesta]]
| Vrijeme gradnje           = [[23. travnja]] [[2018.]] - [[27. siječnja]] [[2022.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|first=Krešimir|last=Žabec|date=2022-01-27|title=Završen je Pelješki most! Nakon 1277 dana gotovi su svi radovi na velebnom objektu|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/zavrsen-je-peljeski-most-nakon-1277-dana-gotovi-su-svi-radovi-na-velebnom-objektu-15150452|access-date=2022-07-26|website=Jutarnji list}}&lt;/ref&gt;
| Završetak gradnje         = [[2022.]]
| Otvorenje                 =[[26. srpnja]] [[2022.]] 
| Saniranje                 = 
| Rušenje                   = 
| Uprava nad mostom         = 
| Konstrukcija              = 
| Namjena                   = 
| Mostarina                 = 
| Projektant                = Marjan Pipenbaher
| Suradnici                 = 
| Graditelj                 = China Road and Bridge Corporation
| Podizvođači               = 
| Ukupna dužina             = 2404
| Visina mosta              = 55
| Širina mosta              = 21
| Najveći raspon            = 285
| z. širina                 = 42.91666667
| z. dužina                 = 17.53333333
| Karta                     = Pelješac bridge location map.svg
}} 

'''Pelješki most''' je [[most]] u [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanskoj županiji]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koji premošćuje [[Malostonski zaljev]] između [[Komarna|Komarne]] na kopnu i [[Brijesta|Brijeste]] na poluotoku [[Pelješac|Pelješcu]] i tako cestovno ostvaruje kontinuitet teritorija Republike Hrvatske prekinut uskim koridorom kojim [[Bosna i Hercegovina]] kod [[Neum]]a izlazi na more. Izgrađen je u sklopu projekta [[Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom]]. 

Ideju o gradnji mosta prvi put je [[1997.]] godine objavio dubrovačko-neretvanski župan [[Ivan Šprlje]] ([[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]]). Most je [[2000.]] dodan u prostorni plan županije, a onda su [[2005.]] i [[2007.]] svečano otvarani radovi na izgradnji kojom je do [[2010.]] bilo realizirano tri posto prvotnog projekta, uz utrošenih 246 milijuna kuna i tek 71 milijun kuna ostvaren gradnjom.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba |last=Pajić |first=Darko |date=2018-04-18 |title=Sanader ga 'gradio' dvaput: Kako smo čekajući gradnju Pelješkog mosta izgubili najmanje 14 godina |url=https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/sanader-ga-gradio-dvaput-kako-smo-cekajuci-gradnju-peljeskog-mosta-izgubili-najmanje-14-godina/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210722044116/https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/sanader-ga-gradio-dvaput-kako-smo-cekajuci-gradnju-peljeskog-mosta-izgubili-najmanje-14-godina/ |archive-date=2021-07-22 |website=Novi list}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Žabec |first=Krešimir |date=2011-08-24 |title=Nikad ispričana priča o Pelješkom mostu: Tri puta živio, tri puta umro, tri vlade mučio je gradnjom |url=https://web.archive.org/web/20170830193340/http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/nikad-ispricana-prica-o-peljeskom-mostu-tri-puta-zivio-tri-puta-umro-tri-vlade-mucio-je-gradnjom.-opet-je-ozivio/1815171/ |url-status=live |access-date=2021-07-22 |website=Jutarnji list}}&lt;/ref&gt; Hrvatska [[2013.]] pristupa [[Europska unija|Europskoj uniji]], čime se otvara mogućnost da ona sufinancira izgradnju; godine [[2015.]] iz fondova unije Hrvatskoj je odobreno 330 milijuna eura za financiranje 85% troškova gradnje. Natječaj raspisan 2017. godine u travnju 2018. dobiva [[Kina|kineska]] tvrtka ''China Road and Bridge Corporation'' s ponudom od 2 milijarde kuna i rokom izgradnje od 36 mjeseci.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;  

U srpnju 2021. godine postavljen je posljednji segment grede mosta, a radovi na mostu završeni su 26. siječnja&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2022-01-27|title=Jutarnji list - Završen je Pelješki most! Nakon 1277 dana gotovi su svi radovi na velebnom objektu|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/zavrsen-je-peljeski-most-nakon-1277-dana-gotovi-su-svi-radovi-na-velebnom-objektu-15150452|access-date=2022-06-05|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}&lt;/ref&gt;. Pristupne ceste s nekoliko vijadukata i tunela neće biti završene do srpnja 2022. godine.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citiranje weba |first=Krešimir |last=Žabec |date=2021-07-23 |title=Jutarnji list - Pogledajte dizanje zadnjeg dijela Pelješkog mosta, doznali smo kada će biti pušten u promet |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/pogledajte-dizanje-zadnjeg-dijela-peljeskog-mosta-doznali-smo-kada-ce-biti-pusten-u-promet-15090341 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210724002025/https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/pogledajte-dizanje-zadnjeg-dijela-peljeskog-mosta-doznali-smo-kada-ce-biti-pusten-u-promet-15090341 |archive-date=2021-07-24 |access-date=2021-07-26 |website=Jutarnji list}}&lt;/ref&gt;

Most je ovješenog tipa, ukupne duljine 2404 m sa šest glavnih stupova i trinaest raspona od [[čelik]]a duljine od 72 do 285 metara, prema dizajnu Marjana Pipenbahera iz slovenske tvrtke Ponting.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Pelješac Bridge |url=https://www.ponting.si/en/projects/peljesac-bridge-115.html |access-date=2021-07-22 |website=ponting.si}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |last=Pipenabher |first=Marjan |date=2018-12-24 |title=Projektiranje i analiza mosta Pelješac |url=https://hrcak.srce.hr/214101 |journal=Elektronički zbornik radova Građevinskog fakulteta |language=hr |volume=8 |issue=16}}&lt;/ref&gt;  Visinom od 55 metara udovoljilo se zahtjevu Bosne i Hercegovine za osiguranjem nesmetanog prolaska brodova do Neuma. Dubina mora pod mostom iznosi gotovo stalnih 27 metara, a zbog tla sastavljenog od debelih naslaga [[Glina (tlo)|gline]] i [[mulj]]a cijeli most je temeljen na stotinu metara dugačkim čeličnim cijevima promjera dva metra zabijenim u morsko dno. Lokacija mosta podložna je djelovanju jakih vjetrova i nalazi se u zoni znatne [[Potres|seizmičke]] aktivnosti. Most se nalazi u osjetljivom [[Zaštita prirode|ekološkom]] području Malostonskog zaljeva koji je 1983. proglašen [[Rezervat prirode|rezervatom prirode]] u moru, a zaštićen je i ekološkom mrežom [[Natura 2000]].&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

== Povijest izgradnje ==
[[Slika:Pelješac_bridge_-_Pelješki_most_-_installation_of_the_last_segment_2021-07-21.jpg|lijevo|mini|Ugradnja posljednjeg segmenta, srpanj 2021.]]
[[Slika:Pelješac_bridge_-_Pelješki_most_-_deck_and_cables_2021-07-21.jpg|lijevo|mini|Stup i kabeli, srpanj 2021.]]
Geološka struktura tla u području mosta istraživana je od 2004. do 2011. u šezdeset bušotina koje su išle 130 m ispod dna, a izvoditelj je 2018. po novom projektu istražio dodatnih sedamnaest.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |date=2012-10-16 |title=Počela probna bušenja tla za temelje – Vijesti — Dubrovački vjesnik |url=https://web.archive.org/web/20121016065041/http://www.dubrovacki.hr/clanak/19121/pocela-probna-busenja-tla-za-temelje |access-date=2021-07-22 |website=web.archive.org}}&lt;/ref&gt; Prvotni dizajn&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Radić |first=Jure |last2=Šavor |first2=Zlatko |last3=Hrelja |first3=Gordana |last4=Mujkanović |first4=Nijaz |title=Most Pelješac |url=http://www.casopis-gradjevinar.hr/arhiva/article/252 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170914085757/http://casopis-gradjevinar.hr/arhiva/article/252 |archive-date=2017-09-14 |access-date=2021-07-22 |website=www.casopis-gradjevinar.hr}}&lt;/ref&gt; autora sa zagrebačkog [[Građevinski fakultet u Zagrebu|Građevinskog fakulteta]] nikad nije realiziran, a projekt kojim je osigurano [[Europska unija|financiranje fondova Europske unije]], 357 milijuna [[Euro|eura]] bespovratnih sredstava ili 85 posto prihvatljivih troškova koji se procjenjuju na ukupno 420 milijuna eura,&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |title=Plenković potpisao ugovor s kineskim konzorcijem o izgradnji Pelješkog mosta, poslao poruku BiH i ustvrdio: 'Ovako Hrvatska postaje jedinstvena' |language=en |work=Jutarnji list |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/plenkovic-potpisao-ugovor-s-kineskim-konzorcijem-o-izgradnji-peljeskog-mosta-poslao-poruku-bih-i-ustvrdio-ovako-hrvatska-postaje-jedinstvena/7275129/ |accessdate=2018-04-25}}&lt;/ref&gt; bio je onaj Marjana Pipenbahera.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Ugovor o gradnji Pelješkoga mosta potpisan je [[23. travnja]] [[2018.]] s kineskom tvrtkom ''China Road and Bridge Corporation''. Na gradilište 27. prosinca 2018. doplovljava kineski potopni brod ''Zhen Hua 7'' s tri manja plovila i velikom dizalica za postavljanje pilota. Dopremljena su brodom i dva testna [[Pilot (građevinarstvo)|pilota]] i dovedeni kineski radnici koji će raditi na gradnji. Stometarske cijevi zabijaju se u dno na mjestima gdje će biti stupovi mosta, a na njima se na dnu izlijevaju betonski temelji, betonska naglavnica, i na njoj stupovi, piloni, mosta.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |date=2018-12-27 |title=Na gradilište Pelješkog mosta stigao kineski potopni brod s testnim pilonima |url=https://slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/vijesti/hrvatska-i-svijet/na-gradiliste-peljeskog-mosta-stigao-kineski-potopni-brod-s-testnim-pilotima-grdosijom-su-doplovili-i-radnici-stigla-je-i-ogromna-dizalica-581762 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210722134631/https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/vijesti/hrvatska-i-svijet/na-gradiliste-peljeskog-mosta-stigao-kineski-potopni-brod-s-testnim-pilotima-grdosijom-su-doplovili-i-radnici-stigla-je-i-ogromna-dizalica-581762 |archive-date=2021-07-22 |access-date=2021-07-22 |website=Dubrovački vjesnik}}&lt;/ref&gt; Prvi pilot u dno je nakon višednevnog odgađanja zbog jakog juga postavljen 20. siječnja 2019. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |date=2019-01-20 |title=HRT: Postavljen prvi stalni pilot Pelješkog mosta |url=https://web.archive.org/web/20190602202626/https://vijesti.hrt.hr/483976/pocelo-postavljanje-prvog-stalnog-pilota-peljeskog-mosta |url-status=live |access-date=2021-07-22 |website=Hrvatska radiotelevizija}}&lt;/ref&gt;[[File:Pelješac_Bridge_Construction_02.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Pelje%C5%A1ac_Bridge_Construction_02.jpg|mini|Pogled na zaljev i stupove mosta, lipanj 2020.]]
[[Datoteka:Pelješac bridge - Pelješki most - link road construction 2021-06.jpg|mini|Gradilište pristupne ceste na Pelješcu, lipanj 2021.]]

Dovršetak prve faze gradnje mosta obilježen je 11. travnja 2019. za posjeta kineskog premijera [[Li Keqiang|Lija Keqianga]] summitu [[Kina + 16]] i pratećem [[Poslovni forum zemalja Srednje i Istočne Europe i Kine|poslovnom forumu]] u Dubrovniku. Li i hrvatski premijer [[Andrej Plenković]] otkrivaju spomen-ploču i zajedničkim pritiskanjem tipkala pokreću zabijanje najdužeg, 128-metarskog čeličnog pilota.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |date=2020-08-08 |title=HRT: Li Keqiang i Andrej Plenković obišli gradilište Pelješkog mosta |url=https://web.archive.org/web/20200808021649/https://vijesti.hrt.hr/504023/li-keqiang-i-andrej-plenkovic-na-gradilistu-peljeskog-mosta |url-status=live |access-date=2021-07-22 |website=Hrvatska radiotelevizija}}&lt;/ref&gt;

Brod ''Da Yu Sia'' s prvih dvadeset i devet dijelova čelične konstrukcije doplovio je 24. veljače 2020. nakon jednomjesečne plovidbe iz Kine na sidrište kod luke Ploče.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |date=2020-02-24 |title=HRT: Stigao brod s čeličnom konstrukcijom za Pelješki most |url=https://web.archive.org/web/20200225160121/https://vijesti.hrt.hr/585060/stigao-brod-s-celicnom-konstrukcijom-za-peljeski-most |url-status=live |access-date=2021-07-22 |website=Hrvatska radiotelevizija}}&lt;/ref&gt; Neki stupovi mosta već su bili dovršeni i pripremljeni za montažu prvih raspona. Velika dizalica s broda je dijelove mosta iskrcavala na plutajuće platforme koje su potom remorkeri odvlačili do mjesta za ugradnju.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |date=2020-03-01 |title=HRT: Kineski radnici na Pelješkom mostu ne posustaju |url=https://web.archive.org/web/20200301172451/https://vijesti.hrt.hr/586796/kineski-radnici-na-peljeskom-mostu-ne-postustaju |access-date=2021-07-22 |website=web.archive.org}}&lt;/ref&gt;

Do kraja srpnja 2021. postavljeni su i zavareni svi segmenti mosta, a preostaje postavljanje hidroizolacije, ograde i asfaltiranje prometnice. Na kopnenoj strani kod Komarne cestu od 2 km koja most spaja s [[Jadranska magistrala|Jadranskom magistralom]] grade ''China Road and Bridge Corporation'' i ''[[Strabag]]''. Na Pelješcu se gradi 30 km nove ceste: na dijelu od mosta do postojeće ceste ''Strabag'' je probio tunele od 500 i 2500 metara, a grade se vijadukti od 80, 150 i 500 metara, a ostatak od 18 km gradi tvrtka ''Avax'' s vijaduktom od 200 m kao i dvama tunelima od 1300 m i mostom od 500 m kojim će u sklopu [[ston]]ske obilaznice biti premošćen Stonski kanal.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

[[Datoteka:Pelješac bridge and new link roads - Pelješki most i nove pristupne ceste.png|središte|mini|upright=1.8|Most i ceste u izgradnji]]

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Pelješac Bridge}}
* [https://www.ponting.si/en/projects/peljesac-bridge-115.html Pelješki most na stranici projektanta (Ponting)]
* [http://www.casopis-gradjevinar.hr/arhiva/article/252 Prvotni projekt mosta] i njegova [https://www.youtube.com/watch?v=MlJK2y_j6MI vizualizacija]

[[Kategorija:Cestovni mostovi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Pelješac]]</text>
      <sha1>tt5pvak81r41r3sr3h8710iqiz1gqyq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433065</id>
      <parentid>6433061</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T21:22:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Šaholjubac</username>
        <id>211973</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13565" xml:space="preserve">{{Infookvir most
| Ime                       = Pelješki most 
| Slika                     = Pelješac bridge - Most Pelješac - Croatia - 2022-06-16.jpg
| Opis slike                = 
| Premošćuje                = [[Malostonski zaljev]]
| Mjesto                    = [[Komarna]], [[Brijesta]]
| Vrijeme gradnje           = [[23. travnja]] [[2018.]] – [[27. siječnja]] [[2022.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|first=Krešimir|last=Žabec|date=2022-01-27|title=Završen je Pelješki most! Nakon 1277 dana gotovi su svi radovi na velebnom objektu|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/zavrsen-je-peljeski-most-nakon-1277-dana-gotovi-su-svi-radovi-na-velebnom-objektu-15150452|access-date=2022-07-26|website=Jutarnji list}}&lt;/ref&gt;
| Završetak gradnje         = [[2022.]]
| Otvorenje                 =[[26. srpnja]] [[2022.]] 
| Saniranje                 = 
| Rušenje                   = 
| Uprava nad mostom         = 
| Konstrukcija              = 
| Namjena                   = 
| Mostarina                 = 
| Projektant                = Marjan Pipenbaher
| Suradnici                 = 
| Graditelj                 = China Road and Bridge Corporation
| Podizvođači               = 
| Ukupna dužina             = 2404
| Visina mosta              = 55
| Širina mosta              = 21
| Najveći raspon            = 285
| z. širina                 = 42.91666667
| z. dužina                 = 17.53333333
| Karta                     = Pelješac bridge location map.svg
}} 

'''Pelješki most''' je [[most]] u [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanskoj županiji]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koji premošćuje [[Malostonski zaljev]] između [[Komarna|Komarne]] na kopnu i [[Brijesta|Brijeste]] na poluotoku [[Pelješac|Pelješcu]] i tako cestovno ostvaruje kontinuitet teritorija Republike Hrvatske prekinut uskim koridorom kojim [[Bosna i Hercegovina]] kod [[Neum]]a izlazi na more. Izgrađen je u sklopu projekta [[Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom]]. 

Ideju o gradnji mosta prvi put je [[1997.]] godine objavio dubrovačko-neretvanski župan [[Ivan Šprlje]] ([[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]]). Most je [[2000.]] dodan u prostorni plan županije, a onda su [[2005.]] i [[2007.]] svečano otvarani radovi na izgradnji kojom je do [[2010.]] bilo realizirano tri posto prvotnog projekta, uz utrošenih 246 milijuna kuna i tek 71 milijun kuna ostvaren gradnjom.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba |last=Pajić |first=Darko |date=2018-04-18 |title=Sanader ga 'gradio' dvaput: Kako smo čekajući gradnju Pelješkog mosta izgubili najmanje 14 godina |url=https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/sanader-ga-gradio-dvaput-kako-smo-cekajuci-gradnju-peljeskog-mosta-izgubili-najmanje-14-godina/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210722044116/https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/sanader-ga-gradio-dvaput-kako-smo-cekajuci-gradnju-peljeskog-mosta-izgubili-najmanje-14-godina/ |archive-date=2021-07-22 |website=Novi list}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Žabec |first=Krešimir |date=2011-08-24 |title=Nikad ispričana priča o Pelješkom mostu: Tri puta živio, tri puta umro, tri vlade mučio je gradnjom |url=https://web.archive.org/web/20170830193340/http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/nikad-ispricana-prica-o-peljeskom-mostu-tri-puta-zivio-tri-puta-umro-tri-vlade-mucio-je-gradnjom.-opet-je-ozivio/1815171/ |url-status=live |access-date=2021-07-22 |website=Jutarnji list}}&lt;/ref&gt; Hrvatska [[2013.]] pristupa [[Europska unija|Europskoj uniji]], čime se otvara mogućnost da ona sufinancira izgradnju; godine [[2015.]] iz fondova unije Hrvatskoj je odobreno 330 milijuna eura za financiranje 85% troškova gradnje. Natječaj raspisan 2017. godine u travnju 2018. dobiva [[Kina|kineska]] tvrtka ''China Road and Bridge Corporation'' s ponudom od 2 milijarde kuna i rokom izgradnje od 36 mjeseci.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;  

U srpnju 2021. godine postavljen je posljednji segment grede mosta, a radovi na mostu završeni su 26. siječnja&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2022-01-27|title=Jutarnji list - Završen je Pelješki most! Nakon 1277 dana gotovi su svi radovi na velebnom objektu|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/zavrsen-je-peljeski-most-nakon-1277-dana-gotovi-su-svi-radovi-na-velebnom-objektu-15150452|access-date=2022-06-05|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}&lt;/ref&gt;. Pristupne ceste s nekoliko vijadukata i tunela neće biti završene do srpnja 2022. godine.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citiranje weba |first=Krešimir |last=Žabec |date=2021-07-23 |title=Jutarnji list - Pogledajte dizanje zadnjeg dijela Pelješkog mosta, doznali smo kada će biti pušten u promet |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/pogledajte-dizanje-zadnjeg-dijela-peljeskog-mosta-doznali-smo-kada-ce-biti-pusten-u-promet-15090341 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210724002025/https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/pogledajte-dizanje-zadnjeg-dijela-peljeskog-mosta-doznali-smo-kada-ce-biti-pusten-u-promet-15090341 |archive-date=2021-07-24 |access-date=2021-07-26 |website=Jutarnji list}}&lt;/ref&gt;

Most je ovješenog tipa, ukupne duljine 2404 m sa šest glavnih stupova i trinaest raspona od [[čelik]]a duljine od 72 do 285 metara, prema dizajnu Marjana Pipenbahera iz slovenske tvrtke Ponting.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Pelješac Bridge |url=https://www.ponting.si/en/projects/peljesac-bridge-115.html |access-date=2021-07-22 |website=ponting.si}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |last=Pipenabher |first=Marjan |date=2018-12-24 |title=Projektiranje i analiza mosta Pelješac |url=https://hrcak.srce.hr/214101 |journal=Elektronički zbornik radova Građevinskog fakulteta |language=hr |volume=8 |issue=16}}&lt;/ref&gt;  Visinom od 55 metara udovoljilo se zahtjevu Bosne i Hercegovine za osiguranjem nesmetanog prolaska brodova do Neuma. Dubina mora pod mostom iznosi gotovo stalnih 27 metara, a zbog tla sastavljenog od debelih naslaga [[Glina (tlo)|gline]] i [[mulj]]a cijeli most je temeljen na stotinu metara dugačkim čeličnim cijevima promjera dva metra zabijenim u morsko dno. Lokacija mosta podložna je djelovanju jakih vjetrova i nalazi se u zoni znatne [[Potres|seizmičke]] aktivnosti. Most se nalazi u osjetljivom [[Zaštita prirode|ekološkom]] području Malostonskog zaljeva koji je 1983. proglašen [[Rezervat prirode|rezervatom prirode]] u moru, a zaštićen je i ekološkom mrežom [[Natura 2000]].&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

== Povijest izgradnje ==
[[Slika:Pelješac_bridge_-_Pelješki_most_-_installation_of_the_last_segment_2021-07-21.jpg|lijevo|mini|Ugradnja posljednjeg segmenta, srpanj 2021.]]
[[Slika:Pelješac_bridge_-_Pelješki_most_-_deck_and_cables_2021-07-21.jpg|lijevo|mini|Stup i kabeli, srpanj 2021.]]
Geološka struktura tla u području mosta istraživana je od 2004. do 2011. u šezdeset bušotina koje su išle 130 m ispod dna, a izvoditelj je 2018. po novom projektu istražio dodatnih sedamnaest.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |date=2012-10-16 |title=Počela probna bušenja tla za temelje – Vijesti — Dubrovački vjesnik |url=https://web.archive.org/web/20121016065041/http://www.dubrovacki.hr/clanak/19121/pocela-probna-busenja-tla-za-temelje |access-date=2021-07-22 |website=web.archive.org}}&lt;/ref&gt; Prvotni dizajn&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Radić |first=Jure |last2=Šavor |first2=Zlatko |last3=Hrelja |first3=Gordana |last4=Mujkanović |first4=Nijaz |title=Most Pelješac |url=http://www.casopis-gradjevinar.hr/arhiva/article/252 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170914085757/http://casopis-gradjevinar.hr/arhiva/article/252 |archive-date=2017-09-14 |access-date=2021-07-22 |website=www.casopis-gradjevinar.hr}}&lt;/ref&gt; autora sa zagrebačkog [[Građevinski fakultet u Zagrebu|Građevinskog fakulteta]] nikad nije realiziran, a projekt kojim je osigurano [[Europska unija|financiranje fondova Europske unije]], 357 milijuna [[Euro|eura]] bespovratnih sredstava ili 85 posto prihvatljivih troškova koji se procjenjuju na ukupno 420 milijuna eura,&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |title=Plenković potpisao ugovor s kineskim konzorcijem o izgradnji Pelješkog mosta, poslao poruku BiH i ustvrdio: 'Ovako Hrvatska postaje jedinstvena' |language=en |work=Jutarnji list |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/plenkovic-potpisao-ugovor-s-kineskim-konzorcijem-o-izgradnji-peljeskog-mosta-poslao-poruku-bih-i-ustvrdio-ovako-hrvatska-postaje-jedinstvena/7275129/ |accessdate=2018-04-25}}&lt;/ref&gt; bio je onaj Marjana Pipenbahera.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Ugovor o gradnji Pelješkoga mosta potpisan je [[23. travnja]] [[2018.]] s kineskom tvrtkom ''China Road and Bridge Corporation''. Na gradilište 27. prosinca 2018. doplovljava kineski potopni brod ''Zhen Hua 7'' s tri manja plovila i velikom dizalica za postavljanje pilota. Dopremljena su brodom i dva testna [[Pilot (građevinarstvo)|pilota]] i dovedeni kineski radnici koji će raditi na gradnji. Stometarske cijevi zabijaju se u dno na mjestima gdje će biti stupovi mosta, a na njima se na dnu izlijevaju betonski temelji, betonska naglavnica, i na njoj stupovi, piloni, mosta.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |date=2018-12-27 |title=Na gradilište Pelješkog mosta stigao kineski potopni brod s testnim pilonima |url=https://slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/vijesti/hrvatska-i-svijet/na-gradiliste-peljeskog-mosta-stigao-kineski-potopni-brod-s-testnim-pilotima-grdosijom-su-doplovili-i-radnici-stigla-je-i-ogromna-dizalica-581762 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210722134631/https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/vijesti/hrvatska-i-svijet/na-gradiliste-peljeskog-mosta-stigao-kineski-potopni-brod-s-testnim-pilotima-grdosijom-su-doplovili-i-radnici-stigla-je-i-ogromna-dizalica-581762 |archive-date=2021-07-22 |access-date=2021-07-22 |website=Dubrovački vjesnik}}&lt;/ref&gt; Prvi pilot u dno je nakon višednevnog odgađanja zbog jakog juga postavljen 20. siječnja 2019. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |date=2019-01-20 |title=HRT: Postavljen prvi stalni pilot Pelješkog mosta |url=https://web.archive.org/web/20190602202626/https://vijesti.hrt.hr/483976/pocelo-postavljanje-prvog-stalnog-pilota-peljeskog-mosta |url-status=live |access-date=2021-07-22 |website=Hrvatska radiotelevizija}}&lt;/ref&gt;[[File:Pelješac_Bridge_Construction_02.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Pelje%C5%A1ac_Bridge_Construction_02.jpg|mini|Pogled na zaljev i stupove mosta, lipanj 2020.]]
[[Datoteka:Pelješac bridge - Pelješki most - link road construction 2021-06.jpg|mini|Gradilište pristupne ceste na Pelješcu, lipanj 2021.]]

Dovršetak prve faze gradnje mosta obilježen je 11. travnja 2019. za posjeta kineskog premijera [[Li Keqiang|Lija Keqianga]] summitu [[Kina + 16]] i pratećem [[Poslovni forum zemalja Srednje i Istočne Europe i Kine|poslovnom forumu]] u Dubrovniku. Li i hrvatski premijer [[Andrej Plenković]] otkrivaju spomen-ploču i zajedničkim pritiskanjem tipkala pokreću zabijanje najdužeg, 128-metarskog čeličnog pilota.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |date=2020-08-08 |title=HRT: Li Keqiang i Andrej Plenković obišli gradilište Pelješkog mosta |url=https://web.archive.org/web/20200808021649/https://vijesti.hrt.hr/504023/li-keqiang-i-andrej-plenkovic-na-gradilistu-peljeskog-mosta |url-status=live |access-date=2021-07-22 |website=Hrvatska radiotelevizija}}&lt;/ref&gt;

Brod ''Da Yu Sia'' s prvih dvadeset i devet dijelova čelične konstrukcije doplovio je 24. veljače 2020. nakon jednomjesečne plovidbe iz Kine na sidrište kod luke Ploče.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |date=2020-02-24 |title=HRT: Stigao brod s čeličnom konstrukcijom za Pelješki most |url=https://web.archive.org/web/20200225160121/https://vijesti.hrt.hr/585060/stigao-brod-s-celicnom-konstrukcijom-za-peljeski-most |url-status=live |access-date=2021-07-22 |website=Hrvatska radiotelevizija}}&lt;/ref&gt; Neki stupovi mosta već su bili dovršeni i pripremljeni za montažu prvih raspona. Velika dizalica s broda je dijelove mosta iskrcavala na plutajuće platforme koje su potom remorkeri odvlačili do mjesta za ugradnju.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |date=2020-03-01 |title=HRT: Kineski radnici na Pelješkom mostu ne posustaju |url=https://web.archive.org/web/20200301172451/https://vijesti.hrt.hr/586796/kineski-radnici-na-peljeskom-mostu-ne-postustaju |access-date=2021-07-22 |website=web.archive.org}}&lt;/ref&gt;

Do kraja srpnja 2021. postavljeni su i zavareni svi segmenti mosta, a preostaje postavljanje hidroizolacije, ograde i asfaltiranje prometnice. Na kopnenoj strani kod Komarne cestu od 2 km koja most spaja s [[Jadranska magistrala|Jadranskom magistralom]] grade ''China Road and Bridge Corporation'' i ''[[Strabag]]''. Na Pelješcu se gradi 30 km nove ceste: na dijelu od mosta do postojeće ceste ''Strabag'' je probio tunele od 500 i 2500 metara, a grade se vijadukti od 80, 150 i 500 metara, a ostatak od 18 km gradi tvrtka ''Avax'' s vijaduktom od 200 m kao i dvama tunelima od 1300 m i mostom od 500 m kojim će u sklopu [[ston]]ske obilaznice biti premošćen Stonski kanal.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

[[Datoteka:Pelješac bridge and new link roads - Pelješki most i nove pristupne ceste.png|središte|mini|upright=1.8|Most i ceste u izgradnji]]

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Pelješac Bridge}}
* [https://www.ponting.si/en/projects/peljesac-bridge-115.html Pelješki most na stranici projektanta (Ponting)]
* [http://www.casopis-gradjevinar.hr/arhiva/article/252 Prvotni projekt mosta] i njegova [https://www.youtube.com/watch?v=MlJK2y_j6MI vizualizacija]

[[Kategorija:Cestovni mostovi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Pelješac]]</text>
      <sha1>a4ergk4w9d2jemqzbai5jfh9feyause</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433168</id>
      <parentid>6433065</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T10:11:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>oblikovanje</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13606" xml:space="preserve">{{Infookvir most
| Ime                       = Pelješki most 
| Slika                     = Pelješac bridge - Most Pelješac - Croatia - 2022-06-16.jpg
| Opis slike                = 
| Premošćuje                = [[Malostonski zaljev]]
| Mjesto                    = [[Komarna]], [[Brijesta]]
| Vrijeme gradnje           = [[23. travnja]] [[2018.]] – [[27. siječnja]] [[2022.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|first=Krešimir|last=Žabec|date=2022-01-27|title=Završen je Pelješki most! Nakon 1277 dana gotovi su svi radovi na velebnom objektu|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/zavrsen-je-peljeski-most-nakon-1277-dana-gotovi-su-svi-radovi-na-velebnom-objektu-15150452|access-date=2022-07-26|website=Jutarnji list}}&lt;/ref&gt;
| Završetak gradnje         = [[2022.]]
| Otvorenje                 = [[26. srpnja]] [[2022.]] 
| Saniranje                 = 
| Rušenje                   = 
| Uprava nad mostom         = 
| Konstrukcija              = 
| Namjena                   = 
| Mostarina                 = 
| Projektant                = Marjan Pipenbaher
| Suradnici                 = 
| Graditelj                 = China Road and Bridge Corporation
| Podizvođači               = 
| Ukupna dužina             = 2404
| Visina mosta              = 55
| Širina mosta              = 21
| Najveći raspon            = 285
| z. širina                 = 42.91666667
| z. dužina                 = 17.53333333
| Karta                     = Pelješac bridge location map.svg
}} 

'''Pelješki most''' je [[most]] u [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanskoj županiji]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koji premošćuje [[Malostonski zaljev]] između [[Komarna|Komarne]] na kopnu i [[Brijesta|Brijeste]] na poluotoku [[Pelješac|Pelješcu]] i tako cestovno ostvaruje kontinuitet teritorija Republike Hrvatske prekinut uskim koridorom kojim [[Bosna i Hercegovina]] kod [[Neum]]a izlazi na more. Izgrađen je u sklopu projekta [[Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom]]. 

Ideju o gradnji mosta prvi put je [[1997.]] godine objavio dubrovačko-neretvanski župan [[Ivan Šprlje]] ([[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]]). Most je [[2000.]] dodan u prostorni plan županije, a onda su [[2005.]] i [[2007.]] svečano otvarani radovi na izgradnji kojom je do [[2010.]] bilo realizirano tri posto prvotnog projekta, uz utrošenih 246 milijuna kuna i tek 71 milijun kuna ostvaren gradnjom.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba |last=Pajić |first=Darko |date=2018-04-18 |title=Sanader ga 'gradio' dvaput: Kako smo čekajući gradnju Pelješkog mosta izgubili najmanje 14 godina |url=https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/sanader-ga-gradio-dvaput-kako-smo-cekajuci-gradnju-peljeskog-mosta-izgubili-najmanje-14-godina/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210722044116/https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/sanader-ga-gradio-dvaput-kako-smo-cekajuci-gradnju-peljeskog-mosta-izgubili-najmanje-14-godina/ |archive-date=2021-07-22 |website=Novi list}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Žabec |first=Krešimir |date=2011-08-24 |title=Nikad ispričana priča o Pelješkom mostu: Tri puta živio, tri puta umro, tri vlade mučio je gradnjom |url=https://web.archive.org/web/20170830193340/http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/nikad-ispricana-prica-o-peljeskom-mostu-tri-puta-zivio-tri-puta-umro-tri-vlade-mucio-je-gradnjom.-opet-je-ozivio/1815171/ |url-status=live |access-date=2021-07-22 |website=Jutarnji list}}&lt;/ref&gt; Hrvatska [[2013.]] pristupa [[Europska unija|Europskoj uniji]], čime se otvara mogućnost da ona sufinancira izgradnju; godine [[2015.]] iz fondova unije Hrvatskoj je odobreno 330 milijuna eura za financiranje 85&amp;nbsp;% troškova gradnje. Natječaj raspisan 2017. godine u travnju 2018. dobiva [[Kina|kineska]] tvrtka ''China Road and Bridge Corporation'' s ponudom od 2 milijarde kuna i rokom izgradnje od 36 mjeseci.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;  

U srpnju 2021. godine postavljen je posljednji segment grede mosta, a radovi na mostu završeni su 26. siječnja&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2022-01-27|title=Jutarnji list - Završen je Pelješki most! Nakon 1277 dana gotovi su svi radovi na velebnom objektu|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/zavrsen-je-peljeski-most-nakon-1277-dana-gotovi-su-svi-radovi-na-velebnom-objektu-15150452|access-date=2022-06-05|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}&lt;/ref&gt;. Pristupne ceste s nekoliko vijadukata i tunela neće biti završene do srpnja 2022. godine.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citiranje weba |first=Krešimir |last=Žabec |date=2021-07-23 |title=Jutarnji list - Pogledajte dizanje zadnjeg dijela Pelješkog mosta, doznali smo kada će biti pušten u promet |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/pogledajte-dizanje-zadnjeg-dijela-peljeskog-mosta-doznali-smo-kada-ce-biti-pusten-u-promet-15090341 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210724002025/https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/pogledajte-dizanje-zadnjeg-dijela-peljeskog-mosta-doznali-smo-kada-ce-biti-pusten-u-promet-15090341 |archive-date=2021-07-24 |access-date=2021-07-26 |website=Jutarnji list}}&lt;/ref&gt;

Most je ovješenog tipa, ukupne duljine 2404 m sa šest glavnih stupova i trinaest raspona od [[čelik]]a duljine od 72 do 285 metara, prema dizajnu Marjana Pipenbahera iz slovenske tvrtke Ponting.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Pelješac Bridge |url=https://www.ponting.si/en/projects/peljesac-bridge-115.html |access-date=2021-07-22 |website=ponting.si}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |last=Pipenabher |first=Marjan |date=2018-12-24 |title=Projektiranje i analiza mosta Pelješac |url=https://hrcak.srce.hr/214101 |journal=Elektronički zbornik radova Građevinskog fakulteta |language=hr |volume=8 |issue=16}}&lt;/ref&gt;  Visinom od 55 metara udovoljilo se zahtjevu Bosne i Hercegovine za osiguranjem nesmetanog prolaska brodova do Neuma. Dubina mora pod mostom iznosi gotovo stalnih 27 metara, a zbog tla sastavljenog od debelih naslaga [[Glina (tlo)|gline]] i [[mulj]]a cijeli most je temeljen na stotinu metara dugačkim čeličnim cijevima promjera dva metra zabijenim u morsko dno. Lokacija mosta podložna je djelovanju jakih vjetrova i nalazi se u zoni znatne [[Potres|seizmičke]] aktivnosti. Most se nalazi u osjetljivom [[Zaštita prirode|ekološkom]] području Malostonskog zaljeva koji je 1983. proglašen [[Rezervat prirode|rezervatom prirode]] u moru, a zaštićen je i ekološkom mrežom [[Natura 2000]].&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

== Povijest izgradnje ==
[[Slika:Pelješac_bridge_-_Pelješki_most_-_installation_of_the_last_segment_2021-07-21.jpg|lijevo|mini|Ugradnja posljednjeg segmenta, srpanj 2021.]]
[[Slika:Pelješac_bridge_-_Pelješki_most_-_deck_and_cables_2021-07-21.jpg|lijevo|mini|Stup i kabeli, srpanj 2021.]]
Geološka struktura tla u području mosta istraživana je od 2004. do 2011. u šezdeset bušotina koje su išle 130&amp;nbsp;m ispod dna, a izvoditelj je 2018. po novom projektu istražio dodatnih sedamnaest.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |date=2012-10-16 |title=Počela probna bušenja tla za temelje – Vijesti — Dubrovački vjesnik |url=https://web.archive.org/web/20121016065041/http://www.dubrovacki.hr/clanak/19121/pocela-probna-busenja-tla-za-temelje |access-date=2021-07-22 |website=web.archive.org}}&lt;/ref&gt; Prvotni dizajn&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Radić |first=Jure |last2=Šavor |first2=Zlatko |last3=Hrelja |first3=Gordana |last4=Mujkanović |first4=Nijaz |title=Most Pelješac |url=http://www.casopis-gradjevinar.hr/arhiva/article/252 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170914085757/http://casopis-gradjevinar.hr/arhiva/article/252 |archive-date=2017-09-14 |access-date=2021-07-22 |website=www.casopis-gradjevinar.hr}}&lt;/ref&gt; autora sa zagrebačkog [[Građevinski fakultet u Zagrebu|Građevinskog fakulteta]] nikad nije realiziran, a projekt kojim je osigurano [[Europska unija|financiranje fondova Europske unije]], 357 milijuna [[Euro|eura]] bespovratnih sredstava ili 85 posto prihvatljivih troškova koji se procjenjuju na ukupno 420 milijuna eura,&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |title=Plenković potpisao ugovor s kineskim konzorcijem o izgradnji Pelješkog mosta, poslao poruku BiH i ustvrdio: 'Ovako Hrvatska postaje jedinstvena' |language=en |work=Jutarnji list |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/plenkovic-potpisao-ugovor-s-kineskim-konzorcijem-o-izgradnji-peljeskog-mosta-poslao-poruku-bih-i-ustvrdio-ovako-hrvatska-postaje-jedinstvena/7275129/ |accessdate=2018-04-25}}&lt;/ref&gt; bio je onaj Marjana Pipenbahera.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Ugovor o gradnji Pelješkoga mosta potpisan je [[23. travnja]] [[2018.]] s kineskom tvrtkom ''China Road and Bridge Corporation''. Na gradilište 27. prosinca 2018. doplovljava kineski potopni brod ''Zhen Hua 7'' s tri manja plovila i velikom dizalica za postavljanje pilota. Dopremljena su brodom i dva testna [[Pilot (građevinarstvo)|pilota]] i dovedeni kineski radnici koji će raditi na gradnji. Stometarske cijevi zabijaju se u dno na mjestima gdje će biti stupovi mosta, a na njima se na dnu izlijevaju betonski temelji, betonska naglavnica, i na njoj stupovi, piloni, mosta.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |date=2018-12-27 |title=Na gradilište Pelješkog mosta stigao kineski potopni brod s testnim pilonima |url=https://slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/vijesti/hrvatska-i-svijet/na-gradiliste-peljeskog-mosta-stigao-kineski-potopni-brod-s-testnim-pilotima-grdosijom-su-doplovili-i-radnici-stigla-je-i-ogromna-dizalica-581762 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210722134631/https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/vijesti/hrvatska-i-svijet/na-gradiliste-peljeskog-mosta-stigao-kineski-potopni-brod-s-testnim-pilotima-grdosijom-su-doplovili-i-radnici-stigla-je-i-ogromna-dizalica-581762 |archive-date=2021-07-22 |access-date=2021-07-22 |website=Dubrovački vjesnik}}&lt;/ref&gt; Prvi pilot u dno je nakon višednevnog odgađanja zbog jakog juga postavljen 20. siječnja 2019. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |date=2019-01-20 |title=HRT: Postavljen prvi stalni pilot Pelješkog mosta |url=https://web.archive.org/web/20190602202626/https://vijesti.hrt.hr/483976/pocelo-postavljanje-prvog-stalnog-pilota-peljeskog-mosta |url-status=live |access-date=2021-07-22 |website=Hrvatska radiotelevizija}}&lt;/ref&gt;[[Datoteka:Pelješac_Bridge_Construction_02.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Pelje%C5%A1ac_Bridge_Construction_02.jpg|mini|Pogled na zaljev i stupove mosta, lipanj 2020.]]
[[Datoteka:Pelješac bridge - Pelješki most - link road construction 2021-06.jpg|mini|Gradilište pristupne ceste na Pelješcu, lipanj 2021.]]

Dovršetak prve faze gradnje mosta obilježen je 11. travnja 2019. za posjeta kineskog premijera [[Li Keqiang|Lija Keqianga]] summitu [[Kina + 16]] i pratećem [[Poslovni forum zemalja Srednje i Istočne Europe i Kine|poslovnom forumu]] u Dubrovniku. Li i hrvatski premijer [[Andrej Plenković]] otkrivaju spomen-ploču i zajedničkim pritiskanjem tipkala pokreću zabijanje najdužeg, 128-metarskog čeličnog pilota.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |date=2020-08-08 |title=HRT: Li Keqiang i Andrej Plenković obišli gradilište Pelješkog mosta |url=https://web.archive.org/web/20200808021649/https://vijesti.hrt.hr/504023/li-keqiang-i-andrej-plenkovic-na-gradilistu-peljeskog-mosta |url-status=live |access-date=2021-07-22 |website=Hrvatska radiotelevizija}}&lt;/ref&gt;

Brod ''Da Yu Sia'' s prvih dvadeset i devet dijelova čelične konstrukcije doplovio je 24. veljače 2020. nakon jednomjesečne plovidbe iz Kine na sidrište kod luke Ploče.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |date=2020-02-24 |title=HRT: Stigao brod s čeličnom konstrukcijom za Pelješki most |url=https://web.archive.org/web/20200225160121/https://vijesti.hrt.hr/585060/stigao-brod-s-celicnom-konstrukcijom-za-peljeski-most |url-status=live |access-date=2021-07-22 |website=Hrvatska radiotelevizija}}&lt;/ref&gt; Neki stupovi mosta već su bili dovršeni i pripremljeni za montažu prvih raspona. Velika dizalica s broda je dijelove mosta iskrcavala na plutajuće platforme koje su potom remorkeri odvlačili do mjesta za ugradnju.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |date=2020-03-01 |title=HRT: Kineski radnici na Pelješkom mostu ne posustaju |url=https://web.archive.org/web/20200301172451/https://vijesti.hrt.hr/586796/kineski-radnici-na-peljeskom-mostu-ne-postustaju |access-date=2021-07-22 |website=web.archive.org}}&lt;/ref&gt;

Do kraja srpnja 2021. postavljeni su i zavareni svi segmenti mosta, a preostaje postavljanje hidroizolacije, ograde i asfaltiranje prometnice. Na kopnenoj strani kod Komarne cestu od 2&amp;nbsp;km koja most spaja s [[Jadranska magistrala|Jadranskom magistralom]] grade ''China Road and Bridge Corporation'' i ''[[Strabag]]''. Na Pelješcu se gradi 30 km nove ceste: na dijelu od mosta do postojeće ceste ''Strabag'' je probio tunele od 500 i 2500 metara, a grade se vijadukti od 80, 150 i 500 metara, a ostatak od 18&amp;nbsp;km gradi tvrtka ''Avax'' s vijaduktom od 200&amp;nbsp;m kao i dvama tunelima od 1300&amp;nbsp;m i mostom od 500&amp;nbsp;m kojim će u sklopu [[ston]]ske obilaznice biti premošćen Stonski kanal.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

[[Datoteka:Pelješac bridge and new link roads - Pelješki most i nove pristupne ceste.png|središte|mini|upright=1.8|Most i ceste u izgradnji]]

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Pelješac Bridge}}
* [https://www.ponting.si/en/projects/peljesac-bridge-115.html Pelješki most na stranici projektanta (Ponting)]
* [http://www.casopis-gradjevinar.hr/arhiva/article/252 Prvotni projekt mosta] i njegova [https://www.youtube.com/watch?v=MlJK2y_j6MI vizualizacija]

[[Kategorija:Cestovni mostovi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Pelješac]]</text>
      <sha1>6mdndywezhu7opiqtfqeo1jeuo5z6fg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sveta Ana</title>
    <ns>0</ns>
    <id>66303</id>
    <revision>
      <id>6433181</id>
      <parentid>6432490</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T10:41:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Pojmoslovac</username>
        <id>51927</id>
      </contributor>
      <comment>manja dopuna</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5315" xml:space="preserve">{{Infookvir svetac
| ime                                = Sveta Ana
| slika                              = Faras Saint Anne (detail).jpg
| opis_slike                         = 
| naslov                             = 
| nadnevak rođenja                   = [[1. stoljeće pr. Kr.]]
| mjesto rođenja                     = 
| nadnevak smrti                     = 
| mjesto smrti                       = 
| nadnevak proglašenja slugom Božjim = 
| nadnevak proglašenja blaženim      = 
| nadnevak proglašenja svetim        = ''prije kongregacije''
| slavi se u                         =
| nadnevak spomendana                = [[26. srpnja]]&lt;ref name=&quot;A1&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.wish.hr/sveta-ana/|title=Sv. Ana, zaštitnica|work=wish.hr|accessdate=25. srpnja 2022.|quote=|language=hrvatski|trans-title=Sv. Ana, zaštitnica}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;A2&quot;&gt;{{cite web|url=https://laudato.hr/Duhovnost/Zelite-li-znati-vise/Sveti-Joakim-i-Ana.aspx|title=Sveti Joakim i Ana, spominjanje|work=laudato.hr|accessdate=25. srpnja 2022.|quote=|language=hrvatski|trans-title=Sveti Joakim i Ana, spominjanje}}&lt;/ref&gt;
| simboli na slikama toga svetca     = 
| zaštitnik                          = 
| zaštitnik zemljopisno              = 
| zaštitnik zanimanja                = 
| glavna svetišta                    = 
}}
{{redirect|Sveta Ana}}
'''Sveta Ana''' je kršćanska svetica, [[majka]] [[Sveta Marija|Blažene Djevice Marije]]. Spomendan joj je u [[Katolička Crkva|Katoličkoj Crkvi]] [[26. srpnja]].
[[Datoteka:Oltar Svete Ane u Crkvi sv.Jakova u Dicmu.jpg|mini|Oltar sv. Ane u crkvi sv. Jakova u [[Dicmo|Dicmu]].]]
== Životopis ==
O [[Sveti Joakim|Joakimu]] i Ani u [[Biblija|Bibliji]] nema spomena,&lt;ref name=&quot;A3&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.bitno.net/vjera/svetac-dana/sveti-joakim-i-ana-roditelji-blazene-djevice-marije/|title=Sveti Joakim i Ana|work=bitno.net|accessdate=25. srpnja 2022.|quote=|language=hrvatski|trans-title=Sveti Joakim i Ana}}&lt;/ref&gt; no zato se njihovo ime prvi put spominje u [[Jakovljevo protoevanđelje|jednom apokrifnom spisu]] iz [[2. stoljeće|2. stoljeća]]. U prvih osam poglavlja toga spisa iznesene su neke pojedinosti, što se odnose na [[Sveta Marija|Marijino]] čudesno rođenje. Taj spis govori o sv. Joakimu kao o vrlo bogatu [[čovjek]]u, ali koji je bio i pobožan i dobar pa je prihode svojih dobara dijelio u dvoje: jedan je dio davao narodu, a drugi prinosio kao žrtvu [[Bog|Gospodinu]] za otpuštenje svojih grijeha. Kad se jednog dana nalazio u hramu, prinoseći svoju žrtvu, neki [[Ruben (pleme)|Ruben]], predbacivao mu je nevrijednost, zbog koje sa svojom Anom nema djece. U [[Izrael]]u, naime, nijedan pravednik nije ostao bez potomaka. To je Joakima vrlo pogodilo pa se za četrdeset dana povukao u [[Pustinja|pustinju]] [[post]]eći i moleći kako bi od Gospodina isprosio potomka. 

U međuvremenu je i Ana vapila [[Bog|Gospodinu]] moleći za plodnost.&lt;ref name=&quot;A4&quot;&gt;{{cite web|url=https://zenavrsna.com/sveta-ana-pouzdanje-u-boga-neplodnost/20051|title=Sveta Ana|work=zenavrsna.com|accessdate=25. srpnja 2022.|quote=|language=hrvatski|trans-title=Sveta Ana}}&lt;/ref&gt; Ukazao joj se Božji [[anđeo]] i navijestio da će dobiti dijete. Po anđelu bio je obaviješten i Joakim te pozvan da se iz pustinje vrati kući. Poslušao je te u zahvalu prinio Gospodinu za žrtvu deset jaganjaca. Bogato je nadario i [[svećenik]]a i narod. Ana je u velikoj starosti rodila kćerku i dala joj ime [[Sveta Marija|Marija]]. U trećoj godini roditelji su je prikazali Gospodinu. 

Istočni sveti Oci u svojim su propovijedima na Marijine blagdane s mnogo [[ljubav]]i, oduševljenja i pobožnosti slavili i njezine roditelje. Štovanje se sv. Joakima na Zapadu razvilo mnogo kasnije nego na Istoku, a na Zapadu je sv. Ana daleko više popularna nego sv. Joakim. Njezinom je štovanju vrlo pridonio [[Johann von Tritheim]] svojom knjigom &quot;''Tractatus de laudibus sanctissimae Annae''&quot; (Rasprava o pohvalama presvete Ane - [[Mainz]], [[1494.]]). Štovanje sv. Ane naročito je raširena na europskom sjeveru: u [[Engleska|Engleskoj]], [[Francuska|Francuskoj]], [[Njemačka|Njemačkoj]]. [[Bretonci]] su prenijeli štovanje i u [[Kanada|Kanadu]]. U [[Kuran]]u se Marijin otac naziva Imran. U [[Dicmo|Dicmu]] gdje se čuva [[relikvijar]] sv. Ane te se Ona posebno štuje kao suzaštitnica župe.

==Bibliografija==
* [https://hemu.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=1776 Ana, sv.], [[Hrvatska enciklopedija (Ujević)|''Hrvatska enciklopedija'']]
* [https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=2386 Ana], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|''Hrvatska opća enciklopedija'']]
* Zlatko Šaravanja, Bosiljka Šaravanja, ''Sveta Ana, majka majke Božje - vjerna žena doma Izraelova'', u: [[Darko Ujević]] (uredio), ''Zbornik radova 2. Znanstveno-stučno savjetovanje Kulturno nasljeđe Ujević'', Krivodol : Duga print d.o.o., Zagreb, 2013. str. 137-147

==Izvori==
{{Izvori}}
== Poveznice ==
{{Portal Kršćanstvo}}
*[[Sveti Joakim]]
*[[Sveto rodoslovlje]]

==Vanjske poveznice==
;Mrežna mjesta
* [https://www.vjeraidjela.com/sveti-joakim-i-sveta-ana/ Sveti Joakim i sveta Ana], www.vjeraidjela.com
* [https://blog.migk.hr/2021/07/26/sveta-ana/ Sv. Ana], Blog Muzeja i galerija [[Konavle|Konavala]]

&lt;big&gt;&lt;/big&gt;
{{Opći rimski kalendar}}
[[Kategorija:Sveci|Ana]]
[[Kategorija:Životopisi, Izrael]]</text>
      <sha1>mexnlucqzbwn0b1tfuhnckb7y8mzn1c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Blago Zadro</title>
    <ns>0</ns>
    <id>69302</id>
    <revision>
      <id>6432987</id>
      <parentid>6432240</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T19:12:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>93.136.10.123</ip>
      </contributor>
      <comment>Štab je njemački jezik, stožer je hrvatski.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9357" xml:space="preserve">{{Infokvir vojna osoba
|ime            = Blago Zadro
|slika          = Blago zadro.jpg
|opis           = Blago Zadro tijekom obrane Vukovara
|veličina       = 200px
|datum rođenja  = [[31. ožujka]] [[1944.]]
|mjesto rođenja = [[Donji Mamići]]-[[Ledinac]], [[BiH]]
|datum smrti    = [[16. listopada]] [[1991.]]
|mjesto smrti   = [[Vukovar]], [[Hrvatska]]
|nacionalnost   = [[Hrvati|Hrvat]]
|puno ime       =
|nadimak        = ''Šljuka''&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20081021054113/http://www.domovinskirat.hr/content/view/8520/1470/ Domovinski rat on line], (u međumrežnoj pismohrani archive.org 21. listopada 2008.), pristupljeno 6. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
|supruga        =
|suprug         =
|titule         =
|knjige         =
|služba         = [[1991.]]
|čin            = [[general bojnik]] (posmrtno)
|ratovi         = [[Domovinski rat]]
|bitke          = [[Bitka za Vukovar]]
|vojska         = [[Hrvatska vojska]]
|rod            = [[Hrvatska kopnena vojska]]
|jedinice       =
|zapovijedao    = 3. bojna [[204. brigada HV|204. brigade]]
|odlikovanja    =
}}

'''Blago Zadro''' ([[Donji Mamići]], [[Ledinac]] kraj [[Grude|Gruda]], [[31. ožujka]] [[1944.]] – [[Vukovar]], [[16. listopada]] [[1991.]]),&lt;ref name=&quot;HE&quot;&gt;[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=66655 Zadro, Blago], enciklopedija.hr, pristupljeno 24. studenoga 2020.&lt;/ref&gt; jedan je od najvećih heroja [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]]. Posmrtno je promaknut u čin [[general bojnik]]a.

== Životopis ==
[[Datoteka:Vukovar heroes Andrija Maric Blago Zadro Goran Radicevic.jpg|mini|270px|lijevo|Blago Zadro (u sredini) na Trpinjskoj cesti  u obrani Vukovara]]
Blago Zadro rođen u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], u Donjim Mamićima - [[Ledinac|Ledincu]] kraj Gruda 1944. godine. Kao desetogodišnjak doselio se iz rodne Hercegovine zajedno s obitelji u [[Borovo Naselje]], gdje je završio školu,&lt;ref name=&quot;24sata&quot;&gt;[http://www.24sata.hr/news/simbol-junastva-i-hrabrosti-on-je-u-borbu-uvijek-kretao-prvi-495006 24sata.hr] Romana Bilešić, &quot;Simbol junaštva i hrabrosti: On je u borbu uvijek kretao prvi...!&quot;, objavljeno 16. listopada 2016.&lt;/ref&gt; zaposlio se u tvornici &quot;Borovo&quot; i zasnovao obitelj.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;&gt;[http://glasgrada.hr/na-danasnji-dan-prije-25-godina-poginuo-je-blago-zadro/ glasgrada.hr], Glas Grada, &quot;Na današnji dan prije 25 godina poginuo je Blago Zadro!&quot;, objavljeno 16. listopada 2016. pristupljeno 10. listopada 2016. &lt;/ref&gt; Početkom [[Demokratske promjene u Hrvatskoj|demokratskih promjena]] aktivno se uključio u politički život toga kraja, bio jednim od osnivača [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ-a]] u [[Vukovar]]u i istočnoj [[Slavonija|Slavoniji]],&lt;ref name=&quot;HE&quot;/&gt; te postao prvi dopredsjednik HDZ-a u Vukovaru&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt; te se aktivno uključio u organiziranje obrane pred nastupajućom velikosrpskom agresijom. Po izbijanju [[Bitka za Vukovar|Bitke za Vukovar]] zbog svojih izuzetnih organizacijskih sposobnosti i hrabrosti preuzima zapovijedanje obranom čitavog Borova Naselja. Iako nije bio vojno školovan, kao zapovjednik 3. bojne [[204. brigada|204. vukovarske brigade]] pokazao se izvrsnim organizatorom obrane grada Vukovara u Borovu Naselju. Pod njegovim vodstvom na [[Trpinjska cesta|Trpinjskoj cesti]], koja je zbog toga i prozvana &quot;Groblje tenkova&quot;, zaustavljena je oklopna sila [[Jugoslavenska Narodna Armija|JNA]] i uništeno na desetke [[tenk]]ova i [[oklopni transporter|oklopnih transportera]]. Bio je hrabar i odlučan, zapovjednik koji je u borbu kretao prvi.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt; 

Poginuo je [[16. listopada]] [[1991.]] godine blizu Trpinjske ceste, u Kupskoj ulici nedaleko od željezničke pruge, pokošen rafalom iz puškostrojnice dok je vodio svoje suborce u akciju.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt;&lt;ref&gt;M. Alvir, [https://hrvatski-vojnik.hr/wp-content/uploads/2017/10/hv_210.pdf ''Blago Zadro (16. listopada 1991.)''], ''[[Hrvatski vojnik]]'', godina V., br. 210., 17. listopada 2008., str. 8.&lt;/ref&gt;

[[Tijelo]] Blage Zadre suborci su izvukli tek nakon žestoke paljbe po neprijateljskim položajima. Potom su ga stavili na nosila i odmah odnijeli u stožer. Nakon toga Zadrino je tijelo prebačeno u [[Vukovarska bolnica|vukovarsku bolnicu]] gdje je dr. [[Juraj Njavro]] utvrdio njegovu [[smrt]]. Bio je pokopan u lijesu označenom brojem za koji je znalo samo četvero suboraca.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;

Od trojice sinova dvojica najstarijih također su se uključili u obranu, najstariji Robert (1969.) kasnije je, [[10. travnja]] [[1992.]] godine,&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;&gt; [http://www.dalmacijanews.hr/clanak/g59u-na-danasnji-dan-poginuo-je-vukovarski-junak-blago-zadro#/clanak/g59u-na-danasnji-dan-poginuo-je-vukovarski-junak-blago-zadro dalmacijanews.hr], Joško Dadić, &quot;Na današnji dan poginuo je vukovarski junak Blago Zadro!&quot;, objavljeno 16. listopada 2014., pristupljeno 16. listopada 2016.&lt;/ref&gt; poginuo u borbama kod [[Kupres]]a,&lt;ref name=&quot;priz&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20161018210212/http://www.priznajem.hr/povijest/video-na-danasnji-dan-braneci-vukovar-poginuo-je-heroj-blago-zadro/ priznajem.hr], nepotpisano, rubrika: povijest, &quot;Video: Na današnji dan, braneći Vukovar, poginuo je heroj Blago Zadro!&quot;, pristupljeno 17. listopada 2016.&lt;/ref&gt; upavši sa suborcima u tenkovsku zamku.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt; Kasnije je kod Kupresa podignut spomenik &quot;petorici Vukovaraca&quot;.

[[Datoteka:Robert and Blago Zadro grave.jpg|mini|270px|lijevo|Grob Blage i Roberta Zadre na Memorijalnom groblju u Vukovaru]]
Blago Zadro pokopan je na vukovarskom Novom groblju [[16. listopada]] [[1998.]] godine.&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt; Nakon što su njegovi posmrtni ostatci [[Prekapanje grobova|ekshumirani]] u ljeto 1998. godine zajedno s 937 žrtava iz masovne grobnice na vukovarskome Novom groblju.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;/&gt; Njegov sin Robert godinu dana poslije identificiran je iz zajedničke grobnice u Zagrebu nakon što je godinama njegova sudbina bila nepoznata. 

Otac i sin Zadro počivaju na [[Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru|vukovarskom Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata]], u Aleji hrvatskih branitelja.&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;/&gt;

[[Datoteka:Blago Zadro Memorial, Vukovar, Croatia.JPG|mini|200px|Spomenik Blagi Zadri na Trpinjskoj cesti u Vukovaru]]

== Dužnosti ==
* [[1991.]] – predsjednik MZ &quot;Bratstvo i jedinstvo&quot; 
* [[1991.]] – zapovjednik obrane Borovog Naselja
* [[1991.]] – zapovjednik 3. bojne [[204. brigada|204. brigade]] HV za Borovo Naselje i Trpinjsku cestu 

=== Činovi ===
* [[general bojnik]], posmrtno

== Naslijeđe i spomen==

* Ime Blage Zadre nosi Zapovjedno stožerna škola [[Ministarstvo obrane Republike Hrvatske|Ministarstva obrane RH]], osnovna škola u Borovu Naselju, te ulice u Grudama, Splitu i Zagrebu.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt; Replika njegovoga poprsja nalazi se u [[Vukovar]]u, a izvornik se nalazi u njegovom rodnom [[Ledinac|Ledincu]]. 

Zbog svoje uloge u Domovinskom ratu, herojske pogibije i velike karizme koju je stekao još za vrijeme bitke za Vukovar, po završetku Domovinskog rata postao je jedna od najvećih i najpoštovanijih ikona hrvatskog rata za neovisnost.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;/&gt;

O njegovoj hrabrosti i odvažnosti svjedočio je suborac Dragan Luketić:&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt; {{citat|Bilo je to 1991. veljača ili ožujak. Bio sam kod Zadre u njegovoj kući kada mu je zazvonio telefon. Njegova supruga Kata je trgnula i vrisnula, pa mi je Blago objasnio da, kada je on na terenu, četnici iz Borova sela zovu Katu, provociraju,psuju i prijete klanjem. A onda je on uzeo slušalicu i rekao: “Nemojte psovati, mi smo kršćani, katolici. Nismo navikli na takve proste riječi. Nego ovako, gledaj … Ja sam Blago Zadro, Bosanska 11, ključ je u prozoru, u svako doba otključaj i uđi, ali dobro razmisli kako ćeš izaći.}}

Njegova žena Katica rekla je kako je bio pažljiv, dobar i odan suprug te brižan otac djeci s kojom je gledao [[Animirani film|crtić]]e, igrao se, šalio, a &quot;djeca su ga naprosto obožavala&quot;.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;

* [[2011.]]: Posmrtno je nagrađen nagradom za životno djelo za iznimnu hrabrost i život položen u obrani Vukovara 1991. godine.&lt;ref&gt;Sanja Butigan, [https://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/131397/obljetnica-borova-branitelj-pitao-kosor-zasto-pokolj-obiljezavamo-na-krivom-mjestu-zbog-vaseg-koalicijskog-partnera ''Obljetnica Borova. Branitelj pitao Kosor: Zašto pokolj obilježavamo na krivom mjestu? Zbog vašeg koalicijskog partnera!''], slobodnadalmacija.hr, 2. svibnja 2011., pristupljeno 6. svibnja 2019.&lt;/ref&gt; 
* [[2019.]]: Posmrtno je proglašen počasnim građaninom Grada Zagreba.&lt;ref&gt;[https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/blago-zadro-posmrtno-proglasen-pocasnim-gradaninom-grada-zagreba/9734935/ ''Blago Zadro posmrtno proglašen počasnim građaninom Grada Zagreba''], [[HINA]], jutarnji.hr, 11. prosinca 2019., pristupljeno 14. prosinca 2019.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
* {{Hrvatski vojnik}}
* {{Domovinski rat on line}}
{{izvori|30em}}

{{GLAVNIRASPORED:Zadro, Blago}}
[[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]]
[[Kategorija:Hrvatski generali]]
[[Kategorija:Hrvatski vojni zapovjednici u Domovinskom ratu]]
[[Kategorija:Životopisi, Vukovar]]
[[Kategorija:Životopisi, Grude]]
[[Kategorija:Povijest Vukovara]]</text>
      <sha1>8g7ix6pwtwxajn3bxdnhde9zjswz1o2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432992</id>
      <parentid>6432987</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T19:24:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>93.136.10.123</ip>
      </contributor>
      <comment>Poboljšanje rečenice</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9373" xml:space="preserve">{{Infokvir vojna osoba
|ime            = Blago Zadro
|slika          = Blago zadro.jpg
|opis           = Blago Zadro tijekom obrane Vukovara
|veličina       = 200px
|datum rođenja  = [[31. ožujka]] [[1944.]]
|mjesto rođenja = [[Donji Mamići]]-[[Ledinac]], [[BiH]]
|datum smrti    = [[16. listopada]] [[1991.]]
|mjesto smrti   = [[Vukovar]], [[Hrvatska]]
|nacionalnost   = [[Hrvati|Hrvat]]
|puno ime       =
|nadimak        = ''Šljuka''&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20081021054113/http://www.domovinskirat.hr/content/view/8520/1470/ Domovinski rat on line], (u međumrežnoj pismohrani archive.org 21. listopada 2008.), pristupljeno 6. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
|supruga        =
|suprug         =
|titule         =
|knjige         =
|služba         = [[1991.]]
|čin            = [[general bojnik]] (posmrtno)
|ratovi         = [[Domovinski rat]]
|bitke          = [[Bitka za Vukovar]]
|vojska         = [[Hrvatska vojska]]
|rod            = [[Hrvatska kopnena vojska]]
|jedinice       =
|zapovijedao    = 3. bojna [[204. brigada HV|204. brigade]]
|odlikovanja    =
}}

'''Blago Zadro''' ([[Donji Mamići]], [[Ledinac]] kraj [[Grude|Gruda]], [[31. ožujka]] [[1944.]] – [[Vukovar]], [[16. listopada]] [[1991.]]),&lt;ref name=&quot;HE&quot;&gt;[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=66655 Zadro, Blago], enciklopedija.hr, pristupljeno 24. studenoga 2020.&lt;/ref&gt; jedan je od najvećih heroja [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]]. Posmrtno je promaknut u čin [[general bojnik]]a.

== Životopis ==
[[Datoteka:Vukovar heroes Andrija Maric Blago Zadro Goran Radicevic.jpg|mini|270px|lijevo|Blago Zadro (u sredini) na Trpinjskoj cesti  u obrani Vukovara]]
Blago Zadro rođen u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], u Donjim Mamićima - [[Ledinac|Ledincu]] kraj Gruda 1944. godine. Kao desetogodišnjak doselio se iz rodne Hercegovine zajedno s obitelji u [[Borovo Naselje]], gdje je završio školu,&lt;ref name=&quot;24sata&quot;&gt;[http://www.24sata.hr/news/simbol-junastva-i-hrabrosti-on-je-u-borbu-uvijek-kretao-prvi-495006 24sata.hr] Romana Bilešić, &quot;Simbol junaštva i hrabrosti: On je u borbu uvijek kretao prvi...!&quot;, objavljeno 16. listopada 2016.&lt;/ref&gt; zaposlio se u tvornici &quot;Borovo&quot; i zasnovao obitelj.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;&gt;[http://glasgrada.hr/na-danasnji-dan-prije-25-godina-poginuo-je-blago-zadro/ glasgrada.hr], Glas Grada, &quot;Na današnji dan prije 25 godina poginuo je Blago Zadro!&quot;, objavljeno 16. listopada 2016. pristupljeno 10. listopada 2016. &lt;/ref&gt; Početkom [[Demokratske promjene u Hrvatskoj|demokratskih promjena]] aktivno se uključio u politički život toga kraja, bio jednim od osnivača [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ-a]] u [[Vukovar]]u i istočnoj [[Slavonija|Slavoniji]],&lt;ref name=&quot;HE&quot;/&gt; te postao prvi dopredsjednik HDZ-a u Vukovaru&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt; te se aktivno uključio u organiziranje obrane pred nastupajućom velikosrpskom agresijom. Po izbijanju [[Bitka za Vukovar|Bitke za Vukovar]] zbog svojih izuzetnih organizacijskih sposobnosti i hrabrosti preuzima zapovijedanje obranom čitavog Borova Naselja. Iako nije bio vojno školovan, kao zapovjednik 3. bojne [[204. brigada|204. vukovarske brigade]] pokazao se izvrsnim organizatorom obrane grada Vukovara u Borovu Naselju. Pod njegovim vodstvom na [[Trpinjska cesta|Trpinjskoj cesti]], koja je zbog toga i prozvana &quot;Groblje tenkova&quot;, zaustavljena je oklopna sila [[Jugoslavenska Narodna Armija|JNA]] i uništeno na desetke [[tenk]]ova i [[oklopni transporter|oklopnih transportera]]. Bio je hrabar i odlučan, zapovjednik koji je u borbu kretao prvi.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt; 

Poginuo je [[16. listopada]] [[1991.]] godine blizu Trpinjske ceste, u Kupskoj ulici nedaleko od željezničke pruge, pokošen rafalom iz puškostrojnice dok je vodio svoje suborce u akciju.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt;&lt;ref&gt;M. Alvir, [https://hrvatski-vojnik.hr/wp-content/uploads/2017/10/hv_210.pdf ''Blago Zadro (16. listopada 1991.)''], ''[[Hrvatski vojnik]]'', godina V., br. 210., 17. listopada 2008., str. 8.&lt;/ref&gt;

[[Tijelo]] Blage Zadre suborci su izvukli tek nakon žestoke paljbe po neprijateljskim položajima. Potom su ga stavili na nosila i odmah odnijeli u stožer Hrvatske vojske. Nakon toga Zadrino je tijelo prebačeno u [[Vukovarska bolnica|vukovarsku bolnicu]] gdje je dr. [[Juraj Njavro]] utvrdio njegovu [[smrt]]. Bio je pokopan u lijesu označenom brojem za koji je znalo samo četvero suboraca.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;

Od trojice sinova dvojica najstarijih također su se uključili u obranu, najstariji Robert (1969.) kasnije je, [[10. travnja]] [[1992.]] godine,&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;&gt; [http://www.dalmacijanews.hr/clanak/g59u-na-danasnji-dan-poginuo-je-vukovarski-junak-blago-zadro#/clanak/g59u-na-danasnji-dan-poginuo-je-vukovarski-junak-blago-zadro dalmacijanews.hr], Joško Dadić, &quot;Na današnji dan poginuo je vukovarski junak Blago Zadro!&quot;, objavljeno 16. listopada 2014., pristupljeno 16. listopada 2016.&lt;/ref&gt; poginuo u borbama kod [[Kupres]]a,&lt;ref name=&quot;priz&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20161018210212/http://www.priznajem.hr/povijest/video-na-danasnji-dan-braneci-vukovar-poginuo-je-heroj-blago-zadro/ priznajem.hr], nepotpisano, rubrika: povijest, &quot;Video: Na današnji dan, braneći Vukovar, poginuo je heroj Blago Zadro!&quot;, pristupljeno 17. listopada 2016.&lt;/ref&gt; upavši sa suborcima u tenkovsku zamku.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt; Kasnije je kod Kupresa podignut spomenik &quot;petorici Vukovaraca&quot;.

[[Datoteka:Robert and Blago Zadro grave.jpg|mini|270px|lijevo|Grob Blage i Roberta Zadre na Memorijalnom groblju u Vukovaru]]
Blago Zadro pokopan je na vukovarskom Novom groblju [[16. listopada]] [[1998.]] godine.&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt; Nakon što su njegovi posmrtni ostatci [[Prekapanje grobova|ekshumirani]] u ljeto 1998. godine zajedno s 937 žrtava iz masovne grobnice na vukovarskome Novom groblju.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;/&gt; Njegov sin Robert godinu dana poslije identificiran je iz zajedničke grobnice u Zagrebu nakon što je godinama njegova sudbina bila nepoznata. 

Otac i sin Zadro počivaju na [[Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru|vukovarskom Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata]], u Aleji hrvatskih branitelja.&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;/&gt;

[[Datoteka:Blago Zadro Memorial, Vukovar, Croatia.JPG|mini|200px|Spomenik Blagi Zadri na Trpinjskoj cesti u Vukovaru]]

== Dužnosti ==
* [[1991.]] – predsjednik MZ &quot;Bratstvo i jedinstvo&quot; 
* [[1991.]] – zapovjednik obrane Borovog Naselja
* [[1991.]] – zapovjednik 3. bojne [[204. brigada|204. brigade]] HV za Borovo Naselje i Trpinjsku cestu 

=== Činovi ===
* [[general bojnik]], posmrtno

== Naslijeđe i spomen==

* Ime Blage Zadre nosi Zapovjedno stožerna škola [[Ministarstvo obrane Republike Hrvatske|Ministarstva obrane RH]], osnovna škola u Borovu Naselju, te ulice u Grudama, Splitu i Zagrebu.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt; Replika njegovoga poprsja nalazi se u [[Vukovar]]u, a izvornik se nalazi u njegovom rodnom [[Ledinac|Ledincu]]. 

Zbog svoje uloge u Domovinskom ratu, herojske pogibije i velike karizme koju je stekao još za vrijeme bitke za Vukovar, po završetku Domovinskog rata postao je jedna od najvećih i najpoštovanijih ikona hrvatskog rata za neovisnost.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;/&gt;

O njegovoj hrabrosti i odvažnosti svjedočio je suborac Dragan Luketić:&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt; {{citat|Bilo je to 1991. veljača ili ožujak. Bio sam kod Zadre u njegovoj kući kada mu je zazvonio telefon. Njegova supruga Kata je trgnula i vrisnula, pa mi je Blago objasnio da, kada je on na terenu, četnici iz Borova sela zovu Katu, provociraju,psuju i prijete klanjem. A onda je on uzeo slušalicu i rekao: “Nemojte psovati, mi smo kršćani, katolici. Nismo navikli na takve proste riječi. Nego ovako, gledaj … Ja sam Blago Zadro, Bosanska 11, ključ je u prozoru, u svako doba otključaj i uđi, ali dobro razmisli kako ćeš izaći.}}

Njegova žena Katica rekla je kako je bio pažljiv, dobar i odan suprug te brižan otac djeci s kojom je gledao [[Animirani film|crtić]]e, igrao se, šalio, a &quot;djeca su ga naprosto obožavala&quot;.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;

* [[2011.]]: Posmrtno je nagrađen nagradom za životno djelo za iznimnu hrabrost i život položen u obrani Vukovara 1991. godine.&lt;ref&gt;Sanja Butigan, [https://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/131397/obljetnica-borova-branitelj-pitao-kosor-zasto-pokolj-obiljezavamo-na-krivom-mjestu-zbog-vaseg-koalicijskog-partnera ''Obljetnica Borova. Branitelj pitao Kosor: Zašto pokolj obilježavamo na krivom mjestu? Zbog vašeg koalicijskog partnera!''], slobodnadalmacija.hr, 2. svibnja 2011., pristupljeno 6. svibnja 2019.&lt;/ref&gt; 
* [[2019.]]: Posmrtno je proglašen počasnim građaninom Grada Zagreba.&lt;ref&gt;[https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/blago-zadro-posmrtno-proglasen-pocasnim-gradaninom-grada-zagreba/9734935/ ''Blago Zadro posmrtno proglašen počasnim građaninom Grada Zagreba''], [[HINA]], jutarnji.hr, 11. prosinca 2019., pristupljeno 14. prosinca 2019.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
* {{Hrvatski vojnik}}
* {{Domovinski rat on line}}
{{izvori|30em}}

{{GLAVNIRASPORED:Zadro, Blago}}
[[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]]
[[Kategorija:Hrvatski generali]]
[[Kategorija:Hrvatski vojni zapovjednici u Domovinskom ratu]]
[[Kategorija:Životopisi, Vukovar]]
[[Kategorija:Životopisi, Grude]]
[[Kategorija:Povijest Vukovara]]</text>
      <sha1>ci9ob8egx7chdotssyrnsu4bt08jgir</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432994</id>
      <parentid>6432992</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T19:32:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>93.136.10.123</ip>
      </contributor>
      <comment>Popravak</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9373" xml:space="preserve">{{Infokvir vojna osoba
|ime            = Blago Zadro
|slika          = Blago zadro.jpg
|opis           = Blago Zadro tijekom obrane Vukovara
|veličina       = 200px
|datum rođenja  = [[31. ožujka]] [[1944.]]
|mjesto rođenja = [[Donji Mamići]]-[[Ledinac]], [[BiH]]
|datum smrti    = [[16. listopada]] [[1991.]]
|mjesto smrti   = [[Vukovar]], [[Hrvatska]]
|nacionalnost   = [[Hrvati|Hrvat]]
|puno ime       =
|nadimak        = ''Šljuka''&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20081021054113/http://www.domovinskirat.hr/content/view/8520/1470/ Domovinski rat on line], (u međumrežnoj pismohrani archive.org 21. listopada 2008.), pristupljeno 6. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
|supruga        =
|suprug         =
|titule         =
|knjige         =
|služba         = [[1991.]]
|čin            = [[general bojnik]] (posmrtno)
|ratovi         = [[Domovinski rat]]
|bitke          = [[Bitka za Vukovar]]
|vojska         = [[Hrvatska vojska]]
|rod            = [[Hrvatska kopnena vojska]]
|jedinice       =
|zapovijedao    = 3. bojna [[204. brigada HV|204. brigade]]
|odlikovanja    =
}}

'''Blago Zadro''' ([[Donji Mamići]], [[Ledinac]] kraj [[Grude|Gruda]], [[31. ožujka]] [[1944.]] – [[Vukovar]], [[16. listopada]] [[1991.]]),&lt;ref name=&quot;HE&quot;&gt;[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=66655 Zadro, Blago], enciklopedija.hr, pristupljeno 24. studenoga 2020.&lt;/ref&gt; jedan je od najvećih heroja [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]]. Posmrtno je promaknut u čin [[general bojnik]]a.

== Životopis ==
[[Datoteka:Vukovar heroes Andrija Maric Blago Zadro Goran Radicevic.jpg|mini|270px|lijevo|Blago Zadro (u sredini) na Trpinjskoj cesti  u obrani Vukovara]]
Blago Zadro rođen u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], u Donjim Mamićima - [[Ledinac|Ledincu]] kraj Gruda 1944. godine. Kao desetogodišnjak doselio se iz rodne Hercegovine zajedno s obitelji u [[Borovo Naselje]], gdje je završio školu,&lt;ref name=&quot;24sata&quot;&gt;[http://www.24sata.hr/news/simbol-junastva-i-hrabrosti-on-je-u-borbu-uvijek-kretao-prvi-495006 24sata.hr] Romana Bilešić, &quot;Simbol junaštva i hrabrosti: On je u borbu uvijek kretao prvi...!&quot;, objavljeno 16. listopada 2016.&lt;/ref&gt; zaposlio se u tvornici &quot;Borovo&quot; i zasnovao obitelj.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;&gt;[http://glasgrada.hr/na-danasnji-dan-prije-25-godina-poginuo-je-blago-zadro/ glasgrada.hr], Glas Grada, &quot;Na današnji dan prije 25 godina poginuo je Blago Zadro!&quot;, objavljeno 16. listopada 2016. pristupljeno 10. listopada 2016. &lt;/ref&gt; Početkom [[Demokratske promjene u Hrvatskoj|demokratskih promjena]] aktivno se uključio u politički život toga kraja, bio jednim od osnivača [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ-a]] u [[Vukovar]]u i istočnoj [[Slavonija|Slavoniji]],&lt;ref name=&quot;HE&quot;/&gt; te postao prvi dopredsjednik HDZ-a u Vukovaru&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt; te se aktivno uključio u organiziranje obrane pred nastupajućom velikosrpskom agresijom. Po izbijanju [[Bitka za Vukovar|Bitke za Vukovar]] zbog svojih izuzetnih organizacijskih sposobnosti i hrabrosti preuzima zapovijedanje obranom čitavog Borova Naselja. Iako nije bio vojno školovan, kao zapovjednik 3. bojne [[204. brigada|204. vukovarske brigade]] pokazao se izvrsnim organizatorom obrane grada Vukovara u Borovu Naselju. Pod njegovim vodstvom na [[Trpinjska cesta|Trpinjskoj cesti]], koja je zbog toga i prozvana &quot;Groblje tenkova&quot;, zaustavljena je oklopna sila [[Jugoslavenska Narodna Armija|JNA]] i uništeno na desetke [[tenk]]ova i [[oklopni transporter|oklopnih transportera]]. Bio je hrabar i odlučan, zapovjednik koji je u borbu kretao prvi.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt; 

Poginuo je [[16. listopada]] [[1991.]] godine blizu Trpinjske ceste, u Kupskoj ulici nedaleko od željezničke pruge, pokošen rafalom iz puškostrojnice dok je vodio svoje suborce u akciju.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt;&lt;ref&gt;M. Alvir, [https://hrvatski-vojnik.hr/wp-content/uploads/2017/10/hv_210.pdf ''Blago Zadro (16. listopada 1991.)''], ''[[Hrvatski vojnik]]'', godina V., br. 210., 17. listopada 2008., str. 8.&lt;/ref&gt;

[[Tijelo]] Blage Zadre suborci su izvukli tek nakon žestoke paljbe po neprijateljskim položajima. Potom su ga odmah stavili na nosila i odnijeli u stožer Hrvatske vojske. Nakon toga Zadrino je tijelo prebačeno u [[Vukovarska bolnica|vukovarsku bolnicu]] gdje je dr. [[Juraj Njavro]] utvrdio njegovu [[smrt]]. Bio je pokopan u lijesu označenom brojem za koji je znalo samo četvero suboraca.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;

Od trojice sinova dvojica najstarijih također su se uključili u obranu, najstariji Robert (1969.) kasnije je, [[10. travnja]] [[1992.]] godine,&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;&gt; [http://www.dalmacijanews.hr/clanak/g59u-na-danasnji-dan-poginuo-je-vukovarski-junak-blago-zadro#/clanak/g59u-na-danasnji-dan-poginuo-je-vukovarski-junak-blago-zadro dalmacijanews.hr], Joško Dadić, &quot;Na današnji dan poginuo je vukovarski junak Blago Zadro!&quot;, objavljeno 16. listopada 2014., pristupljeno 16. listopada 2016.&lt;/ref&gt; poginuo u borbama kod [[Kupres]]a,&lt;ref name=&quot;priz&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20161018210212/http://www.priznajem.hr/povijest/video-na-danasnji-dan-braneci-vukovar-poginuo-je-heroj-blago-zadro/ priznajem.hr], nepotpisano, rubrika: povijest, &quot;Video: Na današnji dan, braneći Vukovar, poginuo je heroj Blago Zadro!&quot;, pristupljeno 17. listopada 2016.&lt;/ref&gt; upavši sa suborcima u tenkovsku zamku.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt; Kasnije je kod Kupresa podignut spomenik &quot;petorici Vukovaraca&quot;.

[[Datoteka:Robert and Blago Zadro grave.jpg|mini|270px|lijevo|Grob Blage i Roberta Zadre na Memorijalnom groblju u Vukovaru]]
Blago Zadro pokopan je na vukovarskom Novom groblju [[16. listopada]] [[1998.]] godine.&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt; Nakon što su njegovi posmrtni ostatci [[Prekapanje grobova|ekshumirani]] u ljeto 1998. godine zajedno s 937 žrtava iz masovne grobnice na vukovarskome Novom groblju.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;/&gt; Njegov sin Robert godinu dana poslije identificiran je iz zajedničke grobnice u Zagrebu nakon što je godinama njegova sudbina bila nepoznata. 

Otac i sin Zadro počivaju na [[Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru|vukovarskom Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata]], u Aleji hrvatskih branitelja.&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;/&gt;

[[Datoteka:Blago Zadro Memorial, Vukovar, Croatia.JPG|mini|200px|Spomenik Blagi Zadri na Trpinjskoj cesti u Vukovaru]]

== Dužnosti ==
* [[1991.]] – predsjednik MZ &quot;Bratstvo i jedinstvo&quot; 
* [[1991.]] – zapovjednik obrane Borovog Naselja
* [[1991.]] – zapovjednik 3. bojne [[204. brigada|204. brigade]] HV za Borovo Naselje i Trpinjsku cestu 

=== Činovi ===
* [[general bojnik]], posmrtno

== Naslijeđe i spomen==

* Ime Blage Zadre nosi Zapovjedno stožerna škola [[Ministarstvo obrane Republike Hrvatske|Ministarstva obrane RH]], osnovna škola u Borovu Naselju, te ulice u Grudama, Splitu i Zagrebu.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt; Replika njegovoga poprsja nalazi se u [[Vukovar]]u, a izvornik se nalazi u njegovom rodnom [[Ledinac|Ledincu]]. 

Zbog svoje uloge u Domovinskom ratu, herojske pogibije i velike karizme koju je stekao još za vrijeme bitke za Vukovar, po završetku Domovinskog rata postao je jedna od najvećih i najpoštovanijih ikona hrvatskog rata za neovisnost.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;/&gt;

O njegovoj hrabrosti i odvažnosti svjedočio je suborac Dragan Luketić:&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt; {{citat|Bilo je to 1991. veljača ili ožujak. Bio sam kod Zadre u njegovoj kući kada mu je zazvonio telefon. Njegova supruga Kata je trgnula i vrisnula, pa mi je Blago objasnio da, kada je on na terenu, četnici iz Borova sela zovu Katu, provociraju,psuju i prijete klanjem. A onda je on uzeo slušalicu i rekao: “Nemojte psovati, mi smo kršćani, katolici. Nismo navikli na takve proste riječi. Nego ovako, gledaj … Ja sam Blago Zadro, Bosanska 11, ključ je u prozoru, u svako doba otključaj i uđi, ali dobro razmisli kako ćeš izaći.}}

Njegova žena Katica rekla je kako je bio pažljiv, dobar i odan suprug te brižan otac djeci s kojom je gledao [[Animirani film|crtić]]e, igrao se, šalio, a &quot;djeca su ga naprosto obožavala&quot;.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;

* [[2011.]]: Posmrtno je nagrađen nagradom za životno djelo za iznimnu hrabrost i život položen u obrani Vukovara 1991. godine.&lt;ref&gt;Sanja Butigan, [https://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/131397/obljetnica-borova-branitelj-pitao-kosor-zasto-pokolj-obiljezavamo-na-krivom-mjestu-zbog-vaseg-koalicijskog-partnera ''Obljetnica Borova. Branitelj pitao Kosor: Zašto pokolj obilježavamo na krivom mjestu? Zbog vašeg koalicijskog partnera!''], slobodnadalmacija.hr, 2. svibnja 2011., pristupljeno 6. svibnja 2019.&lt;/ref&gt; 
* [[2019.]]: Posmrtno je proglašen počasnim građaninom Grada Zagreba.&lt;ref&gt;[https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/blago-zadro-posmrtno-proglasen-pocasnim-gradaninom-grada-zagreba/9734935/ ''Blago Zadro posmrtno proglašen počasnim građaninom Grada Zagreba''], [[HINA]], jutarnji.hr, 11. prosinca 2019., pristupljeno 14. prosinca 2019.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
* {{Hrvatski vojnik}}
* {{Domovinski rat on line}}
{{izvori|30em}}

{{GLAVNIRASPORED:Zadro, Blago}}
[[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]]
[[Kategorija:Hrvatski generali]]
[[Kategorija:Hrvatski vojni zapovjednici u Domovinskom ratu]]
[[Kategorija:Životopisi, Vukovar]]
[[Kategorija:Životopisi, Grude]]
[[Kategorija:Povijest Vukovara]]</text>
      <sha1>nxrxtggwwibmvbha2az9a9s7ygvpfjp</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433001</id>
      <parentid>6432994</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T19:51:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>93.136.10.123</ip>
      </contributor>
      <comment>Da bolje izgleda raspored rečenica uz slike</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9373" xml:space="preserve">{{Infokvir vojna osoba
|ime            = Blago Zadro
|slika          = Blago zadro.jpg
|opis           = Blago Zadro tijekom obrane Vukovara
|veličina       = 200px
|datum rođenja  = [[31. ožujka]] [[1944.]]
|mjesto rođenja = [[Donji Mamići]]-[[Ledinac]], [[BiH]]
|datum smrti    = [[16. listopada]] [[1991.]]
|mjesto smrti   = [[Vukovar]], [[Hrvatska]]
|nacionalnost   = [[Hrvati|Hrvat]]
|puno ime       =
|nadimak        = ''Šljuka''&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20081021054113/http://www.domovinskirat.hr/content/view/8520/1470/ Domovinski rat on line], (u međumrežnoj pismohrani archive.org 21. listopada 2008.), pristupljeno 6. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
|supruga        =
|suprug         =
|titule         =
|knjige         =
|služba         = [[1991.]]
|čin            = [[general bojnik]] (posmrtno)
|ratovi         = [[Domovinski rat]]
|bitke          = [[Bitka za Vukovar]]
|vojska         = [[Hrvatska vojska]]
|rod            = [[Hrvatska kopnena vojska]]
|jedinice       =
|zapovijedao    = 3. bojna [[204. brigada HV|204. brigade]]
|odlikovanja    =
}}

'''Blago Zadro''' ([[Donji Mamići]], [[Ledinac]] kraj [[Grude|Gruda]], [[31. ožujka]] [[1944.]] – [[Vukovar]], [[16. listopada]] [[1991.]]),&lt;ref name=&quot;HE&quot;&gt;[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=66655 Zadro, Blago], enciklopedija.hr, pristupljeno 24. studenoga 2020.&lt;/ref&gt; jedan je od najvećih heroja [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]]. Posmrtno je promaknut u čin [[general bojnik]]a.

== Životopis ==
[[Datoteka:Vukovar heroes Andrija Maric Blago Zadro Goran Radicevic.jpg|mini|250px|lijevo|Blago Zadro (u sredini) na Trpinjskoj cesti  u obrani Vukovara]]
Blago Zadro rođen u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], u Donjim Mamićima - [[Ledinac|Ledincu]] kraj Gruda 1944. godine. Kao desetogodišnjak doselio se iz rodne Hercegovine zajedno s obitelji u [[Borovo Naselje]], gdje je završio školu,&lt;ref name=&quot;24sata&quot;&gt;[http://www.24sata.hr/news/simbol-junastva-i-hrabrosti-on-je-u-borbu-uvijek-kretao-prvi-495006 24sata.hr] Romana Bilešić, &quot;Simbol junaštva i hrabrosti: On je u borbu uvijek kretao prvi...!&quot;, objavljeno 16. listopada 2016.&lt;/ref&gt; zaposlio se u tvornici &quot;Borovo&quot; i zasnovao obitelj.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;&gt;[http://glasgrada.hr/na-danasnji-dan-prije-25-godina-poginuo-je-blago-zadro/ glasgrada.hr], Glas Grada, &quot;Na današnji dan prije 25 godina poginuo je Blago Zadro!&quot;, objavljeno 16. listopada 2016. pristupljeno 10. listopada 2016. &lt;/ref&gt; Početkom [[Demokratske promjene u Hrvatskoj|demokratskih promjena]] aktivno se uključio u politički život toga kraja, bio jednim od osnivača [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ-a]] u [[Vukovar]]u i istočnoj [[Slavonija|Slavoniji]],&lt;ref name=&quot;HE&quot;/&gt; te postao prvi dopredsjednik HDZ-a u Vukovaru&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt; te se aktivno uključio u organiziranje obrane pred nastupajućom velikosrpskom agresijom. Po izbijanju [[Bitka za Vukovar|Bitke za Vukovar]] zbog svojih izuzetnih organizacijskih sposobnosti i hrabrosti preuzima zapovijedanje obranom čitavog Borova Naselja. Iako nije bio vojno školovan, kao zapovjednik 3. bojne [[204. brigada|204. vukovarske brigade]] pokazao se izvrsnim organizatorom obrane grada Vukovara u Borovu Naselju. Pod njegovim vodstvom na [[Trpinjska cesta|Trpinjskoj cesti]], koja je zbog toga i prozvana &quot;Groblje tenkova&quot;, zaustavljena je oklopna sila [[Jugoslavenska Narodna Armija|JNA]] i uništeno na desetke [[tenk]]ova i [[oklopni transporter|oklopnih transportera]]. Bio je hrabar i odlučan, zapovjednik koji je u borbu kretao prvi.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt; 

Poginuo je [[16. listopada]] [[1991.]] godine blizu Trpinjske ceste, u Kupskoj ulici nedaleko od željezničke pruge, pokošen rafalom iz puškostrojnice dok je vodio svoje suborce u akciju.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt;&lt;ref&gt;M. Alvir, [https://hrvatski-vojnik.hr/wp-content/uploads/2017/10/hv_210.pdf ''Blago Zadro (16. listopada 1991.)''], ''[[Hrvatski vojnik]]'', godina V., br. 210., 17. listopada 2008., str. 8.&lt;/ref&gt;

[[Tijelo]] Blage Zadre suborci su izvukli tek nakon žestoke paljbe po neprijateljskim položajima. Potom su ga odmah stavili na nosila i odnijeli u stožer Hrvatske vojske. Nakon toga Zadrino je tijelo prebačeno u [[Vukovarska bolnica|vukovarsku bolnicu]] gdje je dr. [[Juraj Njavro]] utvrdio njegovu [[smrt]]. Bio je pokopan u lijesu označenom brojem za koji je znalo samo četvero suboraca.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;

Od trojice sinova dvojica najstarijih također su se uključili u obranu, najstariji Robert (1969.) kasnije je, [[10. travnja]] [[1992.]] godine,&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;&gt; [http://www.dalmacijanews.hr/clanak/g59u-na-danasnji-dan-poginuo-je-vukovarski-junak-blago-zadro#/clanak/g59u-na-danasnji-dan-poginuo-je-vukovarski-junak-blago-zadro dalmacijanews.hr], Joško Dadić, &quot;Na današnji dan poginuo je vukovarski junak Blago Zadro!&quot;, objavljeno 16. listopada 2014., pristupljeno 16. listopada 2016.&lt;/ref&gt; poginuo u borbama kod [[Kupres]]a,&lt;ref name=&quot;priz&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20161018210212/http://www.priznajem.hr/povijest/video-na-danasnji-dan-braneci-vukovar-poginuo-je-heroj-blago-zadro/ priznajem.hr], nepotpisano, rubrika: povijest, &quot;Video: Na današnji dan, braneći Vukovar, poginuo je heroj Blago Zadro!&quot;, pristupljeno 17. listopada 2016.&lt;/ref&gt; upavši sa suborcima u tenkovsku zamku.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt; Kasnije je kod Kupresa podignut spomenik &quot;petorici Vukovaraca&quot;.

[[Datoteka:Robert and Blago Zadro grave.jpg|mini|250px|lijevo|Grob Blage i Roberta Zadre na Memorijalnom groblju u Vukovaru]]
Blago Zadro pokopan je na vukovarskom Novom groblju [[16. listopada]] [[1998.]] godine.&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt; Nakon što su njegovi posmrtni ostatci [[Prekapanje grobova|ekshumirani]] u ljeto 1998. godine zajedno s 937 žrtava iz masovne grobnice na vukovarskome Novom groblju.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;/&gt; Njegov sin Robert godinu dana poslije identificiran je iz zajedničke grobnice u Zagrebu nakon što je godinama njegova sudbina bila nepoznata. 

Otac i sin Zadro počivaju na [[Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru|vukovarskom Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata]], u Aleji hrvatskih branitelja.&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;/&gt;

[[Datoteka:Blago Zadro Memorial, Vukovar, Croatia.JPG|mini|200px|Spomenik Blagi Zadri na Trpinjskoj cesti u Vukovaru]]

== Dužnosti ==
* [[1991.]] – predsjednik MZ &quot;Bratstvo i jedinstvo&quot; 
* [[1991.]] – zapovjednik obrane Borovog Naselja
* [[1991.]] – zapovjednik 3. bojne [[204. brigada|204. brigade]] HV za Borovo Naselje i Trpinjsku cestu 

=== Činovi ===
* [[general bojnik]], posmrtno

== Naslijeđe i spomen==

* Ime Blage Zadre nosi Zapovjedno stožerna škola [[Ministarstvo obrane Republike Hrvatske|Ministarstva obrane RH]], osnovna škola u Borovu Naselju, te ulice u Grudama, Splitu i Zagrebu.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt; Replika njegovoga poprsja nalazi se u [[Vukovar]]u, a izvornik se nalazi u njegovom rodnom [[Ledinac|Ledincu]]. 

Zbog svoje uloge u Domovinskom ratu, herojske pogibije i velike karizme koju je stekao još za vrijeme bitke za Vukovar, po završetku Domovinskog rata postao je jedna od najvećih i najpoštovanijih ikona hrvatskog rata za neovisnost.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;/&gt;

O njegovoj hrabrosti i odvažnosti svjedočio je suborac Dragan Luketić:&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt; {{citat|Bilo je to 1991. veljača ili ožujak. Bio sam kod Zadre u njegovoj kući kada mu je zazvonio telefon. Njegova supruga Kata je trgnula i vrisnula, pa mi je Blago objasnio da, kada je on na terenu, četnici iz Borova sela zovu Katu, provociraju,psuju i prijete klanjem. A onda je on uzeo slušalicu i rekao: “Nemojte psovati, mi smo kršćani, katolici. Nismo navikli na takve proste riječi. Nego ovako, gledaj … Ja sam Blago Zadro, Bosanska 11, ključ je u prozoru, u svako doba otključaj i uđi, ali dobro razmisli kako ćeš izaći.}}

Njegova žena Katica rekla je kako je bio pažljiv, dobar i odan suprug te brižan otac djeci s kojom je gledao [[Animirani film|crtić]]e, igrao se, šalio, a &quot;djeca su ga naprosto obožavala&quot;.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;

* [[2011.]]: Posmrtno je nagrađen nagradom za životno djelo za iznimnu hrabrost i život položen u obrani Vukovara 1991. godine.&lt;ref&gt;Sanja Butigan, [https://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/131397/obljetnica-borova-branitelj-pitao-kosor-zasto-pokolj-obiljezavamo-na-krivom-mjestu-zbog-vaseg-koalicijskog-partnera ''Obljetnica Borova. Branitelj pitao Kosor: Zašto pokolj obilježavamo na krivom mjestu? Zbog vašeg koalicijskog partnera!''], slobodnadalmacija.hr, 2. svibnja 2011., pristupljeno 6. svibnja 2019.&lt;/ref&gt; 
* [[2019.]]: Posmrtno je proglašen počasnim građaninom Grada Zagreba.&lt;ref&gt;[https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/blago-zadro-posmrtno-proglasen-pocasnim-gradaninom-grada-zagreba/9734935/ ''Blago Zadro posmrtno proglašen počasnim građaninom Grada Zagreba''], [[HINA]], jutarnji.hr, 11. prosinca 2019., pristupljeno 14. prosinca 2019.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
* {{Hrvatski vojnik}}
* {{Domovinski rat on line}}
{{izvori|30em}}

{{GLAVNIRASPORED:Zadro, Blago}}
[[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]]
[[Kategorija:Hrvatski generali]]
[[Kategorija:Hrvatski vojni zapovjednici u Domovinskom ratu]]
[[Kategorija:Životopisi, Vukovar]]
[[Kategorija:Životopisi, Grude]]
[[Kategorija:Povijest Vukovara]]</text>
      <sha1>0495kq65bbkwnjkc4691hiiv5h4qp8w</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433003</id>
      <parentid>6433001</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T19:53:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>93.136.10.123</ip>
      </contributor>
      <comment>Bolje i raspored rečenica je u redu</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9373" xml:space="preserve">{{Infokvir vojna osoba
|ime            = Blago Zadro
|slika          = Blago zadro.jpg
|opis           = Blago Zadro tijekom obrane Vukovara
|veličina       = 200px
|datum rođenja  = [[31. ožujka]] [[1944.]]
|mjesto rođenja = [[Donji Mamići]]-[[Ledinac]], [[BiH]]
|datum smrti    = [[16. listopada]] [[1991.]]
|mjesto smrti   = [[Vukovar]], [[Hrvatska]]
|nacionalnost   = [[Hrvati|Hrvat]]
|puno ime       =
|nadimak        = ''Šljuka''&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20081021054113/http://www.domovinskirat.hr/content/view/8520/1470/ Domovinski rat on line], (u međumrežnoj pismohrani archive.org 21. listopada 2008.), pristupljeno 6. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
|supruga        =
|suprug         =
|titule         =
|knjige         =
|služba         = [[1991.]]
|čin            = [[general bojnik]] (posmrtno)
|ratovi         = [[Domovinski rat]]
|bitke          = [[Bitka za Vukovar]]
|vojska         = [[Hrvatska vojska]]
|rod            = [[Hrvatska kopnena vojska]]
|jedinice       =
|zapovijedao    = 3. bojna [[204. brigada HV|204. brigade]]
|odlikovanja    =
}}

'''Blago Zadro''' ([[Donji Mamići]], [[Ledinac]] kraj [[Grude|Gruda]], [[31. ožujka]] [[1944.]] – [[Vukovar]], [[16. listopada]] [[1991.]]),&lt;ref name=&quot;HE&quot;&gt;[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=66655 Zadro, Blago], enciklopedija.hr, pristupljeno 24. studenoga 2020.&lt;/ref&gt; jedan je od najvećih heroja [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]]. Posmrtno je promaknut u čin [[general bojnik]]a.

== Životopis ==
[[Datoteka:Vukovar heroes Andrija Maric Blago Zadro Goran Radicevic.jpg|mini|300px|lijevo|Blago Zadro (u sredini) na Trpinjskoj cesti  u obrani Vukovara]]
Blago Zadro rođen u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], u Donjim Mamićima - [[Ledinac|Ledincu]] kraj Gruda 1944. godine. Kao desetogodišnjak doselio se iz rodne Hercegovine zajedno s obitelji u [[Borovo Naselje]], gdje je završio školu,&lt;ref name=&quot;24sata&quot;&gt;[http://www.24sata.hr/news/simbol-junastva-i-hrabrosti-on-je-u-borbu-uvijek-kretao-prvi-495006 24sata.hr] Romana Bilešić, &quot;Simbol junaštva i hrabrosti: On je u borbu uvijek kretao prvi...!&quot;, objavljeno 16. listopada 2016.&lt;/ref&gt; zaposlio se u tvornici &quot;Borovo&quot; i zasnovao obitelj.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;&gt;[http://glasgrada.hr/na-danasnji-dan-prije-25-godina-poginuo-je-blago-zadro/ glasgrada.hr], Glas Grada, &quot;Na današnji dan prije 25 godina poginuo je Blago Zadro!&quot;, objavljeno 16. listopada 2016. pristupljeno 10. listopada 2016. &lt;/ref&gt; Početkom [[Demokratske promjene u Hrvatskoj|demokratskih promjena]] aktivno se uključio u politički život toga kraja, bio jednim od osnivača [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ-a]] u [[Vukovar]]u i istočnoj [[Slavonija|Slavoniji]],&lt;ref name=&quot;HE&quot;/&gt; te postao prvi dopredsjednik HDZ-a u Vukovaru&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt; te se aktivno uključio u organiziranje obrane pred nastupajućom velikosrpskom agresijom. Po izbijanju [[Bitka za Vukovar|Bitke za Vukovar]] zbog svojih izuzetnih organizacijskih sposobnosti i hrabrosti preuzima zapovijedanje obranom čitavog Borova Naselja. Iako nije bio vojno školovan, kao zapovjednik 3. bojne [[204. brigada|204. vukovarske brigade]] pokazao se izvrsnim organizatorom obrane grada Vukovara u Borovu Naselju. Pod njegovim vodstvom na [[Trpinjska cesta|Trpinjskoj cesti]], koja je zbog toga i prozvana &quot;Groblje tenkova&quot;, zaustavljena je oklopna sila [[Jugoslavenska Narodna Armija|JNA]] i uništeno na desetke [[tenk]]ova i [[oklopni transporter|oklopnih transportera]]. Bio je hrabar i odlučan, zapovjednik koji je u borbu kretao prvi.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt; 

Poginuo je [[16. listopada]] [[1991.]] godine blizu Trpinjske ceste, u Kupskoj ulici nedaleko od željezničke pruge, pokošen rafalom iz puškostrojnice dok je vodio svoje suborce u akciju.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt;&lt;ref&gt;M. Alvir, [https://hrvatski-vojnik.hr/wp-content/uploads/2017/10/hv_210.pdf ''Blago Zadro (16. listopada 1991.)''], ''[[Hrvatski vojnik]]'', godina V., br. 210., 17. listopada 2008., str. 8.&lt;/ref&gt;

[[Tijelo]] Blage Zadre suborci su izvukli tek nakon žestoke paljbe po neprijateljskim položajima. Potom su ga odmah stavili na nosila i odnijeli u stožer Hrvatske vojske. Nakon toga Zadrino je tijelo prebačeno u [[Vukovarska bolnica|vukovarsku bolnicu]] gdje je dr. [[Juraj Njavro]] utvrdio njegovu [[smrt]]. Bio je pokopan u lijesu označenom brojem za koji je znalo samo četvero suboraca.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;

Od trojice sinova dvojica najstarijih također su se uključili u obranu, najstariji Robert (1969.) kasnije je, [[10. travnja]] [[1992.]] godine,&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;&gt; [http://www.dalmacijanews.hr/clanak/g59u-na-danasnji-dan-poginuo-je-vukovarski-junak-blago-zadro#/clanak/g59u-na-danasnji-dan-poginuo-je-vukovarski-junak-blago-zadro dalmacijanews.hr], Joško Dadić, &quot;Na današnji dan poginuo je vukovarski junak Blago Zadro!&quot;, objavljeno 16. listopada 2014., pristupljeno 16. listopada 2016.&lt;/ref&gt; poginuo u borbama kod [[Kupres]]a,&lt;ref name=&quot;priz&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20161018210212/http://www.priznajem.hr/povijest/video-na-danasnji-dan-braneci-vukovar-poginuo-je-heroj-blago-zadro/ priznajem.hr], nepotpisano, rubrika: povijest, &quot;Video: Na današnji dan, braneći Vukovar, poginuo je heroj Blago Zadro!&quot;, pristupljeno 17. listopada 2016.&lt;/ref&gt; upavši sa suborcima u tenkovsku zamku.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt; Kasnije je kod Kupresa podignut spomenik &quot;petorici Vukovaraca&quot;.

[[Datoteka:Robert and Blago Zadro grave.jpg|mini|300px|lijevo|Grob Blage i Roberta Zadre na Memorijalnom groblju u Vukovaru]]
Blago Zadro pokopan je na vukovarskom Novom groblju [[16. listopada]] [[1998.]] godine.&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt; Nakon što su njegovi posmrtni ostatci [[Prekapanje grobova|ekshumirani]] u ljeto 1998. godine zajedno s 937 žrtava iz masovne grobnice na vukovarskome Novom groblju.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;/&gt; Njegov sin Robert godinu dana poslije identificiran je iz zajedničke grobnice u Zagrebu nakon što je godinama njegova sudbina bila nepoznata. 

Otac i sin Zadro počivaju na [[Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru|vukovarskom Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata]], u Aleji hrvatskih branitelja.&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;/&gt;

[[Datoteka:Blago Zadro Memorial, Vukovar, Croatia.JPG|mini|200px|Spomenik Blagi Zadri na Trpinjskoj cesti u Vukovaru]]

== Dužnosti ==
* [[1991.]] – predsjednik MZ &quot;Bratstvo i jedinstvo&quot; 
* [[1991.]] – zapovjednik obrane Borovog Naselja
* [[1991.]] – zapovjednik 3. bojne [[204. brigada|204. brigade]] HV za Borovo Naselje i Trpinjsku cestu 

=== Činovi ===
* [[general bojnik]], posmrtno

== Naslijeđe i spomen==

* Ime Blage Zadre nosi Zapovjedno stožerna škola [[Ministarstvo obrane Republike Hrvatske|Ministarstva obrane RH]], osnovna škola u Borovu Naselju, te ulice u Grudama, Splitu i Zagrebu.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt; Replika njegovoga poprsja nalazi se u [[Vukovar]]u, a izvornik se nalazi u njegovom rodnom [[Ledinac|Ledincu]]. 

Zbog svoje uloge u Domovinskom ratu, herojske pogibije i velike karizme koju je stekao još za vrijeme bitke za Vukovar, po završetku Domovinskog rata postao je jedna od najvećih i najpoštovanijih ikona hrvatskog rata za neovisnost.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;/&gt;

O njegovoj hrabrosti i odvažnosti svjedočio je suborac Dragan Luketić:&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt; {{citat|Bilo je to 1991. veljača ili ožujak. Bio sam kod Zadre u njegovoj kući kada mu je zazvonio telefon. Njegova supruga Kata je trgnula i vrisnula, pa mi je Blago objasnio da, kada je on na terenu, četnici iz Borova sela zovu Katu, provociraju,psuju i prijete klanjem. A onda je on uzeo slušalicu i rekao: “Nemojte psovati, mi smo kršćani, katolici. Nismo navikli na takve proste riječi. Nego ovako, gledaj … Ja sam Blago Zadro, Bosanska 11, ključ je u prozoru, u svako doba otključaj i uđi, ali dobro razmisli kako ćeš izaći.}}

Njegova žena Katica rekla je kako je bio pažljiv, dobar i odan suprug te brižan otac djeci s kojom je gledao [[Animirani film|crtić]]e, igrao se, šalio, a &quot;djeca su ga naprosto obožavala&quot;.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;

* [[2011.]]: Posmrtno je nagrađen nagradom za životno djelo za iznimnu hrabrost i život položen u obrani Vukovara 1991. godine.&lt;ref&gt;Sanja Butigan, [https://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/131397/obljetnica-borova-branitelj-pitao-kosor-zasto-pokolj-obiljezavamo-na-krivom-mjestu-zbog-vaseg-koalicijskog-partnera ''Obljetnica Borova. Branitelj pitao Kosor: Zašto pokolj obilježavamo na krivom mjestu? Zbog vašeg koalicijskog partnera!''], slobodnadalmacija.hr, 2. svibnja 2011., pristupljeno 6. svibnja 2019.&lt;/ref&gt; 
* [[2019.]]: Posmrtno je proglašen počasnim građaninom Grada Zagreba.&lt;ref&gt;[https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/blago-zadro-posmrtno-proglasen-pocasnim-gradaninom-grada-zagreba/9734935/ ''Blago Zadro posmrtno proglašen počasnim građaninom Grada Zagreba''], [[HINA]], jutarnji.hr, 11. prosinca 2019., pristupljeno 14. prosinca 2019.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
* {{Hrvatski vojnik}}
* {{Domovinski rat on line}}
{{izvori|30em}}

{{GLAVNIRASPORED:Zadro, Blago}}
[[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]]
[[Kategorija:Hrvatski generali]]
[[Kategorija:Hrvatski vojni zapovjednici u Domovinskom ratu]]
[[Kategorija:Životopisi, Vukovar]]
[[Kategorija:Životopisi, Grude]]
[[Kategorija:Povijest Vukovara]]</text>
      <sha1>17c6gjbf1og6rc7g71h084cy46i0lo6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433008</id>
      <parentid>6433003</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T19:57:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>93.136.10.123</ip>
      </contributor>
      <comment>Popravak veličine zadnje slike da bude u razini infoboxa iznad</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9373" xml:space="preserve">{{Infokvir vojna osoba
|ime            = Blago Zadro
|slika          = Blago zadro.jpg
|opis           = Blago Zadro tijekom obrane Vukovara
|veličina       = 200px
|datum rođenja  = [[31. ožujka]] [[1944.]]
|mjesto rođenja = [[Donji Mamići]]-[[Ledinac]], [[BiH]]
|datum smrti    = [[16. listopada]] [[1991.]]
|mjesto smrti   = [[Vukovar]], [[Hrvatska]]
|nacionalnost   = [[Hrvati|Hrvat]]
|puno ime       =
|nadimak        = ''Šljuka''&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20081021054113/http://www.domovinskirat.hr/content/view/8520/1470/ Domovinski rat on line], (u međumrežnoj pismohrani archive.org 21. listopada 2008.), pristupljeno 6. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
|supruga        =
|suprug         =
|titule         =
|knjige         =
|služba         = [[1991.]]
|čin            = [[general bojnik]] (posmrtno)
|ratovi         = [[Domovinski rat]]
|bitke          = [[Bitka za Vukovar]]
|vojska         = [[Hrvatska vojska]]
|rod            = [[Hrvatska kopnena vojska]]
|jedinice       =
|zapovijedao    = 3. bojna [[204. brigada HV|204. brigade]]
|odlikovanja    =
}}

'''Blago Zadro''' ([[Donji Mamići]], [[Ledinac]] kraj [[Grude|Gruda]], [[31. ožujka]] [[1944.]] – [[Vukovar]], [[16. listopada]] [[1991.]]),&lt;ref name=&quot;HE&quot;&gt;[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=66655 Zadro, Blago], enciklopedija.hr, pristupljeno 24. studenoga 2020.&lt;/ref&gt; jedan je od najvećih heroja [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]]. Posmrtno je promaknut u čin [[general bojnik]]a.

== Životopis ==
[[Datoteka:Vukovar heroes Andrija Maric Blago Zadro Goran Radicevic.jpg|mini|300px|lijevo|Blago Zadro (u sredini) na Trpinjskoj cesti  u obrani Vukovara]]
Blago Zadro rođen u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], u Donjim Mamićima - [[Ledinac|Ledincu]] kraj Gruda 1944. godine. Kao desetogodišnjak doselio se iz rodne Hercegovine zajedno s obitelji u [[Borovo Naselje]], gdje je završio školu,&lt;ref name=&quot;24sata&quot;&gt;[http://www.24sata.hr/news/simbol-junastva-i-hrabrosti-on-je-u-borbu-uvijek-kretao-prvi-495006 24sata.hr] Romana Bilešić, &quot;Simbol junaštva i hrabrosti: On je u borbu uvijek kretao prvi...!&quot;, objavljeno 16. listopada 2016.&lt;/ref&gt; zaposlio se u tvornici &quot;Borovo&quot; i zasnovao obitelj.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;&gt;[http://glasgrada.hr/na-danasnji-dan-prije-25-godina-poginuo-je-blago-zadro/ glasgrada.hr], Glas Grada, &quot;Na današnji dan prije 25 godina poginuo je Blago Zadro!&quot;, objavljeno 16. listopada 2016. pristupljeno 10. listopada 2016. &lt;/ref&gt; Početkom [[Demokratske promjene u Hrvatskoj|demokratskih promjena]] aktivno se uključio u politički život toga kraja, bio jednim od osnivača [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ-a]] u [[Vukovar]]u i istočnoj [[Slavonija|Slavoniji]],&lt;ref name=&quot;HE&quot;/&gt; te postao prvi dopredsjednik HDZ-a u Vukovaru&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt; te se aktivno uključio u organiziranje obrane pred nastupajućom velikosrpskom agresijom. Po izbijanju [[Bitka za Vukovar|Bitke za Vukovar]] zbog svojih izuzetnih organizacijskih sposobnosti i hrabrosti preuzima zapovijedanje obranom čitavog Borova Naselja. Iako nije bio vojno školovan, kao zapovjednik 3. bojne [[204. brigada|204. vukovarske brigade]] pokazao se izvrsnim organizatorom obrane grada Vukovara u Borovu Naselju. Pod njegovim vodstvom na [[Trpinjska cesta|Trpinjskoj cesti]], koja je zbog toga i prozvana &quot;Groblje tenkova&quot;, zaustavljena je oklopna sila [[Jugoslavenska Narodna Armija|JNA]] i uništeno na desetke [[tenk]]ova i [[oklopni transporter|oklopnih transportera]]. Bio je hrabar i odlučan, zapovjednik koji je u borbu kretao prvi.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt; 

Poginuo je [[16. listopada]] [[1991.]] godine blizu Trpinjske ceste, u Kupskoj ulici nedaleko od željezničke pruge, pokošen rafalom iz puškostrojnice dok je vodio svoje suborce u akciju.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt;&lt;ref&gt;M. Alvir, [https://hrvatski-vojnik.hr/wp-content/uploads/2017/10/hv_210.pdf ''Blago Zadro (16. listopada 1991.)''], ''[[Hrvatski vojnik]]'', godina V., br. 210., 17. listopada 2008., str. 8.&lt;/ref&gt;

[[Tijelo]] Blage Zadre suborci su izvukli tek nakon žestoke paljbe po neprijateljskim položajima. Potom su ga odmah stavili na nosila i odnijeli u stožer Hrvatske vojske. Nakon toga Zadrino je tijelo prebačeno u [[Vukovarska bolnica|vukovarsku bolnicu]] gdje je dr. [[Juraj Njavro]] utvrdio njegovu [[smrt]]. Bio je pokopan u lijesu označenom brojem za koji je znalo samo četvero suboraca.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;

Od trojice sinova dvojica najstarijih također su se uključili u obranu, najstariji Robert (1969.) kasnije je, [[10. travnja]] [[1992.]] godine,&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;&gt; [http://www.dalmacijanews.hr/clanak/g59u-na-danasnji-dan-poginuo-je-vukovarski-junak-blago-zadro#/clanak/g59u-na-danasnji-dan-poginuo-je-vukovarski-junak-blago-zadro dalmacijanews.hr], Joško Dadić, &quot;Na današnji dan poginuo je vukovarski junak Blago Zadro!&quot;, objavljeno 16. listopada 2014., pristupljeno 16. listopada 2016.&lt;/ref&gt; poginuo u borbama kod [[Kupres]]a,&lt;ref name=&quot;priz&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20161018210212/http://www.priznajem.hr/povijest/video-na-danasnji-dan-braneci-vukovar-poginuo-je-heroj-blago-zadro/ priznajem.hr], nepotpisano, rubrika: povijest, &quot;Video: Na današnji dan, braneći Vukovar, poginuo je heroj Blago Zadro!&quot;, pristupljeno 17. listopada 2016.&lt;/ref&gt; upavši sa suborcima u tenkovsku zamku.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt; Kasnije je kod Kupresa podignut spomenik &quot;petorici Vukovaraca&quot;.

[[Datoteka:Robert and Blago Zadro grave.jpg|mini|290px|lijevo|Grob Blage i Roberta Zadre na Memorijalnom groblju u Vukovaru]]
Blago Zadro pokopan je na vukovarskom Novom groblju [[16. listopada]] [[1998.]] godine.&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt; Nakon što su njegovi posmrtni ostatci [[Prekapanje grobova|ekshumirani]] u ljeto 1998. godine zajedno s 937 žrtava iz masovne grobnice na vukovarskome Novom groblju.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;/&gt; Njegov sin Robert godinu dana poslije identificiran je iz zajedničke grobnice u Zagrebu nakon što je godinama njegova sudbina bila nepoznata. 

Otac i sin Zadro počivaju na [[Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru|vukovarskom Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata]], u Aleji hrvatskih branitelja.&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;/&gt;

[[Datoteka:Blago Zadro Memorial, Vukovar, Croatia.JPG|mini|275px|Spomenik Blagi Zadri na Trpinjskoj cesti u Vukovaru]]

== Dužnosti ==
* [[1991.]] – predsjednik MZ &quot;Bratstvo i jedinstvo&quot; 
* [[1991.]] – zapovjednik obrane Borovog Naselja
* [[1991.]] – zapovjednik 3. bojne [[204. brigada|204. brigade]] HV za Borovo Naselje i Trpinjsku cestu 

=== Činovi ===
* [[general bojnik]], posmrtno

== Naslijeđe i spomen==

* Ime Blage Zadre nosi Zapovjedno stožerna škola [[Ministarstvo obrane Republike Hrvatske|Ministarstva obrane RH]], osnovna škola u Borovu Naselju, te ulice u Grudama, Splitu i Zagrebu.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt; Replika njegovoga poprsja nalazi se u [[Vukovar]]u, a izvornik se nalazi u njegovom rodnom [[Ledinac|Ledincu]]. 

Zbog svoje uloge u Domovinskom ratu, herojske pogibije i velike karizme koju je stekao još za vrijeme bitke za Vukovar, po završetku Domovinskog rata postao je jedna od najvećih i najpoštovanijih ikona hrvatskog rata za neovisnost.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;/&gt;

O njegovoj hrabrosti i odvažnosti svjedočio je suborac Dragan Luketić:&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt; {{citat|Bilo je to 1991. veljača ili ožujak. Bio sam kod Zadre u njegovoj kući kada mu je zazvonio telefon. Njegova supruga Kata je trgnula i vrisnula, pa mi je Blago objasnio da, kada je on na terenu, četnici iz Borova sela zovu Katu, provociraju,psuju i prijete klanjem. A onda je on uzeo slušalicu i rekao: “Nemojte psovati, mi smo kršćani, katolici. Nismo navikli na takve proste riječi. Nego ovako, gledaj … Ja sam Blago Zadro, Bosanska 11, ključ je u prozoru, u svako doba otključaj i uđi, ali dobro razmisli kako ćeš izaći.}}

Njegova žena Katica rekla je kako je bio pažljiv, dobar i odan suprug te brižan otac djeci s kojom je gledao [[Animirani film|crtić]]e, igrao se, šalio, a &quot;djeca su ga naprosto obožavala&quot;.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;

* [[2011.]]: Posmrtno je nagrađen nagradom za životno djelo za iznimnu hrabrost i život položen u obrani Vukovara 1991. godine.&lt;ref&gt;Sanja Butigan, [https://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/131397/obljetnica-borova-branitelj-pitao-kosor-zasto-pokolj-obiljezavamo-na-krivom-mjestu-zbog-vaseg-koalicijskog-partnera ''Obljetnica Borova. Branitelj pitao Kosor: Zašto pokolj obilježavamo na krivom mjestu? Zbog vašeg koalicijskog partnera!''], slobodnadalmacija.hr, 2. svibnja 2011., pristupljeno 6. svibnja 2019.&lt;/ref&gt; 
* [[2019.]]: Posmrtno je proglašen počasnim građaninom Grada Zagreba.&lt;ref&gt;[https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/blago-zadro-posmrtno-proglasen-pocasnim-gradaninom-grada-zagreba/9734935/ ''Blago Zadro posmrtno proglašen počasnim građaninom Grada Zagreba''], [[HINA]], jutarnji.hr, 11. prosinca 2019., pristupljeno 14. prosinca 2019.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
* {{Hrvatski vojnik}}
* {{Domovinski rat on line}}
{{izvori|30em}}

{{GLAVNIRASPORED:Zadro, Blago}}
[[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]]
[[Kategorija:Hrvatski generali]]
[[Kategorija:Hrvatski vojni zapovjednici u Domovinskom ratu]]
[[Kategorija:Životopisi, Vukovar]]
[[Kategorija:Životopisi, Grude]]
[[Kategorija:Povijest Vukovara]]</text>
      <sha1>6cc2x3ys3jr4xissh2yhqoc589goxld</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433011</id>
      <parentid>6433008</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T20:02:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>93.136.10.123</ip>
      </contributor>
      <comment>Popravak veličine prve slike iz infoboxa da bude u skladu infoboxa</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9373" xml:space="preserve">{{Infokvir vojna osoba
|ime            = Blago Zadro
|slika          = Blago zadro.jpg
|opis           = Blago Zadro tijekom obrane Vukovara
|veličina       = 270px
|datum rođenja  = [[31. ožujka]] [[1944.]]
|mjesto rođenja = [[Donji Mamići]]-[[Ledinac]], [[BiH]]
|datum smrti    = [[16. listopada]] [[1991.]]
|mjesto smrti   = [[Vukovar]], [[Hrvatska]]
|nacionalnost   = [[Hrvati|Hrvat]]
|puno ime       =
|nadimak        = ''Šljuka''&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20081021054113/http://www.domovinskirat.hr/content/view/8520/1470/ Domovinski rat on line], (u međumrežnoj pismohrani archive.org 21. listopada 2008.), pristupljeno 6. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
|supruga        =
|suprug         =
|titule         =
|knjige         =
|služba         = [[1991.]]
|čin            = [[general bojnik]] (posmrtno)
|ratovi         = [[Domovinski rat]]
|bitke          = [[Bitka za Vukovar]]
|vojska         = [[Hrvatska vojska]]
|rod            = [[Hrvatska kopnena vojska]]
|jedinice       =
|zapovijedao    = 3. bojna [[204. brigada HV|204. brigade]]
|odlikovanja    =
}}

'''Blago Zadro''' ([[Donji Mamići]], [[Ledinac]] kraj [[Grude|Gruda]], [[31. ožujka]] [[1944.]] – [[Vukovar]], [[16. listopada]] [[1991.]]),&lt;ref name=&quot;HE&quot;&gt;[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=66655 Zadro, Blago], enciklopedija.hr, pristupljeno 24. studenoga 2020.&lt;/ref&gt; jedan je od najvećih heroja [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]]. Posmrtno je promaknut u čin [[general bojnik]]a.

== Životopis ==
[[Datoteka:Vukovar heroes Andrija Maric Blago Zadro Goran Radicevic.jpg|mini|300px|lijevo|Blago Zadro (u sredini) na Trpinjskoj cesti  u obrani Vukovara]]
Blago Zadro rođen u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], u Donjim Mamićima - [[Ledinac|Ledincu]] kraj Gruda 1944. godine. Kao desetogodišnjak doselio se iz rodne Hercegovine zajedno s obitelji u [[Borovo Naselje]], gdje je završio školu,&lt;ref name=&quot;24sata&quot;&gt;[http://www.24sata.hr/news/simbol-junastva-i-hrabrosti-on-je-u-borbu-uvijek-kretao-prvi-495006 24sata.hr] Romana Bilešić, &quot;Simbol junaštva i hrabrosti: On je u borbu uvijek kretao prvi...!&quot;, objavljeno 16. listopada 2016.&lt;/ref&gt; zaposlio se u tvornici &quot;Borovo&quot; i zasnovao obitelj.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;&gt;[http://glasgrada.hr/na-danasnji-dan-prije-25-godina-poginuo-je-blago-zadro/ glasgrada.hr], Glas Grada, &quot;Na današnji dan prije 25 godina poginuo je Blago Zadro!&quot;, objavljeno 16. listopada 2016. pristupljeno 10. listopada 2016. &lt;/ref&gt; Početkom [[Demokratske promjene u Hrvatskoj|demokratskih promjena]] aktivno se uključio u politički život toga kraja, bio jednim od osnivača [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ-a]] u [[Vukovar]]u i istočnoj [[Slavonija|Slavoniji]],&lt;ref name=&quot;HE&quot;/&gt; te postao prvi dopredsjednik HDZ-a u Vukovaru&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt; te se aktivno uključio u organiziranje obrane pred nastupajućom velikosrpskom agresijom. Po izbijanju [[Bitka za Vukovar|Bitke za Vukovar]] zbog svojih izuzetnih organizacijskih sposobnosti i hrabrosti preuzima zapovijedanje obranom čitavog Borova Naselja. Iako nije bio vojno školovan, kao zapovjednik 3. bojne [[204. brigada|204. vukovarske brigade]] pokazao se izvrsnim organizatorom obrane grada Vukovara u Borovu Naselju. Pod njegovim vodstvom na [[Trpinjska cesta|Trpinjskoj cesti]], koja je zbog toga i prozvana &quot;Groblje tenkova&quot;, zaustavljena je oklopna sila [[Jugoslavenska Narodna Armija|JNA]] i uništeno na desetke [[tenk]]ova i [[oklopni transporter|oklopnih transportera]]. Bio je hrabar i odlučan, zapovjednik koji je u borbu kretao prvi.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt; 

Poginuo je [[16. listopada]] [[1991.]] godine blizu Trpinjske ceste, u Kupskoj ulici nedaleko od željezničke pruge, pokošen rafalom iz puškostrojnice dok je vodio svoje suborce u akciju.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt;&lt;ref&gt;M. Alvir, [https://hrvatski-vojnik.hr/wp-content/uploads/2017/10/hv_210.pdf ''Blago Zadro (16. listopada 1991.)''], ''[[Hrvatski vojnik]]'', godina V., br. 210., 17. listopada 2008., str. 8.&lt;/ref&gt;

[[Tijelo]] Blage Zadre suborci su izvukli tek nakon žestoke paljbe po neprijateljskim položajima. Potom su ga odmah stavili na nosila i odnijeli u stožer Hrvatske vojske. Nakon toga Zadrino je tijelo prebačeno u [[Vukovarska bolnica|vukovarsku bolnicu]] gdje je dr. [[Juraj Njavro]] utvrdio njegovu [[smrt]]. Bio je pokopan u lijesu označenom brojem za koji je znalo samo četvero suboraca.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;

Od trojice sinova dvojica najstarijih također su se uključili u obranu, najstariji Robert (1969.) kasnije je, [[10. travnja]] [[1992.]] godine,&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;&gt; [http://www.dalmacijanews.hr/clanak/g59u-na-danasnji-dan-poginuo-je-vukovarski-junak-blago-zadro#/clanak/g59u-na-danasnji-dan-poginuo-je-vukovarski-junak-blago-zadro dalmacijanews.hr], Joško Dadić, &quot;Na današnji dan poginuo je vukovarski junak Blago Zadro!&quot;, objavljeno 16. listopada 2014., pristupljeno 16. listopada 2016.&lt;/ref&gt; poginuo u borbama kod [[Kupres]]a,&lt;ref name=&quot;priz&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20161018210212/http://www.priznajem.hr/povijest/video-na-danasnji-dan-braneci-vukovar-poginuo-je-heroj-blago-zadro/ priznajem.hr], nepotpisano, rubrika: povijest, &quot;Video: Na današnji dan, braneći Vukovar, poginuo je heroj Blago Zadro!&quot;, pristupljeno 17. listopada 2016.&lt;/ref&gt; upavši sa suborcima u tenkovsku zamku.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt; Kasnije je kod Kupresa podignut spomenik &quot;petorici Vukovaraca&quot;.

[[Datoteka:Robert and Blago Zadro grave.jpg|mini|290px|lijevo|Grob Blage i Roberta Zadre na Memorijalnom groblju u Vukovaru]]
Blago Zadro pokopan je na vukovarskom Novom groblju [[16. listopada]] [[1998.]] godine.&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt; Nakon što su njegovi posmrtni ostatci [[Prekapanje grobova|ekshumirani]] u ljeto 1998. godine zajedno s 937 žrtava iz masovne grobnice na vukovarskome Novom groblju.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;/&gt; Njegov sin Robert godinu dana poslije identificiran je iz zajedničke grobnice u Zagrebu nakon što je godinama njegova sudbina bila nepoznata. 

Otac i sin Zadro počivaju na [[Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru|vukovarskom Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata]], u Aleji hrvatskih branitelja.&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;/&gt;

[[Datoteka:Blago Zadro Memorial, Vukovar, Croatia.JPG|mini|275px|Spomenik Blagi Zadri na Trpinjskoj cesti u Vukovaru]]

== Dužnosti ==
* [[1991.]] – predsjednik MZ &quot;Bratstvo i jedinstvo&quot; 
* [[1991.]] – zapovjednik obrane Borovog Naselja
* [[1991.]] – zapovjednik 3. bojne [[204. brigada|204. brigade]] HV za Borovo Naselje i Trpinjsku cestu 

=== Činovi ===
* [[general bojnik]], posmrtno

== Naslijeđe i spomen==

* Ime Blage Zadre nosi Zapovjedno stožerna škola [[Ministarstvo obrane Republike Hrvatske|Ministarstva obrane RH]], osnovna škola u Borovu Naselju, te ulice u Grudama, Splitu i Zagrebu.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt; Replika njegovoga poprsja nalazi se u [[Vukovar]]u, a izvornik se nalazi u njegovom rodnom [[Ledinac|Ledincu]]. 

Zbog svoje uloge u Domovinskom ratu, herojske pogibije i velike karizme koju je stekao još za vrijeme bitke za Vukovar, po završetku Domovinskog rata postao je jedna od najvećih i najpoštovanijih ikona hrvatskog rata za neovisnost.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;/&gt;

O njegovoj hrabrosti i odvažnosti svjedočio je suborac Dragan Luketić:&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt; {{citat|Bilo je to 1991. veljača ili ožujak. Bio sam kod Zadre u njegovoj kući kada mu je zazvonio telefon. Njegova supruga Kata je trgnula i vrisnula, pa mi je Blago objasnio da, kada je on na terenu, četnici iz Borova sela zovu Katu, provociraju,psuju i prijete klanjem. A onda je on uzeo slušalicu i rekao: “Nemojte psovati, mi smo kršćani, katolici. Nismo navikli na takve proste riječi. Nego ovako, gledaj … Ja sam Blago Zadro, Bosanska 11, ključ je u prozoru, u svako doba otključaj i uđi, ali dobro razmisli kako ćeš izaći.}}

Njegova žena Katica rekla je kako je bio pažljiv, dobar i odan suprug te brižan otac djeci s kojom je gledao [[Animirani film|crtić]]e, igrao se, šalio, a &quot;djeca su ga naprosto obožavala&quot;.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;

* [[2011.]]: Posmrtno je nagrađen nagradom za životno djelo za iznimnu hrabrost i život položen u obrani Vukovara 1991. godine.&lt;ref&gt;Sanja Butigan, [https://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/131397/obljetnica-borova-branitelj-pitao-kosor-zasto-pokolj-obiljezavamo-na-krivom-mjestu-zbog-vaseg-koalicijskog-partnera ''Obljetnica Borova. Branitelj pitao Kosor: Zašto pokolj obilježavamo na krivom mjestu? Zbog vašeg koalicijskog partnera!''], slobodnadalmacija.hr, 2. svibnja 2011., pristupljeno 6. svibnja 2019.&lt;/ref&gt; 
* [[2019.]]: Posmrtno je proglašen počasnim građaninom Grada Zagreba.&lt;ref&gt;[https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/blago-zadro-posmrtno-proglasen-pocasnim-gradaninom-grada-zagreba/9734935/ ''Blago Zadro posmrtno proglašen počasnim građaninom Grada Zagreba''], [[HINA]], jutarnji.hr, 11. prosinca 2019., pristupljeno 14. prosinca 2019.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
* {{Hrvatski vojnik}}
* {{Domovinski rat on line}}
{{izvori|30em}}

{{GLAVNIRASPORED:Zadro, Blago}}
[[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]]
[[Kategorija:Hrvatski generali]]
[[Kategorija:Hrvatski vojni zapovjednici u Domovinskom ratu]]
[[Kategorija:Životopisi, Vukovar]]
[[Kategorija:Životopisi, Grude]]
[[Kategorija:Povijest Vukovara]]</text>
      <sha1>tlcabnldni9mywkww7ncgeu3fr57rbh</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433016</id>
      <parentid>6433011</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T20:06:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>93.136.10.123</ip>
      </contributor>
      <comment>Vratio sam nazad, jer je mutnija slika nije neka rezolucija slike, uredite kako želite.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9373" xml:space="preserve">{{Infokvir vojna osoba
|ime            = Blago Zadro
|slika          = Blago zadro.jpg
|opis           = Blago Zadro tijekom obrane Vukovara
|veličina       = 200px
|datum rođenja  = [[31. ožujka]] [[1944.]]
|mjesto rođenja = [[Donji Mamići]]-[[Ledinac]], [[BiH]]
|datum smrti    = [[16. listopada]] [[1991.]]
|mjesto smrti   = [[Vukovar]], [[Hrvatska]]
|nacionalnost   = [[Hrvati|Hrvat]]
|puno ime       =
|nadimak        = ''Šljuka''&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20081021054113/http://www.domovinskirat.hr/content/view/8520/1470/ Domovinski rat on line], (u međumrežnoj pismohrani archive.org 21. listopada 2008.), pristupljeno 6. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
|supruga        =
|suprug         =
|titule         =
|knjige         =
|služba         = [[1991.]]
|čin            = [[general bojnik]] (posmrtno)
|ratovi         = [[Domovinski rat]]
|bitke          = [[Bitka za Vukovar]]
|vojska         = [[Hrvatska vojska]]
|rod            = [[Hrvatska kopnena vojska]]
|jedinice       =
|zapovijedao    = 3. bojna [[204. brigada HV|204. brigade]]
|odlikovanja    =
}}

'''Blago Zadro''' ([[Donji Mamići]], [[Ledinac]] kraj [[Grude|Gruda]], [[31. ožujka]] [[1944.]] – [[Vukovar]], [[16. listopada]] [[1991.]]),&lt;ref name=&quot;HE&quot;&gt;[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=66655 Zadro, Blago], enciklopedija.hr, pristupljeno 24. studenoga 2020.&lt;/ref&gt; jedan je od najvećih heroja [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]]. Posmrtno je promaknut u čin [[general bojnik]]a.

== Životopis ==
[[Datoteka:Vukovar heroes Andrija Maric Blago Zadro Goran Radicevic.jpg|mini|300px|lijevo|Blago Zadro (u sredini) na Trpinjskoj cesti  u obrani Vukovara]]
Blago Zadro rođen u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], u Donjim Mamićima - [[Ledinac|Ledincu]] kraj Gruda 1944. godine. Kao desetogodišnjak doselio se iz rodne Hercegovine zajedno s obitelji u [[Borovo Naselje]], gdje je završio školu,&lt;ref name=&quot;24sata&quot;&gt;[http://www.24sata.hr/news/simbol-junastva-i-hrabrosti-on-je-u-borbu-uvijek-kretao-prvi-495006 24sata.hr] Romana Bilešić, &quot;Simbol junaštva i hrabrosti: On je u borbu uvijek kretao prvi...!&quot;, objavljeno 16. listopada 2016.&lt;/ref&gt; zaposlio se u tvornici &quot;Borovo&quot; i zasnovao obitelj.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;&gt;[http://glasgrada.hr/na-danasnji-dan-prije-25-godina-poginuo-je-blago-zadro/ glasgrada.hr], Glas Grada, &quot;Na današnji dan prije 25 godina poginuo je Blago Zadro!&quot;, objavljeno 16. listopada 2016. pristupljeno 10. listopada 2016. &lt;/ref&gt; Početkom [[Demokratske promjene u Hrvatskoj|demokratskih promjena]] aktivno se uključio u politički život toga kraja, bio jednim od osnivača [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ-a]] u [[Vukovar]]u i istočnoj [[Slavonija|Slavoniji]],&lt;ref name=&quot;HE&quot;/&gt; te postao prvi dopredsjednik HDZ-a u Vukovaru&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt; te se aktivno uključio u organiziranje obrane pred nastupajućom velikosrpskom agresijom. Po izbijanju [[Bitka za Vukovar|Bitke za Vukovar]] zbog svojih izuzetnih organizacijskih sposobnosti i hrabrosti preuzima zapovijedanje obranom čitavog Borova Naselja. Iako nije bio vojno školovan, kao zapovjednik 3. bojne [[204. brigada|204. vukovarske brigade]] pokazao se izvrsnim organizatorom obrane grada Vukovara u Borovu Naselju. Pod njegovim vodstvom na [[Trpinjska cesta|Trpinjskoj cesti]], koja je zbog toga i prozvana &quot;Groblje tenkova&quot;, zaustavljena je oklopna sila [[Jugoslavenska Narodna Armija|JNA]] i uništeno na desetke [[tenk]]ova i [[oklopni transporter|oklopnih transportera]]. Bio je hrabar i odlučan, zapovjednik koji je u borbu kretao prvi.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt; 

Poginuo je [[16. listopada]] [[1991.]] godine blizu Trpinjske ceste, u Kupskoj ulici nedaleko od željezničke pruge, pokošen rafalom iz puškostrojnice dok je vodio svoje suborce u akciju.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt;&lt;ref&gt;M. Alvir, [https://hrvatski-vojnik.hr/wp-content/uploads/2017/10/hv_210.pdf ''Blago Zadro (16. listopada 1991.)''], ''[[Hrvatski vojnik]]'', godina V., br. 210., 17. listopada 2008., str. 8.&lt;/ref&gt;

[[Tijelo]] Blage Zadre suborci su izvukli tek nakon žestoke paljbe po neprijateljskim položajima. Potom su ga odmah stavili na nosila i odnijeli u stožer Hrvatske vojske. Nakon toga Zadrino je tijelo prebačeno u [[Vukovarska bolnica|vukovarsku bolnicu]] gdje je dr. [[Juraj Njavro]] utvrdio njegovu [[smrt]]. Bio je pokopan u lijesu označenom brojem za koji je znalo samo četvero suboraca.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;

Od trojice sinova dvojica najstarijih također su se uključili u obranu, najstariji Robert (1969.) kasnije je, [[10. travnja]] [[1992.]] godine,&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;&gt; [http://www.dalmacijanews.hr/clanak/g59u-na-danasnji-dan-poginuo-je-vukovarski-junak-blago-zadro#/clanak/g59u-na-danasnji-dan-poginuo-je-vukovarski-junak-blago-zadro dalmacijanews.hr], Joško Dadić, &quot;Na današnji dan poginuo je vukovarski junak Blago Zadro!&quot;, objavljeno 16. listopada 2014., pristupljeno 16. listopada 2016.&lt;/ref&gt; poginuo u borbama kod [[Kupres]]a,&lt;ref name=&quot;priz&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20161018210212/http://www.priznajem.hr/povijest/video-na-danasnji-dan-braneci-vukovar-poginuo-je-heroj-blago-zadro/ priznajem.hr], nepotpisano, rubrika: povijest, &quot;Video: Na današnji dan, braneći Vukovar, poginuo je heroj Blago Zadro!&quot;, pristupljeno 17. listopada 2016.&lt;/ref&gt; upavši sa suborcima u tenkovsku zamku.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt; Kasnije je kod Kupresa podignut spomenik &quot;petorici Vukovaraca&quot;.

[[Datoteka:Robert and Blago Zadro grave.jpg|mini|290px|lijevo|Grob Blage i Roberta Zadre na Memorijalnom groblju u Vukovaru]]
Blago Zadro pokopan je na vukovarskom Novom groblju [[16. listopada]] [[1998.]] godine.&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt; Nakon što su njegovi posmrtni ostatci [[Prekapanje grobova|ekshumirani]] u ljeto 1998. godine zajedno s 937 žrtava iz masovne grobnice na vukovarskome Novom groblju.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;/&gt; Njegov sin Robert godinu dana poslije identificiran je iz zajedničke grobnice u Zagrebu nakon što je godinama njegova sudbina bila nepoznata. 

Otac i sin Zadro počivaju na [[Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru|vukovarskom Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata]], u Aleji hrvatskih branitelja.&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;/&gt;

[[Datoteka:Blago Zadro Memorial, Vukovar, Croatia.JPG|mini|275px|Spomenik Blagi Zadri na Trpinjskoj cesti u Vukovaru]]

== Dužnosti ==
* [[1991.]] – predsjednik MZ &quot;Bratstvo i jedinstvo&quot; 
* [[1991.]] – zapovjednik obrane Borovog Naselja
* [[1991.]] – zapovjednik 3. bojne [[204. brigada|204. brigade]] HV za Borovo Naselje i Trpinjsku cestu 

=== Činovi ===
* [[general bojnik]], posmrtno

== Naslijeđe i spomen==

* Ime Blage Zadre nosi Zapovjedno stožerna škola [[Ministarstvo obrane Republike Hrvatske|Ministarstva obrane RH]], osnovna škola u Borovu Naselju, te ulice u Grudama, Splitu i Zagrebu.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt; Replika njegovoga poprsja nalazi se u [[Vukovar]]u, a izvornik se nalazi u njegovom rodnom [[Ledinac|Ledincu]]. 

Zbog svoje uloge u Domovinskom ratu, herojske pogibije i velike karizme koju je stekao još za vrijeme bitke za Vukovar, po završetku Domovinskog rata postao je jedna od najvećih i najpoštovanijih ikona hrvatskog rata za neovisnost.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;/&gt;

O njegovoj hrabrosti i odvažnosti svjedočio je suborac Dragan Luketić:&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt; {{citat|Bilo je to 1991. veljača ili ožujak. Bio sam kod Zadre u njegovoj kući kada mu je zazvonio telefon. Njegova supruga Kata je trgnula i vrisnula, pa mi je Blago objasnio da, kada je on na terenu, četnici iz Borova sela zovu Katu, provociraju,psuju i prijete klanjem. A onda je on uzeo slušalicu i rekao: “Nemojte psovati, mi smo kršćani, katolici. Nismo navikli na takve proste riječi. Nego ovako, gledaj … Ja sam Blago Zadro, Bosanska 11, ključ je u prozoru, u svako doba otključaj i uđi, ali dobro razmisli kako ćeš izaći.}}

Njegova žena Katica rekla je kako je bio pažljiv, dobar i odan suprug te brižan otac djeci s kojom je gledao [[Animirani film|crtić]]e, igrao se, šalio, a &quot;djeca su ga naprosto obožavala&quot;.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;

* [[2011.]]: Posmrtno je nagrađen nagradom za životno djelo za iznimnu hrabrost i život položen u obrani Vukovara 1991. godine.&lt;ref&gt;Sanja Butigan, [https://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/131397/obljetnica-borova-branitelj-pitao-kosor-zasto-pokolj-obiljezavamo-na-krivom-mjestu-zbog-vaseg-koalicijskog-partnera ''Obljetnica Borova. Branitelj pitao Kosor: Zašto pokolj obilježavamo na krivom mjestu? Zbog vašeg koalicijskog partnera!''], slobodnadalmacija.hr, 2. svibnja 2011., pristupljeno 6. svibnja 2019.&lt;/ref&gt; 
* [[2019.]]: Posmrtno je proglašen počasnim građaninom Grada Zagreba.&lt;ref&gt;[https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/blago-zadro-posmrtno-proglasen-pocasnim-gradaninom-grada-zagreba/9734935/ ''Blago Zadro posmrtno proglašen počasnim građaninom Grada Zagreba''], [[HINA]], jutarnji.hr, 11. prosinca 2019., pristupljeno 14. prosinca 2019.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
* {{Hrvatski vojnik}}
* {{Domovinski rat on line}}
{{izvori|30em}}

{{GLAVNIRASPORED:Zadro, Blago}}
[[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]]
[[Kategorija:Hrvatski generali]]
[[Kategorija:Hrvatski vojni zapovjednici u Domovinskom ratu]]
[[Kategorija:Životopisi, Vukovar]]
[[Kategorija:Životopisi, Grude]]
[[Kategorija:Povijest Vukovara]]</text>
      <sha1>6cc2x3ys3jr4xissh2yhqoc589goxld</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433076</id>
      <parentid>6433016</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T21:34:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>93.136.10.123</ip>
      </contributor>
      <comment>Maknut sleng i stavljen pravopis</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9376" xml:space="preserve">{{Infokvir vojna osoba
|ime            = Blago Zadro
|slika          = Blago zadro.jpg
|opis           = Blago Zadro tijekom obrane Vukovara
|veličina       = 200px
|datum rođenja  = [[31. ožujka]] [[1944.]]
|mjesto rođenja = [[Donji Mamići]]-[[Ledinac]], [[BiH]]
|datum smrti    = [[16. listopada]] [[1991.]]
|mjesto smrti   = [[Vukovar]], [[Hrvatska]]
|nacionalnost   = [[Hrvati|Hrvat]]
|puno ime       =
|nadimak        = ''Šljuka''&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20081021054113/http://www.domovinskirat.hr/content/view/8520/1470/ Domovinski rat on line], (u međumrežnoj pismohrani archive.org 21. listopada 2008.), pristupljeno 6. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
|supruga        =
|suprug         =
|titule         =
|knjige         =
|služba         = [[1991.]]
|čin            = [[general bojnik]] (posmrtno)
|ratovi         = [[Domovinski rat]]
|bitke          = [[Bitka za Vukovar]]
|vojska         = [[Hrvatska vojska]]
|rod            = [[Hrvatska kopnena vojska]]
|jedinice       =
|zapovijedao    = 3. bojna [[204. brigada HV|204. brigade]]
|odlikovanja    =
}}

'''Blago Zadro''' ([[Donji Mamići]], [[Ledinac]] kraj [[Grude|Gruda]], [[31. ožujka]] [[1944.]] – [[Vukovar]], [[16. listopada]] [[1991.]]),&lt;ref name=&quot;HE&quot;&gt;[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=66655 Zadro, Blago], enciklopedija.hr, pristupljeno 24. studenoga 2020.&lt;/ref&gt; jedan je od najvećih heroja [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]]. Posmrtno je promaknut u čin [[general bojnik]]a.

== Životopis ==
[[Datoteka:Vukovar heroes Andrija Maric Blago Zadro Goran Radicevic.jpg|mini|300px|lijevo|Blago Zadro (u sredini) na Trpinjskoj cesti  u obrani Vukovara]]
Blago Zadro rođen u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], u Donjim Mamićima - [[Ledinac|Ledincu]] kraj Gruda 1944. godine. Kao desetogodišnjak doselio se iz rodne Hercegovine zajedno s obitelji u [[Borovo Naselje]], gdje je završio školu,&lt;ref name=&quot;24sata&quot;&gt;[http://www.24sata.hr/news/simbol-junastva-i-hrabrosti-on-je-u-borbu-uvijek-kretao-prvi-495006 24sata.hr] Romana Bilešić, &quot;Simbol junaštva i hrabrosti: On je u borbu uvijek kretao prvi...!&quot;, objavljeno 16. listopada 2016.&lt;/ref&gt; zaposlio se u tvornici &quot;Borovo&quot; i zasnovao obitelj.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;&gt;[http://glasgrada.hr/na-danasnji-dan-prije-25-godina-poginuo-je-blago-zadro/ glasgrada.hr], Glas Grada, &quot;Na današnji dan prije 25 godina poginuo je Blago Zadro!&quot;, objavljeno 16. listopada 2016. pristupljeno 10. listopada 2016. &lt;/ref&gt; Početkom [[Demokratske promjene u Hrvatskoj|demokratskih promjena]] aktivno se uključio u politički život toga kraja, bio jednim od osnivača [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ-a]] u [[Vukovar]]u i istočnoj [[Slavonija|Slavoniji]],&lt;ref name=&quot;HE&quot;/&gt; te postao prvi dopredsjednik HDZ-a u Vukovaru&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt; te se aktivno uključio u organiziranje obrane pred nastupajućom velikosrpskom agresijom. Po izbijanju [[Bitka za Vukovar|Bitke za Vukovar]] zbog svojih izuzetnih organizacijskih sposobnosti i hrabrosti preuzima zapovijedanje obranom čitavog Borova Naselja. Iako nije bio vojno školovan, kao zapovjednik 3. bojne [[204. brigada|204. vukovarske brigade]] pokazao se izvrsnim organizatorom obrane grada Vukovara u Borovu Naselju. Pod njegovim vodstvom na [[Trpinjska cesta|Trpinjskoj cesti]], koja je zbog toga i prozvana &quot;Groblje tenkova&quot;, zaustavljena je oklopna sila [[Jugoslavenska Narodna Armija|JNA]] i uništeno na desetke [[tenk]]ova i [[oklopni transporter|oklopnih transportera]]. Bio je hrabar i odlučan, zapovjednik koji je u borbu kretao prvi.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt; 

Poginuo je [[16. listopada]] [[1991.]] godine blizu Trpinjske ceste, u Kupskoj ulici nedaleko od željezničke pruge, pogođen je rafalom iz puškostrojnice dok je vodio svoje suborce u akciju.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt;&lt;ref&gt;M. Alvir, [https://hrvatski-vojnik.hr/wp-content/uploads/2017/10/hv_210.pdf ''Blago Zadro (16. listopada 1991.)''], ''[[Hrvatski vojnik]]'', godina V., br. 210., 17. listopada 2008., str. 8.&lt;/ref&gt;

[[Tijelo]] Blage Zadre suborci su izvukli tek nakon žestoke paljbe po neprijateljskim položajima. Potom su ga odmah stavili na nosila i odnijeli u stožer Hrvatske vojske. Nakon toga Zadrino je tijelo prebačeno u [[Vukovarska bolnica|vukovarsku bolnicu]] gdje je dr. [[Juraj Njavro]] utvrdio njegovu [[smrt]]. Bio je pokopan u lijesu označenom brojem za koji je znalo samo četvero suboraca.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;

Od trojice sinova dvojica najstarijih također su se uključili u obranu, najstariji Robert (1969.) kasnije je, [[10. travnja]] [[1992.]] godine,&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;&gt; [http://www.dalmacijanews.hr/clanak/g59u-na-danasnji-dan-poginuo-je-vukovarski-junak-blago-zadro#/clanak/g59u-na-danasnji-dan-poginuo-je-vukovarski-junak-blago-zadro dalmacijanews.hr], Joško Dadić, &quot;Na današnji dan poginuo je vukovarski junak Blago Zadro!&quot;, objavljeno 16. listopada 2014., pristupljeno 16. listopada 2016.&lt;/ref&gt; poginuo u borbama kod [[Kupres]]a,&lt;ref name=&quot;priz&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20161018210212/http://www.priznajem.hr/povijest/video-na-danasnji-dan-braneci-vukovar-poginuo-je-heroj-blago-zadro/ priznajem.hr], nepotpisano, rubrika: povijest, &quot;Video: Na današnji dan, braneći Vukovar, poginuo je heroj Blago Zadro!&quot;, pristupljeno 17. listopada 2016.&lt;/ref&gt; upavši sa suborcima u tenkovsku zamku.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt; Kasnije je kod Kupresa podignut spomenik &quot;petorici Vukovaraca&quot;.

[[Datoteka:Robert and Blago Zadro grave.jpg|mini|290px|lijevo|Grob Blage i Roberta Zadre na Memorijalnom groblju u Vukovaru]]
Blago Zadro pokopan je na vukovarskom Novom groblju [[16. listopada]] [[1998.]] godine.&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt; Nakon što su njegovi posmrtni ostatci [[Prekapanje grobova|ekshumirani]] u ljeto 1998. godine zajedno s 937 žrtava iz masovne grobnice na vukovarskome Novom groblju.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;/&gt; Njegov sin Robert godinu dana poslije identificiran je iz zajedničke grobnice u Zagrebu nakon što je godinama njegova sudbina bila nepoznata. 

Otac i sin Zadro počivaju na [[Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru|vukovarskom Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata]], u Aleji hrvatskih branitelja.&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;/&gt;

[[Datoteka:Blago Zadro Memorial, Vukovar, Croatia.JPG|mini|275px|Spomenik Blagi Zadri na Trpinjskoj cesti u Vukovaru]]

== Dužnosti ==
* [[1991.]] – predsjednik MZ &quot;Bratstvo i jedinstvo&quot; 
* [[1991.]] – zapovjednik obrane Borovog Naselja
* [[1991.]] – zapovjednik 3. bojne [[204. brigada|204. brigade]] HV za Borovo Naselje i Trpinjsku cestu 

=== Činovi ===
* [[general bojnik]], posmrtno

== Naslijeđe i spomen==

* Ime Blage Zadre nosi Zapovjedno stožerna škola [[Ministarstvo obrane Republike Hrvatske|Ministarstva obrane RH]], osnovna škola u Borovu Naselju, te ulice u Grudama, Splitu i Zagrebu.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt; Replika njegovoga poprsja nalazi se u [[Vukovar]]u, a izvornik se nalazi u njegovom rodnom [[Ledinac|Ledincu]]. 

Zbog svoje uloge u Domovinskom ratu, herojske pogibije i velike karizme koju je stekao još za vrijeme bitke za Vukovar, po završetku Domovinskog rata postao je jedna od najvećih i najpoštovanijih ikona hrvatskog rata za neovisnost.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;/&gt;

O njegovoj hrabrosti i odvažnosti svjedočio je suborac Dragan Luketić:&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt; {{citat|Bilo je to 1991. veljača ili ožujak. Bio sam kod Zadre u njegovoj kući kada mu je zazvonio telefon. Njegova supruga Kata je trgnula i vrisnula, pa mi je Blago objasnio da, kada je on na terenu, četnici iz Borova sela zovu Katu, provociraju,psuju i prijete klanjem. A onda je on uzeo slušalicu i rekao: “Nemojte psovati, mi smo kršćani, katolici. Nismo navikli na takve proste riječi. Nego ovako, gledaj … Ja sam Blago Zadro, Bosanska 11, ključ je u prozoru, u svako doba otključaj i uđi, ali dobro razmisli kako ćeš izaći.}}

Njegova žena Katica rekla je kako je bio pažljiv, dobar i odan suprug te brižan otac djeci s kojom je gledao [[Animirani film|crtić]]e, igrao se, šalio, a &quot;djeca su ga naprosto obožavala&quot;.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;

* [[2011.]]: Posmrtno je nagrađen nagradom za životno djelo za iznimnu hrabrost i život položen u obrani Vukovara 1991. godine.&lt;ref&gt;Sanja Butigan, [https://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/131397/obljetnica-borova-branitelj-pitao-kosor-zasto-pokolj-obiljezavamo-na-krivom-mjestu-zbog-vaseg-koalicijskog-partnera ''Obljetnica Borova. Branitelj pitao Kosor: Zašto pokolj obilježavamo na krivom mjestu? Zbog vašeg koalicijskog partnera!''], slobodnadalmacija.hr, 2. svibnja 2011., pristupljeno 6. svibnja 2019.&lt;/ref&gt; 
* [[2019.]]: Posmrtno je proglašen počasnim građaninom Grada Zagreba.&lt;ref&gt;[https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/blago-zadro-posmrtno-proglasen-pocasnim-gradaninom-grada-zagreba/9734935/ ''Blago Zadro posmrtno proglašen počasnim građaninom Grada Zagreba''], [[HINA]], jutarnji.hr, 11. prosinca 2019., pristupljeno 14. prosinca 2019.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
* {{Hrvatski vojnik}}
* {{Domovinski rat on line}}
{{izvori|30em}}

{{GLAVNIRASPORED:Zadro, Blago}}
[[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]]
[[Kategorija:Hrvatski generali]]
[[Kategorija:Hrvatski vojni zapovjednici u Domovinskom ratu]]
[[Kategorija:Životopisi, Vukovar]]
[[Kategorija:Životopisi, Grude]]
[[Kategorija:Povijest Vukovara]]</text>
      <sha1>5un9hx04aidfllkdu7u693djfluyf3l</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433077</id>
      <parentid>6433076</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T21:36:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>93.136.10.123</ip>
      </contributor>
      <comment>Popravak rečenice</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9373" xml:space="preserve">{{Infokvir vojna osoba
|ime            = Blago Zadro
|slika          = Blago zadro.jpg
|opis           = Blago Zadro tijekom obrane Vukovara
|veličina       = 200px
|datum rođenja  = [[31. ožujka]] [[1944.]]
|mjesto rođenja = [[Donji Mamići]]-[[Ledinac]], [[BiH]]
|datum smrti    = [[16. listopada]] [[1991.]]
|mjesto smrti   = [[Vukovar]], [[Hrvatska]]
|nacionalnost   = [[Hrvati|Hrvat]]
|puno ime       =
|nadimak        = ''Šljuka''&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20081021054113/http://www.domovinskirat.hr/content/view/8520/1470/ Domovinski rat on line], (u međumrežnoj pismohrani archive.org 21. listopada 2008.), pristupljeno 6. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
|supruga        =
|suprug         =
|titule         =
|knjige         =
|služba         = [[1991.]]
|čin            = [[general bojnik]] (posmrtno)
|ratovi         = [[Domovinski rat]]
|bitke          = [[Bitka za Vukovar]]
|vojska         = [[Hrvatska vojska]]
|rod            = [[Hrvatska kopnena vojska]]
|jedinice       =
|zapovijedao    = 3. bojna [[204. brigada HV|204. brigade]]
|odlikovanja    =
}}

'''Blago Zadro''' ([[Donji Mamići]], [[Ledinac]] kraj [[Grude|Gruda]], [[31. ožujka]] [[1944.]] – [[Vukovar]], [[16. listopada]] [[1991.]]),&lt;ref name=&quot;HE&quot;&gt;[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=66655 Zadro, Blago], enciklopedija.hr, pristupljeno 24. studenoga 2020.&lt;/ref&gt; jedan je od najvećih heroja [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]]. Posmrtno je promaknut u čin [[general bojnik]]a.

== Životopis ==
[[Datoteka:Vukovar heroes Andrija Maric Blago Zadro Goran Radicevic.jpg|mini|300px|lijevo|Blago Zadro (u sredini) na Trpinjskoj cesti  u obrani Vukovara]]
Blago Zadro rođen u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], u Donjim Mamićima - [[Ledinac|Ledincu]] kraj Gruda 1944. godine. Kao desetogodišnjak doselio se iz rodne Hercegovine zajedno s obitelji u [[Borovo Naselje]], gdje je završio školu,&lt;ref name=&quot;24sata&quot;&gt;[http://www.24sata.hr/news/simbol-junastva-i-hrabrosti-on-je-u-borbu-uvijek-kretao-prvi-495006 24sata.hr] Romana Bilešić, &quot;Simbol junaštva i hrabrosti: On je u borbu uvijek kretao prvi...!&quot;, objavljeno 16. listopada 2016.&lt;/ref&gt; zaposlio se u tvornici &quot;Borovo&quot; i zasnovao obitelj.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;&gt;[http://glasgrada.hr/na-danasnji-dan-prije-25-godina-poginuo-je-blago-zadro/ glasgrada.hr], Glas Grada, &quot;Na današnji dan prije 25 godina poginuo je Blago Zadro!&quot;, objavljeno 16. listopada 2016. pristupljeno 10. listopada 2016. &lt;/ref&gt; Početkom [[Demokratske promjene u Hrvatskoj|demokratskih promjena]] aktivno se uključio u politički život toga kraja, bio jednim od osnivača [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ-a]] u [[Vukovar]]u i istočnoj [[Slavonija|Slavoniji]],&lt;ref name=&quot;HE&quot;/&gt; te postao prvi dopredsjednik HDZ-a u Vukovaru&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt; te se aktivno uključio u organiziranje obrane pred nastupajućom velikosrpskom agresijom. Po izbijanju [[Bitka za Vukovar|Bitke za Vukovar]] zbog svojih izuzetnih organizacijskih sposobnosti i hrabrosti preuzima zapovijedanje obranom čitavog Borova Naselja. Iako nije bio vojno školovan, kao zapovjednik 3. bojne [[204. brigada|204. vukovarske brigade]] pokazao se izvrsnim organizatorom obrane grada Vukovara u Borovu Naselju. Pod njegovim vodstvom na [[Trpinjska cesta|Trpinjskoj cesti]], koja je zbog toga i prozvana &quot;Groblje tenkova&quot;, zaustavljena je oklopna sila [[Jugoslavenska Narodna Armija|JNA]] i uništeno na desetke [[tenk]]ova i [[oklopni transporter|oklopnih transportera]]. Bio je hrabar i odlučan, zapovjednik koji je u borbu kretao prvi.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt; 

Poginuo je [[16. listopada]] [[1991.]] godine blizu Trpinjske ceste, u Kupskoj ulici nedaleko od željezničke pruge, pogođen rafalom iz puškostrojnice dok je vodio svoje suborce u akciju.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt;&lt;ref&gt;M. Alvir, [https://hrvatski-vojnik.hr/wp-content/uploads/2017/10/hv_210.pdf ''Blago Zadro (16. listopada 1991.)''], ''[[Hrvatski vojnik]]'', godina V., br. 210., 17. listopada 2008., str. 8.&lt;/ref&gt;

[[Tijelo]] Blage Zadre suborci su izvukli tek nakon žestoke paljbe po neprijateljskim položajima. Potom su ga odmah stavili na nosila i odnijeli u stožer Hrvatske vojske. Nakon toga Zadrino je tijelo prebačeno u [[Vukovarska bolnica|vukovarsku bolnicu]] gdje je dr. [[Juraj Njavro]] utvrdio njegovu [[smrt]]. Bio je pokopan u lijesu označenom brojem za koji je znalo samo četvero suboraca.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;

Od trojice sinova dvojica najstarijih također su se uključili u obranu, najstariji Robert (1969.) kasnije je, [[10. travnja]] [[1992.]] godine,&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;&gt; [http://www.dalmacijanews.hr/clanak/g59u-na-danasnji-dan-poginuo-je-vukovarski-junak-blago-zadro#/clanak/g59u-na-danasnji-dan-poginuo-je-vukovarski-junak-blago-zadro dalmacijanews.hr], Joško Dadić, &quot;Na današnji dan poginuo je vukovarski junak Blago Zadro!&quot;, objavljeno 16. listopada 2014., pristupljeno 16. listopada 2016.&lt;/ref&gt; poginuo u borbama kod [[Kupres]]a,&lt;ref name=&quot;priz&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20161018210212/http://www.priznajem.hr/povijest/video-na-danasnji-dan-braneci-vukovar-poginuo-je-heroj-blago-zadro/ priznajem.hr], nepotpisano, rubrika: povijest, &quot;Video: Na današnji dan, braneći Vukovar, poginuo je heroj Blago Zadro!&quot;, pristupljeno 17. listopada 2016.&lt;/ref&gt; upavši sa suborcima u tenkovsku zamku.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt; Kasnije je kod Kupresa podignut spomenik &quot;petorici Vukovaraca&quot;.

[[Datoteka:Robert and Blago Zadro grave.jpg|mini|290px|lijevo|Grob Blage i Roberta Zadre na Memorijalnom groblju u Vukovaru]]
Blago Zadro pokopan je na vukovarskom Novom groblju [[16. listopada]] [[1998.]] godine.&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt; Nakon što su njegovi posmrtni ostatci [[Prekapanje grobova|ekshumirani]] u ljeto 1998. godine zajedno s 937 žrtava iz masovne grobnice na vukovarskome Novom groblju.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;/&gt; Njegov sin Robert godinu dana poslije identificiran je iz zajedničke grobnice u Zagrebu nakon što je godinama njegova sudbina bila nepoznata. 

Otac i sin Zadro počivaju na [[Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru|vukovarskom Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata]], u Aleji hrvatskih branitelja.&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;/&gt;

[[Datoteka:Blago Zadro Memorial, Vukovar, Croatia.JPG|mini|275px|Spomenik Blagi Zadri na Trpinjskoj cesti u Vukovaru]]

== Dužnosti ==
* [[1991.]] – predsjednik MZ &quot;Bratstvo i jedinstvo&quot; 
* [[1991.]] – zapovjednik obrane Borovog Naselja
* [[1991.]] – zapovjednik 3. bojne [[204. brigada|204. brigade]] HV za Borovo Naselje i Trpinjsku cestu 

=== Činovi ===
* [[general bojnik]], posmrtno

== Naslijeđe i spomen==

* Ime Blage Zadre nosi Zapovjedno stožerna škola [[Ministarstvo obrane Republike Hrvatske|Ministarstva obrane RH]], osnovna škola u Borovu Naselju, te ulice u Grudama, Splitu i Zagrebu.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt; Replika njegovoga poprsja nalazi se u [[Vukovar]]u, a izvornik se nalazi u njegovom rodnom [[Ledinac|Ledincu]]. 

Zbog svoje uloge u Domovinskom ratu, herojske pogibije i velike karizme koju je stekao još za vrijeme bitke za Vukovar, po završetku Domovinskog rata postao je jedna od najvećih i najpoštovanijih ikona hrvatskog rata za neovisnost.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;/&gt;

O njegovoj hrabrosti i odvažnosti svjedočio je suborac Dragan Luketić:&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt; {{citat|Bilo je to 1991. veljača ili ožujak. Bio sam kod Zadre u njegovoj kući kada mu je zazvonio telefon. Njegova supruga Kata je trgnula i vrisnula, pa mi je Blago objasnio da, kada je on na terenu, četnici iz Borova sela zovu Katu, provociraju,psuju i prijete klanjem. A onda je on uzeo slušalicu i rekao: “Nemojte psovati, mi smo kršćani, katolici. Nismo navikli na takve proste riječi. Nego ovako, gledaj … Ja sam Blago Zadro, Bosanska 11, ključ je u prozoru, u svako doba otključaj i uđi, ali dobro razmisli kako ćeš izaći.}}

Njegova žena Katica rekla je kako je bio pažljiv, dobar i odan suprug te brižan otac djeci s kojom je gledao [[Animirani film|crtić]]e, igrao se, šalio, a &quot;djeca su ga naprosto obožavala&quot;.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;

* [[2011.]]: Posmrtno je nagrađen nagradom za životno djelo za iznimnu hrabrost i život položen u obrani Vukovara 1991. godine.&lt;ref&gt;Sanja Butigan, [https://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/131397/obljetnica-borova-branitelj-pitao-kosor-zasto-pokolj-obiljezavamo-na-krivom-mjestu-zbog-vaseg-koalicijskog-partnera ''Obljetnica Borova. Branitelj pitao Kosor: Zašto pokolj obilježavamo na krivom mjestu? Zbog vašeg koalicijskog partnera!''], slobodnadalmacija.hr, 2. svibnja 2011., pristupljeno 6. svibnja 2019.&lt;/ref&gt; 
* [[2019.]]: Posmrtno je proglašen počasnim građaninom Grada Zagreba.&lt;ref&gt;[https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/blago-zadro-posmrtno-proglasen-pocasnim-gradaninom-grada-zagreba/9734935/ ''Blago Zadro posmrtno proglašen počasnim građaninom Grada Zagreba''], [[HINA]], jutarnji.hr, 11. prosinca 2019., pristupljeno 14. prosinca 2019.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
* {{Hrvatski vojnik}}
* {{Domovinski rat on line}}
{{izvori|30em}}

{{GLAVNIRASPORED:Zadro, Blago}}
[[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]]
[[Kategorija:Hrvatski generali]]
[[Kategorija:Hrvatski vojni zapovjednici u Domovinskom ratu]]
[[Kategorija:Životopisi, Vukovar]]
[[Kategorija:Životopisi, Grude]]
[[Kategorija:Povijest Vukovara]]</text>
      <sha1>ri7q9051n549lyq7myn2d49jtjjgjjg</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433078</id>
      <parentid>6433077</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T21:38:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>93.136.10.123</ip>
      </contributor>
      <comment>Opet popravak rečenice</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9376" xml:space="preserve">{{Infokvir vojna osoba
|ime            = Blago Zadro
|slika          = Blago zadro.jpg
|opis           = Blago Zadro tijekom obrane Vukovara
|veličina       = 200px
|datum rođenja  = [[31. ožujka]] [[1944.]]
|mjesto rođenja = [[Donji Mamići]]-[[Ledinac]], [[BiH]]
|datum smrti    = [[16. listopada]] [[1991.]]
|mjesto smrti   = [[Vukovar]], [[Hrvatska]]
|nacionalnost   = [[Hrvati|Hrvat]]
|puno ime       =
|nadimak        = ''Šljuka''&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20081021054113/http://www.domovinskirat.hr/content/view/8520/1470/ Domovinski rat on line], (u međumrežnoj pismohrani archive.org 21. listopada 2008.), pristupljeno 6. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
|supruga        =
|suprug         =
|titule         =
|knjige         =
|služba         = [[1991.]]
|čin            = [[general bojnik]] (posmrtno)
|ratovi         = [[Domovinski rat]]
|bitke          = [[Bitka za Vukovar]]
|vojska         = [[Hrvatska vojska]]
|rod            = [[Hrvatska kopnena vojska]]
|jedinice       =
|zapovijedao    = 3. bojna [[204. brigada HV|204. brigade]]
|odlikovanja    =
}}

'''Blago Zadro''' ([[Donji Mamići]], [[Ledinac]] kraj [[Grude|Gruda]], [[31. ožujka]] [[1944.]] – [[Vukovar]], [[16. listopada]] [[1991.]]),&lt;ref name=&quot;HE&quot;&gt;[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=66655 Zadro, Blago], enciklopedija.hr, pristupljeno 24. studenoga 2020.&lt;/ref&gt; jedan je od najvećih heroja [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]]. Posmrtno je promaknut u čin [[general bojnik]]a.

== Životopis ==
[[Datoteka:Vukovar heroes Andrija Maric Blago Zadro Goran Radicevic.jpg|mini|300px|lijevo|Blago Zadro (u sredini) na Trpinjskoj cesti  u obrani Vukovara]]
Blago Zadro rođen u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], u Donjim Mamićima - [[Ledinac|Ledincu]] kraj Gruda 1944. godine. Kao desetogodišnjak doselio se iz rodne Hercegovine zajedno s obitelji u [[Borovo Naselje]], gdje je završio školu,&lt;ref name=&quot;24sata&quot;&gt;[http://www.24sata.hr/news/simbol-junastva-i-hrabrosti-on-je-u-borbu-uvijek-kretao-prvi-495006 24sata.hr] Romana Bilešić, &quot;Simbol junaštva i hrabrosti: On je u borbu uvijek kretao prvi...!&quot;, objavljeno 16. listopada 2016.&lt;/ref&gt; zaposlio se u tvornici &quot;Borovo&quot; i zasnovao obitelj.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;&gt;[http://glasgrada.hr/na-danasnji-dan-prije-25-godina-poginuo-je-blago-zadro/ glasgrada.hr], Glas Grada, &quot;Na današnji dan prije 25 godina poginuo je Blago Zadro!&quot;, objavljeno 16. listopada 2016. pristupljeno 10. listopada 2016. &lt;/ref&gt; Početkom [[Demokratske promjene u Hrvatskoj|demokratskih promjena]] aktivno se uključio u politički život toga kraja, bio jednim od osnivača [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ-a]] u [[Vukovar]]u i istočnoj [[Slavonija|Slavoniji]],&lt;ref name=&quot;HE&quot;/&gt; te postao prvi dopredsjednik HDZ-a u Vukovaru&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt; te se aktivno uključio u organiziranje obrane pred nastupajućom velikosrpskom agresijom. Po izbijanju [[Bitka za Vukovar|Bitke za Vukovar]] zbog svojih izuzetnih organizacijskih sposobnosti i hrabrosti preuzima zapovijedanje obranom čitavog Borova Naselja. Iako nije bio vojno školovan, kao zapovjednik 3. bojne [[204. brigada|204. vukovarske brigade]] pokazao se izvrsnim organizatorom obrane grada Vukovara u Borovu Naselju. Pod njegovim vodstvom na [[Trpinjska cesta|Trpinjskoj cesti]], koja je zbog toga i prozvana &quot;Groblje tenkova&quot;, zaustavljena je oklopna sila [[Jugoslavenska Narodna Armija|JNA]] i uništeno na desetke [[tenk]]ova i [[oklopni transporter|oklopnih transportera]]. Bio je hrabar i odlučan, zapovjednik koji je u borbu kretao prvi.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt; 

Poginuo je [[16. listopada]] [[1991.]] godine u blizini Trpinjske ceste, u Kupskoj ulici nedaleko od željezničke pruge pogođen rafalom iz puškostrojnice dok je vodio svoje suborce u akciju.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt;&lt;ref&gt;M. Alvir, [https://hrvatski-vojnik.hr/wp-content/uploads/2017/10/hv_210.pdf ''Blago Zadro (16. listopada 1991.)''], ''[[Hrvatski vojnik]]'', godina V., br. 210., 17. listopada 2008., str. 8.&lt;/ref&gt;

[[Tijelo]] Blage Zadre suborci su izvukli tek nakon žestoke paljbe po neprijateljskim položajima. Potom su ga odmah stavili na nosila i odnijeli u stožer Hrvatske vojske. Nakon toga Zadrino je tijelo prebačeno u [[Vukovarska bolnica|vukovarsku bolnicu]] gdje je dr. [[Juraj Njavro]] utvrdio njegovu [[smrt]]. Bio je pokopan u lijesu označenom brojem za koji je znalo samo četvero suboraca.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;

Od trojice sinova dvojica najstarijih također su se uključili u obranu, najstariji Robert (1969.) kasnije je, [[10. travnja]] [[1992.]] godine,&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;&gt; [http://www.dalmacijanews.hr/clanak/g59u-na-danasnji-dan-poginuo-je-vukovarski-junak-blago-zadro#/clanak/g59u-na-danasnji-dan-poginuo-je-vukovarski-junak-blago-zadro dalmacijanews.hr], Joško Dadić, &quot;Na današnji dan poginuo je vukovarski junak Blago Zadro!&quot;, objavljeno 16. listopada 2014., pristupljeno 16. listopada 2016.&lt;/ref&gt; poginuo u borbama kod [[Kupres]]a,&lt;ref name=&quot;priz&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20161018210212/http://www.priznajem.hr/povijest/video-na-danasnji-dan-braneci-vukovar-poginuo-je-heroj-blago-zadro/ priznajem.hr], nepotpisano, rubrika: povijest, &quot;Video: Na današnji dan, braneći Vukovar, poginuo je heroj Blago Zadro!&quot;, pristupljeno 17. listopada 2016.&lt;/ref&gt; upavši sa suborcima u tenkovsku zamku.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt; Kasnije je kod Kupresa podignut spomenik &quot;petorici Vukovaraca&quot;.

[[Datoteka:Robert and Blago Zadro grave.jpg|mini|290px|lijevo|Grob Blage i Roberta Zadre na Memorijalnom groblju u Vukovaru]]
Blago Zadro pokopan je na vukovarskom Novom groblju [[16. listopada]] [[1998.]] godine.&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt; Nakon što su njegovi posmrtni ostatci [[Prekapanje grobova|ekshumirani]] u ljeto 1998. godine zajedno s 937 žrtava iz masovne grobnice na vukovarskome Novom groblju.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;/&gt; Njegov sin Robert godinu dana poslije identificiran je iz zajedničke grobnice u Zagrebu nakon što je godinama njegova sudbina bila nepoznata. 

Otac i sin Zadro počivaju na [[Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru|vukovarskom Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata]], u Aleji hrvatskih branitelja.&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;/&gt;

[[Datoteka:Blago Zadro Memorial, Vukovar, Croatia.JPG|mini|275px|Spomenik Blagi Zadri na Trpinjskoj cesti u Vukovaru]]

== Dužnosti ==
* [[1991.]] – predsjednik MZ &quot;Bratstvo i jedinstvo&quot; 
* [[1991.]] – zapovjednik obrane Borovog Naselja
* [[1991.]] – zapovjednik 3. bojne [[204. brigada|204. brigade]] HV za Borovo Naselje i Trpinjsku cestu 

=== Činovi ===
* [[general bojnik]], posmrtno

== Naslijeđe i spomen==

* Ime Blage Zadre nosi Zapovjedno stožerna škola [[Ministarstvo obrane Republike Hrvatske|Ministarstva obrane RH]], osnovna škola u Borovu Naselju, te ulice u Grudama, Splitu i Zagrebu.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt; Replika njegovoga poprsja nalazi se u [[Vukovar]]u, a izvornik se nalazi u njegovom rodnom [[Ledinac|Ledincu]]. 

Zbog svoje uloge u Domovinskom ratu, herojske pogibije i velike karizme koju je stekao još za vrijeme bitke za Vukovar, po završetku Domovinskog rata postao je jedna od najvećih i najpoštovanijih ikona hrvatskog rata za neovisnost.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;/&gt;

O njegovoj hrabrosti i odvažnosti svjedočio je suborac Dragan Luketić:&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt; {{citat|Bilo je to 1991. veljača ili ožujak. Bio sam kod Zadre u njegovoj kući kada mu je zazvonio telefon. Njegova supruga Kata je trgnula i vrisnula, pa mi je Blago objasnio da, kada je on na terenu, četnici iz Borova sela zovu Katu, provociraju,psuju i prijete klanjem. A onda je on uzeo slušalicu i rekao: “Nemojte psovati, mi smo kršćani, katolici. Nismo navikli na takve proste riječi. Nego ovako, gledaj … Ja sam Blago Zadro, Bosanska 11, ključ je u prozoru, u svako doba otključaj i uđi, ali dobro razmisli kako ćeš izaći.}}

Njegova žena Katica rekla je kako je bio pažljiv, dobar i odan suprug te brižan otac djeci s kojom je gledao [[Animirani film|crtić]]e, igrao se, šalio, a &quot;djeca su ga naprosto obožavala&quot;.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;

* [[2011.]]: Posmrtno je nagrađen nagradom za životno djelo za iznimnu hrabrost i život položen u obrani Vukovara 1991. godine.&lt;ref&gt;Sanja Butigan, [https://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/131397/obljetnica-borova-branitelj-pitao-kosor-zasto-pokolj-obiljezavamo-na-krivom-mjestu-zbog-vaseg-koalicijskog-partnera ''Obljetnica Borova. Branitelj pitao Kosor: Zašto pokolj obilježavamo na krivom mjestu? Zbog vašeg koalicijskog partnera!''], slobodnadalmacija.hr, 2. svibnja 2011., pristupljeno 6. svibnja 2019.&lt;/ref&gt; 
* [[2019.]]: Posmrtno je proglašen počasnim građaninom Grada Zagreba.&lt;ref&gt;[https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/blago-zadro-posmrtno-proglasen-pocasnim-gradaninom-grada-zagreba/9734935/ ''Blago Zadro posmrtno proglašen počasnim građaninom Grada Zagreba''], [[HINA]], jutarnji.hr, 11. prosinca 2019., pristupljeno 14. prosinca 2019.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
* {{Hrvatski vojnik}}
* {{Domovinski rat on line}}
{{izvori|30em}}

{{GLAVNIRASPORED:Zadro, Blago}}
[[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]]
[[Kategorija:Hrvatski generali]]
[[Kategorija:Hrvatski vojni zapovjednici u Domovinskom ratu]]
[[Kategorija:Životopisi, Vukovar]]
[[Kategorija:Životopisi, Grude]]
[[Kategorija:Povijest Vukovara]]</text>
      <sha1>b06ql50rer0b7k3f93zkcfe11lh4r8f</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433081</id>
      <parentid>6433078</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T21:43:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>93.136.10.123</ip>
      </contributor>
      <comment>Tako treba bit koliko ja znam iz pravopisa</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9372" xml:space="preserve">{{Infokvir vojna osoba
|ime            = Blago Zadro
|slika          = Blago zadro.jpg
|opis           = Blago Zadro tijekom obrane Vukovara
|veličina       = 200px
|datum rođenja  = [[31. ožujka]] [[1944.]]
|mjesto rođenja = [[Donji Mamići]]-[[Ledinac]], [[BiH]]
|datum smrti    = [[16. listopada]] [[1991.]]
|mjesto smrti   = [[Vukovar]], [[Hrvatska]]
|nacionalnost   = [[Hrvati|Hrvat]]
|puno ime       =
|nadimak        = ''Šljuka''&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20081021054113/http://www.domovinskirat.hr/content/view/8520/1470/ Domovinski rat on line], (u međumrežnoj pismohrani archive.org 21. listopada 2008.), pristupljeno 6. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
|supruga        =
|suprug         =
|titule         =
|knjige         =
|služba         = [[1991.]]
|čin            = [[general bojnik]] (posmrtno)
|ratovi         = [[Domovinski rat]]
|bitke          = [[Bitka za Vukovar]]
|vojska         = [[Hrvatska vojska]]
|rod            = [[Hrvatska kopnena vojska]]
|jedinice       =
|zapovijedao    = 3. bojna [[204. brigada HV|204. brigade]]
|odlikovanja    =
}}

'''Blago Zadro''' ([[Donji Mamići]], [[Ledinac]] kraj [[Grude|Gruda]], [[31. ožujka]] [[1944.]] – [[Vukovar]], [[16. listopada]] [[1991.]]),&lt;ref name=&quot;HE&quot;&gt;[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=66655 Zadro, Blago], enciklopedija.hr, pristupljeno 24. studenoga 2020.&lt;/ref&gt; jedan je od najvećih heroja [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]]. Posmrtno je promaknut u čin [[general bojnik]]a.

== Životopis ==
[[Datoteka:Vukovar heroes Andrija Maric Blago Zadro Goran Radicevic.jpg|mini|300px|lijevo|Blago Zadro (u sredini) na Trpinjskoj cesti  u obrani Vukovara]]
Blago Zadro rođen u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], u Donjim Mamićima - [[Ledinac|Ledincu]] kraj Gruda 1944. godine. Kao desetogodišnjak doselio se iz rodne Hercegovine zajedno s obitelji u [[Borovo Naselje]], gdje je završio školu,&lt;ref name=&quot;24sata&quot;&gt;[http://www.24sata.hr/news/simbol-junastva-i-hrabrosti-on-je-u-borbu-uvijek-kretao-prvi-495006 24sata.hr] Romana Bilešić, &quot;Simbol junaštva i hrabrosti: On je u borbu uvijek kretao prvi...!&quot;, objavljeno 16. listopada 2016.&lt;/ref&gt; zaposlio se u tvornici &quot;Borovo&quot; i zasnovao obitelj.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;&gt;[http://glasgrada.hr/na-danasnji-dan-prije-25-godina-poginuo-je-blago-zadro/ glasgrada.hr], Glas Grada, &quot;Na današnji dan prije 25 godina poginuo je Blago Zadro!&quot;, objavljeno 16. listopada 2016. pristupljeno 10. listopada 2016. &lt;/ref&gt; Početkom [[Demokratske promjene u Hrvatskoj|demokratskih promjena]] aktivno se uključio u politički život toga kraja, bio jednim od osnivača [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ-a]] u [[Vukovar]]u i istočnoj [[Slavonija|Slavoniji]],&lt;ref name=&quot;HE&quot;/&gt; te postao prvi dopredsjednik HDZ-a u Vukovaru&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt; te se aktivno uključio u organiziranje obrane pred nastupajućom velikosrpskom agresijom. Po izbijanju [[Bitka za Vukovar|Bitke za Vukovar]] zbog svojih izuzetnih organizacijskih sposobnosti i hrabrosti preuzima zapovijedanje obranom čitavog Borova Naselja. Iako nije bio vojno školovan, kao zapovjednik 3. bojne [[204. brigada|204. vukovarske brigade]] pokazao se izvrsnim organizatorom obrane grada Vukovara u Borovu Naselju. Pod njegovim vodstvom na [[Trpinjska cesta|Trpinjskoj cesti]], koja je zbog toga i prozvana &quot;Groblje tenkova&quot;, zaustavljena je oklopna sila [[Jugoslavenska Narodna Armija|JNA]] i uništeno na desetke [[tenk]]ova i [[oklopni transporter|oklopnih transportera]]. Bio je hrabar i odlučan, zapovjednik koji je u borbu kretao prvi.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt; 

Poginuo je [[16. listopada]] [[1991.]] godine blizu Trpinjske ceste, u Kupskoj ulici nedaleko od željezničke pruge pogođen rafalom iz puškostrojnice dok je vodio svoje suborce u akciju.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt;&lt;ref&gt;M. Alvir, [https://hrvatski-vojnik.hr/wp-content/uploads/2017/10/hv_210.pdf ''Blago Zadro (16. listopada 1991.)''], ''[[Hrvatski vojnik]]'', godina V., br. 210., 17. listopada 2008., str. 8.&lt;/ref&gt;

[[Tijelo]] Blage Zadre suborci su izvukli tek nakon žestoke paljbe po neprijateljskim položajima. Potom su ga odmah stavili na nosila i odnijeli u stožer Hrvatske vojske. Nakon toga Zadrino je tijelo prebačeno u [[Vukovarska bolnica|vukovarsku bolnicu]] gdje je dr. [[Juraj Njavro]] utvrdio njegovu [[smrt]]. Bio je pokopan u lijesu označenom brojem za koji je znalo samo četvero suboraca.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;

Od trojice sinova dvojica najstarijih također su se uključili u obranu, najstariji Robert (1969.) kasnije je, [[10. travnja]] [[1992.]] godine,&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;&gt; [http://www.dalmacijanews.hr/clanak/g59u-na-danasnji-dan-poginuo-je-vukovarski-junak-blago-zadro#/clanak/g59u-na-danasnji-dan-poginuo-je-vukovarski-junak-blago-zadro dalmacijanews.hr], Joško Dadić, &quot;Na današnji dan poginuo je vukovarski junak Blago Zadro!&quot;, objavljeno 16. listopada 2014., pristupljeno 16. listopada 2016.&lt;/ref&gt; poginuo u borbama kod [[Kupres]]a,&lt;ref name=&quot;priz&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20161018210212/http://www.priznajem.hr/povijest/video-na-danasnji-dan-braneci-vukovar-poginuo-je-heroj-blago-zadro/ priznajem.hr], nepotpisano, rubrika: povijest, &quot;Video: Na današnji dan, braneći Vukovar, poginuo je heroj Blago Zadro!&quot;, pristupljeno 17. listopada 2016.&lt;/ref&gt; upavši sa suborcima u tenkovsku zamku.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt; Kasnije je kod Kupresa podignut spomenik &quot;petorici Vukovaraca&quot;.

[[Datoteka:Robert and Blago Zadro grave.jpg|mini|290px|lijevo|Grob Blage i Roberta Zadre na Memorijalnom groblju u Vukovaru]]
Blago Zadro pokopan je na vukovarskom Novom groblju [[16. listopada]] [[1998.]] godine.&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt; Nakon što su njegovi posmrtni ostatci [[Prekapanje grobova|ekshumirani]] u ljeto 1998. godine zajedno s 937 žrtava iz masovne grobnice na vukovarskome Novom groblju.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;/&gt; Njegov sin Robert godinu dana poslije identificiran je iz zajedničke grobnice u Zagrebu nakon što je godinama njegova sudbina bila nepoznata. 

Otac i sin Zadro počivaju na [[Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru|vukovarskom Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata]], u Aleji hrvatskih branitelja.&lt;ref name=&quot;priz&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;/&gt;

[[Datoteka:Blago Zadro Memorial, Vukovar, Croatia.JPG|mini|275px|Spomenik Blagi Zadri na Trpinjskoj cesti u Vukovaru]]

== Dužnosti ==
* [[1991.]] – predsjednik MZ &quot;Bratstvo i jedinstvo&quot; 
* [[1991.]] – zapovjednik obrane Borovog Naselja
* [[1991.]] – zapovjednik 3. bojne [[204. brigada|204. brigade]] HV za Borovo Naselje i Trpinjsku cestu 

=== Činovi ===
* [[general bojnik]], posmrtno

== Naslijeđe i spomen==

* Ime Blage Zadre nosi Zapovjedno stožerna škola [[Ministarstvo obrane Republike Hrvatske|Ministarstva obrane RH]], osnovna škola u Borovu Naselju, te ulice u Grudama, Splitu i Zagrebu.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt; Replika njegovoga poprsja nalazi se u [[Vukovar]]u, a izvornik se nalazi u njegovom rodnom [[Ledinac|Ledincu]]. 

Zbog svoje uloge u Domovinskom ratu, herojske pogibije i velike karizme koju je stekao još za vrijeme bitke za Vukovar, po završetku Domovinskog rata postao je jedna od najvećih i najpoštovanijih ikona hrvatskog rata za neovisnost.&lt;ref name=&quot;glasgrada&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;/&gt;

O njegovoj hrabrosti i odvažnosti svjedočio je suborac Dragan Luketić:&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt; {{citat|Bilo je to 1991. veljača ili ožujak. Bio sam kod Zadre u njegovoj kući kada mu je zazvonio telefon. Njegova supruga Kata je trgnula i vrisnula, pa mi je Blago objasnio da, kada je on na terenu, četnici iz Borova sela zovu Katu, provociraju,psuju i prijete klanjem. A onda je on uzeo slušalicu i rekao: “Nemojte psovati, mi smo kršćani, katolici. Nismo navikli na takve proste riječi. Nego ovako, gledaj … Ja sam Blago Zadro, Bosanska 11, ključ je u prozoru, u svako doba otključaj i uđi, ali dobro razmisli kako ćeš izaći.}}

Njegova žena Katica rekla je kako je bio pažljiv, dobar i odan suprug te brižan otac djeci s kojom je gledao [[Animirani film|crtić]]e, igrao se, šalio, a &quot;djeca su ga naprosto obožavala&quot;.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;

* [[2011.]]: Posmrtno je nagrađen nagradom za životno djelo za iznimnu hrabrost i život položen u obrani Vukovara 1991. godine.&lt;ref&gt;Sanja Butigan, [https://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/131397/obljetnica-borova-branitelj-pitao-kosor-zasto-pokolj-obiljezavamo-na-krivom-mjestu-zbog-vaseg-koalicijskog-partnera ''Obljetnica Borova. Branitelj pitao Kosor: Zašto pokolj obilježavamo na krivom mjestu? Zbog vašeg koalicijskog partnera!''], slobodnadalmacija.hr, 2. svibnja 2011., pristupljeno 6. svibnja 2019.&lt;/ref&gt; 
* [[2019.]]: Posmrtno je proglašen počasnim građaninom Grada Zagreba.&lt;ref&gt;[https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/blago-zadro-posmrtno-proglasen-pocasnim-gradaninom-grada-zagreba/9734935/ ''Blago Zadro posmrtno proglašen počasnim građaninom Grada Zagreba''], [[HINA]], jutarnji.hr, 11. prosinca 2019., pristupljeno 14. prosinca 2019.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
* {{Hrvatski vojnik}}
* {{Domovinski rat on line}}
{{izvori|30em}}

{{GLAVNIRASPORED:Zadro, Blago}}
[[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]]
[[Kategorija:Hrvatski generali]]
[[Kategorija:Hrvatski vojni zapovjednici u Domovinskom ratu]]
[[Kategorija:Životopisi, Vukovar]]
[[Kategorija:Životopisi, Grude]]
[[Kategorija:Povijest Vukovara]]</text>
      <sha1>99y0qmv5v5gu22832lxg4ghcolfz0tz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ivanjska</title>
    <ns>0</ns>
    <id>70851</id>
    <revision>
      <id>6433066</id>
      <parentid>6432717</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T21:23:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dean72</username>
        <id>77466</id>
      </contributor>
      <comment>razmaci, zatipci</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20121" xml:space="preserve">{{Naselje u BiH
|ime = Ivanjska
|slika =
|slika_širina = 
|slika_opis =
|entitet = rs
|regija = 
|regijaRS = [[Regija Banja Luka]]
|općina = [[Banja Luka]]
|nadvisina = 
|lat = 44.91
|long = 17.07 
|position = right
|brojstan = 4.577
|domaćinstva = 
|pošta = 
|pozbroj = 
}}

'''Ivanjska''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Banja Luka|Banje Luke]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. Nalazi se sjeverozapadno od Banje Luke, na putu prema Prijedoru, površine 73.05 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Sastoji se od hrvatskog/katoličkog dijela i srpskog/pravoslavnog dijela. Treba napomenuti da toponim Ivanjska obuhvaća niz manjih naselja i zaselaka. Dio naselja gdje su živjeli Hrvati je većinski dio i sastoji se od sela: Abrići, Brđani, Cerici, Dvorani, Gagrice, Gradina, Josipovići, Kozara, Lipovac, Mamenice, Miloševići, Mišin Han, Radinjača, Ružići, Taraševac, Valentići, Vučića Gaj, Vukovići i Žabari. Ova sela zapravo čine Župu Ivanjska.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |last=Blažević |first=Velimir |authorlink=Velimir Blažević |title=Župa Ivanjska, u Bosanskoj krajini, od početka 18. do pred kraj 20. stoljeća |year=2017 |journal=Bosna franciscana |volume=XXV |issue=46 |pages=301-344.}}&lt;/ref&gt; Dio Ivanjske naseljen Srbima sastoji se od sela: Dobraši, Karalići, Milakovići, Narandžići, Piljagići, Popovići, Bistrica, Savići, Šukale, Šušnjari i Tukići.  

Na kraju nedavnog rata u Bosni i Hercegovini protjerani su gotovo u potpunosti Hrvati katolici, tako da ih je godine 1999. bilo još svega 104.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Nekad čisto katolička sela sada su pusta ili nastanjena srpskim stanovništvom, porijeklom pretežito iz okolice Bihaća, Glamoča, Grahova i Kupresa, koje je krajem rata izbjeglo iz tih krajeva. Ekstremna srpska politika promijenila je 1992. i ime naselja. Novo ime za Ivanjsku je - Potkozarje.

==Povijest==

Kratke crtice iz povijesti Ivanjske: 1258. Kralj Bela IV darovao je redu [[Cisterciti|cistercita]] zemljišni posjed koji se je nalazio 'kod sv. Ivana', negdje u Vrbaškom kraju. Prema nekim pokazateljima taj posjed je bio u Ivanjskoj. 1334., u popisu župa [[zagrebačke biskupije]], spominje se crkva sv. Ivana u posjedu reda Ivanovaca. Najvjerojatnije je da ime naselja (i rijeke) Ivanjska dolazi od [[Ivanovci|Ivanovaca]], utvrde Ivangrad i crkve posvećene sv. Ivanu, koji su se nalazili u ovom kraju. Ostaci jedinog starog europskog srednjovjekovnog hospicija bili su sacuvani upravo u Ivanjskoj i mogli su se vidjeti sve do konca 19. st.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Citiranje knjige |last=Velentic |first=Mirko (urednik) |title=Ivanjska u srcu |publisher=vlastita naklada |year=2021 |location=Zagreb |pages=24}}&lt;/ref&gt; Neki izvori navode da je Župa Ivanjska osnovana 1312.g.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje knjige |title=Pregled pučanstva Bosne i Hercegovine između 1879. i 1995 |author=Franjo Marić |authorlink=Franjo Marić |year=1996 |chapter=Uvod |pages=9 |location=Zagreb}}&lt;/ref&gt; Ali zasigurno Ivanjska je kao naselje mnogo starija, iako se ne zna kako se prije zvala. Kontinuitet življenja na ovom prostoru može se pratiti još od prapovijesnih vremena.  

Nada Miletić, arheolog i historičar umjetnosti, locirala je dvije prahistorijske gradine:  jednu na terenu današnjeg sela Dobraši i drugu na lokalitetu Oštra Glavica, smještene u brdu Bobija (Ivanjska/Šimići).&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |title=Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine |orig-year=1988 |edition=tom 2 |location=Sarajevo}}&lt;/ref&gt; Prahistorijski pojedinačni nalaz, bronzana fibula tipa Golinjevo, nađena je pri kopanju vodeničkog jarka kraj potoka Lučice. Po dimenzijama to je najveća fibula nađena na tlu bivše Jugoslavije.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |title=Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini |author=Vjenceslav Radimsky |orig-year=1893 |chapter=Golema fibula iz Ivanjske kod Banjaluke u Bosni |edition=5 |pages=494-496 |location=Sarajevo}}&lt;/ref&gt; Sva tri ova otkića pripadaju kasnom bronzanom ili željeznom doba. (9. – 8. st. prije Krista).  

Kršćansku vjeru u ove krajeve donijeli su prvi vjerovjesnici — rimski vojnici i trgovci. Kristjanizacija je tekla sporo i mukotrpno. Od sedmoga stoljeća Slaveni/Hrvati naseljavaju ivaštanski kraj. Tijekom srednjega vijeka Ivanjska se nalazila u sklopu Hrvatskog Kraljevstva, da bi u 14. i 15. stoljeću iz sastava banovine Slavonije ušla u sastav banovine Bosne, koja je bila pod vladavinom hrvatskoga bana iz Bosne Stjepana II Kotromanića. Početkom 15. stoljeća Ivanjska dolazi u posjed hrvatskoga plemića Hrvoja Vukčića Hrvatinića.   

S dolaskom Turaka život u ovim krajevima se mijenja iz temelja: pojava novih vjera (islam i pravoslavlje), nasilje, ubijanja, dovođenje pravoslavnih Vlaha. U vihoru turskih navala nestaju ivanovci, njihova crkva i Ivangrad. U narednih 350 godina katolici u banjalučkom kraju ljuto stradavaju: bijeg iz vlastite zemlje, prisilno preseljenje stanovništva, veliki zulumi i nameti, nasilje, pljačke, odvođenje u ropstvo, teški kmetski odnosi, vjerska gonjenja, bune, ustanci, ratovi: teško političko, društveno i gospodarsko stanje oblikovat će narodnosnu sliku ovog kraja. Mnogi bježe preko Save, mnogi su izginuli, a moguće tek treći dio ostao na rodnoj grudi. Ivaštanski kraj je manje stradao zbog mogućnosti zaklanjanja u nepristupačne predjele masiva Kozare.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |title=Sjeverozapadno od Banja Luke |author=Jurica Šalić |authorlink=Jurica Šalić |orig-year=1999 |pages=17 |publisher=Katolička misija Vojnić |location=Banja Luka}}&lt;/ref&gt;   

Prema ‘Opširnom popisu bosanskog sandžaka iz 1604.’ u Ivanjskoj, kao dijelu nahije Banja Luka, tada je popisano 42 baštine (11 muslimanskih i 31 nemuslimanskih).&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |title=Opširni popis bosanskog sandžaka iz 1604 |author=Amina Kupusović (obradila), |orig-year=2000 |chapter=sv. III |pages=430-432 |location=Sarajevo}}&lt;/ref&gt;  

Ratovi, nerodne i  gladne  godine, kao i epidemije kuge, bile su česta pojava I obično su išle ruku pod ruku. Nikola Lašvanin bilježi za 1690.: ''&lt;nowiki/&gt;'Pomr mlogi narod od glada…Kudgod bi se mako, ležahu mrt/va/ci: nit se kopahu, nit imadijaše tko. /Ljudi/ jiđahu resu liskovu, s drvja koru, vinovu lozu, pse, mačke…u Banjoj Luci, koga bi obisili, obnoć bi ga gladni ljudi svega izili… ali kako bi se najilo, ta/ko/ bi i umrlo''.&quot;&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |title=Katoličko stanovništvo župa Banja Luka i Ivanjska do 1818. godine |author=Anto Ivić |orig-year=2016 |pages=134-135 |publisher=Banjolučka biskupija, Europska akademija u Banjoj Luci |location=Banja Luka}}&lt;/ref&gt; Kuga, 'bič Božji', koja je harala u razdoblju 1813-1818. pokosila je oko 1.400 župljana Ivanjske, što predstavlja skoro trećinu cjelokupnog broja vjernika, koji su tada obitavali na prostorima župe.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=Košak |first=Viktorija |title=Pojave gladi u 18.st. - usporedba nizinskog područja (Donje Međimurje) i brdsko-planinskog područje (Potkozarje) |year=2008 |journal=Ekonomska i ekohistorija |volume=sv. 6 |issue=6 |pages=119-120}}&lt;/ref&gt; 

Dolaskom Austro-ugarske vlasti uspostavlja se nova pravila, red i zakoni. Ljudi uglavnom žive od poljoprivrede, stočarstva i prodaje rukotvorina. Ivanjska je bila jedan od većih centara u Bosni i Hercegovini za uzgoj i preradu konoplje, lana i vune.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt; Ivanjska je od pamtivijeka njegovala prekrasno uređene ženske i muške nošnje, ali je tek nedavno dobila i zvanično priznanje za to. Naime, djevojačka hrvatska starinska nošnja iz Ivanjske na izboru za top-model svijeta 2004. u Kini, u konkurenciji šezdeset zemalja osvojila je prvu nagradu i proglašena najljepšom nošnjom.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

Drugi svjetski rat donio je nove patnje i smrt. Fra Boris Ilovača piše da je u Drugom svjetskom ratu, iz hrvatske Ivanjske 542 mladih ljudi ubijeno, neki od njih i neposredno nakon rata 1945.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=Vukšić, |first=Tomo |authorlink=Tomo Vukšić |title=Međucrkveno i međunacionalno pitanje u djelu i misli biskupa Afreda Pichlera |year=2004 |journal=Crkva u svijetu |volume=39 |issue=br. 1}}&lt;/ref&gt;

Ivanjska je imala status općine, koji je ukinut 1963. godine, a teritorij općine Ivanjska priključen je općini Banja Luka. Općina Ivanjska obuhvaćala je današnja naseljena mjesta: Barlovci, Cerici, Dragočaj, Ivanjska, Piskavica, Prijakovci, Radosavska, Ramići, Šimići i Verići. 

Pod permanentnim pritiskom srpskih ekstremista u ratu 1992. – 1995. starosjedioci Hrvati-katolici napuštali su svoja ognjišta, da bi u kolovozu 1995. godine otišla najbrojnija skupina. Ostali su ostaci ostataka Ivanjske.

==Stanovništvo==
[[Stjepan Pavičić]] u Hrvatskoj enciklopediji  piše: ''‘Gušće naselje postojalo je prije Turaka i oko potoka Ivanjske, gdje se nalazi dovoljno ratarske i pastirske zemlje’'' i dodaje: ‘''Katolici starinci održali su se uglavnom u ratarskom stanovništvu na boljim, nižim zemljama u Banjalučkom polju i uz potoke Ivanjsku, Bukovicu i Crkvinu’.''&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |title=Hrvatska enciklopedija |orig-year=1941 |pages=207, 209 |location=Zagreb}}&lt;/ref&gt;  Povjesničar dr. Berislav Gavranović je zapisao da je u Krajini (Donji Kraji) prije turske invazije stanovništvo bilo hrvatsko i katoličko. Za to je dokaz postojanje jedino katoličkih crkava u njoj. Naime, prije turske invazije nije bilo u njoj pravoslavnog elementa. Da ga je bilo spomenula bi se koja pravoslavna crkva ili manastir.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=Berislav Gavranović |title=Povijest samostana Petrićevac i franjevačkih župa u Bosanskoj Krajini |year=1959 |journal=Dobri Pastir |volume=9 |issue=Sarajevo, 1959.}}&lt;/ref&gt;

Dolaskom Turaka dolazi i do promjene stanovništva. Naseljavanja i raseljavanja bila je svakodnevna slika. Turci su  ‘napuštene’ krajeve naseljavali pravoslavnim stanovništvom. To su vršili iz gospodarskih i obrambenih razloga, s obzirom na to da su ovi gorštaci (Vlasi)  bili dobri stočari, ratari I ratnici. Poslije turskog poraza pod Bečom 1683. Turci su Vlasima  koji se dosele u potkozarske  krajeve davali besplatno kućišta. Migraciona struja stanovništva iz Dalmacije i Like doselila se na rijetko naseljenu zemlju od Ivanjske prema Kozarcu I Prijedoru. Treba napomenuti da vlaško stanovništvo koje je naselilo neko mjesto nije ga lako napuštalo. Jedni su tu ostajali, a drugi su išli dalje u potrazi za boljom zemljom za obrađivanje i pašom za stoku.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.scribd.com/doc/14462803/Istorija-Kozare-i-Potkozarja |title=Kratka istorija Kozare i Potkozarja sa migracijama stanovnistva,naseljima i prezimenima |date=21. travnja 2009. |accessdate=30. studenoga 2020.}}&lt;/ref&gt; Tako su se prostorno širili.

Tako već 1737. fra Mato Delivić piše o tome kako su u više sela Ivanjske katolici izmiješani s pravoslavnima.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Više od stotinu godina kasnije, 1843., fra [[Ivan Franjo Jukić]] (porijeklom iz Ivanjske) piše koliko kuća se nalazi u Ivanjskoj: ''Predjelje ovo (od 150 kršć. a 50 hrišć. kuća) jedno je od najznamenitijih''…'&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; 35 godina poslije broj kuća je ostao isti: Povjesničar [[Vjekoslav Klaić]] za Ivanjsku 1878. piše da je ''&lt;nowiki/&gt;'liepo predielje kršćansko od 200 kuća (150 katol., 50 pravoslava)'.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; '' 

Prema popisu stanovništva kojeg su 1879. sprovele Austro-ugarske vlasti teško se da iščitati točan nacionalni sastav stanovništa, jer je Ivanjska tada bili zastupljena u tri jedinice (obćine/džemati): Ivanjska I (Dragočaj) sa 668 Hrvata i 187 Srba; Ivanjska II s 1005 Hrvata i 441 Srba; Ivanjska III (Piskavica, [[Šimići|Šimić]]&lt;nowiki/&gt;i) sa 653 Hrvata i 1659 Srba.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |title=Popis stanovništva Bosne i Hercegovine 1879. |pages=130}}&lt;/ref&gt; 

Prema Prvom šematizmu srpske pravoslavne mitropolije banjalučko-bihaćke za godinu 1901. kaže se da u Ivanjskoj ima 76 pravoslavnih domova, sa 669 stanovnika (464 muških i 205 ženskih).&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |title=Prvi šematizam Pravoslavne srpske mitropolije Banjalučko-Bihaćke za godinu 1901. |year=1903 |chapter=statistički prilog 4 |editor=Aleksa Jokanović |pages=296}}&lt;/ref&gt; 

U Šematizmu Bosne Srebrene za 1906. godinu nalazimo da je u župi Ivanjska bilo 3678 katolika i 516 pravoslavaca.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Citiranje knjige |title=Banjolučka biskupija u riječi i slici od 1881. do 2006 |author=Franjo Marić – Anto Orlovac |orig-year=2006 |pages=114 |publisher=Biskupski ordinarijat Banja Luka |location=Banja Luka}}&lt;/ref&gt; 

Prema Popis stanovništva Kraljevine Jugoslavije 1931. Ivanjska ima katolika 2245 i pravoslavnih 782.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |title=Popis stanovništva 1931. u Kraljevini Jugoslaviji |pages=130}}&lt;/ref&gt;

U podatcima Šematizma Banjalučke biskupije za 1935. godinu stoji da župa Ivanjska broji 3287 rimokatolika, ali i da se na području Ivanjske nalazi 773 pravoslavca, 69 grkokatolika i 1 musliman.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; 

Poslije Drugog svjetskog rata broj pravoslavaca u Ivanjskoj se povećava, ali o tome nema preciznih podataka. Zna se samo da je, prema popisima stanovništva, godine 1961. Ivanjska imala 3365 Hrvata I 1457 Srba.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citiranje knjige |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u 1961. |chapter=Podatci po naseljima i opštinama, knjiga III |edition=Nacioinalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije |publisher=Savezni zavod za statistiku}}&lt;/ref&gt; Isto tako godine 1981. u Ivanjskoj, uz 3.394 Hrvata (katolika) bilo 1.180 Srba (pravoslavaca) i 3 Muslimana, a 1991. da je Hrvata (katolika) bilo 3.306, a Srba (pravoslavaca) 1095. i Muslimana 6. Nakon protjerivanja Hrvata i katolika 1995. u župi su ostala samo 104 katolika.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Prema popisu stanovnistava BiH 2013 u Ivanjskoj se nalazi 2776 Srba i 240 Hrvata.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.statistika.ba/?show=11#link2 |title=Statistika - popis 2013. Konačni rezultati za naseljena mjesta - Nacuinalnost/ etička pripadnost |accessdate=30. studenoga 2020.}}&lt;/ref&gt; Slijedi nekoliko tabela.
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+Broj Hrvata katolika u župi Ivanjska&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;
|GODINA
POPISA
|BROJ
KATOLIKA
|GODINA
POPISA
|BROJ
KATOLIKA
|GODINA
POPISA
|BROJ
KATOLIKA
|-
|1744.
|2471
|1870.
|3430
|1974.
|4960
|-
|1762.
|3642
|1877.
|2100
|1991.
|3500
|-
|1767.
|4045
|1882.
|2048
|1994.
|2350
|-
|1777.
|4405
|1884.
|2254
|1999.
|104
|-
|1780.
|4696
|1892.
|2231
|2001.
|140
|-
|1813.
|4185
|1900.
|2792
|2005.
|198
|-
|1836.
|3412
|1935.
|3287
|
|
|-
|1855.
|3412
|1937.
|3927
|
|
|-
|1864.
|3203
|1960.
|4242
|
|
|}
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+Nacionalni sastav - Hrvati/Srbi 1961. - općina IVANJSKA&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;
!
!UKUPNO
!HRVATI
!SRBI
|-
|IVANJSKA
(OPĆINA)
|20287
|9788
|10426  
|-
|BARLOVCI
|659
|641
|5
|-
|CERICI
|411
|372
|39
|-
|DRAGOČAJ
|2836
|2181
|649
|-
|IVANJSKA
|4857
|3365
|1457
|-
|PISKAVICA
|4760
|15
|4737
|-
|PRIJAKOVCI
|656
|48
|608
|-
|RADOSAVSKA
|920
|3
|912
|-
|RAMIĆI
|873
|256
|617
|-
|ŠIMIĆI
|2925
|2907
|15
|-
|VERIĆI
|1390
|3
|1387
|}
{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Ivanjska'''
|-
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#F5DEB3&quot; | '''godina popisa'''
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; | '''[[1991.]]'''
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; | '''[[1981.]]'''
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; | '''[[1971.]]''' 
 |-
|'''Hrvati'''
|3.306 (72,23%)
|3.394 (68,52%)
|3.614 (71,39%)
|-
|'''Srbi''' 
|1.095 (23,92%)
|1.180 (23,82%)
|1.408 (27,81%) 
|-
|'''Muslimani''' 
|6 (0,13%)
|3 (0,06%)
|7 (0,13%)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|118 (2,57%)
|303 (6,11%)
|2 (0,03%)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|52 (1,13%)
|73 (1,47%)
|31 (0,61%)
|-
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#F5DEB3&quot; |'''ukupno'''
|'''4.577'''
|'''4.953'''
|'''5.062'''
|}

== Popis Hrvata katolika u Ivanjskoj 1743. ==

* broj sela: 18
* broj kuća: 305
* odrasli: 1603
* djeca: 873
* ukupno: 2476&lt;ref&gt; [[Dominik Mandić]]: Chroati catholici Bosnae et Hercegovinae in descriptionibus annis 1743 et 1768 exaratis; Hrvatski povijesni institut; Chicago-Roma, 1962. &lt;/ref&gt;

== Poznate osobe ==
Ivanjska je iznjedrila na desetine visokoobrazovanih ljudi koji su postigli velike uspjehe na raznim stranama svijeta u stručnom, znanstvenom kao i na kulturno-umjetničkom i sportskom polju. Ne zaboravimo ivaštansko porijeklo [[Ivan Franjo Jukić|Ivana Franje Jukića]] (oba roditelja, otac Jozo i majka Klara su iz Ivanjske), glumca [[Kruno Valentić|Krunoslava Valentića]], velikana sportske muzeologije i historiografije sporta Zdenka Jajčevića, osnivačicu udruge 'SVE za NJU' Vesnu Andrijević Matovac (kćerka Berislava Andrijevića).
* [[Viktor Majdandžić]] (* 1931.), hrv. akademski slikar, filozof i pjesnik
* [[Franjo Majdandžić]] (* 1934. - 2020.), doktor elektrotehnike. Autor je niza knjiga i znanstvenih radova. Bio je zastupnik u Zastupničkom domu parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u periodu od 2000. - 2002. godine
* [[Niko Majdandžić]] (* 1941.), Redoviti profesor u trajnom zvanju. Radio u Đuri Đakoviću u Slavonskom Brodu na radnim mjestima tehnologa, konstruktora alata, upravnika proizvodnje, podpredsjednika za razvoj i zamjenika generalnog direktora. U dva mandata bio dekan Strojarskog fakulteta u Slavonskom Brodu. Objavio 12 knjiga iz područja razvoja i primjene informacijskih sustava za proizvodna poduzeća. Dobitnik više državnih, županijskih i gradskih nagrada i priznanja.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.hatz.hr/hrv/nagrade.htm |title=Nagrade HATZ-a u 2005. Godini - prof. dr. sc. Niko Majdandžić |author=Skupština Akademije tehničkih znanosti Hrvatske: |accessdate=3. prosinca 2020.}}&lt;/ref&gt;    
* [[Ljubomir Majdandžić]] (* 1960.). Prof.dr.sc., dipl. ing.stroj. utemeljitelj je Hrvatske stručne udruge za Sunčevu energiju, koja od osnutka 2003. godine promiče korištenje solarne energije. Autor je niza knjiga, znanstvenih i stručnih radova iz oblasti energetike, obnovljivih izvora energije i održivog razvoja, u zemlji i inozemstvu.
* [[Mirko Valentić]] (* 1932.), znanstvenik emritus. Hrvatski povjesničar. Bio je upravitelj Hrvatskog Instituta za povijest od 1991. do 2002.
* [[Berislav Andrijević]] (* 1936.) Prof.dr.sc. Berislav Andrijević se dugo godina bavi znanstvenim radom u oblasti vojne sile, rata i obrane. Objavio je pet knjiga iz Marketinga i dvije knjige iz Ekonomike nacionalne obrane i sigurnosti, te ima objavljenih preko 100 članaka iz područja ekonomije.
* [[Andrija Marić]] (* 1964.), Vukovarski branitelj, heroj Domovinskog rata, osnivač i vođa vukovarske grupe Žuti mravi/Pustinjski štakori.
*[[Vera Josipović Murtić]] (* 1923.), akademska slikarica, supruga hrvatskog slikara Ede Murtića.
*[[Antun Dujlović|Anto Dujlović]] (1914. – 1943.) katolički svećenik. Ubijen od strane Srba.  Proces za beatifikaciju odnosno proglašenje svetim ovog mučenika vjere je u poodmakloj fazi.
*[[Vesna Rapo]] (1961. – 2014.) Etnologinja i arheologinja, muzejska savjetnica u Hrvatskome školskom muzeju. 1999. odlukom predsjednika RH dr. Franje Tuđmana odlikovana je Redom hrvatskoga pletera za osobit doprinos razvitku i ugledu Republike Hrvatske i dobrobiti njezinih građana.
*[[Marija Rapo]] (* 1949.). Zastupnica u hrvatskom saboru od 2011 do 2015.

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

* Knjiga: &quot;Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.&quot;, statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo. 

* internet - izvor, &quot;Popis po mjesnim zajednicama&quot; - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf
* internet - izvor, Ivaštanski List, Broj 3 - Ljeto 2012 http://ivanjska.com/IL3.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160505064116/http://ivanjska.com/IL3.pdf |date=5. svibnja 2016. }}

{{mrva-naselje BiH}}


{{Banja Luka}}
[[Kategorija:Naselja u Republici Srpskoj]]
[[Kategorija:Banja Luka]]</text>
      <sha1>gltrx2wnvzojhzcalzuv3z7ch7b03h5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>NK Inter Zaprešić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>72955</id>
    <revision>
      <id>6432861</id>
      <parentid>6432009</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T13:00:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20790" xml:space="preserve">{{Infookvir nogometni klub
| ime kluba          = NK Inter Zaprešić
| slika              = NK Inter Zaprešić Logo.svg
| puno ime           = Nogometni klub Inter Zaprešić 
| nadimak            = ''Keramičari'',&lt;br/&gt;''Div iz predgrađa''
| godina osnivanja   = [[25. lipnja]] [[1929.]] (kao NK Sava) 
| igralište          = [[ŠRC Zaprešić]]
| kapacitet stadiona = 5228
| predsjednik        = 
| trener             = 
| liga               = 
| sezona             = 
| plasman            = 
| trenutačna sezona  = 
| igrači             = Popis igrača NK Inter Zaprešić
| pattern_la1=|pattern_b1=_bluehorizontal_pectoral|pattern_ra1=
| leftarm1=FFDF00|body1=FFDF00|rightarm1=FFDF00|shorts1=0073CF|socks1=FFDF00
| pattern_la2=_yellowshoulders|pattern_b2=|pattern_ra2=_yellowshoulders
| leftarm2=0073CF|body2=0073CF|rightarm2=0073CF|shorts2=0073CF|socks2=0073CF
}}
'''NK Inter Zaprešić''' bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[nogomet]]ni klub iz grada [[Zaprešić]]a. Navijači se zovu [[Divlje svinje]].

U sezoni {{sezona wp|2. HNL|2021./22.}} natjecali su se u [[2. HNL 2021./22.#Ljestvica|2. HNL]]. Dana [[22. srpnja]] [[2022.]], izvršni direktor kluba Branko Laljak objavio je istupanje kluba iz profesionalnog ranga, time okončavši gotovo stoljetnu klupsku povijest.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2022-07-21|title=Sportske novosti - Danas je ugašen kultni hrvatski klub: ‘Istupili smo iz lige! Mene oko svega toga više nemojte ništa pitati‘|url=https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/nogomet-mix/danas-je-ugasen-kultni-hrvatski-klub-istupili-smo-iz-lige-mene-oko-svega-toga-vise-nemojte-nista-pitati-15225596|access-date=2022-07-22|website=sportske.jutarnji.hr|language=hr-hr}}&lt;/ref&gt; Tri dana kasnije osnovan je novi klub zvan [[NK Inker Zaprešić (2022.)|NK Inker Zaprešić]].&lt;ref name=&quot;SRP25&quot;&gt;I. Pezelj, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/nogomet-mix/novi-klub-starog-imena-osnovan-je-nk-inker-na-proslost-se-necu-vracati-15227178 NOVI KLUB STAROG IMENA – OSNOVAN JE NK INKER! ‘NA PROŠLOST SE NEĆU VRAĆATI...‘], [[Sportske novosti]], objavljeno 25. srpnja 2022., pristupljeno 26. srpnja 2022.&lt;/ref&gt;

== Povijest ==

Iako se kao službena godina osnutka kluba uzima [[1929.]],&lt;ref name=&quot;povijest&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.inter.hr/klub_povijest.htm |title=Povijest kluba, www.inter.hr |archive-url=https://web.archive.org/web/20100625235807/http://www.inter.hr/klub_povijest.htm |archive-date=25. lipnja 2010. |access-date=7. lipnja 2020.}}&lt;/ref&gt; valja napomenuti da začetke nogometa u Zaprešiću treba tražiti 24. srpnja 1924. kada u Zaprešić stiže prva nogometna lopta koju je dobila lokalna učiteljica. Loptu su uskoro počeli napucavati lokalni mladići, koji su 1927. godine dogovorili prvu neslužbenu nogometnu utakmicu protiv Savskog Marofa. Ovu utakmicu Zaprešićani su pobijedili rezultatom. 5:1. Ova rana povijest kluba isprepliće se s radom lokalnog pjevačkog društva &quot;Jelačić&quot;, jer su jezgru nogometne momčadi tada činili upravo muški članovi pjevačkog društva. 1929. službeno je osnovan klub koji se zvao '''NK Sava''', koji do&lt;ref&gt;str. 56, Laljak, Stjepan, ''Nk Inter Zaprešić – 1929 – 2009. – povijest nogometa u Zaprešiću,'' Zaprešić, 2009.&lt;/ref&gt; 1930. mjenja ime u '''HŠK Jelačić''', čini se pod utjecjem pjevača-nogometaša koji su htjeli da se klub nosi isto ime kao i pjevačko društvo.&lt;ref&gt;Isto, str 42.&lt;/ref&gt; Pod ovim imenom klub je nastavio djelovati do početka 2. svjetskog rata, dok su se u njemu izmijenile dvije generacije igrača.&lt;ref&gt;Isto, str 57.&lt;/ref&gt;  S početkom Drugog svjetskog rata prestaje i rad HŠK Jelačića, kojem je posljednja sjednica uprave održana 2. lipnja 1941.&lt;ref&gt;Isto, 64&lt;/ref&gt; S krajem rata klub obnavlja svoj rad, sada pod imenom &quot;'''Fizkulturno društvo Zaprešić'''&quot;. Do 1948. naziv &quot;fizkulturno&quot;, zamjenjuje termin &quot;sportsko&quot;, pa se klub tada naziva &quot;'''Sportsko društvo Zaprešić'''&quot;. 1953. godine u blizini Zaprešića s proizvodnjom kreće tvornica Jugokeramika, koja ubrzo preuzima ulogu glavnog sponzora kluba, a klub po njoj preuzima ime '''''Jugokeramika'''''.&lt;ref&gt;Isto, str 109.&lt;/ref&gt; 

U osamdesetim godinama dvadesetog stoljeća, SD Jugokeramika počinje organizacijski jačati, čemu su pridonosile tombole, preko kojih se punio proračun kluba i jačala infrastruktura. Do 1987. godine klub je napredovao do finala kvalifikacija za drugu jugoslavensku ligu, međutim u ključnoj utakmici gubi od Sparte iz Belog Manastira.&lt;ref&gt;http://www.inter.hr/povijest-kluba&lt;/ref&gt; 

Raspadom SFRJ i osamostaljenjem Republike Hrvatske Jugokeramika mijenja ime u '''INKER''' (INdustrija KERamike). Sukladno tome i klub je promijenio ime. Prekidom sponzorstva, klub je [[2003.]] godine promijenio ime u '''Inter Zaprešić'''.&lt;ref name=&quot;povijest&quot; /&gt;

Najveći klupski uspjesi su prvo mjesto na turniru održanom koncem 1991., u kojem su sudjelovali svi bitniji hrvatski nogometni klubovi. Turnir je u &quot;statusu čekanja&quot; za biti priznan kao Nogometno prvenstvo Republike Hrvatske.
Inter je također prvi hrvatski klub koji je igrao u inozemstvu od uspostave hrvatske suverenosti.  Klupski nadimak je &quot;keramičari&quot;, po dugogodišnjim pokroviteljima. Jedan od nadimaka ovoga kluba je i &quot;div iz predgrađa&quot;.

U prvoj sezoni 1. HNL, INKER je bio klub koji je prekinuo Hajdukov niz pobjeda, pobijedivši ga u Splitu s 2:0. Iste godine je klub napravio prvo veliko iznenađenje u hrv. nogometu, pobijedivši u završnici kupa favoriziranog HAŠK-Građanskog (Dinama), time što su u dva susreta bili bolji. U Zaprešiću su u prvom susretu odigrali 1:1, a u uzvratu u Zagrebu, u legendarnoj utakmici 23. lipnja 1992. pobijedili s 1:0. Zaprešićani su u ljeto 1992. godine, nakon osvajanja kupa, gostovali u Engleskoj gdje su odmjerili snage protiv [[Brighton &amp; Hove Albion F.C.|Brighton &amp; Hove Albiona]].&lt;ref name=&quot;povijest2&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|title=Povijest kluba, www.inter.hr|url=http://www.inter.hr/klub_povijest.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20100625235807/http://www.inter.hr/klub_povijest.htm|archive-date=25. lipnja 2010.|access-date=7. lipnja 2020.}}&lt;/ref&gt;

Te sezone je klub vodio [[Ilija Lončarević]] (pod čijim vodstvom i idućih godina nijedan od favorita, ni Hajduk, ni Dinamo, ni Zagreb nisu mogli lako proći protiv INKER-a), a u sastavu su igrali igrači od kojih nijedan nije bio zvijezda, a poznatiji je bio samo Ivan Cvjetković. Kasnije su neki od tih igrača postali poznati. Sastav je bio: Krešimir Bronić, Ivica Antolić, Zoran Živković, Željko Rumbak, Damir Kasumović, [[Zvonimir Soldo]], Stipe Brnas, [[Krunoslav Jurčić]], Igor Čalo, Krunoslav Vidak, Zoran Joksović, Tomislav Čaleta, Borimir Perković, Miroslav Šorgić, Nikica Miletić, Franjo Kučko, Zvjezdan Brlek, Zlatko Lučan, Josip Omrčen-Čeko, Vjekoslav Knez, Dražen Berc, Boris Pavić, Ivan Marjanović i Ivan Cvjetković.

Godine 1992. INKER nije nastupio u europskim kupovima za sezonu 1992./93., iako je svojim osvajanjem nacionalnog kupa to pravo izborio.&lt;ref name=&quot;povijest&quot; /&gt; UEFA je donijela nepromišljenu odluku kojom je zapravo nagradila [[Domovinski rat|velikosrpsku agresiju]] na Hrvatsku, jer hrvatski športaši i klubovi nisu mogli promicati svoju zemlju nastupanjem u inozemstvu, odnosno produljivalo je športsku, komunikacijsku izolaciju Republike Hrvatske (u smislu onemogućivanja susreta inozemaca s RH i upoznavanja istih s pravim stanjem stvari). Tako te sezone nisu nastupili hrvatski klubovi zbog &quot;sigurnosnih razloga&quot;, čime je UEFA dodatno potopila žrtvu, a nagradila napore velikosrpskog agresora protiv RH. Potvrda UEFA-ine nepromišljenosti i prekrutosti se dala vidjeti na primjeru nekih drugih europskih športskih tijela: primjerice, hrvatski košarkaški klubovi, iako im se onemogućilo igranje susreta u Hrvatskoj, svi su sudjelovali u europskim košarkaškim kupovima.

Po procjeni klupskog vodstva, klub je time izgubio barem milijun [[Njemačka marka|njemačkih maraka]]. 

Najveći uspjeh u [[1. HNL]] je osvojeno drugo mjesto u sezoni 2004./05., što je omogućio klubu prvi nastup u [[kup UEFA|kupu UEFA]] u sezoni 2005./06. U drugom pretkolu je poražen od [[FK Crvena zvezda|Crvene zvezde]] u dvije utakmice (1:3 u [[Zaprešić]]u i 0:4 u [[Beograd]]u). 

* Godina osnutka: 1929.
* Stadion: [[ŠRC Zaprešić]] (4500 mjesta)
* Bivši nazivi: NK Sava (1929. – 1932.), NK Jelačić (1932. – 1962.), NK Jugokeramika (1962. – 1991.), NK Inker (1991. – 2003.)
* Navijačka skupina: [[Divlje Svinje]] (Wild Pigs) – osnovani 1993., ispadanjem Inkera iz prve lige 1997. nestaje i ta navijačka skupina koja ponovno počinje s djelovanjem 2003. i povratkom Inkera u elitno društvo hrvatskog nogometa.

== Trofeji ==
*'''Prvenstva: (3)'''
**'''[[Druga hrvatska nogometna liga|2. HNL]]:''' [[2. HNL 2002./03.|2003.]], [[2. HNL 2006./07.|2007.]], [[2. HNL 2014./15.|2015.]]

*'''Kupovi: (1)'''
**'''[[Hrvatski nogometni kup]]:''' [[Hrvatski nogometni kup 1992.|1992.]]

== Uspjesi ==

NK Inter je osvajač turnira [[Turnir &quot;Slobodna Hrvatska&quot; 1991.|&quot;Slobodna Hrvatska&quot;]], neslužbenog hrvatskog nogometnog prvenstva [[1991.]] na kojem su sudjelovale sve najbolje hrvatske momčadi.

Također je osvajač [[Hrvatski nogometni kup|Hrvatskog nogometnog kupa]] [[1992.]] godine. Godine [[2005.]] sudjelovao je i u 1. pretkolu [[Kup UEFA|Kupa UEFA]], ali je ispao od [[beograd]]ske [[FK Crvena zvezda|Crvene zvezde]] rezultatom 3:1 u Zaprešiću i 4:0 u Beogradu.

== Plasmani od 1991. ==

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|-
!rowspan=2|Sezona
!colspan=9|Liga
! rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;width:30px;&quot;|[[Hrvatski nogometni kup|Kup]]
! rowspan=&quot;2&quot; colspan=&quot;2&quot; style=&quot;width:200px;&quot;|[[Nastupi u Europi]]
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;width:180px;&quot;|Najbolji strijelac
|-
!Liga
!width=&quot;20&quot;|NAS
!width=&quot;20&quot;|POB
!width=&quot;20&quot;|NER
!width=&quot;20&quot;|IZG
!width=&quot;20&quot;|DG
!width=&quot;20&quot;|PG
!width=&quot;20&quot;|BOD
!width=&quot;30&quot;|Poz
!Igrač
!Golovi
|-
|[[1. HNL 1992.|1992.]]
|[[Prva hrvatska nogometna liga|1. HNL]]
|22
|10
|6
|6
|37
|19
|26
|4
|bgcolor=Gold|'''P'''
|
|
|Igor Čalo
|7
|- style=&quot;background:#eee;&quot;
|[[1. HNL 1992./93.|1992./93.]]
|[[Prva hrvatska nogometna liga|1. HNL]]
|30
|9
|9
|12
|35
|31
|27
|9
|PF
|
|
|Ivan Cvjetković
|6
|-
|[[1. HNL 1993./94.|1993./94.]]
|[[Prva hrvatska nogometna liga|1. HNL]]
|34
|17
|8
|9
|48
|34
|42
|4
|R2
|
|
|[[Renato Jurčec]]
|11
|- style=&quot;background:#eee;&quot;
|[[1. HNL 1994./95.|1994./95.]]
|[[Prva hrvatska nogometna liga|1. HNL]]
|30
|11
|6
|13
|41
|41
|39
|7
|1/8F
|
|
|[[Renato Jurčec]]
|12
|-
|[[1. HNL 1995./96.|1995./96.]]
|[[Prva hrvatska nogometna liga|1. HNL]]
|36
|9
|11
|16
|36
|53
|43(5)
|13
|ČF
|
|
|Tomislav Žitković
|8
|- style=&quot;background:#eee;&quot;
|[[1. HNL 1996./97.|1996./97.]]
|[[Prva hrvatska nogometna liga|1. HNL]]
|30
|6
|3
|21
|22
|65
|21
| style=&quot;background:#fcc;&quot;|16
|ČF
|
|
|Siniša Odorjan
|8
|-
|1997./98.
|2. HNL-Središte
|32
|21
|4
|7
|62
|29
|67
|4
|1K
|
|
|
|
|- style=&quot;background:#eee;&quot;
|1998./99.
|2. HNL
|36
|3
|5
|28
|25
|103
|14
|style=&quot;background:#fcc;&quot;|19
|1K
|
|
|
|
|-
|1999./2000.
|3. HNL-Središte
|28
|11
|4
|13
|50
|47
|37
|6
|1K
|
|
|
|
|-style=&quot;background:#eee;&quot;
|2000./01.
|3. HNL-Središte
|30
|22
|0
|8
|88
|43
|66
| style=&quot;background:#dfd;&quot;|1
|1/8F
|
|
|
|
|-
|2001./02.
|2. HNL-Jug
|30
|11
|8
|11
|46
|40
|41
|8
|1/8F
|
|
|
|
|- 
|2002./03.
|2. HNL-Jug
|32
|23
|3
|6
|79
|30
|72
| style=&quot;background:#dfd;&quot;|1
|1/8F
|
|
|
|
|-
|[[1. HNL 2003./04.|2003./04.]]
|[[Prva hrvatska nogometna liga|1. HNL]]
|32
|11
|9
|12
|40
|38
|42
|8
|1K
|
|
|
|
|- style=&quot;background:#eee;&quot;
|[[1. HNL 2004./05.|2004./05.]]
|[[Prva hrvatska nogometna liga|1. HNL]]
|32
|15
|9
|8
|44
|39
|54
| style=&quot;background:Silver;&quot;|2
|1K
|
|
|[[Zoran Zekić]]
|6
|-
|[[1. HNL 2005./06.|2005./06.]]
|[[Prva hrvatska nogometna liga|1. HNL]]
|32
|8
|7
|17
|30
|53
|31
| style=&quot;background:#fcc;&quot;|12
|1/8K
|[[UEFA Kup]]
|QR2
|Tomislav Gondžić
|6
|- style=&quot;background:#eee;&quot;
|2006./07.
|2. HNL
|30
|21
|5
|4
|60
|28
|68
| style=&quot;background:#dfd;&quot;|1
|ČF
|
|
|Bernard Gulić
|19
|-
|[[1. HNL 2007./08.|2007./08.]]
|[[Prva hrvatska nogometna liga|1. HNL]]
|33
|8
|9
|16
|27
|59
|33
|11
|ČF
|
|
|Davor Kukec
|6
|- style=&quot;background:#eee;&quot;
|[[1. HNL 2008./09.|2008./09.]]
|[[Prva hrvatska nogometna liga|1. HNL]]
|33
|9
|9
|15
|41
|50
|36
|9
|1/8F
|
|
|[[Ilija Sivonjić]]
|8
|-
|[[1. HNL 2009./10.|2009./10.]]
|[[Prva hrvatska nogometna liga|1. HNL]]
|30
|10
|3
|17
|36
|50
|33
|13
|1/8F
|
|
|[[Mario Grgurović]]&lt;br/&gt;Miroslav Šarić
|5
|-
|[[1. HNL 2010./11.|2010./11.]]
|[[Prva hrvatska nogometna liga|1. HNL]]
|30
|12
|6
|12
|31
|35
|42
|5
|1/8F
|
|
|Aleksandar Trajkovski
|4
|-
|[[1. HNL 2011./12.|2011./12.]]
|[[Prva hrvatska nogometna liga|1. HNL]]
|30
|11
|5
|14
|33
|33
|38
|11
|1/8F
|
|
|[[Tomislav Šarić]]&lt;br/&gt;Ante Budimir
|6
|-
|[[1. HNL 2012./13.|2012./13.]]
|[[Prva hrvatska nogometna liga|1. HNL]]
|33
|8
|11
|14
|36
|41
|35
| style=&quot;background:#fcc;&quot;|10
|1/16F
|
|
|[[Mislav Oršić]]
|12
|-
|[[2. HNL 2013./14.|2013./14.]]
|[[Druga hrvatska nogometna liga|2.HNL]]
|33
|16
|5
|12
|47
|32
|53
|3
|1/4F
|
|
|[[Ilija Nestorovski]]
|20
|-
|[[2. HNL 2014./15.|2014./15.]]
|[[Druga hrvatska nogometna liga|2.HNL]]
|30
|17
|7
|6
|48
|25
|58
| style=&quot;background:#dfd;&quot;|1
|1/16F
|
|
|Ilija Nestorovski
|24
|-
|[[1. HNL 2015./16.|2015./16.]]
|[[Prva hrvatska nogometna liga|1. HNL]]
|36
|11
|14
|11
|39
|48
|47
|5.
|1/4F
|
|
|Ilija Nestorovski
|25
|-
|[[1. HNL 2016./17.|2016./17.]]
|[[Prva hrvatska nogometna liga|1. HNL]]
|36
|5
|13
|18
|26
|57
|28
|8.
|1/4F
|
|
|[[Jakov Puljić]]
|11

|-
|[[1. HNL 2017./18.|2017./18.]]
|[[Prva hrvatska nogometna liga|1. HNL]]
|36
|12
|10
|14
|43
|64
|46
|6.
|1/4F
|
|
|[[Komnen Andrić]]&lt;br/&gt;Vlatko Blažević
|8
|-
|[[1. HNL 2018./19.|2018./19.]]
|[[Prva hrvatska nogometna liga|1. HNL]]
|36
|9
|4
|23
|40
|84
|31
|8.
|1/2F
|
|
|Serder Serderov
|7
|-
|[[1. HNL 2019./20.|2019./20.]]
|[[Prva hrvatska nogometna liga|1. HNL]]
|36
|3
|8
|25
|32
|72
|17
| style=&quot;background:#fcc;&quot;|10
|1/4F
|
|
|Serder Serderov
|9
|}

:'''Legenda'''
:&lt;small&gt; Liga: '''NAS''' = Broj nastupa; '''POB''' = Broj pobjeda; '''NER''' = Neriješeno; '''IZG''' = izgubjeni mečevi; '''DG''' = Dani golovi; '''PG''' = Primjeni golovi; '''BOD''' = Osvojeni bodovi; '''Poz''' = Mjesto na kraju;&lt;/small&gt;
:&lt;small&gt; Kup / Europa: '''QR''' = kvalifikacijsko kolo&lt;/small&gt;

== Nastupi u završnicama kupa ==

=== Kup Maršala Tita ===
'''1989./90.'''
* šesnaestina finala: NK Jugokeramika Zaprešić – [[FK Radnički Niš]] 2:0
* osmina finala: NK Jugokeramika Zaprešić – [[NK Osijek]] 1:0, 0:2

=== Hrvatski nogometni kup ===

'''Sezona 1991./92.'''

1/4 finale: '''Inker Zaprešić''' – Osijek 2:0, 1:1 
&lt;br&gt;1/2 finale: '''Inker Zaprešić''' – Croatia (Đakovo) 5:0, 2:1
&lt;br&gt;finale: '''Inker Zaprešić''' – Hašk Građanski 1:1, 1:0

'''Sezona 1992./93.'''

1/16 finala: Uljanik – '''Inker Zaprešič''' 0:1, 0:3
&lt;br&gt;1/8 finala: Cibalia – '''Inker Zaprešić''' 1:1, 0:0
&lt;br&gt;1/4 finale: Dubrovnik – '''Inker Zaprešić''' 1:1, 0:1
&lt;br&gt;1/2 finale: '''Croatia Zagreb''' – Inker Zaprešić 2:1, 1:1

'''Sezona 1993./94.'''

1/16 finala: '''Inker Zaprešić''' – Đakovo Certissa 5:0, 3:2
&lt;br&gt;1/8 finala: Inker Zaprešić – '''Segesta''' 3:2, 0:1

'''Sezona 1994./95.'''

1/16 finala: Metalac Sisak –  '''Inker Zaprešič''' 1:5, 0:2
&lt;br&gt;1/8 finala: '''Cibalia''' – Inker Zaprešić 2:1, 1:2 11 m – 5:3

'''Sezona 1995./96.'''

1/16 finala: PIK Vrbovec – '''Inker Zaprešić''' 0:3, 0:7
&lt;br&gt;1/8 finala: Neretva Metković – '''Inker Zaprešić''' 1:1, 2:3
&lt;br&gt;1/4 finale: '''Zadar''' – Inker Zaprešić 1:0, 0:0

'''Sezona 1996./97.'''

1/16 finala: Podvinje – '''Inker Zaprešić''' 0:1
&lt;br&gt;1/8 finala: '''Inker Zaprešić''' – Belišće 2:1
&lt;br&gt;1/4 finale: '''Zagreb''' – Inker Zaprešić 3:0, 1:0

'''Sezona 1997./98.'''

1/16 finala: '''Dilj Vinkovci''' – Inker Zaprešić 1:0

'''Sezona 1998./99.'''

1/16 finala: '''Raštane Zadar''' – Inker Zaprešić 2:0

'''Sezona 1999./00.'''

1/16 finala: '''Neretva Metković''' – Inker Zaprešić 2:1

'''Sezona 2000./01.'''

1/16 finala: TŠK Topolovac – '''Inker Zaprešić''' 2:3
&lt;br&gt;1/8 finala: '''Inker Zaprešić''' – Cibalia 1:0
&lt;br&gt;1/4 finale: '''Osijek''' – Inker Zaprešić 4:0, 1:1

'''Sezona 2001./02.'''

1/16 finala: Samobor – '''Inker Zaprešić''' 6:7 – 11 m
&lt;br&gt;1/8 finala: '''Pomorac Kostrena''' – Inker Zaprešić 5:1

'''Sezona 2002./03.'''

1/16 finala: Croatia Sesvete – '''Inker Zaprešić''' 0:3
&lt;br&gt;1/8 finala: '''Osijek''' – Inker Zaprešić 3:1

'''Sezona 2003./04.'''

1/16 finala: '''Mosor Žrnovica''' – Inker Zaprešić 1:0

'''Sezona 2004./05.'''

1/16 finala: '''Međimurje Čakovec''' – Inker Zaprešić 7:6 – 11 m

'''Sezona 2005./06.'''

1/16 finala: Čakovec – '''Inker Zaprešić''' 0:4
&lt;br&gt;1/8 finale: '''Osijek''' – Inker Zaprešič 2:0

'''Sezona 2006./07.'''

1/16 finala: Bjelovar – '''Inter Zaprešić''' 0:3
&lt;br&gt;1/8 finala: '''Inter Zaprešić''' – Osijek 3:1
&lt;br&gt;1/4 finale: '''Dinamo Zagreb''' – Inter Zaprešić 2:1, 2:1

'''Sezona 2007./08.'''

1/16 finala: Primorac Biograd – '''Inter Zaprešić''' 0:5
&lt;br&gt;1/8 finala: '''Inter Zaprešić''' – Podravina Ludbreg 1:0
&lt;br&gt;1/4 finale: '''Hajduk Split''' – Inter Zaprešić 2:1, 4:0

'''Sezona 2008./09.'''

1/16 finala: Lučko – '''Inter Zaprešić''' 3:5
&lt;br&gt;1/8 finala: Inter Zaprešić – '''Zagreb''' 0:2

'''Sezona 2009./10.'''

1/16 finala: Suhopolje – '''Inter Zaprešić''' 2:2 8:9 – 11 m
&lt;br&gt;1/8 finala: '''Osijek''' – Inter Zaprešić 0:0 1:0 – pr.

'''Sezona 2010./11.'''

1/8 finala: Inter Zaprešić – '''Cibalia''' 0:3

'''Sezona 2011./12.'''

1/8 finala: '''Rijeka''' – Inter Zaprešić 1:0

'''Sezona 2012./13.'''

1/16 finala: '''HNK Gorica''' – Inter Zaprešić 3:0

'''Sezona 2013./14.'''

1/16 finala: HNK Gorica – '''Inter Zaprešić''' 0:0 1:2 – 11 m
&lt;br&gt;1/8 finala: Novigrad – '''Inter Zaprešić''' 0:2
&lt;br&gt;1/4 finale: '''Slaven Belupo''' – Inter Zaprešić 2:1, 0:0

'''Sezona 2014./15.'''

1/16 finala: '''Novigrad''' – Inter Zaprešić 2:0

'''Sezona 2015./16.'''

1/16 finala: Zmaj Blato – '''Inter Zaprešić''' 2:3
&lt;br&gt;1/8 finala: '''Inter Zaprešić''' – Cibalia 0:0 4:3 – 11 m
&lt;br&gt;1/4 finale: Inter Zaprešić – '''Dinamo Zagreb''' 0:1

'''Sezona 2016./17.'''

1/16 finala: BSK Bijelo Brdo – '''Inter Zaprešić''' 2:3
&lt;br&gt;1/8 finala: '''Inter Zaprešić''' – Cibalia 1:0 
&lt;br&gt;1/4 finale: Inter Zaprešić – '''Dinamo Zagreb''' 0:1

'''Sezona 2017./18.'''

1/16 finala: Nedelišće – '''Inter Zaprešić''' 0:6
&lt;br&gt;1/8 finala: '''Inter Zaprešić''' – Sesvete 2:1 – pr.
&lt;br&gt;1/4 finale: Inter Zaprešić – '''Rijeka''' 1:2

'''Sezona 2018./19.'''

1/16 finala: Bednja – '''Inter Zaprešić''' 0:3
&lt;br&gt;1/8 finala: '''Inter Zaprešić''' – Istra 1961 2:1 
&lt;br&gt;1/4 finala: '''Inter Zaprešić''' – Vinogradar 3:0 
&lt;br&gt;1/2 finale: Inter Zaprešić – '''Rijeka''' 1:2

'''Sezona 2019./20.'''

1/16 finala: Jadran Poreč – '''Inter Zaprešić''' 3:7
&lt;br&gt;1/8 finala: Istra 1961 – '''Inter Zaprešić''' 1:2
&lt;br&gt;1/4 finale: Inter Zaprešić – '''Osijek''' 0:2

'''Sezona 2020./21.'''

1/16 finala: '''Rudar Labin''' – Inter Zaprešić 2:0

== Igralište ==

{{glavni|ŠRC Zaprešić}}

NK Inter igra svoje utakmice na Stadionu NK Intera u [[Zaprešić]]u. Kapacitet stadiona je 4500 mjesta. Stadion ima dvije tribine. Zapadna tribina ima 400 sjedećih i 1100 stajaćih, a istočna tribina, dijelom natkrivena, ima 3028 sjedećih mjesta. Krajem 2005., nakon Interovog [[1. HNL 2004./05.|osvajanja drugog mjesta]] u [[1. HNL]], stadion je dobio modernu rasvjetu.

== Poznati igrači ==
[[Datoteka:Luka_Modric_-_Croatia_vs._Portugal,_10th_June_2013_(4).jpg|mini|210px|[[Luka Modrić]] je u sezoni [[1. HNL 2004./05.|2004./05.]] bio član Intera na posudbi iz Dinama]]
* [[Stipe Brnas]]
* [[Krešimir Bronić]]
* [[Ivan Cvjetković]]
* [[Vedran Ćorluka]]
* [[Hrvoje Čale]]
* [[Eduardo da Silva]]
* [[Renato Jurčec]]
* [[Krunoslav Jurčić]]
* [[Franjo Kučko]]
* [[Dejan Lovren]]
* [[Mihael Mikić]]
* [[Luka Modrić]]
* [[Zvonimir Soldo]]
* [[Zoran Zekić]]
* [[Aleksandar Trajkovski]]
* [[Josip Posavec]]
* [[Ilija Nestorovski]]
* [[Matej Delač]]

== Poznati treneri ==

* [[Zorislav Srebrić]]
* [[Ilija Lončarević]]
* [[Ante Čačić]]
* [[Josip Kuže]]
* [[Srećko Bogdan]]
* [[Đuro Bago]]
* [[Borimir Perković]]
* [[Samir Toplak]]

== Vidi još ==
* [[NK Zaprešić]]

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Poveznice ==
* [[Dodatak:Popis igrača NK Inter Zaprešić]]

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.inter.hr/ NK Inter Zaprešić – službena stranica]

{{2. HNL}}
{{1. HNL}}

{{GLAVNIRASPORED:Inter Zaprešić, NK}}
[[Kategorija:NK Inter Zaprešić| ]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Zagrebačkoj županiji|Inter]]</text>
      <sha1>n82rxs0d72rx22mh9zcrv4fcwue7nrs</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432868</id>
      <parentid>6432861</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T13:07:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20927" xml:space="preserve">{{slično|nogometnom klubu koji se od 1991. do 2003. zvao NK Inker Zaprešić|nogometni klub osnovan 2022.|NK Inker Zaprešić (2022.)}}
{{Infookvir nogometni klub
| ime kluba          = NK Inter Zaprešić
| slika              = NK Inter Zaprešić Logo.svg
| puno ime           = Nogometni klub Inter Zaprešić 
| nadimak            = ''Keramičari'',&lt;br/&gt;''Div iz predgrađa''
| godina osnivanja   = [[25. lipnja]] [[1929.]] (kao NK Sava) 
| igralište          = [[ŠRC Zaprešić]]
| kapacitet stadiona = 5228
| predsjednik        = 
| trener             = 
| liga               = 
| sezona             = 
| plasman            = 
| trenutačna sezona  = 
| igrači             = Popis igrača NK Inter Zaprešić
| pattern_la1=|pattern_b1=_bluehorizontal_pectoral|pattern_ra1=
| leftarm1=FFDF00|body1=FFDF00|rightarm1=FFDF00|shorts1=0073CF|socks1=FFDF00
| pattern_la2=_yellowshoulders|pattern_b2=|pattern_ra2=_yellowshoulders
| leftarm2=0073CF|body2=0073CF|rightarm2=0073CF|shorts2=0073CF|socks2=0073CF
}}
'''NK Inter Zaprešić''' bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[nogomet]]ni klub iz grada [[Zaprešić]]a. Navijači se zovu [[Divlje svinje]].

U sezoni {{sezona wp|2. HNL|2021./22.}} natjecali su se u [[2. HNL 2021./22.#Ljestvica|2. HNL]]. Dana [[22. srpnja]] [[2022.]], izvršni direktor kluba Branko Laljak objavio je istupanje kluba iz profesionalnog ranga, time okončavši gotovo stoljetnu klupsku povijest.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2022-07-21|title=Sportske novosti - Danas je ugašen kultni hrvatski klub: ‘Istupili smo iz lige! Mene oko svega toga više nemojte ništa pitati‘|url=https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/nogomet-mix/danas-je-ugasen-kultni-hrvatski-klub-istupili-smo-iz-lige-mene-oko-svega-toga-vise-nemojte-nista-pitati-15225596|access-date=2022-07-22|website=sportske.jutarnji.hr|language=hr-hr}}&lt;/ref&gt; Tri dana kasnije osnovan je novi klub zvan [[NK Inker Zaprešić (2022.)|NK Inker Zaprešić]].&lt;ref name=&quot;SRP25&quot;&gt;I. Pezelj, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/nogomet-mix/novi-klub-starog-imena-osnovan-je-nk-inker-na-proslost-se-necu-vracati-15227178 NOVI KLUB STAROG IMENA – OSNOVAN JE NK INKER! ‘NA PROŠLOST SE NEĆU VRAĆATI...‘], [[Sportske novosti]], objavljeno 25. srpnja 2022., pristupljeno 26. srpnja 2022.&lt;/ref&gt;

== Povijest ==

Iako se kao službena godina osnutka kluba uzima [[1929.]],&lt;ref name=&quot;povijest&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.inter.hr/klub_povijest.htm |title=Povijest kluba, www.inter.hr |archive-url=https://web.archive.org/web/20100625235807/http://www.inter.hr/klub_povijest.htm |archive-date=25. lipnja 2010. |access-date=7. lipnja 2020.}}&lt;/ref&gt; valja napomenuti da začetke nogometa u Zaprešiću treba tražiti 24. srpnja 1924. kada u Zaprešić stiže prva nogometna lopta koju je dobila lokalna učiteljica. Loptu su uskoro počeli napucavati lokalni mladići, koji su 1927. godine dogovorili prvu neslužbenu nogometnu utakmicu protiv Savskog Marofa. Ovu utakmicu Zaprešićani su pobijedili rezultatom. 5:1. Ova rana povijest kluba isprepliće se s radom lokalnog pjevačkog društva &quot;Jelačić&quot;, jer su jezgru nogometne momčadi tada činili upravo muški članovi pjevačkog društva. 1929. službeno je osnovan klub koji se zvao '''NK Sava''', koji do&lt;ref&gt;str. 56, Laljak, Stjepan, ''Nk Inter Zaprešić – 1929 – 2009. – povijest nogometa u Zaprešiću,'' Zaprešić, 2009.&lt;/ref&gt; 1930. mjenja ime u '''HŠK Jelačić''', čini se pod utjecjem pjevača-nogometaša koji su htjeli da se klub nosi isto ime kao i pjevačko društvo.&lt;ref&gt;Isto, str 42.&lt;/ref&gt; Pod ovim imenom klub je nastavio djelovati do početka 2. svjetskog rata, dok su se u njemu izmijenile dvije generacije igrača.&lt;ref&gt;Isto, str 57.&lt;/ref&gt;  S početkom Drugog svjetskog rata prestaje i rad HŠK Jelačića, kojem je posljednja sjednica uprave održana 2. lipnja 1941.&lt;ref&gt;Isto, 64&lt;/ref&gt; S krajem rata klub obnavlja svoj rad, sada pod imenom &quot;'''Fizkulturno društvo Zaprešić'''&quot;. Do 1948. naziv &quot;fizkulturno&quot;, zamjenjuje termin &quot;sportsko&quot;, pa se klub tada naziva &quot;'''Sportsko društvo Zaprešić'''&quot;. 1953. godine u blizini Zaprešića s proizvodnjom kreće tvornica Jugokeramika, koja ubrzo preuzima ulogu glavnog sponzora kluba, a klub po njoj preuzima ime '''''Jugokeramika'''''.&lt;ref&gt;Isto, str 109.&lt;/ref&gt; 

U osamdesetim godinama dvadesetog stoljeća, SD Jugokeramika počinje organizacijski jačati, čemu su pridonosile tombole, preko kojih se punio proračun kluba i jačala infrastruktura. Do 1987. godine klub je napredovao do finala kvalifikacija za drugu jugoslavensku ligu, međutim u ključnoj utakmici gubi od Sparte iz Belog Manastira.&lt;ref&gt;http://www.inter.hr/povijest-kluba&lt;/ref&gt; 

Raspadom SFRJ i osamostaljenjem Republike Hrvatske Jugokeramika mijenja ime u '''INKER''' (INdustrija KERamike). Sukladno tome i klub je promijenio ime. Prekidom sponzorstva, klub je [[2003.]] godine promijenio ime u '''Inter Zaprešić'''.&lt;ref name=&quot;povijest&quot; /&gt;

Najveći klupski uspjesi su prvo mjesto na turniru održanom koncem 1991., u kojem su sudjelovali svi bitniji hrvatski nogometni klubovi. Turnir je u &quot;statusu čekanja&quot; za biti priznan kao Nogometno prvenstvo Republike Hrvatske.
Inter je također prvi hrvatski klub koji je igrao u inozemstvu od uspostave hrvatske suverenosti.  Klupski nadimak je &quot;keramičari&quot;, po dugogodišnjim pokroviteljima. Jedan od nadimaka ovoga kluba je i &quot;div iz predgrađa&quot;.

U prvoj sezoni 1. HNL, INKER je bio klub koji je prekinuo Hajdukov niz pobjeda, pobijedivši ga u Splitu s 2:0. Iste godine je klub napravio prvo veliko iznenađenje u hrv. nogometu, pobijedivši u završnici kupa favoriziranog HAŠK-Građanskog (Dinama), time što su u dva susreta bili bolji. U Zaprešiću su u prvom susretu odigrali 1:1, a u uzvratu u Zagrebu, u legendarnoj utakmici 23. lipnja 1992. pobijedili s 1:0. Zaprešićani su u ljeto 1992. godine, nakon osvajanja kupa, gostovali u Engleskoj gdje su odmjerili snage protiv [[Brighton &amp; Hove Albion F.C.|Brighton &amp; Hove Albiona]].&lt;ref name=&quot;povijest2&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|title=Povijest kluba, www.inter.hr|url=http://www.inter.hr/klub_povijest.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20100625235807/http://www.inter.hr/klub_povijest.htm|archive-date=25. lipnja 2010.|access-date=7. lipnja 2020.}}&lt;/ref&gt;

Te sezone je klub vodio [[Ilija Lončarević]] (pod čijim vodstvom i idućih godina nijedan od favorita, ni Hajduk, ni Dinamo, ni Zagreb nisu mogli lako proći protiv INKER-a), a u sastavu su igrali igrači od kojih nijedan nije bio zvijezda, a poznatiji je bio samo Ivan Cvjetković. Kasnije su neki od tih igrača postali poznati. Sastav je bio: Krešimir Bronić, Ivica Antolić, Zoran Živković, Željko Rumbak, Damir Kasumović, [[Zvonimir Soldo]], Stipe Brnas, [[Krunoslav Jurčić]], Igor Čalo, Krunoslav Vidak, Zoran Joksović, Tomislav Čaleta, Borimir Perković, Miroslav Šorgić, Nikica Miletić, Franjo Kučko, Zvjezdan Brlek, Zlatko Lučan, Josip Omrčen-Čeko, Vjekoslav Knez, Dražen Berc, Boris Pavić, Ivan Marjanović i Ivan Cvjetković.

Godine 1992. INKER nije nastupio u europskim kupovima za sezonu 1992./93., iako je svojim osvajanjem nacionalnog kupa to pravo izborio.&lt;ref name=&quot;povijest&quot; /&gt; UEFA je donijela nepromišljenu odluku kojom je zapravo nagradila [[Domovinski rat|velikosrpsku agresiju]] na Hrvatsku, jer hrvatski športaši i klubovi nisu mogli promicati svoju zemlju nastupanjem u inozemstvu, odnosno produljivalo je športsku, komunikacijsku izolaciju Republike Hrvatske (u smislu onemogućivanja susreta inozemaca s RH i upoznavanja istih s pravim stanjem stvari). Tako te sezone nisu nastupili hrvatski klubovi zbog &quot;sigurnosnih razloga&quot;, čime je UEFA dodatno potopila žrtvu, a nagradila napore velikosrpskog agresora protiv RH. Potvrda UEFA-ine nepromišljenosti i prekrutosti se dala vidjeti na primjeru nekih drugih europskih športskih tijela: primjerice, hrvatski košarkaški klubovi, iako im se onemogućilo igranje susreta u Hrvatskoj, svi su sudjelovali u europskim košarkaškim kupovima.

Po procjeni klupskog vodstva, klub je time izgubio barem milijun [[Njemačka marka|njemačkih maraka]]. 

Najveći uspjeh u [[1. HNL]] je osvojeno drugo mjesto u sezoni 2004./05., što je omogućio klubu prvi nastup u [[kup UEFA|kupu UEFA]] u sezoni 2005./06. U drugom pretkolu je poražen od [[FK Crvena zvezda|Crvene zvezde]] u dvije utakmice (1:3 u [[Zaprešić]]u i 0:4 u [[Beograd]]u). 

* Godina osnutka: 1929.
* Stadion: [[ŠRC Zaprešić]] (4500 mjesta)
* Bivši nazivi: NK Sava (1929. – 1932.), NK Jelačić (1932. – 1962.), NK Jugokeramika (1962. – 1991.), NK Inker (1991. – 2003.)
* Navijačka skupina: [[Divlje Svinje]] (Wild Pigs) – osnovani 1993., ispadanjem Inkera iz prve lige 1997. nestaje i ta navijačka skupina koja ponovno počinje s djelovanjem 2003. i povratkom Inkera u elitno društvo hrvatskog nogometa.

== Trofeji ==
*'''Prvenstva: (3)'''
**'''[[Druga hrvatska nogometna liga|2. HNL]]:''' [[2. HNL 2002./03.|2003.]], [[2. HNL 2006./07.|2007.]], [[2. HNL 2014./15.|2015.]]

*'''Kupovi: (1)'''
**'''[[Hrvatski nogometni kup]]:''' [[Hrvatski nogometni kup 1992.|1992.]]

== Uspjesi ==

NK Inter je osvajač turnira [[Turnir &quot;Slobodna Hrvatska&quot; 1991.|&quot;Slobodna Hrvatska&quot;]], neslužbenog hrvatskog nogometnog prvenstva [[1991.]] na kojem su sudjelovale sve najbolje hrvatske momčadi.

Također je osvajač [[Hrvatski nogometni kup|Hrvatskog nogometnog kupa]] [[1992.]] godine. Godine [[2005.]] sudjelovao je i u 1. pretkolu [[Kup UEFA|Kupa UEFA]], ali je ispao od [[beograd]]ske [[FK Crvena zvezda|Crvene zvezde]] rezultatom 3:1 u Zaprešiću i 4:0 u Beogradu.

== Plasmani od 1991. ==

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|-
!rowspan=2|Sezona
!colspan=9|Liga
! rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;width:30px;&quot;|[[Hrvatski nogometni kup|Kup]]
! rowspan=&quot;2&quot; colspan=&quot;2&quot; style=&quot;width:200px;&quot;|[[Nastupi u Europi]]
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;width:180px;&quot;|Najbolji strijelac
|-
!Liga
!width=&quot;20&quot;|NAS
!width=&quot;20&quot;|POB
!width=&quot;20&quot;|NER
!width=&quot;20&quot;|IZG
!width=&quot;20&quot;|DG
!width=&quot;20&quot;|PG
!width=&quot;20&quot;|BOD
!width=&quot;30&quot;|Poz
!Igrač
!Golovi
|-
|[[1. HNL 1992.|1992.]]
|[[Prva hrvatska nogometna liga|1. HNL]]
|22
|10
|6
|6
|37
|19
|26
|4
|bgcolor=Gold|'''P'''
|
|
|Igor Čalo
|7
|- style=&quot;background:#eee;&quot;
|[[1. HNL 1992./93.|1992./93.]]
|[[Prva hrvatska nogometna liga|1. HNL]]
|30
|9
|9
|12
|35
|31
|27
|9
|PF
|
|
|Ivan Cvjetković
|6
|-
|[[1. HNL 1993./94.|1993./94.]]
|[[Prva hrvatska nogometna liga|1. HNL]]
|34
|17
|8
|9
|48
|34
|42
|4
|R2
|
|
|[[Renato Jurčec]]
|11
|- style=&quot;background:#eee;&quot;
|[[1. HNL 1994./95.|1994./95.]]
|[[Prva hrvatska nogometna liga|1. HNL]]
|30
|11
|6
|13
|41
|41
|39
|7
|1/8F
|
|
|[[Renato Jurčec]]
|12
|-
|[[1. HNL 1995./96.|1995./96.]]
|[[Prva hrvatska nogometna liga|1. HNL]]
|36
|9
|11
|16
|36
|53
|43(5)
|13
|ČF
|
|
|Tomislav Žitković
|8
|- style=&quot;background:#eee;&quot;
|[[1. HNL 1996./97.|1996./97.]]
|[[Prva hrvatska nogometna liga|1. HNL]]
|30
|6
|3
|21
|22
|65
|21
| style=&quot;background:#fcc;&quot;|16
|ČF
|
|
|Siniša Odorjan
|8
|-
|1997./98.
|2. HNL-Središte
|32
|21
|4
|7
|62
|29
|67
|4
|1K
|
|
|
|
|- style=&quot;background:#eee;&quot;
|1998./99.
|2. HNL
|36
|3
|5
|28
|25
|103
|14
|style=&quot;background:#fcc;&quot;|19
|1K
|
|
|
|
|-
|1999./2000.
|3. HNL-Središte
|28
|11
|4
|13
|50
|47
|37
|6
|1K
|
|
|
|
|-style=&quot;background:#eee;&quot;
|2000./01.
|3. HNL-Središte
|30
|22
|0
|8
|88
|43
|66
| style=&quot;background:#dfd;&quot;|1
|1/8F
|
|
|
|
|-
|2001./02.
|2. HNL-Jug
|30
|11
|8
|11
|46
|40
|41
|8
|1/8F
|
|
|
|
|- 
|2002./03.
|2. HNL-Jug
|32
|23
|3
|6
|79
|30
|72
| style=&quot;background:#dfd;&quot;|1
|1/8F
|
|
|
|
|-
|[[1. HNL 2003./04.|2003./04.]]
|[[Prva hrvatska nogometna liga|1. HNL]]
|32
|11
|9
|12
|40
|38
|42
|8
|1K
|
|
|
|
|- style=&quot;background:#eee;&quot;
|[[1. HNL 2004./05.|2004./05.]]
|[[Prva hrvatska nogometna liga|1. HNL]]
|32
|15
|9
|8
|44
|39
|54
| style=&quot;background:Silver;&quot;|2
|1K
|
|
|[[Zoran Zekić]]
|6
|-
|[[1. HNL 2005./06.|2005./06.]]
|[[Prva hrvatska nogometna liga|1. HNL]]
|32
|8
|7
|17
|30
|53
|31
| style=&quot;background:#fcc;&quot;|12
|1/8K
|[[UEFA Kup]]
|QR2
|Tomislav Gondžić
|6
|- style=&quot;background:#eee;&quot;
|2006./07.
|2. HNL
|30
|21
|5
|4
|60
|28
|68
| style=&quot;background:#dfd;&quot;|1
|ČF
|
|
|Bernard Gulić
|19
|-
|[[1. HNL 2007./08.|2007./08.]]
|[[Prva hrvatska nogometna liga|1. HNL]]
|33
|8
|9
|16
|27
|59
|33
|11
|ČF
|
|
|Davor Kukec
|6
|- style=&quot;background:#eee;&quot;
|[[1. HNL 2008./09.|2008./09.]]
|[[Prva hrvatska nogometna liga|1. HNL]]
|33
|9
|9
|15
|41
|50
|36
|9
|1/8F
|
|
|[[Ilija Sivonjić]]
|8
|-
|[[1. HNL 2009./10.|2009./10.]]
|[[Prva hrvatska nogometna liga|1. HNL]]
|30
|10
|3
|17
|36
|50
|33
|13
|1/8F
|
|
|[[Mario Grgurović]]&lt;br/&gt;Miroslav Šarić
|5
|-
|[[1. HNL 2010./11.|2010./11.]]
|[[Prva hrvatska nogometna liga|1. HNL]]
|30
|12
|6
|12
|31
|35
|42
|5
|1/8F
|
|
|Aleksandar Trajkovski
|4
|-
|[[1. HNL 2011./12.|2011./12.]]
|[[Prva hrvatska nogometna liga|1. HNL]]
|30
|11
|5
|14
|33
|33
|38
|11
|1/8F
|
|
|[[Tomislav Šarić]]&lt;br/&gt;Ante Budimir
|6
|-
|[[1. HNL 2012./13.|2012./13.]]
|[[Prva hrvatska nogometna liga|1. HNL]]
|33
|8
|11
|14
|36
|41
|35
| style=&quot;background:#fcc;&quot;|10
|1/16F
|
|
|[[Mislav Oršić]]
|12
|-
|[[2. HNL 2013./14.|2013./14.]]
|[[Druga hrvatska nogometna liga|2.HNL]]
|33
|16
|5
|12
|47
|32
|53
|3
|1/4F
|
|
|[[Ilija Nestorovski]]
|20
|-
|[[2. HNL 2014./15.|2014./15.]]
|[[Druga hrvatska nogometna liga|2.HNL]]
|30
|17
|7
|6
|48
|25
|58
| style=&quot;background:#dfd;&quot;|1
|1/16F
|
|
|Ilija Nestorovski
|24
|-
|[[1. HNL 2015./16.|2015./16.]]
|[[Prva hrvatska nogometna liga|1. HNL]]
|36
|11
|14
|11
|39
|48
|47
|5.
|1/4F
|
|
|Ilija Nestorovski
|25
|-
|[[1. HNL 2016./17.|2016./17.]]
|[[Prva hrvatska nogometna liga|1. HNL]]
|36
|5
|13
|18
|26
|57
|28
|8.
|1/4F
|
|
|[[Jakov Puljić]]
|11

|-
|[[1. HNL 2017./18.|2017./18.]]
|[[Prva hrvatska nogometna liga|1. HNL]]
|36
|12
|10
|14
|43
|64
|46
|6.
|1/4F
|
|
|[[Komnen Andrić]]&lt;br/&gt;Vlatko Blažević
|8
|-
|[[1. HNL 2018./19.|2018./19.]]
|[[Prva hrvatska nogometna liga|1. HNL]]
|36
|9
|4
|23
|40
|84
|31
|8.
|1/2F
|
|
|Serder Serderov
|7
|-
|[[1. HNL 2019./20.|2019./20.]]
|[[Prva hrvatska nogometna liga|1. HNL]]
|36
|3
|8
|25
|32
|72
|17
| style=&quot;background:#fcc;&quot;|10
|1/4F
|
|
|Serder Serderov
|9
|}

:'''Legenda'''
:&lt;small&gt; Liga: '''NAS''' = Broj nastupa; '''POB''' = Broj pobjeda; '''NER''' = Neriješeno; '''IZG''' = izgubjeni mečevi; '''DG''' = Dani golovi; '''PG''' = Primjeni golovi; '''BOD''' = Osvojeni bodovi; '''Poz''' = Mjesto na kraju;&lt;/small&gt;
:&lt;small&gt; Kup / Europa: '''QR''' = kvalifikacijsko kolo&lt;/small&gt;

== Nastupi u završnicama kupa ==

=== Kup Maršala Tita ===
'''1989./90.'''
* šesnaestina finala: NK Jugokeramika Zaprešić – [[FK Radnički Niš]] 2:0
* osmina finala: NK Jugokeramika Zaprešić – [[NK Osijek]] 1:0, 0:2

=== Hrvatski nogometni kup ===

'''Sezona 1991./92.'''

1/4 finale: '''Inker Zaprešić''' – Osijek 2:0, 1:1 
&lt;br&gt;1/2 finale: '''Inker Zaprešić''' – Croatia (Đakovo) 5:0, 2:1
&lt;br&gt;finale: '''Inker Zaprešić''' – Hašk Građanski 1:1, 1:0

'''Sezona 1992./93.'''

1/16 finala: Uljanik – '''Inker Zaprešič''' 0:1, 0:3
&lt;br&gt;1/8 finala: Cibalia – '''Inker Zaprešić''' 1:1, 0:0
&lt;br&gt;1/4 finale: Dubrovnik – '''Inker Zaprešić''' 1:1, 0:1
&lt;br&gt;1/2 finale: '''Croatia Zagreb''' – Inker Zaprešić 2:1, 1:1

'''Sezona 1993./94.'''

1/16 finala: '''Inker Zaprešić''' – Đakovo Certissa 5:0, 3:2
&lt;br&gt;1/8 finala: Inker Zaprešić – '''Segesta''' 3:2, 0:1

'''Sezona 1994./95.'''

1/16 finala: Metalac Sisak –  '''Inker Zaprešič''' 1:5, 0:2
&lt;br&gt;1/8 finala: '''Cibalia''' – Inker Zaprešić 2:1, 1:2 11 m – 5:3

'''Sezona 1995./96.'''

1/16 finala: PIK Vrbovec – '''Inker Zaprešić''' 0:3, 0:7
&lt;br&gt;1/8 finala: Neretva Metković – '''Inker Zaprešić''' 1:1, 2:3
&lt;br&gt;1/4 finale: '''Zadar''' – Inker Zaprešić 1:0, 0:0

'''Sezona 1996./97.'''

1/16 finala: Podvinje – '''Inker Zaprešić''' 0:1
&lt;br&gt;1/8 finala: '''Inker Zaprešić''' – Belišće 2:1
&lt;br&gt;1/4 finale: '''Zagreb''' – Inker Zaprešić 3:0, 1:0

'''Sezona 1997./98.'''

1/16 finala: '''Dilj Vinkovci''' – Inker Zaprešić 1:0

'''Sezona 1998./99.'''

1/16 finala: '''Raštane Zadar''' – Inker Zaprešić 2:0

'''Sezona 1999./00.'''

1/16 finala: '''Neretva Metković''' – Inker Zaprešić 2:1

'''Sezona 2000./01.'''

1/16 finala: TŠK Topolovac – '''Inker Zaprešić''' 2:3
&lt;br&gt;1/8 finala: '''Inker Zaprešić''' – Cibalia 1:0
&lt;br&gt;1/4 finale: '''Osijek''' – Inker Zaprešić 4:0, 1:1

'''Sezona 2001./02.'''

1/16 finala: Samobor – '''Inker Zaprešić''' 6:7 – 11 m
&lt;br&gt;1/8 finala: '''Pomorac Kostrena''' – Inker Zaprešić 5:1

'''Sezona 2002./03.'''

1/16 finala: Croatia Sesvete – '''Inker Zaprešić''' 0:3
&lt;br&gt;1/8 finala: '''Osijek''' – Inker Zaprešić 3:1

'''Sezona 2003./04.'''

1/16 finala: '''Mosor Žrnovica''' – Inker Zaprešić 1:0

'''Sezona 2004./05.'''

1/16 finala: '''Međimurje Čakovec''' – Inker Zaprešić 7:6 – 11 m

'''Sezona 2005./06.'''

1/16 finala: Čakovec – '''Inker Zaprešić''' 0:4
&lt;br&gt;1/8 finale: '''Osijek''' – Inker Zaprešič 2:0

'''Sezona 2006./07.'''

1/16 finala: Bjelovar – '''Inter Zaprešić''' 0:3
&lt;br&gt;1/8 finala: '''Inter Zaprešić''' – Osijek 3:1
&lt;br&gt;1/4 finale: '''Dinamo Zagreb''' – Inter Zaprešić 2:1, 2:1

'''Sezona 2007./08.'''

1/16 finala: Primorac Biograd – '''Inter Zaprešić''' 0:5
&lt;br&gt;1/8 finala: '''Inter Zaprešić''' – Podravina Ludbreg 1:0
&lt;br&gt;1/4 finale: '''Hajduk Split''' – Inter Zaprešić 2:1, 4:0

'''Sezona 2008./09.'''

1/16 finala: Lučko – '''Inter Zaprešić''' 3:5
&lt;br&gt;1/8 finala: Inter Zaprešić – '''Zagreb''' 0:2

'''Sezona 2009./10.'''

1/16 finala: Suhopolje – '''Inter Zaprešić''' 2:2 8:9 – 11 m
&lt;br&gt;1/8 finala: '''Osijek''' – Inter Zaprešić 0:0 1:0 – pr.

'''Sezona 2010./11.'''

1/8 finala: Inter Zaprešić – '''Cibalia''' 0:3

'''Sezona 2011./12.'''

1/8 finala: '''Rijeka''' – Inter Zaprešić 1:0

'''Sezona 2012./13.'''

1/16 finala: '''HNK Gorica''' – Inter Zaprešić 3:0

'''Sezona 2013./14.'''

1/16 finala: HNK Gorica – '''Inter Zaprešić''' 0:0 1:2 – 11 m
&lt;br&gt;1/8 finala: Novigrad – '''Inter Zaprešić''' 0:2
&lt;br&gt;1/4 finale: '''Slaven Belupo''' – Inter Zaprešić 2:1, 0:0

'''Sezona 2014./15.'''

1/16 finala: '''Novigrad''' – Inter Zaprešić 2:0

'''Sezona 2015./16.'''

1/16 finala: Zmaj Blato – '''Inter Zaprešić''' 2:3
&lt;br&gt;1/8 finala: '''Inter Zaprešić''' – Cibalia 0:0 4:3 – 11 m
&lt;br&gt;1/4 finale: Inter Zaprešić – '''Dinamo Zagreb''' 0:1

'''Sezona 2016./17.'''

1/16 finala: BSK Bijelo Brdo – '''Inter Zaprešić''' 2:3
&lt;br&gt;1/8 finala: '''Inter Zaprešić''' – Cibalia 1:0 
&lt;br&gt;1/4 finale: Inter Zaprešić – '''Dinamo Zagreb''' 0:1

'''Sezona 2017./18.'''

1/16 finala: Nedelišće – '''Inter Zaprešić''' 0:6
&lt;br&gt;1/8 finala: '''Inter Zaprešić''' – Sesvete 2:1 – pr.
&lt;br&gt;1/4 finale: Inter Zaprešić – '''Rijeka''' 1:2

'''Sezona 2018./19.'''

1/16 finala: Bednja – '''Inter Zaprešić''' 0:3
&lt;br&gt;1/8 finala: '''Inter Zaprešić''' – Istra 1961 2:1 
&lt;br&gt;1/4 finala: '''Inter Zaprešić''' – Vinogradar 3:0 
&lt;br&gt;1/2 finale: Inter Zaprešić – '''Rijeka''' 1:2

'''Sezona 2019./20.'''

1/16 finala: Jadran Poreč – '''Inter Zaprešić''' 3:7
&lt;br&gt;1/8 finala: Istra 1961 – '''Inter Zaprešić''' 1:2
&lt;br&gt;1/4 finale: Inter Zaprešić – '''Osijek''' 0:2

'''Sezona 2020./21.'''

1/16 finala: '''Rudar Labin''' – Inter Zaprešić 2:0

== Igralište ==

{{glavni|ŠRC Zaprešić}}

NK Inter igra svoje utakmice na Stadionu NK Intera u [[Zaprešić]]u. Kapacitet stadiona je 4500 mjesta. Stadion ima dvije tribine. Zapadna tribina ima 400 sjedećih i 1100 stajaćih, a istočna tribina, dijelom natkrivena, ima 3028 sjedećih mjesta. Krajem 2005., nakon Interovog [[1. HNL 2004./05.|osvajanja drugog mjesta]] u [[1. HNL]], stadion je dobio modernu rasvjetu.

== Poznati igrači ==
[[Datoteka:Luka_Modric_-_Croatia_vs._Portugal,_10th_June_2013_(4).jpg|mini|210px|[[Luka Modrić]] je u sezoni [[1. HNL 2004./05.|2004./05.]] bio član Intera na posudbi iz Dinama]]
* [[Stipe Brnas]]
* [[Krešimir Bronić]]
* [[Ivan Cvjetković]]
* [[Vedran Ćorluka]]
* [[Hrvoje Čale]]
* [[Eduardo da Silva]]
* [[Renato Jurčec]]
* [[Krunoslav Jurčić]]
* [[Franjo Kučko]]
* [[Dejan Lovren]]
* [[Mihael Mikić]]
* [[Luka Modrić]]
* [[Zvonimir Soldo]]
* [[Zoran Zekić]]
* [[Aleksandar Trajkovski]]
* [[Josip Posavec]]
* [[Ilija Nestorovski]]
* [[Matej Delač]]

== Poznati treneri ==

* [[Zorislav Srebrić]]
* [[Ilija Lončarević]]
* [[Ante Čačić]]
* [[Josip Kuže]]
* [[Srećko Bogdan]]
* [[Đuro Bago]]
* [[Borimir Perković]]
* [[Samir Toplak]]

== Vidi još ==
* [[NK Zaprešić]]

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Poveznice ==
* [[Dodatak:Popis igrača NK Inter Zaprešić]]

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.inter.hr/ NK Inter Zaprešić – službena stranica]

{{2. HNL}}
{{1. HNL}}

{{GLAVNIRASPORED:Inter Zaprešić, NK}}
[[Kategorija:NK Inter Zaprešić| ]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Zagrebačkoj županiji|Inter]]</text>
      <sha1>6bab00jzeob5tkcdejszl1bzesxv5xj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tijara</title>
    <ns>0</ns>
    <id>81099</id>
    <revision>
      <id>6433039</id>
      <parentid>6183617</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T20:47:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Fraxinus</username>
        <id>3144</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2711" xml:space="preserve">[[Datoteka:Tiara of Pope Pius IX, 1854.jpg|mini|Tijara pape Pija XI.]]
'''Papinska tijara''' (''Trostruka tijara, Papinski šešir'', [[latinski jezik|lat.]] ''Triregnum'') označava &quot;pokrivalo za glavu&quot; u [[perzija|perzijskih]] [[kralj]]eva i kod [[papa]]. 

Jedino [[papa|papa]] nosi tijaru, koja se sastoji od tri [[kruna|krune]] položene jedna povrh druge, a na samom je vrhu [[Križ (kršćanstvo)|križ]]. Tri krune tijare tumače se na različite načine: označuju [[Trojstvo (nauk)|Trojstvo]], ili trostruku papinsku vlast ([[kanonsko pravo|zakonodavnu]], izvršnu i sudsku), ili su znak triju slojeva kraljevstva Božjega (vjernici na zemlji, [[duša|duše]] u [[čistilište|čistilištu]] i blaženi na nebu). U [[umjetnost]]i tijara je [[svetac|svetačka]] oznaka [[Grgur I.|sv. Grgura Velikog]] i [[Silvestar I.|sv. Silvestra]]. 

Također tri malene zlatne krune simboliziraju i Papino sveopće [[biskup]]stvo, njegovu vrhovnu vlast glede jurisdikcije i svjetovnu moć. 
Visina tijare je otprilike 38 cm i okruglog je oblika, izrađena je od [[srebro|srebrne]] ili [[zlato|zlatne]] [[tkanina|tkanine]] ukrašene zlatnim kamenjem.

U povijesti je bilo mnogo tijara, a danas ih je ostalo 22. Mnoge tijare pape su dobili na poklon od svjetskih [[državnik]]a ili [[poglavar_države|poglavara država]].

Tijare su tako kroz povijest bile različitog dizajna, a za komparaciju treba spomenuti masu tijare. Najlakša tijara iznosila je 900 g i to je tijara koja je bila izrađena za [[Ivan XXIII.|papu Ivana XXIII.]] [[1959|1959. godine]]. Toliko je također bila teška i tijara pape [[Pio XI.|Pija XI.]] iz [[1922.|1922]].  Najteža tijara u papinskoj kolekciji je tijara iz [[1804.|1804.]] Ovu tijaru je papi [[Pio VII.|Piju VII.]] poklonio [[napoleon|Napoleon]] u znak proslave braka s Josephinom i proslave svoje krunidbe za [[francuska|francuskog]] [[car]]a.
Do [[Drugi vatikanski sabor|Drugog vatikanskog sabora]] pape su nosile tijaru prigodom neliturgijskih slavlja, kao npr. prilikom proglašenje neke [[dogma|dogme]] ili proglašenja neke osobe svetom.

Tijare su nosili pape [[Rim]]a i [[Avignon]]a od Pape Klementa V. (god. [[1314.|1314.]]) do pape [[Pavao_VI.|Pavla VI.]], koji je okrunjen [[1963.|1963.]] [[Pavao VI.|Papa Pavao VI.]] je napustio korištenje tijara nakon Drugog vatikanskog sabora, simbolički je odloživši na oltar u [[Bazilika sv. Petra|bazilici sv. Petra]] i poklonivši vrijednost tijare siromašnima i od tog novca izgradio naselje na periferiji [[Rim]]a za beskućnike. Od tada ni jedan papa nije nosio tijaru, iako na to ima pravo.
----
{{Papinske tijare}}
[[Kategorija:Papinske tijare| ]]
[[Kategorija:Krune]]
[[Kategorija:Nakit]]
[[Kategorija:Papinsko ruho]]</text>
      <sha1>t9kn6js83jy9ndwy6ptpnqsbpswhuk4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1984./85.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>83141</id>
    <revision>
      <id>6432998</id>
      <parentid>6157436</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T19:37:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>86.32.63.39</ip>
      </contributor>
      <comment>Pogresno sabiranje bodova za C zvjezdu, prepravljeno sa 42 na 38</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3657" xml:space="preserve">&lt;!-- ljestvica i prvakova postava je prebačena s en.wiki --&gt;

[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu]] u sezoni 1987/88.

Vrijeme održavanja:

== Natjecateljski sustav ==

Igralo se po dvokružnom liga-sustavu, svatko sa svatkim, dvaput s istom momčadi, jednom kao domaćin, jednom kao gost.

Za pobjedu se dobivalo dva boda, za neriješeno jedan bod, a za poraz se nije dobivalo bodove.

== Konačna ljestvica ==

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;

|-
!width=5%|'''Poredak'''
!width=30%|'''Klub'''
!width=5%|'''Ut'''
!width=5%|'''Pb'''
!width=5%|'''N'''
!width=5%|'''Pz'''
!width=5%|'''Pr'''
!width=5%|'''Ps'''
!width=5%|'''RP'''
!width=5%|'''Bod'''

|-
|'''1.'''
|[[FK Sarajevo]]
|34
|19
|10
|5
|51
|30
| '''+21'''
|'''48'''

|-
|2.
|[[Hajduk Split]]
|34
|16
|12
|6
|65
|42
| +23
|44

|-
|3.
|[[FK Partizan|Partizan Beograd]]
|34
|14
|11
|9
|46
|34
| +12
|39

|-
|4.
|[[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda Beograd]]
|34
|16
|6
|12
|63
|38
| +25
|38

|-
|5.
|[[Vardar Skoplje]]
|34
|16
|5
|13
|67
|58
| +9
|35

|-
|6.
|[[Dinamo Zagreb]]
|34
|14
|8
|12
|47
|38
| +9
|36

|-
|7.
|[[NK Željezničar|Željezničar Sarajevo]]
|34
|11
|12
|11
|53
|46
| +7
|34

|-
|8.
|[[NK Rijeka]]
|34
|12
|10
|12
|49
|48
| +1
|34

|-
|9.
|[[Sutjeska Nikšić]]
|34
|11
|11
|12
|41
|42
| -1
|33

|-
|10.
|[[KF Prishtina|Priština]]
|34
|13
|6
|15
|44
|49
| -5
|32

|-
|11.
|[[Velež Mostar]]
|34
|10
|12
|12
|39
|44
| -5
|32

|-
|12.
|[[NK Osijek]]
|34
|12
|7
|15
|37
|46
| -9
|31

|-
|13.
|[[FK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]]
|34
|10
|11
|13
|28
|38
| -10
|31

|-
|14.
|[[Dinamo Vinkovci]]
|34
|11
|8
|15
|40
|51
| -11
|30

|-
|15.
|[[FK Budućnost Podgorica|Budućnost Titograd]]
|34
|11
|8
|15
|31
|49
| -18
|30

|-
|16.
|[[FK Vojvodina|Voivodina Novi Sad]]
|34
|9
|11
|14
|36
|47
| -11
|29

|- style=&quot;background:#ffa07a;&quot;
|17.
|[[NK Iskra Bugojno]]
|34
|8
|11
|15
|32
|50
| -18
|27

|- style=&quot;background:#ffa07a;&quot;
|18.
|[[Radnički Niš]]
|34
|8
|11
|15
|27
|46
| -19
|27

|- style=&quot;background:#98fb98;&quot;
| -
|[[NK Čelik Zenica|Čelik Zenica]]
| -
| -
| -
| -
| -
| -
| -
| -

|- style=&quot;background:#98fb98;&quot;
| -
|[[OFK Beograd]]
| -
| -
| -
| -
| -
| -
| -
| -

|}

== Najbolji strijelci ==

*[[Zlatko Vujović]] (Hajduk Split) - 25 pogodaka


Nogometni prvaci Jugoslavije za sezonu 1984/85. su bili nogometaši &quot;Sarajeva&quot;.

Prvačka postava:

Trener: [[Boško Antić]]:&lt;br&gt;&lt;br&gt;
Igrači (odigrano utakmica/postigao pogodaka):&lt;br&gt;[[Faruk Hadžibegić]] (34/4)&lt;br&gt;[[Miloš Đurković]] (34/0)&lt;br&gt;[[Predrag Pašić]] (33/9)&lt;br&gt;[[Slaviša Vukićević]] (33/3)&lt;br&gt;[[Mehmed Janjoš]] (32/1)&lt;br&gt;[[Ferid Radeljaš]] (32/0)&lt;br&gt;[[Husref Musemić]] (31/19)&lt;br&gt;[[Dragan Jakovljević]] (30/9)&lt;br&gt;[[Mirza Kapetanović]] (30/0)&lt;br&gt;[[Davor Jozić]] (29/2)&lt;br&gt;[[Senad Merdanović]] (23/3)&lt;br&gt;[[Nihad Milak]] (17/0)&lt;br&gt;[[Zijad Švrakić]] (16/0)&lt;br&gt;[[Edin Hadžialagić]] (13/1)&lt;br&gt;[[Goran Jurišić]] (10/0)&lt;br&gt;[[Ivica Vujičević]] (8/0)&lt;br&gt;[[Tomislav Bošnjak]] (5/0)&lt;br&gt;[[Dragan Božović]] (5/0)&lt;br&gt;[[Vladimir Petković]] (2/0)&lt;br&gt;[[Dejan Raičković]] (2/0)&lt;br&gt;[[Esad Hošić]] (1/0)&lt;br&gt;[[Agim Nikolić]] (1/0)

== Unutrašnje poveznice ==
* [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1984./85.|Druga savezna liga 1984./85.]] 
* [[Dodatak:Nogometno prvenstvo Jugoslavije - 3. ligaški rang 1984./85.|Treći stupanj prvenstva Jugoslavije 1984./85.]] 

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.rsssf.com/tablesj/joeghist.html Yugoslavia Domestic Football Full Tables]

== izvori ==
&lt;small&gt;{{izvori}} &lt;/small&gt; 

{{1.Jugoslavenska nogometna liga}}

[[Kategorija:Prva savezna nogometna liga Jugoslavije|1984-85]]
[[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1984./85.| 1]]</text>
      <sha1>f0xgk0w9432o6r88d4pf4uid1a4pxm1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Elemental (glazbeni sastav)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>90026</id>
    <revision>
      <id>6432883</id>
      <parentid>6365176</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T13:41:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>93.137.15.251</ip>
      </contributor>
      <comment>Daleko detaljnije sam opisao povijest sastava nego što je to bilo prethodno učinjeno.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18346" xml:space="preserve">{{otheruses3|članak o mitološkom bićima|Elemental}}
{{Glazbenik
| Ime                  = Elemental
| Img                  = Elementalohrid.JPG
| Img_capt             = Elemental u [[Ohrid]]u
| Img_size             = 
| Landscape            = 
| Background           = skupina
| Pseudonim            = 
| Osnivanje            = 
| Mjesto               = [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
| Prebivalište         = 
| Žanr                 = [[Hip hop]]
| Djelatno_razdoblje   = [[1998.]] - danas
| Producentska_kuća    = [[Menart]]
| Angažman             = 
| URL                  = [http://www.elemental.hr Službena stranica]
| Sadašnji članovi     = Mirela Priselac&lt;br /&gt; Luka Tralić &lt;br /&gt; Vida Manestar &lt;br /&gt; Davor Zanoški &lt;br /&gt; Erol Zejnilović &lt;br /&gt; Konrad Lovrenčić-Koni &lt;br /&gt; Ivan Vodopijec
| Bivši članovi        = Dinko Janković, Tino Barišić, Merima Salkić, Marijo Bilić, Nataša Tonković
| nagrade              = 
| Značajni instrumenti = 
}}
'''Elemental''' je [[Hrvatska|hrvatski]] [[hip hop]] sastav koji su [[1998.|1998]]. godine osnovali [[Luka Tralić Shot]], [[Mirela Priselac Remi]] i [[Gordan Radočaj Ink]] u [[Zagreb]]u. 

== Povijest sastava ==

=== Prije Elementala: Basemental ===
Osnivači sastava Elemental - Luka Tralić Shot, Mirela Priselac Remi i Gordan Radočaj Ink - djelovali su na zagrebačkoj hip hop sceni još od tinejdžerskih dana. Uz MC-anje u sastavu Young Lordz, Shot je sa 16 godina krenuo raditi beatove za lokalne MC-e; Ink je bio član grafiterske ekipe TSW (The Style Writers), a Remi jedine zagrebačke ženske grafiterske ekipe tog doba, DWA (Demented Women Artists), pod pseudenimom Miss Curse.

U to vrijeme je jedna od ključnih točki hip-hop scene u Zagrebu bila radijska emisija Blackout, koja je započela na Radiju 1, a 1995. prebačena u program Radija 101. U jesen 1996. koncesija Radija 101 postala je upitna, što je izazvalo veliku reakciju javnosti te kasnije jedan od najvećih prosvjeda u novijoj hrvatskoj povijesti. Na inicijativu Kristijana Frkovića Frxa, u znak podrške snimljena je pjesma “One-O-One” u kojoj je uz Generala Wooa, Baby Dooksa, Frxa i Petra Radojčića Bizzu repao i Shot, tada učenik četvrtog razreda srednje škole. Bili su potpisani kao Blackout Project. Pjesma je nedugo zatim dobila i drugu verziju s Dinom Dvornikom i Banetom iz Songkillersa.

Kroz djelovanje na sceni se upoznaju Remi i Shot, a kasnije s Inkom i još članova djeluju kao dio Basemental Projecta, nazvanog prema improviziranom podrumskom studiju u kojem su snimali pjesme. Ekipu su sačinjavali hip-hop entuzijasti koji su se okupljali u podrumu Tomislava Gjergje (MistaHorn) i radili na svojim demo materijalima, a Shot i MistaHorn su im radili beatove. U podrumu 1997. Remi snima svoje prve solo pjesme “Taktika” (još uvijek pod pseudenimom Miss Curse) i “Riječ” (kao Remi) koja kasnije izlazi na Basemental kompilaciji. Iste godine Remi i Shot s MistaHornom prvi put zajedno snimaju pjesmu “Jen, dva, tri”. Shot je u to vrijeme napravio originalni beat i repao na demo verziji pjesme “Hrvatski velikani” Tram 11-a (General Woo i Target). Od rada na pjesmi je odustao jer se posvetio radu na Basemental materijalu, a pjesma je s novim beatom Kristijana Frkovića Frxa (bez Shotove dionice) postala najavni single kultne kompilacije “Blackout Project - Project Impossible” (Radio 101, 1997/1998.). Uz pjesmu “One-O-One”, na kompilaciji se našla i još jedna pjesma trojca Remi-Shot-MistaHorn imena “Pasivna agresija”. Godinu kasnije Remi snima pjesmu “Vrijeme istine” s Neredom (potpisano kao Nered ft. Remi &amp; Basemental Crew) u kojoj uz repanje ima i pjevačku dionicu. Za pjesmu je snimljen i spot u režiji Irene Šćurić. Pjesma izlazi 1998. na kompilaciji “Basemental Project”, a među pjesmama na kompilaciji našao se i remix “Pasivne agresije” kao i, među ostalim, solo pjesme svih osnivača Elementala.

Prva pjesma koju se može smatrati začećem sastava je pjesma “Milijunski” iz 1998. u kojoj Gordan dodaje strofu Mirelinim i Lukinim stihovima. Nedugo nakon toga, nakon jednog od Basemental Project nastupa na kojem su zajedno izveli tu pjesmu, osnovali su Elemental “u bijelom Yugu, negdje u vožnji od Novog Zagreba preko Savske.” (Podrug, str. 42) Kao prvi nastup Elementala (pod tim imenom) slovi nastup u klubu Mungos u Kašini 1998., uz podršku DJ-a Excel (kasnije poznat kao DJ Oli Doboli). U toj fazi DJ Excel je bio stalni član koncertne postave sastava, a potpisan je i na jednoj pjesmi na debitantskom albumu.

=== Organski hip hop: Moj Njegov i Njen Svijet i Demiurg/Tempo Velegrada ===
Na prijelazu tisućljeća potpisuju diskografski ugovor s izdavačkom kućom Kondorcomm i kreću snimati svoj debitantski album. Pri sastavljanju albuma upotrijebili su postojeću Inkovu pjesmu “Kad ritam povede” na kojoj je Remi bila pjevala refren. Album je snimljen u improviziranom studiju u kući na zagrebačkoj Trešnjevci od milja prozvanom Studio Chuspais, u kojeg je dolazila snimati i nekolicina hip hop istovremenika (među njima i 16-godišnji ChozenOne, kasnije poznat kao Zondo iz Dječaka). U lipnju 2000. objavljen je prvi album Elementala “Moj, njegov i njen svijet”. 

Album je odskakao od tadašnjih domaćih hip hop izdanja zbog svojih organskih, mekših beatova i ozbiljnog pristupa temama, za razliku od tada prevladavajućih opasnih kvartovskih priča ili šaljivih tekstova. Među sampleovima na albumu mogu se naći isječci iz Mješovitog pjevačkog zbora KUD-a INA, kultnog filma “Kuda idu divlje svinje”, filma &quot;Jeste li bili u Zagrebu, gospodine Lumiére?&quot; Jakova Sedlara i niz drugih specifičnih muzičkih i govornih isječaka. Dizajn naslovnice albuma potpisuje Branimir Kolarek Badcat, a autor korištenih fotografija je Tino Turk. Nakon izdavanja albuma, uslijedio je niz nesuglasica s izdavačkom kućom Kondorcomm zbog kojih naposlijetku s albuma nije plasiran niti jedan singl.

Inspirirani hip hop sastavima poput The Roots, Remi i Shot su htjeli da Elemental uživo nastupa u formatu benda, što je također odstupalo od tadašnjih hip hop trendova na domaćoj sceni. 1999. okupili su prvi sastav benda. Prvi član koji se pridružio bio je basist Marijo Bilić koji je već ranije odsvirao bas dionicu na studijskoj snimci pjesme “Ta-da” na prvom albumu. Uz njega su bend činili Davor Marić na gitari, Viktor Nenadić na bubnjevima, Mirna Petrov na pratećim vokalima i Vlado Čačić Arapović Grasshopper iz Basemental Crewa na trubi. Kasnije Mirnu Petrov na pratećim vokalima mijenja Kasandra. Uz bend je DJ Excel i dalje bio član postave i scratchao uživo. 

Prvi koncert s pratećim bendom održao se u zagrebačkom klubu Močvara u proljeće 2000. Bila je riječ o promociji albuma, a koncert se održao pred gotovo praznim klubom. Sljedeća svirka bila je u KSET-u u organizaciji Mate Škugora gdje su ih došli poslušati Maja Novak i Branko Komljenović iz diskografske kuće Menart. 2001. Elemental potpisuju diskografski ugovor za Menart na 5 godina i 3 albuma.

Drugi album “Tempo velegrada/Demiurg” izašao je za Menart u ožujku 2002. godine. Dvostruko ime albuma rezultat je kompromisa s izdavačkom kućom - Elemental su htjeli naziv “Demiurg”, a Menart “Tempo velegrada”. Snimljen je u Studiju 25 Mladena Maleka (Boa). Shotovi jazzy beatovi i dalje su bili okosnica pjesama, ali uz programiranu matricu nasnimljeni su vrhunski gostujući instrumentalisti: Matija Dedić (klavir), Mario Igrec (gitara), Josip Grah (truba), Tihomir Novak (kontrabas), Mladen Malek (gitara, klavijature i bubanj), Henry Radanović (bas i akustična gitara), Tonči Grabuić (bubanj i udaraljke), Darko Jurković Charlie (gitara) i Robert Furčić (klavijature). Od Elementalove prateće postave bas je svirao Marijo Bilić, a Davor Marić gitaru. Vokali koji su dali svoj doprinos bili su šibenski reper Mister Miyagy, Tram 11, Špica Magellano, Bizzo iz Bolesne braće i Meri Trošelj. Kao prvi singl s albuma izlazi pjesma “Vidi me sad” koja se smatra jednom od prvih hrvatskih dancehall pjesama. Kao drugi single izlazi “Dal’ sjećaš se” za koju je spot napravio Badcat.

=== Osvajanje mainstreama: Male Stvari i Pod Pritiskom ===
Nakon prva dva albuma dolazi do promjena u postavi sastava. Gordan Radočaj Ink napušta Elemental, a zbog sve snažnijeg stremljenja Remi i Shota prema bendovskim aranžmanima, iz sastava je otpala uloga DJ Excela. U jesen 2002. u bend ulazi gitarist Erol Zejnilović kojeg su Remi i Shot primjetili dok je svirao na r’n’b večerima u klubu Sax! sa Jacquesom Houdekom i Ivanom Kindl. Ostatak postave Elementala tada su činili Tino Baričić na bubnjevima, Dinko Janković na klavijaturama, Merima Salkić kao prateći vokal te otprije prisutan Marijo Bilić. Od tog trenutka bend iz dotadašnje prateće uloge sve više prelazi u centralni dio kreativnog procesa.
Treći album Elemental su snimali u studiu Morris kultnog producenta Mire Vidovića. U bendu je prevladavao osjećaj da je riječ o presudnom albumu za nastavak njihove karijere jer su napokon uklonjene sve prepreke i izlike - imali su kvalitetan studio i pristojan budžet. Kao najavni singl krajem lipnja 2004. izlazi pjesma “Romantika” koja je ubrzo postala uspješnica na nacionalnoj razini. Izlazak pjesme izazvao je veliki interes medija i publike, među ostalim jer je bila riječ o jednoj od prvih domaćih pjesama tog tipa u kojoj žena izražava svoju seksualnost iz pozicije koja se do tad stereotipno smatrala muškom.
U listopadu 2004. izlazi njihov treći album “Male stvari”, prvi hrvatski hip hop album koji je u potpunosti odsviran na instrumentima. Album je u prvoj tiraži prodan u 10 000 primjeraka i do danas je ostao najprodavaniji Elementalov album. Album je, s prvim izdanjem 2004. i reizdanjem 2006., Hrvatska Diskografska Udruga nagradila &quot;Srebrnom pločom”, a 2005. godine Remi je nagrađena i Zlatnom Kooglom u kategoriji “Najbolje pjevačice”. Nakon “Romantike” su izdali još 5 singlova s albuma: “Napokon”, “Tako lijepa”, “Sama”, “Iz dana u dan”, “Male stvari”. Video spot za “Iz dana u dan” (Bruno Krčelić i Sebastijan Rogač) također je nagrađen Zlatnom Kooglom 2007. 
2004. Elemental zapošljavaju svojeg prvog menadžera Gorana Andrijanića. Nakon toga 8. ožujka u klubu Aquarius održavaju svoj najveći koncert do tad koji je rasprodan s otprilike 1500 posjetitelja. Te godine pridružuje im se i ton majstor Darko Ceglec kao deveti član. Nakon izdavanja albuma klavijaturist Dinko Janković napušta sastav, a njegovo mjesto je krajem 2004. zauzeo Davor Zanoški Zane. Početkom 2005. iz sastava odlazi i Tino Baričić kojega zamjenjuje Ivan Vodopijec John. Nakon albuma bend počinje intenzivno koncertno nastupati u Hrvatskoj, Sloveniji i Bosni i Hercegovini, ali se i sve češće pojavljivati u televizijskim i radijskim gostovanjima. 2006. godine prvi puta nastupaju u Srbiji na Exit Festivalu, a 2007. prvi puta i u Skopju u Makedoniji. Sredinom 2007. godine odlazi i Merima Salkić, a na prateće vokale dolazi Nataša Tonković (Putokazi). 
S izmjenjenom postavom krenuli su u pripremu novog albuma čiji su izlazak najavili svojim prvim rock singlom “Nema ga”. U veljači 2008. Elemental za Menart objavljuju svoj četvrti album “Pod pritiskom”, koji je sljedeće godine nagrađen i diskografskom nagradom Porin u kategoriji “Najbolji album urbane i klupske glazbe”. Singl “U mojoj glavi” (u Jašarov remixu) brzo se pokazao i kao koncertni favorit, kao i pjesma “Crveno”. Uz to su kao singl izbacili još i pjesme “Dobar dan”, “Pod pritiskom”, “Više od toga” i “Zašto te imam”. Video spot za “Zašto te imam” koristio je snimke iz izborne noći i parodirao aktualnu političku situaciju koja je nastala nakon dizanja optužnice protiv bivšeg premijera Ive Sanadera. Nekolicina televizijskih postaja zato je isprve odbila emitirati spot, ali su promijenili poziciju nakon što je zadobio veliku pozornost na platformi Youtube. Video spot osvojio je 2009. nagradu Zlatna Koogla. Svojim četvrtim albumom Elemental su učvrstili svoju poziciju stabilnog mainstream benda na domaćoj sceni. 
Za 10 godina karijere bend snima akustični materijal “Live @ Izštekani” snimljen na Val 202 u Ljubljani. U listopadu 2008. Elemental su proslavili svoju 10. obljetnicu u klubu Boogaloo. To je ujedno bio i posljednji nastup Marija Bilića s bendom. Krajem studenog 2008. Konrad Lovrenčić Koni postaje dio stalne postave Elementala.

=== Stabilna postava: &quot;Vertigo&quot; i &quot;U redu je&quot; ===
U toj postavi snimili su svoj peti album “Vertigo” koji je izašao u svibnju 2010. godine za Menart. Album je bio pod utjecajem rock’n’roll energije, a nosila ju je sviračka kombinacija Konija, Johna i Erola. Album je 2010. glasovima domaćih glazbenih kritičara na Tportalu.hr proglašen albumom godine, a 2011. je osvojio Porina u kategoriji “Najbolji album urbane i klupske glazbe”. S albuma je izdano 6 singlova: “Vertigo”, “Priroda i društvo”, “Reži me”, “Osmijehom”, “Ljuljaj brod” i “Malena.
Nakon izdavanja albuma završava suradnja s menadžerom Goranom Andrijanićem, a malo kasnije i Nataša napušta bend. U proljeće 2011. Vida Manestar dolazi na njenu poziciju pratećeg vokala i time Elemental dobiva postavu koja je aktivna do danas. U kolovozu 2010. Tibor Šehtl iz Menarta postaje novi menadžer Elementala, a 2012. godine zamjenjuje ga Iva Vrdoljak.
2010. su Elementalovi glavni vokali Remi i Shot odabrani za sudjelovanje u glazbenom projektu Diversidad. Remi i Shot snimili su album &quot;The Experience&quot; u Bruxellesu s 18 europskih glazbenika, a u sklopu projekta nastupili su u Parizu, Gröningenu, Beču, Baselu, Madridu, Berlinu i na mađarskom Sziget Festivalu. Album &quot;The Experience&quot; izašao je 2011. u cijeloj Europi. Još jedan od ključnih Elementalovih uspjeha zbio se te godine. 18. lipnja 2011. godine odsvirali su jedan od svojih najvećih koncerata pred 20 000 ljudi, kao predgrupa Amy Winehouse na njenom, kako se kasnije pokazalo, posljednjem koncertu.
U svibnju 2013. izdaju svoj šesti album “U redu je” koji nastavlja s nešto žešćim glazbenim stilom. Izlaze singlovi “Bolji si”, “Prokleta ljubav”, “Neustrašivi” i “Po mojoj mjeri”. 2013. godine je njihov spot za pjesmu “Malena” osvojio MTV Adria Platinum Award, a sljedeće godine album donosi Elementalu još jedan Porin u kategoriji “Najbolji album urbane i klupske glazbe”. Nakon što organizira slavljeničku turneju za 15 godina Elementala, Iva Vrdoljak napušta poziciju menadžerice benda i na njeno mjesto u svibnju 2014. dolazi Ante Zvonimir Stamać.

=== Diskografska samostalnost: 383records, &quot;Tijelo&quot; i &quot;ILICA&quot; ===
U veljači 2016. izdaju svoj prvi dvostruki album “Tijelo”, istovremeno prvi album izdan za vlastitu etiketu 383records. Etiketa je osnovana u sklopu Umjetničke Organizacije Elemental čime se bend diskografski osamostalio, a Menart je ostao u ulozi distributera albuma. Odluka o dvostrukom albumu donesena je jer je svatko imao svoje favorite među pjesmama pa su odlučili izbaciti svih 18 za 18 godina benda. 
Album “Tijelo” među kritičarima slovi kao vrhunac Elementalovog stvaralaštva. Prvi singl “Goli i bosi” izdan godinu dana prije izlaska albuma bio je najpopularniji Elementalov hit od “Romantike” te je 2016. osvojio Porin za pjesmu godine. Uz njega, izbacili su još 5 singlova: “Sve je moje tuđe”, “Opet je kiša”, “Ništa”, “Tijelo pamti”, “Sanjam”. 2017. godine album osvaja još dva Porina u kategorijama “Najbolji album alternativne i klupske glazbe” i “Najbolje likovno oblikovanje”. Naslovnicu albuma ilustrirao je ulični umjetnik Miron Milić. 
18. rođendan bend je proslavio u Domu sportova 5.3.2016. godine. Na događaju prozvanom Dan E u Maloj dvorani okupilo se 4500 ljudi. Za svjetlo i scenografiju je bio zadužen Sven Grbec Maci, a kao predgrupa su nastupili Sassja (s kojom je Remi prethodno izbacila pjesmu “Etikete”) te beogradski reper Marčelo. Bila je riječ o simboličnom nastupu, s obzirom da je Elemental s Marčelom surađivao još od 2003. i pjesme “Bekstvo”, koja se smatra prvom suradnjom hrvatskih i srpskih hip hop izvođača. 10.10.2015. Marčelo i Elemental zajedno su nastupili i u beogradskoj Hali Sportova. 

20. godišnjicu proslavili su 2018. izdavanjem biografije “Sve, samo ne romantika”, koju je napisao novinar Marko Podrug te prvim kompilacijskim albumom “XOXO”. Uz to su održali dva dana slavljeničkog koncerta u Tvornici kulture 14. i 15. prosinca 2018. godine. Sljedeće godine nastupili su pred  40 000 ljudi na Belgrade Beer Festu, što se bilježi kao najveća publika pred kojom su nastupili do danas.

Sedam dana nakon prvog slučaja virusa COVID-19 u Hrvatskoj, izbacili su hit singl “Hej, sanjalice”. Unatoč zaustavljanju čitave glazbene industrije koje je onemogućilo promociju albuma putem nastupa uživo, bend je u lipnju 2020. putem Bandcampa izbacio svoj osmi studijski album “Ilica” (383records). Ostali singlovi s albuma uključuju pjesme “Ilica”, “Dvojka”, “U velikom gradu”, “Ptice bez gnijezda” i “Nešto glasno”. 

U drugoj godini pandemije, bend je pokrenuo festival proširene stvarnosti Remote Festival.. Dvodnevni festival održao se u veljači 2021. godine te putem live streama iz Mozaik Event Centra u Zagrebu uživo prikazao virtualne koncerte Elementala i 7 bendova iz njihove šire glazbene obitelji. Koncerte u proširenoj stvarnosti i 3D izložbe popratilo je preko 2000 ljudi.

== Diskografija ==
=== Studijski albumi ===
* [[2000.]]: ''[[Moj, njegov i njen svijet]]''
* [[2002.]]: ''[[Tempo velegrada / Demiurg]]'' 
* [[2004.]]: ''[[Male stvari]]''
* [[2008.]]: ''[[Pod pritiskom]]''
* [[2010.]]: ''[[Vertigo]]''
* [[2013.]]: ''[[U redu je]]''
* [[2016.]]: ''[[Tijelo (album sastava Elemental)|Tijelo]]''
* [[2020.]]: ''[[Ilica (album sastava Elemental)|Ilica]]''

== Vanjske povezice ==
* [http://www.elemental.hr Službena stranica]
* [http://www.menart.hr/index.php?news_id=4144 Elemental] na [[Menart]]u

{{Hip Hop}}

[[Kategorija:Hrvatski hip hop glazbeni sastavi]]
[[Kategorija:Zagrebački glazbeni sastavi]]</text>
      <sha1>i007nb90d901h94fb497st9ju2vyk31</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432890</id>
      <parentid>6432883</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T14:01:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>93.137.15.251</ip>
      </contributor>
      <comment>Unijela sam linkove</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19077" xml:space="preserve">{{otheruses3|članak o mitološkom bićima|Elemental}}
{{Glazbenik
| Ime                  = Elemental
| Img                  = Elementalohrid.JPG
| Img_capt             = Elemental u [[Ohrid]]u
| Img_size             = 
| Landscape            = 
| Background           = skupina
| Pseudonim            = 
| Osnivanje            = 
| Mjesto               = [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
| Prebivalište         = 
| Žanr                 = [[Hip hop]]
| Djelatno_razdoblje   = [[1998.]] - danas
| Producentska_kuća    = [[Menart]]
| Angažman             = 
| URL                  = [http://www.elemental.hr Službena stranica]
| Sadašnji članovi     = Mirela Priselac&lt;br /&gt; Luka Tralić &lt;br /&gt; Vida Manestar &lt;br /&gt; Davor Zanoški &lt;br /&gt; Erol Zejnilović &lt;br /&gt; Konrad Lovrenčić-Koni &lt;br /&gt; Ivan Vodopijec
| Bivši članovi        = Dinko Janković, Tino Barišić, Merima Salkić, Marijo Bilić, Nataša Tonković
| nagrade              = 
| Značajni instrumenti = 
}}
'''Elemental''' je [[Hrvatska|hrvatski]] [[hip hop]] sastav koji su [[1998.|1998]]. godine osnovali [[Luka Tralić Shot]], [[Mirela Priselac Remi]] i [[Gordan Radočaj Ink]] u [[Zagreb]]u. 

== Povijest sastava ==

=== Prije Elementala: Basemental ===
Osnivači sastava Elemental - Luka Tralić Shot, Mirela Priselac Remi i Gordan Radočaj Ink - djelovali su na zagrebačkoj hip hop sceni još od tinejdžerskih dana. Uz MC-anje u sastavu Young Lordz, Shot je sa 16 godina krenuo raditi beatove za lokalne MC-e; Ink je bio član grafiterske ekipe TSW (The Style Writers), a Remi jedine zagrebačke ženske grafiterske ekipe tog doba, DWA (Demented Women Artists), pod pseudenimom Miss Curse.

U to vrijeme je jedna od ključnih točki hip-hop scene u Zagrebu bila radijska emisija Blackout, koja je započela na Radiju 1, a 1995. prebačena u program Radija 101. U jesen 1996. koncesija Radija 101 postala je upitna, što je izazvalo veliku reakciju javnosti te kasnije jedan od najvećih prosvjeda u novijoj hrvatskoj povijesti. Na inicijativu Kristijana Frkovića Frxa, u znak podrške snimljena je pjesma “[https://www.youtube.com/watch?v=gMdr3hZ7_No One-O-One]” u kojoj je uz Generala Wooa, Baby Dooksa, Frxa i Petra Radojčića Bizzu repao i Shot, tada učenik četvrtog razreda srednje škole. Bili su potpisani kao Blackout Project. Pjesma je nedugo zatim dobila i drugu verziju s [[Dino Dvornik|Dinom Dvornikom]] i Banetom iz Songkillersa.

Kroz djelovanje na sceni se upoznaju Remi i Shot, a kasnije s Inkom i još članova djeluju kao dio Basemental Projecta, nazvanog prema improviziranom podrumskom studiju u kojem su snimali pjesme. Ekipu su sačinjavali hip-hop entuzijasti koji su se okupljali u podrumu Tomislava Gjergje (MistaHorn) i radili na svojim demo materijalima, a Shot i MistaHorn su im radili beatove. U podrumu 1997. Remi snima svoje prve solo pjesme “Taktika” (još uvijek pod pseudenimom Miss Curse) i “Riječ” (kao Remi) koja kasnije izlazi na Basemental kompilaciji. Iste godine Remi i Shot s MistaHornom prvi put zajedno snimaju pjesmu “Jen, dva, tri”. Shot je u to vrijeme napravio originalni beat i repao na demo verziji pjesme “[https://www.youtube.com/watch?v=jJUd9ii8HK0 Hrvatski velikani]” [[Tram 11]]-a ([[General Woo]] i [[Target]]). Od rada na pjesmi je odustao jer se posvetio radu na Basemental materijalu, a pjesma je s novim beatom Kristijana Frkovića Frxa (bez Shotove dionice) postala najavni single kultne kompilacije “[https://www.youtube.com/watch?v=LXCaImshQHU Blackout Project - Project Impossible]” (Radio 101, 1997/1998.). Uz pjesmu “One-O-One”, na kompilaciji se našla i još jedna pjesma trojca Remi-Shot-MistaHorn imena “Pasivna agresija”. Godinu kasnije Remi snima pjesmu “Vrijeme istine” s Neredom (potpisano kao Nered ft. Remi &amp; Basemental Crew) u kojoj uz repanje ima i pjevačku dionicu. Za pjesmu je snimljen i spot u režiji Irene Šćurić. Pjesma izlazi 1998. na kompilaciji “[https://www.youtube.com/watch?v=IS07tL1jRiQ Basemental Project]”, a među pjesmama na kompilaciji našao se i remix “Pasivne agresije” kao i, među ostalim, solo pjesme svih osnivača Elementala.

Prva pjesma koju se može smatrati začećem sastava je pjesma “Milijunski” iz 1998. u kojoj Gordan dodaje strofu Mirelinim i Lukinim stihovima. Nedugo nakon toga, nakon jednog od Basemental Project nastupa na kojem su zajedno izveli tu pjesmu, osnovali su Elemental “u bijelom Yugu, negdje u vožnji od Novog Zagreba preko Savske&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Podrug|first=Marko|title=Sve, samo ne romantika|publisher=UO Elemental|year=2018.|isbn=978-953-48290-0-4|location=Zagreb|pages=42}}&lt;/ref&gt;.” Kao prvi nastup Elementala (pod tim imenom) slovi nastup u klubu Mungos u Kašini 1998., uz podršku DJ-a Excel (kasnije poznat kao DJ Oli Doboli). U toj fazi DJ Excel je bio stalni član koncertne postave sastava, a potpisan je i na jednoj pjesmi na debitantskom albumu.

=== Organski hip hop: &quot;Moj Njegov i Njen Svijet&quot; i &quot;Demiurg/Tempo Velegrada&quot; ===
Na prijelazu tisućljeća potpisuju diskografski ugovor s izdavačkom kućom Kondorcomm i kreću snimati svoj debitantski album. Pri sastavljanju albuma upotrijebili su postojeću Inkovu pjesmu “[https://www.youtube.com/watch?v=wc2kLutxNZM Kad ritam povede]” na kojoj je Remi bila pjevala refren. Album je snimljen u improviziranom studiju u kući na zagrebačkoj Trešnjevci od milja prozvanom Studio Chuspais, u kojeg je dolazila snimati i nekolicina hip hop istovremenika (među njima i 16-godišnji ChozenOne, kasnije poznat kao Zondo iz [[Dječaci|Dječaka]]). U lipnju 2000. objavljen je prvi album Elementala “[[Moj, njegov i njen svijet]]”. 

Album je odskakao od tadašnjih domaćih hip hop izdanja zbog svojih organskih, mekših beatova i ozbiljnog pristupa temama, za razliku od tada prevladavajućih opasnih kvartovskih priča ili šaljivih tekstova. Među ''sampleovima'' na albumu mogu se naći isječci iz Mješovitog pjevačkog zbora KUD-a INA, kultnog filma “[[Kuda idu divlje svinje]]”, filma &quot;Jeste li bili u Zagrebu, gospodine Lumiére?&quot; [[Jakov Sedlar|Jakova Sedlara]] i niz drugih specifičnih muzičkih i govornih isječaka. Dizajn naslovnice albuma potpisuje Branimir Kolarek Badcat, a autor korištenih fotografija je Tino Turk. Nakon izdavanja albuma, uslijedio je niz nesuglasica s izdavačkom kućom Kondorcomm zbog kojih naposlijetku s albuma nije plasiran niti jedan singl.

Inspirirani hip hop sastavima poput [[:en:The_Roots|The Roots]], Remi i Shot su htjeli da Elemental uživo nastupa u formatu benda, što je također odstupalo od tadašnjih hip hop trendova na domaćoj sceni. 1999. okupili su prvi sastav benda. Prvi član koji se pridružio bio je basist Marijo Bilić koji je već ranije odsvirao bas dionicu na studijskoj snimci pjesme “[https://www.youtube.com/watch?v=JoKh02OLdn4 Ta-da]” na prvom albumu. Uz njega su bend činili Davor Marić na gitari, Viktor Nenadić na bubnjevima, Mirna Petrov na pratećim vokalima i Vlado Čačić Arapović Grasshopper iz Basemental Crewa na trubi. Kasnije Mirnu Petrov na pratećim vokalima mijenja Kasandra. Uz bend je DJ Excel i dalje bio član postave i ''scratchao'' uživo. 

Prvi koncert s pratećim bendom održao se u zagrebačkom klubu [[Klub Močvara|Močvara]] u proljeće 2000. Bila je riječ o promociji albuma, a koncert se održao pred gotovo praznim klubom. Sljedeća svirka bila je u [[Klub studenata elektrotehnike|KSET-u]] u organizaciji Mate Škugora gdje su ih došli poslušati Maja Novak i Branko Komljenović iz diskografske kuće [[Menart]]. 2001. Elemental potpisuju diskografski ugovor za Menart na 5 godina i 3 albuma.

Drugi album “Tempo velegrada/Demiurg” izašao je za Menart u ožujku 2002. godine. Dvostruko ime albuma rezultat je kompromisa s izdavačkom kućom - Elemental su htjeli naziv “Demiurg”, a Menart “Tempo velegrada”. Snimljen je u Studiju 25 Mladena Maleka ([[Boa (sastav)|Boa]]). Shotovi jazzy beatovi i dalje su bili okosnica pjesama, ali uz programiranu matricu nasnimljeni su vrhunski gostujući instrumentalisti: [[Matija Dedić]] (klavir), Mario Igrec (gitara), Josip Grah (truba), Tihomir Novak (kontrabas), Mladen Malek (gitara, klavijature i bubanj), Henry Radanović (bas i akustična gitara), Tonči Grabuić (bubanj i udaraljke), Darko Jurković Charlie (gitara) i Robert Furčić (klavijature). Od Elementalove prateće postave bas je svirao Marijo Bilić, a Davor Marić gitaru. Vokali koji su dali svoj doprinos bili su šibenski reper Mister Miyagy, [[Tram 11]], Špica Magellano, Bizzo iz [[Bolesna braća|Bolesne braće]] i [[Meri Trošelj|Meri Trošelj.]] Kao prvi singl s albuma izlazi pjesma “[https://www.youtube.com/watch?v=qz-9nhlTSoY Vidi me sad]” koja se smatra jednom od prvih hrvatskih dancehall pjesama. Kao drugi single izlazi “[https://www.youtube.com/watch?v=KvldqZPhjRY Dal’ sjećaš se]” za koju je spot napravio Badcat.

=== Osvajanje mainstreama: Male Stvari i Pod Pritiskom ===
Nakon prva dva albuma dolazi do promjena u postavi sastava. Gordan Radočaj Ink napušta Elemental, a zbog sve snažnijeg stremljenja Remi i Shota prema bendovskim aranžmanima, iz sastava je otpala uloga DJ Excela. U jesen 2002. u bend ulazi gitarist Erol Zejnilović kojeg su Remi i Shot primjetili dok je svirao na r’n’b večerima u klubu Sax! sa Jacquesom Houdekom i Ivanom Kindl. Ostatak postave Elementala tada su činili Tino Baričić na bubnjevima, Dinko Janković na klavijaturama, Merima Salkić kao prateći vokal te otprije prisutan Marijo Bilić. Od tog trenutka bend iz dotadašnje prateće uloge sve više prelazi u centralni dio kreativnog procesa.
Treći album Elemental su snimali u studiu Morris kultnog producenta Mire Vidovića. U bendu je prevladavao osjećaj da je riječ o presudnom albumu za nastavak njihove karijere jer su napokon uklonjene sve prepreke i izlike - imali su kvalitetan studio i pristojan budžet. Kao najavni singl krajem lipnja 2004. izlazi pjesma “Romantika” koja je ubrzo postala uspješnica na nacionalnoj razini. Izlazak pjesme izazvao je veliki interes medija i publike, među ostalim jer je bila riječ o jednoj od prvih domaćih pjesama tog tipa u kojoj žena izražava svoju seksualnost iz pozicije koja se do tad stereotipno smatrala muškom.
U listopadu 2004. izlazi njihov treći album “Male stvari”, prvi hrvatski hip hop album koji je u potpunosti odsviran na instrumentima. Album je u prvoj tiraži prodan u 10 000 primjeraka i do danas je ostao najprodavaniji Elementalov album. Album je, s prvim izdanjem 2004. i reizdanjem 2006., Hrvatska Diskografska Udruga nagradila &quot;Srebrnom pločom”, a 2005. godine Remi je nagrađena i Zlatnom Kooglom u kategoriji “Najbolje pjevačice”. Nakon “Romantike” su izdali još 5 singlova s albuma: “Napokon”, “Tako lijepa”, “Sama”, “Iz dana u dan”, “Male stvari”. Video spot za “Iz dana u dan” (Bruno Krčelić i Sebastijan Rogač) također je nagrađen Zlatnom Kooglom 2007. 
2004. Elemental zapošljavaju svojeg prvog menadžera Gorana Andrijanića. Nakon toga 8. ožujka u klubu Aquarius održavaju svoj najveći koncert do tad koji je rasprodan s otprilike 1500 posjetitelja. Te godine pridružuje im se i ton majstor Darko Ceglec kao deveti član. Nakon izdavanja albuma klavijaturist Dinko Janković napušta sastav, a njegovo mjesto je krajem 2004. zauzeo Davor Zanoški Zane. Početkom 2005. iz sastava odlazi i Tino Baričić kojega zamjenjuje Ivan Vodopijec John. Nakon albuma bend počinje intenzivno koncertno nastupati u Hrvatskoj, Sloveniji i Bosni i Hercegovini, ali se i sve češće pojavljivati u televizijskim i radijskim gostovanjima. 2006. godine prvi puta nastupaju u Srbiji na Exit Festivalu, a 2007. prvi puta i u Skopju u Makedoniji. Sredinom 2007. godine odlazi i Merima Salkić, a na prateće vokale dolazi Nataša Tonković (Putokazi). 
S izmjenjenom postavom krenuli su u pripremu novog albuma čiji su izlazak najavili svojim prvim rock singlom “Nema ga”. U veljači 2008. Elemental za Menart objavljuju svoj četvrti album “Pod pritiskom”, koji je sljedeće godine nagrađen i diskografskom nagradom Porin u kategoriji “Najbolji album urbane i klupske glazbe”. Singl “U mojoj glavi” (u Jašarov remixu) brzo se pokazao i kao koncertni favorit, kao i pjesma “Crveno”. Uz to su kao singl izbacili još i pjesme “Dobar dan”, “Pod pritiskom”, “Više od toga” i “Zašto te imam”. Video spot za “Zašto te imam” koristio je snimke iz izborne noći i parodirao aktualnu političku situaciju koja je nastala nakon dizanja optužnice protiv bivšeg premijera Ive Sanadera. Nekolicina televizijskih postaja zato je isprve odbila emitirati spot, ali su promijenili poziciju nakon što je zadobio veliku pozornost na platformi Youtube. Video spot osvojio je 2009. nagradu Zlatna Koogla. Svojim četvrtim albumom Elemental su učvrstili svoju poziciju stabilnog mainstream benda na domaćoj sceni. 
Za 10 godina karijere bend snima akustični materijal “Live @ Izštekani” snimljen na Val 202 u Ljubljani. U listopadu 2008. Elemental su proslavili svoju 10. obljetnicu u klubu Boogaloo. To je ujedno bio i posljednji nastup Marija Bilića s bendom. Krajem studenog 2008. Konrad Lovrenčić Koni postaje dio stalne postave Elementala.

=== Stabilna postava: &quot;Vertigo&quot; i &quot;U redu je&quot; ===
U toj postavi snimili su svoj peti album “Vertigo” koji je izašao u svibnju 2010. godine za Menart. Album je bio pod utjecajem rock’n’roll energije, a nosila ju je sviračka kombinacija Konija, Johna i Erola. Album je 2010. glasovima domaćih glazbenih kritičara na Tportalu.hr proglašen albumom godine, a 2011. je osvojio Porina u kategoriji “Najbolji album urbane i klupske glazbe”. S albuma je izdano 6 singlova: “Vertigo”, “Priroda i društvo”, “Reži me”, “Osmijehom”, “Ljuljaj brod” i “Malena.
Nakon izdavanja albuma završava suradnja s menadžerom Goranom Andrijanićem, a malo kasnije i Nataša napušta bend. U proljeće 2011. Vida Manestar dolazi na njenu poziciju pratećeg vokala i time Elemental dobiva postavu koja je aktivna do danas. U kolovozu 2010. Tibor Šehtl iz Menarta postaje novi menadžer Elementala, a 2012. godine zamjenjuje ga Iva Vrdoljak.
2010. su Elementalovi glavni vokali Remi i Shot odabrani za sudjelovanje u glazbenom projektu Diversidad. Remi i Shot snimili su album &quot;The Experience&quot; u Bruxellesu s 18 europskih glazbenika, a u sklopu projekta nastupili su u Parizu, Gröningenu, Beču, Baselu, Madridu, Berlinu i na mađarskom Sziget Festivalu. Album &quot;The Experience&quot; izašao je 2011. u cijeloj Europi. Još jedan od ključnih Elementalovih uspjeha zbio se te godine. 18. lipnja 2011. godine odsvirali su jedan od svojih najvećih koncerata pred 20 000 ljudi, kao predgrupa Amy Winehouse na njenom, kako se kasnije pokazalo, posljednjem koncertu.
U svibnju 2013. izdaju svoj šesti album “U redu je” koji nastavlja s nešto žešćim glazbenim stilom. Izlaze singlovi “Bolji si”, “Prokleta ljubav”, “Neustrašivi” i “Po mojoj mjeri”. 2013. godine je njihov spot za pjesmu “Malena” osvojio MTV Adria Platinum Award, a sljedeće godine album donosi Elementalu još jedan Porin u kategoriji “Najbolji album urbane i klupske glazbe”. Nakon što organizira slavljeničku turneju za 15 godina Elementala, Iva Vrdoljak napušta poziciju menadžerice benda i na njeno mjesto u svibnju 2014. dolazi Ante Zvonimir Stamać.

=== Diskografska samostalnost: 383records, &quot;Tijelo&quot; i &quot;ILICA&quot; ===
U veljači 2016. izdaju svoj prvi dvostruki album “Tijelo”, istovremeno prvi album izdan za vlastitu etiketu 383records. Etiketa je osnovana u sklopu Umjetničke Organizacije Elemental čime se bend diskografski osamostalio, a Menart je ostao u ulozi distributera albuma. Odluka o dvostrukom albumu donesena je jer je svatko imao svoje favorite među pjesmama pa su odlučili izbaciti svih 18 za 18 godina benda. 
Album “Tijelo” među kritičarima slovi kao vrhunac Elementalovog stvaralaštva. Prvi singl “Goli i bosi” izdan godinu dana prije izlaska albuma bio je najpopularniji Elementalov hit od “Romantike” te je 2016. osvojio Porin za pjesmu godine. Uz njega, izbacili su još 5 singlova: “Sve je moje tuđe”, “Opet je kiša”, “Ništa”, “Tijelo pamti”, “Sanjam”. 2017. godine album osvaja još dva Porina u kategorijama “Najbolji album alternativne i klupske glazbe” i “Najbolje likovno oblikovanje”. Naslovnicu albuma ilustrirao je ulični umjetnik Miron Milić. 
18. rođendan bend je proslavio u Domu sportova 5.3.2016. godine. Na događaju prozvanom Dan E u Maloj dvorani okupilo se 4500 ljudi. Za svjetlo i scenografiju je bio zadužen Sven Grbec Maci, a kao predgrupa su nastupili Sassja (s kojom je Remi prethodno izbacila pjesmu “Etikete”) te beogradski reper Marčelo. Bila je riječ o simboličnom nastupu, s obzirom da je Elemental s Marčelom surađivao još od 2003. i pjesme “Bekstvo”, koja se smatra prvom suradnjom hrvatskih i srpskih hip hop izvođača. 10.10.2015. Marčelo i Elemental zajedno su nastupili i u beogradskoj Hali Sportova. 

20. godišnjicu proslavili su 2018. izdavanjem biografije “Sve, samo ne romantika”, koju je napisao novinar Marko Podrug te prvim kompilacijskim albumom “XOXO”. Uz to su održali dva dana slavljeničkog koncerta u Tvornici kulture 14. i 15. prosinca 2018. godine. Sljedeće godine nastupili su pred  40 000 ljudi na Belgrade Beer Festu, što se bilježi kao najveća publika pred kojom su nastupili do danas.

Sedam dana nakon prvog slučaja virusa COVID-19 u Hrvatskoj, izbacili su hit singl “Hej, sanjalice”. Unatoč zaustavljanju čitave glazbene industrije koje je onemogućilo promociju albuma putem nastupa uživo, bend je u lipnju 2020. putem Bandcampa izbacio svoj osmi studijski album “Ilica” (383records). Ostali singlovi s albuma uključuju pjesme “Ilica”, “Dvojka”, “U velikom gradu”, “Ptice bez gnijezda” i “Nešto glasno”. 

U drugoj godini pandemije, bend je pokrenuo festival proširene stvarnosti Remote Festival.. Dvodnevni festival održao se u veljači 2021. godine te putem live streama iz Mozaik Event Centra u Zagrebu uživo prikazao virtualne koncerte Elementala i 7 bendova iz njihove šire glazbene obitelji. Koncerte u proširenoj stvarnosti i 3D izložbe popratilo je preko 2000 ljudi.

== Diskografija ==
=== Studijski albumi ===
* [[2000.]]: ''[[Moj, njegov i njen svijet]]''
* [[2002.]]: ''[[Tempo velegrada / Demiurg]]'' 
* [[2004.]]: ''[[Male stvari]]''
* [[2008.]]: ''[[Pod pritiskom]]''
* [[2010.]]: ''[[Vertigo]]''
* [[2013.]]: ''[[U redu je]]''
* [[2016.]]: ''[[Tijelo (album sastava Elemental)|Tijelo]]''
* [[2020.]]: ''[[Ilica (album sastava Elemental)|Ilica]]''

== Vanjske povezice ==
* [http://www.elemental.hr Službena stranica]
* [http://www.menart.hr/index.php?news_id=4144 Elemental] na [[Menart]]u

{{Hip Hop}}

[[Kategorija:Hrvatski hip hop glazbeni sastavi]]
[[Kategorija:Zagrebački glazbeni sastavi]]</text>
      <sha1>9w899e46ppwmpwm428oo1bh0qyytuu2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432898</id>
      <parentid>6432890</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T14:25:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>93.137.15.251</ip>
      </contributor>
      <comment>Unijela sam linkove</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21219" xml:space="preserve">{{otheruses3|članak o mitološkom bićima|Elemental}}
{{Glazbenik
| Ime                  = Elemental
| Img                  = Elementalohrid.JPG
| Img_capt             = Elemental u [[Ohrid]]u
| Img_size             = 
| Landscape            = 
| Background           = skupina
| Pseudonim            = 
| Osnivanje            = 
| Mjesto               = [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
| Prebivalište         = 
| Žanr                 = [[Hip hop]]
| Djelatno_razdoblje   = [[1998.]] - danas
| Producentska_kuća    = [[Menart]]
| Angažman             = 
| URL                  = [http://www.elemental.hr Službena stranica]
| Sadašnji članovi     = Mirela Priselac&lt;br /&gt; Luka Tralić &lt;br /&gt; Vida Manestar &lt;br /&gt; Davor Zanoški &lt;br /&gt; Erol Zejnilović &lt;br /&gt; Konrad Lovrenčić-Koni &lt;br /&gt; Ivan Vodopijec
| Bivši članovi        = Dinko Janković, Tino Barišić, Merima Salkić, Marijo Bilić, Nataša Tonković
| nagrade              = 
| Značajni instrumenti = 
}}
'''Elemental''' je [[Hrvatska|hrvatski]] [[hip hop]] sastav koji su [[1998.|1998]]. godine osnovali [[Luka Tralić Shot]], [[Mirela Priselac Remi]] i [[Gordan Radočaj Ink]] u [[Zagreb]]u. 

== Povijest sastava ==

=== Prije Elementala: Basemental ===
Osnivači sastava Elemental - Luka Tralić Shot, Mirela Priselac Remi i Gordan Radočaj Ink - djelovali su na zagrebačkoj hip hop sceni još od tinejdžerskih dana. Uz MC-anje u sastavu Young Lordz, Shot je sa 16 godina krenuo raditi beatove za lokalne MC-e; Ink je bio član grafiterske ekipe TSW (The Style Writers), a Remi jedine zagrebačke ženske grafiterske ekipe tog doba, DWA (Demented Women Artists), pod pseudenimom Miss Curse.

U to vrijeme je jedna od ključnih točki hip-hop scene u Zagrebu bila radijska emisija Blackout, koja je započela na Radiju 1, a 1995. prebačena u program Radija 101. U jesen 1996. koncesija Radija 101 postala je upitna, što je izazvalo veliku reakciju javnosti te kasnije jedan od najvećih prosvjeda u novijoj hrvatskoj povijesti. Na inicijativu Kristijana Frkovića Frxa, u znak podrške snimljena je pjesma “[https://www.youtube.com/watch?v=gMdr3hZ7_No One-O-One]” u kojoj je uz Generala Wooa, Baby Dooksa, Frxa i Petra Radojčića Bizzu repao i Shot, tada učenik četvrtog razreda srednje škole. Bili su potpisani kao Blackout Project. Pjesma je nedugo zatim dobila i drugu verziju s [[Dino Dvornik|Dinom Dvornikom]] i Banetom iz Songkillersa.

Kroz djelovanje na sceni se upoznaju Remi i Shot, a kasnije s Inkom i još članova djeluju kao dio Basemental Projecta, nazvanog prema improviziranom podrumskom studiju u kojem su snimali pjesme. Ekipu su sačinjavali hip-hop entuzijasti koji su se okupljali u podrumu Tomislava Gjergje (MistaHorn) i radili na svojim demo materijalima, a Shot i MistaHorn su im radili beatove. U podrumu 1997. Remi snima svoje prve solo pjesme “Taktika” (još uvijek pod pseudenimom Miss Curse) i “Riječ” (kao Remi) koja kasnije izlazi na Basemental kompilaciji. Iste godine Remi i Shot s MistaHornom prvi put zajedno snimaju pjesmu “Jen, dva, tri”. Shot je u to vrijeme napravio originalni beat i repao na demo verziji pjesme “[https://www.youtube.com/watch?v=jJUd9ii8HK0 Hrvatski velikani]” [[Tram 11]]-a ([[General Woo]] i [[Target]]). Od rada na pjesmi je odustao jer se posvetio radu na Basemental materijalu, a pjesma je s novim beatom Kristijana Frkovića Frxa (bez Shotove dionice) postala najavni single kultne kompilacije “[https://www.youtube.com/watch?v=LXCaImshQHU Blackout Project - Project Impossible]” (Radio 101, 1997/1998.). Uz pjesmu “One-O-One”, na kompilaciji se našla i još jedna pjesma trojca Remi-Shot-MistaHorn imena “Pasivna agresija”. Godinu kasnije Remi snima pjesmu “Vrijeme istine” s Neredom (potpisano kao Nered ft. Remi &amp; Basemental Crew) u kojoj uz repanje ima i pjevačku dionicu. Za pjesmu je snimljen i spot u režiji Irene Šćurić. Pjesma izlazi 1998. na kompilaciji “[https://www.youtube.com/watch?v=IS07tL1jRiQ Basemental Project]”, a među pjesmama na kompilaciji našao se i remix “Pasivne agresije” kao i, među ostalim, solo pjesme svih osnivača Elementala.

Prva pjesma koju se može smatrati začećem sastava je pjesma “Milijunski” iz 1998. u kojoj Gordan dodaje strofu Mirelinim i Lukinim stihovima. Nedugo nakon toga, nakon jednog od Basemental Project nastupa na kojem su zajedno izveli tu pjesmu, osnovali su Elemental “u bijelom Yugu, negdje u vožnji od Novog Zagreba preko Savske&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Podrug|first=Marko|title=Sve, samo ne romantika|publisher=UO Elemental|year=2018.|isbn=978-953-48290-0-4|location=Zagreb|pages=42}}&lt;/ref&gt;.” Kao prvi nastup Elementala (pod tim imenom) slovi nastup u klubu Mungos u Kašini 1998., uz podršku DJ-a Excel (kasnije poznat kao DJ Oli Doboli). U toj fazi DJ Excel je bio stalni član koncertne postave sastava, a potpisan je i na jednoj pjesmi na debitantskom albumu.

=== Organski hip hop: &quot;Moj Njegov i Njen Svijet&quot; i &quot;Demiurg/Tempo Velegrada&quot; ===
Na prijelazu tisućljeća potpisuju diskografski ugovor s izdavačkom kućom Kondorcomm i kreću snimati svoj debitantski album. Pri sastavljanju albuma upotrijebili su postojeću Inkovu pjesmu “[https://www.youtube.com/watch?v=wc2kLutxNZM Kad ritam povede]” na kojoj je Remi bila pjevala refren. Album je snimljen u improviziranom studiju u kući na zagrebačkoj Trešnjevci od milja prozvanom Studio Chuspais, u kojeg je dolazila snimati i nekolicina hip hop istovremenika (među njima i 16-godišnji ChozenOne, kasnije poznat kao Zondo iz [[Dječaci|Dječaka]]). U lipnju 2000. objavljen je prvi album Elementala “[[Moj, njegov i njen svijet]]”. 

Album je odskakao od tadašnjih domaćih hip hop izdanja zbog svojih organskih, mekših beatova i ozbiljnog pristupa temama, za razliku od tada prevladavajućih opasnih kvartovskih priča ili šaljivih tekstova. Među ''sampleovima'' na albumu mogu se naći isječci iz Mješovitog pjevačkog zbora KUD-a INA, kultnog filma “[[Kuda idu divlje svinje]]”, filma &quot;Jeste li bili u Zagrebu, gospodine Lumiére?&quot; [[Jakov Sedlar|Jakova Sedlara]] i niz drugih specifičnih muzičkih i govornih isječaka. Dizajn naslovnice albuma potpisuje Branimir Kolarek Badcat, a autor korištenih fotografija je Tino Turk. Nakon izdavanja albuma, uslijedio je niz nesuglasica s izdavačkom kućom Kondorcomm zbog kojih naposlijetku s albuma nije plasiran niti jedan singl.

Inspirirani hip hop sastavima poput [[:en:The_Roots|The Roots]], Remi i Shot su htjeli da Elemental uživo nastupa u formatu benda, što je također odstupalo od tadašnjih hip hop trendova na domaćoj sceni. 1999. okupili su prvi sastav benda. Prvi član koji se pridružio bio je basist Marijo Bilić koji je već ranije odsvirao bas dionicu na studijskoj snimci pjesme “[https://www.youtube.com/watch?v=JoKh02OLdn4 Ta-da]” na prvom albumu. Uz njega su bend činili Davor Marić na gitari, Viktor Nenadić na bubnjevima, Mirna Petrov na pratećim vokalima i Vlado Čačić Arapović Grasshopper iz Basemental Crewa na trubi. Kasnije Mirnu Petrov na pratećim vokalima mijenja Kasandra. Uz bend je DJ Excel i dalje bio član postave i ''scratchao'' uživo. 

Prvi koncert s pratećim bendom održao se u zagrebačkom klubu [[Klub Močvara|Močvara]] u proljeće 2000. Bila je riječ o promociji albuma, a koncert se održao pred gotovo praznim klubom. Sljedeća svirka bila je u [[Klub studenata elektrotehnike|KSET-u]] u organizaciji Mate Škugora gdje su ih došli poslušati Maja Novak i Branko Komljenović iz diskografske kuće [[Menart]]. 2001. Elemental potpisuju diskografski ugovor za Menart na 5 godina i 3 albuma.

Drugi album “Tempo velegrada/Demiurg” izašao je za Menart u ožujku 2002. godine. Dvostruko ime albuma rezultat je kompromisa s izdavačkom kućom - Elemental su htjeli naziv “Demiurg”, a Menart “Tempo velegrada”. Snimljen je u Studiju 25 Mladena Maleka ([[Boa (sastav)|Boa]]). Shotovi jazzy beatovi i dalje su bili okosnica pjesama, ali uz programiranu matricu nasnimljeni su vrhunski gostujući instrumentalisti: [[Matija Dedić]] (klavir), Mario Igrec (gitara), Josip Grah (truba), Tihomir Novak (kontrabas), Mladen Malek (gitara, klavijature i bubanj), Henry Radanović (bas i akustična gitara), Tonči Grabuić (bubanj i udaraljke), Darko Jurković Charlie (gitara) i Robert Furčić (klavijature). Od Elementalove prateće postave bas je svirao Marijo Bilić, a Davor Marić gitaru. Vokali koji su dali svoj doprinos bili su šibenski reper Mister Miyagy, [[Tram 11]], Špica Magellano, Bizzo iz [[Bolesna braća|Bolesne braće]] i [[Meri Trošelj|Meri Trošelj.]] Kao prvi singl s albuma izlazi pjesma “[https://www.youtube.com/watch?v=qz-9nhlTSoY Vidi me sad]” koja se smatra jednom od prvih hrvatskih dancehall pjesama. Kao drugi single izlazi “[https://www.youtube.com/watch?v=KvldqZPhjRY Dal’ sjećaš se]” za koju je spot napravio Badcat.

=== Osvajanje mainstreama: &quot;Male Stvari&quot; i &quot;Pod Pritiskom&quot; ===
Nakon prva dva albuma dolazi do promjena u postavi sastava. Gordan Radočaj Ink napušta Elemental, a zbog sve snažnijeg stremljenja Remi i Shota prema bendovskim aranžmanima, iz sastava je otpala uloga DJ Excela. U jesen 2002. u bend ulazi gitarist Erol Zejnilović kojeg su Remi i Shot primjetili dok je svirao na r’n’b večerima u klubu Sax! sa [[Jacques Houdek|Jacquesom Houdekom]] i [[Ivana Kindl|Ivanom Kindl]]. Ostatak postave Elementala tada su činili Tino Baričić na bubnjevima, Dinko Janković na klavijaturama, Merima Salkić kao prateći vokal te otprije prisutan Marijo Bilić. Od tog trenutka bend iz dotadašnje prateće uloge sve više prelazi u centralni dio kreativnog procesa.

Treći album Elemental su snimali u studiu Morris kultnog producenta [[Miro Vidović|Mire Vidovića]]. U bendu je prevladavao osjećaj da je riječ o presudnom albumu za nastavak njihove karijere jer su napokon uklonjene sve prepreke i izlike - imali su kvalitetan studio i pristojan budžet. Kao najavni singl krajem lipnja 2004. izlazi pjesma “[https://www.youtube.com/watch?v=izUSOmic6WA Romantika]” koja je ubrzo postala uspješnica na nacionalnoj razini. Izlazak pjesme izazvao je veliki interes medija i publike, među ostalim jer je bila riječ o jednoj od prvih domaćih pjesama tog tipa u kojoj žena izražava svoju seksualnost iz pozicije koja se do tad stereotipno smatrala muškom.

U listopadu 2004. izlazi njihov treći album “Male stvari”, prvi hrvatski hip hop album koji je u potpunosti odsviran na instrumentima. Album je u prvoj tiraži prodan u 10 000 primjeraka i do danas je ostao najprodavaniji Elementalov album. Album je, s prvim izdanjem 2004. i reizdanjem 2006., Hrvatska Diskografska Udruga nagradila &quot;Srebrnom pločom”, a 2005. godine Remi je nagrađena i Zlatnom Kooglom u kategoriji “Najbolje pjevačice”. Nakon “Romantike” su izdali još 5 singlova s albuma: “[https://www.youtube.com/watch?v=A856pQ7qCP0 Napokon]”, “[https://www.youtube.com/watch?v=8YmNvixeGGs Tako lijepa]”, “[https://www.youtube.com/watch?v=qEXztRAMXNc Sama]”, “[https://www.youtube.com/watch?v=olt1ERyqZCc Iz dana u dan]”, “[https://www.youtube.com/watch?v=gXwfW0o11Yw Male stvari]”. Video spot za “Iz dana u dan” (Bruno Krčelić i Sebastijan Rogač) također je nagrađen Zlatnom Kooglom 2007. 

2004. Elemental zapošljavaju svojeg prvog menadžera Gorana Andrijanića. Nakon toga 8. ožujka u klubu Aquarius održavaju svoj najveći koncert do tad koji je rasprodan s otprilike 1500 posjetitelja. Te godine pridružuje im se i ton majstor Darko Ceglec kao deveti član. Nakon izdavanja albuma klavijaturist Dinko Janković napušta sastav, a njegovo mjesto je krajem 2004. zauzeo Davor Zanoški Zane. Početkom 2005. iz sastava odlazi i Tino Baričić kojega zamjenjuje Ivan Vodopijec John. Nakon albuma bend počinje intenzivno koncertno nastupati u Hrvatskoj, Sloveniji i Bosni i Hercegovini, ali se i sve češće pojavljivati u televizijskim i radijskim gostovanjima. 2006. godine prvi puta nastupaju u Srbiji na [[:en:Exit_(festival)|Exit Festivalu]], a 2007. prvi puta i u Skopju u Makedoniji. Sredinom 2007. godine odlazi i Merima Salkić, a na prateće vokale dolazi Nataša Tonković ([[Putokazi]]). 

S izmjenjenom postavom krenuli su u pripremu novog albuma čiji su izlazak najavili svojim prvim rock singlom “[https://www.youtube.com/watch?v=Nj85NrrOlmQ Nema ga]”. U veljači 2008. Elemental za Menart objavljuju svoj četvrti album “Pod pritiskom”, koji je sljedeće godine nagrađen i diskografskom nagradom [[Porin (nagrada)|Porin]] u kategoriji “Najbolji album urbane i klupske glazbe”. Singl “[https://www.youtube.com/watch?v=I01CiL89eV8 U mojoj glavi]” (u Jašarov remixu) brzo se pokazao i kao koncertni favorit, kao i pjesma “[https://www.youtube.com/watch?v=9kRFUcN7yI8 Crveno]”. Uz to su kao singl izbacili još i pjesme “[https://www.youtube.com/watch?v=37pI2J-vguU Dobar dan]”, “[https://www.youtube.com/watch?v=SObMc56OhWQ Pod pritiskom]”, “[https://www.youtube.com/watch?v=PMfWA51ZSAg Više od toga]” i “[https://www.youtube.com/watch?v=DfNU7rU41jo Zašto te imam]”. Video spot za “Zašto te imam” koristio je snimke iz izborne noći i parodirao aktualnu političku situaciju koja je nastala nakon dizanja optužnice protiv bivšeg premijera Ive Sanadera. Nekolicina televizijskih postaja zato je isprve odbila emitirati spot, ali su promijenili poziciju nakon što je zadobio veliku pozornost na platformi Youtube. Video spot osvojio je 2009. nagradu Zlatna Koogla. Svojim četvrtim albumom Elemental su učvrstili svoju poziciju stabilnog mainstream benda na domaćoj sceni. 

Za 10 godina karijere bend snima akustični materijal “Live @ Izštekani” snimljen na Val 202 u Ljubljani. U listopadu 2008. Elemental su proslavili svoju 10. obljetnicu u klubu [[Boogaloo]]. To je ujedno bio i posljednji nastup Marija Bilića s bendom. Krajem studenog 2008. Konrad Lovrenčić Koni postaje dio stalne postave Elementala.

=== Stabilna postava: &quot;Vertigo&quot; i &quot;U redu je&quot; ===
U toj postavi snimili su svoj peti album “Vertigo” koji je izašao u svibnju 2010. godine za Menart. Album je bio pod utjecajem rock’n’roll energije, a nosila ju je sviračka kombinacija Konija, Johna i Erola. Album je 2010. glasovima domaćih glazbenih kritičara na Tportalu.hr proglašen albumom godine, a 2011. je osvojio [[Porin (nagrada)|Porin]]&lt;nowiki/&gt;a u kategoriji “Najbolji album urbane i klupske glazbe”. S albuma je izdano 6 singlova: “[https://www.youtube.com/watch?v=x14awjZgE7Y Vertigo]”, “[https://www.youtube.com/watch?v=yGxdakyiGCo Priroda i društvo]”, “[https://www.youtube.com/watch?v=j_Cpb2Cb5Jc Reži me]”, “[https://www.youtube.com/watch?v=9rQ7q-j6jrI Osmijehom]”, “[https://www.youtube.com/watch?v=N7A3M0_4l3s Ljuljaj brod]” i “[https://www.youtube.com/watch?v=mUDQZ0vD_Lw Malena]&quot;.

Nakon izdavanja albuma završava suradnja s menadžerom Goranom Andrijanićem, a malo kasnije i Nataša napušta bend. U proljeće 2011. Vida Manestar dolazi na njenu poziciju pratećeg vokala i time Elemental dobiva postavu koja je aktivna do danas. U kolovozu 2010. Tibor Šehtl iz Menarta postaje novi menadžer Elementala, a 2012. godine zamjenjuje ga Iva Vrdoljak.

2010. su Elementalovi glavni vokali Remi i Shot odabrani za sudjelovanje u glazbenom projektu Diversidad. Remi i Shot snimili su album &quot;The Experience&quot; u Bruxellesu s 18 europskih glazbenika, a u sklopu projekta nastupili su u Parizu, Gröningenu, Beču, Baselu, Madridu, Berlinu i na mađarskom [[:en:Sziget_Festival|Sziget Festivalu]]. Album &quot;The Experience&quot; izašao je 2011. u cijeloj Europi. Još jedan od ključnih Elementalovih uspjeha zbio se te godine. 18. lipnja 2011. godine odsvirali su jedan od svojih najvećih koncerata pred 20 000 ljudi, kao predgrupa [[Amy Winehouse]] na njenom, kako se kasnije pokazalo, posljednjem koncertu.

U svibnju 2013. izdaju svoj šesti album “U redu je” koji nastavlja s nešto žešćim glazbenim stilom. Izlaze singlovi “[https://www.youtube.com/watch?v=akin5RbzmTA Bolji si]”, “[https://www.youtube.com/watch?v=rwDkCMIX-vw Prokleta ljubav]”, “[https://www.youtube.com/watch?v=sgyP9CIOYmM Neustrašivi]” i “[https://www.youtube.com/watch?v=iQBdryr7wh4 Po mojoj mjeri]”. 2013. godine je njihov spot za pjesmu “Malena” osvojio MTV Adria Platinum Award, a sljedeće godine album donosi Elementalu još jedan [[Porin (nagrada)|Porin]] u kategoriji “Najbolji album urbane i klupske glazbe”. Nakon što organizira slavljeničku turneju za 15 godina Elementala, Iva Vrdoljak napušta poziciju menadžerice benda i na njeno mjesto u svibnju 2014. dolazi Ante Zvonimir Stamać.

=== Diskografska samostalnost: 383records, &quot;Tijelo&quot; i &quot;ILICA&quot; ===
U veljači 2016. izdaju svoj prvi dvostruki album “Tijelo”, istovremeno prvi album izdan za vlastitu etiketu [https://bandcamp.com/383records 383records]. Etiketa je osnovana u sklopu Umjetničke Organizacije Elemental čime se bend diskografski osamostalio, a Menart je ostao u ulozi distributera albuma. Odluka o dvostrukom albumu donesena je jer je svatko imao svoje favorite među pjesmama pa su odlučili izbaciti svih 18 za 18 godina benda.  

Album “Tijelo” među kritičarima slovi kao vrhunac Elementalovog stvaralaštva. Prvi singl “[https://www.youtube.com/watch?v=6JN1OoDo0nU Goli i bosi]” izdan godinu dana prije izlaska albuma bio je najpopularniji Elementalov hit od “Romantike” te je 2016. osvojio Porin za pjesmu godine. Uz njega, izbacili su još 5 singlova: “[https://www.youtube.com/watch?v=Eu7md1FHn6w Sve je moje tuđe]”, “[https://www.youtube.com/watch?v=XTJiCPoTvqM Opet je kiša]”, “[https://www.youtube.com/watch?v=iBR2yiyrsVA Ništa]”, “[https://www.youtube.com/watch?v=fvq7PG_6sPk Tijelo pamti]”, “[https://www.youtube.com/watch?v=2EjcnDR5TC8 Sanjam]”. 2017. godine album osvaja još dva Porina u kategorijama “Najbolji album alternativne i klupske glazbe” i “Najbolje likovno oblikovanje”. Naslovnicu albuma ilustrirao je ulični umjetnik Miron Milić.  

18. rođendan bend je proslavio u [[Dom sportova (Zagreb)|Domu sportova]] 5.3.2016. godine. Na događaju prozvanom Dan E u Maloj dvorani okupilo se 4500 ljudi. Za svjetlo i scenografiju je bio zadužen Sven Grbec Maci, a kao predgrupa su nastupili [[:bs:Sassja|Sassja]] (s kojom je Remi prethodno izbacila pjesmu “[https://www.youtube.com/watch?v=AbY3unjo7eg Etikete]”) te beogradski reper [[Marčelo]]. Bila je riječ o simboličnom nastupu, s obzirom da je Elemental s Marčelom surađivao još od 2003. i pjesme “[https://www.youtube.com/watch?v=m9jQbB4i5z0 Bekstvo]”, koja se smatra prvom suradnjom hrvatskih i srpskih hip hop izvođača. 10.10.2015. Marčelo i Elemental zajedno su nastupili i u beogradskoj Hali Sportova. 

20. godišnjicu proslavili su 2018. izdavanjem biografije “Sve, samo ne romantika”, koju je napisao novinar Marko Podrug te prvim kompilacijskim albumom “XOXO”. Uz to su održali dva dana slavljeničkog koncerta u Tvornici kulture 14. i 15. prosinca 2018. godine. Sljedeće godine nastupili su pred  40 000 ljudi na [[:en:Belgrade_Beer_Fest|Belgrade Beer Festu]], što se bilježi kao najveća publika pred kojom su nastupili do danas.

Sedam dana nakon prvog slučaja virusa COVID-19 u Hrvatskoj, izbacili su singl “[https://www.youtube.com/watch?v=Ly6vQt_867E Hej, sanjalice]”. Autori video spot za pjesmu su Klosharenilo i Nevio Smajić. Unatoč zaustavljanju čitave glazbene industrije koje je onemogućilo promociju albuma putem nastupa uživo, bend je u lipnju 2020. putem Bandcampa izbacio svoj osmi studijski album “ILICA” ([https://bandcamp.com/383records 383records]). Ostali singlovi s albuma uključuju pjesme “[https://www.youtube.com/watch?v=Z_J3oj8QNW8 Ilica]”, “[https://www.youtube.com/watch?v=Wpp8E5v9js0 Dvojka]”, “[https://www.youtube.com/watch?v=6BxmHP3bycU U velikom gradu]”, “[https://www.youtube.com/watch?v=CE8T6BWDNKI Ptice bez gnijezda]” i “[https://www.youtube.com/watch?v=Is42kIO_oiM Nešto glasno]”. 

U drugoj godini pandemije, bend je pokrenuo festival proširene stvarnosti [https://www.facebook.com/remotefestivaleu/ Remote Festival]. Dvodnevni festival održao se u veljači 2021. godine te putem live streama iz Mozaik Event Centra u Zagrebu uživo prikazao virtualne koncerte Elementala i 7 bendova iz njihove šire glazbene obitelji. Koncerte u proširenoj stvarnosti i 3D izložbe popratilo je preko 2000 ljudi.

== Diskografija ==
=== Studijski albumi ===
* [[2000.]]: ''[[Moj, njegov i njen svijet]]''
* [[2002.]]: ''[[Tempo velegrada / Demiurg]]'' 
* [[2004.]]: ''[[Male stvari]]''
* [[2008.]]: ''[[Pod pritiskom]]''
* [[2010.]]: ''[[Vertigo]]''
* [[2013.]]: ''[[U redu je]]''
* [[2016.]]: ''[[Tijelo (album sastava Elemental)|Tijelo]]''
* [[2020.]]: ''[[Ilica (album sastava Elemental)|Ilica]]''

== Vanjske povezice ==
* [http://www.elemental.hr Službena stranica]
* [http://www.menart.hr/index.php?news_id=4144 Elemental] na [[Menart]]u

{{Hip Hop}}

[[Kategorija:Hrvatski hip hop glazbeni sastavi]]
[[Kategorija:Zagrebački glazbeni sastavi]]</text>
      <sha1>fhfl9zw9edf1kgaflbovig6ib25gzvt</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432908</id>
      <parentid>6432898</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T14:49:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>93.137.15.251</ip>
      </contributor>
      <comment>Unijela sam sliku i još informacija i članovima</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21369" xml:space="preserve">{{otheruses3|članak o mitološkom bićima|Elemental}}
{{Glazbenik
| Ime                  = Elemental
| Img                  = [[Slika:Elemental_1.jpg|mini]]
| Img_capt             = [Elemental]
| Img_size             = 
| Landscape            = 
| Background           = skupina
| Pseudonim            = 
| Osnivanje            = 
| Mjesto               = [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
| Prebivalište         = 
| Žanr                 = [[Hip hop]]
| Djelatno_razdoblje   = [[1998.]] - danas
| Producentska_kuća    = [383records]
| Angažman             = 
| URL                  = [http://www.elemental.hr Službena stranica]
| Sadašnji članovi     = Mirela Priselac&lt;br /&gt; Luka Tralić &lt;br /&gt; Vida Manestar &lt;br /&gt; Davor Zanoški &lt;br /&gt; Erol Zejnilović &lt;br /&gt; Konrad Lovrenčić-Koni &lt;br /&gt; Ivan Vodopijec
| Bivši članovi        = Dinko Janković, Tino Barišić, Merima Salkić, Marijo Bilić, Nataša Tonković, Gordan Radočaj Ink, Davor Marić, Viktor Nenadić, Mirna Petrov, Vlado Čačić Arapović Grasshopper, Darko Ceglec
| nagrade              = 
| Značajni instrumenti = 
}}
'''Elemental''' je [[Hrvatska|hrvatski]] [[hip hop]] sastav koji su [[1998.|1998]]. godine osnovali [[Luka Tralić Shot]], [[Mirela Priselac Remi]] i [[Gordan Radočaj Ink]] u [[Zagreb]]u. 

== Povijest sastava ==

=== Prije Elementala: Basemental ===
Osnivači sastava Elemental - Luka Tralić Shot, Mirela Priselac Remi i Gordan Radočaj Ink - djelovali su na zagrebačkoj hip hop sceni još od tinejdžerskih dana. Uz MC-anje u sastavu Young Lordz, Shot je sa 16 godina krenuo raditi beatove za lokalne MC-e; Ink je bio član grafiterske ekipe TSW (The Style Writers), a Remi jedine zagrebačke ženske grafiterske ekipe tog doba, DWA (Demented Women Artists), pod pseudenimom Miss Curse.

U to vrijeme je jedna od ključnih točki hip-hop scene u Zagrebu bila radijska emisija Blackout, koja je započela na Radiju 1, a 1995. prebačena u program [[Radio 101|Radija 101]]. U jesen 1996. koncesija Radija 101 postala je upitna, što je izazvalo veliku reakciju javnosti te kasnije jedan od najvećih prosvjeda u novijoj hrvatskoj povijesti. Na inicijativu Kristijana Frkovića Frxa, u znak podrške snimljena je pjesma “[https://www.youtube.com/watch?v=gMdr3hZ7_No One-O-One]” u kojoj je uz Generala Wooa, [[Baby Dooks|Baby Dooksa]], Frxa i Petra Radojčića Bizzu repao i Shot, tada učenik četvrtog razreda srednje škole. Bili su potpisani kao Blackout Project. Pjesma je nedugo zatim dobila i drugu verziju s [[Dino Dvornik|Dinom Dvornikom]] i Banetom iz Songkillersa.

Kroz djelovanje na sceni se upoznaju Remi i Shot, a kasnije s Inkom i još članova djeluju kao dio Basemental Projecta, nazvanog prema improviziranom podrumskom studiju u kojem su snimali pjesme. Ekipu su sačinjavali hip-hop entuzijasti koji su se okupljali u podrumu Tomislava Gjergje (MistaHorn) i radili na svojim demo materijalima, a Shot i MistaHorn su im radili beatove. U podrumu 1997. Remi snima svoje prve solo pjesme “Taktika” (još uvijek pod pseudenimom Miss Curse) i “Riječ” (kao Remi) koja kasnije izlazi na Basemental kompilaciji. Iste godine Remi i Shot s MistaHornom prvi put zajedno snimaju pjesmu “Jen, dva, tri”. Shot je u to vrijeme napravio originalni beat i repao na demo verziji pjesme “[https://www.youtube.com/watch?v=jJUd9ii8HK0 Hrvatski velikani]” [[Tram 11]]-a ([[General Woo]] i [[Target]]). Od rada na pjesmi je odustao jer se posvetio radu na Basemental materijalu, a pjesma je s novim beatom Kristijana Frkovića Frxa (bez Shotove dionice) postala najavni single kultne kompilacije “[https://www.youtube.com/watch?v=LXCaImshQHU Blackout Project - Project Impossible]” (Radio 101, 1997/1998.). Uz pjesmu “One-O-One”, na kompilaciji se našla i još jedna pjesma trojca Remi-Shot-MistaHorn imena “Pasivna agresija”. Godinu kasnije Remi snima pjesmu “Vrijeme istine” s Neredom (potpisano kao Nered ft. Remi &amp; Basemental Crew) u kojoj uz repanje ima i pjevačku dionicu. Za pjesmu je snimljen i spot u režiji Irene Šćurić. Pjesma izlazi 1998. na kompilaciji “[https://www.youtube.com/watch?v=IS07tL1jRiQ Basemental Project]”, a među pjesmama na kompilaciji našao se i remix “Pasivne agresije” kao i, među ostalim, solo pjesme svih osnivača Elementala.

Prva pjesma koju se može smatrati začećem sastava je pjesma “Milijunski” iz 1998. u kojoj Gordan dodaje strofu Mirelinim i Lukinim stihovima. Nedugo nakon toga, nakon jednog od Basemental Project nastupa na kojem su zajedno izveli tu pjesmu, osnovali su Elemental “u bijelom Yugu, negdje u vožnji od Novog Zagreba preko Savske&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Podrug|first=Marko|title=Sve, samo ne romantika|publisher=UO Elemental|year=2018.|isbn=978-953-48290-0-4|location=Zagreb|pages=42}}&lt;/ref&gt;.” Kao prvi nastup Elementala (pod tim imenom) slovi nastup u klubu Mungos u Kašini 1998., uz podršku DJ-a Excel (kasnije poznat kao DJ Oli Doboli). U toj fazi DJ Excel je bio stalni član koncertne postave sastava, a potpisan je i na jednoj pjesmi na debitantskom albumu.

=== Organski hip hop: &quot;Moj Njegov i Njen Svijet&quot; i &quot;Demiurg/Tempo Velegrada&quot; ===
Na prijelazu tisućljeća potpisuju diskografski ugovor s izdavačkom kućom Kondorcomm i kreću snimati svoj debitantski album. Pri sastavljanju albuma upotrijebili su postojeću Inkovu pjesmu “[https://www.youtube.com/watch?v=wc2kLutxNZM Kad ritam povede]” na kojoj je Remi bila pjevala refren. Album je snimljen u improviziranom studiju u kući na zagrebačkoj Trešnjevci od milja prozvanom Studio Chuspais, u kojeg je dolazila snimati i nekolicina hip hop istovremenika (među njima i 16-godišnji ChozenOne, kasnije poznat kao Zondo iz [[Dječaci|Dječaka]]). U lipnju 2000. objavljen je prvi album Elementala “[[Moj, njegov i njen svijet]]”. 

Album je odskakao od tadašnjih domaćih hip hop izdanja zbog svojih organskih, mekših beatova i ozbiljnog pristupa temama, za razliku od tada prevladavajućih opasnih kvartovskih priča ili šaljivih tekstova. Među ''sampleovima'' na albumu mogu se naći isječci iz Mješovitog pjevačkog zbora KUD-a INA, kultnog filma “[[Kuda idu divlje svinje]]”, filma &quot;Jeste li bili u Zagrebu, gospodine Lumiére?&quot; [[Jakov Sedlar|Jakova Sedlara]] i niz drugih specifičnih muzičkih i govornih isječaka. Dizajn naslovnice albuma potpisuje Branimir Kolarek Badcat, a autor korištenih fotografija je Tino Turk. Nakon izdavanja albuma, uslijedio je niz nesuglasica s izdavačkom kućom Kondorcomm zbog kojih naposlijetku s albuma nije plasiran niti jedan singl.

Inspirirani hip hop sastavima poput [[:en:The_Roots|The Roots]], Remi i Shot su htjeli da Elemental uživo nastupa u formatu benda, što je također odstupalo od tadašnjih hip hop trendova na domaćoj sceni. 1999. okupili su prvi sastav benda. Prvi član koji se pridružio bio je basist Marijo Bilić koji je već ranije odsvirao bas dionicu na studijskoj snimci pjesme “[https://www.youtube.com/watch?v=JoKh02OLdn4 Ta-da]” na prvom albumu. Uz njega su bend činili Davor Marić na gitari, Viktor Nenadić na bubnjevima, Mirna Petrov na pratećim vokalima i Vlado Čačić Arapović Grasshopper iz Basemental Crewa na trubi. Kasnije Mirnu Petrov na pratećim vokalima mijenja Kasandra. Uz bend je DJ Excel i dalje bio član postave i ''scratchao'' uživo. 

Prvi koncert s pratećim bendom održao se u zagrebačkom klubu [[Klub Močvara|Močvara]] u proljeće 2000. Bila je riječ o promociji albuma, a koncert se održao pred gotovo praznim klubom. Sljedeća svirka bila je u [[Klub studenata elektrotehnike|KSET-u]] u organizaciji Mate Škugora gdje su ih došli poslušati Maja Novak i Branko Komljenović iz diskografske kuće [[Menart]]. 2001. Elemental potpisuju diskografski ugovor za Menart na 5 godina i 3 albuma.

Drugi album “Tempo velegrada/Demiurg” izašao je za Menart u ožujku 2002. godine. Dvostruko ime albuma rezultat je kompromisa s izdavačkom kućom - Elemental su htjeli naziv “Demiurg”, a Menart “Tempo velegrada”. Snimljen je u Studiju 25 Mladena Maleka ([[Boa (sastav)|Boa]]). Shotovi jazzy beatovi i dalje su bili okosnica pjesama, ali uz programiranu matricu nasnimljeni su vrhunski gostujući instrumentalisti: [[Matija Dedić]] (klavir), Mario Igrec (gitara), Josip Grah (truba), Tihomir Novak (kontrabas), Mladen Malek (gitara, klavijature i bubanj), Henry Radanović (bas i akustična gitara), Tonči Grabuić (bubanj i udaraljke), Darko Jurković Charlie (gitara) i Robert Furčić (klavijature). Od Elementalove prateće postave bas je svirao Marijo Bilić, a Davor Marić gitaru. Vokali koji su dali svoj doprinos bili su šibenski reper Mister Miyagy, [[Tram 11]], Špica Magellano, Bizzo iz [[Bolesna braća|Bolesne braće]] i [[Meri Trošelj|Meri Trošelj.]] Kao prvi singl s albuma izlazi pjesma “[https://www.youtube.com/watch?v=qz-9nhlTSoY Vidi me sad]” koja se smatra jednom od prvih hrvatskih dancehall pjesama. Kao drugi single izlazi “[https://www.youtube.com/watch?v=KvldqZPhjRY Dal’ sjećaš se]” za koju je spot napravio Badcat.

=== Osvajanje mainstreama: &quot;Male Stvari&quot; i &quot;Pod Pritiskom&quot; ===
Nakon prva dva albuma dolazi do promjena u postavi sastava. Gordan Radočaj Ink napušta Elemental, a zbog sve snažnijeg stremljenja Remi i Shota prema bendovskim aranžmanima, iz sastava je otpala uloga DJ Excela. U jesen 2002. u bend ulazi gitarist Erol Zejnilović kojeg su Remi i Shot primjetili dok je svirao na r’n’b večerima u klubu Sax! sa [[Jacques Houdek|Jacquesom Houdekom]] i [[Ivana Kindl|Ivanom Kindl]]. Ostatak postave Elementala tada su činili Tino Baričić na bubnjevima, Dinko Janković na klavijaturama, Merima Salkić kao prateći vokal te otprije prisutan Marijo Bilić. Od tog trenutka bend iz dotadašnje prateće uloge sve više prelazi u centralni dio kreativnog procesa.

Treći album Elemental su snimali u studiu Morris kultnog producenta [[Miro Vidović|Mire Vidovića]]. U bendu je prevladavao osjećaj da je riječ o presudnom albumu za nastavak njihove karijere jer su napokon uklonjene sve prepreke i izlike - imali su kvalitetan studio i pristojan budžet. Kao najavni singl krajem lipnja 2004. izlazi pjesma “[https://www.youtube.com/watch?v=izUSOmic6WA Romantika]” koja je ubrzo postala uspješnica na nacionalnoj razini. Izlazak pjesme izazvao je veliki interes medija i publike, među ostalim jer je bila riječ o jednoj od prvih domaćih pjesama tog tipa u kojoj žena izražava svoju seksualnost iz pozicije koja se do tad stereotipno smatrala muškom.

U listopadu 2004. izlazi njihov treći album “Male stvari”, prvi hrvatski hip hop album koji je u potpunosti odsviran na instrumentima. Album je u prvoj tiraži prodan u 10 000 primjeraka i do danas je ostao najprodavaniji Elementalov album. Album je, s prvim izdanjem 2004. i reizdanjem 2006., Hrvatska Diskografska Udruga nagradila &quot;Srebrnom pločom”, a 2005. godine Remi je nagrađena i Zlatnom Kooglom u kategoriji “Najbolje pjevačice”. Nakon “Romantike” su izdali još 5 singlova s albuma: “[https://www.youtube.com/watch?v=A856pQ7qCP0 Napokon]”, “[https://www.youtube.com/watch?v=8YmNvixeGGs Tako lijepa]”, “[https://www.youtube.com/watch?v=qEXztRAMXNc Sama]”, “[https://www.youtube.com/watch?v=olt1ERyqZCc Iz dana u dan]”, “[https://www.youtube.com/watch?v=gXwfW0o11Yw Male stvari]”. Video spot za “Iz dana u dan” (Bruno Krčelić i Sebastijan Rogač) također je nagrađen Zlatnom Kooglom 2007. 

2004. Elemental zapošljavaju svojeg prvog menadžera Gorana Andrijanića. Nakon toga 8. ožujka u klubu Aquarius održavaju svoj najveći koncert do tad koji je rasprodan s otprilike 1500 posjetitelja. Te godine pridružuje im se i ton majstor Darko Ceglec kao deveti član. Nakon izdavanja albuma klavijaturist Dinko Janković napušta sastav, a njegovo mjesto je krajem 2004. zauzeo Davor Zanoški Zane. Početkom 2005. iz sastava odlazi i Tino Baričić kojega zamjenjuje Ivan Vodopijec John. Nakon albuma bend počinje intenzivno koncertno nastupati u Hrvatskoj, Sloveniji i Bosni i Hercegovini, ali se i sve češće pojavljivati u televizijskim i radijskim gostovanjima. 2006. godine prvi puta nastupaju u Srbiji na [[:en:Exit_(festival)|Exit Festivalu]], a 2007. prvi puta i u Skopju u Makedoniji. Sredinom 2007. godine odlazi i Merima Salkić, a na prateće vokale dolazi Nataša Tonković ([[Putokazi]]). 

S izmjenjenom postavom krenuli su u pripremu novog albuma čiji su izlazak najavili svojim prvim rock singlom “[https://www.youtube.com/watch?v=Nj85NrrOlmQ Nema ga]”. U veljači 2008. Elemental za Menart objavljuju svoj četvrti album “Pod pritiskom”, koji je sljedeće godine nagrađen i diskografskom nagradom [[Porin (nagrada)|Porin]] u kategoriji “Najbolji album urbane i klupske glazbe”. Singl “[https://www.youtube.com/watch?v=I01CiL89eV8 U mojoj glavi]” (u Jašarov remixu) brzo se pokazao i kao koncertni favorit, kao i pjesma “[https://www.youtube.com/watch?v=9kRFUcN7yI8 Crveno]”. Uz to su kao singl izbacili još i pjesme “[https://www.youtube.com/watch?v=37pI2J-vguU Dobar dan]”, “[https://www.youtube.com/watch?v=SObMc56OhWQ Pod pritiskom]”, “[https://www.youtube.com/watch?v=PMfWA51ZSAg Više od toga]” i “[https://www.youtube.com/watch?v=DfNU7rU41jo Zašto te imam]”. Video spot za “Zašto te imam” koristio je snimke iz izborne noći i parodirao aktualnu političku situaciju koja je nastala nakon dizanja optužnice protiv bivšeg premijera Ive Sanadera. Nekolicina televizijskih postaja zato je isprve odbila emitirati spot, ali su promijenili poziciju nakon što je zadobio veliku pozornost na platformi Youtube. Video spot osvojio je 2009. nagradu Zlatna Koogla. Svojim četvrtim albumom Elemental su učvrstili svoju poziciju stabilnog mainstream benda na domaćoj sceni. 

Za 10 godina karijere bend snima akustični materijal “Live @ Izštekani” snimljen na Val 202 u Ljubljani. U listopadu 2008. Elemental su proslavili svoju 10. obljetnicu u klubu [[Boogaloo]]. To je ujedno bio i posljednji nastup Marija Bilića s bendom. Krajem studenog 2008. Konrad Lovrenčić Koni postaje dio stalne postave Elementala.

=== Stabilna postava: &quot;Vertigo&quot; i &quot;U redu je&quot; ===
U toj postavi snimili su svoj peti album “Vertigo” koji je izašao u svibnju 2010. godine za Menart. Album je bio pod utjecajem rock’n’roll energije, a nosila ju je sviračka kombinacija Konija, Johna i Erola. Album je 2010. glasovima domaćih glazbenih kritičara na Tportalu.hr proglašen albumom godine, a 2011. je osvojio [[Porin (nagrada)|Porin]]&lt;nowiki/&gt;a u kategoriji “Najbolji album urbane i klupske glazbe”. S albuma je izdano 6 singlova: “[https://www.youtube.com/watch?v=x14awjZgE7Y Vertigo]”, “[https://www.youtube.com/watch?v=yGxdakyiGCo Priroda i društvo]”, “[https://www.youtube.com/watch?v=j_Cpb2Cb5Jc Reži me]”, “[https://www.youtube.com/watch?v=9rQ7q-j6jrI Osmijehom]”, “[https://www.youtube.com/watch?v=N7A3M0_4l3s Ljuljaj brod]” i “[https://www.youtube.com/watch?v=mUDQZ0vD_Lw Malena]&quot;.

Nakon izdavanja albuma završava suradnja s menadžerom Goranom Andrijanićem, a malo kasnije i Nataša napušta bend. U proljeće 2011. Vida Manestar dolazi na njenu poziciju pratećeg vokala i time Elemental dobiva postavu koja je aktivna do danas. U kolovozu 2010. Tibor Šehtl iz Menarta postaje novi menadžer Elementala, a 2012. godine zamjenjuje ga Iva Vrdoljak.

2010. su Elementalovi glavni vokali Remi i Shot odabrani za sudjelovanje u glazbenom projektu Diversidad. Remi i Shot snimili su album &quot;The Experience&quot; u Bruxellesu s 18 europskih glazbenika, a u sklopu projekta nastupili su u Parizu, Gröningenu, Beču, Baselu, Madridu, Berlinu i na mađarskom [[:en:Sziget_Festival|Sziget Festivalu]]. Album &quot;The Experience&quot; izašao je 2011. u cijeloj Europi. Još jedan od ključnih Elementalovih uspjeha zbio se te godine. 18. lipnja 2011. godine odsvirali su jedan od svojih najvećih koncerata pred 20 000 ljudi, kao predgrupa [[Amy Winehouse]] na njenom, kako se kasnije pokazalo, posljednjem koncertu.

U svibnju 2013. izdaju svoj šesti album “U redu je” koji nastavlja s nešto žešćim glazbenim stilom. Izlaze singlovi “[https://www.youtube.com/watch?v=akin5RbzmTA Bolji si]”, “[https://www.youtube.com/watch?v=rwDkCMIX-vw Prokleta ljubav]”, “[https://www.youtube.com/watch?v=sgyP9CIOYmM Neustrašivi]” i “[https://www.youtube.com/watch?v=iQBdryr7wh4 Po mojoj mjeri]”. 2013. godine je njihov spot za pjesmu “Malena” osvojio MTV Adria Platinum Award, a sljedeće godine album donosi Elementalu još jedan [[Porin (nagrada)|Porin]] u kategoriji “Najbolji album urbane i klupske glazbe”. Nakon što organizira slavljeničku turneju za 15 godina Elementala, Iva Vrdoljak napušta poziciju menadžerice benda i na njeno mjesto u svibnju 2014. dolazi Ante Zvonimir Stamać.

=== Diskografska samostalnost: 383records, &quot;Tijelo&quot; i &quot;ILICA&quot; ===
U veljači 2016. izdaju svoj prvi dvostruki album “Tijelo”, istovremeno prvi album izdan za vlastitu etiketu [https://bandcamp.com/383records 383records]. Etiketa je osnovana u sklopu Umjetničke Organizacije Elemental čime se bend diskografski osamostalio, a Menart je ostao u ulozi distributera albuma. Odluka o dvostrukom albumu donesena je jer je svatko imao svoje favorite među pjesmama pa su odlučili izbaciti svih 18 za 18 godina benda.  

Album “Tijelo” među kritičarima slovi kao vrhunac Elementalovog stvaralaštva. Prvi singl “[https://www.youtube.com/watch?v=6JN1OoDo0nU Goli i bosi]” izdan godinu dana prije izlaska albuma bio je najpopularniji Elementalov hit od “Romantike” te je 2016. osvojio Porin za pjesmu godine. Uz njega, izbacili su još 5 singlova: “[https://www.youtube.com/watch?v=Eu7md1FHn6w Sve je moje tuđe]”, “[https://www.youtube.com/watch?v=XTJiCPoTvqM Opet je kiša]”, “[https://www.youtube.com/watch?v=iBR2yiyrsVA Ništa]”, “[https://www.youtube.com/watch?v=fvq7PG_6sPk Tijelo pamti]”, “[https://www.youtube.com/watch?v=2EjcnDR5TC8 Sanjam]”. 2017. godine album osvaja još dva Porina u kategorijama “Najbolji album alternativne i klupske glazbe” i “Najbolje likovno oblikovanje”. Naslovnicu albuma ilustrirao je ulični umjetnik Miron Milić.  

18. rođendan bend je proslavio u [[Dom sportova (Zagreb)|Domu sportova]] 5.3.2016. godine. Na događaju prozvanom Dan E u Maloj dvorani okupilo se 4500 ljudi. Za svjetlo i scenografiju je bio zadužen Sven Grbec Maci, a kao predgrupa su nastupili [[:bs:Sassja|Sassja]] (s kojom je Remi prethodno izbacila pjesmu “[https://www.youtube.com/watch?v=AbY3unjo7eg Etikete]”) te beogradski reper [[Marčelo]]. Bila je riječ o simboličnom nastupu, s obzirom da je Elemental s Marčelom surađivao još od 2003. i pjesme “[https://www.youtube.com/watch?v=m9jQbB4i5z0 Bekstvo]”, koja se smatra prvom suradnjom hrvatskih i srpskih hip hop izvođača. 10.10.2015. Marčelo i Elemental zajedno su nastupili i u beogradskoj Hali Sportova. 

20. godišnjicu proslavili su 2018. izdavanjem biografije “Sve, samo ne romantika”, koju je napisao novinar Marko Podrug te prvim kompilacijskim albumom “XOXO”. Uz to su održali dva dana slavljeničkog koncerta u Tvornici kulture 14. i 15. prosinca 2018. godine. Sljedeće godine nastupili su pred  40 000 ljudi na [[:en:Belgrade_Beer_Fest|Belgrade Beer Festu]], što se bilježi kao najveća publika pred kojom su nastupili do danas.

Sedam dana nakon prvog slučaja virusa COVID-19 u Hrvatskoj, izbacili su singl “[https://www.youtube.com/watch?v=Ly6vQt_867E Hej, sanjalice]”. Autori video spot za pjesmu su Klosharenilo i Nevio Smajić. Unatoč zaustavljanju čitave glazbene industrije koje je onemogućilo promociju albuma putem nastupa uživo, bend je u lipnju 2020. putem Bandcampa izbacio svoj osmi studijski album “ILICA” ([https://bandcamp.com/383records 383records]). Ostali singlovi s albuma uključuju pjesme “[https://www.youtube.com/watch?v=Z_J3oj8QNW8 Ilica]”, “[https://www.youtube.com/watch?v=Wpp8E5v9js0 Dvojka]”, “[https://www.youtube.com/watch?v=6BxmHP3bycU U velikom gradu]”, “[https://www.youtube.com/watch?v=CE8T6BWDNKI Ptice bez gnijezda]” i “[https://www.youtube.com/watch?v=Is42kIO_oiM Nešto glasno]”. 

U drugoj godini pandemije, bend je pokrenuo festival proširene stvarnosti [https://www.facebook.com/remotefestivaleu/ Remote Festival]. Dvodnevni festival održao se u veljači 2021. godine te putem live streama iz Mozaik Event Centra u Zagrebu uživo prikazao virtualne koncerte Elementala i 7 bendova iz njihove šire glazbene obitelji. Koncerte u proširenoj stvarnosti i 3D izložbe popratilo je preko 2000 ljudi.

== Diskografija ==
=== Studijski albumi ===
* [[2000.]]: ''[[Moj, njegov i njen svijet]]''
* [[2002.]]: ''[[Tempo velegrada / Demiurg]]'' 
* [[2004.]]: ''[[Male stvari]]''
* [[2008.]]: ''[[Pod pritiskom]]''
* [[2010.]]: ''[[Vertigo]]''
* [[2013.]]: ''[[U redu je]]''
* [[2016.]]: ''[[Tijelo (album sastava Elemental)|Tijelo]]''
* [[2020.]]: ''[[Ilica (album sastava Elemental)|Ilica]]''

== Vanjske povezice ==
* [http://www.elemental.hr Službena stranica]
* [http://www.menart.hr/index.php?news_id=4144 Elemental] na [[Menart]]u

{{Hip Hop}}

[[Kategorija:Hrvatski hip hop glazbeni sastavi]]
[[Kategorija:Zagrebački glazbeni sastavi]]</text>
      <sha1>bxthb4182eckk4j0e990ohy572tsl30</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432909</id>
      <parentid>6432908</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T14:51:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>93.137.15.251</ip>
      </contributor>
      <comment>Maknula sam zagrade s producentske kuće</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21367" xml:space="preserve">{{otheruses3|članak o mitološkom bićima|Elemental}}
{{Glazbenik
| Ime                  = Elemental
| Img                  = [[Slika:Elemental_1.jpg|mini]]
| Img_capt             = [Elemental]
| Img_size             = 
| Landscape            = 
| Background           = skupina
| Pseudonim            = 
| Osnivanje            = 
| Mjesto               = [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
| Prebivalište         = 
| Žanr                 = [[Hip hop]]
| Djelatno_razdoblje   = [[1998.]] - danas
| Producentska_kuća    = 383records
| Angažman             = 
| URL                  = [http://www.elemental.hr Službena stranica]
| Sadašnji članovi     = Mirela Priselac&lt;br /&gt; Luka Tralić &lt;br /&gt; Vida Manestar &lt;br /&gt; Davor Zanoški &lt;br /&gt; Erol Zejnilović &lt;br /&gt; Konrad Lovrenčić-Koni &lt;br /&gt; Ivan Vodopijec
| Bivši članovi        = Dinko Janković, Tino Barišić, Merima Salkić, Marijo Bilić, Nataša Tonković, Gordan Radočaj Ink, Davor Marić, Viktor Nenadić, Mirna Petrov, Vlado Čačić Arapović Grasshopper, Darko Ceglec
| nagrade              = 
| Značajni instrumenti = 
}}
'''Elemental''' je [[Hrvatska|hrvatski]] [[hip hop]] sastav koji su [[1998.|1998]]. godine osnovali [[Luka Tralić Shot]], [[Mirela Priselac Remi]] i [[Gordan Radočaj Ink]] u [[Zagreb]]u. 

== Povijest sastava ==

=== Prije Elementala: Basemental ===
Osnivači sastava Elemental - Luka Tralić Shot, Mirela Priselac Remi i Gordan Radočaj Ink - djelovali su na zagrebačkoj hip hop sceni još od tinejdžerskih dana. Uz MC-anje u sastavu Young Lordz, Shot je sa 16 godina krenuo raditi beatove za lokalne MC-e; Ink je bio član grafiterske ekipe TSW (The Style Writers), a Remi jedine zagrebačke ženske grafiterske ekipe tog doba, DWA (Demented Women Artists), pod pseudenimom Miss Curse.

U to vrijeme je jedna od ključnih točki hip-hop scene u Zagrebu bila radijska emisija Blackout, koja je započela na Radiju 1, a 1995. prebačena u program [[Radio 101|Radija 101]]. U jesen 1996. koncesija Radija 101 postala je upitna, što je izazvalo veliku reakciju javnosti te kasnije jedan od najvećih prosvjeda u novijoj hrvatskoj povijesti. Na inicijativu Kristijana Frkovića Frxa, u znak podrške snimljena je pjesma “[https://www.youtube.com/watch?v=gMdr3hZ7_No One-O-One]” u kojoj je uz Generala Wooa, [[Baby Dooks|Baby Dooksa]], Frxa i Petra Radojčića Bizzu repao i Shot, tada učenik četvrtog razreda srednje škole. Bili su potpisani kao Blackout Project. Pjesma je nedugo zatim dobila i drugu verziju s [[Dino Dvornik|Dinom Dvornikom]] i Banetom iz Songkillersa.

Kroz djelovanje na sceni se upoznaju Remi i Shot, a kasnije s Inkom i još članova djeluju kao dio Basemental Projecta, nazvanog prema improviziranom podrumskom studiju u kojem su snimali pjesme. Ekipu su sačinjavali hip-hop entuzijasti koji su se okupljali u podrumu Tomislava Gjergje (MistaHorn) i radili na svojim demo materijalima, a Shot i MistaHorn su im radili beatove. U podrumu 1997. Remi snima svoje prve solo pjesme “Taktika” (još uvijek pod pseudenimom Miss Curse) i “Riječ” (kao Remi) koja kasnije izlazi na Basemental kompilaciji. Iste godine Remi i Shot s MistaHornom prvi put zajedno snimaju pjesmu “Jen, dva, tri”. Shot je u to vrijeme napravio originalni beat i repao na demo verziji pjesme “[https://www.youtube.com/watch?v=jJUd9ii8HK0 Hrvatski velikani]” [[Tram 11]]-a ([[General Woo]] i [[Target]]). Od rada na pjesmi je odustao jer se posvetio radu na Basemental materijalu, a pjesma je s novim beatom Kristijana Frkovića Frxa (bez Shotove dionice) postala najavni single kultne kompilacije “[https://www.youtube.com/watch?v=LXCaImshQHU Blackout Project - Project Impossible]” (Radio 101, 1997/1998.). Uz pjesmu “One-O-One”, na kompilaciji se našla i još jedna pjesma trojca Remi-Shot-MistaHorn imena “Pasivna agresija”. Godinu kasnije Remi snima pjesmu “Vrijeme istine” s Neredom (potpisano kao Nered ft. Remi &amp; Basemental Crew) u kojoj uz repanje ima i pjevačku dionicu. Za pjesmu je snimljen i spot u režiji Irene Šćurić. Pjesma izlazi 1998. na kompilaciji “[https://www.youtube.com/watch?v=IS07tL1jRiQ Basemental Project]”, a među pjesmama na kompilaciji našao se i remix “Pasivne agresije” kao i, među ostalim, solo pjesme svih osnivača Elementala.

Prva pjesma koju se može smatrati začećem sastava je pjesma “Milijunski” iz 1998. u kojoj Gordan dodaje strofu Mirelinim i Lukinim stihovima. Nedugo nakon toga, nakon jednog od Basemental Project nastupa na kojem su zajedno izveli tu pjesmu, osnovali su Elemental “u bijelom Yugu, negdje u vožnji od Novog Zagreba preko Savske&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Podrug|first=Marko|title=Sve, samo ne romantika|publisher=UO Elemental|year=2018.|isbn=978-953-48290-0-4|location=Zagreb|pages=42}}&lt;/ref&gt;.” Kao prvi nastup Elementala (pod tim imenom) slovi nastup u klubu Mungos u Kašini 1998., uz podršku DJ-a Excel (kasnije poznat kao DJ Oli Doboli). U toj fazi DJ Excel je bio stalni član koncertne postave sastava, a potpisan je i na jednoj pjesmi na debitantskom albumu.

=== Organski hip hop: &quot;Moj Njegov i Njen Svijet&quot; i &quot;Demiurg/Tempo Velegrada&quot; ===
Na prijelazu tisućljeća potpisuju diskografski ugovor s izdavačkom kućom Kondorcomm i kreću snimati svoj debitantski album. Pri sastavljanju albuma upotrijebili su postojeću Inkovu pjesmu “[https://www.youtube.com/watch?v=wc2kLutxNZM Kad ritam povede]” na kojoj je Remi bila pjevala refren. Album je snimljen u improviziranom studiju u kući na zagrebačkoj Trešnjevci od milja prozvanom Studio Chuspais, u kojeg je dolazila snimati i nekolicina hip hop istovremenika (među njima i 16-godišnji ChozenOne, kasnije poznat kao Zondo iz [[Dječaci|Dječaka]]). U lipnju 2000. objavljen je prvi album Elementala “[[Moj, njegov i njen svijet]]”. 

Album je odskakao od tadašnjih domaćih hip hop izdanja zbog svojih organskih, mekših beatova i ozbiljnog pristupa temama, za razliku od tada prevladavajućih opasnih kvartovskih priča ili šaljivih tekstova. Među ''sampleovima'' na albumu mogu se naći isječci iz Mješovitog pjevačkog zbora KUD-a INA, kultnog filma “[[Kuda idu divlje svinje]]”, filma &quot;Jeste li bili u Zagrebu, gospodine Lumiére?&quot; [[Jakov Sedlar|Jakova Sedlara]] i niz drugih specifičnih muzičkih i govornih isječaka. Dizajn naslovnice albuma potpisuje Branimir Kolarek Badcat, a autor korištenih fotografija je Tino Turk. Nakon izdavanja albuma, uslijedio je niz nesuglasica s izdavačkom kućom Kondorcomm zbog kojih naposlijetku s albuma nije plasiran niti jedan singl.

Inspirirani hip hop sastavima poput [[:en:The_Roots|The Roots]], Remi i Shot su htjeli da Elemental uživo nastupa u formatu benda, što je također odstupalo od tadašnjih hip hop trendova na domaćoj sceni. 1999. okupili su prvi sastav benda. Prvi član koji se pridružio bio je basist Marijo Bilić koji je već ranije odsvirao bas dionicu na studijskoj snimci pjesme “[https://www.youtube.com/watch?v=JoKh02OLdn4 Ta-da]” na prvom albumu. Uz njega su bend činili Davor Marić na gitari, Viktor Nenadić na bubnjevima, Mirna Petrov na pratećim vokalima i Vlado Čačić Arapović Grasshopper iz Basemental Crewa na trubi. Kasnije Mirnu Petrov na pratećim vokalima mijenja Kasandra. Uz bend je DJ Excel i dalje bio član postave i ''scratchao'' uživo. 

Prvi koncert s pratećim bendom održao se u zagrebačkom klubu [[Klub Močvara|Močvara]] u proljeće 2000. Bila je riječ o promociji albuma, a koncert se održao pred gotovo praznim klubom. Sljedeća svirka bila je u [[Klub studenata elektrotehnike|KSET-u]] u organizaciji Mate Škugora gdje su ih došli poslušati Maja Novak i Branko Komljenović iz diskografske kuće [[Menart]]. 2001. Elemental potpisuju diskografski ugovor za Menart na 5 godina i 3 albuma.

Drugi album “Tempo velegrada/Demiurg” izašao je za Menart u ožujku 2002. godine. Dvostruko ime albuma rezultat je kompromisa s izdavačkom kućom - Elemental su htjeli naziv “Demiurg”, a Menart “Tempo velegrada”. Snimljen je u Studiju 25 Mladena Maleka ([[Boa (sastav)|Boa]]). Shotovi jazzy beatovi i dalje su bili okosnica pjesama, ali uz programiranu matricu nasnimljeni su vrhunski gostujući instrumentalisti: [[Matija Dedić]] (klavir), Mario Igrec (gitara), Josip Grah (truba), Tihomir Novak (kontrabas), Mladen Malek (gitara, klavijature i bubanj), Henry Radanović (bas i akustična gitara), Tonči Grabuić (bubanj i udaraljke), Darko Jurković Charlie (gitara) i Robert Furčić (klavijature). Od Elementalove prateće postave bas je svirao Marijo Bilić, a Davor Marić gitaru. Vokali koji su dali svoj doprinos bili su šibenski reper Mister Miyagy, [[Tram 11]], Špica Magellano, Bizzo iz [[Bolesna braća|Bolesne braće]] i [[Meri Trošelj|Meri Trošelj.]] Kao prvi singl s albuma izlazi pjesma “[https://www.youtube.com/watch?v=qz-9nhlTSoY Vidi me sad]” koja se smatra jednom od prvih hrvatskih dancehall pjesama. Kao drugi single izlazi “[https://www.youtube.com/watch?v=KvldqZPhjRY Dal’ sjećaš se]” za koju je spot napravio Badcat.

=== Osvajanje mainstreama: &quot;Male Stvari&quot; i &quot;Pod Pritiskom&quot; ===
Nakon prva dva albuma dolazi do promjena u postavi sastava. Gordan Radočaj Ink napušta Elemental, a zbog sve snažnijeg stremljenja Remi i Shota prema bendovskim aranžmanima, iz sastava je otpala uloga DJ Excela. U jesen 2002. u bend ulazi gitarist Erol Zejnilović kojeg su Remi i Shot primjetili dok je svirao na r’n’b večerima u klubu Sax! sa [[Jacques Houdek|Jacquesom Houdekom]] i [[Ivana Kindl|Ivanom Kindl]]. Ostatak postave Elementala tada su činili Tino Baričić na bubnjevima, Dinko Janković na klavijaturama, Merima Salkić kao prateći vokal te otprije prisutan Marijo Bilić. Od tog trenutka bend iz dotadašnje prateće uloge sve više prelazi u centralni dio kreativnog procesa.

Treći album Elemental su snimali u studiu Morris kultnog producenta [[Miro Vidović|Mire Vidovića]]. U bendu je prevladavao osjećaj da je riječ o presudnom albumu za nastavak njihove karijere jer su napokon uklonjene sve prepreke i izlike - imali su kvalitetan studio i pristojan budžet. Kao najavni singl krajem lipnja 2004. izlazi pjesma “[https://www.youtube.com/watch?v=izUSOmic6WA Romantika]” koja je ubrzo postala uspješnica na nacionalnoj razini. Izlazak pjesme izazvao je veliki interes medija i publike, među ostalim jer je bila riječ o jednoj od prvih domaćih pjesama tog tipa u kojoj žena izražava svoju seksualnost iz pozicije koja se do tad stereotipno smatrala muškom.

U listopadu 2004. izlazi njihov treći album “Male stvari”, prvi hrvatski hip hop album koji je u potpunosti odsviran na instrumentima. Album je u prvoj tiraži prodan u 10 000 primjeraka i do danas je ostao najprodavaniji Elementalov album. Album je, s prvim izdanjem 2004. i reizdanjem 2006., Hrvatska Diskografska Udruga nagradila &quot;Srebrnom pločom”, a 2005. godine Remi je nagrađena i Zlatnom Kooglom u kategoriji “Najbolje pjevačice”. Nakon “Romantike” su izdali još 5 singlova s albuma: “[https://www.youtube.com/watch?v=A856pQ7qCP0 Napokon]”, “[https://www.youtube.com/watch?v=8YmNvixeGGs Tako lijepa]”, “[https://www.youtube.com/watch?v=qEXztRAMXNc Sama]”, “[https://www.youtube.com/watch?v=olt1ERyqZCc Iz dana u dan]”, “[https://www.youtube.com/watch?v=gXwfW0o11Yw Male stvari]”. Video spot za “Iz dana u dan” (Bruno Krčelić i Sebastijan Rogač) također je nagrađen Zlatnom Kooglom 2007. 

2004. Elemental zapošljavaju svojeg prvog menadžera Gorana Andrijanića. Nakon toga 8. ožujka u klubu Aquarius održavaju svoj najveći koncert do tad koji je rasprodan s otprilike 1500 posjetitelja. Te godine pridružuje im se i ton majstor Darko Ceglec kao deveti član. Nakon izdavanja albuma klavijaturist Dinko Janković napušta sastav, a njegovo mjesto je krajem 2004. zauzeo Davor Zanoški Zane. Početkom 2005. iz sastava odlazi i Tino Baričić kojega zamjenjuje Ivan Vodopijec John. Nakon albuma bend počinje intenzivno koncertno nastupati u Hrvatskoj, Sloveniji i Bosni i Hercegovini, ali se i sve češće pojavljivati u televizijskim i radijskim gostovanjima. 2006. godine prvi puta nastupaju u Srbiji na [[:en:Exit_(festival)|Exit Festivalu]], a 2007. prvi puta i u Skopju u Makedoniji. Sredinom 2007. godine odlazi i Merima Salkić, a na prateće vokale dolazi Nataša Tonković ([[Putokazi]]). 

S izmjenjenom postavom krenuli su u pripremu novog albuma čiji su izlazak najavili svojim prvim rock singlom “[https://www.youtube.com/watch?v=Nj85NrrOlmQ Nema ga]”. U veljači 2008. Elemental za Menart objavljuju svoj četvrti album “Pod pritiskom”, koji je sljedeće godine nagrađen i diskografskom nagradom [[Porin (nagrada)|Porin]] u kategoriji “Najbolji album urbane i klupske glazbe”. Singl “[https://www.youtube.com/watch?v=I01CiL89eV8 U mojoj glavi]” (u Jašarov remixu) brzo se pokazao i kao koncertni favorit, kao i pjesma “[https://www.youtube.com/watch?v=9kRFUcN7yI8 Crveno]”. Uz to su kao singl izbacili još i pjesme “[https://www.youtube.com/watch?v=37pI2J-vguU Dobar dan]”, “[https://www.youtube.com/watch?v=SObMc56OhWQ Pod pritiskom]”, “[https://www.youtube.com/watch?v=PMfWA51ZSAg Više od toga]” i “[https://www.youtube.com/watch?v=DfNU7rU41jo Zašto te imam]”. Video spot za “Zašto te imam” koristio je snimke iz izborne noći i parodirao aktualnu političku situaciju koja je nastala nakon dizanja optužnice protiv bivšeg premijera Ive Sanadera. Nekolicina televizijskih postaja zato je isprve odbila emitirati spot, ali su promijenili poziciju nakon što je zadobio veliku pozornost na platformi Youtube. Video spot osvojio je 2009. nagradu Zlatna Koogla. Svojim četvrtim albumom Elemental su učvrstili svoju poziciju stabilnog mainstream benda na domaćoj sceni. 

Za 10 godina karijere bend snima akustični materijal “Live @ Izštekani” snimljen na Val 202 u Ljubljani. U listopadu 2008. Elemental su proslavili svoju 10. obljetnicu u klubu [[Boogaloo]]. To je ujedno bio i posljednji nastup Marija Bilića s bendom. Krajem studenog 2008. Konrad Lovrenčić Koni postaje dio stalne postave Elementala.

=== Stabilna postava: &quot;Vertigo&quot; i &quot;U redu je&quot; ===
U toj postavi snimili su svoj peti album “Vertigo” koji je izašao u svibnju 2010. godine za Menart. Album je bio pod utjecajem rock’n’roll energije, a nosila ju je sviračka kombinacija Konija, Johna i Erola. Album je 2010. glasovima domaćih glazbenih kritičara na Tportalu.hr proglašen albumom godine, a 2011. je osvojio [[Porin (nagrada)|Porin]]&lt;nowiki/&gt;a u kategoriji “Najbolji album urbane i klupske glazbe”. S albuma je izdano 6 singlova: “[https://www.youtube.com/watch?v=x14awjZgE7Y Vertigo]”, “[https://www.youtube.com/watch?v=yGxdakyiGCo Priroda i društvo]”, “[https://www.youtube.com/watch?v=j_Cpb2Cb5Jc Reži me]”, “[https://www.youtube.com/watch?v=9rQ7q-j6jrI Osmijehom]”, “[https://www.youtube.com/watch?v=N7A3M0_4l3s Ljuljaj brod]” i “[https://www.youtube.com/watch?v=mUDQZ0vD_Lw Malena]&quot;.

Nakon izdavanja albuma završava suradnja s menadžerom Goranom Andrijanićem, a malo kasnije i Nataša napušta bend. U proljeće 2011. Vida Manestar dolazi na njenu poziciju pratećeg vokala i time Elemental dobiva postavu koja je aktivna do danas. U kolovozu 2010. Tibor Šehtl iz Menarta postaje novi menadžer Elementala, a 2012. godine zamjenjuje ga Iva Vrdoljak.

2010. su Elementalovi glavni vokali Remi i Shot odabrani za sudjelovanje u glazbenom projektu Diversidad. Remi i Shot snimili su album &quot;The Experience&quot; u Bruxellesu s 18 europskih glazbenika, a u sklopu projekta nastupili su u Parizu, Gröningenu, Beču, Baselu, Madridu, Berlinu i na mađarskom [[:en:Sziget_Festival|Sziget Festivalu]]. Album &quot;The Experience&quot; izašao je 2011. u cijeloj Europi. Još jedan od ključnih Elementalovih uspjeha zbio se te godine. 18. lipnja 2011. godine odsvirali su jedan od svojih najvećih koncerata pred 20 000 ljudi, kao predgrupa [[Amy Winehouse]] na njenom, kako se kasnije pokazalo, posljednjem koncertu.

U svibnju 2013. izdaju svoj šesti album “U redu je” koji nastavlja s nešto žešćim glazbenim stilom. Izlaze singlovi “[https://www.youtube.com/watch?v=akin5RbzmTA Bolji si]”, “[https://www.youtube.com/watch?v=rwDkCMIX-vw Prokleta ljubav]”, “[https://www.youtube.com/watch?v=sgyP9CIOYmM Neustrašivi]” i “[https://www.youtube.com/watch?v=iQBdryr7wh4 Po mojoj mjeri]”. 2013. godine je njihov spot za pjesmu “Malena” osvojio MTV Adria Platinum Award, a sljedeće godine album donosi Elementalu još jedan [[Porin (nagrada)|Porin]] u kategoriji “Najbolji album urbane i klupske glazbe”. Nakon što organizira slavljeničku turneju za 15 godina Elementala, Iva Vrdoljak napušta poziciju menadžerice benda i na njeno mjesto u svibnju 2014. dolazi Ante Zvonimir Stamać.

=== Diskografska samostalnost: 383records, &quot;Tijelo&quot; i &quot;ILICA&quot; ===
U veljači 2016. izdaju svoj prvi dvostruki album “Tijelo”, istovremeno prvi album izdan za vlastitu etiketu [https://bandcamp.com/383records 383records]. Etiketa je osnovana u sklopu Umjetničke Organizacije Elemental čime se bend diskografski osamostalio, a Menart je ostao u ulozi distributera albuma. Odluka o dvostrukom albumu donesena je jer je svatko imao svoje favorite među pjesmama pa su odlučili izbaciti svih 18 za 18 godina benda.  

Album “Tijelo” među kritičarima slovi kao vrhunac Elementalovog stvaralaštva. Prvi singl “[https://www.youtube.com/watch?v=6JN1OoDo0nU Goli i bosi]” izdan godinu dana prije izlaska albuma bio je najpopularniji Elementalov hit od “Romantike” te je 2016. osvojio Porin za pjesmu godine. Uz njega, izbacili su još 5 singlova: “[https://www.youtube.com/watch?v=Eu7md1FHn6w Sve je moje tuđe]”, “[https://www.youtube.com/watch?v=XTJiCPoTvqM Opet je kiša]”, “[https://www.youtube.com/watch?v=iBR2yiyrsVA Ništa]”, “[https://www.youtube.com/watch?v=fvq7PG_6sPk Tijelo pamti]”, “[https://www.youtube.com/watch?v=2EjcnDR5TC8 Sanjam]”. 2017. godine album osvaja još dva Porina u kategorijama “Najbolji album alternativne i klupske glazbe” i “Najbolje likovno oblikovanje”. Naslovnicu albuma ilustrirao je ulični umjetnik Miron Milić.  

18. rođendan bend je proslavio u [[Dom sportova (Zagreb)|Domu sportova]] 5.3.2016. godine. Na događaju prozvanom Dan E u Maloj dvorani okupilo se 4500 ljudi. Za svjetlo i scenografiju je bio zadužen Sven Grbec Maci, a kao predgrupa su nastupili [[:bs:Sassja|Sassja]] (s kojom je Remi prethodno izbacila pjesmu “[https://www.youtube.com/watch?v=AbY3unjo7eg Etikete]”) te beogradski reper [[Marčelo]]. Bila je riječ o simboličnom nastupu, s obzirom da je Elemental s Marčelom surađivao još od 2003. i pjesme “[https://www.youtube.com/watch?v=m9jQbB4i5z0 Bekstvo]”, koja se smatra prvom suradnjom hrvatskih i srpskih hip hop izvođača. 10.10.2015. Marčelo i Elemental zajedno su nastupili i u beogradskoj Hali Sportova. 

20. godišnjicu proslavili su 2018. izdavanjem biografije “Sve, samo ne romantika”, koju je napisao novinar Marko Podrug te prvim kompilacijskim albumom “XOXO”. Uz to su održali dva dana slavljeničkog koncerta u Tvornici kulture 14. i 15. prosinca 2018. godine. Sljedeće godine nastupili su pred  40 000 ljudi na [[:en:Belgrade_Beer_Fest|Belgrade Beer Festu]], što se bilježi kao najveća publika pred kojom su nastupili do danas.

Sedam dana nakon prvog slučaja virusa COVID-19 u Hrvatskoj, izbacili su singl “[https://www.youtube.com/watch?v=Ly6vQt_867E Hej, sanjalice]”. Autori video spot za pjesmu su Klosharenilo i Nevio Smajić. Unatoč zaustavljanju čitave glazbene industrije koje je onemogućilo promociju albuma putem nastupa uživo, bend je u lipnju 2020. putem Bandcampa izbacio svoj osmi studijski album “ILICA” ([https://bandcamp.com/383records 383records]). Ostali singlovi s albuma uključuju pjesme “[https://www.youtube.com/watch?v=Z_J3oj8QNW8 Ilica]”, “[https://www.youtube.com/watch?v=Wpp8E5v9js0 Dvojka]”, “[https://www.youtube.com/watch?v=6BxmHP3bycU U velikom gradu]”, “[https://www.youtube.com/watch?v=CE8T6BWDNKI Ptice bez gnijezda]” i “[https://www.youtube.com/watch?v=Is42kIO_oiM Nešto glasno]”. 

U drugoj godini pandemije, bend je pokrenuo festival proširene stvarnosti [https://www.facebook.com/remotefestivaleu/ Remote Festival]. Dvodnevni festival održao se u veljači 2021. godine te putem live streama iz Mozaik Event Centra u Zagrebu uživo prikazao virtualne koncerte Elementala i 7 bendova iz njihove šire glazbene obitelji. Koncerte u proširenoj stvarnosti i 3D izložbe popratilo je preko 2000 ljudi.

== Diskografija ==
=== Studijski albumi ===
* [[2000.]]: ''[[Moj, njegov i njen svijet]]''
* [[2002.]]: ''[[Tempo velegrada / Demiurg]]'' 
* [[2004.]]: ''[[Male stvari]]''
* [[2008.]]: ''[[Pod pritiskom]]''
* [[2010.]]: ''[[Vertigo]]''
* [[2013.]]: ''[[U redu je]]''
* [[2016.]]: ''[[Tijelo (album sastava Elemental)|Tijelo]]''
* [[2020.]]: ''[[Ilica (album sastava Elemental)|Ilica]]''

== Vanjske povezice ==
* [http://www.elemental.hr Službena stranica]
* [http://www.menart.hr/index.php?news_id=4144 Elemental] na [[Menart]]u

{{Hip Hop}}

[[Kategorija:Hrvatski hip hop glazbeni sastavi]]
[[Kategorija:Zagrebački glazbeni sastavi]]</text>
      <sha1>t84vgm8m5v2k6uplc563ckq4pm4om0i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Colony</title>
    <ns>0</ns>
    <id>113075</id>
    <revision>
      <id>6433062</id>
      <parentid>6426030</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T21:16:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Metalowy</username>
        <id>241816</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4689" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Album
| ime_albuma = Colony
| vrsta          = studijski album
| slika      = InFlames-Colony.jpg
| ime_glazbenika = [[In Flames]] 
| datum    = [[31. svibnja]] [[1999.]]
| snimanje   = studeni 1998.
| studio     = Studio Fredman ([[Göteborg]], [[Švedska]])
| žanr       = [[melodični death metal]] 
| trajanje   = 41:32
| izdavač    = [[Nuclear Blast]]
| producent    = [[Fredrik Nordström]], [[In Flames]]
| recenzija     = &lt;ul&gt;&lt;li&gt;[[Datoteka:3.5 stars.svg|54px]] &lt;br&gt; ''[http://www.allmusic.com/cg/amg.dll?p=amg&amp;sql=10:hz6dtr8ekl3x AllMusic]''&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;
| album_prije  = [[Whoracle]]
| album_poslije  = [[Clayman]]
| godina0 = 1997.
| godina = 1999.
| godina2 = 2000.
}}
'''''Colony''''' je četvrti studijski album sastava [[melodični death metal|melodičnog ''death metala'']] [[In Flames]]. Objavljen je 31. svibnja 1999.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=In Flames - Colony - Encyclopaedia Metallum: The Metal Archives|url=https://www.metal-archives.com/albums/In_Flames/Colony/161|access-date=2022-07-05|website=www.metal-archives.com}}&lt;/ref&gt; [[Björn Gelotte]] prešao je s pozicije bubnjara na gitarista kad [[Niclas Engelin]] napustio je sastav, a sastavu se pridružio [[Daniel Svensson]] i [[Peter Iwers]]. Postava iz ''Colony'' ostao je nepromijenjena sve do 2010. godine. Album govori o raznim aspektima religije i spiritualnosti, od donekle pozitivnog svijetla &quot;Embody the Invisible&quot; i &quot;The New Word&quot; do negativnijih &quot;Zombie Inc.&quot; i &quot;Scorn&quot;.  Ovaj album pokazuje brži, žešći i energičniji pristup glazbi nego na prethodnom albumu ''Whoracle'' iako je stil pisanja pjesama sličan.

Za pjesmu &quot;Ordinary Story&quot; snimljen je glazbeni spot.

&quot;Behind Space '99&quot; prerada je pjesme &quot;Behind Space&quot; s albuma ''[[Lunar Strain]]'' iako je akustični dio na početku izrezan.

&quot;Embody the Invisible&quot; može se čuti u videoigri ''[[Tony Hawk's Underground]]''.

== Popis pjesama ==
{{Popis pjesama
| ukupno_trajanje = 41:32
| svi_tekstovi = [[Anders Fridén]]
| sva_glazba = [[Jesper Strömblad]] i [[Björn Gelotte]]
| skladba1 = Embody the Invisible
| trajanje1 = 3:37
| skladba2 = Ordinary Story
| trajanje2 = 4:16
| skladba3 = Scorn
| trajanje3 = 3:38
| skladba4 = Colony
| trajanje4 = 4:39
| skladba5 = Zombie Inc.
| trajanje5 = 5:05
| skladba6 = Pallar Anders visa
| trajanje6 = 1:41
| napomena6 = instrumentalna skladba 
| skladba7 = Coerced Coexistence
| trajanje7 = 4:14
| skladba8 = Resin
| trajanje8 = 3:21
| skladba9 = Behind Space '99
| trajanje9 = 3:58
| skladba10 = Insipid 2000
| trajanje10 = 3:45
| skladba11 = The New World
| trajanje11 = 3:18
}}
{{Popis pjesama
| collapsed = da
| ukupno_trajanje = 48:07
| naslov = Dodatne pjesme na japanskom izdanju iz 1999.
| skladba12 = Clad in Shadows '99
| trajanje12 = 2:24
| skladba13 = Man Made God
| trajanje13 = 4:12
| napomena13 = instrumentalna skladba 
}}
{{Popis pjesama
| ukupno_trajanje = 51:49
| collapsed = da
| naslov = Dpdatne pjesme na korejskom digipak-izdanju iz 1999.
| skladba12 = Clad in Shadows '99
| trajanje12 = 3:01
| skladba13 = Man Made God
| trajanje13 = 4:10
| napomena13 = instrumentalna skladba 
| skladba14 = Murders in the Rue Morgue
| napomena14 = obrada pjesme [[Iron Maiden]]a
| trajanje14 = 3:06
}}
;''Deluxe'' izdanje (2004.) sadrži:
*  sve gore navedene pjesme i:
*  Dodatnu pjesmu: &quot;Man Made God&quot;
*  Fotogaleriju
*  Spot za pjesmu &quot;Ordinary Story&quot;
*  Kompjutersku pozadinu
*  [[Screensaver]]
*  [[Winamp]] [[skin (computing)|skin]]ove
*  Riječi pjesama

== Zasluge ==
{{col-begin}}
{{col-2}}
;In Flames 
* [[Anders Fridén]] – [[vokal]]
* [[Peter Iwers]] – [[bas-gitara]]
* [[Daniel Svensson]] – [[bubnjevi]]
* [[Björn Gelotte]] – [[gitara]]
* [[Jesper Strömblad]] – gitara
;Dodatni glazbenici 
* [[Charlie Storm]] – [[klavijature]], računalno izvođena glazba
*[[Kee Marcello]] – solo-gitara (na pjesmi &quot;Coerced Coexistence&quot;)
{{col-2}}
;Ostalo osoblje
* [[Andreas Marschall]] – naslovnica albuma 
* [[Fredrik Nordström]] – orgulje, gitara
* [[Göran Finnberg]] – mastering
* [[Niklas Sundin]] – prijevodi
* [[Peter Wildoer]] – tehničar (bubnjevi)
* Flea Black – umjetnički direktor
{{col-end}}

== Izvori ==
{{Izvori}}

==Vanjske poveznice==
*[https://web.archive.org/web/20061124145938/http://www.inflames.com/releases/albums/colony/default.asp ''Colony'' - detalji o albumu]
*[https://web.archive.org/web/20061212151237/http://www.inflames.com/releases/albums/colony/lyrics.html ''Colony'' - riječi pjesama]
*[https://web.archive.org/web/20061212034443/http://www.inflames.com/releases/albums/colony/info.html ''Colony'' - informacije]


{{In Flames}}
[[Kategorija:Albumi iz 1999.]]
[[Kategorija:Albumi sastava In Flames]]</text>
      <sha1>0o0j1iwksg7lt5rfl23hc48le1ow3yh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lara Croft</title>
    <ns>0</ns>
    <id>114147</id>
    <revision>
      <id>6432849</id>
      <parentid>6362684</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T12:38:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Barca1899hajduk1911</username>
        <id>278110</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9603" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox&quot; cellpadding=&quot;2&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;font-family: verdana, sans-serif; padding: 6px; font-size: 10px; width: 250px&quot;
|-style=background:#ccccff
! colspan=&quot;2&quot;|&lt;font size=&quot;2&quot;&gt;''Lara Croft''&lt;/font&gt;
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 
|-
|-style=&quot;background: #ccccff&quot;
|'''Puno ime''' || Lady Lara Croft
|-
|'''Narodnost''' || Britanka
|-
|-style=&quot;background: #ccccff&quot;|
|'''Zanimanje''' || arheologinja/avanturistkinja 
|-
|'''Spol'''|| ženski
|-
|-style=&quot;background: #ccccff&quot;
|'''Boja kose'''|| smeđa
|-
|'''Oči'''|| smeđe
|-
|-style=&quot;background: #ccccff&quot;
|'''Glasove posudile'''|| Shelley Blond (1996)&lt;br&gt;Judith Gibbins (1997-1998)&lt;br&gt;Jonell Elliot (1999-2003)&lt;br&gt;Keeley Hawes (2006-2008)
&lt;br&gt;Camilla Luddington (2013-)
|}

'''Lara sperm''' je fikcionalna [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] heroina u [[Računalna igra|računalnim igrama]] i [[film]]ovima ''Tomb Raider''.

== Razvoj ==

Stvorio ju je Toby Gard [[1994.]] godine u tvrtki Core Design Ltd. u [[Engleska|Engleskoj]]. Najvjerojatnije je jedna od najpoznatijih ikona iz videoigara. Lara je doživjela osam inkarnacija igre i dva [[film]]a, u kojem susreće drevne duhove i božanstva, gangstere, životinje, čudovišta pa čak i dinosaure. Od prvijenca igre [[1996.]] godine ''Tomb Raider'' je izdan za PC, Mac, PlayStation, PlayStation2, SegaSaturn, Dreamcast, N-Gage, Pocket PC, Game Boy Advance, Xbox, Xbox 360 i Game Boy Color.

Prvobitno je glavni lik trebala biti kopija Indiane Jonesa, ali zbog [[Autorsko pravo|autorskih prava]] je taj lik zamijenjen Laurom Cruz, ženom iz [[Južna Amerika|Južne Amerike]]. Kasnije se pretvorila u Britanku Laru Croft.  

Virtualna Lara je dobila i svoju filmsku izvedenicu, [[Angelina Jolie|Angelinu Jolie]]. Snimljena su dva filma, ''Tomb Raider'' ([[2001.]]) i ''Tomb Raider: The Cradle of Life'' (''[[Lara Croft Tomb Raider: Kolijevka života]]'') ([[2003.]]).

== Životopis ==
=== Kontinuitet ===
Postoje tri verzije Larinog životopisa. Prva vrijedi u prvih šest ''Tomb Raider'' igara, dok je druga (i aktualna) uvedena u ''Legendu'', &quot;Anniversaryiu&quot; i &quot;Underworldu&quot;,treća verzija uvedena je u Tomb Raideru (2013) i Rise of the Tomb Raider (2015 \ 16).

Najvažnija razlika između dva životopisa je možda Larin odnos s roditeljima. U starom životopisu, Lara ima poprilično negativan odnos sa svojim roditeljima, čak do mjere da je se, zbog njezinih životnih odluka, odreknu. U novom životopisu, Lara ima puno pozitivniji odnos s roditeljima i čini se da je upravo njezin otac imao najviše utjecaja na njezin stil života. 

=== Originalni životopis (prije ''Legenda'') ===

Rođena 14. veljače [[1968.|1968.]] u Wimbledonu, [[London|London]]. Kći Lorda Richarda Henshinglya i Lady Amelie Croft, Lara je uzdignuta u sigurnom svijetu [[Aristokracija|aristokracije]], okružena luksuzom i bogatstvom. Od treće do jedanaeste godine, privatno je podučavana kod kuće, kasnije krenuvši u Wimbledonšku privatnu školu u Londonu. Tijekom svog školovanja postala je odlična učenica, izvrsna i u učenjačkim i tjelesnim predmetima, postizavši više uspjeha u pojedinačnim bosonogim sportskim aktivnostima (npr. plivanju i gimnastici) nego grupnim igrama.

U šesnaestoj godini, Lara nastavlja školovanje u poznatoj školi Gordonstoun u [[Škotska|Škotskoj]], gdje je razvila ljubav prema penjanju po stijenama, često pobjegavši u brda tijekom treninga netballa. Jednog dana u Gordonstounu, Lara je naišla na poznato ime; glasoviti arheolog Werner Von Croy na naslovnici [[National Geographic Society|National Geographica]] na stolu u predsoblju, koji je prije podučavao Laru u Wimbledonu, zaiskrivši zanimanje za arheologiju u njoj. Čuvši za ekspediciju u Angkor Wat u [[Kambodža|Kambodži]], Lara je inzistirala svojim roditeljima da joj dopuste da ide s Von Croyem. Larin otac se složio da bi to bilo dobro za njezino obrazovanje te je kontaktirao Von Croya i dogovorio da se Lara pridruži ekspediciji. Ekspedicija je ostavila Laru zaljubljenu u [[Arheologija|arheologiju]] i postala inspiracija za njezine buduće pothvate. Završila je katastrofalno, kada je Von Croyova nepažnja i arogancija aktivirala zamku od koje je ostao zapečaćen u grobnici. Lara je bila prisiljena ostaviti ga da ne bi i sama doživjela istu sudbinu. Von Croy je preživio, ali taj incident je uzrokovao zamjerku među njima.

Do 21. godine, Lara je diplomirala u svojoj završnoj školi u [[Švicarska|Švicarskoj]]. Njezini roditelju su ubrzo odlučili da će biti obećana Grofu od Farringdona, osiguravajući da će biti udana u aristokratskoj obitelji. Tijekom svog boravka u [[Švicarska|Švicarskoj]], Lara se zainteresirala za ekstremno [[Skijanje|skijanje]] te je provela praznik sa svojom pra-tetom u [[Himalaje|Himalajama]] da bi se bavila time. Na povratku, njezin povlašteni zrakoplov se srušio u srcu planina. Lara je jedina preživjela.

Lara je provela dva tjedna sama lutajući [[Himalaje|Himalajama]], kada je naišla na zabačeno [[tibet]]ansko selo Tokakeriby. To iskustvo je imalo duboki utjecaj na nju. Više nije mogla trpjeti atmosferu više klase [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskoga]] društva. U sljedećim godinama, putovala je po [[Zemlja|Zemlji]] u potrazi za artefaktima i pustolovinom, dobivajući značajno znanje o drevnim civilizacijama i [[Arheologija|arheologiji]]. 

Zbog Larinog odbijanja da se uda za Grofa od Farringtona, njezini su je se roditelji odrekli. Lara je tada počela pisati knjige o svojim pustolovinama da bi financirala svoja putovanja.

Prije nekoliko, Lara je naslijedila vilu u Surreyu, [[Engleska|Engleska]] od rođaka. Na tom mjestu pohranjuje artefakte, vježba, te stanuje kad nije na putovanju.  

=== Drugi životopis (''Tomb Raider: Legend'', ''Anniversary'' i ''Underworld'') ===

U [[1547.|1547.]], Kralj Edward VI. je dodijelio titulu i prava Abbingdona u Surreyu obitelji Croft. Lara Croft je jedanaesta [[Grof]]ica Croftovih Imanja, koja uključuju tri odvojene palače. Lara zauzima jednu od tih kuća, dok su druge dvije u povjerenju National Trusta. Lara Croft, dijete Richarda i Amelie Croft, se rodila u Surreyu te je pohađala Abbingdonšku žensku školu od treće do šeste godine, gdje je postizala izvrstan uspjeh.

Lara je izgubila oba roditelja dok je bila mlada. Kad je imala devet godina, zrakoplov u kojem su bile ona i njezina majka se srušio u [[Himalaje|Himalajama]], gdje je njezina majka nestala. Lara je deset dana hodala do Katmandua, gdje je ušla u obližnji bar i preko telefona nazvala svog oca. Idućih šest godina, putovala je sa svojim ocem, sudjelujući u njegovim [[Arheologija|arheološkim]] iskopavanjima te primajući poduke. Kada je imala petnaest godina, otac joj je nestao u [[Kambodža|Kambodži]]. Bez trupla da dokaže da je mrtav, Lara je bila prisiljena u pravnu borbu da bi naslijedila imanje i titulu [[grof]]ice. Pobijedila je, ali pod cijenu otuđivanja od ostatka obitelji Croft.

Iako je našla neke vrlo važne artefakte, Lara nije arheologinja u klasičnom smislu. Neki su je opisali kao ništa više nego pljačkašicu grobova, kradući artefakte svojim neobičnim i grubim metodama.

Lara Croft je vrlo privatna osoba. Ne daje intervjue niti komentira svoje javno viđenje.

== Kontroverza ==

Lara se smatra seks simbolom. Njezin dizajner, Toby Gard nije planirao Larinu poznatu veličinu grudi ni uzak struk koji je izgledao nerealno. U ''Tomb Raider: Legendu'', Lara i dalje ima relativno raskošne grudi i idealne proporcije, ali izgleda puno realnije. 

Neki igrači su kritizirali Laru zbog njene krvožeđi i okrutnosti. Često nije ponuđena mogućnost izbjegavanja korištenja sile protiv ljudskih protivnika. ''Tomb Raider 3'' je visoko kritiziran zbog okrutnosti, pokazujući Laru kako ubija zaštitare i [[Policija|policajce]]. Također je kritizirana zbog ubijanja [[Tigar|tigrova]] i drugih [[Životinje|životinja]]. Zbog toga su Crystal Dynamics u ''Legendu'' ublažili njenu krvožeđ. Iako Lara još uvijek ubija [[životinje]] (ograničeno na 8 velikih mačaka i 4 [[pas]]a u igri), očito je da ubija samo iz obrane i osjeća grižnju savjesti poslije ubojstva. 

Neki obožavatelji su se također žalili o Larinoj osobnosti u ''Legendu''. Dok je u ranijim igrama prikazana kao tamna, misteriozna, enigmatična i poprilično pakosna osoba, u ''Legendu'' je - vjerojatno zbog više razine komunikacije s ljudima (sa svojim suradnicima preko mikrofona i s ljudima koje pozna iz prošlosti)- prikazana kao šaljiva, pristojna i otvorenija.    

== Glumice koje su posudile glas Lari ==

Lari su glas posudile 5 glumice:

* Shelley Blond - ''Tomb Raider 1''
* Judith Gibbins - ''Tomb Raider 2 i ''3''
* Jonell Elliot - ''Tomb Raider: The Last Revelation'', ''Chronicles'' i ''Angel of Darkness''
* Keeley Hawes - ''Tomb Raider: Legend'', ''Anniversary'' i ''Underworld''
* Camilla Luddington - &quot;Tomb Raider (2013)&quot; i &quot;Rise of the Tomb Raider&quot;.

== Glumice i modeli ==
[[Datoteka:Karima Adebibe´s Lara Croft.jpg|mini|200px| Karima Adebibe kao Lara Croft iz ''Legenda'']]

Lista manekenki koje su službeno predstavljale Laru Croft:

* [[Nathalie Cook]] [[1996.]] – [[1997.]]
* [[Rhona Mitra]] [[1997.]] – [[1998.]]
* [[Nell McAndrew]] [[1998.]] – [[1999.]]
* [[Lara Weller]] [[1999.]] – [[2000.]]
* [[Lucy Clarkson]] [[2000.]] – [[2002.]]
* [[Jill De Jong]] [[2002.]] – [[2004.]]
* [[Karima Adebibe]] [[2006.]] – 2007.
* [[Alisson Carroll]] [[2008.]]  
*[[Camilla Luddington]] [[2013,2015-????]]

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Lara Croft}}

[[Kategorija:Likovi iz računalnih igara]]</text>
      <sha1>afbkbo00x7eho94ecjhmb6mciesqc52</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432877</id>
      <parentid>6432849</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T13:34:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/Barca1899hajduk1911|Barca1899hajduk1911]] ([[User talk:Barca1899hajduk1911|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:NeptuneBot|NeptuneBot]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9603" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox&quot; cellpadding=&quot;2&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;font-family: verdana, sans-serif; padding: 6px; font-size: 10px; width: 250px&quot;
|-style=background:#ccccff
! colspan=&quot;2&quot;|&lt;font size=&quot;2&quot;&gt;''Lara Croft''&lt;/font&gt;
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 
|-
|-style=&quot;background: #ccccff&quot;
|'''Puno ime''' || Lady Lara Croft
|-
|'''Narodnost''' || Britanka
|-
|-style=&quot;background: #ccccff&quot;|
|'''Zanimanje''' || arheologinja/avanturistkinja 
|-
|'''Spol'''|| ženski
|-
|-style=&quot;background: #ccccff&quot;
|'''Boja kose'''|| smeđa
|-
|'''Oči'''|| smeđe
|-
|-style=&quot;background: #ccccff&quot;
|'''Glasove posudile'''|| Shelley Blond (1996)&lt;br&gt;Judith Gibbins (1997-1998)&lt;br&gt;Jonell Elliot (1999-2003)&lt;br&gt;Keeley Hawes (2006-2008)
&lt;br&gt;Camilla Luddington (2013-)
|}

'''Lara Croft''' je fikcionalna [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] heroina u [[Računalna igra|računalnim igrama]] i [[film]]ovima ''Tomb Raider''.

== Razvoj ==

Stvorio ju je Toby Gard [[1994.]] godine u tvrtki Core Design Ltd. u [[Engleska|Engleskoj]]. Najvjerojatnije je jedna od najpoznatijih ikona iz videoigara. Lara je doživjela osam inkarnacija igre i dva [[film]]a, u kojem susreće drevne duhove i božanstva, gangstere, životinje, čudovišta pa čak i dinosaure. Od prvijenca igre [[1996.]] godine ''Tomb Raider'' je izdan za PC, Mac, PlayStation, PlayStation2, SegaSaturn, Dreamcast, N-Gage, Pocket PC, Game Boy Advance, Xbox, Xbox 360 i Game Boy Color.

Prvobitno je glavni lik trebala biti kopija Indiane Jonesa, ali zbog [[Autorsko pravo|autorskih prava]] je taj lik zamijenjen Laurom Cruz, ženom iz [[Južna Amerika|Južne Amerike]]. Kasnije se pretvorila u Britanku Laru Croft.  

Virtualna Lara je dobila i svoju filmsku izvedenicu, [[Angelina Jolie|Angelinu Jolie]]. Snimljena su dva filma, ''Tomb Raider'' ([[2001.]]) i ''Tomb Raider: The Cradle of Life'' (''[[Lara Croft Tomb Raider: Kolijevka života]]'') ([[2003.]]).

== Životopis ==
=== Kontinuitet ===
Postoje tri verzije Larinog životopisa. Prva vrijedi u prvih šest ''Tomb Raider'' igara, dok je druga (i aktualna) uvedena u ''Legendu'', &quot;Anniversaryiu&quot; i &quot;Underworldu&quot;,treća verzija uvedena je u Tomb Raideru (2013) i Rise of the Tomb Raider (2015 \ 16).

Najvažnija razlika između dva životopisa je možda Larin odnos s roditeljima. U starom životopisu, Lara ima poprilično negativan odnos sa svojim roditeljima, čak do mjere da je se, zbog njezinih životnih odluka, odreknu. U novom životopisu, Lara ima puno pozitivniji odnos s roditeljima i čini se da je upravo njezin otac imao najviše utjecaja na njezin stil života. 

=== Originalni životopis (prije ''Legenda'') ===

Rođena 14. veljače [[1968.|1968.]] u Wimbledonu, [[London|London]]. Kći Lorda Richarda Henshinglya i Lady Amelie Croft, Lara je uzdignuta u sigurnom svijetu [[Aristokracija|aristokracije]], okružena luksuzom i bogatstvom. Od treće do jedanaeste godine, privatno je podučavana kod kuće, kasnije krenuvši u Wimbledonšku privatnu školu u Londonu. Tijekom svog školovanja postala je odlična učenica, izvrsna i u učenjačkim i tjelesnim predmetima, postizavši više uspjeha u pojedinačnim bosonogim sportskim aktivnostima (npr. plivanju i gimnastici) nego grupnim igrama.

U šesnaestoj godini, Lara nastavlja školovanje u poznatoj školi Gordonstoun u [[Škotska|Škotskoj]], gdje je razvila ljubav prema penjanju po stijenama, često pobjegavši u brda tijekom treninga netballa. Jednog dana u Gordonstounu, Lara je naišla na poznato ime; glasoviti arheolog Werner Von Croy na naslovnici [[National Geographic Society|National Geographica]] na stolu u predsoblju, koji je prije podučavao Laru u Wimbledonu, zaiskrivši zanimanje za arheologiju u njoj. Čuvši za ekspediciju u Angkor Wat u [[Kambodža|Kambodži]], Lara je inzistirala svojim roditeljima da joj dopuste da ide s Von Croyem. Larin otac se složio da bi to bilo dobro za njezino obrazovanje te je kontaktirao Von Croya i dogovorio da se Lara pridruži ekspediciji. Ekspedicija je ostavila Laru zaljubljenu u [[Arheologija|arheologiju]] i postala inspiracija za njezine buduće pothvate. Završila je katastrofalno, kada je Von Croyova nepažnja i arogancija aktivirala zamku od koje je ostao zapečaćen u grobnici. Lara je bila prisiljena ostaviti ga da ne bi i sama doživjela istu sudbinu. Von Croy je preživio, ali taj incident je uzrokovao zamjerku među njima.

Do 21. godine, Lara je diplomirala u svojoj završnoj školi u [[Švicarska|Švicarskoj]]. Njezini roditelju su ubrzo odlučili da će biti obećana Grofu od Farringdona, osiguravajući da će biti udana u aristokratskoj obitelji. Tijekom svog boravka u [[Švicarska|Švicarskoj]], Lara se zainteresirala za ekstremno [[Skijanje|skijanje]] te je provela praznik sa svojom pra-tetom u [[Himalaje|Himalajama]] da bi se bavila time. Na povratku, njezin povlašteni zrakoplov se srušio u srcu planina. Lara je jedina preživjela.

Lara je provela dva tjedna sama lutajući [[Himalaje|Himalajama]], kada je naišla na zabačeno [[tibet]]ansko selo Tokakeriby. To iskustvo je imalo duboki utjecaj na nju. Više nije mogla trpjeti atmosferu više klase [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskoga]] društva. U sljedećim godinama, putovala je po [[Zemlja|Zemlji]] u potrazi za artefaktima i pustolovinom, dobivajući značajno znanje o drevnim civilizacijama i [[Arheologija|arheologiji]]. 

Zbog Larinog odbijanja da se uda za Grofa od Farringtona, njezini su je se roditelji odrekli. Lara je tada počela pisati knjige o svojim pustolovinama da bi financirala svoja putovanja.

Prije nekoliko, Lara je naslijedila vilu u Surreyu, [[Engleska|Engleska]] od rođaka. Na tom mjestu pohranjuje artefakte, vježba, te stanuje kad nije na putovanju.  

=== Drugi životopis (''Tomb Raider: Legend'', ''Anniversary'' i ''Underworld'') ===

U [[1547.|1547.]], Kralj Edward VI. je dodijelio titulu i prava Abbingdona u Surreyu obitelji Croft. Lara Croft je jedanaesta [[Grof]]ica Croftovih Imanja, koja uključuju tri odvojene palače. Lara zauzima jednu od tih kuća, dok su druge dvije u povjerenju National Trusta. Lara Croft, dijete Richarda i Amelie Croft, se rodila u Surreyu te je pohađala Abbingdonšku žensku školu od treće do šeste godine, gdje je postizala izvrstan uspjeh.

Lara je izgubila oba roditelja dok je bila mlada. Kad je imala devet godina, zrakoplov u kojem su bile ona i njezina majka se srušio u [[Himalaje|Himalajama]], gdje je njezina majka nestala. Lara je deset dana hodala do Katmandua, gdje je ušla u obližnji bar i preko telefona nazvala svog oca. Idućih šest godina, putovala je sa svojim ocem, sudjelujući u njegovim [[Arheologija|arheološkim]] iskopavanjima te primajući poduke. Kada je imala petnaest godina, otac joj je nestao u [[Kambodža|Kambodži]]. Bez trupla da dokaže da je mrtav, Lara je bila prisiljena u pravnu borbu da bi naslijedila imanje i titulu [[grof]]ice. Pobijedila je, ali pod cijenu otuđivanja od ostatka obitelji Croft.

Iako je našla neke vrlo važne artefakte, Lara nije arheologinja u klasičnom smislu. Neki su je opisali kao ništa više nego pljačkašicu grobova, kradući artefakte svojim neobičnim i grubim metodama.

Lara Croft je vrlo privatna osoba. Ne daje intervjue niti komentira svoje javno viđenje.

== Kontroverza ==

Lara se smatra seks simbolom. Njezin dizajner, Toby Gard nije planirao Larinu poznatu veličinu grudi ni uzak struk koji je izgledao nerealno. U ''Tomb Raider: Legendu'', Lara i dalje ima relativno raskošne grudi i idealne proporcije, ali izgleda puno realnije. 

Neki igrači su kritizirali Laru zbog njene krvožeđi i okrutnosti. Često nije ponuđena mogućnost izbjegavanja korištenja sile protiv ljudskih protivnika. ''Tomb Raider 3'' je visoko kritiziran zbog okrutnosti, pokazujući Laru kako ubija zaštitare i [[Policija|policajce]]. Također je kritizirana zbog ubijanja [[Tigar|tigrova]] i drugih [[Životinje|životinja]]. Zbog toga su Crystal Dynamics u ''Legendu'' ublažili njenu krvožeđ. Iako Lara još uvijek ubija [[životinje]] (ograničeno na 8 velikih mačaka i 4 [[pas]]a u igri), očito je da ubija samo iz obrane i osjeća grižnju savjesti poslije ubojstva. 

Neki obožavatelji su se također žalili o Larinoj osobnosti u ''Legendu''. Dok je u ranijim igrama prikazana kao tamna, misteriozna, enigmatična i poprilično pakosna osoba, u ''Legendu'' je - vjerojatno zbog više razine komunikacije s ljudima (sa svojim suradnicima preko mikrofona i s ljudima koje pozna iz prošlosti)- prikazana kao šaljiva, pristojna i otvorenija.    

== Glumice koje su posudile glas Lari ==

Lari su glas posudile 5 glumice:

* Shelley Blond - ''Tomb Raider 1''
* Judith Gibbins - ''Tomb Raider 2 i ''3''
* Jonell Elliot - ''Tomb Raider: The Last Revelation'', ''Chronicles'' i ''Angel of Darkness''
* Keeley Hawes - ''Tomb Raider: Legend'', ''Anniversary'' i ''Underworld''
* Camilla Luddington - &quot;Tomb Raider (2013)&quot; i &quot;Rise of the Tomb Raider&quot;.

== Glumice i modeli ==
[[Datoteka:Karima Adebibe´s Lara Croft.jpg|mini|200px| Karima Adebibe kao Lara Croft iz ''Legenda'']]

Lista manekenki koje su službeno predstavljale Laru Croft:

* [[Nathalie Cook]] [[1996.]] – [[1997.]]
* [[Rhona Mitra]] [[1997.]] – [[1998.]]
* [[Nell McAndrew]] [[1998.]] – [[1999.]]
* [[Lara Weller]] [[1999.]] – [[2000.]]
* [[Lucy Clarkson]] [[2000.]] – [[2002.]]
* [[Jill De Jong]] [[2002.]] – [[2004.]]
* [[Karima Adebibe]] [[2006.]] – 2007.
* [[Alisson Carroll]] [[2008.]]  
*[[Camilla Luddington]] [[2013,2015-????]]

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Lara Croft}}

[[Kategorija:Likovi iz računalnih igara]]</text>
      <sha1>r24l7p2vduot7mhbqrlonaz4f0f6hqt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pokolj u Kusonjama 8. rujna 1993.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>115373</id>
    <revision>
      <id>6432958</id>
      <parentid>6002594</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T17:20:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Silverije</username>
        <id>23459</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3031" xml:space="preserve">{{NPOV/popraviti|autor=Kubura}}
{{slično|pokolju u Kusonjama 1993. godine|pokolj u istom mjestu dvije godine prije|Pokolj u Kusonjama 8. rujna 1991.}}
{{Lokacijska karta|Hrvatska2|label=Kusonje|lat=45.4667|long=17.2333|caption= Kusonje kod Pakraca}}
'''Pokolj u Kusonjama''' je bio [[ratni zločin]] koji se zbio [[8. rujna]] [[1993.]], pri obilježavanju druge godine tragične obljetnice [[Pokolj u Kusonjama 8. rujna 1991.|pogibije 20 hrvatskih branitelja]] u četničkoj zasjedi kod [[Kusonje|Kusonja]] nedaleko od [[Pakrac]]a.

Na istom mjestu gdje je 20 hrvatskih branitelja poginulo, napravljeno je spomen-obilježje. Prigodom druge obljetnice odavanja počasti i postavljanja spomen-vijenca, eksplozijom podmetnute nagazne mine poginule su tri osobe, a 11 ih je ozlijeđeno. Žrtve ovog zločina su bile majke okrutno smaknutih hrvatskih branitelja i hrvatsko vojno-policijsko osoblje, koje je postavljalo vijenac. Događaj su dokumentirale i televizijske kamere.

Takvo nešto se nije smjelo dogoditi, jer je [[UNPROFOR]] morao osigurati to područje. Pukovnik argentinskih pripadnika UNPROFOR-a Bendini je 9. rujna 1993. priznao poslije tragedije u Kusonjama, u Pakracu da u svemu ima i njegove krivnje i odgovornosti.&lt;ref&gt;[http://www.hic.hr/ZZ-spomenar25.htm Hrvatski Spomenar 1.-10. rujna] [[Hrvatski informativni centar|HIC]]&lt;/ref&gt;

== Sjećanje na žrtve ==
Danas se u Kusonjama nalazi kapela Male Gospe, izgrađena zahvaljujući majkama poginulih hrvatskih branitelja. Izgradnjom iste je odana počast sinovima rastuženih i ranjenih majki na mjestu dvostrukog četničkog zločina.

Snimljen je i film ''Priča o zlatnom lančiću'', koji prikazuje tragičnu obiteljsku priču unesrećene majke, kada je pri ekshumaciji i identifikaciji žrtava, majka prepoznala sina po zlatnom lančiću i križu kojeg je nosio oko vrata.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Poveznice ==
* [[Pokolj u Kusonjama 8. rujna 1991.]]
* [[Logor Bučje]]
* [[Logor Branešci]]
* [[Popis masovnih zločina nad Hrvatima u Domovinskom ratu]]

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.lipik.net/Vijestiičlanci/tabid/53/articleType/ArticleView/articleId/199/Petnaesta-obljetnica-masakra-u-Kusonjma.aspx www.lipik.net:] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081011054214/http://www.lipik.net/Vijestii%C4%8Dlanci/tabid/53/articleType/ArticleView/articleId/199/Petnaesta-obljetnica-masakra-u-Kusonjma.aspx |date=11. listopada 2008. }} Petnaesta obljetnica masakra u Kusonjama
*[http://www.hic.hr/dom/401/dom07.htm Hrvatski informativni centar - HIC]
*[http://dns1.vjesnik.hr/Html/2000/09/09/Clanak.asp?r=unu&amp;c=2 Članak u &quot;Vjesniku&quot;]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Deveta obljetnica pokolja
*[http://hakave.org/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=533&amp;Itemid=143 Portal Hrv. kult. vijeća] Cestom mučeništva - Kusonje, Španovica, Bučje
*[http://www.fallingrain.com/world/HR/0/Kusonje.html Kusonje] na fallingrain.com

[[Kategorija:Ratni zločini nad Hrvatima u Domovinskom ratu|Kusonje]]
[[Kategorija:Povijest Slavonije]]</text>
      <sha1>e37tskuux0ybucv80uz0u9hox8yix7v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Poprad</title>
    <ns>0</ns>
    <id>125088</id>
    <revision>
      <id>6433176</id>
      <parentid>6354079</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T10:33:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Cunikm</username>
        <id>131754</id>
      </contributor>
      <comment>/* Poznate osobe */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7027" xml:space="preserve">{{dz}}
{{Naselje
| ime = Poprad
| ime_genitiv = 
| izvorno_ime = 
| translit_jezik1 =
| translit_jezik1_vrsta =
| translit_jezik1_info =
| translit_jezik1_vrsta1 =
| translit_jezik1_info1 =
| translit_jezik1_vrsta2 =
| translit_jezik1_info2 =
| translit_jezik1_vrsta3 =
| translit_jezik1_info3 =
| translit_jezik1_vrsta4 =
| translit_jezik1_info4 =
| translit_jezik1_vrsta5 =
| translit_jezik1_info5 =
| translit_jezik1_vrsta6 =
| translit_jezik1_info6 =
| translit_jezik2 =
| translit_jezik2_vrsta =
| translit_jezik2_info =
| translit_jezik2_vrsta1 =
| translit_jezik2_info1 =
| translit_jezik2_vrsta2 =
| translit_jezik2_info2 =
| translit_jezik2_vrsta3 =
| translit_jezik2_info3 =
| translit_jezik2_vrsta4 =
| translit_jezik2_info4 =
| translit_jezik2_vrsta5 =
| translit_jezik2_info5 =
| translit_jezik2_vrsta6 =
| translit_jezik2_info6 =

| slika_panorama = Stadscentrum_Poprad_-_Slovakije.jpg
| veličina_slike =250px
| opis_slike = Centar Poprada

| slika_zastava = 
| slika_zastava_veličina =
| slika_pečat =
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb = Coat of Arms of Poprad.svg
| slika_grb_veličina = 100px
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =

| nadimak = 
| geslo =

| širina-stupnjevi = 49
| širina-minute = 03
| širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi = 20
| dužina-minute = 17
| dužina-oznaka = E

| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = {{ZD+X/S|SLK}}
| lokacija1_ime = [[Pokrajine Slovačke|Pokrajina]]
| lokacija1_info =[[Datoteka:Coat of Arms of Prešov Region.svg|20px|Grb Trnavske]][[Prešovský kraj|Prešovska]]
| lokacija2_ime =
| lokacija2_info =
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime =
| utemeljenje_datum =
| utemeljenje1_ime =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač =
| nazvan_po =

| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe = [[Gradonačelnik]]
| ime_vođe = [[Anton Danko]]
| stranka_vođe = 
| titula_vođe1 =
| ime_vođe1 =
| titula_vođe2 =
| ime_vođe2 =
| titula_vođe3 =
| ime_vođe3 =
| titula_vođe4 =
| ime_vođe4 =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna = 63,09&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_DEM/om7014rr/v_om7014rr_00_00_00_sk |title=Hustota obyvateľstva - obce [om7014rr_ukaz: Rozloha (Štvorcový meter)] |language=sk |date=2021-03-21 |website=www.statistics.sk |publisher=Statistical Office of the Slovak Republic |access-date=2021-11-21}}&lt;/ref&gt; km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| površina_kopna = 
| površina_vode = 
| postotak_vode =
| površina_uža =
| površina_šira =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1 =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2 =
| visina = 684&lt;ref name=&quot;base_info&quot;&gt;{{Cite web |url=http://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_SK_WIN/om5001rr/v_om5001rr_00_00_00_sk |title=Základná charakteristika |language=sk |date=2015-04-17 |website=www.statistics.sk |publisher= Statistical Office of the Slovak Republic|access-date=2022-03-31}}&lt;/ref&gt;
| visina_izvor =
| visina_max = 
| visina_min = 

| stanovništvo_godina = {{Abbr|2021.|Stanovništvo: 31. prosinca 2021. Gustoća stanovništva &amp; Ukupna površina: 30. lipnja / 1. srpnja 2021. Visina, poštanski broj &amp; pozivni broj (zadnja aktualizacija): 17. travnja 2015.}}

| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo = 49.430&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_DEM/om7101rr/v_om7101rr_00_00_00_sk |title=Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne) |language=sk |date=2022-03-31 |website=www.statistics.sk |publisher= Statistical Office of the Slovak Republic|access-date=2022-03-31}}&lt;/ref&gt; stan.
| stanovništvo_gustoća = 810,18&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_DEM/om7014rr/v_om7014rr_00_00_00_sk |title=Hustota obyvateľstva - obce |language=sk |date=2021-03-21 |website=www.statistics.sk |publisher=Statistical Office of the Slovak Republic |access-date=2021-11-21}}&lt;/ref&gt; stan./km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća =
| stanovništvo_šire = 
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime =
| stanovništvo_prazno1 =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime =
| stanovništvo_prazno2 =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona = [[CET]]
| utc_pomak = +1
| vremenska_zona_DST = [[CEST]]
| utc_pomak_DST = +2
| poštanski_broj = 058 01&lt;ref name=&quot;base_info&quot;/&gt;
| pozivni_broj = +421 52&lt;ref name=&quot;base_info&quot;/&gt;
| gradovi_prijatelji =
| države_gradova_prijatelja =

| prazno_ime = Registarska oznaka
| prazno_info = &lt;tt&gt;PP&lt;/tt&gt;
| prazno1_ime =
| prazno1_info =
| prazno2_ime =
| prazno2_info =
| prazno3_ime =
| prazno3_info =
| prazno4_ime =
| prazno4_info =
| prazno5_ime =
| prazno5_info =
| prazno6_ime =
| prazno6_info =

| web_stranica = [https://www.poprad.sk www.poprad.sk]

| slika_karta = Map slovakia poprad.png
| veličina_karte =280px
| opis_karte = Položaj grada i pokrajine Poprada na karti Slovačke
| slika_karta1 = 
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 = 

| slika_lokacijska_karta_država =
| bilješke =
}}
'''Poprad''' je grad u [[Slovačka|Slovačkoj]]. Nalazi se u sjeveroistočnom dijelu države, u neposrednoj blizini granica s [[Poljska|Poljskom]]. Poprad ima 55.158 stanovnika i površinu 62,99 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;&lt;ref name=&quot;statistics&quot;&gt;{{cite web |title=Municipal Statistics |publisher=Statistički zavod Slovačke |url=http://www.statistics.sk/mosmis/eng/run.html |accessdate=2007-05-03 |archive-date=16. studenoga 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20071116010355/http://www.statistics.sk/mosmis/eng/run.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i središte je svoje regije. Osnovan je u 13. stoljeću kao [[Njemačka|njemački]] grad. 

==Stanovništvo==
{{Slovačka/Razvoj stanovništva|||54.115|55.398|55.042|52.654|51.235|50.998}}

Prema popisu stanovništva iz [[2005.]] godine Poprad je imao 55.158 stanovnika.

===Etnički sastav===
Prema popisu stanovništva iz [[2001.]] godine, u gradu je živjelo najviše [[Slovaci|Slovaka]] 94,1 %, [[Romi|Roma]] 2,1 %, [[Česi|Čeha]] 1%, [[Mađari|Mađara]] 0,2 %, [[Nijemci|Nijemaca]] 0,2 %, [[Rusini|Rusina]] 0,1 %, [[Ukrajinci|Ukrajinaca]] 0,1 % i [[Poljaci|Poljaka]] 0,1 %.

===Religijska pripadnost===
Prema religijskoj pripadnosti najviše je [[Rimokatolici|rimokatolika]] 65,9 %, [[Ateisti|ateista]] 16,8 % i [[luterani|luterana]] 7,3 %.&lt;ref name=&quot;statistics&quot;/&gt;

==Poznate osobe==

* [[Daniela Hantuchová]] (* 1983.) tenisačica
* [[Peter Bondra]] (* 1967.) hokejaš
* [[Radoslav Suchý]] (* 1978.) hokejaš
* [[Miroslav Lajčák]] (*1963.) političar
* [[Andrej Kiska]] (*1963.) bivši predsjednik Slovačke

==Izvor==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==

* [https://eng.poprad.sk/ Službena web stranica grada na engleskome jeziku]

===Ostali projekti===
{{WProjekti
|commonscat=Poprad
|commonscathr=Poprad
}}

{{Gradovi u Prešovskom kraju}}
[[Kategorija:Gradovi u Slovačkoj]]
[[Kategorija:Prešovski kraj‎]]</text>
      <sha1>nnbhyys0ny3vdghpuvr1rm6i28a88xd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zalužani</title>
    <ns>0</ns>
    <id>126716</id>
    <revision>
      <id>6432921</id>
      <parentid>6209832</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T15:36:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>212.39.104.201</ip>
      </contributor>
      <comment>Laktasi nije vise opstina vec grad</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2375" xml:space="preserve">{{Naselje u BiH
|ime = Zalužani
|slika =
|slika_širina = 
|slika_opis =
|entitet = rs
|regija = 
|regijaRS = [[Regija Banja Luka]]
|općina = [[Banja Luka]]
|nadvisina = 
|lat = 44.84
|long = 17.22 
|position = right
|brojstan = 561
|domaćinstva = 
|pošta = 
|pozbroj = 
}}
'''Zalužani''' su naseljeno mjesto u sastavu Grada [[Banja Luka|Banje Luke]], [[Republika Srpska]], [[BiH]].

==Geografski položaj==

Smješteni su na lijevoj obali [[Vrbas]]a, u sjevernom dijelu gradskog područja Banja Luka, na granici s gradom [[Laktaši]]. Kroz Zalužane prolaze važne prometnice: cesta Banja Luka-[[Bosanska Gradiška]] i željeznička pruga koja povezuje Banju Luku i [[Prijedor]]. Mjesnoj zajednici Zalužani, pored istoimenog naseljenog mjesta (sela), pripadaju još i naselja [[Kuljani]] i [[Priječani]] i dio naseljenog mjesta Banja Luka, odn. Zalužani - istoimeni gradski kvart.

== Stanovništvo ==

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Zalužani'''
|-
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#F5DEB3&quot; | '''godina popisa'''
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; | '''[[1991.]]'''
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; | '''[[1981.]]'''
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; | '''[[1971.]]''' 
 |-
|'''Hrvati'''
|518 (92,33%)
|581 (93,40%)
|389 (98,23%)
|-
|'''Srbi''' 
|17 (3,03%)
|13 (2,09%)
|5 (1,26%) 
|-
|'''Muslimani''' 
|1 (0,17%)
|1 (0,16%)
|0
|-
|'''Jugoslaveni'''
|10 (1,78%)
|18 (2,89%)
|0
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|15 (2,67%)
|9 (1,44%)
|2 (0,50%)
|-
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#F5DEB3&quot; |'''ukupno'''
|'''561'''
|'''622'''
|'''396'''
|}

==Izvor==

* Knjiga: &quot;Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.&quot;, statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo. 

* internet - izvor, &quot;Popis po mjesnim zajednicama&quot; - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf

== Vanjske poveznice ==
* [http://glosk.com/BK/Zaluzani/-148553/aerial_en.htm Satelitska snimka]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}


{{mrva-naselje BiH}}


{{Banja Luka}}
[[Kategorija:Naselja u Republici Srpskoj]]
[[Kategorija:Banja Luka]]</text>
      <sha1>ac8nr8bpj9r698kfb28vlprddpl3k5c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rusko Carstvo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>138301</id>
    <revision>
      <id>6432996</id>
      <parentid>6396226</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T19:36:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Darrad2009</username>
        <id>157007</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Zlatno doba i pad */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8288" xml:space="preserve">{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime=Rusko Carstvo
|hr_ime=Rusko Carstvo
|izvorno_ime=Российская империя
|genitiv = Ruskog Carstva
|kontinent        = Euroazija
|regija           = 
|status           = 
|era              = 
|godina_start       = [[1721.]]&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
|godina_kraj         = [[1917.]]
|datum_start       = [[16. siječnja]] [[1547.]]
|datum_kraj        = [[25. listopada]] [[1917.]]
|događaj_start      = [[Ivan IV. Grozni|Ivan IV.]] postaje car
|događaj_kraj        = [[Oktobarska revolucija]]
|p1               = Moskovsko Carstvo
|flag_p1          = Flag of Tzar of Muscovia.svg

|s1          = [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|Ruska SFSR]]
|flag_s1     = Flag RSFSR 1918.svg
|s2          = [[Transkavkaska SFSR]]
|flag_s2     = Flag of Transcaucasian SFSR.svg
|s3          = [[Ukrajinska SSR]]
|flag_s3     = Flag of the Ukrainian SSR (1927-1937).svg
|s4          = [[Bjeloruska SSR]]
|flag_s4     = Flag of the Byelorussian SSR (1919).svg
|s5=[[Kraljevina Poljska (1916. – 1918.)|Kraljevina Poljska]]
|image_s5= [[Datoteka:POL Przemysł II 1295 COA.svg|20px|Coat of arms of the 1916–18 Kingdom of Poland]]
|s6          = [[Finska]]
|flag_s6     = Flag of Finland.svg
|s7          = [[Prva Republika Litva]]
|flag_s7     = Flag of Lithuania 1918-1940.svg
|zastava       =Flag_of_Russia.svg
|zastava_i = Zastava Rusije
|grb       = Lesser_Coat_of_Arms_of_Russian_Empire.svg
|grb_i = Nacionalni simboli Ruskog Carstva
|mapa        = Russian Empire (1867).svg
|jezik = [[ruski]]
|glavni_grad          = [[Petrograd]]
|vlada_tip  = monarhija
|titula_vođa     = [[Popis ruskih vladara|Car]]
|vođa1          = [[Ivan IV. Grozni]] (prvi)
|godina_vođa1     = [[1547.]] – [[1584.]]
|vođa2          = [[Petar I. Veliki]]&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
|godina_vođa2     = [[1721.]] – [[1725.]]
|vođa3          = [[Nikola II., ruski car|Nikola II.]] (zadnji)
|godina_vođa3     = [[1894.]] – [[1917.]] 
|događaj1           = Službeno proglašenje Carstva
|datum_događaj1      = [[22. listopada]] [[1721.]]
|događaj2           = [[Veljačka revolucija u Rusiji|Veljačka revolucija]]
|datum_događaj2      = [[15. ožujka]] [[1917.]]
|događaj_poslije = Uspostava [[SSSR]]-a
|datum_poslije = [[30. prosinca]] [[1922.]]
|valuta = [[ruski rubalj|rubalj]]
|stat_godina1   = 1914.
|stat_pop1    = 181537800 
|stat_površina1  = 21799825
|himna = ''[[Bože čuvaj cara!]]''
|geslo = ''Съ нами Богъ!''&lt;br&gt;([[ruski|rus.]] ''Bog je s nama!'')
|vjera = [[Pravoslavlje]]
|legislatura      = [[Državna Duma Ruskog Carstva|Državna Duma]]
|fusnote=&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt; - Godina [[1547.]] obilježava krunjenje moskovskog kneza Ivan IV. ruskim carem i time ujedno početak stvaranja Ruskog Carstva, no Rusko Carstvo službeno je počelo postojati tek [[1721.]] godine.&lt;br&gt;&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; - Petar Veliki je bio prvi car službeno preimenovanog Ruskog Carstva.
}}

'''Rusko Carstvo''' službeno je nastalo [[1721.]] godine, no još [[1547.]] moskovski knez [[Ivan Grozni]] okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja. Između godine osnivanja i ukidanja [[1917.]], ovo golemo multikulturalno, ali prije svega slavensko [[Popis najvećih carstava|carstvo]], obuhvatit će mnoge [[Europa|europske]] i neeuropske narode te postati [[svijet|svjetska]] velesila s izrazito jakom autokratskom vladavinom.

==Osnivanje &quot;Carstva&quot;==
Tijekom [[14. stoljeće|XIV.]] i [[15. stoljeće|XV. stoljeća]] koristeći raspad [[Zlatna Horda|Zlatne Horde]] područje [[Velika Kneževina Moskva|Moskovske kneževine]] će se gotovo neprestano uvećavati. S druge strane na [[Sredozemno more|Sredozemnom moru]] pravoslavni [[Bizant]] će umirati pod napadima Turaka. Nakon što je posljednja bizantska provincija pala u turske ruke njen vladar je prebjegao u Italiju pod zaštitu pape gdje će prijeći na [[katolicizam|katoličku vjeru]]. Uvidjevši priliku, poduzetni papa [[Pavao II.]] će dogovoriti vjenčanje kćeri Tome Paleologa Zoje s vladarom Moskovske države [[Ivan III., veliki knez Moskve|Ivanom III.]] To vjenčanje će postati pravni temelj budućeg proglašenja Carstva pošto se sva europska carstva nužno smatraju nasljednikom Rimskog.

Iako je tim načinom pravna osnova bila zadovoljena do trenutka proglašenja Carstva dolazi tek kada moskovske snage pobjeđuju u ratu protiv koalicije mongolskih državica [[1530-ih]] godina. Za trenutak krunidbe se izabralo punoljetstvo Ivana Groznog [[1547.]] godine. Sam čin krunidbe [[Poljska]] je pokušala osporiti diplomatskom notom kojom se pitalo Ivana Groznog što ta krunidba znači?

==Prvo doba Carstva==
Tijekom prvog carskog razdoblja u kojem [[Europa]] carsku titulu još uvijek postavlja pod znak upitnika, Rusko Carstvo će pasti u razdoblje anarhije nakon što je izumrijela vladajuća loza Rurjikovića i građanskog rata koji će potom uslijediti. Uzdizanje dinastije [[Romanov]] koja dolazi na vlast [[1612.]] godine dovodi do uspostave unutrašnje stabilnosti. Zahvaljujući raspadu Poljske polovicom [[17. stoljeće|17. stoljeća]] Rusko Carstvo će anektirati velike dijelove današnje [[Ukrajina|Ukrajine]] i [[Bjelorusija|Bjelorusije]]. S druge strane otkrivanje i osvajanje [[Sibir]]a će biti nastavljeno sve do kineskih granica. Bez obzira na te teritorijalne uspjehe krajem [[17. stoljeće|17. stoljeća]] Rusko Carstvo je duboko zaostalo u usporedbi s drugim europskim državama.

==Car==
[[Datoteka:Types of epaulette of the Russian Empire (1855).png|230px|mini|lijevo|Epolete Ruskoga Carstva 1855.]]
Dolaskom na vlast najprije [[Fjodor III., car Rusije|Fjodora III.]], a potom i Petra Velikog čelo države su zauzeli carevi reformatori željni modernizacije države. Osnova vanjske politike ovog potonjeg postaje stvaranje luke na [[Baltik]]u (Petrograd) preko koje će se uspostaviti trgovina s europskim zemljama. To će dovesti do [[Veliki sjeverni rat|Velikog sjevernog rata]] tijekom kojega će pobijedivši Švedsku Rusija postati priznata europska velesila. Proslavljujući pobjedu u ratu Petar Veliki će se dati okruniti za cara cijele Rusije (do tada je bio car Rusa). Ovaj naslov je odmah priznala Poljska, Prusija i Švedska, ali ne i ostale tadašnje države koje će ga prihvatiti tek kasnije. Dominacija Ruskog Carstva nad istočno-europskim zemljama će postati očita svima kada ruske snage nakratko osvajaju [[Berlin]] polovicom [[18. stoljeće|18. stoljeća]]. Zajedno s uspjesima protiv Poljske, Turske i Švedske,  Carstvo će nastaviti prodirati u [[Sibir]] sve do obala Amerike gdje će osvojiti [[Aljaska|Aljasku]].

==Zlatno doba i pad==
Napoleonski ratovi predstavljaju u vojno-političkom smislu zlatno doba Ruskog Carstva. Njene trupe će napredovati sve do [[Pariz]]a i Švicarske, a sama država će mirovnim sporazumima dominirati europskom politikom prve polovice [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. Samo uz pomoć Ruskog Carstva biva ugušena revolucija u Mađarskoj koja je prijetila propašću [[Habsburška monarhija|Habsburške monarhije]]. Ta zastrašujuća vojna nadmoć i nikad skrivene želje za aneksiju velikih dijelova Turske postaju razlog za [[Krimski rat]] tijekom kojega će se Rusiji suprotstaviti koalicija Velike Britanije, Francuske, Sardinije i Turske dok će Habsburška monarhija iako formalno neutralna izdati negdašnjeg spasitelja mobilizacijom svojih snaga koje će vezati odgovarajuće ruske snage. Ovaj rat je postao financijska katastrofa za Rusko Carstvo čiji se car [[Aleksandar II., car Rusije|Aleksandar II.]] osjetio prisiljenim prodati [[Aljaska|Aljasku]] [[1867.]] radi lakše otplate državnih dugova i kupovine moderne opreme. Shvativši tijekom ovog rata zaostalost Carstva, odlučio je pokrenuti cijeli niz reformi koje će završiti njegovom smrću u atentatu kojeg su izvršili revolucionari. Kao odgovor na taj događaj njegovi nasljednici [[Aleksandar III., car Rusije|Aleksandar III.]] i [[Nikola II., ruski car|Nikola II.]] se vraćaju konzervativnoj politici i opiranju promjena što će dovesti do revolucija [[1917.]] godine.

==Vidi i:==
*[[Povijest Rusije]]
*[[Popis ruskih vladara]]

{{Kolonijalna carstva}}
{{Rusija}}
{{Bjelorusija}}

[[Kategorija:Povijest Rusije]]
[[Kategorija:Carstva]]
[[Kategorija:Bivše europske monarhije]]</text>
      <sha1>kqwsz1rjhndpel6u8w8vamu2vbv19cu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Batin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>144589</id>
    <revision>
      <id>6433043</id>
      <parentid>6426971</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T21:01:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dean72</username>
        <id>77466</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/92.36.188.126|92.36.188.126]] ([[User talk:92.36.188.126|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:PonoRoboT|PonoRoboT]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2582" xml:space="preserve">{{Naselje u BiH
|ime = Batin
|slika =
|slika_širina = 
|slika_opis =
|entitet = fbih
|regija = [[Zapadna Hercegovina]]
|županija = [[Zapadnohercegovačka županija]] 
|općina = [[Posušje]]
|nadvisina = 
|lat = 43.44
|long = 17.34 
|position = right
|brojstan2013 = 721
|domaćinstva2013 = 
|pošta = 
|pozbroj = 
}}

'''Batin''' je naseljeno mjesto u općini [[Posušje]], [[Federacija BiH|Federacija Bosne i Hercegovine]], [[BiH]].&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;&gt;[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 26. travnja 2019.&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==

=== Popisi 1971. – 1991. ===

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Batin'''
|-
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#F5DEB3&quot; | '''godina popisa'''
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; | '''[[1991.]]'''&lt;ref&gt;Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.&lt;/ref&gt; 
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; | '''[[1981.]]'''
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; | '''[[1971.]]''' 
 |-
|'''Hrvati'''
|628 (99,84%)
|739 (99,32%)
|798 (99,00%)
|-
|'''Srbi''' 
|0 
|1 (0,13%)
|3 (0,37%)
|-
|'''Muslimani''' 
|0
|4 (0,53%)
|3 (0,37%)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|0
|0
|0
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|1 (0,15%)
|0
|2 (0,24%)
|-
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#F5DEB3&quot; |'''ukupno'''
|'''629'''
|'''744'''
|'''806'''
|}

=== Popis 2013. ===

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Batin'''
|-
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#F5DEB3&quot; | '''godina popisa'''
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; | '''[[2013.]]'''&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;/&gt;
|-
|'''Hrvati'''
|721 (100%)
|-
|'''Srbi'''
|0
|-
|'''Bošnjaci'''
|0
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|0
|-
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#F5DEB3&quot; |'''ukupno'''
|'''721'''
|}

== Poznate osobe ==

* [[Petar Bakula|fra Petar Bakula]], prosvjetitelj i pisac
* [[Ljubo Ćesić]]- Rojs, general i političar

== Izvori ==

{{izvori}}

{{mrva-naselje BiH}}

{{Posušje}}

[[Kategorija:Naselja u Zapadnohercegovačkoj županiji]]
[[Kategorija:Posušje]]</text>
      <sha1>9arazftmzbl7j8khc5w5mdkulw0kbnn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>A Sense of Purpose</title>
    <ns>0</ns>
    <id>148683</id>
    <revision>
      <id>6433064</id>
      <parentid>5674152</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T21:22:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Metalowy</username>
        <id>241816</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4203" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Album
| ime_albuma = A Sense of Purpose
| vrsta          = studijski album
| slika      = In Flames A Sense of Purpose.jpg
| ime_glazbenika = [[In Flames]] 
| datum    = [[1. travnja]] [[2008.]]
| snimanje   = rujan – studeni 2007.
| studio     = IF Studios ([[Göteborg]], [[Švedska]])
| žanr       = [[alternativni metal]]
| trajanje   = 47:59
| izdavač    = [[Koch Records|Koch]] &lt;br/&gt; (Sjeverna Amerika) &lt;br&gt; [[Nuclear Blast]] &lt;br/&gt; (Europa)  | producent    = [[In Flames]], Roberto Laghi, [[Daniel Bergstrand]]
| recenzija     = &lt;ul&gt;&lt;li&gt;[[Datoteka:4 stars.svg|54px]]&lt;br&gt;[https://www.allmusic.com/album/a-sense-of-purpose-mw0000782636 ''AllMusic'']&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;
| album_prije  = [[Come Clarity]]
| album_poslije  = [[Sounds of a Playground Fading]]
| godina0 = 2006.
| godina = 2008.
| godina2 = 2011.
}}
'''''A Sense of Purpose''''' deveti je studijski [[album]] [[švedska|švedske]] [[heavy metal|metal]] grupe [[In Flames]]. Objavljen je u [[Europa|Europi]] [[4. travnja]] [[2008.]] u nakladi [[Nuclear Blast]]a te u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] [[1. travnja]] u nakladi Koch Recordsa. Ograničena inačica albuma bila je objavljena u nakladi od 1500 primjeraka. Ta objava bila je dostupna istog dana europske objave. 

Glavni singl &quot;The Mirror's Truth&quot; bio je službeno objavljen [[7. ožujka]] 2008. godine.

Dana 10. travnja album je debitirao na prvom mjestu službene [[Švedska|švedske]] ljestvice albuma. Debitirao je i na 28. mjestu Billboardove top 200 ljestvice.

''A Sense of Purpose'' je posljednji In Flamesov album na kojem pojavio se izvorni član sastava [[Jesper Strömblad]].

==Popis pjesama==

# &quot;[[The Mirror's Truth]]&quot; – 3:01
# &quot;Disconnected&quot; – 3:36
# &quot;Sleepless Again&quot; – 4:09
# &quot;Alias&quot; – 4:49
# &quot;I'm the Highway&quot; – 3:41*
# &quot;Delight and Angers&quot; – 3:38
# &quot;Move Through Me&quot; – 3:05
# &quot;The Chosen Pessimist&quot; – 8:16
# &quot;Sober and Irrelevant&quot; – 3:21
# &quot;Condemned&quot; – 3:34
# &quot;Drenched in Fear&quot; – 3:29
# &quot;March to the Shore&quot; – 3:26
# &quot;Eraser&quot; (Japanese bonus track) – 3:18
# &quot;Tilt&quot; (Japanese bonus track) – 3:45
# &quot;Abnegation&quot; (Japanese bonus track) – 3:43

Na ograničenoj inačici albuma nalazi se bonus [[DVD]] koji dolazi s [[CD]]-om i na njemu je 160-minutni dokumentarac o stvaranju albuma. U dokumentarcu je napomenuto da je snimljeno 17 pjesama i da su samo 12 na albumu te još 3 samo na singlu. Postoje još 2 prethodno nepoznate pjesme koje su snimljene, ali još nisu objavljene. Kroz komentar [[Anders Fridén|Andersa Fridéna]] o snimljenih 16 pjesama, može se zaključiti da je jedna od neobjavljenih pjesama vrlo vjerojatno samo [[instrumental]], dok sve ostale sadrže vokal.

==Osoblje==
;In Flames
* [[Anders Fridén]] – [[pjevanje|vokali]]
* [[Jesper Strömblad]] – [[gitara]]
* [[Björn Gelotte]] – gitara
* [[Peter Iwers]] – [[bas-gitara]]
* [[Daniel Svensson]] – [[bubnjevi]]

==Ljestvica==

{| class=&quot;wikitable&quot; border=1 cellspacing=0 cellpadding=2 width=&quot;550&quot;
!align=&quot;left&quot; valign=&quot;top&quot;|Godina
!align=&quot;left&quot; valign=&quot;top&quot;|Ljestvica
!align=&quot;left&quot; valign=&quot;top&quot;|Pozicija
|-
|align=&quot;left&quot; valign=&quot;top&quot;|2008.
|align=&quot;left&quot; valign=&quot;top&quot;|The Billboard 200
|align=&quot;left&quot; valign=&quot;top&quot;|28
|-
|align=&quot;left&quot; valign=&quot;top&quot;|2008.
|align=&quot;left&quot; valign=&quot;top&quot;|UK Top 75
|align=&quot;left&quot; valign=&quot;top&quot;|54
|-
|-
|align=&quot;left&quot; valign=&quot;top&quot;|2008.
|align=&quot;left&quot; valign=&quot;top&quot;|[[Švedska]]
|align=&quot;left&quot; valign=&quot;top&quot;|1
|-
|align=&quot;left&quot; valign=&quot;top&quot;|2008.
|align=&quot;left&quot; valign=&quot;top&quot;|[[Finska]]
|align=&quot;left&quot; valign=&quot;top&quot;|3
|-
|align=&quot;left&quot; valign=&quot;top&quot;|2008.
|align=&quot;left&quot; valign=&quot;top&quot;|[[Kanada]]
|align=&quot;left&quot; valign=&quot;top&quot;|7
|-
|align=&quot;left&quot; valign=&quot;top&quot;|2008.
|align=&quot;left&quot; valign=&quot;top&quot;|[[Japan]]
|align=&quot;left&quot; valign=&quot;top&quot;|14
|-
|align=&quot;left&quot; valign=&quot;top&quot;|2008.
|align=&quot;left&quot; valign=&quot;top&quot;|[[Njemačka]]
|align=&quot;left&quot; valign=&quot;top&quot;|6
|-
|}

==Vanjske poveznice==
* [http://www.inflames.com/ In Flames, službene stranice]
* [https://web.archive.org/web/20081218182026/http://www.nuclearblast.de/index.php?Action=showShopProductDetail&amp;artikelnummer=149137&amp;kat=Rare+stuff Nuclear Blast ]


{{In Flames}}
{{GLAVNIRASPORED:Sense of Purpose, A}}
[[Kategorija:Albumi iz 2008.]]
[[Kategorija:Albumi sastava In Flames]]</text>
      <sha1>odjgcr7z0odfkbc10nudmvlu2h9giiq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dalmatski jezik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>149158</id>
    <revision>
      <id>6433028</id>
      <parentid>6301127</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T20:36:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>95.168.105.7</ip>
      </contributor>
      <comment>Popravio sam pogrešku</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7059" xml:space="preserve">{{Infookvir jezik|ime=Dalmatski jezik
|ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici=Dalmatinski
|familycolor=lawngreen
|države=[[Hrvatska]] i [[Crna Gora]]
|regije=[[Jadran]]
|govornici=&quot;Dalmatinci''&lt;br&gt;
|rang=
|jezična porodica=[[indoeuropski jezici|indoeuropski]]&lt;br&gt; 
&amp;nbsp;[[italski jezici|italski]]&lt;br&gt; 
&amp;nbsp;&amp;nbsp;[[romanski jezici|romanski]]&lt;br&gt;
&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;[[italozapadni jezici|italozapadni]]&lt;br&gt;
&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;'''dalmatski'''
|država=
|ustanova=
|iso1=-|iso2=roa|sil=dlm
}}

'''Dalmatski jezik''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/ISO639-3/documentation.asp?id=dlm dlm]) je danas izumrli jezik koji se govorio na obalnom prostoru današnje [[Hrvatska |Hrvatske]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Ovaj jezik je specifičan po tome što se zna točan trenutak njegova nestanka, a to je [[10. lipnja]] [[1898.]] kada je poginuo zadnji govornik ovog jezika [[Tuone Udaina]].

Pripadao je skupini [[Italo-dalmatski jezici|italo-dalmatskih]] jezika, šire [[zapadnoitalski jezici|zapadnoitalske]] skupine.&lt;ref&gt;[http://www.ethnologue.com/15/show_language.asp?code=dlm Ethnologue (15th)]{{dead link}}&lt;/ref&gt;

== Dalmatinski i dalmatski ==
Izraz „dalmatski jezik” uobičajen je naziv za ovaj jezik u hrvatskoj terminologiji i ne smije se miješati s dalmatinskim. Pod dalmatinskim jezikom tj. dijalektom ili skupom dijalekata smatraju se razne govorne inačice [[hrvatski|hrvatskog]] jezika koji spada pod [[Slavenski jezici|slavenske jezike]]. Dalmatski jezik je [[Romanski jezici|romanski]] govor koji je nastao od [[latinski|latinskog]] jezika i koji se govorio na istočnoj jadranskoj obali, tako da dalmatinski i dalmatski nisu blisko srodni (naravno, slavenski i romanski jezici dijele zajedničkog pretka, obje skupine pripadaju indoeuropskim jezicima). 

== Povijest i govorno područje ==
[[Datoteka:Dalmatian_language_map_bgiu.jpg|mini|lijevo|300px|Govorno područje dalmatskog jezika u kasnom srednjem vijeku]]

Dalmatski jezik nastao je u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] u izravnom nastavljanju govornoga latinskoga u tadašnjoj romaniziranoj [[Dalmacija|Dalmaciji]], a nastao je spontano kao i ostali romanski jezici. Ovaj jezik nije bio korišten u službene svrhe, osim ponekad u Dubrovniku gdje se koristio u bilježničkim ispravama. U to vrijeme književni i najviše korišteni jezik bio je latinski. Najstariji tekstovi na ovom jeziku su iz [[13. stoljeće|13. stoljeća]], a pisani su raguškim (dubrovačkim) dijalektom.

Prodiranjem slavenskog hrvatskog jezika, a kasnije i venecijanskog te talijanskog, dalmatski se govorni jezik postupno gasi. Smatra se da je prvo nestala zadarska inačica ovog govora.

Govornici dalmatskog jezika živjeli su u obalnim gradovima današnje Hrvatske ([[Zadar]], [[Trogir]], [[Split]], [[Dubrovnik]]) i Crne Gore ([[Kotor]]), te na današnjim hrvatskim otocima [[Krk]]u, [[Cres]]u i [[Rab]]u. Najpoznatiji dijalekti dalmatskog jezika bili su veljotski (''viklasun'') s otoka [[Krk]]a (''Veglia''), raguški koji se nekoć govorio u [[Dubrovnik]]u (''Ragusa'') i dijalekt koji se govorio u [[Zadar|Zadru]] (''Jadera'').

Zadnji govornik dalmatskog jezika (veljotskog dijalekta) bio je [[Tuone Udaina]] koji je 1898. poginuo od mine. Na temelju njegovog poznavanja tog jezika, austrougarski jezikoslovac [[Matteo Bartoli]] koji ga je posjetio [[1897.]] napisao je rad o dalmatskom jeziku u kojem je zabilježeno oko 2800 riječi, te priče i događaji iz Udainovog života. Ovo djelo izvorno je napisano na talijanskom jeziku, a objavljeno je na njemačkom 1906. godine.

Raguški dijalekt koji se koristio u [[Dubrovačka Republika|Dubrovačkoj Republici]] bio je već u 14. stoljeću pod velikim venecijanskim utjecajem, da bi još i nakon većeg širenja hrvatskog jezika ovaj dijalekt izumro u 16. stoljeću.

== Primjer jezika ==

Ovo je primjer molitve „[[Oče naš]]” na [[Latinski|latinskom]], dalmatskom, [[Talijanski|talijanskom]], [[Istrorumunjski jezik|istrorumunjskom]] i [[Rumunjski|rumunjskom jeziku]].

{| class=&quot;wikitable&quot;

! Latinski
! Dalmatski
! Talijanski
! Istrorumunjski
! Rumunjski
|- 
| Pater noster, qui es in caelis:
| Tuota nuester, che te sante intel sil,
| Padre nostro, che sei nei cieli,
| Ciace nostru car le şti en cer,
| Tatăl nostru care eşti în ceruri,
|- 
| sanctificetur Nomen Tuum;
| sait santificuot el naun to.
| sia santificato il tuo nome.
| neca se sveta nomelu teu.
| sfinţească-se numele tău.
|- 
| adveniat Regnum Tuum;
| Vigna el raigno to.
| Venga il tuo regno.
| Neca venire craliestvo to.
| Vie împărăţia ta.
|- 
| fiat voluntas Tua, sicut in caelo, et in terra.
| Sait fuot la voluntuot toa, coisa in sil, coisa in tiara.
| Sia fatta la tua volontà, come in cielo così in terra. 
| Neca fie volia ta, cum en cer, aşa şi pre pemânt.
| Facă-se voia ta, precum în cer, aşa şi pe pământ.
|- 
| Panem nostrum cotidianum da nobis hodie;
| Duote costa dai el pun nuester cotidiun. 
| Dacci oggi il nostro pane quotidiano 
| Pera nostre saca zi de nam astez.
| Pâinea noastră cea de toate zilele, dă-ne-o nouă astăzi.
|- 
| et dimitte nobis debita nostra,
| E remetiaj le nuestre debete,
| E rimetti a noi i nostri debiti,
| Odproste nam dutzan,
| şi ne iartă nouă păcatele noastre,
|- 
| Sicut et nos dimittimus debitoribus nostris;
| coisa nojiltri remetiaime a i nuestri debetuar.
| come noi li rimettiamo ai nostri debitori.
| ca şi noi odprostim a lu nostri dutznici.
| precum şi noi le iertăm greşiţilor noştri.
|- 
| et ne nos inducas in tentationem;
| E naun ne menur in tentatiaun,
| E non ci indurre in tentazione,
| Neca nu na tu vezi en napastovanie,
| Şi nu ne duce pe noi în ispită,
|- 
| sed libera nos a Malo. 
| miu deleberiajne dal mal.
| ma liberaci dal male.
| neca na zbăveşte de zvaca slabe.
| ci ne mântuieşte de cel rău.
|}

==Slični članci==
* [[Gramatika dalmatskog jezika]]

== Bibliografija ==
* [[Matteo Bartoli|Matteo Giulio Bartoli]], 1906., ''Das Dalmatische'', Kaiserliche Akademie der Wissenschaften, Beč
* [[Antonio Ive]], 1878.,  [http://dalmata.webs.com/l%20antico%20dialetto%20di%20veglia.pdf L'Antico dialetto di Veglia]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[https://web.archive.org/web/20090214091915/http://www.ethnologue.com/14/show_language.asp?code=DLM Ethnologue (14th)]
*[https://web.archive.org/web/20081014194444/http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=dlm Ethnologue (16th)]
*[https://web.archive.org/web/20091225001048/http://linguistlist.org/forms/langs/LLDescription.cfm?code=dlm The Dalmatian Language]
*[http://dalmatian.yolasite.com Stranica o dalmatskom jeziku]
*[https://web.archive.org/web/20180307022627/https://payhip.com/b/gwQM E-knjiga za učenje dalmatskog jezika za početnike s ilustracijama]
*[https://dalmatskijezik.yolasite.com/ Stranica o dalmatskom jeziku na hrvatskom , s riječnikom]

{{Italodalmatski jezici}}

[[Kategorija:Italo-dalmatski jezici]]
[[Kategorija:Izumrli jezici]]
[[Kategorija:Jezici Hrvatske]]
[[Kategorija:Jezici po abecedi:D]]</text>
      <sha1>804brs9ru6esftt7rofe9ijpjqbvesm</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433041</id>
      <parentid>6433028</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T20:53:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dean72</username>
        <id>77466</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/95.168.105.7|95.168.105.7]] ([[User talk:95.168.105.7|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:IvanOS|IvanOS]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7045" xml:space="preserve">{{Infookvir jezik|ime=Dalmatski jezik
|ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici=
|familycolor=lawngreen
|države=[[Hrvatska]] i [[Crna Gora]]
|regije=[[Jadran]]
|govornici=''izumro''&lt;br&gt;
|rang=
|jezična porodica=[[indoeuropski jezici|indoeuropski]]&lt;br&gt; 
&amp;nbsp;[[italski jezici|italski]]&lt;br&gt; 
&amp;nbsp;&amp;nbsp;[[romanski jezici|romanski]]&lt;br&gt;
&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;[[italozapadni jezici|italozapadni]]&lt;br&gt;
&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;'''dalmatski'''
|država=
|ustanova=
|iso1=-|iso2=roa|sil=dlm
}}

'''Dalmatski jezik''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/ISO639-3/documentation.asp?id=dlm dlm]) je danas izumrli jezik koji se govorio na obalnom prostoru današnje [[Hrvatska |Hrvatske]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Ovaj jezik je specifičan po tome što se zna točan trenutak njegova nestanka, a to je [[10. lipnja]] [[1898.]] kada je poginuo zadnji govornik ovog jezika [[Tuone Udaina]].

Pripadao je skupini [[Italo-dalmatski jezici|italo-dalmatskih]] jezika, šire [[zapadnoitalski jezici|zapadnoitalske]] skupine.&lt;ref&gt;[http://www.ethnologue.com/15/show_language.asp?code=dlm Ethnologue (15th)]{{dead link}}&lt;/ref&gt;

== Dalmatinski i dalmatski ==
Izraz „dalmatski jezik” uobičajen je naziv za ovaj jezik u hrvatskoj terminologiji i ne smije se miješati s dalmatinskim. Pod dalmatinskim jezikom tj. dijalektom ili skupom dijalekata smatraju se razne govorne inačice [[hrvatski|hrvatskog]] jezika koji spada pod [[Slavenski jezici|slavenske jezike]]. Dalmatski jezik je [[Romanski jezici|romanski]] govor koji je nastao od [[latinski|latinskog]] jezika i koji se govorio na istočnoj jadranskoj obali, tako da dalmatinski i dalmatski nisu blisko srodni (naravno, slavenski i romanski jezici dijele zajedničkog pretka, obje skupine pripadaju indoeuropskim jezicima). 

== Povijest i govorno područje ==
[[Datoteka:Dalmatian_language_map_bgiu.jpg|mini|lijevo|300px|Govorno područje dalmatskog jezika u kasnom srednjem vijeku]]

Dalmatski jezik nastao je u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] u izravnom nastavljanju govornoga latinskoga u tadašnjoj romaniziranoj [[Dalmacija|Dalmaciji]], a nastao je spontano kao i ostali romanski jezici. Ovaj jezik nije bio korišten u službene svrhe, osim ponekad u Dubrovniku gdje se koristio u bilježničkim ispravama. U to vrijeme književni i najviše korišteni jezik bio je latinski. Najstariji tekstovi na ovom jeziku su iz [[13. stoljeće|13. stoljeća]], a pisani su raguškim (dubrovačkim) dijalektom.

Prodiranjem slavenskog hrvatskog jezika, a kasnije i venecijanskog te talijanskog, dalmatski se govorni jezik postupno gasi. Smatra se da je prvo nestala zadarska inačica ovog govora.

Govornici dalmatskog jezika živjeli su u obalnim gradovima današnje Hrvatske ([[Zadar]], [[Trogir]], [[Split]], [[Dubrovnik]]) i Crne Gore ([[Kotor]]), te na današnjim hrvatskim otocima [[Krk]]u, [[Cres]]u i [[Rab]]u. Najpoznatiji dijalekti dalmatskog jezika bili su veljotski (''viklasun'') s otoka [[Krk]]a (''Veglia''), raguški koji se nekoć govorio u [[Dubrovnik]]u (''Ragusa'') i dijalekt koji se govorio u [[Zadar|Zadru]] (''Jadera'').

Zadnji govornik dalmatskog jezika (veljotskog dijalekta) bio je [[Tuone Udaina]] koji je 1898. poginuo od mine. Na temelju njegovog poznavanja tog jezika, austrougarski jezikoslovac [[Matteo Bartoli]] koji ga je posjetio [[1897.]] napisao je rad o dalmatskom jeziku u kojem je zabilježeno oko 2800 riječi, te priče i događaji iz Udainovog života. Ovo djelo izvorno je napisano na talijanskom jeziku, a objavljeno je na njemačkom 1906. godine.

Raguški dijalekt koji se koristio u [[Dubrovačka Republika|Dubrovačkoj Republici]] bio je već u 14. stoljeću pod velikim venecijanskim utjecajem, da bi još i nakon većeg širenja hrvatskog jezika ovaj dijalekt izumro u 16. stoljeću.

== Primjer jezika ==

Ovo je primjer molitve „[[Oče naš]]” na [[Latinski|latinskom]], dalmatskom, [[Talijanski|talijanskom]], [[Istrorumunjski jezik|istrorumunjskom]] i [[Rumunjski|rumunjskom jeziku]].

{| class=&quot;wikitable&quot;

! Latinski
! Dalmatski
! Talijanski
! Istrorumunjski
! Rumunjski
|- 
| Pater noster, qui es in caelis:
| Tuota nuester, che te sante intel sil,
| Padre nostro, che sei nei cieli,
| Ciace nostru car le şti en cer,
| Tatăl nostru care eşti în ceruri,
|- 
| sanctificetur Nomen Tuum;
| sait santificuot el naun to.
| sia santificato il tuo nome.
| neca se sveta nomelu teu.
| sfinţească-se numele tău.
|- 
| adveniat Regnum Tuum;
| Vigna el raigno to.
| Venga il tuo regno.
| Neca venire craliestvo to.
| Vie împărăţia ta.
|- 
| fiat voluntas Tua, sicut in caelo, et in terra.
| Sait fuot la voluntuot toa, coisa in sil, coisa in tiara.
| Sia fatta la tua volontà, come in cielo così in terra. 
| Neca fie volia ta, cum en cer, aşa şi pre pemânt.
| Facă-se voia ta, precum în cer, aşa şi pe pământ.
|- 
| Panem nostrum cotidianum da nobis hodie;
| Duote costa dai el pun nuester cotidiun. 
| Dacci oggi il nostro pane quotidiano 
| Pera nostre saca zi de nam astez.
| Pâinea noastră cea de toate zilele, dă-ne-o nouă astăzi.
|- 
| et dimitte nobis debita nostra,
| E remetiaj le nuestre debete,
| E rimetti a noi i nostri debiti,
| Odproste nam dutzan,
| şi ne iartă nouă păcatele noastre,
|- 
| Sicut et nos dimittimus debitoribus nostris;
| coisa nojiltri remetiaime a i nuestri debetuar.
| come noi li rimettiamo ai nostri debitori.
| ca şi noi odprostim a lu nostri dutznici.
| precum şi noi le iertăm greşiţilor noştri.
|- 
| et ne nos inducas in tentationem;
| E naun ne menur in tentatiaun,
| E non ci indurre in tentazione,
| Neca nu na tu vezi en napastovanie,
| Şi nu ne duce pe noi în ispită,
|- 
| sed libera nos a Malo. 
| miu deleberiajne dal mal.
| ma liberaci dal male.
| neca na zbăveşte de zvaca slabe.
| ci ne mântuieşte de cel rău.
|}

==Slični članci==
* [[Gramatika dalmatskog jezika]]

== Bibliografija ==
* [[Matteo Bartoli|Matteo Giulio Bartoli]], 1906., ''Das Dalmatische'', Kaiserliche Akademie der Wissenschaften, Beč
* [[Antonio Ive]], 1878.,  [http://dalmata.webs.com/l%20antico%20dialetto%20di%20veglia.pdf L'Antico dialetto di Veglia]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[https://web.archive.org/web/20090214091915/http://www.ethnologue.com/14/show_language.asp?code=DLM Ethnologue (14th)]
*[https://web.archive.org/web/20081014194444/http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=dlm Ethnologue (16th)]
*[https://web.archive.org/web/20091225001048/http://linguistlist.org/forms/langs/LLDescription.cfm?code=dlm The Dalmatian Language]
*[http://dalmatian.yolasite.com Stranica o dalmatskom jeziku]
*[https://web.archive.org/web/20180307022627/https://payhip.com/b/gwQM E-knjiga za učenje dalmatskog jezika za početnike s ilustracijama]
*[https://dalmatskijezik.yolasite.com/ Stranica o dalmatskom jeziku na hrvatskom , s riječnikom]

{{Italodalmatski jezici}}

[[Kategorija:Italo-dalmatski jezici]]
[[Kategorija:Izumrli jezici]]
[[Kategorija:Jezici Hrvatske]]
[[Kategorija:Jezici po abecedi:D]]</text>
      <sha1>q8qcpmntp6fh96tsiprztbnza6cbkbl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>VIS Ehosi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>173055</id>
    <revision>
      <id>6432869</id>
      <parentid>6188405</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T13:08:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>93.136.6.43</ip>
      </contributor>
      <comment>Davor Futivić je ispravno a ne Dario Futivić</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2062" xml:space="preserve">{{Glazbenik
| Ime                  = Ehosi
| Img                  = 
| Img_capt             = 
| Img_size             = 
| Landscape            = 
| Background           = skupina
| Pseudonim            = 
| Osnivanje            = 
| Mjesto               = [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
| Prebivalište         = 
| Žanr                 = [[Rock]]
| Djelatno_razdoblje   = [[1964.]] – [[1966.]]
| Producentska_kuća    = 
| Angažman             = 
| URL                  = 
| Sadašnji članovi     = 
| Bivši članovi        = Žarko Siročić, (pjevač)&lt;br&gt;Davor Futivić (bas-gitara)&lt;br&gt;[[Vojko Sabolović]] (solo gitara)&lt;br&gt;Duško Sabolović, (ritam gitara)&lt;br&gt;Ranko Balen, (bubnjevi)&lt;br&gt;Idi Segumba (pjevač)

| nagrade              = 
| Značajni instrumenti = 
}}
'''VIS Ehosi''', rani je [[rock]] sastav iz [[Zagreb]]a, nastao ujedinjenjem dua ''Kosturi'' (Žarko Siročić i Davor Futivić) i braće ''Sabolović'', uz angažman novog člana bubnjara ''Ranka Balena''.
Po odlasku ''Žarka Siročića'' iz grupe u sastav [[VIS Zlatni Akordi|Zlatni akordi]], grupa je za pjevača angažirala studenta elektrotehnničkog fakulteta iz [[Zanzibar]]a ''Idia Segumbu''.
Repertoar grupe bio je sastavljen od hitova popularnih [[ujedinjeno kraljevstvo|engleskih]] grupa iz tog vremena poput; [[Manfred Mann (sastav)|Manfred Manna]], [[The Rolling Stones|Rolling Stonesa]] i zvijezde rocka [[Chuck Berry]]a.

Sastav ''Ehosi'' imao je svoj prvi zapaženi nastup u Dramskom kazalištu (današnjem kazalištu [[Dramsko kazalište Gavella|Gavella]]), nakon toga dobili su angažman u tada vrlo popularnom zagrebačkom plesnjaku '''Brešća''' (''Dom Grafičara'').
Sastav je [[1966.]] presao djelovati, jer su neki članovi izgubili volju za sviranjem, a dva člana ''[[Vojko Sabolović]]'' i ''[[Ranko Balen]]'' krenuli su u nove glazbene vode s [[Grupa 220|Grupom 220]].

{{Hrvatski rani rock and roll sastavi}}
{{GLAVNIRASPORED:Ehosi, Vis}}
[[Kategorija:Hrvatski rock-sastavi]]
[[Kategorija:Hrvatski rani rock and roll]]
[[Kategorija:Zagrebački glazbeni sastavi]]</text>
      <sha1>sc9yu7pkajmytglvfyfa88atj09rgr9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Urota Lorković-Vokić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>176105</id>
    <revision>
      <id>6432964</id>
      <parentid>6350828</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T17:36:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Koreanovsky</username>
        <id>156368</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>sitn.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16776" xml:space="preserve">{{Dvostruka slika|right|Mladen Lorković.jpg|150|Ante Vokić.jpg|150|[[Mladen Lorković]], ministar unutarnjih poslova NDH|[[Ante Vokić]], ministar oružanih snaga NDH}}
'''Urota Lorković-Vokić''', bio je neuspjeli pokušaj preuzimanja vlasti u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] koji su organizirali ministar unutarnjih poslova [[Mladen Lorković]] i ministar oružanih snaga NDH [[krilnik]] [[Ante Vokić]] u [[kolovoz]]u [[1944.]] godine. Cilj urote je bio prelazak NDH na stranu [[Saveznici|Saveznika]]. 

Urota se bitno oslanjala na redove [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]]-a, do rata središnje, najmasovnije i najutjecajnije hrvatske stranke, koja odlukom njezinog vodstva na čelu s [[Vladko Maček|Vladkom Mačekom]] nije podržavao suradnju s Nijemcima, Talijanima i ustašama.  

Urota se odvijala u vrijeme kada su [[Rumunjska]] ([[23. kolovoza]]) i [[Bugarska]] ([[8. rujna]]) prešle na stranu saveznika, te kada je u jeku bila [[Dan D|saveznička invazija Normandije]]; nakon što je postalo jasnim da se zapadni saveznici ne namjeravaju iskrcati na Jadranu i da ne žele surađivati s elementima NDH, urota je propala. 

== Početci urote ==
Mladen Lorković, obnašajući dužnost ministra vanjskih poslova (kasnije je razriješen dužnosti i premješten na položaj ministra unutarnjih poslova), shvaća da [[Sile Osovine]] gube rat i da je vrijeme da NDH prijeđe na stranu [[Saveznici|Saveznika]] i objavi rat [[Treći Reich|nacističkoj Njemačkoj]]. 

Uz suglasnost šefa države [[Ante Pavelić]]a, ministri Lorković i Vokić stupaju u kontakt s vrhom Hrvatske seljačke stranke, koji su zbog ideološke bliskosti sa zapadnim Saveznicima i međunarodnih veza mogli pokušati dogovoriti prelazak NDH na savezničku stranu. HSS je odbio surađivati u takvom pokušaju ako se ujedno ne osigura smjena Ante Pavelića,&lt;ref&gt;[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=312200 &quot;Politički program ratnoga HSS-a »puč Vokić-Lorković«&quot;], 

Jozo Ivčević, &quot;Časopis za suvremenu povijest&quot;, Vol. 27 No. 3, 1995.&lt;/ref&gt; te je skovan plan da se postavi Lorkovića na čelo države, koji bi tad objavio proglas o prijelazu NDH na stranu Saveznika, dok bi Vokić osigurao vojnu potporu udara. On se urotio s časnicima [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|Hrvatskog Domobranstva]] sklonima [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]]-u i [[Vladko Maček|Vladku Mačeku]] i ostalima koji nisu podržavali [[Ustaše|ustaški režim]]. U stvari, neki izvori govore kako je i sam Maček bio idejni začetnik urote, te da bi on preuzeo vlast u NDH.&lt;ref&gt;[[Vladimir Dedijer]] et al., ''History of Yugoslavia''&lt;/ref&gt; 

== Planovi i tijek urote ==
Namjera je bila da se snage NDH stave na raspolaganje novoj vladi NDH i budu spremne, zajedno sa srpskim [[četnici]]ma i možda uz snage [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|NOVJ]] pružiti otpor njemačkim snagama i dočekati savezničke snage koje su trebale izvršiti [[invazija|invaziju]] na [[Balkan]] i otvoriti drugu bojišnicu u Europi. 

Čini se da je Vokić ostvario neke uspjehe i da je udar bio ostvariv. U redovima domobranstva se praktično neometano širila propaganda koja se vezivala uz HSS, a dosta je časnika surađivalo s Vokićem i Lorkovićem. U kolovozu 1944. godine se čak među domobranima počeo širiti opširni letak HSS-a, radi pripreme širokih redova vojnih snaga za prelazak na stranu Saveznika, koji je podrazumijevao sukob s njemačkom vojnom silom.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=80279 |title=Previranja u Bjelovaru uoči “puča Vokić - Lorković” 1944. godine |author=Željko Karaula |publisher=Cris : Časopis Povijesnog društva Križevci, Vol. X No. 1, 2008. |accessdate=2019-09-23}}&lt;/ref&gt;

Pavelić, izgleda da su ga urotnici obavještavali o svemu, pa onda i o činjenici da Saveznici ne obećavaju suradnju, kao i o činjenici da HSS ne pristaje da Pavelić ostane na čelu NDH - 21. kolovoza 1944. godine obavještava njemačkog veleposlanika Kaschea o postojanju antinjemačke urote, da bi potom 30. kolovoza 1944. godine bila održana sjednica Vlade NDH, na kojoj razrješava Lorkovića i Vokića.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=308085 |title=Pismo Mladena Lorkovića iz kućnog pritvora poglavniku Anti Paveliću |author=Hrvoje Matković |publisher=Časopis za suvremenu povijest, Vol. 25 No. 2-3, 1993. |accessdate=2019-09-23}}&lt;/ref&gt; 

Povjesničari uglavnom smatraju da je Ante Pavelić bio informiran o uroti, i to od samih urotnika.&lt;ref&gt;Matković, op. cit.&lt;/ref&gt; Na sastanku vlade 30. kolovoza 1944. god. je Vokić nastojao sebe braniti implicirajući Pavelića: „Poglavniče, sve što smo učinili, učinili smo prema vašim zapovijedima i s vašim odobrenjem, pa prema tome ne znam zašto bih ja trebao snositi odgovornost.&quot; U sljedećih nekoliko dana uhićeni su i Milutin Jurčić, šef državne policije, nekoliko desetaka vojnih časnika, te nekolicina vođa HSS-a, među njima i Ljudevit Tomašić i Ivanko Farolfi. 

Titovi partizani - koju su kod Britanaca dali negativno mišljenje o razgovorima s urotnicima i time zapravo onemogućili njihov uspjeh - su 1. listopada 1944. godine uhitili istaknutog HSS-ovca [[August Košutić|Augusta Košutića]], koji je djelovao kao osoba za vezu urotnika s NOVJ i britanskim časnicima za vezu na području pod kontrolom partizana.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |title=Rat i revolucija u Jugoslaviji: 1941-1945: okupacija i kolaboracija |author=[[Jozo Tomasevich]] |orig-year=2010 |url=http://www.znaci.net/00003/524.pdf |pages=365. - 377. |publisher=EPH Liber |location=Zagreb |accessdate=2019-01-06}}&lt;/ref&gt; 

Vokić i Lorković su završili u [[Lepoglava|Lepoglavi]], gdje su i pogubljeni u travnju 1945. godine kad se vojska NDH počela povlačiti s tog područja.

Pavelić je nakon toga 18. rujna 1944. godine posjetio Hitlera, iznijevši mu svoje zahtjeve u svezi vojske. Hitler je prihvatio zahtjeve u svezi jačanja postrojbi NDH i dopustio da se postrojbe [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|Domobranstva]] i [[Ustaška vojnica|Ustaške vojnice]] formalno ujedine u [[Hrvatske oružane snage]] i ustroje u divizije i korpuse (to je provedeno već s 1. prosincem 1944. god.); ali nije dopustio da postrojbe NDH imaju zasebno zapovjedništvo (funkcija Glavnog zapovjednika NDH je imala tek formalni značaj) nego su postrojbe NDH i nadalje ostale pod zapovijedanjem njemačke vojske.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.znaci.net/00003/524.pdf |title=Tomasevich, op. cit., pogl. X. Oružane snage NDH, Objedinjenje Hrvatskog domobranstva i Ustaške vojnice |work=Rat i revolucija u Jugoslaviji: 1941-1945: okupacija i kolaboracija |language=hrvatski |publisher=EPH Liber |accessdate=2019-01-06}}&lt;/ref&gt;

=== Domobranstvo u uroti Lorković-Vokić ===

Postrojbe Domobranstva činile su temeljnu snagu s kojom je računao [[Ante Vokić]], tada ministar oružanih snaga, u [[Urota Lorković-Vokić|puču Lorković-Vokić]]. Oporba [[Ante Pavelić|Paveliću]] našla je plodno tlo u domobranskim redovima. Suradnji s pučistima odazvali su se [[pukovnik]] [[Ivan Klišanić]], umirovljeni [[general]] [[Pero Blašković]], zrakoplovni [[pukovnik]] [[Ivan Mrak]] te mnogi drugi.&lt;ref&gt;[[Nada Kisić Kolanović|Nada Kisić-Kolanović]], ''Mladen Lorković - ministar urotnik'', Golden marketing - Hrvatski državni arhiv, Zagreb, 1998., str. 81.&lt;/ref&gt; 

Glavni zadatak pukovnika Mraka bio je &quot;da se skinu svi časnici koji su germanofilski nastrojeni.&quot;&lt;ref&gt;HDAB, Okružni sud Bjelovar, k II., 75/45., Izjava Mate Hanžekovića od 21. VII. 1945.&lt;/ref&gt; I ministar [[Ante Vokić|Vokić]] u to se vrijeme nalazio više vani nego u [[Zagreb]]u, da obiđe sve jedinice i govori sa svim zapovjednicima. Njegovi govori bili su neka vrsta senzacije, uvijek aludirajući u svojim govorima da će hrvatsko domobranstvo stati protiv svakog koji će biti na putu održanja [[NDH|države]], očito alaudirajući na [[Treći Reich|Nijemce]].&lt;ref&gt;[[Bogdan Krizman]], ''Ustaše i Treći Reich'', knjiga 2., Globus, Zagreb, 1983., str. 94., riječ je o Elaboratu [[Ante Mškov|Ante Moškova]] koji je dan poslije rata jugoslavenskim istražnim organima.&lt;/ref&gt; 

Zaključeno je da poslije &quot;[[Urota Lorković-Vokić|puča]]&quot; [[Hrvatska seljačka zaštita]] treba jamčiti javni red i mir, a kao regularna vojska će postati Domobranstvo, kao &quot;[[Vladko Maček|Mačekova]] vojska u nastajanju&quot;.&lt;ref&gt;HDAB, Okružni sud Bjelovar, k II., 73/45., Izjava Steve Pocrnića - Izjave koje terete Luku Starčevića (bez datuma).&lt;/ref&gt; Da bi se razlikovali od ostalih domobrana koji neće pristupiti [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]]-u, dogovoreno je da pobunjeni domobrani imaju bijelu traku oko rukava, kao znak raspoznavanja.&lt;ref&gt;HDAB, Okružni sud Bjelovar, k II., 61/45., Izjava Đure Hagljena dana kod OZNE od 21. VII. 1945.&lt;/ref&gt; Zavjerenik Stjepan Trnski je održao i predavanja pred više domobranskih [[časnik]]a i vojnika u [[Narta|Narti]] početkom rujna [[1944.]] godine te ih pozvao da se ne predaju [[NOPOJ|partizanima]], da ustraju u borbi, jer [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]] računa na njih.&lt;ref&gt;HDAB, Okružni sud Bjelovar, k II., 43/45., Optužujući materijal protiv Stjepana Trnskog.&lt;/ref&gt; Da bi zavjereničke pozicije bile jače, trebali su preuzeti na sebe domobranstvo ispod upliva [[Ustaše|ustaša]] te razoružati [[Wehrmacht|Nijemce]], tako da kod iskrcavanja [[Britanska vojska|Engleza]] pučisti prijeđu s domobranstvom na stranu [[Saveznici|saveznika]].&lt;ref&gt;HDAB, Okružni sud Bjelovar, k II., 68/45., 219., Izjava Luke Starčevića pred Okružnim sudom Bjelovar, 7.&lt;/ref&gt; 

Međutim, pripremane su i alternative, ako akcija kod domobranstva ne uspije. Tako su ponovo pripremani i aktivirani redovi [[Hrvatska seljačka zaštita|Hrvatske seljačke zaštite]] koji &quot;svaki dan moraju biti organizirani i spremni.&quot; Postojala je direktiva u [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]]-u da treba sprječavati odlazak &quot;naših ljudi u [[NOPOJ|partizane]], dok se onome koji prijeđe iz partizana u domobrane, neće ništa dogoditi&quot;. 

Iznenadna propast vođa [[Urota Lorković-Vokić|puča]] [[Ante Vokić|Vokića]] i [[Mladen Lorković|Lorkovića]] djelovala je dvojako. U redovima domobranstva počeo se širiti njihov mučenički kult.&lt;ref&gt;HDA, “Ustaše” - Hrvatski oslobodilački pokret - ustaški logor za grad Bjelovar, isto.&lt;/ref&gt; Propast planiranog prevrata unijela je veliki strah u redove domobranskih časnika prevratnika tako da su mnogi počeli bježati u [[NOVJ|partizanske redove]]: Josip Broz Tito je uputio javni poziv domobranima da najkasnije do 15. rujna prijeđu u redove NOVJ (jer će inače biti izvedeni pred ratni sud i suđeni kao izdajnici naroda),&lt;ref name=&quot;bj&quot; /&gt; dakle baš na dan kada je Pavelić na sjednici svoje vlade razriješio ministre Lorkovića i Vokića. Prema izvorima [[NOPOJ|NOP]]-a u razdoblju od 1. do [[15. rujna]] [[1944.]] godine prebjeglo je iz raznih uporišta samo jedinicama Istočne grupe odreda ([[Bjelovar]]) 245 neprijateljskih vojnika s kompletnim naoružanjem.&lt;ref name=&quot;bj&quot;&gt;[[Zdravko Dizdar]], ''Teror okupatora i ustaša i aktvnost NOP-a u Bjelovaru 1941.-1945.'', ''[[Bjelovarski zbornik]]'', Bjelovar, 1989., str. 50.&lt;/ref&gt;

=== Drugi utjecajni krugovi skloni prijelazu na stranu Saveznika ===
Novinar [[Ante Ciliga]] - piše nakon II. svjetskog rata da su dva glavna &quot;proengleska punkta&quot; u Zagrebu bili u to doba redakcija novina &quot;Spremnost&quot; u kojima je on sam pisao,  te Kaptol na čelu s nadbiskupom Stepincem. Na temelju osobnih kontakata s krugovima koji su podržavali Urotu Lorković-Vokić, pa i sa samim Alojzijem Stepincem, računalo se da će prelazak NDH na stranu saveznika Alojzije Stepinac - koji je u narodu uživao visoki moralni autoritet - odlučno podržati.&lt;ref&gt;[https://www.vecernji.hr/vijesti/nikada-nisu-do-kraja-razjasnjene-tajne-veze-ustaske-emigracije-i-udbe-952602 &quot;Nikada nisu do kraja razjašnjene tajne veze ustaške emigracije i Udbe&quot;], Boris Rašeta, &quot;Večernji list&quot;,  27. SRPNJA 2014. Pristupljeno 28. lipnja 2021.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://books.google.hr/books?id=Emt4AAAAIAAJ&amp;q=sam+kroz+ratu+u+europu&amp;dq=sam+kroz+ratu+u+europu&amp;hl=hr&amp;sa=X&amp;redir_esc=y &quot;Sam kroz Europu u ratu, 1939-1945&quot;] Ante Ciliga &quot;Na pragu sutrašnjice&quot;, str. 372-379 1978. Pristupljeno 28. lipnja 2021.&lt;/ref&gt;

== Urotnici ==
* [[Mladen Lorković]] - ministar unutarnjih poslova
* [[Ante Vokić]] - ministar oružanih snaga
* [[Franjo Šimić]] - general Domobranstva i bitan čimbenik urote. On je trebao dočekati britanske i američke snage nakon iskrcavanja na dalmatinsku obalu
* [[Ivan Babić (časnik)|Ivan Babić]] - pukovnik u Domobranstvu koji je bio poveznica sa savezničkim snagama u [[Italija|Italiji]]
* [[Ivanko Farolfi]]
* [[Ljudevit Tomašić]] 
* [[Ivan Klišanić]] - pukovnik u Domobranstvu koji je trebao reorganizirati Hrvatske oružane snage. Kasnije uhićen i ubijen u [[Koncentracioni logor Jasenovac|logoru Jasenovac]].
* [[Branko Benzon]] - veleposlanik u Bukureštu i Budimpešti, spominje se kao blizak urotnicima.&lt;ref name=&quot;portal Oko&quot;&gt;[http://www.portaloko.hr/clanak/spasio-hrvate-od-komunistickih-zlikovaca-branko-benzon-bracaninu-koji-je-zavodio-zene-hitlerovih-g/0/66682/ ''Spasio Hrvate od komunističkih zlikovaca: Branko Benzon, Bračanin koji je zavodio žene Hitlerovih generala''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160828052407/http://www.portaloko.hr/clanak/spasio-hrvate-od-komunistickih-zlikovaca-branko-benzon-bracaninu-koji-je-zavodio-zene-hitlerovih-g/0/66682/ |date=28. kolovoza 2016. }}, Portal Oko/izvor:[https://www.jutarnji.hr/vijesti/ljubavnik-evite-peron-koji-je-spasio-mengelea-prica-o-bracaninu-koji-je-zavodio-zene-hitlerovih-generala/574672/ jutarnji.hr], 3. studenoga 2014.&lt;/ref&gt;

== Polemike ==
I dan-danas je tema debata tijek rata na području prijeratne [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] ako bi urota uspjela, te kako bi to područje izgledalo nakon rata. 

Neki su spremni vjerovati da, ako bi urota uspjela, bilo osigurano očuvanje hrvatske države i nakon rata - što je i bila glavni cilj kojega su si zadavali urotnici - te komunistima ne bi bilo dopušteni formirati vladu. Takav je ishod uistinu malo vjerojatan zbog:

* savezničkog odustajanja od invazije na [[Balkan]]u na [[Teheranska konferencija|Teheranskoj konferenciji]] krajem 1943. godine, gdje je odlučeno za invaziju u sjevernoj [[Francuska|Francuskoj]] (ta strateška odluka urotnicima nikako nije moglo biti pozata), te zbog
* priznavanja [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|Partizana]] savezničkim snagama u Kraljevini Jugoslaviji, o čemu je odlučeno na istoj međunarodnoj konferenciji, uz formiranje [[Sporazumi Tito-Šubašić|vlade Tito-Šubašić]] pod patronatom saveznika u lipnju 1944. godine. Ovi politički događaji jednostavno nisu ostavili mjesta za očuvanje NDH.

Sve je to eventualno ostavljalo stanovitu mogućnost da Domobranstvo počne surađivati s NOVJ kao nekakav akter na ostvarivanje ciljeva kakve je u jugoslavenskoj politici postigao HSS pred II. svjetski rat (uostalom je HSS-ovac [[Ivan Šubašić]] bio uvažavan kao ključna figura u novoj jugoslavenskoj vlasti, barem kod zapadnih saveznika). Za takvu restauraciju Jugoslavije s obnovljenom [[Banovina Hrvatska|Banovinom Hrvatskom]],  međutim, po svemu sudeći nije postojala dovoljna spremnost u samim vojnim postrojbama - kako onima koje su pripadale NDH, tako ni kod NOVJ, gdje su hrvatski partizani procjenjivali da će nacionalne ciljeve bolje ostvariti stvaranjem [[Federalna Država Hrvatska|Federalne Države Hrvatsk]]&lt;nowiki/&gt;e, bez suradnje s ratnim neprijateljem.

[[Hrvatska seljačka stranka|HSS]], pak, u situaciji kad su u poslijeratnoj Jugoslaviji svu vojnu moć držali komunisti, pokazat će se posve nemoćnim da postigne bilo kakve svoje ciljeve - neovisno o tome što o njima mislili zapadni saveznici.

== Literatura ==
* [[TV kalendar]] (HRT)
* [[Nikica Barić]], ''Ustroj kopnene vojske domobranstva NDH, 1941. – 1945.'', Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2003.
* [[Vladimir Dedijer]] et al., ''History of Yugoslavia'', McGraw-Hill Book Co., New York, 1974.
* [https://www.academia.edu/7232870/Zapisnik_saslu%C5%A1anja_kod_OZNE_24_sije%C4%8Dnja_1946_ravnatelja_GRAVSIGUR_a_Eriha_Lisaka Zapisnik saslušanja kod OZNE 24. siječnja 1946. ravnatelja GRAVSIGUR-a Eriha Lisaka] (uredio [[Željko Karaula (povjesničar)|Željko Karaula]]), s iskazivanjem o okolnostima vezanima uz urotu Lorković-Vokić. Pristupljeno 3. travnja 2022.

== Izvori==
{{izvori|30em}}

&lt;!--WIKIPEDIJA NE MOŽE BITI SAMA SEBI IZVOR Većinom prevedeno s engleske wikipedie. [http://en.wikipedia.org/wiki/Lorković-Vokić_coup Lorkovic-Vokic coup] --&gt;

[[Kategorija:NDH]]</text>
      <sha1>26ef9aqvl6j0nd7zva8714f37jd5m4d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Exodus (sastav)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>187127</id>
    <revision>
      <id>6432993</id>
      <parentid>6425415</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T19:27:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Metalowy</username>
        <id>241816</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7483" xml:space="preserve">{{Glazbenik
| Ime                  = Exodus
| Img                  = Exodus_2016231161029_2016-08-18_Summer_Breeze_-_Sven_-_1D_X_II_-_0567_-_AK8I5470_mod.jpg
| Img_capt             = Exodus uživo [[2016.]] godine.
| Img_size             = 
| Landscape            = da
| Background           = skupina
| Pseudonim            = 
| Osnivanje            = [[1980.]]
| Mjesto               = [[San Francisco]], [[California]], [[SAD|USA]]
| Prebivalište         = 
| Žanr                 = [[thrash metal]]
| Djelatno_razdoblje   = 1980.-1993.&lt;br&gt;1997.-1998.&lt;br&gt;2001.-danas
| Producentska_kuća    = [[Combat Records|Combat]], [[Capitol Records|Capitol]], [[Century Media Records|Century Media]], [[Nuclear Blast]]
| Angažman             = [[Metallica]], [[Testament (sastav)|Testament]], [[Forbidden]], [[Slayer]], [[Heathen]]
| URL                  = [http://www.exodusattack.com/ www.exodusattack.com]
| Sadašnji članovi     = [[Steve Souza|Steve &quot;Zetro&quot; Souza]]&lt;br&gt;[[Gary Holt]]&lt;br&gt;[[Lee Altus]]&lt;br&gt;[[Jack Gibson]]&lt;br&gt;[[Tom Hunting]]
| Bivši članovi        = 
| nagrade              = 
| Značajni instrumenti = 
}}

'''Exodus''' je američki [[thrash metal]] sastav, osnovan 1980. godine u [[San Francisco|San Franciscu]].
Sastav su osnovali gitarist [[Gary Holt]], sadašnji gitarist [[Metallica|Metallice]] [[Kirk Hammett]], i pjevač/bubnjar [[Tom Hunting]].
S osam studijskih, dva live albuma i dvije kompilacije, Exodus je objavio ukupno dvanaest albuma od njihovog debija [[1985.]] godine.
Gary Holt je ostao jedini stalni član sastava i jedini je koji se pojavio na svim izdanjima sastava.
Iako je bubnjar Tom Hunting jedan od osnivača sastava, on je dva puta napuštao sastav, a trenutačno je ponovo član Exodusa.

==Povijest==
===Osnivanje i debi (1982. – 1985.)===
Godine 1982. u Exodus-u su svirali Kirk Hammett i Gary Holt na gitarama, Paul Baloff kao vokal, Geoff Andrews na basu i Tom Hunting na bubnjevima. 
Ova postava je snimila 1982 Demo. [[1983.]] godine Kirk Hammett napušta Exodus kako bi se pridružio [[Metallica|Metallici]]. Njegova zamjena je bio gitarist Rick Hunolt, dok je Rob McKillop zamijenio Andrews-a na [[bas-gitara|bas]]u. Ova postava je snimila i izdala debi album ''[[Bonded by Blood]]'', koji je snimljen tijekom 1984. godine, ali je zbog problema s izdavačem objavljen tek [[1985.]] godine. Usprkos kašnjenju od gotovo godinu dana, Bonded by blood je postao antologijski album i jedan od najvažnijih albuma [[Thrash metal]]a.

===Zlatne godine (1986. – 1991.)===
Nedugo prije snimanja drugog studijskog albuma '''Pleasures of the Flesh''', koji je izdan [[1987.]] godine, Paula Baloff-a na mjestu glavnog vokala zamjenjuje [[Steve Souza|Steve &quot;Zetro&quot; Souza]], bivši vokal sastava '''Legacy'''. Baloff je kasnije oformio sastav &quot;Piranah&quot;.
Exodusova postava je ostala ista idućih nekoliko godina, ali nikad više nisu dosegli slavu prvih izdanja. 
Nakon dva studijska albuma ('''Fabulous Disaster''' i '''Impact is Imminent'''), Exodus izdaje svoj prvi live album '''Good Friendly Violent Fun'''.

===Raspad i zatišje (1991. – 1998.)===
Nakon objavljivanja albuma ''Good Friendly Violent Fun'', sastav je odradio manju turneju, te objavio novi studijski album pod nazivom '''Force of Habit'''.
Ovaj album je predstavljao veliki odmak od njihovih prijašnjih uradaka te je sadržavao neke laganije pjesme i sporiji zvuk u odnosu na njihove prethodne radove. Jedanaesto minutna pjesma &quot;Architect of Pain&quot;, je vjerojatno najsporija pjesma koju je Exodus ikada snimio. Kako album nije bio dobro prihvaćen od publike uslijedio je raspad. 
Nakon nekoliko godina zatišja, [[1997.]] godine Exodus objavljuje drugi live album '''Another Lesson in Violence''', ponovo s Paulom Baloff-om na vokalu, no ubrzo ponovo prestaju s radom.

===Povratak na scenu (2001. – 2004.)===
[[2001.]] godine Exodus se ponovo obnavlja kako bi nastupili na [[Chuck Billy]]-jevu dobrotvornom mega koncertu legendarnih Thrash sastava pod nazivom ''[[Thrash of the Titans]]''. Nakon toga nastavljju sa svirkama uglavnom po lokalnim klubovima [[San Francisco|San Francisca - Bay Area]], te počinju pripremati povratnički, novi studijski album. 
U veljači [[2002.]], Paul Baloff umire od posljedica srčanog udara. Nedugo potom bivši vokalist Steve Souza se vraća u sastav te snimaju novi studijski album, prvi nakon 1992. godine. 
Konačno [[2004.]] godine Exodus objavljuje svoj šesti studijski album nazvan '''Tempo of the Damned''', pod etiketom [[Nuclear Blast Records]], vjerojatno najbolji povratnički album nekog thrash sastava ikad.

===Sadašnjost===
Godine [[2005.]] godine dolazi do novih promjena i Hunolt napušta Exodus kako bi se mogao posvetiti obiteljskom životu. Njega zamjenjuje Lee Altus, nekadašnji gitarist thrash sastava ''' Heathen'''.
Tom Hunting također napušta sastav zbog nesuglasica oko pojedinih Holt-ovih anti-kršćanskih tekstova pjesama. Huntinga zamjenjuje [[Paul Bostaph]], nekadašnji bubnjar [[Forbidden]]a, [[Slayer]]a i [[Testament (sastav)|Testament]]a. Souza također napušta sastav iste godine i njega zamjenjuje Steev Esquivel, koga ubrzo zamjenjuje Rob Dukes s kojim Exodus izdaje novi studijski
album '''Shovel Headed Kill Machine''', kojeg je popratila velika turneja po gotovo svim kontinentima. 
Tom Hunting se vraća u Exodus [[2007.]] godine.

Godine [[2007.]] godine Exodus objavljuje svoj osmi studijski album '''The Atrocity Exhibition... Exhibit A''', dok [[2008.]] godine ponovo snimaju svoj debi album &quot;Bonded by Blood&quot;, pod novim nazivom '''Let There Be Blood''', što izaziva podijeljene reakcije kod fanova. 

==Članovi==
===Trenutačna postava===
* [[Steve Souza|Steve &quot;Zetro&quot; Souza]] (1986. – 1993., 2002. – 2004., 2014.-)
* [[Gary Holt]] — gitara (1980.-)
* [[Lee Altus]] — gitara (2005.-)
* [[Jack Gibson]] — bas-gitara (1997.-)
* [[Tom Hunting]] — bubnjevi (1980. – 1989., 1997. – 2005., 2007.-)

===Bivši članovi===
* [[Paul Baloff]] — vokal (1982. – 1986., 1997. – 1998., 2001. – 2002.)
* [[Rob Dukes]] — vokal (2005. – 2014.)
* [[Kirk Hammett]] (1980. – 1983.)
* [[Rick Hunolt]] (1983. – 2005.)
* [[Rob McKillop]] (1983. – 1990.)
* [[Michael Butler]] (1991. – 1993.)
* [[John Tempesta]] (1989. – 1993.)
* [[Paul Bostaph]] (2005. – 2006.)

==Diskografija==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!Godina
!Naslov
!Album
|-
|1982.
|''[[1982 Demo]]''
|Demo
|-
|1985.
|''[[Bonded by Blood]]''
|Studijski
|-
|1987.
|''[[Pleasures of the Flesh]]''
|Studijski
|-
|1989.
|''[[Fabulous Disaster]]''
|Studijski
|-
|1990.
|''[[Impact Is Imminent]]''
|Studijski
|-
|1991.
|''[[Good Friendly Violent Fun]]''
|Live
|-
|1992.
|''[[Force of Habit]]''
|Studijski
|-
|1992.
|''[[Lessons in Violence]]''
|Kompilacija
|-
|1997.
|''[[Another Lesson in Violence]]''
|Live
|-
|2004.
|''[[Tempo of the Damned]]''
|Studijski
|-
|2005.
|''[[Shovel Headed Kill Machine]]''
|Studijski
|-
|2007.
|''[[The Atrocity Exhibition... Exhibit A]]''
|Studijski
|-
|2008.
|''[[Let There Be Blood]]''
|Kompilacija
|-
|2010.
|''[[Exhibit B: The Human Condition]]''
|Studijski
|-
|2014.
|''[[Blood In Blood Out]]''
|Studijski
|-
|2021.
|''[[Persona Non Grata]]'' 
|
|}

==Vanjski izvori==
{{commonscat|Exodus (band)}}
* [http://www.exodusattack.com Službena stranica]
* [http://www.metalfan.ro/articol.php?sectiune=2&amp;id_doc=3166&amp;lng=2 Exodus - Gary Holt interview @ Metalfan.ro - English]


{{Exodus}}
[[Kategorija:Američki sastavi heavy metala]]
[[Kategorija:Sastavi thrash metala]]</text>
      <sha1>m071k0ps6dn8ms546su7n6w5gvirwdf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Marko Dragić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>195952</id>
    <revision>
      <id>6433106</id>
      <parentid>6425398</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T22:52:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dean72</username>
        <id>77466</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10962" xml:space="preserve">{{Infookvir znanstvenik
| ime            = Marko Dragić
| slika          = Prof. dr. sc. Marko Dragić (2022).jpg|thumb|&lt;nowiki&gt;Prof. dr. sc. Marko Dragić (2022)]]&lt;/nowiki&gt;
| slika_širina   = 
| naslov        = prof. dr. sc. Marko Dragić. 2021.
| datum_rođenja  = [[10. srpnja]] [[1957.]] 
| mjesto_rođenja = [[Prozor-Rama]], [[Bosna i Hercegovina]]
| zanimanje      = [[redoviti profesor u trajnom zvanju]]
| državljanstvo  = [[Hrvatska]], [[BiH]]
| polje          = [[filologija]], [[kulturna antropologija]], [[hrvatska nematerijalna kulturna baština u europskom kontekstu]]
| radna_institucija  = Filozofski Fakultet Sveučilišta u Splitu
| alma_mater        = [[Sveučilište u Splitu]]
| poznat_po      = [[profesor]], [[filolog]], [[političar]]
}}

'''Marko Dragić''' ([[Prozor-Rama]], [[10. srpnja]] [[1957.]]) hrvatski je i bosanskohercegovački filolog.

== Životopis ==

Marko Dragić rođen je u [[Gmići (Prozor-Rama, BiH)|Gmićima]] kraj Prozora ([[Poljana]] na [[Makljen]]u). U rodnom mjestu završio je pučku školu i gimnaziju. Na [[Filozofski_fakultet_u_Zadru|Filozofskom fakultetu u Zadru]] 1980. godine diplomirao je hrvatski i latinski jezik i književnost. Poslijediplomski doktorski studij završio je na [[Filozofski_fakultet_u_Zagrebu|Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu]] doktoriravši 2000. godine temom ''Hrvatske predaje i legende iz Bosne i Hercegovine''. Radio je kao profesor hrvatskoga i latinskoga jezika u Srednjoškolskom centru u Prozoru (1980. – 1988.). Od 1988. obnaša više dužnosti u vlasti, politici, znanosti i visokom obrazovanju. Godine 2003. pozvan je na Odjel humanističkih znanosti Sveučilišta u Splitu (od 1. listopada 2005. Filozofski fakultet) na kojemu je redoviti profesor u trajnom zvanju. 
Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2003. izabran u zvanje docenta, a 2007. u zvanje izvanrednoga profesora. Na Filozofskom fakultetu u Splitu izabran je 2011. za redovitoga profesora te 2016. u redovitoga profesora u trajnom zvanju. Kao gostujući profesor na [[Filozofskom fakultetu u Mostaru]] od 2007. do 2013. godine obnašao je dužnost prodekana za znanost. Redoviti profesor u trajnom zvanju je na [[Filozofski_fakultet_u_Splitu|Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu]], gdje je od 2005. – 2007. bio pročelnik Odsjeka za kroatistiku, predsjednik Etičkoga povjerenstva (2007. – 2010.). Predstojnik je Katedre za književnost i kulturu, voditelj Modula za književnost i kulturu na doktorskom studiju humanističkih znanosti. Od 2017. do 2021. član te od 2021. potpredsjednik Matičnog odbora područja humanističkih znanosti, polje filologija u Agenciji za znanost i visoko obrazovanje Republike Hrvatske. &lt;ref&gt; https://www.bib.irb.hr/profile/21750, CROSBI Profil: Marko Dragić &lt;/ref&gt; Od 2009. ekspert/evaluator je pri Ministarstvu nauke Crne Gore.
Član je Matice hrvatske, Hrvatskog filološkog društva, Književnog kruga Split. Redoviti je član [[Hrvatskog društvo za znanost i umjetnost Bosne i Hercegovine|Hrvatskoga društva za znanost i umjetnost Bosne i Hercegovine]], Sarajevo.

== Politička karijera ==

Obnašao je više dužnosti u politici i izvršnoj vlasti. Bio je predsjednik Općinskog vijeća Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine Prozor (1988. – 1990.), načelnik Stanice javne sigurnosti Rama-Prozor (1990. – 1993.), pomoćnik te zamjenik ministra MUP-a HR HB (1993. – 1995.). Član predsjedništva HDZ-a BiH bio je od 1994. do 1996., član i predsjednik Upravnog odbora HPT-a (1994. – 1998.), zastupnik u Skupštini Hercegovačko-neretvanske županije (1996-1998), član Predsjedništva Matice hrvatske Mostar (2000. – 2002.), ravnatelj [[HABENA|HABENE]] (1995. – 2002.), osnivač Federalne novinske agencije, zamjenik njenog generalnog direktora. Pukovnik je HVO-a. 

== Znanstveni i stručni rad ==
 
Od studentskih dana bavi se snimanjem, zapisivanjem i sakupljanjem usmene književnosti i svih vrsta nematerijalne kulturne baštine. Posebnu pozornost u svojim radovima posvećuje povijesnim predajama koje interpretira u povijesnom kontekstu. Znanstveni interes ogleda se u radovima o fakciji i fikciji u književnosti te ophodima, obredima, vjerovanjima, sujevjerjima, divinacijama u kojima se navode i interpretiraju usmenoknjiževni primjeri koji ih prate. U znanstvenim monografijama i radovima piše o hrvatskoj nematerijalnoj kulturnoj baštini u kontekstu južnoslavenskih i drugih europskih naroda. 
Autor je 11 znanstvenih knjiga te po jednog fakultetskog udžbenika i priručnika. U desetak država objavio je 210 znanstvenih radova, 92 druga rada u časopisima te 104 ostala rada (prikaza, ekspertiza, intervjua, književnih kritika,  popularnih radova &lt;ref&gt; https://www.bib.irb.hr/pretraga?operators=and|21750|text|profile&amp;filterBox=group, CROSBI Hrvatska znanstvena bibliografija, pretraga. Marko Dragić.  &lt;/ref&gt;   Objavio više intervjua u tjednicima &lt;ref&gt;  https://www.ktabkbih.net/hr/intervju/razgovor-s-prof-dr-sc-markom-dragiem/27015 &lt;/ref&gt;, emisija na TV-u &lt;ref&gt; https://www.youtube.com/watch?v=0VwJRsDnlgw. TV Jadran. Osvrt. 15.12.2021. prof. dr. sc. Marko Dragić. &lt;/ref&gt;  Radio postajama &lt;ref&gt;  https://ne-np.facebook.com/RadioMarijaHR/photos/dragi-slu%C5%A1ateljiu-dana%C5%A1njoj-emisiji-govorimo-o-hrvatskim-obi%C4%8Dajima-na-silvestrov/5115607858461981/ Radio Marija Hrvatska, Zagreb. 31.12. 2021. prof. dr. sc. Marko Dragić &quot;Silvestrovo u hrvatskoj tradiciji.&lt;/ref&gt;, TV intervjua &lt;ref&gt;  https://www.youtube.com/watch?v=n5bDFX5zPaY. Naša Tv. S povodom. 10.11.2016. prof. dr. sc. Marko Dragić.&lt;/ref&gt;.  Od 1999. do 2014. bio je urednik u ediciji Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine u sto knjiga (1999. – 2014.). Bio je dugogodišnji član uredništva časopisa &quot;Motrišta&quot;, &quot;Suvremena pitanja&quot; i &quot;Croatica et Slavica Iadertina&quot;.
O njegovim je djelima objavljeno nekoliko znanstvenih i stručnih radova, [[esej]]a, te preko stotinu [[prikaz]]a. Od objavljenih radova u časopisima, 27 se indeksira u SCOPUSU a u WoS-u CC i CCC 33 rada &lt;ref&gt;https://www.bib.irb.hr/pretraga?operators=and|21750|text|profile&amp;filterBox=index, CROSBI indeksiranost. Marko Dragić  &lt;/ref&gt; Citiran je preko 2.800 puta. &lt;ref&gt; https://scholar.google.com/scholar?hl=hr&amp;as_sdt=0%2C5&amp;q=Marko+Dragi%C4%87&amp;btnG= Google scholar Marko Dragić&lt;/ref&gt;

== Mentorstva == 

Profesor je i mentor na poslijediplomskim doktorskim studijima: Hrvatska kultura i civilizacija, te Kroatistika na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu; Humanističke znanosti na Filozofskom fakultetu u Splitu; te Kulture i jezici u kontaktu na Filozofskom fakultetu u Mostaru. Pod njegovim mentorstvom napisano je i obranjeno 647 diplomska i završna rada na filozofskim fakultetima u Splitu i Mostaru, Od toga je na Filozofskom fakultetu u Mostaru od 2002. do 2013. godine 307, a na Filozofskom fakultetu u Splitu od  (prve generacije) 2006. napisano i obranjeno 340 završnih i diplomskih radova.  Na filozofskim fakultetima u Zagrebu, Splitu i Mostaru pod njegovim mentorstvom napisano je i obranjeno 7 doktorskih disertacija. &lt;ref&gt;  https://www.bib.irb.hr/pretraga/?operators=and|21750|text|profile&amp;pub_type=mentorship CROSBI pretraga. Marko Dragić&lt;/ref&gt;

== Odličja i nagrade == 

* Red hrvatskog trolista
* Spomenica domovinske zahvalnosti
* Spomenica domovinskog rata
* Top 20 profesora na fakultetima u akademskoj godini 2013/2014 - po izboru studenata
* Nagrada za izvrsnost u nastavi i radu sa studentima

== Djela ==

# Tradicijske priče iz Zagore. Književni krug Split; Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu. Split 2017. 
# Poetika i povijest hrvatske usmene književnosti (Fakultetski udžbenik), Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Split,  2008.
# Hrvatska književnost katoličke obnove i prvoga prosvjetiteljstva (Hrvatska barokna književnost), Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Split 2006. 
# Usmene epske pjesme iz Neretve kod Konjica (supriređivač s Tomom Anđelićem). Hrvatski leksikografski institut Bosne i Hercegovine. Mostar 2006.
# Hrvatska usmena književnost Bosne i Hercegovine, lirika, epika, retorika, Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine u sto knjiga, knjiga 4, Matica hrvatska i HKD Napredak, Sarajevo, 2006.
# Hrvatska usmena književnost Bosne i Hercegovine, proza, drama i mikrostrukture, Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine u sto knjiga, knjiga 5, Matica hrvatska i HKD Napredak, Sarajevo 2005. 
# Književna i povijesna zbilja (kroatološke teme), HKD Napredak, Split, 2005.
# Od Kozigrada do Zvonigrada (hrvatske povijesne predaje i legende iz Bosne i Hercegovine, Mala nakladna kuća Sv. Jure i Zajednica izdanja ranjeni labud, Baška Voda – Mostar - Zagreb, 2001.
# Deset kamenih mačeva (hrvatske predaje i legende iz Bosne i Hercegovine, Mala nakladna kuća Sv. Jure, Baška Voda,  1999.
# Duša tilu besidila (hrvatske pučke molitvene pjesme iz BiH, Mala nakladna kuća Sv. Jure, Baška Voda, 1997., 
# Zakopano zvono (predaje i legende u Šematizmu fra Petra Bakule, Mala nakladna kuća Sv. Jure, Baška Voda, 1996., (1. izdanje) 1997. 2. izdanje)
# Tuj tunja, tu jabuka (hrvatske narodne pjesme iz Rame), Mala nakladna kuća Sv. Jure, Baška Voda, 1995. 
# Ramo moja (hrvatske narodne pjesme iz Rame), Franjevački samostan Šćit-Rama i Matica hrvatska ogranak Rama-Prozor, Sarajevo, 1992.

== Literatura ==

# Who's in the World 2013., 30 th Edition, A Who's Who in America Publication, New Jersey, U. S. A. 2013.
# WHO IS WHO U HRVATSKOJ, Biografska enciklopedija vodećih žena i muškaraca Hrvatske, Zug, Schweiz, 2011.
# Životopis Marko Dragić Radovi Hrvatskoga društva za znanost i umjetnost, XII-XIII Sarajevo, 2010. – 2011.
# Ko je ko u Bosni i Hercegovini, Tešanj, 2014.
# Mirko Marjanović: Leksikon hrvatskih književnika BiH od najstarijih vremena do danas, Matica hrvatska, Sarajevo, HKD Napredak, Sarajevo, 2001.
# Mirko Marjanović / Ivanka Miličević Capek, Marko Dragić, u: Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine, Hrvatski leksikografski institut Bosne i Hercegovine, 1, Mostar, 2009.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* Sveučilište u Splitu 30.05.2021. Marko Dragić. U susret državnosti Republike Hrvatske.  https://www.unist.hr/novosti/ususret-danu-drzavnosti-republike-hrvatske 
* (Source: ekapija.ba) Marko Dragic, The only BH Scientist in the publication Who’s Who in the World. http://www.sarajevotimes.com/marko-dragic-bh-scientist-publication-whos-world/ 
* Hrvatsko nadzemlje. Splitsko-makarska nadbiskupija. Marko Dragić. Kome treba tradicija? https://www.youtube.com/watch?v=tVtPMqkyVog
* Tribina hrvatskog nadzemlja. Kome treba tradicija? 24. siječnja 2018. https://www.youtube.com/watch?v=NaHYbicTboQ&amp;t=54s
* Vinko Brešić. Ako se po jutru dan poznaje. Vijenac 321. https://www.matica.hr/vijenac/321/ako-se-po-jutru-dan-poznaje-7372/


{{GLAVNIRASPORED:Dragić, Marko}}
[[Kategorija:Hrvatski znanstvenici]]
[[Kategorija:Hrvatski filolozi]]
[[Kategorija:Hrvatski političari]]</text>
      <sha1>4v9lsrnrgt44vg0ddd92vtl416e79m0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zakarpatska oblast</title>
    <ns>0</ns>
    <id>219322</id>
    <revision>
      <id>6432952</id>
      <parentid>6418675</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T17:00:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>YoungstownToast</username>
        <id>234641</id>
      </contributor>
      <comment>([[Commons:Commons:GlobalReplace|GlobalReplace v0.6.5]])</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4461" xml:space="preserve">{{Infookvir ukrajinska oblast
| ime                = Zakarpatska oblast
| izvorno ime        = Закарпатська область
| zastava            = Flag of Zakarpattia Oblast.svg
| grb                = Official coat of arms of Zakarpattia oblast 1990.png
| članak zastava     = 
| članak grb         = 
| jezik              = ukrajinski
| sjedište           = Užgorod
| površina           = 12.777&lt;ref&gt;[http://ukrcensus.gov.ua/eng/results/general/nationality/Zakarpattia/ Etnički sastav Zakarpatske oblasti prema službenome popisu stanovništava iz 2001. godine]&lt;/ref&gt;
| stanovništvo       = 1.254.614
| godina             = 2001.
| gustoća            = 98
| osnovana           = 22 siječnja 1946.
| rajon              = 13
| grad               = 5
| grad1              = 11
| grad2              = 19
| naselje            = 579
| web                = 	www.carpathia.gov.ua
| karta              = Map of Ukraine political simple Oblast Transkarpatien.png
}}
'''Zakarpatska oblast''' administrativna je [[Oblasti Ukrajine|oblast]] koja se nalazi se u zapadnoj [[Ukrajina|Ukrajini]]. Upravno središte oblasti je grad [[Užgorod]].

==Ime==
Oblast se također naziva i  '''Transkarpatska oblast''', '''Transkarpatija''', '''Zakarpatija''', ili povijesno  '''Podkarpatski Rus''''.
Nazivi Zakarpatska oblasti na drugim jezicima

* [[ukrajinski]]: '''Закарпатська область''', prevedeno: ''Zakarpats’ka oblast’''.
* [[rusinski]]: '''Подкарпатьска област''', prevedeno: ''Podkarpat’ska oblast''.
* [[mađarski]]: '''Kárpátontúli terület''', '''Kárpátalja'''
* [[slovački]]: '''Zakarpatská oblasť'''
* [[rumunjski]]: '''Regiunea Transcarpaţia'''

==Zemljopis==
Zakarpatska oblast ima ukupnu površinu 12.777 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; i nalazi se na obroncima [[Karpati|Karpata]] u zapadnoj Ukrajini.&lt;ref name=&quot;oblast-council&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.carpathia.gov.ua/ua/29.htm |title=Geography |accessdate=2007-11-18 |work=Zakarpattia Oblast Council |language=uk|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090430111459/http://www.carpathia.gov.ua/ua/29.htm |archivedate=30. travnja 2009.}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Subcarpathia Ukraine districts en.svg|mini|lijevo|180px|Administrativna podjela Zakarpatske oblasti]]

Oblast graniči s [[Poljska|Poljskom]], [[Slovačka|Slovačkom]], [[Mađarska|Mađarskom]] i [[Rumunjska|Rumunjskom]]. Na zapadu graniči sa slovačkim krajevima [[Prešovský kraj|Prešovskog]] i [[Košický kraj|Košickog kraja]] te mađarskim županijama [[Boršod-abaújsko-zemplénska županija|Boršod-abaújsko-zemplénskoj]] i [[Szabolčko-szatmársko-bereška županija|Szabolčko-szatmársko-bereškoj]], na jugu graniči s rumunjskim županijama [[Satu Mare (županija)|Satu Mare]] i [[Maramureş (županija)|Maramureş ]], na istoku i sjeveroistoku graniči s ukrajinskim oblastima [[Ivano-Frankovska oblast|Ivano-Frankovska]] i [[Lavovska oblast]] te s poljskim [[Južnokarpatsko Vojvodstvo|Južnokarpatskim Vojvodstvom]].

Najveće jezero u oblasti je [[Sinevir]].

== Administrativna podjela ==
Zakarpatska oblast dijeli se na 13 rajona i na pet gradskih općina, postoji ukupno sedam gradova, 19 malih gradova i više od 579 naselja.

==Stanovništvo==
Prema službenome popisu stanovništva iz [[2001.]] godine u Zakarpatskoj oblasti živi 1.254.614 stanovnika.

Većinsko stanovništvo su [[Ukrajinci]] kojih ima 80,5 %, postoje i brojne druge manjine od njih najviše je [[Mađari|Mađara]] 12,1 %, [[Rumunji|Rumunja]] 2,6 %, [[Rusi|Rusa]] 2,5 %, [[Romi|Roma]] 1,1 %, [[Slovaci|Slovaka]] 0,5 % i [[Nijemci|Nijemaca]] 0,3 %. Ukrajinska vlast ne priznaje [[Rusini|Rusine]] kao zasebnu manjinu već ih smatra da pripadaju ukrajinskom etničkom zajednicom. Oko 10.100 osoba (0,8 %) izjasnilo se kao Rusini prema zadnjem popisu stanovništva.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://ukrcensus.gov.ua/results/general/nationality/zakarpatia/ |title=General results of the census / National composition of population / Zakarpattia region |accessdate=2007-06-03 |language=uk|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090430050457/http://ukrcensus.gov.ua/results/general/nationality/zakarpatia/ |archivedate=30. travnja 2009.}}&lt;/ref&gt;

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
* [http://www.carpathia.gov.ua/ Službena stranica oblasti]

===Ostali projekti===
{{WProjekti
|commonscat= Zakarpattia Oblast
|commonscathr= Zakarpatska oblast
}}

{{Oblasti u Ukrajini}}
[[Kategorija:Oblasti u Ukrajini]]</text>
      <sha1>04l46isl2p5kadjms4lezp3kjgrhv2i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dodatak:Popis poznatih osoba iz Splita</title>
    <ns>102</ns>
    <id>228889</id>
    <revision>
      <id>6433165</id>
      <parentid>6330589</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T10:03:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>213.149.62.18</ip>
      </contributor>
      <comment>lijepe</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17901" xml:space="preserve">
Ovdje ulaze osobe koje su rođene i/ili su djelovale u [[Split|Splitu]].
[[Slika:Poznati Splićani 1.jpg|300px|desno|mini|Marko Marulić, Vid Morpurgo, Natko Nodilo, Ante Trumbić, Ivo Tijardović i Emanuel Vidović]]
== Znanstvenici ==

*[[Vicko Andrić]] (1793.-1866.), arhitekt i konzervator
*[[Julije Bajamonti]] (1744.-1800.), liječnik, književnik, filozof, skladatelj, povjesničar i enciklopedist
*don [[Frane Bulić]] (1846.-1934.), arheolog, povjesničar i konzervator
*[[Nenad Cambi]] (* 1937.), arheolog i plivač
*[[Francesco Carrara]] (1812.-1854.), arheolog i konzervator
*[[Nikola Cindro (fizičar)|Nikola Cindro]] (1931.-2001.), fizičar
*[[Stjepan Gunjača]] (1909.-1981.), arheolog
*[[Ljubo Karaman]] (1886.-1971.), povjesničar umjetnosti i konzervator
*[[Adolfo Mussafia]] (1835.-1905.), filolog
*[[Natko Nodilo]] (1834.-1912.), povjesničar, političar i publicist
*[[Kruno Prijatelj]] (1922.-1998.), povjesničar umjetnosti
*[[Miroslav Radman]] (* 1944.), biolog, član Francuske akademije znanosti i Europske akademije znanosti i umjetnosti
*[[Lovro Grizogono]] (1590.-1650.), najveći hrvatski mariolog
*[[Ivan Ureman]] (Vreman) (1583.-1621.),  hrvatski isusovac, misionar, matematičar, astronom, zemljopisac, pionir hrv. kartografije

== Privrednici ==
*[[Daniel Rodriga]] (16. st.), poduzetnik židovskog podrijetla, organizator splitske skale s lazaretom&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|title=Rodriga, Daniel {{!}} Hrvatska enciklopedija|url=http://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=53170}}&lt;/ref&gt;
*[[August Höfling]], pokretač cementne industrije 
*[[Marino Bettiza]], organizator cementne industrije (Gilardi i Bettiza)
*[[Emil Stock]] (1868.-1951.), poduzetnik, građevinski inženjer, proizvođač alkoholnih pića (''[[Stock]]'')&lt;ref name=&quot;Bašić&quot;&gt;Želimir Bašić: [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20030308/feljton01.asp Prva tvornica &quot;Stock&quot; bila je u Splitu], podlistak Iz prošlosti dalmatinske proizvodnje jakih alkoholnih pića (10), 8. ožujka 2003.&lt;/ref&gt;
*[[Vid Morpurgo]] (1838.-1911.), poduzetnik, proizvođač opeka i alkoholnih pića, tiskar, nakladnik i jedan od osnivača &quot;Prve pučke dalmatinske banke&quot;.
*[[Emil Tedeschi]] (* 1967.), poduzetnik, osnivač i vlasnik [[Atlantic Grupa|Atlantic Grupe]].

== Političari i državnici ==
*[[Dioklecijan]] (245.-316.), rimski car
*[[Julije Nepot]] (o. 430.-480.), zapadnorimski car 
*[[Glicerije]] (o. 420.-iza 480.), zapadnorimski car, salonitanski biskup
*[[Marcelin]], zapovjednik Ilirika
*[[Sever Veliki]] (7. st.), vođa salonitanskih doseljenika u Split
*[[Antonio Bajamonti]] (1822.-1891.), općinski načelnik u Splitu i zastupnik u Dalmatinskom saboru
*[[Gajo Filomen Bulat|Gajo Bulat]] (1836.-1900.), odvjetnik, općinski načelnik u Splitu, zastupnik u Dalmatinskom saboru i bečkom Carevinskom vijeću
*[[Vicko Mihaljević]] (1861.-1911.), odvjetnik i hrv. pjesnik, načelnik Splita (''dotur Vice'' iz ''[[Velo misto|Velog mista]]''
*[[Ivo Tartaglia]] (1880.-1949.), odvjetnik, gradonačelnik, ban Primorske banovine, publicist i slikar
*[[Ante Trumbić]] (1864.-1938.), odvjetnik, hrvatski političar, prvi ministar vanjskih poslova kraljevine SHS, gradonačelnik Splita
*[[Lav Znidarčić]] (1918.-2001.), odvjetnik, tajnik Velikoga križarskog bratstva
*[[Vicko Krstulović]] (1905.-1988.), radnik, predsjednik Prezidija Sabora Narodne Republike Hrvatske
*[[Jakša Miličić]] (* 1926.), arhitekt, sveučilišni profesor, gradonačelnik Splita
*[[Ivo Sanader]] (* 1953.), političar, osmi [[predsjednik Vlade Republike Hrvatske|predsjednik Vlade Republike Hrvatske]].
*[[Miro Kovač]] (* 1968.), diplomat i političar, ministar vanjskih poslova.
*[[Ranko Ostojić]] (* 1962.), političar, ministar unutarnjih poslova.
*[[Neven Mimica]] (* 1953.), ekonomist, diplomat i političar, član [[Europska komisija|Europske komisije]] 
*[[Mirando Mrsić]] (* 1959.), liječnik i političar, ministar rada i mirovinskog sustava
*[[Bruna Esih]] (* 1975.), hrvatska znanstvenica i političarka

[[Popis poznatih splitskih političara|Više...]]

== Biskupi, nadbiskupi, svećenici ==
*[[Sveti Dujam]] († 304.), salonitanski biskup i svetac zaštitinik Splita
*[[Lovro Dalmatinac]] († 1099.), splitski nadbiskup
*[[Toma Arhiđakon]] (o. 1200.-1268.), izabrani splitski nadbiskup i kroničar 
*[[Rogerije iz Apulije]] (o. 1200.-1266.), splitski nadbiskup i kroničar
*[[Marin a Cutheis]] (14./15. st.), splitski nadbiskup i kroničar
*[[Markantun de Dominis]] (1560.-1624.), splitski nadbiskup, znanstvenik
*[[Stjepan I. Cosmi|Stefano Cosmi]] (1629.-1707.), splitski nadbiskup, dobročinitelj
*[[Lino Maupas]] (1866.-1924.), franjevac, kandidat za blaženika
* don [[Ivan Cvitanović]] (1932.-1996.), svećenik, publicist

== Ratnici i revolucionari ==

* [[Ivan Alberti]] († 1596.), protuturski ratnik
* [[Janko Alberti]] (prije 1430.-1493.), ratnik i vojskovođa
* [[Vlado Bagat]] (1915.-1944.), političar, antifašistički borac i [[narodni heroj Jugoslavije]]
* [[Anka Berus]] (1903.-1991.), političarka, antifašistički borac i narodna heroina Jugoslavije
* [[Nikola Cindro (ratnik)|Nikola Cindro]] († 1596.), protuturski ratnik
* [[Vinko Paić-Ožić]] (1912.-1941.), antifašistički borac, narodni heroj Jugoslavije

== Prosvjeta ==
*[[Luka Karaman]] (1855.-1930.), učitelj, reformator školstva, pedagog, školski inspektor i referent školske higijene &lt;ref&gt;(nje.) [http://www.biographien.ac.at/oebl/oebl_K/Karaman_Luka_1855_1930.xml Karaman, Luka (1855-1930), Lehrer, Schulreformer und Holzfachmann] ÖBL 1815-1950, sv. 3 (Lfg. 13, 1963), str. 231&lt;/ref&gt;

== Kultura ==
=== Kulturni djelatnici ===
*[[Lav Znidarčić]]
=== Književnici (pisci, pjesnici, esejisti, publicisti...)  ===
{| cellpadding=12
| valign=top |
*[[Josip Barač]] (1871.-1939.), filolog, književnik, prevoditelj, političar, publicist
*[[Frano Baras]] (* 1931.), publicist i profesor
*[[Renato Baretić]] (* 1963.), novinar i književnik
*[[Milan Begović]] (1876.-1948.), književnik, kazališni djelatnik, prevoditelj
*[[Enzo Bettiza]] (1927.-2017.), novinar, književnik,, političar
*[[Milorad Bibić|Milorad Bibić &quot;Mosor&quot;]] (1952.-2012.), novinar i pisac
*[[Luka Botić]] (1830.-1863.), književnik, političar i [[botanika|botaničar]]
*[[Iris C. de Corbavia]] (* 1954.), književnica
*[[Jakša Fiamengo]] (1946.-2018.), književnik, novinar
*[[Željana Giljanović]], spisateljica
*[[Ivo Giunio]], bilježnik, javni radnik, novinski urednik &lt;ref name=&quot;hungaricana&quot;&gt;Hamdija Hajdarhodžić - Rafo Arneri - Hrvoje Morović - Marija Nemec: ''Korespondencija Frana Supila iz perioda 1891. - 1914.'', [https://library.hungaricana.hu/hu/view/CroatianStateArchives_AV_III_06_1963/?pg=45&amp;layout=s Könyvtár - Hungaricana] ''Arhivski vjesnik 6. (Zagreb, 1963.)'', str. 43.-44. Pristupljeno 5. studenoga 2016.&lt;/ref&gt;
*[[Živko Jeličić]] (1920.-1995.), književnik, romanopisac, esejist i scenarist
*[[Josip Jović (novinar)|Josip Jović]] (* 1950.), novinar i publicist
| valign=top |
| valign=top |
*[[Jerolim Kavanjin]] (1641.-1714.), pjesnik i novelist
*[[Duško Kečkemet]] (1923.-2020.), publicist i sveučilišni profesor
*[[Anatolij Kudrjavcev]] (1930.-2008.), kazališni kritičar i sveučilišni profesor
*[[Joško Kulušić]], novinar
*[[Ante Kuzmanić]] (1807.-1879.), liječnik, novinar i publicist
*[[Jadran Marinković]] (* 1953.), novinar
*[[Tonči Petrasov Marović]] (1934.-1991.), pjesnik
*[[Marko Marulić]] (1450.-1524.), književnik, &quot;otac hrvatske književnosti&quot;
*[[Vid Morpurgo]] (1838.-1911.), publicist i knjižar&lt;ref name=&quot;Bašić&quot;/&gt;
*[[Robert Pauletić]] (* 1965.), pisac i kvizaški šampion
*[[Jurica Pavičić]], filmski kritičar, pisac, sveučilišni profesor
*[[Goran Pelaić]], novinar i publicist
*[[Momčilo Popadić]] (1947.-1990.), pjesnik i novinar
| valign=top |
*[[Bogdan Radica]] (1904.-1993.), publicist, esejist, kritičar, povjesničar, diplomat
*[[Miljenko Smoje]] (1923.-1995.), novinar i pisac
*[[Toma Arhiđakon]] (o. 1200.-1268.), izabrani splitski nadbiskup i kroničar
*[[Ante Tomić (novinar)|Ante Tomić]] (* 1970.), književnik i novinar
*[[Marko Uvodić Splićanin]] (1877.-1947.), književnik
*[[Mladen Vušković]], filmski kritičar
*[[Igor Zidić]] (* 1939.), povjesničar umjetnost, pjesnik i esejist
*[[Tomislav Zuppa]] (1906.-1980.), pjesnik
*[[Vjeran Zuppa]] (* 1940.), dramaturg, kazališni teoretičar i pjesnik
|}

===Likovni umjetnici===
*[[Valentino Bilić Prcić]] (* 1967.), fotograf
*[[Andrija Buvina]] (13. st.), kipar, drvorezbar, slikar
*[[Josip Botteri-Dini]], slikar
*[[Jagoda Buić]], slikarica, kiparica
*[[Petar Grimani]], slikar, kipar
*[[Kažimir Hraste]] (* 1954.), kipar
*[[Stipe Ivanišević]], slikar
*[[Fjodor Klarić|Fjodor &quot;Feđa&quot; Klarić]] (* 1946.), fotograf
*[[Kuzma Kovačić]] (* 1952.), kipar
*[[Vasko Lipovac]] (1931.-2006.), slikar, kipar, grafičar
*[[Ivan Meštrović]] (1883.-1962.), kipar
*[[Ivan Mirković]], slikar
*[[Jerolim Miše]] (1890.-1970.), slikar
*[[Ivan Rendić]] (1849.-1932.), kipar
*[[Toma Rosandić]] (1878.-1958.), kipar
*[[Matko Trebotić]] (* 1935.), slikar
*[[Emanuel Vidović]] (1870.-1953.), slikar
*[[Vjekoslav Ivanišević, arhitekt|Vjekoslav Ivanišević]] (1847.-1918.), arhitekt

===Dramski umjetnici (glumci, redatelji, filmaši...)===
&lt;!-- ostaviti 5-10 najpoznatijih, ostale pod donji članak --&gt;
{|cellpadding=12
| valign=top |
*[[Ena Begović]] (1960.-2000.), glumica
*[[Mia Begović]] (* 1963.), glumica
*[[Arijana Čulina]] (* 1965.), glumica
*[[Boris Dvornik]] (1939.-2008.), kazališni i filmski glumac, redatelj, scenarist
*[[Josip Genda]] (1943.-2006.), glumac
*[[Nives Ivanković]] (* 1967.), glumica
*[[Josip Karaman]] (1864.-1921.), filmski poduzetnik i snimatelj
*[[Asja Kisić]] (1914.-1996.), glumica
*[[Branko Kovačić]], glumac
*[[Zdravka Krstulović]] (1940.-2003.), glumica
*[[Anatolij Kudrjavcev]] (1930.-2008.), teatrolog, sveučilišni profesor, književnik i dugogodišnji kazališni kritičar
| valign=top |
*[[Edita Majić]] (* 1970.), glumica
*[[Ivo Marjanović]], glumac
*[[Vinko Mihanović]], glumac
*[[Zoja Odak]] (1947.-2020.), glumica
*[[Arsen Anton Ostojić]] (* 1965.), redatelj i scenarist
*[[Vlatko Perković]], redatelj
*[[Milka Podrug Kokotović]], glumica
*[[Žarko Radić]], glumac
*[[Jakov Sedlar]] (* 1952.), redatelj
*[[Ognjen Sviličić]] (* 1971.), redatelj
*[[Milan Štrljić]] (* 1952.), glumac, redatelj
|}
*[[Popis poznatih splitskih dramskih umjetnika|Više...]]

=== Glazba ===
==== Skladatelji i izvođači ====
{| cellpadding=12
| valign=top |
*[[Silvije Bombardelli]] (1916.-2002.), skladatelj i dirigent
* Andrica Dumanić, sopran
* Paško Duplančić, bas
*[[Jakov Gotovac]] (1895.-1982.), skladatelj i dirigent
*[[Josip Hatze]] (1879.-1959.), skladatelj i zborovođa
* Ante Jelaska, tenor
* Ratomir Kliškić, bariton
* Albin Kokeza, bariton
* Zlatko Kokeza, bariton
* Vid Kuzmanić, dirigent
| valign=top |
* Vinko Lesić, dirigent i skladatelj
*[[Ivan Lukačić]] (o. 1575.-1648.), skladatelj, dirigent i orguljaš
*[[Noe Matošić]], tenor
* Gertruda Munitić, sopran
*[[Boris Papandopulo]] (1906.-1991.), skladatelj i dirigent
*[[Ivo Parać]] (1890.-1954.), skladatelj i pjesnik
* Alma Peranić, sopran
*[[Ljubo Stipišić|Ljubo Stipišić Delmata]] (1938.-2011.), melograf, aranžer, skladatelj, dirigent, etnomuzikolog i voditelj 
*[[Dragutin Savin]], skladatelj i dirigent
*[[Franz von Suppè]] (1819.-1895.), skladatelj, otac [[Beč|bečke]] [[opereta|operete]]
| valign=top |
* Vlado Sunko, dirigent i skladatelj
* Božena Svalina, sopran
* Ljubo Šegvić, bas
*[[Duško Tambača]] (* 1946.), skladatelj, etnomuzikolog i voditelj klapa
*[[Ivo Tijardović]] (1895.-1976.), skladatelj
* Ante Marušić, bariton
* Josip Veršić, dirigent
* Jakov Voltolini, dirigent
* Loris Voltolini, dirigent
*[[Marko Vušković]], bas-bariton
|}
==== Popularna glazba ====
&lt;!-- ostaviti 5-10 najpoznatijih i &quot;najvećih&quot; imena, ostale pod donji članak --&gt;
====Zabavna glazba i &quot;lake note&quot;====
{| cellpadding=12
| valign=top |
*[[Lidija Bačić]], pjevačica
*lea b, pjevačica
*[[Marijan Ban]], skladatelj i pjevač
*[[Joško Banov]], skladatelj i diriget
*[[Đurđica Barlović]] (1950.-1992.), pjevačica
*[[Ivica Bašić]], skladatelj i dirigent
*[[Toma Bebić]] (1935.-1990.), pjevač, književnik, umjetnik
*[[Neno Belan]], pjevač (Đavoli)
*[[Maja Blagdan|cvita b]], pjevačica
*[[Meri Cetinić]], kantautorica
| valign=top |
*[[Oliver Dragojević]], pjevač
*[[Doris Dragović]], pjevačica
*[[Dino Dvornik]], pjevač
*[[Dean Dvornik]], pjevač
*[[Petar Grašo]], pjevač zabavne glazbe
*[[Zlatan Stipišić|Zlatan Stipišić - Gibonni]], skladatelj i pjevač
*[[Giuliano]], pjevač
*[[Tonči Huljić]], skladatelj (Magazin)
*[[Matko Jelavić]], pjevač
*[[Goran Karan]], pjevač
| valign=top |
*[[Zorica Kondža]], pjevačica
*[[Saša Lukić]], skladatelj
*[[Danijela Martinović]], pjevačica
*[[Tonči Papić]], skladatelj i pijanist
*[[Helena Papić]], skladateljica
*[[Ernest Pelaić]], skladatelj
*[[Đorđi Peruzović]], pjevač 
*[[Hari Rončević]], kantautor
*[[Jelena Rozga]],pjevačica
*[[Zdenko Runjić]], skladatelj
*[[Tedi Spalato]], pjevač
| valign=top |
*[[Anđelko &quot;Đeki&quot; Srbljenović|laura &quot;Đeki&quot;]], skladatelj i dirigent
*[[Jasmin Stavros]], pjevač
*[[Maruška Šinković-Kalogjera]], pjevačica
*[[Andrea Šušnjara]], pjevačica
*[[Vojko Vrućina]], [[reper]] i producent
*[[Severina Vučković]], pop pjevačica i glumica
*[[Dražen Zečić]], tekstopisac i pjevač
|}

*[[Popis poznatih splitskih zabavnih glazbenika|Više...]]

==== Glazbeni sastavi ====
Abecedno:
{| cellpadding=12
| valign=top |
* [[Black Coffee]]
* [[Dječaci]]
* [[Daleka obala]]
* [[Đavoli (glazbeni sastav)|Đavoli]]
* [[Delfini (glazbeni sastav)|Delfini]]
| valign=top |
* [[Đubrivo]] 
* [[Feeling]] &lt;ref&gt;[[Giuliano]]v prvi sastav-&lt;/ref&gt;
* [[Kuzma &amp; Shaka Zulu]]
* [[Magazin (sastav)|Magazin]] &lt;ref&gt;I pod imenima Mladi batali, Dalmatinski magazin.&lt;/ref&gt;
* [[Metak (glazbeni sastav)|Metak]]
| valign=top |
* [[More (glazbeni sastav)|More]]
* [[Osmi putnik (sastav)|Osmi putnik]]
* [[The Beat Fleet|TBF]] 
* [[The Obala]]
* [[Tutti Frutti Band]]
| valign=top |
* [[Zinedin Zidan]]
* [[Živo blato (glazbeni sastav)|Živo blato]]
|}

== Športaši ==
&lt;!-- ostavljati ovdje samo najveća imena u sportu, 5-10 najpoznatijih iz svakog športa, ostale, ali samo velika imena pod donji članak --&gt;
====Nogomet====
{| cellpadding=12
| valign=top |
*[[Stjepan Andrijašević]] (* 1967.)
*[[Andrija Anković]] (1937.-1980.) (zlato OI)
*[[Aljoša Asanović]] (* 1965.)
*[[Vladimir Beara]] (1928.-2014.)
*[[Zvonko Bego]] (1940.-2018.) (zlato OI)
*[[Slaven Bilić]]  (* 1968.)
*[[Luka Bonačić]] (* 1955.)
*[[Ivan Buljan]] (* 1949.)
*[[Tomislav Erceg]] (* 1971.)
*[[Davor Grčić]] (1930.-2012.)
| valign=top |
*[[Lenko Grčić]] (1925.-1999.)
*[[Ivan Gudelj]] (* 1960.)
*[[Dragan Holcer]] (1945.-2015.)
*[[Tomislav Ivić]] (1933.-2011.)
*[[Jurica Jerković]] (1950.-2019.)
*[[Fabjan Kaliterna]] (1886.-1952.)
*[[Luka Kaliterna]] (1893.-1984.)
*[[Ivan Katalinić]] (* 1951.)
*[[Vladimir Kragić]]
*[[Ivan Leko (nogometaš)|Ivan Leko]] (* 1978.)
| valign=top |
*[[Frane Matošić]] (1918.-2007.)
*[[Ivica Mornar]] (* 1974.)
*[[Dražen Mužinić]] (* 1953.)
*[[Pero Nadoveza]] (* 1942.)
*[[Stipe Pletikosa]] (* 1979.)
*[[Luka Peruzović]] (* 1952.)
*[[Nenad Pralija]] (* 1970.)
*[[Ivica Šurjak]] (* 1953.)
*[[Igor Štimac]] (* 1967.)
*[[Igor Tudor]] (* 1978.)
| valign=top |
*[[Goran Vučević]] (* 1971.)
*[[Zlatko Vujović]] (* 1958.)
*[[Bernard Vukas]] (1927.-1983.)
*[[Zoran Vulić]] (* 1961.)
*[[Ante Žanetić]] (1936.-2014.) (zlato OI)
*[[Slaviša Žungul]] (* 1954.)
| valign=top |
|}

====Košarka====
{| cellpadding=12
| valign=top |
*[[Željko Jerkov]] (* 1953.) (zlato OI)
*[[Duje Krstulović]] (* 1953.) (zlato OI)
*[[Toni Kukoč]] (* 1968.)
*[[Veljko Mršić]] (* 1971.)
*[[Velimir Perasović]] (* 1965.)
*[[Dino Rađa]] (* 1967.)
*[[Branko Radović]] (1933.-1993.)
*[[Petar Skansi]]  (* 1943.)
| valign=top |
*[[Damir Šolman]]  (* 1949.)
*[[Bruno Šundov]] (* 1980.)
*[[Žan Tabak]] (* 1970.)
*[[Damir Tvrdić]] (* 1968.)
*[[Ratomir Tvrdić]] (* 1943.)
*[[Roko Leni Ukić]] (* 1984.)
*[[Nikola Vujčić (košarkaš)|Nikola Vujčić]] (* 1978.)
*[[Andrija Žižić]] (* 1980.)
|}

==== Ostali športovi====
{| cellpadding=12
| valign=top |
*'''rukomet'''
*[[Ivano Balić]] (* 1979.)
*[[Jakov Gojun]]
*[[Nataša Kolega]]
*[[Petar Metličić]] (*1976.)
*[[Dragica Palaversa Mijač]] (1953.-2014.)
*[[Tonći Peribonio]]
*[[Vatromir Srhoj]]
*[[Drago Vuković]]
| valign=top |
*'''tenis'''
*[[Mario Ančić]] (* 1984.)
*[[Goran Ivanišević]] (* 1971.)
*[[Željko Franulović]] (* 1947.)
*[[Nikola Pilić]] (* 1939.)
*
| valign=top |
*'''atletika'''
*[[Ante Ružić - Baćo]]
*[[Blanka Vlašić]] (* 1983.)


*
*'''borilački športovi'''
*[[Branko Cikatić]]
*[[Mate Parlov]] (zlato OI)
*[[Ana Zaninović]] (* 1987.)
*[[Lucija Zaninović]] (* 1987.)
*
| valign=top |
*'''plivanje'''
*[[Đurđica Bjedov]] (zlato OI)
*[[Duje Draganja]] 
*[[Veljko Rogošić]]
*
*
*

*
*'''vaterpolo'''
*[[Milivoj Bebić]] (* 1959.) (zlato OI)
*[[Mislav Bezmalinović]] (zlato OI)
*[[Ivo Cipci]]
*[[Deni Lušić]] (zlato OI)
*[[Miro Mihovilović]]
*[[Renco Posinković]] (zlato OI)
*[[Ratko Rudić]] (zlato OI)
*[[Ivo Trumbić]] (zlato OI)
*
| valign=top |
*'''veslanje'''
*[[Duje Bonačić]] (zlato OI)
*[[Zlatko Celent]]
*[[Duško Mrduljaš]]
*[[Siniša Skelin]]
*[[Nikša Skelin]]
*[[Petar Šegvić]] (zlato OI)
*[[Mate Trojanović]] (zlato OI)
*[[Velimir Valenta]] (zlato OI)
*
*
*
*
|}
[[Popis poznatih splitskih športaša|Više...]]

=Ostali=
*[[Krešo Bengalka]] (1986), [[rap]] glazbenik
* [[Ivo Sivo]] (1984), [[rap]] glazbenik

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.lovrinac.hr/index.php/grl/memo Groblje Lovrinac - Pro Memoria]

[[Kategorija:Životopisi, Split|#]]
[[Kategorija:Popisi poznatih osoba|Split]]</text>
      <sha1>nhx8j5z0c5xw7ckmxdpxrvg7fszivd9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433188</id>
      <parentid>6433165</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T10:55:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/213.149.62.18|213.149.62.18]] ([[User talk:213.149.62.18|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Croxyz|Croxyz]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17891" xml:space="preserve">
Ovdje ulaze osobe koje su rođene i/ili su djelovale u [[Split|Splitu]].
[[Slika:Poznati Splićani 1.jpg|300px|desno|mini|Marko Marulić, Vid Morpurgo, Natko Nodilo, Ante Trumbić, Ivo Tijardović i Emanuel Vidović]]
== Znanstvenici ==

*[[Vicko Andrić]] (1793.-1866.), arhitekt i konzervator
*[[Julije Bajamonti]] (1744.-1800.), liječnik, književnik, filozof, skladatelj, povjesničar i enciklopedist
*don [[Frane Bulić]] (1846.-1934.), arheolog, povjesničar i konzervator
*[[Nenad Cambi]] (* 1937.), arheolog i plivač
*[[Francesco Carrara]] (1812.-1854.), arheolog i konzervator
*[[Nikola Cindro (fizičar)|Nikola Cindro]] (1931.-2001.), fizičar
*[[Stjepan Gunjača]] (1909.-1981.), arheolog
*[[Ljubo Karaman]] (1886.-1971.), povjesničar umjetnosti i konzervator
*[[Adolfo Mussafia]] (1835.-1905.), filolog
*[[Natko Nodilo]] (1834.-1912.), povjesničar, političar i publicist
*[[Kruno Prijatelj]] (1922.-1998.), povjesničar umjetnosti
*[[Miroslav Radman]] (* 1944.), biolog, član Francuske akademije znanosti i Europske akademije znanosti i umjetnosti
*[[Lovro Grizogono]] (1590.-1650.), najveći hrvatski mariolog
*[[Ivan Ureman]] (Vreman) (1583.-1621.),  hrvatski isusovac, misionar, matematičar, astronom, zemljopisac, pionir hrv. kartografije

== Privrednici ==
*[[Daniel Rodriga]] (16. st.), poduzetnik židovskog podrijetla, organizator splitske skale s lazaretom&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|title=Rodriga, Daniel {{!}} Hrvatska enciklopedija|url=http://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=53170}}&lt;/ref&gt;
*[[August Höfling]], pokretač cementne industrije 
*[[Marino Bettiza]], organizator cementne industrije (Gilardi i Bettiza)
*[[Emil Stock]] (1868.-1951.), poduzetnik, građevinski inženjer, proizvođač alkoholnih pića (''[[Stock]]'')&lt;ref name=&quot;Bašić&quot;&gt;Želimir Bašić: [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20030308/feljton01.asp Prva tvornica &quot;Stock&quot; bila je u Splitu], podlistak Iz prošlosti dalmatinske proizvodnje jakih alkoholnih pića (10), 8. ožujka 2003.&lt;/ref&gt;
*[[Vid Morpurgo]] (1838.-1911.), poduzetnik, proizvođač opeka i alkoholnih pića, tiskar, nakladnik i jedan od osnivača &quot;Prve pučke dalmatinske banke&quot;.
*[[Emil Tedeschi]] (* 1967.), poduzetnik, osnivač i vlasnik [[Atlantic Grupa|Atlantic Grupe]].

== Političari i državnici ==
*[[Dioklecijan]] (245.-316.), rimski car
*[[Julije Nepot]] (o. 430.-480.), zapadnorimski car 
*[[Glicerije]] (o. 420.-iza 480.), zapadnorimski car, salonitanski biskup
*[[Marcelin]], zapovjednik Ilirika
*[[Sever Veliki]] (7. st.), vođa salonitanskih doseljenika u Split
*[[Antonio Bajamonti]] (1822.-1891.), općinski načelnik u Splitu i zastupnik u Dalmatinskom saboru
*[[Gajo Filomen Bulat|Gajo Bulat]] (1836.-1900.), odvjetnik, općinski načelnik u Splitu, zastupnik u Dalmatinskom saboru i bečkom Carevinskom vijeću
*[[Vicko Mihaljević]] (1861.-1911.), odvjetnik i hrv. pjesnik, načelnik Splita (''dotur Vice'' iz ''[[Velo misto|Velog mista]]''
*[[Ivo Tartaglia]] (1880.-1949.), odvjetnik, gradonačelnik, ban Primorske banovine, publicist i slikar
*[[Ante Trumbić]] (1864.-1938.), odvjetnik, hrvatski političar, prvi ministar vanjskih poslova kraljevine SHS, gradonačelnik Splita
*[[Lav Znidarčić]] (1918.-2001.), odvjetnik, tajnik Velikoga križarskog bratstva
*[[Vicko Krstulović]] (1905.-1988.), radnik, predsjednik Prezidija Sabora Narodne Republike Hrvatske
*[[Jakša Miličić]] (* 1926.), arhitekt, sveučilišni profesor, gradonačelnik Splita
*[[Ivo Sanader]] (* 1953.), političar, osmi [[predsjednik Vlade Republike Hrvatske|predsjednik Vlade Republike Hrvatske]].
*[[Miro Kovač]] (* 1968.), diplomat i političar, ministar vanjskih poslova.
*[[Ranko Ostojić]] (* 1962.), političar, ministar unutarnjih poslova.
*[[Neven Mimica]] (* 1953.), ekonomist, diplomat i političar, član [[Europska komisija|Europske komisije]] 
*[[Mirando Mrsić]] (* 1959.), liječnik i političar, ministar rada i mirovinskog sustava
*[[Bruna Esih]] (* 1975.), hrvatska znanstvenica i političarka

[[Popis poznatih splitskih političara|Više...]]

== Biskupi, nadbiskupi, svećenici ==
*[[Sveti Dujam]] († 304.), salonitanski biskup i svetac zaštitinik Splita
*[[Lovro Dalmatinac]] († 1099.), splitski nadbiskup
*[[Toma Arhiđakon]] (o. 1200.-1268.), izabrani splitski nadbiskup i kroničar 
*[[Rogerije iz Apulije]] (o. 1200.-1266.), splitski nadbiskup i kroničar
*[[Marin a Cutheis]] (14./15. st.), splitski nadbiskup i kroničar
*[[Markantun de Dominis]] (1560.-1624.), splitski nadbiskup, znanstvenik
*[[Stjepan I. Cosmi|Stefano Cosmi]] (1629.-1707.), splitski nadbiskup, dobročinitelj
*[[Lino Maupas]] (1866.-1924.), franjevac, kandidat za blaženika
* don [[Ivan Cvitanović]] (1932.-1996.), svećenik, publicist

== Ratnici i revolucionari ==

* [[Ivan Alberti]] († 1596.), protuturski ratnik
* [[Janko Alberti]] (prije 1430.-1493.), ratnik i vojskovođa
* [[Vlado Bagat]] (1915.-1944.), političar, antifašistički borac i [[narodni heroj Jugoslavije]]
* [[Anka Berus]] (1903.-1991.), političarka, antifašistički borac i narodna heroina Jugoslavije
* [[Nikola Cindro (ratnik)|Nikola Cindro]] († 1596.), protuturski ratnik
* [[Vinko Paić-Ožić]] (1912.-1941.), antifašistički borac, narodni heroj Jugoslavije

== Prosvjeta ==
*[[Luka Karaman]] (1855.-1930.), učitelj, reformator školstva, pedagog, školski inspektor i referent školske higijene &lt;ref&gt;(nje.) [http://www.biographien.ac.at/oebl/oebl_K/Karaman_Luka_1855_1930.xml Karaman, Luka (1855-1930), Lehrer, Schulreformer und Holzfachmann] ÖBL 1815-1950, sv. 3 (Lfg. 13, 1963), str. 231&lt;/ref&gt;

== Kultura ==
=== Kulturni djelatnici ===
*[[Lav Znidarčić]]
=== Književnici (pisci, pjesnici, esejisti, publicisti...)  ===
{| cellpadding=12
| valign=top |
*[[Josip Barač]] (1871.-1939.), filolog, književnik, prevoditelj, političar, publicist
*[[Frano Baras]] (* 1931.), publicist i profesor
*[[Renato Baretić]] (* 1963.), novinar i književnik
*[[Milan Begović]] (1876.-1948.), književnik, kazališni djelatnik, prevoditelj
*[[Enzo Bettiza]] (1927.-2017.), novinar, književnik,, političar
*[[Milorad Bibić|Milorad Bibić &quot;Mosor&quot;]] (1952.-2012.), novinar i pisac
*[[Luka Botić]] (1830.-1863.), književnik, političar i [[botanika|botaničar]]
*[[Iris C. de Corbavia]] (* 1954.), književnica
*[[Jakša Fiamengo]] (1946.-2018.), književnik, novinar
*[[Željana Giljanović]], spisateljica
*[[Ivo Giunio]], bilježnik, javni radnik, novinski urednik &lt;ref name=&quot;hungaricana&quot;&gt;Hamdija Hajdarhodžić - Rafo Arneri - Hrvoje Morović - Marija Nemec: ''Korespondencija Frana Supila iz perioda 1891. - 1914.'', [https://library.hungaricana.hu/hu/view/CroatianStateArchives_AV_III_06_1963/?pg=45&amp;layout=s Könyvtár - Hungaricana] ''Arhivski vjesnik 6. (Zagreb, 1963.)'', str. 43.-44. Pristupljeno 5. studenoga 2016.&lt;/ref&gt;
*[[Živko Jeličić]] (1920.-1995.), književnik, romanopisac, esejist i scenarist
*[[Josip Jović (novinar)|Josip Jović]] (* 1950.), novinar i publicist
| valign=top |
| valign=top |
*[[Jerolim Kavanjin]] (1641.-1714.), pjesnik i novelist
*[[Duško Kečkemet]] (1923.-2020.), publicist i sveučilišni profesor
*[[Anatolij Kudrjavcev]] (1930.-2008.), kazališni kritičar i sveučilišni profesor
*[[Joško Kulušić]], novinar
*[[Ante Kuzmanić]] (1807.-1879.), liječnik, novinar i publicist
*[[Jadran Marinković]] (* 1953.), novinar
*[[Tonči Petrasov Marović]] (1934.-1991.), pjesnik
*[[Marko Marulić]] (1450.-1524.), književnik, &quot;otac hrvatske književnosti&quot;
*[[Vid Morpurgo]] (1838.-1911.), publicist i knjižar&lt;ref name=&quot;Bašić&quot;/&gt;
*[[Robert Pauletić]] (* 1965.), pisac i kvizaški šampion
*[[Jurica Pavičić]], filmski kritičar, pisac, sveučilišni profesor
*[[Goran Pelaić]], novinar i publicist
*[[Momčilo Popadić]] (1947.-1990.), pjesnik i novinar
| valign=top |
*[[Bogdan Radica]] (1904.-1993.), publicist, esejist, kritičar, povjesničar, diplomat
*[[Miljenko Smoje]] (1923.-1995.), novinar i pisac
*[[Toma Arhiđakon]] (o. 1200.-1268.), izabrani splitski nadbiskup i kroničar
*[[Ante Tomić (novinar)|Ante Tomić]] (* 1970.), književnik i novinar
*[[Marko Uvodić Splićanin]] (1877.-1947.), književnik
*[[Mladen Vušković]], filmski kritičar
*[[Igor Zidić]] (* 1939.), povjesničar umjetnost, pjesnik i esejist
*[[Tomislav Zuppa]] (1906.-1980.), pjesnik
*[[Vjeran Zuppa]] (* 1940.), dramaturg, kazališni teoretičar i pjesnik
|}

===Likovni umjetnici===
*[[Valentino Bilić Prcić]] (* 1967.), fotograf
*[[Andrija Buvina]] (13. st.), kipar, drvorezbar, slikar
*[[Josip Botteri-Dini]], slikar
*[[Jagoda Buić]], slikarica, kiparica
*[[Petar Grimani]], slikar, kipar
*[[Kažimir Hraste]] (* 1954.), kipar
*[[Stipe Ivanišević]], slikar
*[[Fjodor Klarić|Fjodor &quot;Feđa&quot; Klarić]] (* 1946.), fotograf
*[[Kuzma Kovačić]] (* 1952.), kipar
*[[Vasko Lipovac]] (1931.-2006.), slikar, kipar, grafičar
*[[Ivan Meštrović]] (1883.-1962.), kipar
*[[Ivan Mirković]], slikar
*[[Jerolim Miše]] (1890.-1970.), slikar
*[[Ivan Rendić]] (1849.-1932.), kipar
*[[Toma Rosandić]] (1878.-1958.), kipar
*[[Matko Trebotić]] (* 1935.), slikar
*[[Emanuel Vidović]] (1870.-1953.), slikar
*[[Vjekoslav Ivanišević, arhitekt|Vjekoslav Ivanišević]] (1847.-1918.), arhitekt

===Dramski umjetnici (glumci, redatelji, filmaši...)===
&lt;!-- ostaviti 5-10 najpoznatijih, ostale pod donji članak --&gt;
{|cellpadding=12
| valign=top |
*[[Ena Begović]] (1960.-2000.), glumica
*[[Mia Begović]] (* 1963.), glumica
*[[Arijana Čulina]] (* 1965.), glumica
*[[Boris Dvornik]] (1939.-2008.), kazališni i filmski glumac, redatelj, scenarist
*[[Josip Genda]] (1943.-2006.), glumac
*[[Nives Ivanković]] (* 1967.), glumica
*[[Josip Karaman]] (1864.-1921.), filmski poduzetnik i snimatelj
*[[Asja Kisić]] (1914.-1996.), glumica
*[[Branko Kovačić]], glumac
*[[Zdravka Krstulović]] (1940.-2003.), glumica
*[[Anatolij Kudrjavcev]] (1930.-2008.), teatrolog, sveučilišni profesor, književnik i dugogodišnji kazališni kritičar
| valign=top |
*[[Edita Majić]] (* 1970.), glumica
*[[Ivo Marjanović]], glumac
*[[Vinko Mihanović]], glumac
*[[Zoja Odak]] (1947.-2020.), glumica
*[[Arsen Anton Ostojić]] (* 1965.), redatelj i scenarist
*[[Vlatko Perković]], redatelj
*[[Milka Podrug Kokotović]], glumica
*[[Žarko Radić]], glumac
*[[Jakov Sedlar]] (* 1952.), redatelj
*[[Ognjen Sviličić]] (* 1971.), redatelj
*[[Milan Štrljić]] (* 1952.), glumac, redatelj
|}
*[[Popis poznatih splitskih dramskih umjetnika|Više...]]

=== Glazba ===
==== Skladatelji i izvođači ====
{| cellpadding=12
| valign=top |
*[[Silvije Bombardelli]] (1916.-2002.), skladatelj i dirigent
* Andrica Dumanić, sopran
* Paško Duplančić, bas
*[[Jakov Gotovac]] (1895.-1982.), skladatelj i dirigent
*[[Josip Hatze]] (1879.-1959.), skladatelj i zborovođa
* Ante Jelaska, tenor
* Ratomir Kliškić, bariton
* Albin Kokeza, bariton
* Zlatko Kokeza, bariton
* Vid Kuzmanić, dirigent
| valign=top |
* Vinko Lesić, dirigent i skladatelj
*[[Ivan Lukačić]] (o. 1575.-1648.), skladatelj, dirigent i orguljaš
*[[Noe Matošić]], tenor
* Gertruda Munitić, sopran
*[[Boris Papandopulo]] (1906.-1991.), skladatelj i dirigent
*[[Ivo Parać]] (1890.-1954.), skladatelj i pjesnik
* Alma Peranić, sopran
*[[Ljubo Stipišić|Ljubo Stipišić Delmata]] (1938.-2011.), melograf, aranžer, skladatelj, dirigent, etnomuzikolog i voditelj 
*[[Dragutin Savin]], skladatelj i dirigent
*[[Franz von Suppè]] (1819.-1895.), skladatelj, otac [[Beč|bečke]] [[opereta|operete]]
| valign=top |
* Vlado Sunko, dirigent i skladatelj
* Božena Svalina, sopran
* Ljubo Šegvić, bas
*[[Duško Tambača]] (* 1946.), skladatelj, etnomuzikolog i voditelj klapa
*[[Ivo Tijardović]] (1895.-1976.), skladatelj
* Ante Marušić, bariton
* Josip Veršić, dirigent
* Jakov Voltolini, dirigent
* Loris Voltolini, dirigent
*[[Marko Vušković]], bas-bariton
|}
==== Popularna glazba ====
&lt;!-- ostaviti 5-10 najpoznatijih i &quot;najvećih&quot; imena, ostale pod donji članak --&gt;
====Zabavna glazba i &quot;lake note&quot;====
{| cellpadding=12
| valign=top |
*[[Lidija Bačić]], pjevačica
*[[Maja Bajamić]], pjevačica
*[[Marijan Ban]], skladatelj i pjevač
*[[Joško Banov]], skladatelj i diriget
*[[Đurđica Barlović]] (1950.-1992.), pjevačica
*[[Ivica Bašić]], skladatelj i dirigent
*[[Toma Bebić]] (1935.-1990.), pjevač, književnik, umjetnik
*[[Neno Belan]], pjevač (Đavoli)
*[[Maja Blagdan]], pjevačica
*[[Meri Cetinić]], kantautorica
| valign=top |
*[[Oliver Dragojević]], pjevač
*[[Doris Dragović]], pjevačica
*[[Dino Dvornik]], pjevač
*[[Dean Dvornik]], pjevač
*[[Petar Grašo]], pjevač zabavne glazbe
*[[Zlatan Stipišić|Zlatan Stipišić - Gibonni]], skladatelj i pjevač
*[[Giuliano]], pjevač
*[[Tonči Huljić]], skladatelj (Magazin)
*[[Matko Jelavić]], pjevač
*[[Goran Karan]], pjevač
| valign=top |
*[[Zorica Kondža]], pjevačica
*[[Saša Lukić]], skladatelj
*[[Danijela Martinović]], pjevačica
*[[Tonči Papić]], skladatelj i pijanist
*[[Helena Papić]], skladateljica
*[[Ernest Pelaić]], skladatelj
*[[Đorđi Peruzović]], pjevač 
*[[Hari Rončević]], kantautor
*[[Jelena Rozga]],pjevačica
*[[Zdenko Runjić]], skladatelj
*[[Tedi Spalato]], pjevač
| valign=top |
*[[Anđelko &quot;Đeki&quot; Srbljenović]], skladatelj i dirigent
*[[Jasmin Stavros]], pjevač
*[[Maruška Šinković-Kalogjera]], pjevačica
*[[Andrea Šušnjara]], pjevačica
*[[Vojko Vrućina]], [[reper]] i producent
*[[Severina Vučković]], pop pjevačica i glumica
*[[Dražen Zečić]], tekstopisac i pjevač
|}

*[[Popis poznatih splitskih zabavnih glazbenika|Više...]]

==== Glazbeni sastavi ====
Abecedno:
{| cellpadding=12
| valign=top |
* [[Black Coffee]]
* [[Dječaci]]
* [[Daleka obala]]
* [[Đavoli (glazbeni sastav)|Đavoli]]
* [[Delfini (glazbeni sastav)|Delfini]]
| valign=top |
* [[Đubrivo]] 
* [[Feeling]] &lt;ref&gt;[[Giuliano]]v prvi sastav-&lt;/ref&gt;
* [[Kuzma &amp; Shaka Zulu]]
* [[Magazin (sastav)|Magazin]] &lt;ref&gt;I pod imenima Mladi batali, Dalmatinski magazin.&lt;/ref&gt;
* [[Metak (glazbeni sastav)|Metak]]
| valign=top |
* [[More (glazbeni sastav)|More]]
* [[Osmi putnik (sastav)|Osmi putnik]]
* [[The Beat Fleet|TBF]] 
* [[The Obala]]
* [[Tutti Frutti Band]]
| valign=top |
* [[Zinedin Zidan]]
* [[Živo blato (glazbeni sastav)|Živo blato]]
|}

== Športaši ==
&lt;!-- ostavljati ovdje samo najveća imena u sportu, 5-10 najpoznatijih iz svakog športa, ostale, ali samo velika imena pod donji članak --&gt;
====Nogomet====
{| cellpadding=12
| valign=top |
*[[Stjepan Andrijašević]] (* 1967.)
*[[Andrija Anković]] (1937.-1980.) (zlato OI)
*[[Aljoša Asanović]] (* 1965.)
*[[Vladimir Beara]] (1928.-2014.)
*[[Zvonko Bego]] (1940.-2018.) (zlato OI)
*[[Slaven Bilić]]  (* 1968.)
*[[Luka Bonačić]] (* 1955.)
*[[Ivan Buljan]] (* 1949.)
*[[Tomislav Erceg]] (* 1971.)
*[[Davor Grčić]] (1930.-2012.)
| valign=top |
*[[Lenko Grčić]] (1925.-1999.)
*[[Ivan Gudelj]] (* 1960.)
*[[Dragan Holcer]] (1945.-2015.)
*[[Tomislav Ivić]] (1933.-2011.)
*[[Jurica Jerković]] (1950.-2019.)
*[[Fabjan Kaliterna]] (1886.-1952.)
*[[Luka Kaliterna]] (1893.-1984.)
*[[Ivan Katalinić]] (* 1951.)
*[[Vladimir Kragić]]
*[[Ivan Leko (nogometaš)|Ivan Leko]] (* 1978.)
| valign=top |
*[[Frane Matošić]] (1918.-2007.)
*[[Ivica Mornar]] (* 1974.)
*[[Dražen Mužinić]] (* 1953.)
*[[Pero Nadoveza]] (* 1942.)
*[[Stipe Pletikosa]] (* 1979.)
*[[Luka Peruzović]] (* 1952.)
*[[Nenad Pralija]] (* 1970.)
*[[Ivica Šurjak]] (* 1953.)
*[[Igor Štimac]] (* 1967.)
*[[Igor Tudor]] (* 1978.)
| valign=top |
*[[Goran Vučević]] (* 1971.)
*[[Zlatko Vujović]] (* 1958.)
*[[Bernard Vukas]] (1927.-1983.)
*[[Zoran Vulić]] (* 1961.)
*[[Ante Žanetić]] (1936.-2014.) (zlato OI)
*[[Slaviša Žungul]] (* 1954.)
| valign=top |
|}

====Košarka====
{| cellpadding=12
| valign=top |
*[[Željko Jerkov]] (* 1953.) (zlato OI)
*[[Duje Krstulović]] (* 1953.) (zlato OI)
*[[Toni Kukoč]] (* 1968.)
*[[Veljko Mršić]] (* 1971.)
*[[Velimir Perasović]] (* 1965.)
*[[Dino Rađa]] (* 1967.)
*[[Branko Radović]] (1933.-1993.)
*[[Petar Skansi]]  (* 1943.)
| valign=top |
*[[Damir Šolman]]  (* 1949.)
*[[Bruno Šundov]] (* 1980.)
*[[Žan Tabak]] (* 1970.)
*[[Damir Tvrdić]] (* 1968.)
*[[Ratomir Tvrdić]] (* 1943.)
*[[Roko Leni Ukić]] (* 1984.)
*[[Nikola Vujčić (košarkaš)|Nikola Vujčić]] (* 1978.)
*[[Andrija Žižić]] (* 1980.)
|}

==== Ostali športovi====
{| cellpadding=12
| valign=top |
*'''rukomet'''
*[[Ivano Balić]] (* 1979.)
*[[Jakov Gojun]]
*[[Nataša Kolega]]
*[[Petar Metličić]] (*1976.)
*[[Dragica Palaversa Mijač]] (1953.-2014.)
*[[Tonći Peribonio]]
*[[Vatromir Srhoj]]
*[[Drago Vuković]]
| valign=top |
*'''tenis'''
*[[Mario Ančić]] (* 1984.)
*[[Goran Ivanišević]] (* 1971.)
*[[Željko Franulović]] (* 1947.)
*[[Nikola Pilić]] (* 1939.)
*
| valign=top |
*'''atletika'''
*[[Ante Ružić - Baćo]]
*[[Blanka Vlašić]] (* 1983.)


*
*'''borilački športovi'''
*[[Branko Cikatić]]
*[[Mate Parlov]] (zlato OI)
*[[Ana Zaninović]] (* 1987.)
*[[Lucija Zaninović]] (* 1987.)
*
| valign=top |
*'''plivanje'''
*[[Đurđica Bjedov]] (zlato OI)
*[[Duje Draganja]] 
*[[Veljko Rogošić]]
*
*
*

*
*'''vaterpolo'''
*[[Milivoj Bebić]] (* 1959.) (zlato OI)
*[[Mislav Bezmalinović]] (zlato OI)
*[[Ivo Cipci]]
*[[Deni Lušić]] (zlato OI)
*[[Miro Mihovilović]]
*[[Renco Posinković]] (zlato OI)
*[[Ratko Rudić]] (zlato OI)
*[[Ivo Trumbić]] (zlato OI)
*
| valign=top |
*'''veslanje'''
*[[Duje Bonačić]] (zlato OI)
*[[Zlatko Celent]]
*[[Duško Mrduljaš]]
*[[Siniša Skelin]]
*[[Nikša Skelin]]
*[[Petar Šegvić]] (zlato OI)
*[[Mate Trojanović]] (zlato OI)
*[[Velimir Valenta]] (zlato OI)
*
*
*
*
|}
[[Popis poznatih splitskih športaša|Više...]]

=Ostali=
*[[Krešo Bengalka]] (1986), [[rap]] glazbenik
* [[Ivo Sivo]] (1984), [[rap]] glazbenik

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.lovrinac.hr/index.php/grl/memo Groblje Lovrinac - Pro Memoria]

[[Kategorija:Životopisi, Split|#]]
[[Kategorija:Popisi poznatih osoba|Split]]</text>
      <sha1>devilgjz587z6q9b1cbx78ekcsqgdn1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Partizanski zločin u Zrinu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>232733</id>
    <revision>
      <id>6433109</id>
      <parentid>6308257</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T23:27:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>88.207.47.97</ip>
      </contributor>
      <comment>ispravak uvoda i tijeka dogadaja</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13821" xml:space="preserve">[[Datoteka:Zrin.JPG|thumb|Zrin danas]]
 

Partizanski napad je poduzet na zapovjed [[Glavni štab Hrvatske|Glavnog štaba NOVJ za Hrvatsku]], kojemu su tada na čelu bili zapovjednik [[Ivan Rukavina]] i zamjenik zapovjednika [[Ivan Gošnjak|Ivan Gošnja]]&lt;nowiki/&gt;k, te - kao najodgovorniji za donošenje političkih odluka - komesar [[Vladimir Bakarić]], kasniji dugogodišnji šef komunističke vlasti u Hrvatskoj. U izvješću OZNE iz prosinca 1944. god. kao razlog odluci da se spali Zrin navodi se da u tom mjestu &quot;unatoč svih napora dve i pol god. rata nije se moglo naći ni jednog čovjeka ni žene koji bi držali vezu s partizanima&quot;.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://znaci.net/00003/665.pdf |title=Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.-1946., DOKUMENTI, Zagreb i središnja, str. 184 i 185 |author=Vladimir Geiger i dr. |year=2008 |publisher=Hrvatski institut za povijest |accessdate=2019-10-09}}&lt;/ref&gt; 

U [[Zrin]]u, rodnom mjestu [[Nikola Šubić Zrinski|Nikole Šubića Zrinskog]], je prije početka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] živjelo oko 850 stanovnika [[Hrvati|Hrvata]]. 2019. godine je otkrivena spomen-ploča na obnovljenoj župnoj crkvi u Zrinu - koji još uvijek nema stanovnika, nakon što su sva imanja tamošnjih stanovnika [[Konfiskacija|konfiscirana]] kolektivnom presudom iz 1946. godine - s imenima 291 Zrinjana poginulih u II. svj. ratu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/bozanic-kosic-i-drugi-biskupi-na-misi-za-zrtve-mjesta-zrin-je-li-istrazivanje-istine-o-drugom-svjetskom-ratu-i-poracu-u-nas-revizija-povijesti/9356822/ |title=BOZANIĆ, KOŠIĆ I DRUGI BISKUPI NA MISI ZA ŽRTVE MJESTA ZRIN 'Je li istraživanje istine o Drugom svjetskom ratu i poraću u nas revizija povijesti?' |author=Mate Piškor |date=2019-09-14 |publisher=Jutarnji list |accessdate=2019-09-23}}&lt;/ref&gt; Od muškaraca starijih od 18 godina, rat je bilo preživjelo samo njih 16.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://ika.hkm.hr/vijesti/sisacki-koncentracijski-logor-za-djecu-apsolutna-je-laz/ |title=Sisački „koncentracijski logor za djecu apsolutna je laž“ |author=IKA |date=2018-10-26 |accessdate=2019-09-23}}&lt;/ref&gt;

== Tijek događaja ==
{{ni}}

Po riječima biskupa [[Ivica Petanjak|Ivice Petanjka]], koji je rodom iz ovog sela, tijekom rata Zrin su više puta opsjedali [[partizani]] iz okolnih mjesta koja su naseljena - kako se kaže u tom kraju - &quot;[[Vlasi]]ma&quot;.{{ni}} Partizani su napali 9. rujna 1943. godine i spalili Zrin do temelja.&lt;ref&gt;[http://www.safaric-safaric.si/lokacija_cro/zrin/200909%20Zrin%20Frankopani.pdf Zrin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140910215803/http://www.safaric-safaric.si/lokacija_cro/zrin/200909%20Zrin%20Frankopani.pdf |date=10. rujna 2014. }}, str. 11&lt;/ref&gt;

Načelnik Zrina i nekoliko mještana posjećuju u ožujku 1943. godine predsjedništvo Vlade [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] u Zagrebu, te na zapisnik izjavljuju da je selo do tada bilo 36 puta napadano od strane četnika i partizana, da u selu imaju 80 vojnih pušaka koje su zarobili od četnika 1941. godine, od čega da je trećina neispravna. Za civilne puške pak, da nemaju više streljiva. Nadalje kazuju da je do u sukobima s četnicima i partizanima izginulo ili kod radova u polju zarobljeno 46 mještana, te mole da se u selu stacionira barem jedan vod domobrana.&lt;ref&gt;Preslika zapisnika od 30. ožujka 1943. godine, [https://www.hkv.hr/images/stories/Davor-Slike/02/03/zrin4.jpg kod HKV]. Pristupljeno 23. rujna 2019.&lt;/ref&gt;

Dana 9. i 10. rujna 1943., partizani su opljačkali Zrin, kuće razrušili, župnu crkvu spalili, a trećinu žitelja pobili.&lt;ref name=&quot;HS&quot;&gt;Stjepan Vego: Mučenički Zrin - Počela iskapanja, Hrvatsko slovo, 5. prosinca 2014., str. 12&lt;/ref&gt; U izvještaju pobjednika navodi se da je ubijeno 103 neprijatelja, pri čemu je od neprijatelja zarobljeno 25 pušaka.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://narod.hr/kultura/foto-predstavljena-knjiga-damira-borovcaka-zrin-1943-svjedoci-komunistickog-zlocina |title=Predstavljena knjiga Damira Borovčaka „Zrin 1943 – svjedoci komunističkog zločina“ |date=2016-06-11 |publisher=Narod.hr |accessdate=2019-09-23}}&lt;/ref&gt;

.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.maxportal.hr/premium-sadrzaj/dr-vlatka-vukelic-sramotni-su-i-opasni-argumenti-povjesnicara-hrvoja-klasica/ |title=Sramotni su ‘argumenti’ povjesničara Hrvoja Klasića |author=Vlatka Vukelić |date=2018-04-25 |publisher=Maxportal |accessdate=2019-09-23}}&lt;/ref&gt; 

Nakon rata sva pokretna i nepokretna imovina mještana je [[konfiskacija|konfiscirana]] - presudom od 7. veljače 1946. godine, napisanoj na jednoj nepunoj stranici teksta - a svim stanovnicima, tj. udovicama i djeci, zabranjen je povratak u mjesto - slično kao što se bilo dogodilo s Hrvatima u [[Španovica: Kronika nastajanja i nestanka|Španovici]], [[Boričevac|Boričevcu]] kod Gračaca, [[Udbina|Udbini]] i nekim drugim dijelovima [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatske]] u kojima se etničko čišćenje lokalnih Hrvata shvaćalo i prikazivalo kao [[Antifašizam|antifašističku]] borbu. Žene i djeca iz Zrina su teretnim vagonima odvezeni u [[Slavonija|Slavoniju]] i smješteni većinom u četiri sela pokraj [[Đakovo|Đakova]]: [[Slatnik Drenjski|Slatinik]], [[Drenje]], [[Gašinci]] i [[Lapovci]]. Hrvatima je strogo [[etničko čišćenje|zabranjen povratak]] u mjesto, te se doista - sve do danas - niti jedan jedini Zrinjanin nije vratio na svoje obiteljski posjed.&lt;ref&gt;Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.-1946. / dokumenti / Zagreb i Središnja Hrvatska; priredili Vladimir Geiger i dr.; Slavonski Brod, Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje; Zagreb, Hrvatski institut za povijest, 2008 &lt;/ref&gt; 
[[Datoteka:Presuda Kotarskog suda u Dvoru na Uni br. I-2-46-Z od 7. veljače 1946. god..webp|293x293px|left|Presuda Kotarskog suda u Dvoru na Uni br. I-2/46-Z od 7. veljače 1946. god., kojom je kolektivno konfiscirana imovina svih stanovnika Zrina|alt=|mini]] 
[[Jugokomunistička historiografija]] je svojom tumačenjem zaobilazila i prešućivala zbivanja o tim - i sličnim - [[ratni zločin|zločinima]] nad hrvatskim civilnim stanovništvom u NDH.{{ni}}

Protiv zločinaca do danas nije počeo [[sud]]ski postupak.{{ni}}

[[Zagrebačka nadbiskupija]] nikada nije ukinula župu Zrin, makar je to jedina [[župa]] u Hrvatskoj bez ijednog živućeg [[katolik]]a.&lt;ref&gt;Damir Borovčak: [http://hrsvijet.net/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=1951:zloini-u-zrinu-i-bezobrazna-utnja-2&amp;catid=28:povijesni-identitet&amp;Itemid=112 Zločini u Zrinu i bezobrazna šutnja (2)], 21. siječnja 2010., hrsvijet.net, (pristupljeno 5. lipnja 2012.)&lt;/ref&gt; Godinama je spomen Zrina u javnosti u velikoj mjeri ostao u velikoj mjeri zahvaljujući održavanjem spomen misa u Zrinu na obljetnicu uništenja sela.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://ika.hkm.hr/novosti/misa-u-povodu-obljetnice-stradanja-zrina/ |title=Misa u povodu obljetnice stradanja Zrina |author=IKA |date=2011-09-12 |accessdate=2019-09-23}}&lt;/ref&gt;

Obnova hrvatske baštine u Zrinu napreduje vrlo sporo. Pomaci u obnovi na utvrdi i gotičkoj crkvi sv. Marije Magdalene u organizaciji državnih konzervatora su bili jako postupni. Makar je početak ozbiljnijih radova najavljeni 2011. godine,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/obnova-gradjevine-u-zrinu-stoji-cetiri-milijuna-kuna-276146 |title=Obnova građevine u Zrinu stoji četiri milijuna kuna |author=Jakob Ivanković |date=2011-04-14 |publisher=Večernji list |accessdate=2019-09-23}}&lt;/ref&gt; do 2017. godine je bio osiguran samo ulaz u utvrdu, te su ozbiljniji radovi otpočeli tek u ožujku 2017. godine, i to na obnovi jednog dijela obrambenih zidina.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://magazin.hrt.hr/379891/obnova-rusevina-srednjovjekovne-vojne-utvrde-zrinskih-u-zrinu |title=Obnova ruševina srednjovjekovne vojne utvrde Zrinskih u Zrinu |date=2017-03-21 |publisher=HRT |accessdate=2019-09-23}}&lt;/ref&gt; 

Hrvatske vlasti još nisu pristupile povratu imovine koja je za komunističke vladavine konfiscirana raseljenim Zrinjanima i njihovim potomcima, makar su neki od njih podnijeli zahtjeve za povrat.&lt;ref name=&quot;Borovčak&quot;&gt;[[Damir Borovčak]]: [https://narod.hr/kultura/foto-damir-borovcak-povodom-75-obljetnice-komunistickog-pokolja-u-zrinu-politika-se-nikada-nije-glasno-zgrozila-nad-pocinjenim-zlocinima Damir Borovčak povodom 75. obljetnice komunističkog pokolja u Zrinu: ‘Politika se nikada nije glasno zgrozila nad počinjenim zločinima’], Narod.hr, 6. rujna 2018.&lt;/ref&gt;

== Obilježavanje ==
Za sve Zrinjane stradale u Drugom svjetskom ratu održava se misa zadušnica na mjestu srušene crkve Našašća sv. Križa u Zrinu.&lt;ref name=&quot;IKA&quot;&gt;[http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&amp;ID=162818 Nuncij D'Errico predvodi misu zadušnicu za sve Zrinjane stradale u II. svjetskom ratu], [[IKA]], 14. rujna 2014., IKA N - 162818/9&lt;/ref&gt; Prije mise održava se ''Mimohod hrvatske časti'' od podnožja Zrinske tvrđave do mjesta srušene crkve Našašća sv. Križa, a poslije mise komemoracija žrtvama Zrina.&lt;ref name=&quot;IKA&quot;/&gt;

Sisačka biskupija je 2013. godine osnovala Zaklada za gradnju crkve Našašća Svetog Križa u Zrinu,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.biskupija-sisak.hr/index.php/zaklada-za-gradnju-crkve-u-zrinu |title=Zaklada za gradnju župne crkve Našašća Svetog Križa u Zrinu |publisher=Sisačka biskupija |accessdate=2019-09-23}}&lt;/ref&gt; koja je poduzela i aktivnosti radi upoznavanja današnje javnosti s desetljećima prešućivanom sudbinom Zrina i Zrinjana.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://direktno.hr/domovina/otkrijte-sto-se-dogodilo-u-zrinu-1943-i-pomozite-u-gradnji-crkve-63697/ |title=Otkrijte što se dogodilo u Zrinu 1943. i pomozite u gradnji crkve |date=2016-10-10 |publisher=Direktno.hr |accessdate=2019-09-23 |archive-date=23. rujna 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190923132832/https://direktno.hr/domovina/otkrijte-sto-se-dogodilo-u-zrinu-1943-i-pomozite-u-gradnji-crkve-63697/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Izgradnja posve nove crkve Našašća Svetog Križa dovršeno je 2019. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://ika.hkm.hr/novosti/napreduju-radovi-na-izgradnji-crkve-nasasca-sv-kriza-u-zrinu/ |title=Napreduju radovi na izgradnji crkve Našašća sv. Križa u Zrinu |date=2019-04-08 |publisher=IKA |accessdate=2019-09-23}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/u-kriptu-obnovljene-crkve-u-zrinu-polozeni-zemni-ostaci-ljudi-prona-eni-tijekom-radova-1344512 |title=U kriptu obnovljene crkve u Zrinu položeni zemni ostaci ljudi pronađeni tijekom radova |author=Danijel Prerad |date=2019-09-11 |publisher=Večernji list |accessdate=2019-09-23}}&lt;/ref&gt;

&lt;br /&gt;

== Istraživanja ==
Do tijela poginulih se došlo 2013. početkom arheoloških istraživanja. Nađenai su ostatci ispremještanih ljudskih kostiju, a kad su stigli rezultati analize uzoraka, utvrdilo se da su to ostatci iz Drugog svjetskog rata.&lt;ref name=&quot;HS&quot;&gt;Stjepan Vego: Mučenički Zrin - Počela iskapanja, Hrvatsko slovo, 5. prosinca 2014., str. 12&lt;/ref&gt; 

24. studenoga 2014. uz mjesto srušene župne crkve Našašća Svetog Križa započela su istražna iskapanja radi pronalaženja i ekshumiranja posrmtnih ostataka Zrinjana pobijenih u drugom svjetskom ratu, čiji su ostatci pronađeni gomilu prije.&lt;ref name=&quot;HS&quot;/&gt;

Član komisije HBK i BK BiH koji za hrvatski martirologij koji se bavi ovim istraživanjem je [[Franjo Talan]].&lt;ref name=&quot;HS&quot;/&gt;

== Povezani članci ==

*[[Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu]]
*[[pokolj u Gvozdanskom 26. prosinca 1941.]]&lt;ref&gt;[http://www.fokus-tjednik.hr/vijest.asp?vijest=2607 Fokus]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} (poveznica neaktivna)&lt;/ref&gt;

== Literatura ==
* Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944. – 1946. (Hrvatski
institut za povijest, Zagreb 2008.)
* [http://www.safaric-safaric.si/lokacija_cro/zrin/200909%20Zrin%20Frankopani.pdf Zrin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140910215803/http://www.safaric-safaric.si/lokacija_cro/zrin/200909%20Zrin%20Frankopani.pdf |date=10. rujna 2014. }}
* [[Darko Sagrak]]: [https://web.archive.org/web/20041211041150/http://www.vjesnik.hr/html/2003/09/09/Clanak.asp?r=sta&amp;c=1 Tužna obljetnica uništena Zrina: Grad koji živi u sjećanjima svojih stanovnika i njihovih potomaka], [[Vjesnik]], 9. rujna 2003.

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.glas-koncila.hr/rubrike_reportaza.html?news_ID=11881&amp;PHPSESSID=c7f Glas koncila] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071027072921/http://www.glas-koncila.hr/rubrike_reportaza.html?news_ID=11881 |date=27. listopada 2007. }}
* [http://dns1.vjesnik.hr/html/2003/09/09/Clanak.asp?r=sta&amp;c=1 Vjesnik]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Darko Sagrak: Tužna obljetnica uništena Zrina: Grad koji živi u sjećanjima svojih stanovnika i njihovih potomaka, 9. rujna 2003.
*[https://www.hkv.hr/reportae/d-borovak/5674-zloini-u-zrinu-i-bezobrazna-utnja-1.html Zločini u Zrinu i bezobrazna šutnja (1)], HKV 18. siječnja 2010. (fotografija spaljenog Zrina)
*[https://www.hkv.hr/reportae/d-borovak/5680-zloini-u-zrinu-i-bezobrazna-utnja-2.html Zločini u Zrinu i bezobrazna šutnja (2)], HKV, 19. siječnja 2010. (s fotografijama)
* [http://www.hdpz.htnet.hr/broj212/zrin.htm HDPZ]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Zrin - obljetnica pokolja i progona Hrvata, Politički zatvorenik br.212
* [//www.safaric-safaric.si/lokacija&amp;#x20;cro/zrin/Zrin.htm &quot;Lokacija Zrin&quot;], web - stranica posvećena stradanju Zrina, kod &quot;Šafarić

[[Kategorija:Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu i poraću|Zrin]]
[[Kategorija:Zrin]]
[[Kategorija:Hrvatska povijest]]</text>
      <sha1>cl81fzvqiir1t7sxr7e3wo1hxuf44qe</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433111</id>
      <parentid>6433109</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T23:47:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/88.207.47.97|88.207.47.97]] ([[User talk:88.207.47.97|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Argo Navis|Argo Navis]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17337" xml:space="preserve">[[Datoteka:Zrin.JPG|thumb|Zrin danas]]
'''Partizanski zločin u Zrinu''' označava revizionistički prikaz žestoke bitke između [[Partizani|partizana]] i [[Ustaše|ustaša]] koja se dogodila  9. i 10. rujna [[1943.]] godine u [[Zrin]]u za vrijeme koje je poginuo 80 ustaša i 14 partizana, a ranjeno je još 40 partizana. Glavni borbeni položaj ustaških snaga je bila stara tvrđava u Zrinu, koji je branilo 150 lokalnih ustaša zajedno s vodom ustaške satnije iz Dvora, tako da je branitelja sveukupno bilo 180. Oni su bili naoružani puškama i manjim brojem puškomitraljeza. S obzirom na to da su se borbe vodile doslovno za svaku kuću selo je pretrpjelo i veliku materijalnu štetu. Ono što nije uništeno u borbi partizani su odlučili uništiti kako se više nikad na tom mjestu ne bi moglo stvoriti novo ustaško uporište. Civilno stanovništvo koje se za vrijeme bitke skrivalo po podrumima kuća koje nije ubijeno, njih otprilike 360, protjerano je u obližnje ustaške garnizone u [[Dvor (općina)|Dvoru]] i [[Divuša|Divuši]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Telegram.hr|title=Kako Katolička crkva i Vučić, svatko na svoj način, manipuliraju prošlošću kroz zločine u Zrinu|url=https://www.telegram.hr/politika-kriminal/kako-katolicka-crkva-i-vucic-svatko-na-svoj-nacin-manipuliraju-prosloscu-kroz-zlocine-u-zrinu/|access-date=2022-01-19|website=Telegram.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt; 

Partizanski napad je poduzet na zapovjed [[Glavni štab Hrvatske|Glavnog štaba NOVJ za Hrvatsku]], kojemu su tada na čelu bili zapovjednik [[Ivan Rukavina]] i zamjenik zapovjednika [[Ivan Gošnjak|Ivan Gošnja]]&lt;nowiki/&gt;k, te - kao najodgovorniji za donošenje političkih odluka - komesar [[Vladimir Bakarić]], kasniji dugogodišnji šef komunističke vlasti u Hrvatskoj. U izvješću OZNE iz prosinca 1944. god. kao razlog odluci da se spali Zrin navodi se da u tom mjestu &quot;unatoč svih napora dve i pol god. rata nije se moglo naći ni jednog čovjeka ni žene koji bi držali vezu s partizanima&quot;.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://znaci.net/00003/665.pdf |title=Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.-1946., DOKUMENTI, Zagreb i središnja, str. 184 i 185 |author=Vladimir Geiger i dr. |year=2008 |publisher=Hrvatski institut za povijest |accessdate=2019-10-09}}&lt;/ref&gt; 

U [[Zrin]]u, rodnom mjestu [[Nikola Šubić Zrinski|Nikole Šubića Zrinskog]], je prije početka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] živjelo oko 850 stanovnika [[Hrvati|Hrvata]]. 2019. godine je otkrivena spomen-ploča na obnovljenoj župnoj crkvi u Zrinu - koji još uvijek nema stanovnika, nakon što su sva imanja tamošnjih stanovnika [[Konfiskacija|konfiscirana]] kolektivnom presudom iz 1946. godine - s imenima 291 Zrinjana poginulih u II. svj. ratu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/bozanic-kosic-i-drugi-biskupi-na-misi-za-zrtve-mjesta-zrin-je-li-istrazivanje-istine-o-drugom-svjetskom-ratu-i-poracu-u-nas-revizija-povijesti/9356822/ |title=BOZANIĆ, KOŠIĆ I DRUGI BISKUPI NA MISI ZA ŽRTVE MJESTA ZRIN 'Je li istraživanje istine o Drugom svjetskom ratu i poraću u nas revizija povijesti?' |author=Mate Piškor |date=2019-09-14 |publisher=Jutarnji list |accessdate=2019-09-23}}&lt;/ref&gt; Od muškaraca starijih od 18 godina, rat je bilo preživjelo samo njih 16.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://ika.hkm.hr/vijesti/sisacki-koncentracijski-logor-za-djecu-apsolutna-je-laz/ |title=Sisački „koncentracijski logor za djecu apsolutna je laž“ |author=IKA |date=2018-10-26 |accessdate=2019-09-23}}&lt;/ref&gt;

== Tijek događaja ==
Nakon osnutka [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] dio Hrvata iz sela Zrin je pristiupio ustaškim jedinicama. Oni će u sljedeće dvije godine sudjelovati u svim najvećim zločinima nad srpskim stanovništvom Banije, Bosanske krajine, Potkozarja i Pounja. Bilanca njihovog divljanja svodi se na desetke zapaljenih i opljačkanih sela i stotine ubijenih civila. S obzirom na reputaciju zrinskih ustaša partizani su u nekoliko navrata pokušali zauzeti selo s ciljem zaustavljanja daljnjeg terora.{{ni}} Međutim, dobra strateška pozicija na uzvisini te jaka posada od oko 150 naoružanih seoskih ustaša omogućavala im je uspješnu obranu. Razvoj partizanskog pokreta i sve veći broj boraca omogućit će tek početkom rujna 1943. osvajanje Zrina.{{ni}}

Po riječima biskupa [[Ivica Petanjak|Ivice Petanjka]], koji je rodom iz ovog sela, tijekom rata Zrin su više puta opsjedali [[partizani]] iz okolnih mjesta koja su naseljena - kako se kaže u tom kraju - &quot;[[Vlasi]]ma&quot;.{{ni}} Partizani su napali 9. rujna 1943. godine i spalili Zrin do temelja.&lt;ref&gt;[http://www.safaric-safaric.si/lokacija_cro/zrin/200909%20Zrin%20Frankopani.pdf Zrin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140910215803/http://www.safaric-safaric.si/lokacija_cro/zrin/200909%20Zrin%20Frankopani.pdf |date=10. rujna 2014. }}, str. 11&lt;/ref&gt;

Načelnik Zrina i nekoliko mještana posjećuju u ožujku 1943. godine predsjedništvo Vlade [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] u Zagrebu, te na zapisnik izjavljuju da je selo do tada bilo 36 puta napadano od strane četnika i partizana, da u selu imaju 80 vojnih pušaka koje su zarobili od četnika 1941. godine, od čega da je trećina neispravna. Za civilne puške pak, da nemaju više streljiva. Nadalje kazuju da je do u sukobima s četnicima i partizanima izginulo ili kod radova u polju zarobljeno 46 mještana, te mole da se u selu stacionira barem jedan vod domobrana.&lt;ref&gt;Preslika zapisnika od 30. ožujka 1943. godine, [https://www.hkv.hr/images/stories/Davor-Slike/02/03/zrin4.jpg kod HKV]. Pristupljeno 23. rujna 2019.&lt;/ref&gt;

Dana 9. i 10. rujna 1943., partizani su opljačkali Zrin, kuće razrušili, župnu crkvu spalili, a trećinu žitelja pobili.&lt;ref name=&quot;HS&quot;&gt;Stjepan Vego: Mučenički Zrin - Počela iskapanja, Hrvatsko slovo, 5. prosinca 2014., str. 12&lt;/ref&gt; U izvještaju pobjednika navodi se da je ubijeno 103 neprijatelja, pri čemu je od neprijatelja zarobljeno 25 pušaka.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://narod.hr/kultura/foto-predstavljena-knjiga-damira-borovcaka-zrin-1943-svjedoci-komunistickog-zlocina |title=Predstavljena knjiga Damira Borovčaka „Zrin 1943 – svjedoci komunističkog zločina“ |date=2016-06-11 |publisher=Narod.hr |accessdate=2019-09-23}}&lt;/ref&gt;

Povjesničar [[Hrvoje Klasić]] piše za medije 2018. godine, da su muškarci iz Zrina uglavnom pripadali ustaškom pokretu, te da su sudjelovali u raznim ustaškim zločinima nad srpskim stanovništvom u okolnim krajevima od 1941. do 1943. godine; pa da su [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizani]] morali uništiti Zrin kao važno ustaško uporište; također ukazuje da civili koji su zatečeni u Zrinu navodno nisu pobijeni, nego protjerani. Kao izvor takvih svojih saznanja, citira H. Klasić zapovijed Štaba Unske operativne grupe od 8. rujna 1943. godine, u kojem se obrazlagalo: “Zrin je najkrvavije razbojničko gnijezdo na Baniji. Zlotvori iz Zrina poubijali su, uz grozno mučenje, stotine i stotine ljudi, žena i djece, popalili su mnogo kuća i više puta pljačkali i susjedna svoja sela oko Zrina. Likvidiranjem ovog uporišta bit će uklonjen neprekidni teror nad okolnim stanovništvom”.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.telegram.hr/price/kako-katolicka-crkva-i-vucic-svatko-na-svoj-nacin-manipuliraju-prosloscu-kroz-zlocine-u-zrinu/ |title=Kako Katolička crkva i Vučić, svatko na svoj način, manipuliraju prošlošću kroz zločine u Zrinu |author=Hrvoje Klasić |date=2018-04-23 |publisher=Telegram |accessdate=2019-09-23}}&lt;/ref&gt; Povjesničarka [[Vlatka Vukelić]] kritizirala je taj istup H. Klasića kao tendenciozan i lišen argumenata.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.maxportal.hr/premium-sadrzaj/dr-vlatka-vukelic-sramotni-su-i-opasni-argumenti-povjesnicara-hrvoja-klasica/ |title=Sramotni su ‘argumenti’ povjesničara Hrvoja Klasića |author=Vlatka Vukelić |date=2018-04-25 |publisher=Maxportal |accessdate=2019-09-23}}&lt;/ref&gt; 

Nakon rata sva pokretna i nepokretna imovina mještana je [[konfiskacija|konfiscirana]] - presudom od 7. veljače 1946. godine, napisanoj na jednoj nepunoj stranici teksta - a svim stanovnicima, tj. udovicama i djeci, zabranjen je povratak u mjesto - slično kao što se bilo dogodilo s Hrvatima u [[Španovica: Kronika nastajanja i nestanka|Španovici]], [[Boričevac|Boričevcu]] kod Gračaca, [[Udbina|Udbini]] i nekim drugim dijelovima [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatske]] u kojima se etničko čišćenje lokalnih Hrvata shvaćalo i prikazivalo kao [[Antifašizam|antifašističku]] borbu. Žene i djeca iz Zrina su teretnim vagonima odvezeni u [[Slavonija|Slavoniju]] i smješteni većinom u četiri sela pokraj [[Đakovo|Đakova]]: [[Slatnik Drenjski|Slatinik]], [[Drenje]], [[Gašinci]] i [[Lapovci]]. Hrvatima je strogo [[etničko čišćenje|zabranjen povratak]] u mjesto, te se doista - sve do danas - niti jedan jedini Zrinjanin nije vratio na svoje obiteljski posjed.&lt;ref&gt;Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.-1946. / dokumenti / Zagreb i Središnja Hrvatska; priredili Vladimir Geiger i dr.; Slavonski Brod, Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje; Zagreb, Hrvatski institut za povijest, 2008 &lt;/ref&gt; 
[[Datoteka:Presuda Kotarskog suda u Dvoru na Uni br. I-2-46-Z od 7. veljače 1946. god..webp|293x293px|left|Presuda Kotarskog suda u Dvoru na Uni br. I-2/46-Z od 7. veljače 1946. god., kojom je kolektivno konfiscirana imovina svih stanovnika Zrina|alt=|mini]] 
[[Jugokomunistička historiografija]] je svojom tumačenjem zaobilazila i prešućivala zbivanja o tim - i sličnim - [[ratni zločin|zločinima]] nad hrvatskim civilnim stanovništvom u NDH.{{ni}}

Protiv zločinaca do danas nije počeo [[sud]]ski postupak.{{ni}}

[[Zagrebačka nadbiskupija]] nikada nije ukinula župu Zrin, makar je to jedina [[župa]] u Hrvatskoj bez ijednog živućeg [[katolik]]a.&lt;ref&gt;Damir Borovčak: [http://hrsvijet.net/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=1951:zloini-u-zrinu-i-bezobrazna-utnja-2&amp;catid=28:povijesni-identitet&amp;Itemid=112 Zločini u Zrinu i bezobrazna šutnja (2)], 21. siječnja 2010., hrsvijet.net, (pristupljeno 5. lipnja 2012.)&lt;/ref&gt; Godinama je spomen Zrina u javnosti u velikoj mjeri ostao u velikoj mjeri zahvaljujući održavanjem spomen misa u Zrinu na obljetnicu uništenja sela.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://ika.hkm.hr/novosti/misa-u-povodu-obljetnice-stradanja-zrina/ |title=Misa u povodu obljetnice stradanja Zrina |author=IKA |date=2011-09-12 |accessdate=2019-09-23}}&lt;/ref&gt;

Obnova hrvatske baštine u Zrinu napreduje vrlo sporo. Pomaci u obnovi na utvrdi i gotičkoj crkvi sv. Marije Magdalene u organizaciji državnih konzervatora su bili jako postupni. Makar je početak ozbiljnijih radova najavljeni 2011. godine,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/obnova-gradjevine-u-zrinu-stoji-cetiri-milijuna-kuna-276146 |title=Obnova građevine u Zrinu stoji četiri milijuna kuna |author=Jakob Ivanković |date=2011-04-14 |publisher=Večernji list |accessdate=2019-09-23}}&lt;/ref&gt; do 2017. godine je bio osiguran samo ulaz u utvrdu, te su ozbiljniji radovi otpočeli tek u ožujku 2017. godine, i to na obnovi jednog dijela obrambenih zidina.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://magazin.hrt.hr/379891/obnova-rusevina-srednjovjekovne-vojne-utvrde-zrinskih-u-zrinu |title=Obnova ruševina srednjovjekovne vojne utvrde Zrinskih u Zrinu |date=2017-03-21 |publisher=HRT |accessdate=2019-09-23}}&lt;/ref&gt; 

Hrvatske vlasti još nisu pristupile povratu imovine koja je za komunističke vladavine konfiscirana raseljenim Zrinjanima i njihovim potomcima, makar su neki od njih podnijeli zahtjeve za povrat.&lt;ref name=&quot;Borovčak&quot;&gt;[[Damir Borovčak]]: [https://narod.hr/kultura/foto-damir-borovcak-povodom-75-obljetnice-komunistickog-pokolja-u-zrinu-politika-se-nikada-nije-glasno-zgrozila-nad-pocinjenim-zlocinima Damir Borovčak povodom 75. obljetnice komunističkog pokolja u Zrinu: ‘Politika se nikada nije glasno zgrozila nad počinjenim zločinima’], Narod.hr, 6. rujna 2018.&lt;/ref&gt;

== Obilježavanje ==
Za sve Zrinjane stradale u Drugom svjetskom ratu održava se misa zadušnica na mjestu srušene crkve Našašća sv. Križa u Zrinu.&lt;ref name=&quot;IKA&quot;&gt;[http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&amp;ID=162818 Nuncij D'Errico predvodi misu zadušnicu za sve Zrinjane stradale u II. svjetskom ratu], [[IKA]], 14. rujna 2014., IKA N - 162818/9&lt;/ref&gt; Prije mise održava se ''Mimohod hrvatske časti'' od podnožja Zrinske tvrđave do mjesta srušene crkve Našašća sv. Križa, a poslije mise komemoracija žrtvama Zrina.&lt;ref name=&quot;IKA&quot;/&gt;

Sisačka biskupija je 2013. godine osnovala Zaklada za gradnju crkve Našašća Svetog Križa u Zrinu,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.biskupija-sisak.hr/index.php/zaklada-za-gradnju-crkve-u-zrinu |title=Zaklada za gradnju župne crkve Našašća Svetog Križa u Zrinu |publisher=Sisačka biskupija |accessdate=2019-09-23}}&lt;/ref&gt; koja je poduzela i aktivnosti radi upoznavanja današnje javnosti s desetljećima prešućivanom sudbinom Zrina i Zrinjana.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://direktno.hr/domovina/otkrijte-sto-se-dogodilo-u-zrinu-1943-i-pomozite-u-gradnji-crkve-63697/ |title=Otkrijte što se dogodilo u Zrinu 1943. i pomozite u gradnji crkve |date=2016-10-10 |publisher=Direktno.hr |accessdate=2019-09-23 |archive-date=23. rujna 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190923132832/https://direktno.hr/domovina/otkrijte-sto-se-dogodilo-u-zrinu-1943-i-pomozite-u-gradnji-crkve-63697/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Izgradnja posve nove crkve Našašća Svetog Križa dovršeno je 2019. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://ika.hkm.hr/novosti/napreduju-radovi-na-izgradnji-crkve-nasasca-sv-kriza-u-zrinu/ |title=Napreduju radovi na izgradnji crkve Našašća sv. Križa u Zrinu |date=2019-04-08 |publisher=IKA |accessdate=2019-09-23}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/u-kriptu-obnovljene-crkve-u-zrinu-polozeni-zemni-ostaci-ljudi-prona-eni-tijekom-radova-1344512 |title=U kriptu obnovljene crkve u Zrinu položeni zemni ostaci ljudi pronađeni tijekom radova |author=Danijel Prerad |date=2019-09-11 |publisher=Večernji list |accessdate=2019-09-23}}&lt;/ref&gt;

&lt;br /&gt;

== Istraživanja ==
Do tijela poginulih se došlo 2013. početkom arheoloških istraživanja. Nađenai su ostatci ispremještanih ljudskih kostiju, a kad su stigli rezultati analize uzoraka, utvrdilo se da su to ostatci iz Drugog svjetskog rata.&lt;ref name=&quot;HS&quot;&gt;Stjepan Vego: Mučenički Zrin - Počela iskapanja, Hrvatsko slovo, 5. prosinca 2014., str. 12&lt;/ref&gt; 

24. studenoga 2014. uz mjesto srušene župne crkve Našašća Svetog Križa započela su istražna iskapanja radi pronalaženja i ekshumiranja posrmtnih ostataka Zrinjana pobijenih u drugom svjetskom ratu, čiji su ostatci pronađeni gomilu prije.&lt;ref name=&quot;HS&quot;/&gt;

Član komisije HBK i BK BiH koji za hrvatski martirologij koji se bavi ovim istraživanjem je [[Franjo Talan]].&lt;ref name=&quot;HS&quot;/&gt;

== Povezani članci ==

*[[Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu]]
*[[pokolj u Gvozdanskom 26. prosinca 1941.]]&lt;ref&gt;[http://www.fokus-tjednik.hr/vijest.asp?vijest=2607 Fokus]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} (poveznica neaktivna)&lt;/ref&gt;

== Literatura ==
* Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944. – 1946. (Hrvatski
institut za povijest, Zagreb 2008.)
* [http://www.safaric-safaric.si/lokacija_cro/zrin/200909%20Zrin%20Frankopani.pdf Zrin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140910215803/http://www.safaric-safaric.si/lokacija_cro/zrin/200909%20Zrin%20Frankopani.pdf |date=10. rujna 2014. }}
* [[Darko Sagrak]]: [https://web.archive.org/web/20041211041150/http://www.vjesnik.hr/html/2003/09/09/Clanak.asp?r=sta&amp;c=1 Tužna obljetnica uništena Zrina: Grad koji živi u sjećanjima svojih stanovnika i njihovih potomaka], [[Vjesnik]], 9. rujna 2003.

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.glas-koncila.hr/rubrike_reportaza.html?news_ID=11881&amp;PHPSESSID=c7f Glas koncila] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071027072921/http://www.glas-koncila.hr/rubrike_reportaza.html?news_ID=11881 |date=27. listopada 2007. }}
* [http://dns1.vjesnik.hr/html/2003/09/09/Clanak.asp?r=sta&amp;c=1 Vjesnik]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Darko Sagrak: Tužna obljetnica uništena Zrina: Grad koji živi u sjećanjima svojih stanovnika i njihovih potomaka, 9. rujna 2003.
*[https://www.hkv.hr/reportae/d-borovak/5674-zloini-u-zrinu-i-bezobrazna-utnja-1.html Zločini u Zrinu i bezobrazna šutnja (1)], HKV 18. siječnja 2010. (fotografija spaljenog Zrina)
*[https://www.hkv.hr/reportae/d-borovak/5680-zloini-u-zrinu-i-bezobrazna-utnja-2.html Zločini u Zrinu i bezobrazna šutnja (2)], HKV, 19. siječnja 2010. (s fotografijama)
* [http://www.hdpz.htnet.hr/broj212/zrin.htm HDPZ]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Zrin - obljetnica pokolja i progona Hrvata, Politički zatvorenik br.212
* [//www.safaric-safaric.si/lokacija&amp;#x20;cro/zrin/Zrin.htm &quot;Lokacija Zrin&quot;], web - stranica posvećena stradanju Zrina, kod &quot;Šafarić

[[Kategorija:Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu i poraću|Zrin]]
[[Kategorija:Zrin]]
[[Kategorija:Hrvatska povijest]]</text>
      <sha1>q1llvgx8apap35jkd99kutbkks6q1jq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tony Sirico</title>
    <ns>0</ns>
    <id>241264</id>
    <revision>
      <id>6433002</id>
      <parentid>6425423</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T19:52:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>2A05:4F44:C0C:1300:7980:5902:98DA:983E</ip>
      </contributor>
      <comment>i bivši član Zločinačke obitelji Colombo</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1494" xml:space="preserve">{{Filmski umjetnik
|ime             = Tony Sirico
|slika           = 100401-N-0696M-202 Tony Sirico (cropped).jpg
|veličina        = 200px
|opis slike      = 
|rodno ime       = Genaro Anthony Sirico, Jr.
|pseudonim       = 
|rođenje         = [[29. srpnja]] [[1942.]]
|mjesto rođenja  = {{SAD grad|Brooklyn|New York}}, SAD
|smrt            = [[8. srpnja]] [[2022.]]
|mjesto smrti    = {{SAD grad|Fort Lauderdale|Florida}}, SAD
|zanimanje       = 
|godine rada     = 
|web             = 
|supruga         = 
|suprug          = 
|važnije uloge   = 
|važniji filmovi = 
|oscar           = 
|emmy            = 
|tony            = 
|zlatni globus   = 
|bafta           = 
|cesar           = 
|goya            = 
|afi             = 
|olivier         = 
|saturn          = 
|ostale_nagrade  = '''Nagrada Ceha američkih filmskih i televizijskih glumaca za najbolju glumačku postavu u dramskoj seriji'''&lt;br&gt;2000. ''[[Obitelj Soprano]]''&lt;br&gt;2008. ''[[Obitelj Soprano]]''
}}
'''Genaro Anthony &quot;Tony&quot; Sirico, Jr.''' ({{SAD grad|Brooklyn|New York}}, [[29. srpnja]] [[1942.]] – {{SAD grad|Fort Lauderdale|Florida}}, [[8. srpnja]] [[2022.]]) bio je američki glumac i bivši član Zločinačke obitelji Colombo, najpoznatiji kao [[Paulie Gualtieri]] iz televizijske serije ''[[Obitelj Soprano]]''.

==Vanjske poveznice==
* {{imdb ime|id=0802831|ime=Tony Sirico}}

{{GLAVNIRASPORED:Sirico, Tony}}
[[Kategorija:Američki filmski glumci]]
[[Kategorija:Američki televizijski glumci]]
{{mrva-biog-film}}</text>
      <sha1>l1vh08x4lnbfmo6p2g0rc0n900pu0qv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kraljevska jugoslavenska vojska</title>
    <ns>0</ns>
    <id>244205</id>
    <revision>
      <id>6432951</id>
      <parentid>6384487</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T16:59:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Savasampion</username>
        <id>123561</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10652" xml:space="preserve">{{Infookvir vojna postrojba
|naziv=Kraljevska jugoslavenska vojska
|slika=[[File:Flag of Yugoslavia (1918–1943).svg|250px]]
|opis slike=
|osnovana datum=[[1919.]]
|ukinuta datum=[[16. travnja]] [[1941.]]
|period=[[Drugi svjetski rat]]
|država=[[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]]&lt;br&gt;[[Kraljevina Jugoslavija]]
|odanost=[[Kraljevina Jugoslavija]]
|grana=[[Kopnena vojska Kraljevine Jugoslavije|vojska]]&lt;br&gt;[[Ratno zrakoplovstvo Kraljevine Jugoslavije|zrakoplovstvo]]&lt;br&gt;[[Jugoslavenska kraljevska ratna mornarica|mornarica]]
|vrsta=
|uloga=
|specijalizacija=
|veličina=
|zapovjedna struktura=
|vojarna oznaka=
|sjedište=[[Beograd]]
|nadimak=
|zaštitnik=
|geslo=
|boje=
|marš=
|maskota=
|obljetnica=
|oprema=
|oprema oznaka=
|bitke=[[Travanjski rat]]
|bitke oznaka=
|odlikovanja=
|raspuštena=Raspad države ([[Jugoslavenska vojska u otadžbini]])
|zapovjednik1=
|zapovjednik oznaka=
|trenutačni zapovjednik=
|trenutačni zapovjednik oznaka=
|zapovjednik2=
|zapovjednik2 oznaka=
|ceremonijalni zapovjednik=
|ceremonijalni zapovjednik oznaka=
|istaknuti zapovjednici=[[Petar I. Karađorđević]]&lt;br&gt;[[Aleksandar I. Karađorđević]]&lt;br&gt;[[Pavle Karađorđević]]&lt;br&gt;[[Petar II. Karađorđević]]&lt;br&gt; [[Dušan Simović]]
|simbol raspoznavanja=
|simbol raspoznavanja oznaka=
|simbol raspoznavanja 2=
|simbol raspoznavanja 2 oznaka=
|simbol raspoznavanja 3=
|simbol raspoznavanja 3 oznaka=
|simbol raspoznavanja 4=
|simbol raspoznavanja 4 oznaka=
|zrakoplov lovac=
|zrakoplov bombarder=
|zrakoplov ostali=
|zrakoplov borbeni=
|zrakoplov helikopter=
|zrakoplov presretač=
|zrakoplov izviđački=
|zrakoplov patrolni=
|zrakoplov školski=
|zrakoplov transportni=
}}
'''Kraljevska jugoslavenska vojska''' bila je [[oružane snage|oružana snaga]] [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevine SHS]], od [[1929.]] pod nazivom [[Kraljevina Jugoslavija]], pa sve do kapitulacije [[17. travnja]] [[1941.]]

Malo prije [[Travanjski rat|invazije na Jugoslaviju]], Kraljevska jugoslavenska vojska izvršila je [[puč]] na staru vladu dana [[27. ožujka]] [[1941.]]

Kraljevskom jugoslavenskom vojskom su dominirali [[Srbi]]; do trenutka predaje vojske, velika većina članova visokog zapovjedništva i [[general]]a bili su Srbi, poglavito nakon što su drugi narodi Jugoslavije stali na stranu [[Sile Osovine|Sila Osovina]]. Zanimljivo je to što su jedino Srbi i [[bjelaši|prosrpski Crnogorci]] branili Jugoslaviju, dok su ostali narodi Jugoslavije uglavnom dezertirali iz KJV ili stali na stranu Sila Osovine.

== Stanje i oprema vojske ==

Vojska je bila ovisna o stočnoj vučnoj snazi (često [[vol]]ovima) i tovarnim životinjama za transport. Pješačka divizija u ratnom sastavu imala bi 26 000-27 000 ljudi, a konjička 6 000-7 000 ljudi. Potpuno unovačena vojska imala bi oko 900 000 vučnih i tovarnih životinja. Teško naoružanje pješačkih i topničkih postrojbi sastojalo se od teških mitraljeza iz [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], od kojih su mnogi bili zastarjeli i u lošem stanju. Laki mitraljezi uvezeni su u međuratnom razdoblju iz [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] i u manjoj mjeri iz [[Francuska|Francuske]]. Lako naoružanje sastojalo se od oko milijun pušaka tipa Mauser i 20 000 puškomitraljeza, dijelom uvezenih, ali većinom proizvedenih po stranoj licenci doma. Samo je ovo lako naoružanje bilo suvremeno i za njega je bilo dovoljno pričuvnih dijelova. Postrojbe rezervista bile su naoružane austrijskim puškama iz Prvog svjetskog rata. Od oko 7 000 topničkih oružja, oko 4 000 bilo je relativno suvremeno, uključujući tu i 800 protutenkovskih topova. Zatim je bilo oko 1 900 suvremenih minobacača i oko 250 protuavionskih topova. Sve je to bilo uvezeno s raznih strana, što je značilo da su mnogi modeli oružja često bili bez streljiva i bez mogućnosti odgovarajuće se popravljati i održavati. Početkom travnja 1941. vojska je imala na raspolaganju streljiva za 75 dana za pješačko naoružanje, 100 dana za topništvo i za 2 do 7 dana za protuavionsko oružje.&lt;ref&gt;''Jugoslavija, Vojna enciklopedija'', IV, 250-252, prvo izdanje&lt;/ref&gt; Vojska je imala 110 tenkova od kojih su 60 bili neprikladni strojevi od pet tona iz Prvog svjetskog rata, a 50 suvremeni 10-tonski tenkovi kupljeni u [[Belgija|Belgiji]] 1940. Mali broj posada za tenkove bio je loše izvježban, a za protuavionske operacije vježbanje je bilo minimalno. 459 aviona jugoslavenskog zrakoplovstva bili su razne proizvodnje (britanske, francuske, njemačke, talijanske, jugoslavenske), a čak ni za avione jugoslavenske proizvodnje nije bilo moguće osigurati pričuvne dijelove i zamjenu. Ukupna avijacija sastojala se od 125 lovaca (38 zastarjelih), 173 bombardera i 161 izviđačkog aviona (od toga 150 zastarjelih). Mornarica je imala jednu malu zastarjelu krstaricu, 4 suvremena razarača, 4 stare torpiljarke, 8 velikih i 2 mala torpedna čamca, 4 podmornice, 11 minonosača, oko tucet pomoćnih plovnih jedinica i 4 riječna monitora na [[Dunav]]u. Uz još oko 150 većinom zastarjelih hidroplana osnovni cilj pomorskog obrambenog plana bio je za 24-48 sati zadržati eventualno talijansko amfibijsko iskrcavanje što je bilo vrijeme potrebno kopnenoj vojsci za stići do obale i početi s operacijama protiv mostobrana. Razarač [[Dubrovnik (razarač)|Dubrovnik]] sagrađen je u [[Engleska|Engleskoj]], glavni topovi bili su iz Čehoslovačke, protuavionska oruđa iz [[Švedska|Švedske]], torpedni uređaji iz Engleske, topovski uređaji iz [[Nizozemska|Nizozemske]], radio-oprema iz Belgije. To je primjer šarolikosti jugoslavenskog uvoznog oružja. U mjesecima koji su prethodili invaziji Jugoslaviji je uspjelo iz [[SAD|SAD-a]] uvesti oko 1 000 kamiona vojne namjene, ali je praktično sve teško naoružanje i opskrba ovisilo o stočnoj vučnoj snazi. Jugoslavija je u trenutku invazije imala pod oružjem oko 700 000 ljudi, a od toga su više od 400 000 bili loše uvježbani regruti s manje od mjesec dana u odori.&lt;ref&gt;Čulinović, ''Slom stare Jugoslavije'', str. 162.-168.&lt;/ref&gt; Većina postrojbi bila je još uvijek na zbornom mjestu, a ne na bojišnici ili položajima blizu bojišnice, gdje im je prema planu bio raspored. Niti jedna divizija nije bila spremna za akciju, osim nekih pješačkih i konjičkih pukova i pionirskih postrojbi.

Niski dohodak po glavi stanovnika i mala industrijska baza onemogućili su proizvodnju dovoljne količine suvremenog [[oružje|oružja]] doma, kao i uvoz takvog oružja. Dohodak po glavi stanovnika 1938. procijenjen je na 3 100 dinara (oko 70 dolara), a cijene uvoznog oružja u studenom [[1938.]] kreću se ovako. Laki tenkovi (12-15 t) 2 500 000 dinara, teški tenkovi (20-25 t) 5 000 000 dinara, teški kamioni 90 000 dinara, haubice 150&amp;nbsp;mm (M 36) 3 500 000 dinara, lovački avioni bez naoružanja 1 750 000 dinara, bombarderi bez naoružanja 4 500 000 dinara.&lt;ref&gt;''Aprilski rat 1941'', str. 68.-95. i 85.-90.&lt;/ref&gt; Kao indikator ekonomske, a time i vojne snage može se uzeti proizvodnja [[čelik]]a. Godine 1938. Jugoslavija je proizvela oko 230 000 tona čelika, od čega je jedna trećina proizvedena u željezarama na pograničnom području ili nedaleko granice.&lt;ref&gt;''Statistički godišnjak FNRJ 1954'', str. 157.&lt;/ref&gt; Te iste godine njemačka proizvodnja čelika iznosila je 22 600 000 tona.&lt;ref&gt;Landerrat des amerikanischen Besatzungsgebietes, ''Statistisches Handbuch von Deutschland, 1928-1944'', str. 8.-9., 288, 600&lt;/ref&gt; Ukupna njemačka proizvodnja znatno se povećala kad su podvrgnuti pod nadzor kapaciteti za prizvodnju čelika u [[Austrija|Austriji]], Čehoslovačkoj, [[Poljska|Poljskoj]], Francuskoj, Belgiji, [[Luksemburg]]u, Nizozemskoj, [[Danska|Danskoj]] i [[Norveška|Norveškoj]].

==Invazija na Jugoslaviju==
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 146-1975-036-23, Jugoslawien, gefangene serbische Offiziere.jpg|mini|Jugoslavenski časnici pred deportaciju Nijemcima]]
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 146-1973-035-12, Jugoslawien, zerstörter jugosl. Panzer.jpg|mini|Uništeni jugoslavenski tenk]]
Stvorena nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], Kraljevska jugoslavenska vojska i dalje je bila uveliko naoružana oružjem iz tog rata, iako je započela modernizacija nabavom [[Čehoslovačka|čehoslovačkog]] oružja i vozila. Od oko 7 000 topova, većina njih je bila zastarjela i vučena konjevima, dok je od toga 4 000 topova bilo relativno moderno, uključujući i 800 [[protu-tenkovski top|protu-tenkovskih topova]]. Tu je bilo i oko 1 900 modernih [[minobacač]]a, te 200 [[protu-zrakoplovni top|protu-zrakoplovnih topova]]. Sva ta oružja su bila uvozna iz različitih država, što je ujedno i značilo da su različiti modeli zahtijevali i različit popravak, što je slabjelo snagu KJV. Jedine mehanizirane jedinice bile su 6 bojni, raspoređene po trijema konjičkim [[pukovnija]]ma, 6 motoriziranih topničkih pukovnija, dvije oklopne bojne (po 110 [[tenk]]ova), a jedna od bojni je imala tenkove modela [[Renault FT-17]] iz Prvog svjetskog rata, te 54 moderna modela [[Renault R35]], te jednu neovisnu satniju s češkim [[SI-D]] razaračima tenkova. Nekih 1 000 kamiona je uvezeno iz [[SAD]]-a, nekoliko mjeseci prije invazije.
U punoj snazi, KJV je imala 28 [[pješaštvo|pješačkih]] [[divizija]], 3 [[konjica|konjičke]] divizije, te 35 neovisnih pukovnija. Od neovisnih pukovnija 16 ih je bilo raspoređeno po utvrdama, a ostatak su bile kombinirane pukovnije ili &quot;Odredi&quot;, a bile su u svrhu pojačanja. Svaki je odred imao do tri pješačke pukovnije i od jedne do tri topničke bojne, s tri organizirane alpske jedinice. Njemački napad je KJV dočekao nespremnu, a samo je nekoliko jedinica bilo raspoređeno u obrani. Jedinice su imale 70% - 90% svoje ukupne snage, pošto mobilizacija nije do kraja bila gotova. Snaga KJV je bila oko 1 200 000 vojnika do početka invazije.
KJV bila je organizirana u tri vojne grupe i obalne obrambene trupe. 3. vojna grupa bila je najjača, a branila je granice s [[Kraljevina Rumunjska|Rumunjskom]], [[Bugarska|Bugarskom]] i [[Albanija|Albanijom]]. 2. vojna grupa branila je područje oko [[Željezna vrata|Željeznih vrata]] i rijeke [[Drava|Drave]]. 1 vojna grupa sastavljena uglavnom od [[Hrvati|Hrvata]] branila je prostore [[Hrvatska|Hrvatske]] i granice s [[Kraljevina Italija|Italijom]], [[Austrija|Austrijom]] (kasnije granice [[Treći Reich|Trećeg Reicha]]), te [[Mađarska|Mađarskom]].
Snaga svake vojne grupe imala je snagu malo veću od [[korpus]]a.

== Literatura ==

* [[Jozo Tomašević]], ''Četnici u Drugom svjetskom ratu'', Zagreb 1979.

== Izvori ==

{{izvori}}

{{commonscat|Royal Yugoslav Army}}

[[Kategorija:Povijest prve Jugoslavije]]</text>
      <sha1>b9mn3qhudjze2b16hn4vn2y8oyenfj9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vrčevo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>247468</id>
    <revision>
      <id>6433139</id>
      <parentid>6192645</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T07:05:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>46.188.154.196</ip>
      </contributor>
      <comment>Mjesto Glavica</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2589" xml:space="preserve">{{Naselje u Hrvatskoj
|ime         = Vrčevo
|regija      = Ravni Kotari
|županija    = [[Datoteka:Zastava zadarske zupanije.gif|20px|border]] [[Zadarska županija|Zadarska]]
|općina      = [[Sukošan]]
|mikroregija = [[Zadar]]
|najgrad     = [[Biograd na Moru]] (10 km)&lt;br&gt;[[Zadar]] (23 km)
|površina    = 
|nadvisina   = 213
|z. širina   = 43.96
|z. dužina   = 15.43
|slika       = Vrcevo.jpg
|slika_opis  = Brdo Vrčevo
}}

'''Vrčevo''' je [[visoravan]] u sjevernoj [[Dalmacija|Dalmaciji]], na području [[Ravni Kotari|Ravnih Kotara]], u selu Glavica u općini [[Sukošan]].

== O Vrčevu ==
Vrčevo obiluje [[čempres]]ima, [[bor]]ovima, crnikom, zelenikom i [[Smrika|smrikom]]. Ogoljene stijene i smrike nalaze se u nižim dijelovima visoravni. Kamene stijene sastoje se od kamena [[škriljavac|škriljca]] i kamena [[vapnenac|vapnenac]].
Vrčevo se nalazi u lancu od nekoliko visoravni među kojima su: [[Torine]], [[Čičikan]] i [[Debeljak]]. 
Najviši mu je vrh istomeni, na 213 m nadmorske visine.

== Vrčevo kroz povijest ==
Vrčevo je, među višim kotama u regiji, kroz povijest činilo važno strateško mjesto za vojsku, kako za [[Hrvatska|Hrvatsku]] u vrijeme [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] tako i za [[Osmansko Carstvo]] koje se od 15. do 16. stoljeća proširili na prostore srednje i sjeverne [[Dalmacija|Dalmacije]]. Dokaz o važnosti Vrčeva kao strateški važne pozicije leži u tom da se na Vrčevu mogu pronaći brojni rovovi koje je napravila [[HV]] kao i stara ''&quot;[[Utvrda na Vrčevu|Turska kula]]&quot;'', još iz doba [[Iliri|Ilira]], a koju su kao svoju utvrdu koristili i [[Turci]]. Po većem dijelu Vrčeva također je moguće pronaći stare ostatke ćupova i posuda za čuvanje namirnica i vode. Samo ime Vrčevo dolazi od riječi [[vrč]] čijim ostacima visoravan obiluje.

==Svetište==
Uz pomoć lokalnog stanovništva na Vrčevu je izgrađena kapelica [[Djevica Marija|BDM]] od krunice. U spomen hodočašća iz [[Međugorje|Međugorja]], svake godine [[7. listopada]] održava se [[procesija]]. Nakon ovog događaja mještani Gorice dodijelili su Vrčevu novo ime, [[Gospino brdo]]. Na sjeveroistočnoj strani je izgrađen put s postajama križnog puta, koji vodi sve do kapelice.&lt;ref&gt;[http://www.zadarskilist.hr/clanci/07102008/hodocasnici-danas-na-misticnom-brdu-vrcevo Zadarski list]&lt;/ref&gt;

==Izvor==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.zadarskilist.hr/clanci/30042010/od-goetheovog-fausta-do-vrceva-i-dragova Od Goetheovog &quot;Fausta&quot; do Vrčeva i Dragova]

[[Kategorija:Visoravni u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Zadarska županija]]</text>
      <sha1>jay8jt3gd8v4u6g05gr4hhm3ievwinq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šešir</title>
    <ns>0</ns>
    <id>253194</id>
    <revision>
      <id>6433056</id>
      <parentid>5781341</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T21:08:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Fraxinus</username>
        <id>3144</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Vanjske poveznice */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5256" xml:space="preserve">[[Slika:Audrey_Hepburn_Tiffany's_3.jpg|mini|200px|[[Audrey Hepburn]] u filmu ''[[Doručak kod Tiffanyja (1961)|Doručak kod Tiffanyja]]'']]

'''Šešir''' je [[Odjeća|odjevni]] predmet kojim se pokriva glava. Sastoji se od &quot;glave&quot; u obliku kupole, tuljka ili zvona na užim ili širim zavinutim krilima, tj. obodom. Izrađuje se od biljnih vlakana, slame,  dabrove ili zečje dlake, [[Svila|svile]], [[Vuna|vune]], [[Koža|kože]], platna, baršuna, a u novije doba i od sintetike. Koristi od [[Prapovijest|pretpovijesnog]] doba, najviše kao zaštita od vrućine i [[Kiša|kiše]] pri radu na otvorenom prostoru, ali ima i estetsku ili higijensku funkciju, te se koristi i za isticanje statusa.

== Povijest ==
U [[Drevni Egipat|drevnom Egiptu]], [[faraon]] je periku pokrivao crvenom kapom ili bijelom tijarom, dok su u [[Mezopotamija|Mezopotamiji]] bili rašireni turbani ili kape od krzna, kao i u drevnoj [[Palestina|Palestini]] gdje su židovski svećenici nosili stožasti bijeli šešir. Dok su u [[Minojsko doba]] žene s [[Kreta|Krete]] osmislile razne i bizarne oblike, u Rimu je šešir bio smatran simbolom slobode, te je svaki oslobođenik dobivao šešir. Takvo simbolički značaj imao je i kod [[Germani|Germana]]. U 10.st. u seljačkoj nošnji mnogih naroda korišten je šešir od slame; pripadao je putničkoj ili lovačkoj opremi. U 12.st, šešir ukrašen krznom ili perjem počinje se koristiti u [[Europa|europskoj]] ženskoj i muškoj nošnji, dok je u 14.st. u modi [[Burgundija|burgundskog]] dvora. 

Tijekom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] žene su šešire obogatile raznobojim trakama isprepletim s cvijećem, dok su muškarci koristili veliku kapuljaču koja se oslanjala na ramena, što je u 14. stoljeću zamijenjeno kapom s repom koji je nošen na lijevoj ili desnoj strani, ovisno o društvenom i političkom statusu. Upravo tijekom 14. stoljeća šešir poprima oblike po kojima je poznat i danas, te je [[renesansa]] uzdigla običaj nošenja šešira zahvaljujući raskoši materijala i oblika.

Za [[Renesansa|renesanse]] šešir ustupa mjesto baretu, ali je opstao u nekim seljačkim nošnjama i odorama plaćeničke vojske. 

Pod utjecajem [[Španjolska|španjolske]] i [[Nizozemska|nizozemske]] dvorske nošnje, u 17.st. opet ulazi u modu šešir sa širokim krilima ([[Rubens]]ov šešir). Zaokretanje krila na šeširu iz praktičkih je razloga (lovci, vojnici) dovelo do razvoja trorogog šešira koji se zadržao u nekim narodnim nošnjama.

Nakon uvođenja perika šešir poprima sve veće dimenzije te je tijekom 18. stoljeća korišten karakteristični trorogi šešir. Također to doba u [[Švedska|Švedskoj]] je djelovala i &quot;stranka šešira&quot; (''hater''), nazvana prema trorogim časničkim šeširima. Za [[Direktorij]]a pojavljuje se dvorogi složivi, &quot;[[Napoleon]]ov šešir&quot;, još i danas dio nekih odora, te njegove varijacije (''incroyable''). Nakon kratkog [[Francuska revolucija|revolucionarnog]] perioda koji je nametnuo povratak jednostavnosti, tijekom 19. stoljeća za muškarce se proširila moda umjerenosti, dok su se u ženskoj modi razvili ekstravagantni i bizarni modeli. Tada se počinje nositi kruti [[Cilindar (šešir)|cilindar]], kojemu je suprotnost mekani šešir [[Italija|talijanskih]] karbonara, koji se tijekom vremena, bez svog političkog značaja, pretvara u standardni oblik modernog muškog šešira. Mnogi karakteristični oblici šešira iz prošlosti opstali su u narodnim nošnjama nekih zemalja (torero, [[sombrero]], breton). U žensku nošnju ulazi s [[Francuska revolucija|Francuskom 
revolucijom]] i od tada je, mijenjajući svoje oblike nerijetko i pod utjecajem političkih previranja, modni rekvizit najviše izložen hirovima mode. Šešir je bio i predmet počasti ([[papa]] daruje posvećeni šešir [[kardinal]]ima i istaknutim vjernicima), ali i simbol poruge (u Njemačkoj i Francuskoj bankroteri su izloženi javnosti dobivali žuti ili zeleni šešir). 

U 20. stoljeću, kreirani su polucilidri, slamnati i plosnati šeširi, koji su bili u modi veći dio stoljeća. Do 1960-ih, šešir je bio skoro obavezan odjevni predmet kod oba spola, ali od tada se rjeđe nosi, najčešće u elegantnijim odjevnim kombinacijama ili kao zaštita od vremenskih utjecaja.

== Industrija šešira ==
Tijekom druge polovice 19. stoljeća, industrija prerade dlake i sukladne proizvodnje šešira doživjela se značajan procvat u [[Monza|Monzi]] kraj [[Milano|Milana]] u [[Italija|Italiji]]. Brojni proizvođači iz Monze postigli su veliki renome, te se svoje proizvode izvozili i cijeli svijet. Također, čuvena je i tvrtka [[Borsalino]], iz [[Alessandria|Alessandrije]], također u Italiji.

== Literatura ==
* Enciklopedija leksikografskog zavoda, JLZ, Zagreb 1969, tom 6, s 249

== Galerija ==
&lt;center&gt;&lt;gallery&gt;
Slika:Bette_Davis_in_Now_Voyager_trailer_1.jpg|[[Bette Davis]]
Slika:Humphrey_Bogart_in_Casablanca_trailer.jpg|[[Humphrey Bogart]] 
Slika:Mary_Pickford_portrait.jpg|[[Mary Pickford]]
Slika:William_Randolph_Hearst.jpg|[[William Randolph Hearst]]
&lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.fabulous-hats.eu/ Povijest šešira fabulous-hats.eu ]

{{Pokrivala za glavu}}
{{Primijenjene umjetnosti}}

[[Kategorija:Pokrivala za glavu]]</text>
      <sha1>p4qu0arbbt91r6diaxbri7etc4r4jze</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Slavica Jukić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>253270</id>
    <revision>
      <id>6433119</id>
      <parentid>6175646</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T05:06:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>31.217.49.182</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Filmografija */Popunjavanje filmografije.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3566" xml:space="preserve">{{Filmski umjetnik
|ime             = Slavica Jukić
|slika           = 
|veličina        = 
|opis slike      = 
|rodno ime       = 
|pseudonim       = 
|rođenje         = ?
|mjesto rođenja  = 
|smrt            = 
|mjesto smrti    = 
|zanimanje       = 
|godine rada     = 
|web             = 
|supruga         = 
|suprug          = 
|važnije uloge   = 
|važniji filmovi = 
|oscar           = 
|emmy            = 
|tony            = 
|zlatni globus   = 
|bafta           = 
|cesar           = 
|goya            = 
|afi             = 
|olivier         = 
|saturn          = 
|ostale_nagrade  = 
}}

'''Slavica Jukić''' je [[Hrvatska|hrvatska]] [[kazalište|kazališna]], [[TV|televizijska]] i [[film]]ska [[glumac|glumica]].

== Filmografija ==
=== Televizijske uloge ===
* &quot;[[Crno-bijeli svijet]]&quot; kao susjeda ([[2015.]])
* &quot;[[Stipe u gostima]]&quot; kao Ljubica i gospođa Mrlek ([[2009.]]; [[2012.]])
* &quot;[[Bitange i princeze]]&quot; kao gospođa Krašić ([[2009.]])
* &quot;[[Zakon!]]&quot; kao Zdravkova mama ([[2009.]])
* &quot;[[Odmori se, zaslužio si]]&quot; kao susjeda ([[2008.]])
* &quot;[[Đuka Begović (1991)|Đuka Begović]]&quot; kao Pinterova supruga ([[1991.]])
* &quot;[[Tražim srodnu dušu]]&quot; kao gostioničarka ([[1991.]])
* &quot;[[Lažeš, Melita (TV serija)|Lažeš, Melita]]&quot; kao susjeda ([[1984.]])
* &quot;[[Smogovci]]&quot; kao teta Katica ([[1982.]] – [[1996.]])
* &quot;[[Nepokoreni grad]]&quot; ([[1982.]])
* &quot;[[Nikola Tesla (TV serija)|Nikola Tesla]]&quot; kao domaćica u hotelu Alta Vista ([[1977.]])
* &quot;[[U registraturi (TV serija)|U registraturi]]&quot; kao Laurina i Mihina sluškinja ([[1974.]])
* &quot;[[Prosjaci i sinovi]]&quot; ([[1972.]])
* &quot;[[Mejaši]]&quot; kao krsna kuma ([[1970.]])
* &quot;[[Fiškal]]&quot; ([[1970.]])
* &quot;[[Letovi koji se pamte]]&quot; kao Mara Panić ([[1967.]])

=== Filmske uloge ===
* &quot;[[Groblje slonova]]&quot; kao Branka ([[2019.]])
* &quot;[[Deep Fried]] (Pržen)&quot; kao baka Ljubica ([[2017.]])
* &quot;[[Balavica (film)|Balavica]]&quot; kao baba ([[2013.]])
* &quot;[[Brod (film)|Brod]]&quot; kao tajnica/stara dama ([[2002.]])
* &quot;[[Ne dao bog većeg zla (2002)|Ne dao Bog većeg zla]]&quot; kao čistačica ([[2002.]])
* &quot;[[Ante se vraća kući (2001)|Ante se vraća kući]]&quot; kao baka ([[2001.]])
* &quot;[[Brod (1992)|Brod]]&quot; ([[1992.]])
* &quot;[[Đuka Begović (1991)|Đuka Begović]]&quot; kao Pinterova supruga ([[1991.]])
* &quot;[[Školjka šumi (1990)|Školjka šumi]]&quot; ([[1990.]])
* &quot;[[Doktorova noć (1990)|Doktorova noć]]&quot; kao Manda ([[1990.]])
* &quot;[[Povratak Katarine Kožul]]&quot; ([[1989.]])
* &quot;[[Čovjek koji je volio sprovode (1989)|Čovjek koji je volio sprovode]]&quot; kao Marija ([[1989.]])
* &quot;[[Tečaj plivanja (1988)|Tečaj plivanja]]&quot; ([[1988.]])
* &quot;[[Nemojte me zvati Robi (1986)|Nemojte me zvati Robi]]&quot; ([[1986.]])
* &quot;[[Dječak i zec]]&quot; ([[1983.]])
* &quot;[[Hoću živjeti (1982)|Hoću živjeti]]&quot; kao Milka Perić ([[1982.]])
* &quot;[[Novinar (1979)|Novinar]]&quot; ([[1979.]])
* &quot;[[Daj što daš (1979)|Daj što daš]]&quot; ([[1979.]])
* &quot;[[Posljednji podvig diverzanta Oblaka (1978)|Posljednji podvig diverzanta Oblaka]]&quot; kao Ruža ([[1978.]])
* &quot;[[Čuvar vrijednih slika]]&quot; ([[1974.]])
* &quot;[[Guske koje nisu spasile Rim (1969)|Guske koje nisu spasile Rim]]&quot; ([[1969.]])
* &quot;[[Priča o dva kamena (1966)|Priča o dva kamena]]&quot; ([[1966.]])
* &quot;[[Dva bijela kruha (1964)|Dva bijela kruha]]&quot; ([[1964.]])

=== Sinkronizacija ===
* &quot;[[Palčica - Magična priča]]&quot; kao žaba Glatka, štakorica Kata i kornjača ([[2003.]])

== Vanjske poveznice ==
*{{imdb ime|id=0432140|ime=Slavica Jukić}}

{{GLAVNIRASPORED:Jukić, Slavica}}

[[Kategorija:Hrvatski filmski glumci]]
[[Kategorija:Hrvatski kazališni glumci]]
[[Kategorija:Hrvatski televizijski glumci]]</text>
      <sha1>n1e131jyfe60212zwrg55f8b5hroxc9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mirjana Rogina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>256789</id>
    <revision>
      <id>6433116</id>
      <parentid>6325693</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T03:48:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>31.217.49.182</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Voditeljske uloge */Popravak.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3661" xml:space="preserve">{{Filmski umjetnik
|ime             = Mirjana Rogina
|slika           = 
|veličina        = 
|opis slike      = 
|rodno ime       =
|pseudonim       = 
|rođenje         = [[1961.]]
|mjesto rođenja  = [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
|smrt            = [[27. studenoga]] [[2017.]]
|mjesto smrti    =[[Zagreb]], [[Hrvatska]] 
|zanimanje       = 
|godine rada     = 
|web             = 
|supruga         = 
|suprug          = 
|važnije uloge   = 
|važniji filmovi = 
|oscar           = 
|emmy            = 
|tony            = 
|zlatni globus   = 
|bafta           = 
|cesar           = 
|goya            = 
|afi             = 
|olivier         = 
|saturn          = 
|ostale_nagrade  = 
}}

'''Mirjana Rogina''' ([[Zagreb]], [[1961.]] – [[Zagreb]], [[27. studenoga]] [[2017.]]&lt;ref&gt;[https://www.tportal.hr/kultura/clanak/preminula-glumica-mirjana-rogina-koju-smo-obozavali-kao-melitu-zganjer-foto-20171128?utm_source=facebooktportal&amp;utm_medium=fanpagetportal&amp;utm_campaign=facebookshare Preminula glumica Mirjana Rogina, koju smo obožavali kao Melitu Žganjer]&lt;/ref&gt;) je [[Hrvatska|hrvatska]] [[kazalište|kazališna]], [[TV|televizijska]] i [[film]]ska [[glumac|glumica]].

== Filmografija ==
=== Televizijske uloge ===
* &quot;[[Nedjeljom ujutro, subotom navečer]]&quot; kao Danica ([[2012.]])
* &quot;[[Stipe u gostima]]&quot; kao Jagoda ([[2010.]]); kao službenica za osobne iskaznice ([[2012.]])
* &quot;[[Tito (TV serija)|Tito]]&quot; kao [[Jovanka Broz]] ([[2010.]])
* &quot;[[Mamutica (TV serija)|Mamutica]]&quot; kao susjeda ([[2008.]] – [[2009.]])
* &quot;[[Odmori se, zaslužio si]]&quot; kao Lela ([[2007.]] – [[2010.]]); kao medicinska sestra ([[2013.]])
* &quot;[[Cimmer fraj]]&quot; kao Keka ([[2007.]])
* &quot;[[Novo doba (TV serija)|Novo doba]]&quot; kao Anđa Gudić ([[2002.]])
* &quot;[[Naša kućica, naša slobodica]]&quot; ([[1999.]])

=== Voditeljske uloge ===
* &quot;[[Kruške i jabuke]]&quot; kao voditeljica ([[2000.]] – [[2002.]])
* &quot;[[Porin]]&quot; kao dodatna voditeljica (zajedno sa [[Željko Vukmirica|Željkom Vukmiricom]] i glavnim voditeljem Robertom Ferlin) ([[1999.]])
* &quot;[[Mirčin lonac]]&quot; kao voditeljica ([[1990.]])

=== Filmske uloge ===
* &quot;[[Ljudožder vegetarijanac]]&quot; ([[2012.]])
* &quot;[[Onda vidim Tanju (2010)|Onda vidim Tanju]]&quot; ([[2010.]])
* &quot;[[Čovjek ispod stola (2009)|Čovjek ispod stola]]&quot; kao Magdalena Žulj ([[2009.]])
* &quot;[[Gdje pingvini lete (2008)|Gdje pingvini lete]]&quot; kao Dragica ([[2008.]])
* &quot;[[12 (2004)|12]]&quot; ([[2004.]])
* &quot;[[Ispod crte (2003)|Ispod crte]]&quot; kao Hrvojeva mama ([[2003.]])
* &quot;[[Ne dao bog većeg zla (2002)|Ne dao Bog većeg zla]]&quot; kao Nevenka ([[2002.]])
* &quot;[[Crna kronika ili dan žena (2000)|Crna kronika ili dan žena]]&quot; kao Maja ([[2000.]])
* &quot;[[Blagajnica hoće ići na more (2000)|Blagajnica hoće ići na more]]&quot; kao susjeda Đurđa ([[2000.]])
* &quot;[[Tri muškarca Melite Žganjer (1998)|Tri muškarca Melite Žganjer]]&quot; kao Melita Žganjer ([[1998.]])
* &quot;[[Novogodišnja pljačka (1997)|Novogodišnja pljačka]]&quot; kao blagajnica u NAMA ([[1997.]])
* &quot;[[Božić u Beču (1997)|Božić u Beču]]&quot; kao Stevina unuka ([[1997.]])
* &quot;[[Prepoznavanje (1996)|Prepoznavanje]]&quot; kao blagajnica ([[1996.]])

== Vanjske poveznice ==
*{{imdb ime|id=0737335|ime=Mirjana Rogina}}
*[http://www.zekaem.hr/uciliste_osoblje_det.php?m_ucil_pred_id=2 Stranica na Zekaem.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080527024832/http://www.zekaem.hr/uciliste_osoblje_det.php?m_ucil_pred_id=2 |date=27. svibnja 2008. }}
== Izvori ==
{{izvori}}
{{GLAVNIRASPORED:Rogina, Mirjana}}

[[Kategorija:Hrvatski televizijski glumci]]
[[Kategorija:Hrvatski filmski glumci]]
[[Kategorija:Hrvatski kazališni glumci]]
[[Kategorija:Hrvatski televizijski voditelji]]
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]</text>
      <sha1>7pcjne0l3oncbvq59dp7e79pcaeq2db</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Hrvatski fotografi</title>
    <ns>14</ns>
    <id>257222</id>
    <revision>
      <id>6432935</id>
      <parentid>5869777</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T16:01:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Enkopal</username>
        <id>139009</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Enver Palalić hrvatski fotograf iz Bosne i Hercegovine</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="154" xml:space="preserve">Enver Palalić hrvatski fotograf{{Commonscat|Photographers from Croatia}}

[[Kategorija:Fotografi po državama]]
[[Kategorija:Hrvatski likovni umjetnici]]</text>
      <sha1>3y3o9x117u494wii5vv0f2jo13lizrn</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433112</id>
      <parentid>6432935</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T23:48:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/Enkopal|Enkopal]] ([[User talk:Enkopal|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Argo Navis|Argo Navis]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="122" xml:space="preserve">{{Commonscat|Photographers from Croatia}}

[[Kategorija:Fotografi po državama]]
[[Kategorija:Hrvatski likovni umjetnici]]</text>
      <sha1>cvtzwlhp02s9mvtmp3ynsf9n537o56e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sabina Classen</title>
    <ns>0</ns>
    <id>258834</id>
    <revision>
      <id>6433060</id>
      <parentid>6018419</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T21:12:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>FMSky</username>
        <id>252802</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2099" xml:space="preserve">{{Glazbenik
| Ime                  = Sabina Classen
| Img                  = Holy Moses Metal Frenzy 2018 10.jpg
| Img_capt             = 
| Img_size             = 
| Landscape            = 
| Background           = solo_izvođač
| Rodno_ime            = Sabina Hirtz
| Pseudonim            = 
| Rođenje              = [[27. prosinca]] [[1963.]]
| Mjesto rođenja       = [[Aachen]], [[Njemačka]]
| Smrt                 = 
| Prebivalište         = 
| Instrument           = [[pjevanje|vokali]]
| Žanr                 = [[thrash metal]], [[death metal]]
| Zanimanje            = 
| Djelatno_razdoblje   = 1981.-danas
| Producentska_kuća    = 
| Angažman             = [[Holy Moses]], Temple of the Absurd
| URL                  = 
| nagrade              = 
| Značajni instrumenti = 
}}
'''Sabina Classen''' (djevojački '''Hirtz''', [[Aachen]], [[27. prosinca]] [[1963.]]) je [[njemačka]] glazbenica, najpoznatija kao pjevačica [[thrash metal]] sastava [[Holy Moses]]. Jedna je od prvih žena koja je počela pjevati &quot;death growlom&quot;.

==Biografija==
Glazbenu karijeru započela je [[1981.]] godine u sastavu [[Holy Moses]], čiji je gitarist bio njen tadašnji muž, Andy Classen. Nakon raspada sastava [[1994.]] godine, osnovala je sastav Temple of the Absurd, no vratila se u Holy Moses kada se ponovno okupio [[2000.]] godine. 

==Diskografija==
===Holy Moses===
;Studijski albumi
*''[[Queen of Siam]]'' (1986.)
*''[[Finished With the Dogs]]'' (1987.)
*''[[The New Machine of Liechtenstein]]'' (1989.)
*''[[World Chaos]]'' (1990.)
*''[[Terminal Terror]]'' (1991.)
*''[[Reborn Dogs]]'' (1992.)
*''[[No Matter What's the Cause]]'' (1994.)
*''[[Disorder of the Order]]'' (2002.)
*''[[Strength Power Will Passion]]'' (2005.)
*''[[Agony of Death]]'' (2008.)
*''[[Redefined Mayhem]]'' (2014.)

===Temple of the Absurd===
* ''Absurd'' (1995.)
* ''Mother, Creator, God'' (1999.)

==Vanjske poveznice==
*[http://www.holymoses.net/ Službena stranica Holy Mosesa]

{{Holy Moses}}
{{GLAVNIRASPORED:Classen, Sabina}}
[[Kategorija:Njemački glazbenici heavy metala]]
[[Kategorija:Njemački pjevači]]</text>
      <sha1>hh1si23djemnun5n58v75p74txnecxg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Domagoj Vida</title>
    <ns>0</ns>
    <id>261346</id>
    <revision>
      <id>6432878</id>
      <parentid>6427268</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T13:34:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12335" xml:space="preserve">{{Infookvir nogometaš/trener/izbornik
| ime                              = Domagoj Vida
| slika                            = [[Datoteka:Vida_2018_2.jpg|250px]]
| opis slike                       = Vida na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|svjetskom nogometnom prvenstvu 2018.]] godine
| država                           = {{ZD+X/H|HRV}}
| nadimak                          = 
| datum rođenja                    = [[29. travnja]] [[1989.]]
| mjesto rođenja                   = [[Našice]]
| država rođenja                   = [[Hrvatska]]
| datum smrti                      = 
| mjesto smrti                     = 
| država smrti                     = 
| visina                           = 184 cm
| trenutačni klub                  = [[AEK Atena F.C.|AEK Atena]]
| broj u klubu                     = ?
| pozicija                         = [[Branič (nogomet)|branič]]
| ugovor                           = 
| mlade godine                     = [[1996.]] – [[2003.]]&lt;br /&gt;[[2003.]] – [[2006.]]
| juniorski klubovi                = [[NK Jedinstvo Donji Miholjac|Jedinstvo Donji Miholjac]]&lt;br /&gt;[[NK Osijek|Osijek]]
| godina                           = [[2006.]] – [[2010.]]&lt;br /&gt;[[2010.]] – [[2011.]]&lt;br /&gt;[[2011.]] – [[2013.]]&lt;br /&gt;[[2013.]] – [[2017.]]&lt;br /&gt;[[2018.]] – [[2022.]] &lt;br&gt; [[2022.]] – ''danas'' 
| profesionalni klubovi            = [[NK Osijek|Osijek]]&lt;br /&gt;[[TSV Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]&lt;br /&gt;[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]&lt;br /&gt;[[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]]&lt;br /&gt;[[Beşiktaş JK|Beşiktaş]] &lt;br&gt; [[AEK Atena F.C.|AEK Atena]]
| nastupi(golovi)                  = {{0}}{{0}}90 {{0}}{{0}}{{0}}(6)&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0)&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}40 {{0}}{{0}}{{0}}(6)&lt;br /&gt; {{0}}104 {{0}}{{0}}(10)&lt;br /&gt; {{0}}137 {{0}}{{0}}(15) &lt;br&gt; {{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0)
| godine u reprezentaciji          = [[2008.]]&lt;br /&gt;[[2007.]] – [[2009.]]&lt;br /&gt;[[2007.]] – [[2010.]]&lt;br /&gt;[[2010.]] – ''danas'' 
| reprezentacija                   = {{NogRep|HRV19}} &lt;br /&gt; {{NogRep|HRV20}} &lt;br /&gt; {{NogRep|HRV21}} &lt;br /&gt; {{NogRep|HRV}}
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(0)&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}10 {{0}}{{0}}{{0}}(1)&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}19 {{0}}{{0}}{{0}}(2)&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}98 {{0}}{{0}}{{0}}(4)
| godine treniranja                = 
| klubovi                          = 
| medalje                          = 
{{Medalje sport | [[Nogomet]]}}
{{Medalje SP}}
{{medalje srebro| [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Rusija 2018.]] | }}

| napomena                         = 
| ažurirano                        = 26. srpnja 2022.
}} 
'''Domagoj Vida''' ([[Našice]], [[29. travnja]] [[1989.]])&lt;ref name=&quot;GNK Dinamo&quot;&gt;[http://www.gnkdinamo.hr/346#anchor GNK Dinamo: Domagoj Vida] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120112064513/http://www.gnkdinamo.hr/346#anchor |date=12. siječnja 2012. }}, preuzeto 4. studenoga 2012.&lt;/ref&gt; je [[Hrvatska|hrvatski]] [[nogomet]]aš, igra na mjestu braniča i trenutačno igra za [[Grčka|grčki]] klub [[AEK Atena F.C.|AEK Atena]]. On je i [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatski reprezentativac]]. Sin hrvatskog nogometaša [[Rudika Vida|Rudike Vide]] i brata nogometaša Hrvoja Vide.&lt;ref&gt;Mijo Jozić: [http://sportalo.hr/hrvoje-vida-najbolji-igrac-osjecko-baranjske-1-znl/ ''Hrvoje Vida najbolji je igrač osječko baranjske 1. ŽNL''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190403214640/http://sportalo.hr/hrvoje-vida-najbolji-igrac-osjecko-baranjske-1-znl/ |date=3. travnja 2019. }}, Sportalo. 19. siječnja 2019. Pristupljeno 3. travnja 2019.&lt;br&gt;&quot;''Najbolji strijelac lige koji zabija više od gola po utakmici, Hrvoje Vida, pobjednik je našeg izbora za najboljeg igrača u jesenskoj polusezoni.''&quot;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.nkbelisce.hr/seniori/hrvoje-vida/ ''Hrvoje Vida''], NK Belišće. Pristupljeno 3. travnja 2019.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;  Dubravko Miličić Danijela Mikola:[https://www.express.hr/life/zbog-tuge-je-moj-domagoj-htio-prekinuti-karijeru-16534 ''&quot;Zbog tuge je moj Domagoj htio prekinuti karijeru&quot;''], Express. 8. srpnja 2018. Pristupljeno 3. travnja 2019.&lt;/ref&gt;

== Klupska karijera ==
=== Jedinstvo Donji Miholjac, Osijek i Bayer Leverkusen ===
Domagoj Vida počeo je igrati nogomet kao sedmogodišnjak&lt;ref name=&quot;GNK Dinamo&quot;/&gt; u podmlatku [[Donji Miholjac|donjomiholjačkoga]] Jedinstva, [[1996.]] godine. Potom je bio u podmlatku NK Osijeka do [[2006.]] godine kada je iste godine u prosincu potpisao prvi profesionalni ugovor s Osijekom.&lt;ref&gt;[http://www.jutarnji.hr/susnjara-ipak-bez-operacije--vida-potpisao-do-2011-/167330/ Jutarnji list: Šušnjara ipak bez operacije, Vida potpisao do 2011.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100623215513/http://www.jutarnji.hr/susnjara-ipak-bez-operacije--vida-potpisao-do-2011-/167330/ |date=23. lipnja 2010. }}, preuzeto 4. studenoga 2012.&lt;/ref&gt; U Osijeku je od 2006. do [[2010.]] godine odigrao 90 prvenstvenih utakmica i postigao 6 pogodaka. [[29. travnja]] [[2010.]] godine Domagoj potpisuje petogodišnji ugovor s [[Bayer Leverkusen|Bayerom]] iz [[Leverkusen]]a. Osijek je na ime transfera dobio 2,4 milijuna eura.&lt;ref&gt;[http://sportske.jutarnji.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;clanak_id=20347 Domagoj Vida potpisao za Bayer!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100502193144/http://sportske.jutarnji.hr/index.php?cmd=show_clanak&amp;clanak_id=20347 |date=2. svibnja 2010. }}, [[Sportske novosti]], 29. travnja 2010., preuzeto 4. studenoga 2012.&lt;/ref&gt; U Leverkusenu se nije zadržao dugo i upisao je samo 7 [[Njemačka nogometna Bundesliga|bundesligaških]] nastupa te je zbog želje za većom minutažom prešao u zagrebački Dinamo. 

=== Dinamo Zagreb ===
Dana [[17. lipnja]] [[2011.]] godine Domagoj je potpisao za [[GNK Dinamo Zagreb]].&lt;ref&gt;[http://www.gnkdinamo.hr/domagoj-vida-i-slu%C5%BEbeno-predstavljen-u-plavom-salonu.html GNK Dinamo Zagreb: Domagoj Vida i službeno predstavljen u Plavom salonu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111025083907/http://gnkdinamo.hr/domagoj-vida-i-slu%C5%BEbeno-predstavljen-u-plavom-salonu.html |date=25. listopada 2011. }}, preuzeto 4. studenoga 2012.&lt;/ref&gt;

=== Dinamo Kijev ===
Početkom [[2013.]] godine prelazi iz [[GNK Dinamo Zagreb|zagrebačkog Dinama]] u [[FK Dinamo Kijev|kijevski Dinamo]] za 5 mil. €.

=== Beşiktaş ===
Dana [[3. siječnja]] [[2018.]] godine Vida prelazi u [[Beşiktaş JK|Beşiktaş]], s kojim potpisuje ugovor na četiri i pol godine.&lt;ref&gt; {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.bjk.com.tr/en/news/72018/vida_pens_4_5_year_deal_with_besiktas.html |naslov=Vida pens 4.5-year deal with Beşiktaş |rad=bjk.com.tr |dan=3. siječnja 2018. |preuzeto=1. veljače 2018.}} &lt;/ref&gt;

== Reprezentativna karijera ==
U mladim hrvatskim reprezentacijama Vida ima nastupe u dobnim kategorijama: do 19, do 20 i do 21. Za seniorsku reprezentaciju prvi nastup imao je [[23. svibnja]] [[2010.]] godine u prijateljskoj utakmici na [[Stadion Gradski vrt|Gradskom vrtu]], u pobjedi od 2:0, protiv reprezentacije Walesa.&lt;ref&gt;[http://www.hrsport.net/analize/448627/nogomet-reprezentacija/baricevi-eksperimenti-biliceva-pobjeda-i-velikani-walesa-koji-nikad-nisu-zaigrali-na-velikom-natjecanju/ Bernard Jurišić, ''Barićevi eksperimenti, Bilićeva pobjeda i velikani Walesa koji nikad nisu zaigrali na velikom natjecanju''], Sportnet, 15. listopada 2012., preuzeto 4. studenoga 2012.&lt;/ref&gt;

Svoj prvi pogodak za seniorsku reprezentaciju Hrvatske, Domagoj je postigao u prijateljskoj utakmici protiv reprezentacije [[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južne Koreje]] [[10. rujna]] [[2013.]] godine u pobjedi od 2:1.

Hrvatski nogometni izbornik objavio je u svibnju [[2016.]] popis za nastup na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Europskom prvenstvu u Francuskoj]], na kojem se nalazi Vida.&lt;ref&gt; {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.bbc.com/sport/football/36417368 |naslov=Euro 2016: Full squads for every country |rad=bbc.com |dan=5. lipnja 2016. |preuzeto=5. lipnja 2016.}} &lt;/ref&gt;

Na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Svjetskom prvenstvu u Rusiji]] postigao je pogodak u 101. minuti četvrtfinalne utakmice protiv Rusije, i kasnije u jedanaestercima, što je pridonijelo Hrvatskom plasmanu u polufinale Svjetskog prvenstva.

Kapetansku je vrpcu nosio tri puta, na dvjema prijateljskim utakmicama te na jednoj službenoj utakmici, protiv Portugala rujna 2020. godine.

=== Pogodci za A reprezentaciju ===
{| border=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;4&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 1em 1em 1em 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;&quot;
|- bgcolor=&quot;#CCCCCC&quot; align=&quot;center&quot;
!Broj
!Nadnevak
!Mjesto
!Protivnik
!Pogodak
!Konačan ishod
!Natjecanje
|-
|01.
|10. rujna 2013.
|[[Jeonju World Cup Stadium]], [[Jeonju]], [[Južna Koreja]]
|{{NogRep|JKO}}
|&lt;center&gt;0 : '''1'''
|&lt;center&gt;1 : 2
|prijateljska utakmica
|-
|02.
|3. rujna 2017.
|[[Stadion Maksimir]], [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
|{{NogRep|KSV}}
|&lt;center&gt;'''1''' : 0
|&lt;center&gt;1 : 0
|kvalifikacije za SP 2018.
|-
|03.
|7. srpnja 2018.
|[[Olimpijski stadion Fišt]], [[Soči]], [[Rusija]]
|{{NogRep|RUS}}
|&lt;center&gt;1 : '''2'''
|&lt;center&gt;2 : 2&lt;br&gt;(5 : 6) (11 m)
|četvrtfinale SP 2018.
|-
|04.
|15. listopada 2018.
|[[Stadion Rujevica]], [[Rijeka]], [[Hrvatska]]
|{{NogRep|JOR}}
|&lt;center&gt;'''1''' : 0
|&lt;center&gt;2 : 1
|prijateljska utakmica
|}

== Priznanja ==
=== Individualna ===
* [[2009.]]: Dobitnik je nagrade za najveću mladu nadu, koju dodjeljuje [[Uvijek vjerni|Klub navijača hrvatske nogometne reprezentacije &quot;Uvijek vjerni&quot;]].
* [[2018.]]: Odlukom Predsjednice Republike Hrvatske [[Kolinda Grabar Kitarović|Kolinde Grabar Kitarović]] odlikovan je [[Red kneza Branimira s ogrlicom|Redom kneza Branimira s ogrlicom]], za izniman, povijesni uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, osvjedočenu srčanost i požrtvovnost kojima su dokazali svoje najveće profesionalne i osobne kvalitete, vrativši vjeru u uspjeh, optimizam i pobjednički duh, ispunivši ponosom sve hrvatske navijače diljem svijeta ujedinjene u radosti pobjeda, te za iskazano zajedništvo i domoljubni ponos u promociji sporta i međunarodnog ugleda Republike Hrvatske, te osvajanju 2. mjesta na 21. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Ruskoj Federaciji.&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1936.html Odluka o dodjeli odlikovanja Reda kneza Branimira s ogrlicom za izniman, povijesni uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije] ''Narodne novine'', 14. studenog 2018.&lt;/ref&gt;
=== Klupska ===
==== [[Dinamo Zagreb]] ====
* [[Prva HNL|Prvak Hrvatske]] '''(1) :''' ''[[1._HNL_2011./12.|2011./12.]]''
* [[Hrvatski nogometni kup]] '''(1) :''' ''[[Hrvatski_nogometni_kup_2011./12.|2012.]]''

==== [[Dinamo Kijev]] ====
* [[Ukrajinska Premier liga|Prvak Ukrajine]] '''(3) :''' ''2014./15., 2015./16.''
* Ukrajinski kup '''(2) :''' ''2014., 2015.''
* Ukrajinski superkup '''(1) :''' ''2016.''

===Reprezentativna===
* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.]] – srebrna medalja

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
=== Sestrinski projekti ===
{{ WProjekti 
|commons        = 
|commonshr      = 
|commonscat     = Domagoj Vida
|commonscathr   = Domagoj Vida 
|wikicitat      = 
}}

=== Mrežna sjedišta ===
* [https://hns-cff.hr/players/4755/domagoj-vida/ Profil], [[Hrvatski nogometni savez]]
* [https://us.soccerway.com/players/domagoj-vida/36733/ Profil], Soccerway
* [https://www.transfermarkt.com/domagoj-vida/profil/spieler/46083 Profil], [[Transfermarkt]]

{{Navigacije
| naslov = Domagoj Vida – sastavi i nagrade
| popis  =
{{Navigacije
|naslov=Sastavi Hrvatske
| naslov-style = background:#FFFFFF; border:1px solid red; color:red;
|popis= 
{{Sastav Hrvatska 2012 EP}}
{{Sastav Hrvatska 2014 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2016. EP}}
{{Sastav Hrvatska 2018 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2020. EP}}
}}}}

{{GLAVNIRASPORED:Vida, Domagoj}}
[[Kategorija:Hrvatski nogometaši]]
[[Kategorija:Hrvatski nogometni reprezentativci]]
[[Kategorija:Nogometaši AEK Atene]]
[[Kategorija:Nogometaši Bayer Leverkusena]]
[[Kategorija:Nogometaši Beşiktaşa]]
[[Kategorija:Nogometaši Dinama]]
[[Kategorija:Nogometaši Dinamo Kijeva]]
[[Kategorija:Nogometaši NK Osijeka]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Vatrena krila]]
[[Kategorija:Životopisi, Našice]]
[[Kategorija:Životopisi, Donji Miholjac]]</text>
      <sha1>2a74ix4972lx2slvn9qf0oxx27j8l1a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zračna luka Banja Luka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>262327</id>
    <revision>
      <id>6432888</id>
      <parentid>6385392</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T13:54:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>93.142.158.5</ip>
      </contributor>
      <comment>Pravopisna pogreška.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4787" xml:space="preserve">{{Infookvir aerodrom
| ime             = Zračna luka Banja Luka
| izvorno ime     = Međunarodni aerodrom Banja Luka
| slika           =Blairport.jpg
| slika-širina    =  
| opis            = 
| IATA            = BNX
| ICAO            = LQBK
| vrsta           = Civilni aerodrom
| vlasnik         =  
| operater        = ''Aerodromi Republike Srpske''
| grad            = [[Banja Luka]], [[Bosna i Hercegovina]]
| lokacija        = [[Mahovljani]]
| visina-f        = 400
| visina-m        = 122
| koordinate      = {{Coord|44|56|29|N|017|17|51|E|type:airport|display=inline,title}}
| website         = [http://www.banjaluka-airport.com/ Službene stranice]
| metar-visina    = 
| metar-staza     = 
| staza1-broj     = 17/35
| staza1-dužina-f = 8.202
| staza1-dužina-m = 2.500
| staza1-površina = asfalt
| h1-broj         = 
| h1-dužina-f     = 
| h1-dužina-m     = 
| h1-površina     = 
| stat-god        = 2013.&lt;ref name=&quot;statistika2013&quot;&gt;[http://www.bhas.ba/saopstenja/2014/TRA_VS_2013_001_01_hr.pdf Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141113171951/http://www.bhas.ba/saopstenja/2014/TRA_VS_2013_001_01_hr.pdf |date=13. studenoga 2014. }} (pristupljeno 24. lipnja 2014.)&lt;/ref&gt;
| stat1-naziv     = Broj putnika
| stat1-podatak   = 8837
| stat2-naziv     = Broj operacija
| stat2-podatak   = 2026
| fusnota         = 
}}

'''Zračna luka Banja Luka''' je zračna luka u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] udaljena 23 [[kilometar|km]] od grada [[Banja Luka|Banje Luke]]. Uz [[Zračna luka Sarajevo|sarajevsku]] i [[Zračna luka Tuzla|tuzlansku]], najveća je zračna luka u Bosni i Hercegovini. Nalazi se u [[Mahovljani]]ma pa se stoga naziva i ''Aerodrom Mahovljani''. 

== Povijest ==

Izgradnja zračne luke započela je [[1976.]] godine. Izgrađena je za kapacitete koji su bili potrebni za zračno povezivanje teritorija bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]].

90-ih godina 20. stoljeća dolazi do raspada SFRJ, te dolazi i do [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]], koji završava potpisivanjem [[Daytonski sporazum|Daytonskog sporazuma]]. Time je osnovan entitet [[Republika Srpska]], s Banjom Lukom kao upravnim središtem. Time je porasla važnost ove zračne luke. [[18. studenog]] [[1997.]] zračna luka je otvorena za civilni promet.

Od [[1999.]] do [[ 2003.]] zračna luka je bila glavno čvorište tadašnje tvrtke [[Air Srpska]], koja je bila službena zrakoplovna kompanija Republike Srpske. Tvrtku je osnovao [[Jat Airways]] i Vlada Republike Srpske. Zbog prevelikih dugova i povlačenja Jat Airwaysa iz partnerstva [[2003.]] tvrtka prestaje s radom. Tvrtka [[Sky Srpska]], koja svoje glavno čvorište ima u ovoj zračnoj luci, osnovana je [[2007.]]

Zračna luka se nalazi u Mahovljanima, u općini [[Laktaši]]. Nalazi se pored autoceste između Banje Luke i Gradiške, a planirano je da zračna luka bude povezana i s autocestom između istih mjesta, koja se planira izgraditi za nekoliko godina.

== Povezivost ==

Tijekom godina postojali su letovi iz zračne luke prema [[Beč]]u, [[Beograd]]u, [[Zürich]]u i [[Tivat|Tivtu]], zahvaljujući kompaniji [[Air Srpska]].

Zračna luka je danas jedno od čvorišta tvrtke [[B&amp;H Airlines]], koja nudi direktne letove prema [[Sarajevo|Sarajevu]] i [[Zürich]]u, zajedno s čarter letovima prema [[Antalya|Antalyi]] tijekom ljeta. Zračna luka postaje sve zanimljivija stranim zrakoplovnim kompanijama, kao što su: [[Ryanair]], [[easyJet]], [[Wizz Air]] i [[Austrian Airlines]]. Od [[9. studenoga]] [[2007.]] [[srbija|srbijanski]] [[Jat Airways]], ponovno je uspostavio liniju iz Beograda prema Banjoj Luci.

== Kompanije i destinacije ==

* [[Air Serbia]] ([[Beograd]])
* [[Freebird Airlines]] ([[Antalija]]) (Sezonski letovi tijekom ljeta)
* [[Ryanair]] ([[Berlin]], [[Bruxelles]], [[Memingen]], [[Stockholm]])&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|author=Tomislav Batar|title=Prevoznici i destinacije {{!}} Aerodromi Republike Srpske|url=https://www.bnx.aero/prevoznici-i-destinacije.php|language=rs|accessdate=2020-10-25|archive-date=28. listopada 2020.|archive-url=https://web.archive.org/web/20201028210235/https://www.bnx.aero/prevoznici-i-destinacije.php|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

==Statistika prometa&lt;ref name=&quot;statistika2013&quot;/&gt;==
{| class=&quot;wikitable&quot; 
|-
! '''Godina'''
! Putnika
! Tereta (t)
|-
|align=&quot;center&quot;| 2011.
|align=&quot;right&quot; | 8.367
|align=&quot;right&quot; | 0,0
|-
|align=&quot;center&quot;| 2012.
|align=&quot;right&quot; | 6.420
|align=&quot;right&quot; | 0,0
|-
|align=&quot;center&quot;| 2013.
|align=&quot;right&quot; | 8.837  
|align=&quot;right&quot; | 0,0
|-
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.banjaluka-airport.com/ Službene stranice]

[[Kategorija:Zračne luke u Bosni i Hercegovini|Banja Luka]]
[[Kategorija:Građevine u Banjoj Luci]]</text>
      <sha1>jv1p50a4j3x760u8tj82nx8hyk0t73e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Starci (Staro Petrovo Selo)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>265205</id>
    <revision>
      <id>6432931</id>
      <parentid>6432845</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T15:53:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>izvor?</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2978" xml:space="preserve">{{Naselje u Hrvatskoj
|ime=Starci
|regija=
|karta2       = Brodsko-posavska županija
|naziv karte2 = Brodsko-posavske županije
|županija = [[Datoteka:Zastava brodsko posavske zupanije.gif|20px|border]] [[Brodsko-posavska županija]]
|općina = [[Staro Petrovo Selo]]
|mikroregija = 
|najgrad = Nova Gradiška
|površina = 7,21
|nadvisina =
|z. širina = 45.254
|z. dužina = 17.549
|brojstan2011 =  4
|gustoća = 
|domaćinstva = 
|pošta = 35420 Staro Petrovo Selo
|pozbroj = +385(0)35
|autooznaka = NG
|slika = |
|slika_opis = 
}}
'''Starci''' je naseljeno mjesto u [[RH|Republici Hrvatskoj]] u općini [[Staro Petrovo Selo]] u [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavskoj županiji]].

==O naselju==
U Starcima se ne nalaze sakralni objekti, naselje pripada župi sv. Antuna Padovanskoga iz Starog Petrovog Sela, dio je Novokapelačkog dekanata [[Požeška biskupija|Požeške biskupije]]. Svake godine,  od 2001., u Starcima se održava rock koncert, odnosno festival Rock Starci. 

==Zemljopis==
Starci se nalaze na južnim padinama [[Požeška gora|Požeške gore]], istočno od [[Nova Gradiška|Nove Gradiške]], 4 km sjeveroistočno od Starog Petrovog Sela, susjedna naselja su [[Oštri Vrh]] i [[Vladislovo]] na zapadu te [[Blažević Dol]] na istoku.

==Stanovništvo==
Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine Starci su imali 4 stanovnika. 

{{Kretanje broja stanovnika
 |naslov  = '''Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.'''&lt;ref&gt;[https://www.dzs.hr/Hrv/DBHomepages/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske.htm Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup12_4189.html Popis stanovništva Republik Hrvatske 2011., www.dzs.hr]&lt;/ref&gt;
 |dimx    = 500
 |dimy    = 370
 |stanmax = 431
 |crta1   = 50
 |crta2   = 25
 |a1      = 1857
 |a2      = 1869
 |a3      = 1880
 |a4      = 1890
 |a5      = 1900
 |a6      = 1910
 |a7      = 1921
 |a8      = 1931
 |a9      = 1948
 |a10     = 1953
 |a11     = 1961
 |a12     = 1971
 |a13     = 1981
 |a14     = 1991
 |a15     = 2001
 |a16     = 2011
 |p1      = 0
 |p2      = 0
 |p3      = 0
 |p4      = 0
 |p5      = 79
 |p6      = 240
 |p7      = 308
 |p8      = 379
 |p9      = 431
 |p10     = 395
 |p11     = 355
 |p12     = 175
 |p13     = 30
 |p14     = 31
 |p15     = 7
 |p16     = 4
 |izvor   = Državni zavod za statistiku
 }}
&lt;br&gt;

*'''Napomena:''' Starci se iskazuju od 1900., i to do 1931. kao dio naselja, a od 1948. kao naselje. 

==Vanjske poveznice==
*[http://www.staropetrovoselo.hr/starci.html O Starcima na službenim stranicama Općine Staro Petrovo Selo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100129022014/http://www.staropetrovoselo.hr/starci.html |date=29. siječnja 2010. }}

==Izvori==
{{izvori}}

{{Mrva-naselje hr}}
{{Naselja u sastavu Općine Staro Petrovo Selo}}

[[Kategorija:Naselja u Brodsko-posavskoj županiji]]</text>
      <sha1>7zvec8uzsm6ooj8un2wjmjugpmm1ma1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dijaliza</title>
    <ns>0</ns>
    <id>268969</id>
    <revision>
      <id>6432990</id>
      <parentid>6431589</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T19:22:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dean72</username>
        <id>77466</id>
      </contributor>
      <comment>oblikovanje</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8819" xml:space="preserve">'''Dijaliza''' ([[grčki jezik|gr.]] διάλυσις ''dialysis'' – labavljenje), u [[medicina|medicini]] je proces uklanjanja viška vode, otopljenih tvari i toksina iz krvi kod ljudi čiji bubrezi više ne mogu prirodno obavljati te funkcije. To se naziva nadomjesna bubrežna terapija. Prva uspješna dijaliza izvedena je 1943. godine. 

Dijalizu je možda potrebno započeti kada dođe do iznenadnog i brzog gubitka funkcije bubrega, poznatog kao akutna ozljeda bubrega (prethodno nazvanog akutno zatajenje bubrega), ili kada postupno opadanje funkcije bubrega, kronična bubrežna bolest, dosegne stadij 5. Stadij 5 kronične zatajenje bubrega se postiže kada je brzina glomerularne filtracije 10-15% normalne, klirens kreatinina manji od 10 ml po minuti i prisutna je uremija.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Tadros|first=Atef R|last2=Sopher|first2=G|last3=Langlois|first3=R G|date=1998-06-11|title=A New Approach For Passive Securing At Landing and Powered Handling of Helicopters Onboard Small Ships|url=http://dx.doi.org/10.3940/rina.sw.1998.3.1|journal=Warship 98 - Surface Warships The Next Generation|publisher=RINA|doi=10.3940/rina.sw.1998.3.1}}&lt;/ref&gt; 
[[Datoteka:Patient receiving dialysis 03.jpg|mini|Pacijent prima dijalizu.]]
Dijaliza se koristi kao privremena mjera kod akutnog oštećenja bubrega ili kod onih koji čekaju [[Transplantacija organa|transplantaciju]] bubrega i kao trajna mjera kod onih kod kojih transplantacija nije indicirana ili nije moguća.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Satko|first=Scott G.|url=http://dx.doi.org/10.1016/b978-1-4160-4197-9.50026-0|title=Initiation of Dialysis Therapy|last2=Burkart|first2=John M.|date=2008|publisher=Elsevier|pages=341–351}}&lt;/ref&gt; 

U [[Australija|Australiji]], [[Kanada|Kanadi]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]], dijalizu plaća država za one koji ispunjavaju uvjete.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Shneider|first=Benjamin L.|last2=Moore|first2=Jeff|last3=Kerkar|first3=Nanda|last4=Magee|first4=John C.|last5=Ye|first5=Wen|last6=Karpen|first6=Saul J.|last7=Kamath|first7=Binita M.|last8=Molleston|first8=Jean P.|last9=Bezerra|first9=Jorge A.|last10=Murray|first10=Karen F.|last11=Loomes|first11=Kathleen M.|date=2017-05-11|title=Initial assessment of the infant with neonatal cholestasis—Is this biliary atresia?|url=http://dx.doi.org/10.1371/journal.pone.0176275|journal=PLOS ONE|volume=12|issue=5|pages=e0176275|doi=10.1371/journal.pone.0176275|issn=1932-6203}}&lt;/ref&gt; 

U istraživačkim laboratorijima tehnika dijalize također se može koristiti za odvajanje [[molekula]] na temelju njihove veličine. Osim toga, može se koristiti za balansiranje pufera između uzorka i otopine &quot;dijalizne kupke&quot; ili &quot;dijalizata&quot; u kojoj se nalazi uzorak.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Garrett|first=Reginald H.|url=https://www.worldcat.org/oclc/777722371|title=Biochemistry|date=2013|publisher=Brooks/Cole, Cengage Learning|others=Charles M. Grisham|isbn=978-1-133-10629-6|edition=5th ed|location=Belmont, CA|oclc=777722371}}&lt;/ref&gt; Za dijalizu u laboratoriju koristi se cjevasta polupropusna membrana izrađena od celuloznog acetata ili nitroceluloze.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Ninfa|first=Alexander J.|url=https://www.worldcat.org/oclc/420027217|title=Fundamental laboratory approaches for biochemistry and biotechnology|date=2010|publisher=John Wiley|others=David P. Ballou, Marilee Benore|isbn=978-0-470-08766-4|edition=2nd ed|location=Hoboken, NJ|oclc=420027217}}&lt;/ref&gt; Veličina pora varira u skladu s potrebnim odvajanjem veličine s većim veličinama pora koje omogućuju većim molekulama prolaz kroz membranu. Otapala, [[Ion|ioni]] i pufer mogu lako difundirati kroz polupropusnu membranu, ali veće molekule ne mogu proći kroz pore. To se može koristiti za pročišćavanje proteina od interesa iz složene smjese uklanjanjem manjih proteina i molekula. 

Postoje dvije osnovne vrste dijalize: 
*[[hemodijaliza]] 
*[[peritonejska dijaliza]].

== Okolnosti ==
Bubrezi imaju važnu ulogu u održavanju zdravlja. Kad je osoba zdrava, bubrezi održavaju unutarnju ravnotežu vode i minerala (natrij, kalij, klorid, kalcij, fosfor, magnezij, sulfat) u tijelu. Kiseli krajnji produkti metabolizma kojih se tijelo ne može riješiti disanjem također se izlučuju putem bubrega. Bubrezi također funkcioniraju kao dio endokrinog sustava, proizvodeći eritropoetin, kalcitriol i renin. Eritropoetin je uključen u proizvodnju [[Crvene krvne stanice|crvenih krvnih stanica]], a kalcitriol ima ulogu u formiranju [[Kost|kostiju]]&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|date=1993-04|title=Clinical Transesophageal Echocardiography. Howard C. Dittrich Mosby Yearbook, St. Louis (1992) Mosby Yearbook, St. Louis (1992) 179 pages, illustrated, $95.00 ISBN: 0-8016-1211-X|url=http://dx.doi.org/10.1002/clc.4960160418|journal=Clinical Cardiology|volume=16|issue=4|pages=365–365|doi=10.1002/clc.4960160418|issn=0160-9289}}&lt;/ref&gt;. Dijaliza je nesavršen tretman za nadomjestak funkcije bubrega jer ne ispravlja ugrožene endokrine funkcije bubrega. Liječenje dijalizom zamjenjuje neke od ovih funkcija difuzijom (uklanjanje otpada) i ultrafiltracijom (uklanjanje tekućine).&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Anderson|first=J.|last2=Glynn|first2=L. G.|date=2011-02-09|title=Definition of chronic kidney disease and measurement of kidney function in original research papers: a review of the literature|url=http://dx.doi.org/10.1093/ndt/gfq849|journal=Nephrology Dialysis Transplantation|volume=26|issue=9|pages=2793–2798|doi=10.1093/ndt/gfq849|issn=0931-0509}}&lt;/ref&gt; U procesu dijalize se koristi visoko pročišćena (također poznata kao &quot;ultrapista&quot;) voda.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Dheda|first=Shyam|url=http://dx.doi.org/10.5772/59380|title=Water Treatment for Centre and Home-Based Haemodialysis|last2=Van Eps|first2=Carolyn|last3=Hawley|first3=Carmel|last4=Johnson|first4=David W.|date=2015-09-09|publisher=InTech}}&lt;/ref&gt;

== Princip ==
[[Datoteka:Dialysis machines by irvin calicut.jpg|mini|Uređaji za dijalizu.]]
Dijaliza radi na principima difuzije otopljenih tvari i ultrafiltracije tekućine kroz polupropusnu membranu. Difuzija je svojstvo tvari u vodi; tvari u vodi teže premjestiti se iz područja visoke koncentracije u područje niske koncentracije. [[Krv]] teče jednom stranom polupropusne membrane, a dijalizat, odnosno posebna tekućina za dijalizu, teče suprotnom stranom. Polupropusna membrana je tanki sloj materijala koji sadrži rupe različitih veličina, odnosno pore. Manje otopljene tvari i tekućina prolaze kroz membranu, ali membrana blokira prolaz većih tvari (na primjer, crvenih krvnih stanica i velikih [[Bjelančevine|proteina]]). Ovo ponavlja proces filtriranja koji se odvija u bubrezima kada krv uđe u bubrege i kada se veće tvari odvajaju od manjih u glomerulu.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Tamara.|first=Myers,|url=http://worldcat.org/oclc/779076851|title=Mosby's dictionary of medicine, nursing &amp; health professions|date=2006|publisher=Mosby Elsevier|isbn=0-323-03562-0|oclc=779076851}}&lt;/ref&gt;

Dvije glavne vrste dijalize, [[hemodijaliza]] i [[peritonejska dijaliza]], uklanjaju otpad i višak vode iz krvi na različite načine.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Hemodijaliza uklanja otpad i vodu cirkuliranjem krvi izvan tijela kroz vanjski filtar, nazvan dijalizator, koji sadrži polupropusnu membranu. Krv teče u jednom smjeru, a dijalizat u suprotnom. Protustrujni tok krvi i dijalizata maksimizira gradijent koncentracije otopljenih tvari između krvi i dijalizata, što pomaže u uklanjanju više ureje i kreatinina iz krvi. Koncentracije otopljenih tvari koje se normalno nalaze u urinu (na primjer [[kalij]], [[fosfor]] i [[urea]]) nepoželjno su visoke u krvi, ali su niske ili ih uopće nema u otopini za dijalizu, a stalna zamjena dijalizata osigurava da koncentracija nepoželjnih otopljenih tvari ostane niska s ove strane membrane. Otopina za dijalizu ima razine minerala poput kalija i [[Kalcij|kalcija]] koje su slične njihovoj prirodnoj koncentraciji u zdravoj krvi. Za drugu otopljenu tvar, bikarbonat, razina otopine za dijalizu postavljena je na nešto višu razinu nego u normalnoj krvi, kako bi se potaknula difuzija bikarbonata u krv, kako bi djelovao kao [[pH]] pufer za neutralizaciju metaboličke kiselosti koja je često prisutna u ovih pacijenata. Razine komponenti dijalizata obično propisuje [[Nefrologija|nefrolog]] prema potrebama pojedinog pacijenta.
U peritonejskoj dijalizi, otpadne tvari i voda uklanjaju se iz krvi unutar tijela pomoću peritoneuma kao prirodne polupropusne membrane. Otpad i višak vode kreću se iz krvi, preko peritonejske membrane i u posebnu otopinu za dijalizu, nazvanu dijalizat, u trbušnoj šupljini.

==Izvori==
{{izvori}}

[[Kategorija:Nefrologija]]
[[Kategorija:Medicina]]</text>
      <sha1>43bbfp1rohbf7tvtnablxyrxynrafjk</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432991</id>
      <parentid>6432990</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T19:23:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dean72</username>
        <id>77466</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8818" xml:space="preserve">[[Datoteka:Patient receiving dialysis 03.jpg|mini|Pacijent prima dijalizu.]]'''Dijaliza''' ([[grčki jezik|gr.]] διάλυσις ''dialysis'' – labavljenje), u [[medicina|medicini]] je proces uklanjanja viška vode, otopljenih tvari i toksina iz krvi kod ljudi čiji bubrezi više ne mogu prirodno obavljati te funkcije. To se naziva nadomjesna bubrežna terapija. Prva uspješna dijaliza izvedena je 1943. godine. 

Dijalizu je možda potrebno započeti kada dođe do iznenadnog i brzog gubitka funkcije bubrega, poznatog kao akutna ozljeda bubrega (prethodno nazvanog akutno zatajenje bubrega), ili kada postupno opadanje funkcije bubrega, kronična bubrežna bolest, dosegne stadij 5. Stadij 5 kronične zatajenje bubrega se postiže kada je brzina glomerularne filtracije 10-15% normalne, klirens kreatinina manji od 10 ml po minuti i prisutna je uremija.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Tadros|first=Atef R|last2=Sopher|first2=G|last3=Langlois|first3=R G|date=1998-06-11|title=A New Approach For Passive Securing At Landing and Powered Handling of Helicopters Onboard Small Ships|url=http://dx.doi.org/10.3940/rina.sw.1998.3.1|journal=Warship 98 - Surface Warships The Next Generation|publisher=RINA|doi=10.3940/rina.sw.1998.3.1}}&lt;/ref&gt;

Dijaliza se koristi kao privremena mjera kod akutnog oštećenja bubrega ili kod onih koji čekaju [[Transplantacija organa|transplantaciju]] bubrega i kao trajna mjera kod onih kod kojih transplantacija nije indicirana ili nije moguća.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Satko|first=Scott G.|url=http://dx.doi.org/10.1016/b978-1-4160-4197-9.50026-0|title=Initiation of Dialysis Therapy|last2=Burkart|first2=John M.|date=2008|publisher=Elsevier|pages=341–351}}&lt;/ref&gt; 

U [[Australija|Australiji]], [[Kanada|Kanadi]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]], dijalizu plaća država za one koji ispunjavaju uvjete.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Shneider|first=Benjamin L.|last2=Moore|first2=Jeff|last3=Kerkar|first3=Nanda|last4=Magee|first4=John C.|last5=Ye|first5=Wen|last6=Karpen|first6=Saul J.|last7=Kamath|first7=Binita M.|last8=Molleston|first8=Jean P.|last9=Bezerra|first9=Jorge A.|last10=Murray|first10=Karen F.|last11=Loomes|first11=Kathleen M.|date=2017-05-11|title=Initial assessment of the infant with neonatal cholestasis—Is this biliary atresia?|url=http://dx.doi.org/10.1371/journal.pone.0176275|journal=PLOS ONE|volume=12|issue=5|pages=e0176275|doi=10.1371/journal.pone.0176275|issn=1932-6203}}&lt;/ref&gt; 

U istraživačkim laboratorijima tehnika dijalize također se može koristiti za odvajanje [[molekula]] na temelju njihove veličine. Osim toga, može se koristiti za balansiranje pufera između uzorka i otopine &quot;dijalizne kupke&quot; ili &quot;dijalizata&quot; u kojoj se nalazi uzorak.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Garrett|first=Reginald H.|url=https://www.worldcat.org/oclc/777722371|title=Biochemistry|date=2013|publisher=Brooks/Cole, Cengage Learning|others=Charles M. Grisham|isbn=978-1-133-10629-6|edition=5th ed|location=Belmont, CA|oclc=777722371}}&lt;/ref&gt; Za dijalizu u laboratoriju koristi se cjevasta polupropusna membrana izrađena od celuloznog acetata ili nitroceluloze.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Ninfa|first=Alexander J.|url=https://www.worldcat.org/oclc/420027217|title=Fundamental laboratory approaches for biochemistry and biotechnology|date=2010|publisher=John Wiley|others=David P. Ballou, Marilee Benore|isbn=978-0-470-08766-4|edition=2nd ed|location=Hoboken, NJ|oclc=420027217}}&lt;/ref&gt; Veličina pora varira u skladu s potrebnim odvajanjem veličine s većim veličinama pora koje omogućuju većim molekulama prolaz kroz membranu. Otapala, [[Ion|ioni]] i pufer mogu lako difundirati kroz polupropusnu membranu, ali veće molekule ne mogu proći kroz pore. To se može koristiti za pročišćavanje proteina od interesa iz složene smjese uklanjanjem manjih proteina i molekula. 

Postoje dvije osnovne vrste dijalize: 
*[[hemodijaliza]] 
*[[peritonejska dijaliza]].

== Okolnosti ==
Bubrezi imaju važnu ulogu u održavanju zdravlja. Kad je osoba zdrava, bubrezi održavaju unutarnju ravnotežu vode i minerala (natrij, kalij, klorid, kalcij, fosfor, magnezij, sulfat) u tijelu. Kiseli krajnji produkti metabolizma kojih se tijelo ne može riješiti disanjem također se izlučuju putem bubrega. Bubrezi također funkcioniraju kao dio endokrinog sustava, proizvodeći eritropoetin, kalcitriol i renin. Eritropoetin je uključen u proizvodnju [[Crvene krvne stanice|crvenih krvnih stanica]], a kalcitriol ima ulogu u formiranju [[Kost|kostiju]]&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|date=1993-04|title=Clinical Transesophageal Echocardiography. Howard C. Dittrich Mosby Yearbook, St. Louis (1992) Mosby Yearbook, St. Louis (1992) 179 pages, illustrated, $95.00 ISBN: 0-8016-1211-X|url=http://dx.doi.org/10.1002/clc.4960160418|journal=Clinical Cardiology|volume=16|issue=4|pages=365–365|doi=10.1002/clc.4960160418|issn=0160-9289}}&lt;/ref&gt;. Dijaliza je nesavršen tretman za nadomjestak funkcije bubrega jer ne ispravlja ugrožene endokrine funkcije bubrega. Liječenje dijalizom zamjenjuje neke od ovih funkcija difuzijom (uklanjanje otpada) i ultrafiltracijom (uklanjanje tekućine).&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Anderson|first=J.|last2=Glynn|first2=L. G.|date=2011-02-09|title=Definition of chronic kidney disease and measurement of kidney function in original research papers: a review of the literature|url=http://dx.doi.org/10.1093/ndt/gfq849|journal=Nephrology Dialysis Transplantation|volume=26|issue=9|pages=2793–2798|doi=10.1093/ndt/gfq849|issn=0931-0509}}&lt;/ref&gt; U procesu dijalize se koristi visoko pročišćena (također poznata kao &quot;ultrapista&quot;) voda.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Dheda|first=Shyam|url=http://dx.doi.org/10.5772/59380|title=Water Treatment for Centre and Home-Based Haemodialysis|last2=Van Eps|first2=Carolyn|last3=Hawley|first3=Carmel|last4=Johnson|first4=David W.|date=2015-09-09|publisher=InTech}}&lt;/ref&gt;

== Princip ==
[[Datoteka:Dialysis machines by irvin calicut.jpg|mini|Uređaji za dijalizu.]]
Dijaliza radi na principima difuzije otopljenih tvari i ultrafiltracije tekućine kroz polupropusnu membranu. Difuzija je svojstvo tvari u vodi; tvari u vodi teže premjestiti se iz područja visoke koncentracije u područje niske koncentracije. [[Krv]] teče jednom stranom polupropusne membrane, a dijalizat, odnosno posebna tekućina za dijalizu, teče suprotnom stranom. Polupropusna membrana je tanki sloj materijala koji sadrži rupe različitih veličina, odnosno pore. Manje otopljene tvari i tekućina prolaze kroz membranu, ali membrana blokira prolaz većih tvari (na primjer, crvenih krvnih stanica i velikih [[Bjelančevine|proteina]]). Ovo ponavlja proces filtriranja koji se odvija u bubrezima kada krv uđe u bubrege i kada se veće tvari odvajaju od manjih u glomerulu.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Tamara.|first=Myers,|url=http://worldcat.org/oclc/779076851|title=Mosby's dictionary of medicine, nursing &amp; health professions|date=2006|publisher=Mosby Elsevier|isbn=0-323-03562-0|oclc=779076851}}&lt;/ref&gt;

Dvije glavne vrste dijalize, [[hemodijaliza]] i [[peritonejska dijaliza]], uklanjaju otpad i višak vode iz krvi na različite načine.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Hemodijaliza uklanja otpad i vodu cirkuliranjem krvi izvan tijela kroz vanjski filtar, nazvan dijalizator, koji sadrži polupropusnu membranu. Krv teče u jednom smjeru, a dijalizat u suprotnom. Protustrujni tok krvi i dijalizata maksimizira gradijent koncentracije otopljenih tvari između krvi i dijalizata, što pomaže u uklanjanju više ureje i kreatinina iz krvi. Koncentracije otopljenih tvari koje se normalno nalaze u urinu (na primjer [[kalij]], [[fosfor]] i [[urea]]) nepoželjno su visoke u krvi, ali su niske ili ih uopće nema u otopini za dijalizu, a stalna zamjena dijalizata osigurava da koncentracija nepoželjnih otopljenih tvari ostane niska s ove strane membrane. Otopina za dijalizu ima razine minerala poput kalija i [[Kalcij|kalcija]] koje su slične njihovoj prirodnoj koncentraciji u zdravoj krvi. Za drugu otopljenu tvar, bikarbonat, razina otopine za dijalizu postavljena je na nešto višu razinu nego u normalnoj krvi, kako bi se potaknula difuzija bikarbonata u krv, kako bi djelovao kao [[pH]] pufer za neutralizaciju metaboličke kiselosti koja je često prisutna u ovih pacijenata. Razine komponenti dijalizata obično propisuje [[Nefrologija|nefrolog]] prema potrebama pojedinog pacijenta.
U peritonejskoj dijalizi, otpadne tvari i voda uklanjaju se iz krvi unutar tijela pomoću peritoneuma kao prirodne polupropusne membrane. Otpad i višak vode kreću se iz krvi, preko peritonejske membrane i u posebnu otopinu za dijalizu, nazvanu dijalizat, u trbušnoj šupljini.

==Izvori==
{{izvori}}

[[Kategorija:Nefrologija]]
[[Kategorija:Medicina]]</text>
      <sha1>mdrnzkwhd85jqixxgmv461o3p1etp7l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Crvotočina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>272705</id>
    <revision>
      <id>6433160</id>
      <parentid>6264806</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T09:32:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>2A05:4F46:F17:2200:5182:ABE8:B262:6D0D</ip>
      </contributor>
      <comment>Ispravila sam i nadodala podatke (Otključaj svemir, Stephen i Lucy Hawking; Hrvatska enciklopedija) i ispravila sam pravopis.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3004" xml:space="preserve">[[Slika:FY221c15.png|thumb|right|250px|Schwarzschildova crvotočina]]
'''Crvotočina''' (ili '''Einstein–Rosenov most)''' je spekulativna struktura koja povezuje različite točke u [[Prostorvrijeme|prostor-vremenu]]. Temelji se na posebnom rješenju [[Einsteinovih jednadžbi polja]] riješenom pomoću [[Jakobijanske matrice i determinante]]. Crvotočina se može prikazati kao tunel s dva kraja, svaki na zasebnim točkama u prostor-vremenu (različite lokacije ili različite točke vremena). Točnije, crvotočina je transcedetalna bijekcija prostor-vremenskog [[Hipoteza kontinuuma|kontinuuma]], odnosno, asimpotička projekcija [[Calabi-Yau]] prostora koje se manifestira u [[Anti-de Sitter prostoru]]. 

Crvotočina bi imala trodimenzionalnu vanjštinu te četverodimenzionalnu (ili višedimenzionalnu) unutrašnjost, tj. hiperprostor koji nije dio našeg svemira. Hiperprostor je zasad teoretski prostor koji ima 4 ili više dimenzija, dopušta postojanje paralelnih svemira te putovanja brzinom svjetlosti.

Kako bi se crvotočine održavale (tj. kako ne bi implodirale), potrebna je negativna energija i antigravitacijska sila. Negativna energija nastaje u laboratorijima fizičara svaki dan, ali u izuzetno malim količinama i na vrlo kratko. Nastaje tako da se energija posuđuje od vakuuma, ali kad je riječ o vakuumu, energija mora u dijeliću stotinke biti vraćena natrag. 
Crvotočine su u skladu s [[Teorija relativnosti|teorijom relativnosti]], no ostaje za vidjeti postoje li i je li moguće stvoriti dovoljnu količinu negativne energije za njihovo održavanje. Zasad fizičari smatraju da smo vrlo daleko od točke u kojoj smo sposobni crvotočinu održavati otvorenom te ju koristiti za prostor-vremenska putovanja.

Znanost smatra da crvotočine mogu povezati izuzetno daleke udaljenosti, kao što su milijarde [[Svjetlosna godina|svjetlosnih godina]], ali i kratke udaljenosti, kao što je par metara, različite [[svemir]]e ili različite točke vremena. To crvotočine pretvara i u strojeve za putovanje u prošlost. Stephen Hawking nagađao je da fizikalni zakoni svemira neće dopustiti putovanje unatrag kroz vrijeme i promijenu prošlosti. Tako je dao pretpostavku očuvanja vremenskog slijeda. Nismo sigurni je li imao pravo, ali znamo da postoje 2 načina kojima bi fizikalni zakoni mogli spriječiti izradu vremenskog stroja te zaštiti vremenski slijed:

'''1)''' Fizikalni zakoni neće nam dopustiti da prikupimo dovoljnu količinu negativne energije da stvorimo i očuvamo crvotočinu. 

'''2)''' Vremenski stroj bi svaki put uništio samog sebe (vjerojatno ogromnom eksplozijom) u trenutku kad bi netko pokušao putovati u prošlost.  


Izraz crvotočina ([[engleski jezik|eng.]] ''wormhole'') je [[1957.]] godine prvotvorno rabio [[John Archibald Wheeler]], jedan od zadnjih [[Albert Einstein|Einsteinovih]] suradnika. Izraz izvire iz [[analogija|analogije]] [[gibanje|gibanja]] [[crvi|crv]]a po [[jabuka|jabučnoj]] kori.


{{mrva-fiz}}

[[Kategorija:Fizika]]</text>
      <sha1>gbxo3rvrnfz45n8ulqgl98sbinxd1w5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ukrajinska dijaspora</title>
    <ns>0</ns>
    <id>272809</id>
    <revision>
      <id>6433042</id>
      <parentid>6426814</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T20:59:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dean72</username>
        <id>77466</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/Djohnni|Djohnni]] ([[User talk:Djohnni|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Dušan Kreheľ (bot)|Dušan Kreheľ (bot)]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14153" xml:space="preserve">[[Datoteka:Dio doseljenika iz Ukrajine na jugoistocnim hrvatskim prostorima u sklopu Austro Ugarske pridosli krajem 19 stoljeca.JPG|mini|200px|desno|Ukrajinska dijaspora u Austro-Ugarskoj; [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Bosna|Bosni]], 19. st.]]
[[Datoteka:Ukrainians in Brazil.jpg|mini|200px|desno|Ukrajinska dijaspora u [[Brazil]]u, 19. st.]]
[[Datoteka:Yemetz 1913a g.jpg|mini|200px|desno|Ukrajinska dijaspora na [[Kuban (regija)|Kubanu]]; potomci [[Zaporoški kozaci|Zaporoških kozaka]], 20. st.]]
[[Datoteka:Curitiba Parque Tingui.jpg|mini|200px|desno|Tradicionalne ukrajinske crkve u Brazilu; Tingui Park, [[Curitiba]]]]
[[Datoteka:Ukrainianobera2.JPG|mini|200px|desno|Ukrajinska dijaspora u [[Argentina|Argenitini]]]]

'''Ukrajinska dijaspora''' (ukr. '''Українська діаспора'''); je globalna zajednica osoba koje se u etničkom smislu smatraju Ukrajincima ili imaju bliže ukrajinske korijene po očevoj strani. [[Ukrajinci]] žive na gotovo svim svjetskim kontinentima, najslabije su naseljeni u Antarktici i [[Afrika|Africi]], a prema službenim statistikama najbrojiniji su u Sjevernoj Americi i Aziji, odnosno [[Kanada|Kanadi]], [[SAD]]-u, [[Ukrajinci u Rusiji|Rusiji]] i [[Kazahstan]]u. Glavna međunarodna organizacija Ukrajinaca je [[Svjetski Kongres Ukrajinaca]]. Prema njihovim istraživanjima odnosno neslužbenim podacima u svijetu danas izvan [[Ukrajina|Ukrajine]] živi oko 20 milijuna Ukrajinaca.&lt;ref name=&quot;#1&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.ukrinform.ua/eng/order/?id=168280 |title=20mln Ukrainians living abroad |access-date=31. srpnja 2010. |archive-date=5. siječnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120105155543/http://www.ukrinform.ua/eng/order/?id=168280 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Višemilijunski broj [[Ukrajinci|Ukrajinaca]] iselio je iz Ukrajine nakon osamostaljivanja 1991. te njihov ukupan službeni broj u drugim državama nije u potpunosti poznat.&lt;ref&gt;[http://www.kmu.gov.ua/control/en/publish/article%3Fart_id=236194&amp;cat_id=32672 Ukrainian Diaspora]&lt;/ref&gt; 

Ukrajinska dijaspora također rjeđe obuhvaća osobe čije obitelji su nekoliko generacija prebivale na ukrajinsko etno-lingvističkom prostoru, ali s očeve strane imaju porijeklo i iz drugih naroda. Ukrajinska dijaspora ponekad obuhvaća i one osobe koje imaju ukrajinsko porijeklo po majčinoj obiteljskoj strani. Poseban slučaj predstavlja ukrajinska dijaspora u [[Rusija|Rusiji]] i [[SAD]]-u gdje se osobe često identificiraju prema stečenom američkom ili ruskom državljanstvu.&lt;ref&gt;[http://books.google.hr/books?id=97gr-mzyWBsC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=ukrainian+diaspora&amp;source=bl&amp;ots=CfaWx4-Rmq&amp;sig=cXUbedziDW8FoKnMrYi6wFKYo0g&amp;hl=hr&amp;ei=gFpUTNa3O8aOOLfQrZ4O&amp;sa=X&amp;oi=book_result&amp;ct=result&amp;resnum=6&amp;ved=0CDoQ6AEwBQ#v=onepage&amp;q&amp;f=false The Ukrainian diaspora by Vic Satzewich]&lt;/ref&gt; Dok je u SAD-u službeni broj Ukrajinaca približno točan njihovoj realnoj brojci, u Rusiji taj broj drastično odskače pa prema određenim istraživanjima pretpostavlja se da realan broj [[Ukrajinci u Rusiji|Ukrajinaca u Rusiji]] iznosi između 4,3 i 7 milijuna ljudi.&lt;ref&gt;[http://www.encyclopedia.com/doc/1P1-2392012.html Russia's largest national minority: Ukrainians in the Russian]&lt;/ref&gt; Ukrajinska dijaspora u Rusiji kroz povijest je imala poseban značaj i doprinos u razvoju ruske državnosti i kulture općenito,&lt;ref&gt;[http://src-h.slav.hokudai.ac.jp/publictn/acta/16/volodymyr/volodymyr.html The Image of Ukraine and the Ukrainians in Russian Political Thought (1860-1945)]&lt;/ref&gt; ali se ujedno susretala s teškim oblicima [[Rusifikacija|rusifikacije]] stoga je njihov realan broj do danas nepoznat.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://format.ua/index.php?go=Pages&amp;in=view&amp;id=77 |title=Історико-статистичний аналіз джерел чисельності українського населення в Росії |journal= |access-date=31. srpnja 2010. |archive-date=26. studenoga 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111126041750/http://format.ua/index.php?go=Pages |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Povijest i formiranje ukrajinske dijspore ==
[[Ukrajinci]] svoju nacionalnu povijest percipiraju i bilježe od osnutka Antske zajednice u središnjoj Ukrajini tijekom 5. stoljeća. Posebno se ta povijest odnosi na formiranje jakog slavenskog središta [[Kijev]]a i dinastije [[Poljani|poljanskih]] kneževa u Kijevu i bližoj okolici. Već tada bilježe se jake migracije ukrajinskih predaka između [[Skandinavija|Skandinavije]] i istočnog [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. U 6. i 7. stoljeću većina slavenskih naroda pristiže na šire prostore istočne i središnje Europe upravo s tla zapadne Ukrajine. Ovdje se po prvi puta razvija distinkcija ukrajinskih predaka od drugih [[Slaveni|Slavena]] u okruženju što se posebno iščitava u jeziku, mentalitetu i religijskom uvjerenju.&lt;ref&gt;[http://www.scribd.com/doc/30468878/Povijest-Ukrajine-knjiga-2010 Antska slavenska zajednica i dominacija Poljana]&lt;/ref&gt; 

U 10. i 11. stoljeću ukrajinski preci ponovno u nekoliko intervala naseljavaju prostore zapadne [[Rusija|Rusije]] u sklopu širenja [[Kijevska Rus'|Kijevske Rusi]], posebno širu okolicu grada [[Novgorod]]a, i zatim Vladimira u današnjoj [[Vladimirska oblast|Vladimirskoj oblasti]]. Nakon mongolskog napada u 13. stoljeću veliki broj ukrajinskih predaka iz istočnih krajeva Kijevske Rusi seli na zapad u središnju Europu, posebno u zapadnu Ukrajinu, južnu Bjelorusiju, istočnu Poljsku, i države [[Baltik]]a. U 15. stoljeću reformirana je snažna [[Velika kneževina Litva]] što je stabiliziralo društvene odnose na prethodno zaraćenim središnjim ukrajinskim prostorima na koje su se u intervalima počeli vraćati i [[Ukrajinci]]. Znatan dio ukrajinskih predaka tada seli u okolicu novog jakog političkog središta grada [[Moskva|Moskve]].

U 17. stoljeću počinje novo još intenzivnije povezivanje ukrajinskih i ruskih prostora. Mnogi obrazovani [[Ukrajinci]] iz političkih razloga pronalaze bolje i prikladnije društveno-političke položaje na ruskom umjesto na poljskom dvoru. Posebno su tada značajni prijelazi ukrajinskih umjetnika, monaha, crkvenih dužnosnika i ostalih iz [[Poljsko-Litavska Unija|Poljsko-Litavske Unije]]&lt;ref&gt;[http://www.commonwealth.pl/ A Commonwealth of Diverse culture]&lt;/ref&gt; u [[Moskovsko Carstvo]]. Njihov značaj u Moskvi postao je toliko velik da je uskoro i uz njihovu podršku formirano objedinjeno [[Rusko Carstvo]] koje je početkom 18. stoljeća obuhvatilo i današnju istočnu Ukrajinu. U [[Veliki sjeverni rat|Velikom sjevernom ratu]], dio Ukrajinaca se protivio sjedinjavanju s Rusijom s toga su nakon poraza u ratu preselili u zemlje poput [[Švedska|Švedske]],&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://home.swipnet.se/svuk/ |title=Svensk-Ukrainska Vänskapsföreningen |journal= |access-date=31. srpnja 2010. |archive-date=1. studenoga 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131101224728/http://home.swipnet.se/svuk/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Norverške, [[Finska|Finske]], Danske, Njemačke, Grčke, [[Turska|Turske]], Francuske,&lt;ref&gt;[http://www.ukraine-europe.org/ Bienvenue sur le portail de l'Ukraine!]&lt;/ref&gt; [[Austrija|Austrije]], Mađarske,&lt;ref&gt;[http://www.ukrajinci.hu/ НОВИНИ З ЖИТТЯ УКРАЇНЦІВ УГОРЩИНИ]&lt;/ref&gt; Poljske,&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.harazd.net/ |title=Перший у Польщі український портал |journal= |access-date=31. srpnja 2010. |archive-date=31. prosinca 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111231171234/http://www.harazd.net/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Slovačke, Češke,&lt;ref&gt;[http://www.ukraine.cz/ &quot;Форум Українців ЧР&quot;]&lt;/ref&gt; itd.

=== Značanije migracije nakon 18. stoljeća ===
Emigracija Ukrajinaca postala je bitno značajnija formiranjem [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]] sredinom 18. stoljeća. Odlukom da se posve ukine ukrajinska autonomija, [[Zaporoški kozaci]] sele na prostor ušća [[Dunav]]a i u rusku [[Kuban (regija)|Kubansku regiju]] uz Azovsku obalu. Takozvani [[Kubanski kozaci]] danas broje oko 2 milijuna potomaka. Ukrajinci u 19. stoljeću naseljavaju i najudaljenije prostore istočne Rusije u Aziji,&lt;ref&gt;[http://www.referatik.com.ua/referat/47/3253/ Українці на Далекому Сході - Українознавство - Скачать бесплатно]&lt;/ref&gt; zatim slabo naseljeni [[Kazahstan]] gdje im se dodjeljivala zemlja za obradu. U istom razdoblju naseljavaju i prostore Austro-Ugarske (ujedno Hrvatske), zatim Argentine,&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.plast.org.ar/ |title=Пласт Організація Української Молоді в Арґентінi |journal= |access-date=31. srpnja 2010. |archive-date=24. srpnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080724230833/http://www.plast.org.ar/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; [[Brazil]]a,&lt;ref&gt;[http://www.curitiba-parana.net/parques/memorial-ucraniano.htm Memorial Ucraniano]&lt;/ref&gt; Paragvaja, i drugih država Južne Amerike. Na prijelazu s 19. na 20. stoljeće Ukrajinci su se raširili gotovo po svim kontinetima. Nakon Drugog svjetskog rata njihov je broj posebno porastao u SAD-u, Kanadi,&lt;ref&gt;[http://www.torugg.org/History/history_of_ukrainians_in_canada.html#The THE HISTORY OF UKRAINIANS IN CANADA]&lt;/ref&gt; Velikoj Britaniji,&lt;ref&gt;[http://www.augb.co.uk/ The Association of Ukrainians in Great Britain (AUGB)]&lt;/ref&gt; [[Australija|Australiji]]&lt;ref&gt;[http://www.ozeukes.com/ Voice of australian Ukrainians]&lt;/ref&gt; i Rusiji.&lt;ref&gt;[http://kobza.com.ua/content/view/1579/45/ Украинцы в России: еще братья, но уже гости]&lt;/ref&gt;

Ukrajinska emigracija i dalje je vrlo živa te je nepoznat točan broj Ukrajinaca u stranim državama. Nakon uspostavljanja ukrajinske neovisnosti odnosno na prijelazu s 20. na 21. stoljeće, iz [[Ukrajina|Ukrajine]] se iselilo nekoliko milijuna Ukrajinaca, a njihov se popis nije u potpunosti službeno evidentirao u drugim državama. Tek se pretpostavlja da su emigrirali u države prethodno naseljene [[Ukrajinci]]ma gdje u velikom broju ilegalno prebivaju. Što se tiče europskih država, zabilježene su značajne migracije Ukrajinaca u Rusiju,&lt;ref&gt;[http://www.unian.net/eng/news/news-302727.html Nearly 3.5 million Ukrainians work in Russia]&lt;/ref&gt; [[Švicarska|Švicarsku]],&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://ukrainian-helvetica.ch/en/index.html |title=Society of Ukrainians in Switzerland. |journal= |access-date=1. kolovoza 2010. |archive-date=9. svibnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100509203531/http://ukrainian-helvetica.ch/en/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Italiju, [[Španjolska|Španjolsku]], [[Portugal]], Francusku, Njemačku,&lt;ref&gt;[http://www.d-u-forum.de/ Deutsch-Ukrainisches Forum e.V.]&lt;/ref&gt; Veliku Britaniju, zatim nešto manje u Finskoj, Švedskoj, Norverškoj i [[Island]]u. Danas u svijetu izvan Ukrajine prebiva oko 14 milijuna legalno prijavljenih građana koji imaju ukrajinske korijene, a pretpostavlja se da se njihov realan broj kreće oko 20 milijuna.&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt; Također imaju značajnu organizaciju u Europi odnosno od 1949. aktivan je [[Europski Kongres Ukrajinaca]].&lt;ref&gt;[http://www.eukrainians.net/ НОВИНИ З ЖИТТЯ УКРАЇНЦІВ ЄВРОПИ]&lt;/ref&gt;

== Zemlje s većom ukrajinskom dijasporom ==
*'''Napomena:''' Podaci u tablici mogu imati odstupanja ili eventualnu pogrešku. Također nije poznat realan broj [[Ukrajinci|Ukrajinaca]] u nekim većim državama poput [[Velika Britanija|Velike Britanije]], [[Francuska|Francuske]], [[Španjolska|Španjolske]] i drugih u kojima realna brojka uveliko odskače od službene. U svijetu trenutno prebiva nekoliko milijuna Ukrajinaca koji nemaju stalnu boravišnu dozvolu ili državljanstvo u državi gdje prebivaju. 
{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;4&quot; cellspacing=&quot;1&quot; style=&quot;border: 2px solid gray; border-collapse: collapse;&quot; width=&quot;100%&quot;
!bgcolor=&quot;#DDDDDD&quot; width=&quot;15%&quot; |Država
!bgcolor=&quot;#DDDDDD&quot; width=&quot;15%&quot; |Službeni broj
!bgcolor=&quot;#DDDDDD&quot; width=&quot;15%&quot; |Realan broj
!bgcolor=&quot;#DDDDDD&quot; width=&quot;55%&quot; |Glavna središta
|-
!bgcolor=&quot;#FFDEAD&quot; colspan=&quot;4&quot; align=&quot;center&quot;|Ukrajinci u dijaspori prema različitim popisima iz 2004.                
|-
|[[Rusija]]   
|2,942,000  
|4,379,690 - 7,000,000
|[[Moskva]], [[Sankt Peterburg]], [[Kursk]], [[Voronež]], [[Saratov]], [[Vladivostok]], [[Primorski kraj (regija)]], [[Kuban (regija)]]  
|-
|[[Kanada]]
|1,209,805
|1,300,000
|[[Ontario]], [[Alberta]], [[Manitoba]], [[Saskatchewan]], [[Quebec]], [[Britanska Kolumbija]]
|-
|[[SAD]] 
|961,113
|2,000,000
|[[Pennsylvania]], [[New York]], [[New Jersey]], [[Massachusetts]], [[Chicago]], [[Connecticut]], [[Ohio]], ...
|-
|[[Kazahstan]]
|896,200
|2,400,000 
|Sjeverna i urbana središta zemlje
|-
|[[Moldova]]
|600,400
|650,000
|[[Pridnjestrovska Moldavska Republika|Pridnjestrovlje]], [[Chişinău]]
|-
|[[Poljska]] 
|360,000 
|500,000
|Urbana sjeverozapadna područja, jugoistočna područja
|-
|[[Brazil]] 
|350,000 
|500,000 
|[[Paraná]], [[São Paulo]], [[Santa Catarina]], [[Rio Grande do Sul]]        
|-
|[[Grčka]] 
|350,000 
|360,000
|[[Solun]], [[Atena]], ostala urbana središta 
|-
|[[Italija]] 
|320,070 
|350,000 
|Urbana središta sjeverne Italije, [[Sicilija]]
|-
|[[Bjelorusija]]
|291,000
|500,000
|[[Brestska oblast|Brestska]] i [[Gomeljska oblast]]
|-
|[[Uzbekistan]]
|128,100
|153,200 
|Urbana središta
|-
|[[Češka]] 
|126,613 
|150,000
|[[Sudetska zemlja|Sudetenland]] 
|-
|[[Kirgistan]]
|108,000   
|108,000
|Urbana središta
|-
|[[Argentina]] 
|100,000 
|250,000
|[[Buenos Aires]], [[Misiones]], [[Chaco]], [[Mendoza]], [[Formosa]], [[Córdoba]], [[Río Negro]]
|-
!bgcolor=&quot;#DDDDDD&quot; width=&quot;15%&quot; |Država
!bgcolor=&quot;#DDDDDD&quot; width=&quot;15%&quot; |Službeni broj
!bgcolor=&quot;#DDDDDD&quot; width=&quot;15%&quot; |Realan broj
!bgcolor=&quot;#DDDDDD&quot; width=&quot;55%&quot; |Glavna središta
|}

== Povezani članci ==
*[[Ukrajinci u Hrvatskoj]]
*[[Ukrajinci u Rusiji]]

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.ukrainians-world.org.ua/ Ukrajinci u svijetu]
*[http://www.ukrainianworldcongress.org/ Ukrajinski svjetski kongres]

[[Kategorija:Ukrajinska dijaspora| ]]</text>
      <sha1>gg3jjss2t57ayvjhpvdeomlplv0lc5o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vuk Mandušić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>281236</id>
    <revision>
      <id>6432971</id>
      <parentid>6428819</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T18:41:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>87.116.166.155</ip>
      </contributor>
      <comment>More detailed info.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7111" xml:space="preserve">{{Infookvir vojna osoba
|ime            = Vuk Mandušić
|slika          = Spomen-poprsje Vuka Mandušića.jpg
|opis           = Spomen-poprsje Vuka Mandušića na [[Cetinje|Cetinju]]
|veličina       = 250px
|datum rođenja  = 
|mjesto rođenja = 
|datum smrti    = 31. srpnja 1648.
|mjesto smrti   = [[Zečevo Rogozničko|Zečevo]]
|nacionalnost   = 
|državljanstvo  = 
|puno ime       = 
|nadimak        = 
|supruga        = 
|suprug         = 
|titule         = 
|knjige         = 
|služba         = 
|čin            = 
|ratovi         = 
|bitke          = 
|vojska         = 
|rod            = 
|jedinice       = 
|zapovijedao    = 
|odlikovanja    = 
}}

'''Vuk Mandušić''' ([[Rupe]], ? - [[Zečevo Rogozničko]], [[31. srpnja]] [[1648.]]), [[Morlaci|morlački]] [[harambaša]].

== Podrijetlo ==

Postoje dva mišljenja o podrijetlu Vuka Mandušića: prvo da je iz [[Šibenik|šibensko]]-[[drniš]]kog kraja, odnosno iz Rupa i drugo o [[Crnogorci|crnogorskom]] podrijetlu. Da je Vuk rodom iz šibensko-drniškog kraja, odnosno iz Rupa, potvrđuju nam suvremeni dokumenti, kao onaj [[Ferdinando Scotti|Ferdinanda Scottija]], glavnog zapovjednika [[Mlečani|mletačke]] vojske od [[26. kolovoza]] [[1648.]] godine u kojem govori o zaslugama fra [[Nikola Ružić|Nikole Ružića]], [[definitor]]a provincije [[Bosna Srebrena|Bosne Srebrene]], među kojima iznosi da je Ružić na mletačku stranu preveo brojne kršćane turske podanike iz [[Kliški sandžak|Kliškog]] i [[Lički sandžak|Ličkog sandžaka]] (potkraj 1647. i u početku 1648. godine) među kojima i Vučena Mandušića; kod svih suvremnih povjesničara, koji su pisali o ratovanju u [[Dalmacija|Dalmaciji]] za vrijeme [[Kandijski rat|kandijskog rata]] (1645. – 1669.) ne postoji ništa što bi ukazivalo na mogućnost Mandušićeva podrijetla iz nekog drugog kraja; po istraživanjima fra [[Krlo Kosor|Karla Kosora]] u okolici Drniša bilo je dosta Mandušića (čak i dva franjevca: jedan fra Pavao Mandušić iz Trbounja, spominje se 1741. godine i drugi, fra Franjo Mandušić iz [[Vrlika|Vrlike]], spominje se 1751. godine); da je Mandušić iz nekog drugog kraja slaba je bila mogućnost da bi se nametnuo za zapovjednika domaćim krajišnicima; u Rupama je i danas živa predaja o Vuku Mandušiću i danas tamo postoje zidine njegove kuće (krov izgorio 1965. godine).

== Vojno djelovanje ==

Prvi podatak o Vuku Mandušiću imamo iz veljače [[1648.]] godine, kada je mletačka vojska (7.000 vojnika, 600 konjanika i 200 draguna) oko [[15. veljače]] poduzela [[bitka za Drniš 1648.|pohod]] iz Šibenika na [[Drniš]], u tom području važnu tursku vojnu bazu. Među hrvatskim krajiškim zapovjednicima je i Mandušić, koji je uz don [[Stipan Sorić|Stipana Sorića]], također poznatog četovođu, vodio mletačku predhodnicu od 1.000 krajišnika. Čikolu su pregazili kod Ključa pod borbom i zatim se borbena linija razvila preko [[Miljevci|Miljevaca]]. Sa svojim krajišnicima prvi su nastupali Sorić i Mandušić, za njima odred draguna i dva bataljuna konjaništva, zatim pješaštvo u četiri korpusa i bataljun strijelaca. Otraga je nastupala zaštitnica od tri korpusa i konjaništvo. [[Turci]] su se hrabro borili, ali je njihova obrana ipak razbijena. Kad je izbila pobuna u Drnišu, Turci su pobjegli iz te njihove važne baze, a Mlečani ga zaposjeli. U daljnjem napredovanju mletačka vojska je zauzela [[Knin]] i Vrliku. Oko [[15. ožujka]] [[1648.]] godine mletačka vojska u jačini oko 10.000 ljudi [[opsada Klisa 1648.|opkolila]] je [[Klis]], tvrđavu dobro utvrđenu i opskrbljenu streljivom, hranom i vodom koju je branio sandžak-beg kliški Mehmed sa 600 ljudi. Osvajanje je počelo [[16. ožujka]] kad su krajišnici zauzeli Greben, mjesto uz samu tvrđavu. Sljedećih dana Klis je napadan uz pomoć topova. Braniteljima je pokušao priteći u pomoć bosanski paša Tekelija s dvije tisuće ljudi, ali su ga dočekali Sorić i Mandušić, potukli njegovu vojsku i tjerali ga do Dugopolja. Klis se predao [[30. ožujka]] pod uvjetom da opsjednuti mogu slobodno otići bez oružja i opreme. Mandušić je osobito stekao slavu pohodom na Ključ, grad u [[Bosna i Hercegovina|Bosni]] na lijevoj obali [[Sana|Sane]] u svibnju [[1648.]] godine. Taj pohod može se prispodobiti s najsuvremenijim gerilskim ratovanjem.

== Smrt ==

Potkraj srpnja 1648. godine oko 4.000 turskih ratnika provalilo je u [[Ravni Kotari|Ravne Kotare]], sve do [[Biograd na Moru|Biograda]] i Turnja. S opljačkanim stvarima i plijenom vraćali su se prema [[Knin]]u. Po naredbi providura [[Leonardo Foscolo|Foscola]]&lt;ref&gt;[http://www.tz-tribunj.hr/hr/tribunj/povijesno-naslijede TZ Tribunj: Povijesno naslijeđe]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; harambaše Mandušić i Ilija Smiljanić krenuli su prema Zečevu, kako bi tamo dočekali Turke i oteli im plijen. U bitci, koja se dogodila [[bitka na Zečevu 1648.|na Zečevu]] [[31. srpnja]] [[1648.]] godine, poginuo je Vuk Mandušić. O tom događaju je [[1. kolovoza]] u [[Zadar|Zadru]] podnio izvještaj harambaša Smiljanić i isti dan u Šibeniku harambaša [[Matija Mihaljević]], rodom iz Drniša. Sljedeći dan u Šibeniku je saslušan harambaša [[Martin Milković]].

== Mandušić u književnim djelima i narodnim pričama ==

Vuka Mandušića spominje [[Filip Grabovac]] u svom ''Cvitu razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti arvackoga'' ([[Venecija]] 1747.) govoreći o prvacima u Dalmaciji ''»... rata od Kandije, Bečkoga do Maloga: U ta vrimena koji glavari od [[Dalmacija|Dalmacije]] biše i gdi koji poginu, od koga li Turčina smrt ga stignu, al u boju al u bilu dvoru«'',&lt;ref&gt;Filip Grabovac, [https://dizbi.hazu.hr/a/?pr=i&amp;id=185875 ''Cvit razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti rvackoga''], priredio Tomo Matić, Stari pisci hrvatski, knj. 30, [JAZU], Zagreb, 1951., str. 201.&lt;/ref&gt; među prvacima ''»od krajine šibeničke«'' spominje i serdara Vučena Mandušića;&lt;ref&gt;Filip Grabovac, [https://dizbi.hazu.hr/a/?pr=i&amp;id=185875 ''Cvit razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti rvackoga''], priredio Tomo Matić, Stari pisci hrvatski, knj. 30, [JAZU], Zagreb, 1951., str. 202.&lt;/ref&gt; fra [[Andrija Kačić Miošić]] u svom ''Razgovoru ugodnom naroda slovinskoga'' na tri mjesta govori o podrijetlu Vuka Mandušića, i to sva tri puta navodi da je ''»od Šibenika i države šibeničke«'', a jednom čak određuje i pobliže samo mjesto ''»Vuk Mandušić iz Rupa«'' (Rupe su od Šibenika udaljene oko 30 km, a Drniša oko 25 km.), Vuk Mandušić spominje se i u [[Njegoš]]evu ''[[Gorski vijenac|Gorskom Vijencu]]''.

== Vidi ==
* [[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)]]
* [[Filip Grabovac]]
* [[Ivan Alberti]]
* [[Martin Posedarski]]
* [[Stipan Sorić]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=38588 Hrvatska enciklopedija, članak Mandušić, Vuk]

{{GLAVNIRASPORED:Mandušić, Vuk}}
[[Kategorija:Hrvatski vojni zapovjednici]]
[[Kategorija:Životopisi, Hrvatska]]
[[Kategorija:Hrvatska povijest (1527. – 1790.)]]
[[Kategorija:Životopisi, Dalmacija]]</text>
      <sha1>m3d07wp90z2k5ausgixt7qihuxhxuk1</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432972</id>
      <parentid>6432971</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T18:42:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>87.116.166.155</ip>
      </contributor>
      <comment>Unreliable source.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6777" xml:space="preserve">{{Infookvir vojna osoba
|ime            = Vuk Mandušić
|slika          = Spomen-poprsje Vuka Mandušića.jpg
|opis           = Spomen-poprsje Vuka Mandušića na [[Cetinje|Cetinju]]
|veličina       = 250px
|datum rođenja  = 
|mjesto rođenja = 
|datum smrti    = 31. srpnja 1648.
|mjesto smrti   = [[Zečevo Rogozničko|Zečevo]]
|nacionalnost   = 
|državljanstvo  = 
|puno ime       = 
|nadimak        = 
|supruga        = 
|suprug         = 
|titule         = 
|knjige         = 
|služba         = 
|čin            = 
|ratovi         = 
|bitke          = 
|vojska         = 
|rod            = 
|jedinice       = 
|zapovijedao    = 
|odlikovanja    = 
}}

'''Vuk Mandušić''' ([[Rupe]], ? - [[Zečevo Rogozničko]], [[31. srpnja]] [[1648.]]), [[Morlaci|morlački]] [[harambaša]].

== Podrijetlo ==

Postoje dva mišljenja o podrijetlu Vuka Mandušića: prvo da je iz [[Šibenik|šibensko]]-[[drniš]]kog kraja, odnosno iz Rupa i drugo o [[Crnogorci|crnogorskom]] podrijetlu. Da je Vuk rodom iz šibensko-drniškog kraja, odnosno iz Rupa, potvrđuju nam suvremeni dokumenti, kao onaj [[Ferdinando Scotti|Ferdinanda Scottija]], glavnog zapovjednika [[Mlečani|mletačke]] vojske od [[26. kolovoza]] [[1648.]] godine u kojem govori o zaslugama fra [[Nikola Ružić|Nikole Ružića]], [[definitor]]a provincije [[Bosna Srebrena|Bosne Srebrene]], među kojima iznosi da je Ružić na mletačku stranu preveo brojne kršćane turske podanike iz [[Kliški sandžak|Kliškog]] i [[Lički sandžak|Ličkog sandžaka]] (potkraj 1647. i u početku 1648. godine) među kojima i Vučena Mandušića; kod svih suvremnih povjesničara, koji su pisali o ratovanju u [[Dalmacija|Dalmaciji]] za vrijeme [[Kandijski rat|kandijskog rata]] (1645. – 1669.) ne postoji ništa što bi ukazivalo na mogućnost Mandušićeva podrijetla iz nekog drugog kraja; po istraživanjima fra [[Krlo Kosor|Karla Kosora]] u okolici Drniša bilo je dosta Mandušića (čak i dva franjevca: jedan fra Pavao Mandušić iz Trbounja, spominje se 1741. godine i drugi, fra Franjo Mandušić iz [[Vrlika|Vrlike]], spominje se 1751. godine); da je Mandušić iz nekog drugog kraja slaba je bila mogućnost da bi se nametnuo za zapovjednika domaćim krajišnicima; u Rupama je i danas živa predaja o Vuku Mandušiću i danas tamo postoje zidine njegove kuće (krov izgorio 1965. godine).

== Vojno djelovanje ==

Prvi podatak o Vuku Mandušiću imamo iz veljače [[1648.]] godine, kada je mletačka vojska (7.000 vojnika, 600 konjanika i 200 draguna) oko [[15. veljače]] poduzela [[bitka za Drniš 1648.|pohod]] iz Šibenika na [[Drniš]], u tom području važnu tursku vojnu bazu. Među hrvatskim krajiškim zapovjednicima je i Mandušić, koji je uz don [[Stipan Sorić|Stipana Sorića]], također poznatog četovođu, vodio mletačku predhodnicu od 1.000 krajišnika. Čikolu su pregazili kod Ključa pod borbom i zatim se borbena linija razvila preko [[Miljevci|Miljevaca]]. Sa svojim krajišnicima prvi su nastupali Sorić i Mandušić, za njima odred draguna i dva bataljuna konjaništva, zatim pješaštvo u četiri korpusa i bataljun strijelaca. Otraga je nastupala zaštitnica od tri korpusa i konjaništvo. [[Turci]] su se hrabro borili, ali je njihova obrana ipak razbijena. Kad je izbila pobuna u Drnišu, Turci su pobjegli iz te njihove važne baze, a Mlečani ga zaposjeli. U daljnjem napredovanju mletačka vojska je zauzela [[Knin]] i Vrliku. Oko [[15. ožujka]] [[1648.]] godine mletačka vojska u jačini oko 10.000 ljudi [[opsada Klisa 1648.|opkolila]] je [[Klis]], tvrđavu dobro utvrđenu i opskrbljenu streljivom, hranom i vodom koju je branio sandžak-beg kliški Mehmed sa 600 ljudi. Osvajanje je počelo [[16. ožujka]] kad su krajišnici zauzeli Greben, mjesto uz samu tvrđavu. Sljedećih dana Klis je napadan uz pomoć topova. Braniteljima je pokušao priteći u pomoć bosanski paša Tekelija s dvije tisuće ljudi, ali su ga dočekali Sorić i Mandušić, potukli njegovu vojsku i tjerali ga do Dugopolja. Klis se predao [[30. ožujka]] pod uvjetom da opsjednuti mogu slobodno otići bez oružja i opreme. Mandušić je osobito stekao slavu pohodom na Ključ, grad u [[Bosna i Hercegovina|Bosni]] na lijevoj obali [[Sana|Sane]] u svibnju [[1648.]] godine. Taj pohod može se prispodobiti s najsuvremenijim gerilskim ratovanjem.

== Smrt ==

Potkraj srpnja 1648. godine oko 4.000 turskih ratnika provalilo je u [[Ravni Kotari|Ravne Kotare]], sve do [[Biograd na Moru|Biograda]] i Turnja. S opljačkanim stvarima i plijenom vraćali su se prema [[Knin]]u. Po naredbi providura [[Leonardo Foscolo|Foscola]]&lt;ref&gt;[http://www.tz-tribunj.hr/hr/tribunj/povijesno-naslijede TZ Tribunj: Povijesno naslijeđe]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; harambaše Mandušić i Ilija Smiljanić krenuli su prema Zečevu, kako bi tamo dočekali Turke i oteli im plijen. U bitci, koja se dogodila [[bitka na Zečevu 1648.|na Zečevu]] [[31. srpnja]] [[1648.]] godine, poginuo je Vuk Mandušić. O tom događaju je [[1. kolovoza]] u [[Zadar|Zadru]] podnio izvještaj harambaša Smiljanić i isti dan u Šibeniku harambaša [[Matija Mihaljević]], rodom iz Drniša. Sljedeći dan u Šibeniku je saslušan harambaša [[Martin Milković]].

== Mandušić u književnim djelima i narodnim pričama ==

Vuka Mandušića spominje [[Filip Grabovac]] u svom ''Cvitu razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti arvackoga'' ([[Venecija]] 1747.) govoreći o prvacima u Dalmaciji ''»... rata od Kandije, Bečkoga do Maloga: U ta vrimena koji glavari od [[Dalmacija|Dalmacije]] biše i gdi koji poginu, od koga li Turčina smrt ga stignu, al u boju al u bilu dvoru«'',&lt;ref&gt;Filip Grabovac, [https://dizbi.hazu.hr/a/?pr=i&amp;id=185875 ''Cvit razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti rvackoga''], priredio Tomo Matić, Stari pisci hrvatski, knj. 30, [JAZU], Zagreb, 1951., str. 201.&lt;/ref&gt; među prvacima ''»od krajine šibeničke«'' spominje i serdara Vučena Mandušića;&lt;ref&gt;Filip Grabovac, [https://dizbi.hazu.hr/a/?pr=i&amp;id=185875 ''Cvit razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti rvackoga''], priredio Tomo Matić, Stari pisci hrvatski, knj. 30, [JAZU], Zagreb, 1951., str. 202.&lt;/ref&gt; fra [[Andrija Kačić Miošić]] u svom ''Razgovoru ugodnom naroda slovinskoga'' na tri mjesta govori o podrijetlu Vuka Mandušića, i to sva tri puta navodi da je ''»od Šibenika i države šibeničke«'', a jednom čak određuje i pobliže samo mjesto ''»Vuk Mandušić iz Rupa«'' (Rupe su od Šibenika udaljene oko 30 km, a Drniša oko 25 km.), Vuk Mandušić spominje se i u [[Njegoš]]evu ''[[Gorski vijenac|Gorskom Vijencu]]''.

== Vidi ==
* [[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)]]
* [[Filip Grabovac]]
* [[Ivan Alberti]]
* [[Martin Posedarski]]
* [[Stipan Sorić]]

== Izvori ==
{{izvori}}</text>
      <sha1>npb35r14tc9ojg0krx7tnx9c35srav0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432973</id>
      <parentid>6432972</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T18:45:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Johannnes89</username>
        <id>217310</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklanjanje izmjene suradnika [[Special:Contributions/87.116.166.155|87.116.166.155]] ([[User talk:87.116.166.155|razgovor]]) na zadnju inačicu suradnika MaGaunexplained content removal</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7248" xml:space="preserve">{{Infookvir vojna osoba
|ime            = Vuk Mandušić
|slika          = Spomen-poprsje Vuka Mandušića.jpg
|opis           = Spomen-poprsje Vuka Mandušića na [[Cetinje|Cetinju]]
|veličina       = 250px
|datum rođenja  = 
|mjesto rođenja = 
|datum smrti    = 31. srpnja 1648.
|mjesto smrti   = [[Zečevo Rogozničko|Zečevo]]
|nacionalnost   = 
|državljanstvo  = 
|puno ime       = 
|nadimak        = 
|supruga        = 
|suprug         = 
|titule         = 
|knjige         = 
|služba         = 
|čin            = 
|ratovi         = 
|bitke          = 
|vojska         = 
|rod            = 
|jedinice       = 
|zapovijedao    = 
|odlikovanja    = 
}}

'''Vuk Mandušić''' ([[Rupe]], ? - [[Zečevo Rogozničko]], [[31. srpnja]] [[1648.]]), hrvatski protuosmanski ratnik.&lt;ref&gt;[https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=38588 Mandušić, Vuk] Hrvatska enciklopedija LZMK (pristupljeno 30. studenoga 2020.)&lt;/ref&gt;

== Podrijetlo ==

Postoje dva mišljenja o podrijetlu Vuka Mandušića: prvo da je iz [[Šibenik|šibensko]]-[[drniš]]kog kraja, odnosno iz Rupa i drugo o [[Crnogorci|crnogorskom]] podrijetlu. Da je Vuk rodom iz šibensko-drniškog kraja, odnosno iz Rupa, potvrđuju nam suvremeni dokumenti, kao onaj [[Ferdinando Scotti|Ferdinanda Scottija]], glavnog zapovjednika [[Mlečani|mletačke]] vojske od [[26. kolovoza]] [[1648.]] godine u kojem govori o zaslugama fra [[Nikola Ružić|Nikole Ružića]], [[definitor]]a provincije [[Bosna Srebrena|Bosne Srebrene]], među kojima iznosi da je Ružić na mletačku stranu preveo brojne kršćane turske podanike iz [[Kliški sandžak|Kliškog]] i [[Lički sandžak|Ličkog sandžaka]] (potkraj 1647. i u početku 1648. godine) među kojima i Vučena Mandušića; kod svih suvremnih povjesničara, koji su pisali o ratovanju u [[Dalmacija|Dalmaciji]] za vrijeme [[Kandijski rat|kandijskog rata]] (1645. – 1669.) ne postoji ništa što bi ukazivalo na mogućnost Mandušićeva podrijetla iz nekog drugog kraja; po istraživanjima fra [[Krlo Kosor|Karla Kosora]] u okolici Drniša bilo je dosta Mandušića (čak i dva franjevca: jedan fra Pavao Mandušić iz Trbounja, spominje se 1741. godine i drugi, fra Franjo Mandušić iz [[Vrlika|Vrlike]], spominje se 1751. godine); da je Mandušić iz nekog drugog kraja slaba je bila mogućnost da bi se nametnuo za zapovjednika domaćim krajišnicima; u Rupama je i danas živa predaja o Vuku Mandušiću i danas tamo postoje zidine njegove kuće (krov izgorio 1965. godine).

== Vojno djelovanje ==

Prvi podatak o Vuku Mandušiću imamo iz veljače [[1648.]] godine, kada je mletačka vojska (7.000 vojnika, 600 konjanika i 200 draguna) oko [[15. veljače]] poduzela [[bitka za Drniš 1648.|pohod]] iz Šibenika na [[Drniš]], u tom području važnu tursku vojnu bazu. Među hrvatskim krajiškim zapovjednicima je i Mandušić, koji je uz don [[Stipan Sorić|Stipana Sorića]], također poznatog četovođu, vodio mletačku predhodnicu od 1.000 krajišnika. Čikolu su pregazili kod Ključa pod borbom i zatim se borbena linija razvila preko [[Miljevci|Miljevaca]]. Sa svojim krajišnicima prvi su nastupali Sorić i Mandušić, za njima odred draguna i dva bataljuna konjaništva, zatim pješaštvo u četiri korpusa i bataljun strijelaca. Otraga je nastupala zaštitnica od tri korpusa i konjaništvo. [[Turci]] su se hrabro borili, ali je njihova obrana ipak razbijena. Kad je izbila pobuna u Drnišu, Turci su pobjegli iz te njihove važne baze, a Mlečani ga zaposjeli. U daljnjem napredovanju mletačka vojska je zauzela [[Knin]] i Vrliku. Oko [[15. ožujka]] [[1648.]] godine mletačka vojska u jačini oko 10.000 ljudi [[opsada Klisa 1648.|opkolila]] je [[Klis]], tvrđavu dobro utvrđenu i opskrbljenu streljivom, hranom i vodom koju je branio sandžak-beg kliški Mehmed sa 600 ljudi. Osvajanje je počelo [[16. ožujka]] kad su krajišnici zauzeli Greben, mjesto uz samu tvrđavu. Sljedećih dana Klis je napadan uz pomoć topova. Braniteljima je pokušao priteći u pomoć bosanski paša Tekelija s dvije tisuće ljudi, ali su ga dočekali Sorić i Mandušić, potukli njegovu vojsku i tjerali ga do Dugopolja. Klis se predao [[30. ožujka]] pod uvjetom da opsjednuti mogu slobodno otići bez oružja i opreme. Mandušić je osobito stekao slavu pohodom na Ključ, grad u [[Bosna i Hercegovina|Bosni]] na lijevoj obali [[Sana|Sane]] u svibnju [[1648.]] godine. Taj pohod može se prispodobiti s najsuvremenijim gerilskim ratovanjem.

== Smrt ==

Potkraj srpnja 1648. godine oko 4.000 turskih ratnika provalilo je u [[Ravni Kotari|Ravne Kotare]], sve do [[Biograd na Moru|Biograda]] i Turnja. S opljačkanim stvarima i plijenom vraćali su se prema [[Knin]]u. Po naredbi providura [[Leonardo Foscolo|Foscola]]&lt;ref&gt;[http://www.tz-tribunj.hr/hr/tribunj/povijesno-naslijede TZ Tribunj: Povijesno naslijeđe]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; harambaše Mandušić i Ilija Smiljanić krenuli su prema Zečevu, kako bi tamo dočekali Turke i oteli im plijen. U bitci, koja se dogodila [[bitka na Zečevu 1648.|na Zečevu]] [[31. srpnja]] [[1648.]] godine, poginuo je Vuk Mandušić. O tom događaju je [[1. kolovoza]] u [[Zadar|Zadru]] podnio izvještaj harambaša Smiljanić i isti dan u Šibeniku harambaša [[Matija Mihaljević]], rodom iz Drniša. Sljedeći dan u Šibeniku je saslušan harambaša [[Martin Milković]].

== Mandušić u književnim djelima i narodnim pričama ==

Vuka Mandušića spominje [[Filip Grabovac]] u svom ''Cvitu razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti arvackoga'' ([[Venecija]] 1747.) govoreći o prvacima u Dalmaciji ''»... rata od Kandije, Bečkoga do Maloga: U ta vrimena koji glavari od [[Dalmacija|Dalmacije]] biše i gdi koji poginu, od koga li Turčina smrt ga stignu, al u boju al u bilu dvoru«'',&lt;ref&gt;Filip Grabovac, [https://dizbi.hazu.hr/a/?pr=i&amp;id=185875 ''Cvit razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti rvackoga''], priredio Tomo Matić, Stari pisci hrvatski, knj. 30, [JAZU], Zagreb, 1951., str. 201.&lt;/ref&gt; među prvacima ''»od krajine šibeničke«'' spominje i serdara Vučena Mandušića;&lt;ref&gt;Filip Grabovac, [https://dizbi.hazu.hr/a/?pr=i&amp;id=185875 ''Cvit razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti rvackoga''], priredio Tomo Matić, Stari pisci hrvatski, knj. 30, [JAZU], Zagreb, 1951., str. 202.&lt;/ref&gt; fra [[Andrija Kačić Miošić]] u svom ''Razgovoru ugodnom naroda slovinskoga'' na tri mjesta govori o podrijetlu Vuka Mandušića, i to sva tri puta navodi da je ''»od Šibenika i države šibeničke«'', a jednom čak određuje i pobliže samo mjesto ''»Vuk Mandušić iz Rupa«'' (Rupe su od Šibenika udaljene oko 30 km, a Drniša oko 25 km.), Vuk Mandušić spominje se i u [[Njegoš]]evu ''[[Gorski vijenac|Gorskom Vijencu]]''.

== Vidi ==
* [[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)]]
* [[Filip Grabovac]]
* [[Ivan Alberti]]
* [[Martin Posedarski]]
* [[Stipan Sorić]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=38588 Hrvatska enciklopedija, članak Mandušić, Vuk]

{{GLAVNIRASPORED:Mandušić, Vuk}}
[[Kategorija:Hrvatski vojni zapovjednici]]
[[Kategorija:Životopisi, Hrvatska]]
[[Kategorija:Hrvatska povijest (1527. – 1790.)]]
[[Kategorija:Životopisi, Dalmacija]]</text>
      <sha1>kgf9q0jlnukxs0rm7tux11bmxzq8tuj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433131</id>
      <parentid>6432973</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T06:37:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>77.222.27.73</ip>
      </contributor>
      <comment>Tačan podatak</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7246" xml:space="preserve">{{Infookvir vojna osoba
|ime            = Vuk Mandušić
|slika          = Spomen-poprsje Vuka Mandušića.jpg
|opis           = Spomen-poprsje Vuka Mandušića na [[Cetinje|Cetinju]]
|veličina       = 250px
|datum rođenja  = 
|mjesto rođenja = 
|datum smrti    = 31. srpnja 1648.
|mjesto smrti   = [[Zečevo Rogozničko|Zečevo]]
|nacionalnost   = 
|državljanstvo  = 
|puno ime       = 
|nadimak        = 
|supruga        = 
|suprug         = 
|titule         = 
|knjige         = 
|služba         = 
|čin            = 
|ratovi         = 
|bitke          = 
|vojska         = 
|rod            = 
|jedinice       = 
|zapovijedao    = 
|odlikovanja    = 
}}

'''Vuk Mandušić''' ([[Rupe]], ? - [[Zečevo Rogozničko]], [[31. srpnja]] [[1648.]]), srpski protuosmanski ratnik.&lt;ref&gt;[https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=38588 Mandušić, Vuk] Hrvatska enciklopedija LZMK (pristupljeno 30. studenoga 2020.)&lt;/ref&gt;

== Podrijetlo ==

Postoje dva mišljenja o podrijetlu Vuka Mandušića: prvo da je iz [[Šibenik|šibensko]]-[[drniš]]kog kraja, odnosno iz Rupa i drugo o [[Crnogorci|crnogorskom]] podrijetlu. Da je Vuk rodom iz šibensko-drniškog kraja, odnosno iz Rupa, potvrđuju nam suvremeni dokumenti, kao onaj [[Ferdinando Scotti|Ferdinanda Scottija]], glavnog zapovjednika [[Mlečani|mletačke]] vojske od [[26. kolovoza]] [[1648.]] godine u kojem govori o zaslugama fra [[Nikola Ružić|Nikole Ružića]], [[definitor]]a provincije [[Bosna Srebrena|Bosne Srebrene]], među kojima iznosi da je Ružić na mletačku stranu preveo brojne kršćane turske podanike iz [[Kliški sandžak|Kliškog]] i [[Lički sandžak|Ličkog sandžaka]] (potkraj 1647. i u početku 1648. godine) među kojima i Vučena Mandušića; kod svih suvremnih povjesničara, koji su pisali o ratovanju u [[Dalmacija|Dalmaciji]] za vrijeme [[Kandijski rat|kandijskog rata]] (1645. – 1669.) ne postoji ništa što bi ukazivalo na mogućnost Mandušićeva podrijetla iz nekog drugog kraja; po istraživanjima fra [[Krlo Kosor|Karla Kosora]] u okolici Drniša bilo je dosta Mandušića (čak i dva franjevca: jedan fra Pavao Mandušić iz Trbounja, spominje se 1741. godine i drugi, fra Franjo Mandušić iz [[Vrlika|Vrlike]], spominje se 1751. godine); da je Mandušić iz nekog drugog kraja slaba je bila mogućnost da bi se nametnuo za zapovjednika domaćim krajišnicima; u Rupama je i danas živa predaja o Vuku Mandušiću i danas tamo postoje zidine njegove kuće (krov izgorio 1965. godine).

== Vojno djelovanje ==

Prvi podatak o Vuku Mandušiću imamo iz veljače [[1648.]] godine, kada je mletačka vojska (7.000 vojnika, 600 konjanika i 200 draguna) oko [[15. veljače]] poduzela [[bitka za Drniš 1648.|pohod]] iz Šibenika na [[Drniš]], u tom području važnu tursku vojnu bazu. Među hrvatskim krajiškim zapovjednicima je i Mandušić, koji je uz don [[Stipan Sorić|Stipana Sorića]], također poznatog četovođu, vodio mletačku predhodnicu od 1.000 krajišnika. Čikolu su pregazili kod Ključa pod borbom i zatim se borbena linija razvila preko [[Miljevci|Miljevaca]]. Sa svojim krajišnicima prvi su nastupali Sorić i Mandušić, za njima odred draguna i dva bataljuna konjaništva, zatim pješaštvo u četiri korpusa i bataljun strijelaca. Otraga je nastupala zaštitnica od tri korpusa i konjaništvo. [[Turci]] su se hrabro borili, ali je njihova obrana ipak razbijena. Kad je izbila pobuna u Drnišu, Turci su pobjegli iz te njihove važne baze, a Mlečani ga zaposjeli. U daljnjem napredovanju mletačka vojska je zauzela [[Knin]] i Vrliku. Oko [[15. ožujka]] [[1648.]] godine mletačka vojska u jačini oko 10.000 ljudi [[opsada Klisa 1648.|opkolila]] je [[Klis]], tvrđavu dobro utvrđenu i opskrbljenu streljivom, hranom i vodom koju je branio sandžak-beg kliški Mehmed sa 600 ljudi. Osvajanje je počelo [[16. ožujka]] kad su krajišnici zauzeli Greben, mjesto uz samu tvrđavu. Sljedećih dana Klis je napadan uz pomoć topova. Braniteljima je pokušao priteći u pomoć bosanski paša Tekelija s dvije tisuće ljudi, ali su ga dočekali Sorić i Mandušić, potukli njegovu vojsku i tjerali ga do Dugopolja. Klis se predao [[30. ožujka]] pod uvjetom da opsjednuti mogu slobodno otići bez oružja i opreme. Mandušić je osobito stekao slavu pohodom na Ključ, grad u [[Bosna i Hercegovina|Bosni]] na lijevoj obali [[Sana|Sane]] u svibnju [[1648.]] godine. Taj pohod može se prispodobiti s najsuvremenijim gerilskim ratovanjem.

== Smrt ==

Potkraj srpnja 1648. godine oko 4.000 turskih ratnika provalilo je u [[Ravni Kotari|Ravne Kotare]], sve do [[Biograd na Moru|Biograda]] i Turnja. S opljačkanim stvarima i plijenom vraćali su se prema [[Knin]]u. Po naredbi providura [[Leonardo Foscolo|Foscola]]&lt;ref&gt;[http://www.tz-tribunj.hr/hr/tribunj/povijesno-naslijede TZ Tribunj: Povijesno naslijeđe]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; harambaše Mandušić i Ilija Smiljanić krenuli su prema Zečevu, kako bi tamo dočekali Turke i oteli im plijen. U bitci, koja se dogodila [[bitka na Zečevu 1648.|na Zečevu]] [[31. srpnja]] [[1648.]] godine, poginuo je Vuk Mandušić. O tom događaju je [[1. kolovoza]] u [[Zadar|Zadru]] podnio izvještaj harambaša Smiljanić i isti dan u Šibeniku harambaša [[Matija Mihaljević]], rodom iz Drniša. Sljedeći dan u Šibeniku je saslušan harambaša [[Martin Milković]].

== Mandušić u književnim djelima i narodnim pričama ==

Vuka Mandušića spominje [[Filip Grabovac]] u svom ''Cvitu razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti arvackoga'' ([[Venecija]] 1747.) govoreći o prvacima u Dalmaciji ''»... rata od Kandije, Bečkoga do Maloga: U ta vrimena koji glavari od [[Dalmacija|Dalmacije]] biše i gdi koji poginu, od koga li Turčina smrt ga stignu, al u boju al u bilu dvoru«'',&lt;ref&gt;Filip Grabovac, [https://dizbi.hazu.hr/a/?pr=i&amp;id=185875 ''Cvit razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti rvackoga''], priredio Tomo Matić, Stari pisci hrvatski, knj. 30, [JAZU], Zagreb, 1951., str. 201.&lt;/ref&gt; među prvacima ''»od krajine šibeničke«'' spominje i serdara Vučena Mandušića;&lt;ref&gt;Filip Grabovac, [https://dizbi.hazu.hr/a/?pr=i&amp;id=185875 ''Cvit razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti rvackoga''], priredio Tomo Matić, Stari pisci hrvatski, knj. 30, [JAZU], Zagreb, 1951., str. 202.&lt;/ref&gt; fra [[Andrija Kačić Miošić]] u svom ''Razgovoru ugodnom naroda slovinskoga'' na tri mjesta govori o podrijetlu Vuka Mandušića, i to sva tri puta navodi da je ''»od Šibenika i države šibeničke«'', a jednom čak određuje i pobliže samo mjesto ''»Vuk Mandušić iz Rupa«'' (Rupe su od Šibenika udaljene oko 30 km, a Drniša oko 25 km.), Vuk Mandušić spominje se i u [[Njegoš]]evu ''[[Gorski vijenac|Gorskom Vijencu]]''.

== Vidi ==
* [[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)]]
* [[Filip Grabovac]]
* [[Ivan Alberti]]
* [[Martin Posedarski]]
* [[Stipan Sorić]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=38588 Hrvatska enciklopedija, članak Mandušić, Vuk]

{{GLAVNIRASPORED:Mandušić, Vuk}}
[[Kategorija:Hrvatski vojni zapovjednici]]
[[Kategorija:Životopisi, Hrvatska]]
[[Kategorija:Hrvatska povijest (1527. – 1790.)]]
[[Kategorija:Životopisi, Dalmacija]]</text>
      <sha1>342qxao1yxn2824srwjcss8vugciayf</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433132</id>
      <parentid>6433131</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T06:42:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>77.222.27.73</ip>
      </contributor>
      <comment>Gorski vijenac</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7444" xml:space="preserve">{{Infookvir vojna osoba
|ime            = Vuk Mandušić
|slika          = Spomen-poprsje Vuka Mandušića.jpg
|opis           = Spomen-poprsje Vuka Mandušića na [[Cetinje|Cetinju]]
|veličina       = 250px
|datum rođenja  = 
|mjesto rođenja = 
|datum smrti    = 31. srpnja 1648.
|mjesto smrti   = [[Zečevo Rogozničko|Zečevo]]
|nacionalnost   = 
|državljanstvo  = 
|puno ime       = 
|nadimak        = 
|supruga        = 
|suprug         = 
|titule         = 
|knjige         = 
|služba         = 
|čin            = 
|ratovi         = 
|bitke          = 
|vojska         = 
|rod            = 
|jedinice       = 
|zapovijedao    = 
|odlikovanja    = 
}}

'''Vuk Mandušić''' ([[Rupe]], ? - [[Zečevo Rogozničko]], [[31. srpnja]] [[1648.]]), srpski protuosmanski ratnik.&lt;ref&gt;[https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=38588 Mandušić, Vuk] Hrvatska enciklopedija LZMK (pristupljeno 30. studenoga 2020.)&lt;/ref&gt; Njegoš ga je opjevao u svom čuvenom epu &quot;Gorski vijenac&quot; kao velikog crnogorskog junaka i time je stekao besmrtnost. Umro je u Crnoj Gori. Njegovi potomci su danas Baletići sa Čeva kod Cetinja.

== Podrijetlo ==

Postoje dva mišljenja o podrijetlu Vuka Mandušića: prvo da je iz [[Šibenik|šibensko]]-[[drniš]]kog kraja, odnosno iz Rupa i drugo o [[Crnogorci|crnogorskom]] podrijetlu. Da je Vuk rodom iz šibensko-drniškog kraja, odnosno iz Rupa, potvrđuju nam suvremeni dokumenti, kao onaj [[Ferdinando Scotti|Ferdinanda Scottija]], glavnog zapovjednika [[Mlečani|mletačke]] vojske od [[26. kolovoza]] [[1648.]] godine u kojem govori o zaslugama fra [[Nikola Ružić|Nikole Ružića]], [[definitor]]a provincije [[Bosna Srebrena|Bosne Srebrene]], među kojima iznosi da je Ružić na mletačku stranu preveo brojne kršćane turske podanike iz [[Kliški sandžak|Kliškog]] i [[Lički sandžak|Ličkog sandžaka]] (potkraj 1647. i u početku 1648. godine) među kojima i Vučena Mandušića; kod svih suvremnih povjesničara, koji su pisali o ratovanju u [[Dalmacija|Dalmaciji]] za vrijeme [[Kandijski rat|kandijskog rata]] (1645. – 1669.) ne postoji ništa što bi ukazivalo na mogućnost Mandušićeva podrijetla iz nekog drugog kraja; po istraživanjima fra [[Krlo Kosor|Karla Kosora]] u okolici Drniša bilo je dosta Mandušića (čak i dva franjevca: jedan fra Pavao Mandušić iz Trbounja, spominje se 1741. godine i drugi, fra Franjo Mandušić iz [[Vrlika|Vrlike]], spominje se 1751. godine); da je Mandušić iz nekog drugog kraja slaba je bila mogućnost da bi se nametnuo za zapovjednika domaćim krajišnicima; u Rupama je i danas živa predaja o Vuku Mandušiću i danas tamo postoje zidine njegove kuće (krov izgorio 1965. godine).

== Vojno djelovanje ==

Prvi podatak o Vuku Mandušiću imamo iz veljače [[1648.]] godine, kada je mletačka vojska (7.000 vojnika, 600 konjanika i 200 draguna) oko [[15. veljače]] poduzela [[bitka za Drniš 1648.|pohod]] iz Šibenika na [[Drniš]], u tom području važnu tursku vojnu bazu. Među hrvatskim krajiškim zapovjednicima je i Mandušić, koji je uz don [[Stipan Sorić|Stipana Sorića]], također poznatog četovođu, vodio mletačku predhodnicu od 1.000 krajišnika. Čikolu su pregazili kod Ključa pod borbom i zatim se borbena linija razvila preko [[Miljevci|Miljevaca]]. Sa svojim krajišnicima prvi su nastupali Sorić i Mandušić, za njima odred draguna i dva bataljuna konjaništva, zatim pješaštvo u četiri korpusa i bataljun strijelaca. Otraga je nastupala zaštitnica od tri korpusa i konjaništvo. [[Turci]] su se hrabro borili, ali je njihova obrana ipak razbijena. Kad je izbila pobuna u Drnišu, Turci su pobjegli iz te njihove važne baze, a Mlečani ga zaposjeli. U daljnjem napredovanju mletačka vojska je zauzela [[Knin]] i Vrliku. Oko [[15. ožujka]] [[1648.]] godine mletačka vojska u jačini oko 10.000 ljudi [[opsada Klisa 1648.|opkolila]] je [[Klis]], tvrđavu dobro utvrđenu i opskrbljenu streljivom, hranom i vodom koju je branio sandžak-beg kliški Mehmed sa 600 ljudi. Osvajanje je počelo [[16. ožujka]] kad su krajišnici zauzeli Greben, mjesto uz samu tvrđavu. Sljedećih dana Klis je napadan uz pomoć topova. Braniteljima je pokušao priteći u pomoć bosanski paša Tekelija s dvije tisuće ljudi, ali su ga dočekali Sorić i Mandušić, potukli njegovu vojsku i tjerali ga do Dugopolja. Klis se predao [[30. ožujka]] pod uvjetom da opsjednuti mogu slobodno otići bez oružja i opreme. Mandušić je osobito stekao slavu pohodom na Ključ, grad u [[Bosna i Hercegovina|Bosni]] na lijevoj obali [[Sana|Sane]] u svibnju [[1648.]] godine. Taj pohod može se prispodobiti s najsuvremenijim gerilskim ratovanjem.

== Smrt ==

Potkraj srpnja 1648. godine oko 4.000 turskih ratnika provalilo je u [[Ravni Kotari|Ravne Kotare]], sve do [[Biograd na Moru|Biograda]] i Turnja. S opljačkanim stvarima i plijenom vraćali su se prema [[Knin]]u. Po naredbi providura [[Leonardo Foscolo|Foscola]]&lt;ref&gt;[http://www.tz-tribunj.hr/hr/tribunj/povijesno-naslijede TZ Tribunj: Povijesno naslijeđe]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; harambaše Mandušić i Ilija Smiljanić krenuli su prema Zečevu, kako bi tamo dočekali Turke i oteli im plijen. U bitci, koja se dogodila [[bitka na Zečevu 1648.|na Zečevu]] [[31. srpnja]] [[1648.]] godine, poginuo je Vuk Mandušić. O tom događaju je [[1. kolovoza]] u [[Zadar|Zadru]] podnio izvještaj harambaša Smiljanić i isti dan u Šibeniku harambaša [[Matija Mihaljević]], rodom iz Drniša. Sljedeći dan u Šibeniku je saslušan harambaša [[Martin Milković]].

== Mandušić u književnim djelima i narodnim pričama ==

Vuka Mandušića spominje [[Filip Grabovac]] u svom ''Cvitu razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti arvackoga'' ([[Venecija]] 1747.) govoreći o prvacima u Dalmaciji ''»... rata od Kandije, Bečkoga do Maloga: U ta vrimena koji glavari od [[Dalmacija|Dalmacije]] biše i gdi koji poginu, od koga li Turčina smrt ga stignu, al u boju al u bilu dvoru«'',&lt;ref&gt;Filip Grabovac, [https://dizbi.hazu.hr/a/?pr=i&amp;id=185875 ''Cvit razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti rvackoga''], priredio Tomo Matić, Stari pisci hrvatski, knj. 30, [JAZU], Zagreb, 1951., str. 201.&lt;/ref&gt; među prvacima ''»od krajine šibeničke«'' spominje i serdara Vučena Mandušića;&lt;ref&gt;Filip Grabovac, [https://dizbi.hazu.hr/a/?pr=i&amp;id=185875 ''Cvit razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti rvackoga''], priredio Tomo Matić, Stari pisci hrvatski, knj. 30, [JAZU], Zagreb, 1951., str. 202.&lt;/ref&gt; fra [[Andrija Kačić Miošić]] u svom ''Razgovoru ugodnom naroda slovinskoga'' na tri mjesta govori o podrijetlu Vuka Mandušića, i to sva tri puta navodi da je ''»od Šibenika i države šibeničke«'', a jednom čak određuje i pobliže samo mjesto ''»Vuk Mandušić iz Rupa«'' (Rupe su od Šibenika udaljene oko 30 km, a Drniša oko 25 km.), Vuk Mandušić spominje se i u [[Njegoš]]evu ''[[Gorski vijenac|Gorskom Vijencu]]''.

== Vidi ==
* [[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)]]
* [[Filip Grabovac]]
* [[Ivan Alberti]]
* [[Martin Posedarski]]
* [[Stipan Sorić]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=38588 Hrvatska enciklopedija, članak Mandušić, Vuk]

{{GLAVNIRASPORED:Mandušić, Vuk}}
[[Kategorija:Hrvatski vojni zapovjednici]]
[[Kategorija:Životopisi, Hrvatska]]
[[Kategorija:Hrvatska povijest (1527. – 1790.)]]
[[Kategorija:Životopisi, Dalmacija]]</text>
      <sha1>s89v41yyugbuheizhpepyke9tu7pklk</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433133</id>
      <parentid>6433132</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T06:46:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>77.222.27.73</ip>
      </contributor>
      <comment>Dodatak</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7464" xml:space="preserve">{{Infookvir vojna osoba
|ime            = Vuk Mandušić
|slika          = Spomen-poprsje Vuka Mandušića.jpg
|opis           = Spomen-poprsje Vuka Mandušića na [[Cetinje|Cetinju]]
|veličina       = 250px
|datum rođenja  = 
|mjesto rođenja = 
|datum smrti    = 31. srpnja 1648.
|mjesto smrti   = [[Zečevo Rogozničko|Zečevo]]
|nacionalnost   = 
|državljanstvo  = 
|puno ime       = 
|nadimak        = 
|supruga        = 
|suprug         = 
|titule         = 
|knjige         = 
|služba         = 
|čin            = 
|ratovi         = 
|bitke          = 
|vojska         = 
|rod            = 
|jedinice       = 
|zapovijedao    = 
|odlikovanja    = 
}}

'''Vuk Mandušić''' ([[Rupe]], ? - [[Zečevo Rogozničko]], [[31. srpnja]] [[1648.]]), srpski protuosmanski ratnik.&lt;ref&gt;[https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=38588 Mandušić, Vuk] Hrvatska enciklopedija LZMK (pristupljeno 30. studenoga 2020.)&lt;/ref&gt; Njegoš ga je opjevao u svom čuvenom epu &quot;Gorski vijenac&quot; kao velikog crnogorskog junaka i time je stekao besmrtnost. Bio je pravoslavac. Umro je u Crnoj Gori. Njegovi potomci su danas Baletići sa Čeva kod Cetinja.

== Podrijetlo ==

Postoje dva mišljenja o podrijetlu Vuka Mandušića: prvo da je iz [[Šibenik|šibensko]]-[[drniš]]kog kraja, odnosno iz Rupa i drugo o [[Crnogorci|crnogorskom]] podrijetlu. Da je Vuk rodom iz šibensko-drniškog kraja, odnosno iz Rupa, potvrđuju nam suvremeni dokumenti, kao onaj [[Ferdinando Scotti|Ferdinanda Scottija]], glavnog zapovjednika [[Mlečani|mletačke]] vojske od [[26. kolovoza]] [[1648.]] godine u kojem govori o zaslugama fra [[Nikola Ružić|Nikole Ružića]], [[definitor]]a provincije [[Bosna Srebrena|Bosne Srebrene]], među kojima iznosi da je Ružić na mletačku stranu preveo brojne kršćane turske podanike iz [[Kliški sandžak|Kliškog]] i [[Lički sandžak|Ličkog sandžaka]] (potkraj 1647. i u početku 1648. godine) među kojima i Vučena Mandušića; kod svih suvremnih povjesničara, koji su pisali o ratovanju u [[Dalmacija|Dalmaciji]] za vrijeme [[Kandijski rat|kandijskog rata]] (1645. – 1669.) ne postoji ništa što bi ukazivalo na mogućnost Mandušićeva podrijetla iz nekog drugog kraja; po istraživanjima fra [[Krlo Kosor|Karla Kosora]] u okolici Drniša bilo je dosta Mandušića (čak i dva franjevca: jedan fra Pavao Mandušić iz Trbounja, spominje se 1741. godine i drugi, fra Franjo Mandušić iz [[Vrlika|Vrlike]], spominje se 1751. godine); da je Mandušić iz nekog drugog kraja slaba je bila mogućnost da bi se nametnuo za zapovjednika domaćim krajišnicima; u Rupama je i danas živa predaja o Vuku Mandušiću i danas tamo postoje zidine njegove kuće (krov izgorio 1965. godine).

== Vojno djelovanje ==

Prvi podatak o Vuku Mandušiću imamo iz veljače [[1648.]] godine, kada je mletačka vojska (7.000 vojnika, 600 konjanika i 200 draguna) oko [[15. veljače]] poduzela [[bitka za Drniš 1648.|pohod]] iz Šibenika na [[Drniš]], u tom području važnu tursku vojnu bazu. Među hrvatskim krajiškim zapovjednicima je i Mandušić, koji je uz don [[Stipan Sorić|Stipana Sorića]], također poznatog četovođu, vodio mletačku predhodnicu od 1.000 krajišnika. Čikolu su pregazili kod Ključa pod borbom i zatim se borbena linija razvila preko [[Miljevci|Miljevaca]]. Sa svojim krajišnicima prvi su nastupali Sorić i Mandušić, za njima odred draguna i dva bataljuna konjaništva, zatim pješaštvo u četiri korpusa i bataljun strijelaca. Otraga je nastupala zaštitnica od tri korpusa i konjaništvo. [[Turci]] su se hrabro borili, ali je njihova obrana ipak razbijena. Kad je izbila pobuna u Drnišu, Turci su pobjegli iz te njihove važne baze, a Mlečani ga zaposjeli. U daljnjem napredovanju mletačka vojska je zauzela [[Knin]] i Vrliku. Oko [[15. ožujka]] [[1648.]] godine mletačka vojska u jačini oko 10.000 ljudi [[opsada Klisa 1648.|opkolila]] je [[Klis]], tvrđavu dobro utvrđenu i opskrbljenu streljivom, hranom i vodom koju je branio sandžak-beg kliški Mehmed sa 600 ljudi. Osvajanje je počelo [[16. ožujka]] kad su krajišnici zauzeli Greben, mjesto uz samu tvrđavu. Sljedećih dana Klis je napadan uz pomoć topova. Braniteljima je pokušao priteći u pomoć bosanski paša Tekelija s dvije tisuće ljudi, ali su ga dočekali Sorić i Mandušić, potukli njegovu vojsku i tjerali ga do Dugopolja. Klis se predao [[30. ožujka]] pod uvjetom da opsjednuti mogu slobodno otići bez oružja i opreme. Mandušić je osobito stekao slavu pohodom na Ključ, grad u [[Bosna i Hercegovina|Bosni]] na lijevoj obali [[Sana|Sane]] u svibnju [[1648.]] godine. Taj pohod može se prispodobiti s najsuvremenijim gerilskim ratovanjem.

== Smrt ==

Potkraj srpnja 1648. godine oko 4.000 turskih ratnika provalilo je u [[Ravni Kotari|Ravne Kotare]], sve do [[Biograd na Moru|Biograda]] i Turnja. S opljačkanim stvarima i plijenom vraćali su se prema [[Knin]]u. Po naredbi providura [[Leonardo Foscolo|Foscola]]&lt;ref&gt;[http://www.tz-tribunj.hr/hr/tribunj/povijesno-naslijede TZ Tribunj: Povijesno naslijeđe]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; harambaše Mandušić i Ilija Smiljanić krenuli su prema Zečevu, kako bi tamo dočekali Turke i oteli im plijen. U bitci, koja se dogodila [[bitka na Zečevu 1648.|na Zečevu]] [[31. srpnja]] [[1648.]] godine, poginuo je Vuk Mandušić. O tom događaju je [[1. kolovoza]] u [[Zadar|Zadru]] podnio izvještaj harambaša Smiljanić i isti dan u Šibeniku harambaša [[Matija Mihaljević]], rodom iz Drniša. Sljedeći dan u Šibeniku je saslušan harambaša [[Martin Milković]].

== Mandušić u književnim djelima i narodnim pričama ==

Vuka Mandušića spominje [[Filip Grabovac]] u svom ''Cvitu razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti arvackoga'' ([[Venecija]] 1747.) govoreći o prvacima u Dalmaciji ''»... rata od Kandije, Bečkoga do Maloga: U ta vrimena koji glavari od [[Dalmacija|Dalmacije]] biše i gdi koji poginu, od koga li Turčina smrt ga stignu, al u boju al u bilu dvoru«'',&lt;ref&gt;Filip Grabovac, [https://dizbi.hazu.hr/a/?pr=i&amp;id=185875 ''Cvit razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti rvackoga''], priredio Tomo Matić, Stari pisci hrvatski, knj. 30, [JAZU], Zagreb, 1951., str. 201.&lt;/ref&gt; među prvacima ''»od krajine šibeničke«'' spominje i serdara Vučena Mandušića;&lt;ref&gt;Filip Grabovac, [https://dizbi.hazu.hr/a/?pr=i&amp;id=185875 ''Cvit razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti rvackoga''], priredio Tomo Matić, Stari pisci hrvatski, knj. 30, [JAZU], Zagreb, 1951., str. 202.&lt;/ref&gt; fra [[Andrija Kačić Miošić]] u svom ''Razgovoru ugodnom naroda slovinskoga'' na tri mjesta govori o podrijetlu Vuka Mandušića, i to sva tri puta navodi da je ''»od Šibenika i države šibeničke«'', a jednom čak određuje i pobliže samo mjesto ''»Vuk Mandušić iz Rupa«'' (Rupe su od Šibenika udaljene oko 30 km, a Drniša oko 25 km.), Vuk Mandušić spominje se i u [[Njegoš]]evu ''[[Gorski vijenac|Gorskom Vijencu]]''.

== Vidi ==
* [[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)]]
* [[Filip Grabovac]]
* [[Ivan Alberti]]
* [[Martin Posedarski]]
* [[Stipan Sorić]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=38588 Hrvatska enciklopedija, članak Mandušić, Vuk]

{{GLAVNIRASPORED:Mandušić, Vuk}}
[[Kategorija:Hrvatski vojni zapovjednici]]
[[Kategorija:Životopisi, Hrvatska]]
[[Kategorija:Hrvatska povijest (1527. – 1790.)]]
[[Kategorija:Životopisi, Dalmacija]]</text>
      <sha1>k47fm1ubaulnkhbvio11suhrg985lzp</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433147</id>
      <parentid>6433133</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T07:54:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>IvanOS</username>
        <id>20900</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/77.222.27.73|77.222.27.73]] ([[User talk:77.222.27.73|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Johannnes89|Johannnes89]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7248" xml:space="preserve">{{Infookvir vojna osoba
|ime            = Vuk Mandušić
|slika          = Spomen-poprsje Vuka Mandušića.jpg
|opis           = Spomen-poprsje Vuka Mandušića na [[Cetinje|Cetinju]]
|veličina       = 250px
|datum rođenja  = 
|mjesto rođenja = 
|datum smrti    = 31. srpnja 1648.
|mjesto smrti   = [[Zečevo Rogozničko|Zečevo]]
|nacionalnost   = 
|državljanstvo  = 
|puno ime       = 
|nadimak        = 
|supruga        = 
|suprug         = 
|titule         = 
|knjige         = 
|služba         = 
|čin            = 
|ratovi         = 
|bitke          = 
|vojska         = 
|rod            = 
|jedinice       = 
|zapovijedao    = 
|odlikovanja    = 
}}

'''Vuk Mandušić''' ([[Rupe]], ? - [[Zečevo Rogozničko]], [[31. srpnja]] [[1648.]]), hrvatski protuosmanski ratnik.&lt;ref&gt;[https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=38588 Mandušić, Vuk] Hrvatska enciklopedija LZMK (pristupljeno 30. studenoga 2020.)&lt;/ref&gt;

== Podrijetlo ==

Postoje dva mišljenja o podrijetlu Vuka Mandušića: prvo da je iz [[Šibenik|šibensko]]-[[drniš]]kog kraja, odnosno iz Rupa i drugo o [[Crnogorci|crnogorskom]] podrijetlu. Da je Vuk rodom iz šibensko-drniškog kraja, odnosno iz Rupa, potvrđuju nam suvremeni dokumenti, kao onaj [[Ferdinando Scotti|Ferdinanda Scottija]], glavnog zapovjednika [[Mlečani|mletačke]] vojske od [[26. kolovoza]] [[1648.]] godine u kojem govori o zaslugama fra [[Nikola Ružić|Nikole Ružića]], [[definitor]]a provincije [[Bosna Srebrena|Bosne Srebrene]], među kojima iznosi da je Ružić na mletačku stranu preveo brojne kršćane turske podanike iz [[Kliški sandžak|Kliškog]] i [[Lički sandžak|Ličkog sandžaka]] (potkraj 1647. i u početku 1648. godine) među kojima i Vučena Mandušića; kod svih suvremnih povjesničara, koji su pisali o ratovanju u [[Dalmacija|Dalmaciji]] za vrijeme [[Kandijski rat|kandijskog rata]] (1645. – 1669.) ne postoji ništa što bi ukazivalo na mogućnost Mandušićeva podrijetla iz nekog drugog kraja; po istraživanjima fra [[Krlo Kosor|Karla Kosora]] u okolici Drniša bilo je dosta Mandušića (čak i dva franjevca: jedan fra Pavao Mandušić iz Trbounja, spominje se 1741. godine i drugi, fra Franjo Mandušić iz [[Vrlika|Vrlike]], spominje se 1751. godine); da je Mandušić iz nekog drugog kraja slaba je bila mogućnost da bi se nametnuo za zapovjednika domaćim krajišnicima; u Rupama je i danas živa predaja o Vuku Mandušiću i danas tamo postoje zidine njegove kuće (krov izgorio 1965. godine).

== Vojno djelovanje ==

Prvi podatak o Vuku Mandušiću imamo iz veljače [[1648.]] godine, kada je mletačka vojska (7.000 vojnika, 600 konjanika i 200 draguna) oko [[15. veljače]] poduzela [[bitka za Drniš 1648.|pohod]] iz Šibenika na [[Drniš]], u tom području važnu tursku vojnu bazu. Među hrvatskim krajiškim zapovjednicima je i Mandušić, koji je uz don [[Stipan Sorić|Stipana Sorića]], također poznatog četovođu, vodio mletačku predhodnicu od 1.000 krajišnika. Čikolu su pregazili kod Ključa pod borbom i zatim se borbena linija razvila preko [[Miljevci|Miljevaca]]. Sa svojim krajišnicima prvi su nastupali Sorić i Mandušić, za njima odred draguna i dva bataljuna konjaništva, zatim pješaštvo u četiri korpusa i bataljun strijelaca. Otraga je nastupala zaštitnica od tri korpusa i konjaništvo. [[Turci]] su se hrabro borili, ali je njihova obrana ipak razbijena. Kad je izbila pobuna u Drnišu, Turci su pobjegli iz te njihove važne baze, a Mlečani ga zaposjeli. U daljnjem napredovanju mletačka vojska je zauzela [[Knin]] i Vrliku. Oko [[15. ožujka]] [[1648.]] godine mletačka vojska u jačini oko 10.000 ljudi [[opsada Klisa 1648.|opkolila]] je [[Klis]], tvrđavu dobro utvrđenu i opskrbljenu streljivom, hranom i vodom koju je branio sandžak-beg kliški Mehmed sa 600 ljudi. Osvajanje je počelo [[16. ožujka]] kad su krajišnici zauzeli Greben, mjesto uz samu tvrđavu. Sljedećih dana Klis je napadan uz pomoć topova. Braniteljima je pokušao priteći u pomoć bosanski paša Tekelija s dvije tisuće ljudi, ali su ga dočekali Sorić i Mandušić, potukli njegovu vojsku i tjerali ga do Dugopolja. Klis se predao [[30. ožujka]] pod uvjetom da opsjednuti mogu slobodno otići bez oružja i opreme. Mandušić je osobito stekao slavu pohodom na Ključ, grad u [[Bosna i Hercegovina|Bosni]] na lijevoj obali [[Sana|Sane]] u svibnju [[1648.]] godine. Taj pohod može se prispodobiti s najsuvremenijim gerilskim ratovanjem.

== Smrt ==

Potkraj srpnja 1648. godine oko 4.000 turskih ratnika provalilo je u [[Ravni Kotari|Ravne Kotare]], sve do [[Biograd na Moru|Biograda]] i Turnja. S opljačkanim stvarima i plijenom vraćali su se prema [[Knin]]u. Po naredbi providura [[Leonardo Foscolo|Foscola]]&lt;ref&gt;[http://www.tz-tribunj.hr/hr/tribunj/povijesno-naslijede TZ Tribunj: Povijesno naslijeđe]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; harambaše Mandušić i Ilija Smiljanić krenuli su prema Zečevu, kako bi tamo dočekali Turke i oteli im plijen. U bitci, koja se dogodila [[bitka na Zečevu 1648.|na Zečevu]] [[31. srpnja]] [[1648.]] godine, poginuo je Vuk Mandušić. O tom događaju je [[1. kolovoza]] u [[Zadar|Zadru]] podnio izvještaj harambaša Smiljanić i isti dan u Šibeniku harambaša [[Matija Mihaljević]], rodom iz Drniša. Sljedeći dan u Šibeniku je saslušan harambaša [[Martin Milković]].

== Mandušić u književnim djelima i narodnim pričama ==

Vuka Mandušića spominje [[Filip Grabovac]] u svom ''Cvitu razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti arvackoga'' ([[Venecija]] 1747.) govoreći o prvacima u Dalmaciji ''»... rata od Kandije, Bečkoga do Maloga: U ta vrimena koji glavari od [[Dalmacija|Dalmacije]] biše i gdi koji poginu, od koga li Turčina smrt ga stignu, al u boju al u bilu dvoru«'',&lt;ref&gt;Filip Grabovac, [https://dizbi.hazu.hr/a/?pr=i&amp;id=185875 ''Cvit razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti rvackoga''], priredio Tomo Matić, Stari pisci hrvatski, knj. 30, [JAZU], Zagreb, 1951., str. 201.&lt;/ref&gt; među prvacima ''»od krajine šibeničke«'' spominje i serdara Vučena Mandušića;&lt;ref&gt;Filip Grabovac, [https://dizbi.hazu.hr/a/?pr=i&amp;id=185875 ''Cvit razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti rvackoga''], priredio Tomo Matić, Stari pisci hrvatski, knj. 30, [JAZU], Zagreb, 1951., str. 202.&lt;/ref&gt; fra [[Andrija Kačić Miošić]] u svom ''Razgovoru ugodnom naroda slovinskoga'' na tri mjesta govori o podrijetlu Vuka Mandušića, i to sva tri puta navodi da je ''»od Šibenika i države šibeničke«'', a jednom čak određuje i pobliže samo mjesto ''»Vuk Mandušić iz Rupa«'' (Rupe su od Šibenika udaljene oko 30 km, a Drniša oko 25 km.), Vuk Mandušić spominje se i u [[Njegoš]]evu ''[[Gorski vijenac|Gorskom Vijencu]]''.

== Vidi ==
* [[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)]]
* [[Filip Grabovac]]
* [[Ivan Alberti]]
* [[Martin Posedarski]]
* [[Stipan Sorić]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=38588 Hrvatska enciklopedija, članak Mandušić, Vuk]

{{GLAVNIRASPORED:Mandušić, Vuk}}
[[Kategorija:Hrvatski vojni zapovjednici]]
[[Kategorija:Životopisi, Hrvatska]]
[[Kategorija:Hrvatska povijest (1527. – 1790.)]]
[[Kategorija:Životopisi, Dalmacija]]</text>
      <sha1>kgf9q0jlnukxs0rm7tux11bmxzq8tuj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bitka za Odžak</title>
    <ns>0</ns>
    <id>281814</id>
    <revision>
      <id>6433108</id>
      <parentid>6429988</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T23:09:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>88.207.47.97</ip>
      </contributor>
      <comment>omjer sukobljenih strana i gubitci</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30226" xml:space="preserve">{{esej}}
{{Bitka |
naziv = Bitka za Odžak |
sukob = Drugi svjetski rat  |
vrijeme = [[19. travnja]] - [[25. svibnja]] [[1945.]] |
mjesto = [[Odžak]] i okolica, [[NDH]] (danas BiH) |
ishod = pobjeda partizana |
strana1 = &lt;center&gt;[[Datoteka:Yugoslav Partisans flag 1945.svg|100px]]&lt;br&gt;[[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije]]&lt;/center&gt; |
strana2 = &lt;center&gt;[[Datoteka:Flag of Independent State of Croatia.svg|100px|]]&lt;br&gt;[[Hrvatske oružane snage]]&lt;/center&gt; |
zapovjednik1 = [[Datoteka:Yugoslav Partisans flag 1945.svg|20px]] [[Miloš Zekić]] |
zapovjednik2 = {{ZD|N|NDH}} [[Petar Rajkovačić]] |
gubitci1 = 1200-10000 |
gubitci2 = vecina ubijena tijekom i nakon bitke    
|jačina2=11.000 NDH|jačina1=oko 35.000 ljudi}}

'''Bitka za Odžak''' je posljednja bitka koju su na prostoru [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] organizirano vodile oružane snage NDH protiv narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije. Bitka je također poznata i kao jedna od posljednjih bitaka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] na tlu Europe.   

Srpske novine NIN u broju od 1.lipnja 1975. pišu: 

&quot;''U trenucima kada je u Berlinu Hitler već potegao pištolj da ubije Evu Braun, u času kada su naše trupe ulazile u oslobođeni Zagreb, a bataljoni Korpusa narodne odbrane Jugoslavije energično se obračunavali s ostacima četničkih i ustaških snaga širom zemlje, na ušću Bosne u Savu tek su počele da se rasplamsavaju prave bitke. Ovde je tek počinjao rat, s mnogo poginulih na obema stranama. Trajat će sve do 25. maja 1945. godine - čitavih šesnaest dana posle završetka Drugog svetskog rata. Borbe vođene od 16. do 18. aprila bile su žestoke, uz stalne juriše na ustaška utvrđenja. Iako su u njima s partizanske strane sudelovale jedinice navikle samo na pobede - 25. srpska divizija i 27.divizija, očajnički otpor ustaša bio je veoma uporan.''&quot; 

O ovom sukobu se naširoko pisalo u knjigama:
* Vukosavljević, Mladen; Karasijević, Drago: 53. SREDNJOBOSANSKA NOU DIVIZIJA. Izdato 1969. u Sarajevu.
* Đonlagić, Ahmet; Kazazović, Ćamil: ŠESNAESTA MUSLIMANSKA NOU BRIGADA. Izdato 1981. u Sarajevu.
* Ðonlagić, Ahmet: 27. ISTOČNOBOSANSKA DIVIZIJA. Izdato 1983. u Beogradu.
* Samardžija, Stevo: 14. SREDNJOBOSANSKA NOU BRIGADA. Izdato 1983. u Banja Luci.

[[Odžak]] se nalazi u ravničarskom dijelu Posavske doline južno od rijeke Save, današnja [[Bosna i Hercegovina]]. S istoka i sjevera okružuju ga sela koja su također u nizinskom dijelu, a sa zapada i juga sela koja su smještena na obroncima Vučjaka, u brdovitom dijelu općine.

== Što je prethodilo bitci ==
Nakon proglašenja [[NDH|Nezavisne Države Hrvatske]] općinsku vlast u Odžaku ustrojio je zemljoposjednik i odvjetnik, ustaški logornik i [[natporučnik]] (kasnije [[satnik]]) dr. [[Zdenko Odić]]. Zbog svog ugleda među [[Hrvati]]ma, katolicima i muslimanima, kao i Srbima odžačkoga kraja, izabran je za glavnog zapovjednika vojske, redarstva i oružništva. Srbi nisu imali primjedbi na lokalnu vlast, jer su bili zastupljeni u upravi i nitko ih nije uznemiravao. Jugoslavenski partizanski publicist Mehmedalija Tufeković piše: &quot;''U našem kraju u 1941. godini nije bilo većih žrtava ustaškog terora. Sve do mjeseca maja 1942. na našem području nije stradao čak ni jedan Jevrej''.&quot;

No problemi će se pojaviti kad [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|četnici]] s obližnjih brda počnu huškati Srbe da se suprotstave hrvatskoj vlasti. Četnici pljačkaju i pale po okolnim selima, ali ih [[ustaška vojnica]] relativno uspješno uspijeva zadržati podalje od većih naselja. U borbi s četnicima 8. ožujka 1943. gine dotadašnji zapovjednik vojske dr. Zdenko Odić. Tada na pozornicu stupaju Ustaše [[Petar Rajkovačić]] i [[Ivan Čalušić]]. Obojica su, kao uostalom i svi tamošnji vojnici, bili &quot;domaći&quot; ljudi, Rajkovačić je rođen u Bijelim Barama [[9. svibnja]] [[1919.]], a Čalušić u Potočanima [[7. ožujka]] [[1910.]] godine. Nekoliko uspješnih akcija Petra Rajkovačića, poput zaustavljanja partizana u Bijelim Barama u kolovozu 1943. i uništavanja četnika u Balegovcu, donijele su mu dobar glas koji se pročuo širom Posavine. Rajkovačić preuzima ulogu pokojnog Odića i kao ustaški logornik do pred sam kraj rata vodi mnoge bitke s četnicima, a selu Prudu postavlja im s dvadesetak svojih dragovoljaca zasjedu i zasipa ih unakrsnom vatrom. Četnici padaju kao otkosi, a među njima i njihov poznati zapovjednik [[Mile Božičković]]. Tu Rajkovačić potpuno razbija četnike, tako da su i sami partizani napisali: ''Nakon onog poraza od Rajkovačićevih ustaša, Mihailovićevi četnici nikada više nisu predstavljali važniju vojničku snagu. U završnim smo ih borbama lako razbili''. 

Stipo Pilić i Blanka Matković pišu o formiranju prvih seoskih straža lojalnih vlastima NDH na širem području Odžaka već 1941. god., ali jačanje, bolju organizaciju i dodatnu obuku tih postrojbi radi zaštite lokalnog hrvatskog stanovništva od djelovanja postrojbi četnika - koji su se upuštali u ozbiljni teror protiv hrvatskih civila - i partizana s obližnjeg planiskog područja [[Vučjak (planina u sjevernoj Bosni)|Vučjaka]] i [[Majevica|Majevice]] smještaju na kraj 1943. i početak 1944. godinu. Te su postrojbe bile dodatno ojačane tovarom oružja prevoženog njemačkim brodom (koji je prenosio opskrbru za bojište koje se tada uspostavljalo u Srbiji) kojega su saveznički avioni potopili na Savi kod mjesta Zorice.&lt;ref&gt;[https://www.academia.edu/2295202/BITKA_ZA_OD%C5%BDAK_RAT_JE_ZAVR%C5%A0IO_DVADESET_DANA_KASNIJE_The_Battle_for_Odzak_The_War_ended_twenty_days_later_ &quot;BITKA ZA ODŽAK: RAT JE ZAVRŠIO DVADESET DANA KASNIJE&quot;], Stipo Pilić i Blanka Matković, &quot;Bosna Franciscana&quot;, Sarajevo, br. 37, str. 109-138, 2012.&lt;/ref&gt; 

==== Neposredno prije bitke ====
Cijela Posavska dolina bila je tada jedno od sigurnijih i mirnijih mjesta u NDH, pa će Petar Rajkovačić, po usmenoj predaji, poručiti i samomu [[Poglavnik]]u [[Ante Pavelić|Paveliću]] da, ako se ne osjeća sigurnim u [[Zagreb]]u, neka samo dođe u Odžak. Rajkovačić, inače, poznat po nagloj naravi i u svoje je postrojbe uveo čeličnu stegu, za čije je nepoštivanje slijedila kazna smrti. Nije podnosio laž, kukavičko i podmuklo vladanje, neposlušnost i neodgovornost. Nitko mu nije smio reći &quot;neću&quot; ili &quot;ne mogu&quot;. U borbi je bio hladnokrvan i nemilosrdan i nije poznavao strah. Svojim vojnicima je govorio: &quot;''U borbi se ubija. Ako to ne učiniš, neprijatelj će ubiti tebe. Nemoj se zavaravati kad su u pitanju četnici i komunisti. Kod njih nema milosrđa i poštenja. Da ima, ne bi nas napadali na našim pragovima''&quot;. Zanimljivo je da su se Petrovi vojnici međusobno oslovljavali s Baja, pa je tako poslije rata i Petar spominjan kao Baja Petar Rajkovačić.

Položaje za obranu Odžaka utvrdio je i temeljito pripremio inženjer Blaž Jurkić, visokokvalificirani inženjerijski stručnjak. Bilo je izgrađeno mnogo rovova, zapreka od bodljikave žice. Posebno su bili utvrđeni rovovi prema [[Bosna (rijeka)|rijeci Bosni]]. Branitelji Odžaka raspolagali su s velikim količinama dobrog naoružanja, streljiva i hrane. Hrvatske postrojbe postavljene su na sve važnije strateške točke branjenog teritorija. Vanjska obrana postavljena je južno od Save, rubovima sela: Svilaj, Vrbovac, Lipik, Duge Njive, Potočani, Srnava, Pećnik, Jakeš, Dobor-kula. Zatim je crta obrane išla jugoistočno uz lijevu obalu rijeke Bosne, na potezu Odžak, Balegovac, Mrka Ada, Prud. Sa sjevera crta obrana je išla desnom obalom Save: Svilaj, Donji Brezik, Zorice, Trnjak, Devići i Prud. Svako od ovih sela bilo je posebno utvrđeno i osigurano.

Branitelji nisu imali čak ni vojni zemljovid, ali su svi dobro poznavali svoj kraj. Obrambeni su rovovi iskopani tako da je u svaki rov mogao stati jedan odjel vojnika, a bili su pokriveni drvenim trupcima kao zaštitom od minobacačkih granata. Obranom je zapovijedao Ivan Čalušić koji je sa svojom vojskom držao sam Odžak te sela Srnavu, Jošavicu, Potočane, Vrhovac i Svilaj. Petar Rajkovačić zapovijedao je ostalim područjem u odžačkoj okolici, a obranu južnog krila odžačkoga kraja (Pečnik) Petar je povjerio svom bratu Ivi (rođen 10. ožujka 1916.). Istočno krilo držali su Pejo Ilak (Gornja Dubica) i Martinović (Balegovac).

Krajem 1944. i početkom 1945. god. postrojbe [[Hrvatske oružane snage|Hrvatskih oružanih snaga]] koje su branile područje Odžaka uspješno su odbile više značajnih napada četničkih i komunističkih postrojbi. Međutim su se te snage - smatra se da su imale oko 3.000 pripadnika - izbijanjem jugoslavenskih snaga na područje [[Derventa|Dervente]] 19. travnja 1945. i na područje [[Slavonski Brod|Slavonskog Broda]] 21. travnja 1945. godine našle u okruženju. Prvi neuspješni pokušaj zauzimanja Odžaka izvela je 25. srpska divizija JA Nakon nekoliko dana borbi, jugoslavenske snage su privremeno odustala od nastojanja da unište postrojbe koje su branile Odžak, te su ostavile postrojbe 27. istočnobosanske divizije i 19. birčanske brigada JA da ih blokiraju; njima se potom pridružila i 20, romanijska brigada. &lt;ref&gt;Pilić - Matković, op. cit., str. 17-18&lt;/ref&gt;

== Bitka ==
==== Planovi sukobljenih strana ====
Nakon oslobođenja Sarajeva [[6. travnja]] [[1945.]] godine i povlačenja Nijemaca i ustaša prema sjeveru, preko Zenice i Doboja, na prostoru donjeg toka rijeke Bosne spojili su se korpusi formacija NOVJ s jasnim instrukcijama da se u što hitnijem roku spoje s jedinicama Crvene Armije i NOVJ na Srijemskom frontu, s kojim bi zatim zajednički zatim trebali nastaviti gonjenje njemačke i hrvatske vojske koja se povlačila prema Austriji. Jedan od razloga velike žurbe bio je taj što su jugoslavenske vlasti htjele [[Saveznici]]ma pokazati da kontroliraju situaciju i teritorij te se jedino s njima može razgovarati o budućnosti zemlje. Izvršenju te zapovijedi Vrhovnog štaba NOVJ bila je velika prepreka područje Odžaka u Bosanskoj Posavini. Zbog toga su donesene instrukcije za promjenu prvobitnog plana, te su partizani prvo bili prisiljeni zaobići Odžak i krenuti prema sjeverozapadu.

Mjesec je travanj 1945. godine, hrvatska vojska se organizirano povlači iz Bosne prema dogovorenoj &quot;Zvonimirovoj liniji,&quot; ali Rajkovačić sa svojim vojnicima odlučuje dočekati Jugoslavensku armiju i braniti Odžak. U početku je i on razmišljao da se s vojskom povuče na Zapad, ali su svi zapovjednici taj plan odbili, pa je na kraju dogovoreno da se ostaju boriti do zadnjeg čovjeka. Zašto su se odlučili na takav, može se reći samoubilački, potez teško je sa sigurnošću reći. Sigurno je jedino da Hrvate Hitlerov nacionalsocijalizam nije zanimao, već ih je zanimala jedino opstojnost države Hrvatske. Odluku o nepovlačenju je obrazložio Petrov brat Ivo riječima: &quot;''Svjestan sam da idemo u borbu koju ćemo izgubiti i u kojoj ćemo vjerojatno svi izginuti. No, bit će to i naša najsnažnija poruka budućim naraštajima i svjedočanstvo, kako se Hrvat bori za svoj opstanak na vlastitoj rodnoj grudi. Unatoč ovoj našoj naizgled uzaludnoj žrtvi, uvjeren sam, da će naša domovina Hrvatska jednom biti slobodna. Kad ne bi bilo tako, onda bi pravda na zemlji bila zauvijek mrtva.''&quot;

Uskoro je [[Bitka za Berlin|pao i Berlin]], što je označilo kraj Drugog svjetskog rata u Europi. Međutim, Odžak se još uvijek nije predavao partizanskim snagama.

4.-5. svibnja traje pokušaj snaga JA, kojima se pridružuje i 14. srednjobosanska brigada, da zauzmu područje Odžaka. Taj pokušaj ne uspijeva, te će nastaje zatišje koje će potrajati sve do 22. svibnja 1945. godine.&lt;ref&gt;Pilić - Matković, op. cit., str. 16&lt;/ref&gt;

==== Odnos snaga pred početak bitke ====
Petar pod svojim zapovjedništvom ima oko 850 vojnika, Ivan Čalušić oko 1.000, a pridružilo im se i nekoliko stotina pripadnika seoske straže. Sa streljivom su dobro stajali jer su se njime opskrbili s njemačkog ratnog broda koga su u jesen 1944. saveznički zrakoplovi pogodili i onesposobili na Savi kod Zorića, a bio je pun ratnog materijala. U travnju 1945. na području odžačke općine našla se i veća skupina hrvatskih vojnika iz Bosne i Slavonije, kojima su zapovijedali pukovnici [[Ibrahim Pirić-Pjanić|Ibrahim vitez Pjanić]] i [[Avdaga Hasić]].

Bitka za Odžak počela je 19. travnja 1945. Tjedan dana ranije, 27. divizija, 3. korpusa partizanske vojske dobila je zapovijed da presiječe odstupanje neprijateljskih snaga u dolini Bosne, ka Brodu, uz pomoć 2. armije i 57. divizije, a sve s namjerom da 2. armiji pripremi teren da bi u njenom nadiranju na zapad osigurali nesmetane prometne, industrijske i druge preduvjete. U sastavu 3. korpusa JA bile su 27. divizija kojom je zapovjedao Miloš Zekić, 38. divizija kojom je zapovjedao Franjo Herljević i 53. divizija kojom je zapovjedao Đurađ Predojević. Odnos snaga u korist partizana bio je 11 prema 1.

Na strani JA, značajno je osobito bilo uključivanje 18. srednjebosanske brigade, koja je raspolagala tenkovima i topništvom.&lt;ref&gt;Pilić - Matković, op. cit., str. 19&lt;/ref&gt;

==== Početak bitke ====

Partizanska akcija ili akcija NOVJ započela je pokušajem blokiranja ustaša u trokutu između rijeke Bosne i Save s dvije strane, i planine Vučjak s treće strane. U tu akciju su poslane 16. muslimanska brigada, 19. birčanska brigada, 14. i 27. srednjebosanska brigada, a sve spomenute brigade pripadale su 53. diviziji. Zapovijed je bila &quot;Opkoli i odmah uništi!&quot;
Ovom su akcijom partizani pokušali na brzinu, &quot;očistiti teren i uništiti svu bandu.&quot; Kolike su napore ulagale partizanske jedinice i s kolikim snagama su napadali, govori i podatak da su tijekom 25. travnja 1945. godine, 25. divizija, 18. divizija i dijelovi 16. srpske brigade izvršile proboj od sela Svilaja preko Novigrada ka Prudu, a da su s 19. srpskom i dijelovima 16. muslimanske brigade krenuli na Vlašku Malu (danas Posavska Mahala). Zapovijed je bila da 16. muslimanska izvrši što jači pitisak na branitelje i time ih onemogući da pošalju pomoć u obrani protiv jedinica 25. divizije. Vidjevši da se ustaše ne misle predati, štab 25. divizije zapovijedio je 16. muslimanskoj da se taj prostor pod svaku cijenu mora zauzeti, naglašivši: &quot;to je naređenje Tita, generalštaba i štaba 2. armije&quot;. 

U Beogradu su već uvelike pripremali proslavu rođendana vrhovnog komadanta Jugoslavenske armije Josipa Broza Tita, a obrana Odžaka još nije bila slomljena. Partizanski generalštab izdao je zapovijed: do Titovog rođendana, Odžak mora pasti! Hrvatski vojnici su na početne napade neprijatelja odgovorili žestokim protuudarom. Tog dana iz stroja je izbačen zapovjednik 16. muslimanske brigade Spasoje Mičić, a kasnije i komesar 4. bataljona 16. brigade Matija Tunjić (nekoliko dana kasnije ubijen je i Miloš Trišić, komandant 19. birčanske brigade). U tom protunapadu, partizani su vraćeni ne samo na početne položaje, nego i dalje. Marko Marić iz Dobrinje, jedan od preživjelih svjedoka kaže: &quot;Jutarnji napadi nekako već postanu dosadni, stoga se naši bojovnici odluče ne samo za obranu već i za kontranapad...
Kad smo krenuli za partizanima i kad su nas uočili dali su se u bijeg, ali su iz pozadine osuli strahovitu vatru iz bacača po nama.
Partizani nisu očekivali da ćemo ih goniti sve do Odžaka i da ćemo ući u sam Odžak, ali su se prevarili. Kad su vidjeli da naša potjera nije šala, dali su se u još jači bijeg.&quot; O ovakvom razvoju situacije govori i Ahmed Đonlagić koji gledajući situaciju s partizanske strane svjedoči o istom.

[[Josip Broz Tito]] 30. travnja upozorava štab 3. korpusa Jugoslavenske armije, da će snositi punu odgovornost &quot;ako se teren brzo ne očisti i ne zavede puni mir i bezbednost.&quot;

==== Početak najžešćih sukoba ====
Zapovjednik akcije Miloš Zekić odredio je 4. svibnja 1945. godine za početak opkoljavanja i &quot;čišćenja&quot;. Prethodno navedene četiri partizanske brigade trebale su, svaka na svom pravcu napredovanja, istovremeno na juriš zauzeti ustaške bunkere, s ciljem probijanja u &quot;srce&quot; neprijateljskih snaga. Iste večeri pojedine partizanske kolone uspjele su stvoriti takozvane &quot;klinove&quot; u međuprostorima, ali nisu uspjeli slomiti niti jednu točku ustaškog otpora. Zaista, znajući da im je ovo posljednja bitka ustaše su se borili na život i smrt. Donesena je kolektivna odluka da predaje i zarobljenika nema. Jugoslavenskim se partizanima pridružio i veliki broj četnika koji su kokardu zamijenili petokrakom. Po ustaljenoj praksi svi su četnički vođe, izuzev Bože Matića koji je sa svojim četnicima bio stacioniran na Trebavi i u Dugoj njivi, svoje formacije dolaskom partizanskih jedinica stavile na raspolaganje &quot;narodnoj vojsci&quot; tj. partizanskim komunistima. Sada su u istom stroju gazili proleteri i bivši četnici iz vučjačkog i trebavskog četničkog odreda, koji su počinili teške zločine nad civilima.

Partizani pokreću sve raspoložive snage na Odžak s ciljem da slome obranu. Borbe su nemilosrdne, gore nebo i zemlja. Uspijevaju potisnuti ustaše iz Odžaka u Vlašku Malu. To je selo smješteno u ravnici bez brdovitih predjela, s izvrsnim pregledom svih prilaznih puteva. Naime, ustaše su se pobrinule da prije bitke sva trava bude pokošena i žbunje sasječeno, kako bi se mogli boriti na brisanom prostoru prsa o prsa, što je njima odgovaralo dok su partizani više navikli na gerilsku borbu, odnosno napade iz busije i brzo povlačenje. Obrambene postrojbe puštale su partizane na nekoliko desetaka metara, a zatim bi otvorili paljbu i nanosili im strašne gubitke. Preživjeli sudionik, ustaša Marko Marić, svjedoči kako bi se partizani dali u paničan bijeg kad bi ustaše iz rovova krenuli na njih s povicima: Naprijed braćo, Za dom spremni, hvataj žive!

Na Vlašku Malu će se skoro mjesec dana smjenjivati partizanski napadi, ali linija bojišnice se neće pomaknuti ni metra. Zapovjedništvo zapadne crte obrane preuzima Ivan Čalušić, a Petar Rajkovačić dijeli svoje postrojbe na četiri voda kojima se priključuje i Novačka satnija pod zapovjedništvom Nikole Šanjića. Borbe su nemilosrdne. O tome partizani pišu: Borbe od 19. do 28. aprila bišu (bijahu) žestoke, uz stalne juriše na ustaška utvrđenja. Iako su u njima učestovale jedinice navikle na same pobjede (26. Srpska i nepotpuna 27. divizija) očajnički otpor ustaša bio je vrlo uporan. Naših izbačenih iz stroja bio je 630, među njima Spaso Mičić, zapovjednik 16. brigade 27. divizije. Ustaše su ovoj brigadi uništile cijeli jedan bataljon. Borilo se samim jurišima i kontrajurišima, prsa o prsa, ogorčeno… osim manjih dijelova 12. ustaške divizije, Odžak su branili sve samo domaći ustaše i zato su bili mnogo opasniji od Nijemaca.»

Dne 4. svibnja jurišaju tri brigade Miloša Zekića, ali su prisiljene na povlačenje; 14. brigada je predvečer uspjela doprijeti do mosta na kanalu i u zoru udariti na Vlašku Malu, a 16. brigada nadirala je od Potočana- &quot;''ali su ustaše odmah uzvratile protivnapadom i izbacile brigadu čak iz Potočana, tako da je morala da otstupa prema Lipi''&quot;.

Tih dana Ivo Rajkovačić, Petrov stariji brat, za vrijeme obilaska položaja s još dvojicom časnika (Jakov Pušelja i Ivica Knežević) upada u partizansku zasjedu na njivi Andrićki u Žabarima i pada pokošen strojničkom vatrom.

Dana [[8. svibnja]], na dan kapitulacije Njemačke, dok je glavnina Hrvatskih oružanih snaga već napustila Hrvatsku i kreće se prema Austriji, 5.000 partizana uspijeva se probiti do Vlaške Male koju brani Petar Rajkovačić s nekoliko stotina ustaša.
Taj partizanski napad na Vlašku Malu bio je izuzetno jak. Međutim, ustaše su preko noći dobile pojačanje iz Pruda. Kada su se partizani u jurišu ponovo primakli prvim crtama obrane Vlaške Male ustaše su iskočile iz rovova i zaklona i jurišem natjerali partizane u bezglavo povlačenje i paničnu bježaniju. Tu su ih ustaše odbacile do sela Vrbovca. Iz tog sela zapovjednik 14. brigade Stevo Kovačević šalje štabu Trećeg korpusa depešu sljedećeg sadržaja:  &quot;On je poduzeo neobuzdani juriš i izbacio naše snage iz mjesta, čak preko kanala i mosta. Tog dana mi smo ispalili 34 000 naboja. U ovim bitkama nije bilo zarobljenika; ustaše su se borile do posljednjeg čovjeka&quot;. Stevan Kovačević dalje izvještava: &quot;Neprijatelj se očajnički bori, tako da ni stari borci tako nešta nisu još videli. Svaki ustaša mora najpre da se ubije, pa tek onda može da se osvoji neki objekt&quot;. Sljedećeg dana ustaše odbacuju brigadu do Vrbovca, a Stevo izvještava: &quot;Nalazimo se i dalje na polaznim položajima. Posle 20 sati neprekidne borbe zauzeli smo Svilaj. Pošaljite nam municiju. Nemamo više ni metka, a nemamo više ni bilo kakva kola da pošaljemo po nju, jer su sva prevozna sredstva upotrebljena za prevoz ranjenika. 9. svibnja u neprekidnim jurišima naši borci uspjeli su da prodru kroz međuprostore, sve do sela Dubice, ali poslije podneva neprijatelj je ubacio u borbu nove, jake rezerve&quot;.

==== Dolazak zrakoplovstva i konačan pad grada ====
Krvave su se borbe nastavile istim intenzitetom, a štab Trećeg korpusa je poslao još jednu i to 18. brigadu iz sklopa 53. divizije, a sve s ciljem da se konačno slomi ustaški otpor. Ta 18. brigada bila je smještena na lijevoj obali Save od Slavonskog Šamca do Svilaja. Njen zadatak je bio da spriječi ustaško izvlačenje preko Save u Slavoniju. 

Generali JA [[Koča Popović]], [[Ivan Gošnjak]], [[Peko Dapčević]] i [[Kosta Nađ]] šalju 23. i 24. svibnja 1945. iz Beograda na Odžak dvije eskadrile najmodernijih engleskih i njemačkih zrakoplova. U njihovu napadu biva po drugi put ranjen zapovjednik obrane Petar Rajkovačić. 
&quot;''Nad nebom iznad Vlaške Male i Odžaka pojavili su se naši jurišni avioni i počeli mitraljirati i bombardirati neprijateljske postave... U noći od 22. na 23. 5. ustaše su izvršile četiri uzastopna juriša... U praskozorje 23. 5. vrše još jedan protivjuriš, u kojem pada polovina jurišnika. Bolnica u Prudu bila je prepuna ranjenika, među njima je bio i sam Rajkovačić…Tokom cijelog dana avijacija je bombardirala…Dan je produžen u noć; nastavljaju se žestoke borbe, često prsa o prsa, bombama i noževima...''&quot;

Birčanska i Romanijska brigada izvršile su 25. svibnja usredotočeni napad na Odžak. Poslije dva sata borbe, krvave i žestoke, uporište je bilo zauzeto. Borbe su se vodile za svaki rov, za svaku kuću. Iza ponoći počeli su juriši na posljednja uporišta u Vlaškoj Maloj i Balegovcu. U borbama tog dana bilo je 332 mrtvih ustaša. Zarobljenika nije bilo.

Vlaška Mala pala je nakon četiri sata borbe, u partizanske ruke [[25. svibnja]] 1945. godine. Zadnje borbe vodit će se još kod Pruda na ušću Bosne u Savu, gdje su partizani nekoliko puta forsirali rijeku Bosnu, ali su u njoj mnogi i ostali. Padom Pruda okupiran je i posljednji dio hrvatskog teritorija. Nakon 36 dana krvavih borbi, završena i posljednja bitka već službeno završenog Drugog svjetskog rata u Europi.

== Nakon bitke ==
=== Proboj ===
Jedna grupa od oko 170 ustaša koji su se zatekli u Vlaškoj Mali uvidjevši da im se bliže posljednji trenuci odlučili su pokušati očajnički proboj. U noći s 24 na 25.svibnja udarili su kao grom na 14. brigadu zapovjednika Steve Kovačevića tako snažno da su odmah probili partizanske linije i našli se partizanima iza leđa. Mnogi ustaše iz te grupe su se tako spasili, a među njima su bili Pavelićevi vitezovi pukovnik Ibrahim Pjanić i pukovnik Avdaga Hasić. To je za partizane bila golema sramota, jer je šaka ustaša probila položaje čitave 14. brigade i pri tome proboju nanijela velike žrtve partizanima, a ostale natjerala u paničan bijeg. To što se dogodilo elitnoj 14. brigadi i njenom zapovjedniku, kasnijem pukovniku, a na kraju jedva generalu JNA (dobio čin generala pred odlazak u mirovinu), Stevi Kovačeviću nije mu bilo zaboravilo i oprostilo komunističko vodstvo.

=== Odlazak u šumu ===
No ni nakon bitke otpor nije prestao: u šumama je ostala skupina od posljednjih tridesetak odžačkih branitelja koja se nije htjela predati. Oni su kao [[Križari (gerila)|križari]] djelovali do početka 1947., kada će ih izdati jedan ubačeni doušnik. Juro Sebešić, posljednji iz te skupine, poginuo je u proljeće 1947. godine kao zadnji vojnik odžačke obrane. Ivan Čalušić također se uspio probiti iz partizanskog obruča i povući se u brda Vučjaka gdje je djelovao sa svojom križarskom skupinom. Obolio je od tifusa i vratio se kući gdje se je potajno liječio. Izdajom je uhvaćen, 1947. osuđen na smrt i pogubljen u Tuzli. Obitelj nikada nije dobila pokojnikovo tijelo. Kakva je bila sudbina Petra Baje Rajkovačića nije posve sigurno. Pretpostavlja se da je bio u skupini koja je probila partizanski obruč. Postoje dvije inačice o događajima nakon proboja. Najvjerodostojnija govori o njegovom oproštaju s preživjelim suborcima i samoubojstvu, druga inačica govori da je uspio prebjeći u inozemstvo te da ja navodno viđen u Španjolskoj, godinama nakon rata.

=== Partizanska osveta ===
Partizani su nakon ulaska u Odžak počinili mnoge zločine. Poubijali su sve koje su zatekli u prudskoj bolnici (80 ranjenika i 4 bolničara). Tu se danas nalazi zajednička grobnica poznata pod nazivom Nujića Bašča u Vlaškoj Maloj, koja je za Hrvate bila simbol dolaska partizanske &quot;slobode&quot; na području posavske regije. Vršena su masovna strijeljanja zarobljenika i civila (naročito muškaraca iznad 15 godina), a opljačkano je sve što se opljačkati dalo. Dvjestotinjak boraca Garevačke bojne (jedini koji su se predali) odvedeno je u zidanu štalu seljaka Pere Burića. Tu su nekoliko dana gladovali i žeđali, da bi potom bili odvedeni u šumu Garevac i tamo jedan po jedan poubijani. U gradu su ostale same udovice, a muškaraca osim djece gotovo da nije ni bilo. Samo je u Pećniku ostalo 360 udovica. Svi sudionici (Hrvati) s prostora Odžaka koji su pohađali Višu gimnaziju u Gradačcu neposredno poslije rata, bili su bez oca. Prema matičnim knjigama odžačkih župa, tada je poginulo oko 2.500 ljudi. Partizanski gubitci se računaju na nekoliko puta više, a samo &quot;prvoboraca&quot; poginulo je 1100.

== Zanimljivosti ==
*Odnos ustaških i partizanskih snaga bio je isti kao u [[Bitka za Koprivnicu 1944.|bitci za Koprivnicu]] [[1944.]]

== Literatura: ==
* {{Cite book |last=Ðonlagić |first=Ahmet |title=27. ISTOČNOBOSANSKA DIVIZIJA |year=1983 |url=http://znaci.net/00001/150.htm |publisher=Vojnoizdavački zavod |location=Beograd}}
* {{Cite book |last=Đonlagić |first=Ahmet |author2=Kazazović, Ćamil |title=ŠESNAESTA MUSLIMANSKA NOU BRIGADA |year=1981 |url=http://znaci.net/00001/118.htm |publisher=Istorijski arhiv |location=Sarajevo}}
* {{Cite book |last=Samardžija |first=Stevo |title=14. SREDNJOBOSANSKA NOU BRIGADA |year=1983 |url=http://znaci.net/00003/579.htm |publisher=Skupština opštine Prnjavor |location=Banja Luka}}
* {{Cite book |last=Vukosavljević |first=Mladen |author2=Karasijević, Drago |title=53. SREDNJOBOSANSKA NOU DIVIZIJA |year=1969 |url=http://znaci.net/00003/712.htm |publisher=Zadrugar |location=Sarajevo}}

*Babić, Marko: Bosanskoposavski Bleiburg. Žrtve Burića Štale u Garevcu, Zagreb: Fonticulus Vidovicensis, 2005. 
*[[Ivo Balukčić|Balukčić, Ivo]] (ur): Odžak - pouka povijesti. Sjećanje na hrvatske žrtve Drugog svjetskog rata, Odžak: Hrvatsko kulturno društvo Napredak, 2009. (Zbornik znanstvenog skupa &quot;Da im spomen očuvamo&quot;, Odžak, Bosna i Hercegovina, 24-25.05.2007.)
*Basić, Nikola: Uspomene iz mog zavičaja. Život, kultura i sudbina Hrvata južnog dijela bosanske Posavine, Zagreb: vlast. nakl, 2000.
*Brica, Elijas Ilija: Monografija podvučjačkih događaja. Ratna i poratna zbivanja u Odžaku i okolnim selima u drugom svjetskom ratu. Sjećanja preživjelog očevidca, Zagreb: Hrvatsko kulturno društvo Napredak, 2008.
*Brica, Elias: Die letzte Schlacht des Zweiten Weltkriegs-Erinnerungen eines ueberlebenden Zeitzeugen, Frankfurt/Main, Deutschland, 2010.
*Dujak, Zoran: Berlin pa Odžak, objavljena u Švicarskoj 1993.
*Đonlagić, Ahmet: 27. istočnobosanska divizija, Beograd 1983.
*Đonlagić, Ahmet: Proleteri istočne Bosne - Šesta istočnobosanska proleterska udarna brigada, Beograd 1970. Dvije knjiga A. Đonlagića donose i podatke u sudjelovanju tih jedinica Jugoslavenske armije u bitci za Odžak.
*Đorđić, Marjan: Bosanska posavina. Povijesno-zemljopisni pregled, Zaprešić: Polion, 1996. (Drugo izdanje - Zagreb: Buldog, 2007.)
*Jagustin, Vlado: Burića štala, Tuzla 2008. 
*Lukačević, Ivo: Put Paklenog života. Bosanska Posavina od 1928. – 1954. Povijesni roman, Cema: Pau, 2008.
*[[Mirjana Emina Majić|Majić, Mirjana Emina]]: Posavino, naša rano ljuta, Sydney: Hrvatska zajednica Bosanska Posavina, 1995. 
*[[Mato Marčinko|Marčinko, Mato]]: U Odžaku se branila hrvatska država, Zagreb, 2004.
*Međugorac, Ivan Tomislav: Sjećanje jednog bosanskog fratra na ratne godine 1941. – 1945., prosinac 2008. (prikaz knjige na http://www.garevac.net/tekst/364/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100614094745/http://www.garevac.net/tekst/364/ |date=14. lipnja 2010. }})
*Muradbegović, Hakija: Hronika događaja iz NOB-e u Tarevcima, Đakovo: Savez komunista BiH, Opštinski komitet Modriča, Komisija za istoriju, 1970.
*Vilić, Grga: Vrijeme stradanja, Wuppertal-Tuzla-Odžak 2005 (Prikaz knjige na: http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&amp;rad=361286)
*[[Božo Vukoja|Vukoja, Božo]]: Hrvat žive vatre - Križni put hrvatskog svećenika i njegova naroda, Crnac 1999. 
*[[Pavo Živković|Živković, Pavo]]: Prilozi za povijest Usore i Soli (povijesni mozaik Bosanske Posavine, Usore i Soli od najstarijih do današnjih vremena), Zagreb : Hrvatsko kulturno društvo Napredak, 2008.
== Izvori ==
{{izvori|30em}}

{{Drugi svjetski rat u Jugoslaviji}}

[[Kategorija:Bitke u NDH|Odžak]]
[[Kategorija:Partizanske bitke]]
[[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Bitke u Drugom svjetskom ratu|Odžak]]</text>
      <sha1>bgau3l417v9cd2ogpnmuah45d70i880</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433110</id>
      <parentid>6433108</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T23:46:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/88.207.47.97|88.207.47.97]] ([[User talk:88.207.47.97|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Gmalcic|Gmalcic]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30415" xml:space="preserve">{{esej}}
{{Bitka |
naziv = Bitka za Odžak |
sukob = Drugi svjetski rat  |
vrijeme = [[19. travnja]] - [[25. svibnja]] [[1945.]] |
mjesto = [[Odžak]] i okolica, [[NDH]] (danas BiH) |
ishod = pobjeda partizana |
strana1 = &lt;center&gt;[[Datoteka:Yugoslav Partisans flag 1945.svg|100px]]&lt;br&gt;[[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije]]&lt;/center&gt; |
strana2 = &lt;center&gt;[[Datoteka:Flag of Independent State of Croatia.svg|100px|]]&lt;br&gt;[[Hrvatske oružane snage]]&lt;/center&gt;&lt;br&gt;[[Datoteka:Chetniks Flag.svg|24px]] [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Četnici]] |
zapovjednik1 = [[Datoteka:Yugoslav Partisans flag 1945.svg|20px]] [[Miloš Zekić]] |
zapovjednik2 = {{ZD|N|NDH}} [[Petar Rajkovačić]] |
gubitci1 = 277 poginulih&lt;br&gt;815 ranjenih&lt;br&gt;59 nestalih&lt;br&gt;1.151 ukupno |
gubitci2 = 5.128 poginulih&lt;br&gt;1.705 ranjenih&lt;br&gt;5.654 zarobljenih&lt;br&gt;12.487 ukupno    
|jačina2=11.000 NDH&lt;br&gt;1.500 Četnici|jačina1=oko 35.000 ljudi}}

'''Bitka za Odžak''' je posljednja bitka koju su na prostoru [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] organizirano vodile oružane snage NDH protiv narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije. Bitka je također poznata i kao jedna od posljednjih bitaka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] na tlu Europe.   

Srpske novine NIN u broju od 1.lipnja 1975. pišu: 

&quot;''U trenucima kada je u Berlinu Hitler već potegao pištolj da ubije Evu Braun, u času kada su naše trupe ulazile u oslobođeni Zagreb, a bataljoni Korpusa narodne odbrane Jugoslavije energično se obračunavali s ostacima četničkih i ustaških snaga širom zemlje, na ušću Bosne u Savu tek su počele da se rasplamsavaju prave bitke. Ovde je tek počinjao rat, s mnogo poginulih na obema stranama. Trajat će sve do 25. maja 1945. godine - čitavih šesnaest dana posle završetka Drugog svetskog rata. Borbe vođene od 16. do 18. aprila bile su žestoke, uz stalne juriše na ustaška utvrđenja. Iako su u njima s partizanske strane sudelovale jedinice navikle samo na pobede - 25. srpska divizija i 27.divizija, očajnički otpor ustaša bio je veoma uporan.''&quot; 

O ovom sukobu se naširoko pisalo u knjigama:
* Vukosavljević, Mladen; Karasijević, Drago: 53. SREDNJOBOSANSKA NOU DIVIZIJA. Izdato 1969. u Sarajevu.
* Đonlagić, Ahmet; Kazazović, Ćamil: ŠESNAESTA MUSLIMANSKA NOU BRIGADA. Izdato 1981. u Sarajevu.
* Ðonlagić, Ahmet: 27. ISTOČNOBOSANSKA DIVIZIJA. Izdato 1983. u Beogradu.
* Samardžija, Stevo: 14. SREDNJOBOSANSKA NOU BRIGADA. Izdato 1983. u Banja Luci.

[[Odžak]] se nalazi u ravničarskom dijelu Posavske doline južno od rijeke Save, današnja [[Bosna i Hercegovina]]. S istoka i sjevera okružuju ga sela koja su također u nizinskom dijelu, a sa zapada i juga sela koja su smještena na obroncima Vučjaka, u brdovitom dijelu općine.

== Što je prethodilo bitci ==
Nakon proglašenja [[NDH|Nezavisne Države Hrvatske]] općinsku vlast u Odžaku ustrojio je zemljoposjednik i odvjetnik, ustaški logornik i [[natporučnik]] (kasnije [[satnik]]) dr. [[Zdenko Odić]]. Zbog svog ugleda među [[Hrvati]]ma, katolicima i muslimanima, kao i Srbima odžačkoga kraja, izabran je za glavnog zapovjednika vojske, redarstva i oružništva. Srbi nisu imali primjedbi na lokalnu vlast, jer su bili zastupljeni u upravi i nitko ih nije uznemiravao. Jugoslavenski partizanski publicist Mehmedalija Tufeković piše: &quot;''U našem kraju u 1941. godini nije bilo većih žrtava ustaškog terora. Sve do mjeseca maja 1942. na našem području nije stradao čak ni jedan Jevrej''.&quot;

No problemi će se pojaviti kad [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|četnici]] s obližnjih brda počnu huškati Srbe da se suprotstave hrvatskoj vlasti. Četnici pljačkaju i pale po okolnim selima, ali ih [[ustaška vojnica]] relativno uspješno uspijeva zadržati podalje od većih naselja. U borbi s četnicima 8. ožujka 1943. gine dotadašnji zapovjednik vojske dr. Zdenko Odić. Tada na pozornicu stupaju Ustaše [[Petar Rajkovačić]] i [[Ivan Čalušić]]. Obojica su, kao uostalom i svi tamošnji vojnici, bili &quot;domaći&quot; ljudi, Rajkovačić je rođen u Bijelim Barama [[9. svibnja]] [[1919.]], a Čalušić u Potočanima [[7. ožujka]] [[1910.]] godine. Nekoliko uspješnih akcija Petra Rajkovačića, poput zaustavljanja partizana u Bijelim Barama u kolovozu 1943. i uništavanja četnika u Balegovcu, donijele su mu dobar glas koji se pročuo širom Posavine. Rajkovačić preuzima ulogu pokojnog Odića i kao ustaški logornik do pred sam kraj rata vodi mnoge bitke s četnicima, a selu Prudu postavlja im s dvadesetak svojih dragovoljaca zasjedu i zasipa ih unakrsnom vatrom. Četnici padaju kao otkosi, a među njima i njihov poznati zapovjednik [[Mile Božičković]]. Tu Rajkovačić potpuno razbija četnike, tako da su i sami partizani napisali: ''Nakon onog poraza od Rajkovačićevih ustaša, Mihailovićevi četnici nikada više nisu predstavljali važniju vojničku snagu. U završnim smo ih borbama lako razbili''. 

Stipo Pilić i Blanka Matković pišu o formiranju prvih seoskih straža lojalnih vlastima NDH na širem području Odžaka već 1941. god., ali jačanje, bolju organizaciju i dodatnu obuku tih postrojbi radi zaštite lokalnog hrvatskog stanovništva od djelovanja postrojbi četnika - koji su se upuštali u ozbiljni teror protiv hrvatskih civila - i partizana s obližnjeg planiskog područja [[Vučjak (planina u sjevernoj Bosni)|Vučjaka]] i [[Majevica|Majevice]] smještaju na kraj 1943. i početak 1944. godinu. Te su postrojbe bile dodatno ojačane tovarom oružja prevoženog njemačkim brodom (koji je prenosio opskrbru za bojište koje se tada uspostavljalo u Srbiji) kojega su saveznički avioni potopili na Savi kod mjesta Zorice.&lt;ref&gt;[https://www.academia.edu/2295202/BITKA_ZA_OD%C5%BDAK_RAT_JE_ZAVR%C5%A0IO_DVADESET_DANA_KASNIJE_The_Battle_for_Odzak_The_War_ended_twenty_days_later_ &quot;BITKA ZA ODŽAK: RAT JE ZAVRŠIO DVADESET DANA KASNIJE&quot;], Stipo Pilić i Blanka Matković, &quot;Bosna Franciscana&quot;, Sarajevo, br. 37, str. 109-138, 2012.&lt;/ref&gt; 

==== Neposredno prije bitke ====
Cijela Posavska dolina bila je tada jedno od sigurnijih i mirnijih mjesta u NDH, pa će Petar Rajkovačić, po usmenoj predaji, poručiti i samomu [[Poglavnik]]u [[Ante Pavelić|Paveliću]] da, ako se ne osjeća sigurnim u [[Zagreb]]u, neka samo dođe u Odžak. Rajkovačić, inače, poznat po nagloj naravi i u svoje je postrojbe uveo čeličnu stegu, za čije je nepoštivanje slijedila kazna smrti. Nije podnosio laž, kukavičko i podmuklo vladanje, neposlušnost i neodgovornost. Nitko mu nije smio reći &quot;neću&quot; ili &quot;ne mogu&quot;. U borbi je bio hladnokrvan i nemilosrdan i nije poznavao strah. Svojim vojnicima je govorio: &quot;''U borbi se ubija. Ako to ne učiniš, neprijatelj će ubiti tebe. Nemoj se zavaravati kad su u pitanju četnici i komunisti. Kod njih nema milosrđa i poštenja. Da ima, ne bi nas napadali na našim pragovima''&quot;. Zanimljivo je da su se Petrovi vojnici međusobno oslovljavali s Baja, pa je tako poslije rata i Petar spominjan kao Baja Petar Rajkovačić.

Položaje za obranu Odžaka utvrdio je i temeljito pripremio inženjer Blaž Jurkić, visokokvalificirani inženjerijski stručnjak. Bilo je izgrađeno mnogo rovova, zapreka od bodljikave žice. Posebno su bili utvrđeni rovovi prema [[Bosna (rijeka)|rijeci Bosni]]. Branitelji Odžaka raspolagali su s velikim količinama dobrog naoružanja, streljiva i hrane. Hrvatske postrojbe postavljene su na sve važnije strateške točke branjenog teritorija. Vanjska obrana postavljena je južno od Save, rubovima sela: Svilaj, Vrbovac, Lipik, Duge Njive, Potočani, Srnava, Pećnik, Jakeš, Dobor-kula. Zatim je crta obrane išla jugoistočno uz lijevu obalu rijeke Bosne, na potezu Odžak, Balegovac, Mrka Ada, Prud. Sa sjevera crta obrana je išla desnom obalom Save: Svilaj, Donji Brezik, Zorice, Trnjak, Devići i Prud. Svako od ovih sela bilo je posebno utvrđeno i osigurano.

Branitelji nisu imali čak ni vojni zemljovid, ali su svi dobro poznavali svoj kraj. Obrambeni su rovovi iskopani tako da je u svaki rov mogao stati jedan odjel vojnika, a bili su pokriveni drvenim trupcima kao zaštitom od minobacačkih granata. Obranom je zapovijedao Ivan Čalušić koji je sa svojom vojskom držao sam Odžak te sela Srnavu, Jošavicu, Potočane, Vrhovac i Svilaj. Petar Rajkovačić zapovijedao je ostalim područjem u odžačkoj okolici, a obranu južnog krila odžačkoga kraja (Pečnik) Petar je povjerio svom bratu Ivi (rođen 10. ožujka 1916.). Istočno krilo držali su Pejo Ilak (Gornja Dubica) i Martinović (Balegovac).

Krajem 1944. i početkom 1945. god. postrojbe [[Hrvatske oružane snage|Hrvatskih oružanih snaga]] koje su branile područje Odžaka uspješno su odbile više značajnih napada četničkih i komunističkih postrojbi. Međutim su se te snage - smatra se da su imale oko 3.000 pripadnika - izbijanjem jugoslavenskih snaga na područje [[Derventa|Dervente]] 19. travnja 1945. i na područje [[Slavonski Brod|Slavonskog Broda]] 21. travnja 1945. godine našle u okruženju. Prvi neuspješni pokušaj zauzimanja Odžaka izvela je 25. srpska divizija JA Nakon nekoliko dana borbi, jugoslavenske snage su privremeno odustala od nastojanja da unište postrojbe koje su branile Odžak, te su ostavile postrojbe 27. istočnobosanske divizije i 19. birčanske brigada JA da ih blokiraju; njima se potom pridružila i 20, romanijska brigada. &lt;ref&gt;Pilić - Matković, op. cit., str. 17-18&lt;/ref&gt;

== Bitka ==
==== Planovi sukobljenih strana ====
Nakon oslobođenja Sarajeva [[6. travnja]] [[1945.]] godine i povlačenja Nijemaca i ustaša prema sjeveru, preko Zenice i Doboja, na prostoru donjeg toka rijeke Bosne spojili su se korpusi formacija NOVJ s jasnim instrukcijama da se u što hitnijem roku spoje s jedinicama Crvene Armije i NOVJ na Srijemskom frontu, s kojim bi zatim zajednički zatim trebali nastaviti gonjenje njemačke i hrvatske vojske koja se povlačila prema Austriji. Jedan od razloga velike žurbe bio je taj što su jugoslavenske vlasti htjele [[Saveznici]]ma pokazati da kontroliraju situaciju i teritorij te se jedino s njima može razgovarati o budućnosti zemlje. Izvršenju te zapovijedi Vrhovnog štaba NOVJ bila je velika prepreka područje Odžaka u Bosanskoj Posavini. Zbog toga su donesene instrukcije za promjenu prvobitnog plana, te su partizani prvo bili prisiljeni zaobići Odžak i krenuti prema sjeverozapadu.

Mjesec je travanj 1945. godine, hrvatska vojska se organizirano povlači iz Bosne prema dogovorenoj &quot;Zvonimirovoj liniji,&quot; ali Rajkovačić sa svojim vojnicima odlučuje dočekati Jugoslavensku armiju i braniti Odžak. U početku je i on razmišljao da se s vojskom povuče na Zapad, ali su svi zapovjednici taj plan odbili, pa je na kraju dogovoreno da se ostaju boriti do zadnjeg čovjeka. Zašto su se odlučili na takav, može se reći samoubilački, potez teško je sa sigurnošću reći. Sigurno je jedino da Hrvate Hitlerov nacionalsocijalizam nije zanimao, već ih je zanimala jedino opstojnost države Hrvatske. Odluku o nepovlačenju je obrazložio Petrov brat Ivo riječima: &quot;''Svjestan sam da idemo u borbu koju ćemo izgubiti i u kojoj ćemo vjerojatno svi izginuti. No, bit će to i naša najsnažnija poruka budućim naraštajima i svjedočanstvo, kako se Hrvat bori za svoj opstanak na vlastitoj rodnoj grudi. Unatoč ovoj našoj naizgled uzaludnoj žrtvi, uvjeren sam, da će naša domovina Hrvatska jednom biti slobodna. Kad ne bi bilo tako, onda bi pravda na zemlji bila zauvijek mrtva.''&quot;

Uskoro je [[Bitka za Berlin|pao i Berlin]], što je označilo kraj Drugog svjetskog rata u Europi. Međutim, Odžak se još uvijek nije predavao partizanskim snagama.

4.-5. svibnja traje pokušaj snaga JA, kojima se pridružuje i 14. srednjobosanska brigada, da zauzmu područje Odžaka. Taj pokušaj ne uspijeva, te će nastaje zatišje koje će potrajati sve do 22. svibnja 1945. godine.&lt;ref&gt;Pilić - Matković, op. cit., str. 16&lt;/ref&gt;

==== Odnos snaga pred početak bitke ====
Petar pod svojim zapovjedništvom ima oko 850 vojnika, Ivan Čalušić oko 1.000, a pridružilo im se i nekoliko stotina pripadnika seoske straže. Sa streljivom su dobro stajali jer su se njime opskrbili s njemačkog ratnog broda koga su u jesen 1944. saveznički zrakoplovi pogodili i onesposobili na Savi kod Zorića, a bio je pun ratnog materijala. U travnju 1945. na području odžačke općine našla se i veća skupina hrvatskih vojnika iz Bosne i Slavonije, kojima su zapovijedali pukovnici [[Ibrahim Pirić-Pjanić|Ibrahim vitez Pjanić]] i [[Avdaga Hasić]].

Bitka za Odžak počela je 19. travnja 1945. Tjedan dana ranije, 27. divizija, 3. korpusa partizanske vojske dobila je zapovijed da presiječe odstupanje neprijateljskih snaga u dolini Bosne, ka Brodu, uz pomoć 2. armije i 57. divizije, a sve s namjerom da 2. armiji pripremi teren da bi u njenom nadiranju na zapad osigurali nesmetane prometne, industrijske i druge preduvjete. U sastavu 3. korpusa JA bile su 27. divizija kojom je zapovjedao Miloš Zekić, 38. divizija kojom je zapovjedao Franjo Herljević i 53. divizija kojom je zapovjedao Đurađ Predojević. Odnos snaga u korist partizana bio je 11 prema 1.

Na strani JA, značajno je osobito bilo uključivanje 18. srednjebosanske brigade, koja je raspolagala tenkovima i topništvom.&lt;ref&gt;Pilić - Matković, op. cit., str. 19&lt;/ref&gt;

==== Početak bitke ====

Partizanska akcija ili akcija NOVJ započela je pokušajem blokiranja ustaša u trokutu između rijeke Bosne i Save s dvije strane, i planine Vučjak s treće strane. U tu akciju su poslane 16. muslimanska brigada, 19. birčanska brigada, 14. i 27. srednjebosanska brigada, a sve spomenute brigade pripadale su 53. diviziji. Zapovijed je bila &quot;Opkoli i odmah uništi!&quot;
Ovom su akcijom partizani pokušali na brzinu, &quot;očistiti teren i uništiti svu bandu.&quot; Kolike su napore ulagale partizanske jedinice i s kolikim snagama su napadali, govori i podatak da su tijekom 25. travnja 1945. godine, 25. divizija, 18. divizija i dijelovi 16. srpske brigade izvršile proboj od sela Svilaja preko Novigrada ka Prudu, a da su s 19. srpskom i dijelovima 16. muslimanske brigade krenuli na Vlašku Malu (danas Posavska Mahala). Zapovijed je bila da 16. muslimanska izvrši što jači pitisak na branitelje i time ih onemogući da pošalju pomoć u obrani protiv jedinica 25. divizije. Vidjevši da se ustaše ne misle predati, štab 25. divizije zapovijedio je 16. muslimanskoj da se taj prostor pod svaku cijenu mora zauzeti, naglašivši: &quot;to je naređenje Tita, generalštaba i štaba 2. armije&quot;. 

U Beogradu su već uvelike pripremali proslavu rođendana vrhovnog komadanta Jugoslavenske armije Josipa Broza Tita, a obrana Odžaka još nije bila slomljena. Partizanski generalštab izdao je zapovijed: do Titovog rođendana, Odžak mora pasti! Hrvatski vojnici su na početne napade neprijatelja odgovorili žestokim protuudarom. Tog dana iz stroja je izbačen zapovjednik 16. muslimanske brigade Spasoje Mičić, a kasnije i komesar 4. bataljona 16. brigade Matija Tunjić (nekoliko dana kasnije ubijen je i Miloš Trišić, komandant 19. birčanske brigade). U tom protunapadu, partizani su vraćeni ne samo na početne položaje, nego i dalje. Marko Marić iz Dobrinje, jedan od preživjelih svjedoka kaže: &quot;Jutarnji napadi nekako već postanu dosadni, stoga se naši bojovnici odluče ne samo za obranu već i za kontranapad...
Kad smo krenuli za partizanima i kad su nas uočili dali su se u bijeg, ali su iz pozadine osuli strahovitu vatru iz bacača po nama.
Partizani nisu očekivali da ćemo ih goniti sve do Odžaka i da ćemo ući u sam Odžak, ali su se prevarili. Kad su vidjeli da naša potjera nije šala, dali su se u još jači bijeg.&quot; O ovakvom razvoju situacije govori i Ahmed Đonlagić koji gledajući situaciju s partizanske strane svjedoči o istom.

[[Josip Broz Tito]] 30. travnja upozorava štab 3. korpusa Jugoslavenske armije, da će snositi punu odgovornost &quot;ako se teren brzo ne očisti i ne zavede puni mir i bezbednost.&quot;

==== Početak najžešćih sukoba ====
Zapovjednik akcije Miloš Zekić odredio je 4. svibnja 1945. godine za početak opkoljavanja i &quot;čišćenja&quot;. Prethodno navedene četiri partizanske brigade trebale su, svaka na svom pravcu napredovanja, istovremeno na juriš zauzeti ustaške bunkere, s ciljem probijanja u &quot;srce&quot; neprijateljskih snaga. Iste večeri pojedine partizanske kolone uspjele su stvoriti takozvane &quot;klinove&quot; u međuprostorima, ali nisu uspjeli slomiti niti jednu točku ustaškog otpora. Zaista, znajući da im je ovo posljednja bitka ustaše su se borili na život i smrt. Donesena je kolektivna odluka da predaje i zarobljenika nema. Jugoslavenskim se partizanima pridružio i veliki broj četnika koji su kokardu zamijenili petokrakom. Po ustaljenoj praksi svi su četnički vođe, izuzev Bože Matića koji je sa svojim četnicima bio stacioniran na Trebavi i u Dugoj njivi, svoje formacije dolaskom partizanskih jedinica stavile na raspolaganje &quot;narodnoj vojsci&quot; tj. partizanskim komunistima. Sada su u istom stroju gazili proleteri i bivši četnici iz vučjačkog i trebavskog četničkog odreda, koji su počinili teške zločine nad civilima.

Partizani pokreću sve raspoložive snage na Odžak s ciljem da slome obranu. Borbe su nemilosrdne, gore nebo i zemlja. Uspijevaju potisnuti ustaše iz Odžaka u Vlašku Malu. To je selo smješteno u ravnici bez brdovitih predjela, s izvrsnim pregledom svih prilaznih puteva. Naime, ustaše su se pobrinule da prije bitke sva trava bude pokošena i žbunje sasječeno, kako bi se mogli boriti na brisanom prostoru prsa o prsa, što je njima odgovaralo dok su partizani više navikli na gerilsku borbu, odnosno napade iz busije i brzo povlačenje. Obrambene postrojbe puštale su partizane na nekoliko desetaka metara, a zatim bi otvorili paljbu i nanosili im strašne gubitke. Preživjeli sudionik, ustaša Marko Marić, svjedoči kako bi se partizani dali u paničan bijeg kad bi ustaše iz rovova krenuli na njih s povicima: Naprijed braćo, Za dom spremni, hvataj žive!

Na Vlašku Malu će se skoro mjesec dana smjenjivati partizanski napadi, ali linija bojišnice se neće pomaknuti ni metra. Zapovjedništvo zapadne crte obrane preuzima Ivan Čalušić, a Petar Rajkovačić dijeli svoje postrojbe na četiri voda kojima se priključuje i Novačka satnija pod zapovjedništvom Nikole Šanjića. Borbe su nemilosrdne. O tome partizani pišu: Borbe od 19. do 28. aprila bišu (bijahu) žestoke, uz stalne juriše na ustaška utvrđenja. Iako su u njima učestovale jedinice navikle na same pobjede (26. Srpska i nepotpuna 27. divizija) očajnički otpor ustaša bio je vrlo uporan. Naših izbačenih iz stroja bio je 630, među njima Spaso Mičić, zapovjednik 16. brigade 27. divizije. Ustaše su ovoj brigadi uništile cijeli jedan bataljon. Borilo se samim jurišima i kontrajurišima, prsa o prsa, ogorčeno… osim manjih dijelova 12. ustaške divizije, Odžak su branili sve samo domaći ustaše i zato su bili mnogo opasniji od Nijemaca.»

Dne 4. svibnja jurišaju tri brigade Miloša Zekića, ali su prisiljene na povlačenje; 14. brigada je predvečer uspjela doprijeti do mosta na kanalu i u zoru udariti na Vlašku Malu, a 16. brigada nadirala je od Potočana- &quot;''ali su ustaše odmah uzvratile protivnapadom i izbacile brigadu čak iz Potočana, tako da je morala da otstupa prema Lipi''&quot;.

Tih dana Ivo Rajkovačić, Petrov stariji brat, za vrijeme obilaska položaja s još dvojicom časnika (Jakov Pušelja i Ivica Knežević) upada u partizansku zasjedu na njivi Andrićki u Žabarima i pada pokošen strojničkom vatrom.

Dana [[8. svibnja]], na dan kapitulacije Njemačke, dok je glavnina Hrvatskih oružanih snaga već napustila Hrvatsku i kreće se prema Austriji, 5.000 partizana uspijeva se probiti do Vlaške Male koju brani Petar Rajkovačić s nekoliko stotina ustaša.
Taj partizanski napad na Vlašku Malu bio je izuzetno jak. Međutim, ustaše su preko noći dobile pojačanje iz Pruda. Kada su se partizani u jurišu ponovo primakli prvim crtama obrane Vlaške Male ustaše su iskočile iz rovova i zaklona i jurišem natjerali partizane u bezglavo povlačenje i paničnu bježaniju. Tu su ih ustaše odbacile do sela Vrbovca. Iz tog sela zapovjednik 14. brigade Stevo Kovačević šalje štabu Trećeg korpusa depešu sljedećeg sadržaja:  &quot;On je poduzeo neobuzdani juriš i izbacio naše snage iz mjesta, čak preko kanala i mosta. Tog dana mi smo ispalili 34 000 naboja. U ovim bitkama nije bilo zarobljenika; ustaše su se borile do posljednjeg čovjeka&quot;. Stevan Kovačević dalje izvještava: &quot;Neprijatelj se očajnički bori, tako da ni stari borci tako nešta nisu još videli. Svaki ustaša mora najpre da se ubije, pa tek onda može da se osvoji neki objekt&quot;. Sljedećeg dana ustaše odbacuju brigadu do Vrbovca, a Stevo izvještava: &quot;Nalazimo se i dalje na polaznim položajima. Posle 20 sati neprekidne borbe zauzeli smo Svilaj. Pošaljite nam municiju. Nemamo više ni metka, a nemamo više ni bilo kakva kola da pošaljemo po nju, jer su sva prevozna sredstva upotrebljena za prevoz ranjenika. 9. svibnja u neprekidnim jurišima naši borci uspjeli su da prodru kroz međuprostore, sve do sela Dubice, ali poslije podneva neprijatelj je ubacio u borbu nove, jake rezerve&quot;.

==== Dolazak zrakoplovstva i konačan pad grada ====
Krvave su se borbe nastavile istim intenzitetom, a štab Trećeg korpusa je poslao još jednu i to 18. brigadu iz sklopa 53. divizije, a sve s ciljem da se konačno slomi ustaški otpor. Ta 18. brigada bila je smještena na lijevoj obali Save od Slavonskog Šamca do Svilaja. Njen zadatak je bio da spriječi ustaško izvlačenje preko Save u Slavoniju. 

Generali JA [[Koča Popović]], [[Ivan Gošnjak]], [[Peko Dapčević]] i [[Kosta Nađ]] šalju 23. i 24. svibnja 1945. iz Beograda na Odžak dvije eskadrile najmodernijih engleskih i njemačkih zrakoplova. U njihovu napadu biva po drugi put ranjen zapovjednik obrane Petar Rajkovačić. 
&quot;''Nad nebom iznad Vlaške Male i Odžaka pojavili su se naši jurišni avioni i počeli mitraljirati i bombardirati neprijateljske postave... U noći od 22. na 23. 5. ustaše su izvršile četiri uzastopna juriša... U praskozorje 23. 5. vrše još jedan protivjuriš, u kojem pada polovina jurišnika. Bolnica u Prudu bila je prepuna ranjenika, među njima je bio i sam Rajkovačić…Tokom cijelog dana avijacija je bombardirala…Dan je produžen u noć; nastavljaju se žestoke borbe, često prsa o prsa, bombama i noževima...''&quot;

Birčanska i Romanijska brigada izvršile su 25. svibnja usredotočeni napad na Odžak. Poslije dva sata borbe, krvave i žestoke, uporište je bilo zauzeto. Borbe su se vodile za svaki rov, za svaku kuću. Iza ponoći počeli su juriši na posljednja uporišta u Vlaškoj Maloj i Balegovcu. U borbama tog dana bilo je 332 mrtvih ustaša. Zarobljenika nije bilo.

Vlaška Mala pala je nakon četiri sata borbe, u partizanske ruke [[25. svibnja]] 1945. godine. Zadnje borbe vodit će se još kod Pruda na ušću Bosne u Savu, gdje su partizani nekoliko puta forsirali rijeku Bosnu, ali su u njoj mnogi i ostali. Padom Pruda okupiran je i posljednji dio hrvatskog teritorija. Nakon 36 dana krvavih borbi, završena i posljednja bitka već službeno završenog Drugog svjetskog rata u Europi.

== Nakon bitke ==
=== Proboj ===
Jedna grupa od oko 170 ustaša koji su se zatekli u Vlaškoj Mali uvidjevši da im se bliže posljednji trenuci odlučili su pokušati očajnički proboj. U noći s 24 na 25.svibnja udarili su kao grom na 14. brigadu zapovjednika Steve Kovačevića tako snažno da su odmah probili partizanske linije i našli se partizanima iza leđa. Mnogi ustaše iz te grupe su se tako spasili, a među njima su bili Pavelićevi vitezovi pukovnik Ibrahim Pjanić i pukovnik Avdaga Hasić. To je za partizane bila golema sramota, jer je šaka ustaša probila položaje čitave 14. brigade i pri tome proboju nanijela velike žrtve partizanima, a ostale natjerala u paničan bijeg. To što se dogodilo elitnoj 14. brigadi i njenom zapovjedniku, kasnijem pukovniku, a na kraju jedva generalu JNA (dobio čin generala pred odlazak u mirovinu), Stevi Kovačeviću nije mu bilo zaboravilo i oprostilo komunističko vodstvo.

=== Odlazak u šumu ===
No ni nakon bitke otpor nije prestao: u šumama je ostala skupina od posljednjih tridesetak odžačkih branitelja koja se nije htjela predati. Oni su kao [[Križari (gerila)|križari]] djelovali do početka 1947., kada će ih izdati jedan ubačeni doušnik. Juro Sebešić, posljednji iz te skupine, poginuo je u proljeće 1947. godine kao zadnji vojnik odžačke obrane. Ivan Čalušić također se uspio probiti iz partizanskog obruča i povući se u brda Vučjaka gdje je djelovao sa svojom križarskom skupinom. Obolio je od tifusa i vratio se kući gdje se je potajno liječio. Izdajom je uhvaćen, 1947. osuđen na smrt i pogubljen u Tuzli. Obitelj nikada nije dobila pokojnikovo tijelo. Kakva je bila sudbina Petra Baje Rajkovačića nije posve sigurno. Pretpostavlja se da je bio u skupini koja je probila partizanski obruč. Postoje dvije inačice o događajima nakon proboja. Najvjerodostojnija govori o njegovom oproštaju s preživjelim suborcima i samoubojstvu, druga inačica govori da je uspio prebjeći u inozemstvo te da ja navodno viđen u Španjolskoj, godinama nakon rata.

=== Partizanska osveta ===
Partizani su nakon ulaska u Odžak počinili mnoge zločine. Poubijali su sve koje su zatekli u prudskoj bolnici (80 ranjenika i 4 bolničara). Tu se danas nalazi zajednička grobnica poznata pod nazivom Nujića Bašča u Vlaškoj Maloj, koja je za Hrvate bila simbol dolaska partizanske &quot;slobode&quot; na području posavske regije. Vršena su masovna strijeljanja zarobljenika i civila (naročito muškaraca iznad 15 godina), a opljačkano je sve što se opljačkati dalo. Dvjestotinjak boraca Garevačke bojne (jedini koji su se predali) odvedeno je u zidanu štalu seljaka Pere Burića. Tu su nekoliko dana gladovali i žeđali, da bi potom bili odvedeni u šumu Garevac i tamo jedan po jedan poubijani. U gradu su ostale same udovice, a muškaraca osim djece gotovo da nije ni bilo. Samo je u Pećniku ostalo 360 udovica. Svi sudionici (Hrvati) s prostora Odžaka koji su pohađali Višu gimnaziju u Gradačcu neposredno poslije rata, bili su bez oca. Prema matičnim knjigama odžačkih župa, tada je poginulo oko 2.500 ljudi. Partizanski gubitci se računaju na nekoliko puta više, a samo &quot;prvoboraca&quot; poginulo je 1100.

== Zanimljivosti ==
*Odnos ustaških i partizanskih snaga bio je isti kao u [[Bitka za Koprivnicu 1944.|bitci za Koprivnicu]] [[1944.]]

== Literatura: ==
* {{Cite book |last=Ðonlagić |first=Ahmet |title=27. ISTOČNOBOSANSKA DIVIZIJA |year=1983 |url=http://znaci.net/00001/150.htm |publisher=Vojnoizdavački zavod |location=Beograd}}
* {{Cite book |last=Đonlagić |first=Ahmet |author2=Kazazović, Ćamil |title=ŠESNAESTA MUSLIMANSKA NOU BRIGADA |year=1981 |url=http://znaci.net/00001/118.htm |publisher=Istorijski arhiv |location=Sarajevo}}
* {{Cite book |last=Samardžija |first=Stevo |title=14. SREDNJOBOSANSKA NOU BRIGADA |year=1983 |url=http://znaci.net/00003/579.htm |publisher=Skupština opštine Prnjavor |location=Banja Luka}}
* {{Cite book |last=Vukosavljević |first=Mladen |author2=Karasijević, Drago |title=53. SREDNJOBOSANSKA NOU DIVIZIJA |year=1969 |url=http://znaci.net/00003/712.htm |publisher=Zadrugar |location=Sarajevo}}

*Babić, Marko: Bosanskoposavski Bleiburg. Žrtve Burića Štale u Garevcu, Zagreb: Fonticulus Vidovicensis, 2005. 
*[[Ivo Balukčić|Balukčić, Ivo]] (ur): Odžak - pouka povijesti. Sjećanje na hrvatske žrtve Drugog svjetskog rata, Odžak: Hrvatsko kulturno društvo Napredak, 2009. (Zbornik znanstvenog skupa &quot;Da im spomen očuvamo&quot;, Odžak, Bosna i Hercegovina, 24-25.05.2007.)
*Basić, Nikola: Uspomene iz mog zavičaja. Život, kultura i sudbina Hrvata južnog dijela bosanske Posavine, Zagreb: vlast. nakl, 2000.
*Brica, Elijas Ilija: Monografija podvučjačkih događaja. Ratna i poratna zbivanja u Odžaku i okolnim selima u drugom svjetskom ratu. Sjećanja preživjelog očevidca, Zagreb: Hrvatsko kulturno društvo Napredak, 2008.
*Brica, Elias: Die letzte Schlacht des Zweiten Weltkriegs-Erinnerungen eines ueberlebenden Zeitzeugen, Frankfurt/Main, Deutschland, 2010.
*Dujak, Zoran: Berlin pa Odžak, objavljena u Švicarskoj 1993.
*Đonlagić, Ahmet: 27. istočnobosanska divizija, Beograd 1983.
*Đonlagić, Ahmet: Proleteri istočne Bosne - Šesta istočnobosanska proleterska udarna brigada, Beograd 1970. Dvije knjiga A. Đonlagića donose i podatke u sudjelovanju tih jedinica Jugoslavenske armije u bitci za Odžak.
*Đorđić, Marjan: Bosanska posavina. Povijesno-zemljopisni pregled, Zaprešić: Polion, 1996. (Drugo izdanje - Zagreb: Buldog, 2007.)
*Jagustin, Vlado: Burića štala, Tuzla 2008. 
*Lukačević, Ivo: Put Paklenog života. Bosanska Posavina od 1928. – 1954. Povijesni roman, Cema: Pau, 2008.
*[[Mirjana Emina Majić|Majić, Mirjana Emina]]: Posavino, naša rano ljuta, Sydney: Hrvatska zajednica Bosanska Posavina, 1995. 
*[[Mato Marčinko|Marčinko, Mato]]: U Odžaku se branila hrvatska država, Zagreb, 2004.
*Međugorac, Ivan Tomislav: Sjećanje jednog bosanskog fratra na ratne godine 1941. – 1945., prosinac 2008. (prikaz knjige na http://www.garevac.net/tekst/364/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100614094745/http://www.garevac.net/tekst/364/ |date=14. lipnja 2010. }})
*Muradbegović, Hakija: Hronika događaja iz NOB-e u Tarevcima, Đakovo: Savez komunista BiH, Opštinski komitet Modriča, Komisija za istoriju, 1970.
*Vilić, Grga: Vrijeme stradanja, Wuppertal-Tuzla-Odžak 2005 (Prikaz knjige na: http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&amp;rad=361286)
*[[Božo Vukoja|Vukoja, Božo]]: Hrvat žive vatre - Križni put hrvatskog svećenika i njegova naroda, Crnac 1999. 
*[[Pavo Živković|Živković, Pavo]]: Prilozi za povijest Usore i Soli (povijesni mozaik Bosanske Posavine, Usore i Soli od najstarijih do današnjih vremena), Zagreb : Hrvatsko kulturno društvo Napredak, 2008.
== Izvori ==
{{izvori|30em}}

{{Drugi svjetski rat u Jugoslaviji}}

[[Kategorija:Bitke u NDH|Odžak]]
[[Kategorija:Partizanske bitke]]
[[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Bitke u Drugom svjetskom ratu|Odžak]]</text>
      <sha1>qz9t9z5d0t06pkuywdym9a8lr9rqtej</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FC Tobol</title>
    <ns>0</ns>
    <id>287767</id>
    <revision>
      <id>6432857</id>
      <parentid>6112840</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T12:49:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>78.2.66.138</ip>
      </contributor>
      <comment>Obnovio podatke</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4348" xml:space="preserve">{{prijevod}}
'''FC Tobol''' je [[kazahstan]]ski nogometni klub iz [[Kostanay]]a koji domaće utakmice igra na stadionu [[Kostanay Central Stadium|Central Stadium]]. Članovi su Kazahstanske Premijer lige od njenog osnivanja,1992, te su dvaput uzeli naslov prvaka.

== Povijest imena ==
*1967 : Osnovan kao ''Avtomobilist''
*1982 : Klub preimenovan u ''Energetik''
*1990 : Klub preimenovan u ''Kustanayets''
*1992 : Klub preimenovan u ''Khimik''
*1995 : Klub preimenovan u ''Tobol''

== Rezultati u ligi ==
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:800 height:60
PlotArea  = left:10 right:10 bottom:30 top:10
TimeAxis = orientation:horizontal format:yyyy
DateFormat = dd/mm/yyyy
Period     = from:01/01/1991 till:01/07/2009
ScaleMajor = unit:year increment:1 start:1992 
Colors =
  id:bl1  value:rgb(0.5,0.8,0.5)
  id:bl2  value:rgb(0.9,0.9,0.3)  
  id:rs  value:rgb(0.8,0.6,0.6)
  id:rn  value:rgb(0.9,0.1,0.1)

PlotData= 
  bar:Position width:15 color:white align:center

  from:01/07/1991 till:01/07/1992  shift:(0,-4) text:13
  from:01/07/1992 till:01/07/1993  shift:(0,-4) text:8
  from:01/07/1993 till:01/07/1994  shift:(0,-4) text:10
  from:01/07/1994 till:01/07/1995  shift:(0,-4) text:12
  from:01/07/1995 till:01/07/1996  shift:(0,-4) text:11
  from:01/07/1996 till:01/07/1997  shift:(0,-4) text:
  from:01/07/1997 till:01/07/1998  shift:(0,-4) text:
  from:01/07/1998 till:01/07/1999  shift:(0,-4) text:8
  from:01/07/1999 till:01/07/2000  shift:(0,-4) text:7
  from:01/07/2000 till:01/07/2001  shift:(0,-4) text:6
  from:01/07/2001 till:01/07/2002  shift:(0,-4) text:3
  from:01/07/2002 till:01/07/2003  shift:(0,-4) text:2
  from:01/07/2003 till:01/07/2004  shift:(0,-4) text:3
  from:01/07/2004 till:01/07/2005  shift:(0,-4) text:2
  from:01/07/2005 till:01/07/2006  shift:(0,-4) text:3
  from:01/07/2006 till:01/07/2007  shift:(0,-4) text:2
  from:01/07/2007 till:01/07/2008  shift:(0,-4) text:2
  from:01/07/2008 till:01/07/2009  shift:(0,-4) text:4

  from:01/07/1991 till:01/07/1996  color:bl1  shift:(0,13)  text:&quot;[[Kazakhstan Premier League|Premijer Liga]]&quot;
  from:01/07/1996 till:01/07/1998  color:rs  shift:(0,13)  text: &quot;Van lige &quot;
  from:01/07/1998 till:01/07/2009  color:bl1  shift:(0,13)  text:&quot;[[Kazakhstan Premier League|Premijer Liga]]&quot;

&lt;/timeline&gt;

==Uspjesi==
*'''[[UEFA Intertoto Kup]]: 1'''
** 2007

*'''Kazakhstan Premier League vice-prvaci: 4'''
** 2003, 2005, 2007, 2008

*'''Kazahstanski Kup: 1'''
** 2007

== Europska statistika==
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Sezona
! Natjecanje
! Runda
! 
! Club
! Score
|-
|UEFA Intertoto Kup 2003.
|[[Intertoto Kup]]
|1R
|[[Datoteka:Flag of Poland.svg|25px]]
|[[Polonia Warszawa]]
|3–0, '''2–1'''
|-
|
|
|2R
|[[Datoteka:Flag of Belgium.svg|25px]]
|[[K. Sint-Truidense V.V.]]
|2–0, '''1–0'''
|-
|
|
|3R
|[[Datoteka:Flag of Austria.svg|25px]]
|[[SV Pasching]]
|'''0–1''', 0–3
|-
|2006./07.
|[[UEFA Kup]]
|1Q
|[[Datoteka:Flag of Switzerland.svg|25px]]
|[[FC Basel]]
|1–3, '''0–0'''
|-
|2007.
|[[Intertoto Kup]]
|1R
|[[Datoteka:Flag of Georgia.svg|25px]]
|[[FC Zestaponi]]
|'''3–0''', 0–2
|-
|
|
|2R
|[[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|25px]]
|[[Slovan Liberec]]
|'''1–1''', 2–0
|-
|
|
|3R
|[[Datoteka:Flag of Greece.svg|25px]]
|[[OFI Crete]]
|'''1–0''', 1–0
|-
|2007./08.
|[[UEFA Kup]]
|2Q
|[[Datoteka:Flag of Poland.svg|25px]]
|[[Dyskobolia Grodzisk Wielkopolski|Dyskobolia Grodzisk]]
|'''0–1''', 0–2
|-
|2008./09.
|[[UEFA Kup]]
|1Q
|[[Datoteka:Flag of Austria.svg|25px]]
|[[FK Austria Wien|Austria Wien]]
|'''1–0''', 0–2
|-
|2009./10.
|[[UEFA Europska liga]]
|2Q
|[[Datoteka:Flag of Turkey.svg|25px]]
|[[Galatasaray]]
|'''1–1''', 0–2
|-
|2010./11.
|[[UEFA Europska liga]]
|1Q
|[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]]
|[[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski]]
|'''1–2''', 1–2
|}
&lt;small&gt; Note: Home matches in bold &lt;/small&gt;


===Bivši igrači===
[[Datoteka:Flag of Kazakhstan.svg|25px]] [[Sergej Ostapenko]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Flag of Russia.svg|25px]] [[Aleksei Kosolapov]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Flag of Turkmenistan.svg|25px]] [[Didargylyç Urazow]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Flag of Bulgaria.svg|25px]] [[Stanimir Dimitrov]]&lt;br /&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
* [https://web.archive.org/web/20100130095409/http://www.fc-tobol.kz/ Službene stranice]

{{GLAVNIRASPORED:Tobol, FC}}
[[Kategorija:Kazahstanski nogometni klubovi|Tobol]]</text>
      <sha1>pdi4jloon38rbod7md0gm0le62du82s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Osage jezik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>300422</id>
    <revision>
      <id>6432989</id>
      <parentid>6212050</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T19:21:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Fraxinus</username>
        <id>3144</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="922" xml:space="preserve">'''Osage jezik''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=osa osa]; wazhazhe), jedan od pet indijanskih jezika podskupine [[dhegiha jezici|dhegiha]], porodica [[siouan]], kojim je govorilo svega 5 osoba (1992 M. Krauss) od 15.000 etničkih [[Osage]] Indijanaca (1997 C. Quintero) u sjevernoj [[oklahoma|Oklahomi]]; 249 (2000 US census).&lt;ref&gt;[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=osa Ethnologue (16th)]&lt;/ref&gt;

Sličan je jezicima [[Omaha-Ponca jezik|omaha]] [oma], [[Omaha-Ponca jezik|ponca]] [oma], [[Quapaw jezik|quapaw]] [qua] i [[Kansa jezik|kansa]] [ksk].

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.ethnologue.com/14/show_language.asp?code=OSA Ethnologue (14th)]
*[http://www.ethnologue.com/15/show_language.asp?code=osa Ethnologue (15th)]

[[Kategorija:siouan jezici]]
[[Kategorija:jezici SAD-a]]
[[Kategorija:ugroženi jezici]]
[[Kategorija:jezici po abecedi:O]]</text>
      <sha1>1x66ij9dmordml39sf73yqodnd8q709</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>RTL Danas</title>
    <ns>0</ns>
    <id>302859</id>
    <revision>
      <id>6433013</id>
      <parentid>6422547</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T20:02:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>ZOOMBII</username>
        <id>214692</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4651" xml:space="preserve">{{Infookvir TV serija
| ime_serije         = RTL Danas
| slika              = RTLDanas-Logotip.png
| veličina           = 300px
| natpis_pod_slikom  = 
| orig_naslov        = 
| orig_pismo         = 
| format_serije      = [[vijesti| informativna emisija]]
| autor              = 
| razvoj             = 
| redatelj           = 
| glazba             = 
| uvodna_glazba      = 
| glumci             = 
| narator            = Ana Brdarić Boljat, Tomislav Jelinčić, Jelena Pajić, Ivan Vrdoljak
| država             = {{ZD|H|HRV}} [[Hrvatska]]
| jezik              = [[Hrvatski jezik|hrvatski]]
| broj_epizoda       = 
| broj_sezona        = 
| producent          = 
| izvršni_producent  = 
| urednici       = Ana Bulić, Željka Gulan, Zoran Kekić, Borna Keserović, Željka Marijanović
| lokacija           = 
| trajanje_epizode   = 75 minuta
| tv_kuća            = [[RTL Televizija]]
| u_hrv              = 
| ostale_kuće        = 
| početak_serije     = [[24. listopada]] [[2010.]]
| kraj_serije        = 
| web_stranica       = http://www.vijesti.hr/
| imdb_id            = 
}}

'''RTL Danas''' je središnja informativna emisija koja se emitira na [[RTL Televizija|RTL Televiziji]] u 19:00 sati. Emisija svakog dana donosi sve vijesti dana, druge aktualne priče, životne priče magazina Potraga, sportski pregled i vremensku prognozu.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.jutarnji.hr/rtl-danas-potukao-sredisnji-dnevnik-htv-a/907001/ |title=Nakon Nove TV i RTL Danas potukao središnji Dnevnik HTV-a |journal= |access-date=27. travnja 2011. |archive-date=29. studenoga 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20101129152901/http://www.jutarnji.hr/rtl-danas-potukao-sredisnji-dnevnik-htv-a/907001 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Od [[9. travnja]] [[2018.]] godine emisija je produljena na 60 minuta, a umjesto jednog, svaku emisiju vodi jedan voditeljski par.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.rtl.hr/tv-novosti/2982195/novo-ruho-informativnog-programa-rtl-a/ |title=Novo ruho Informativnog programa RTL-a! |author=RTL Televizija |date=3. travnja 2018. |work=rtl.hr |publisher=RTL Televizija |accessdate=25. kolovoza 2018.}}&lt;/ref&gt; Tijekom jesenske sheme [[2018.]] godine, emisija dobiva još dulji termin emitiranja. Radnim danom emisija se emitira 90 minuta, unutar koje se prikazuje emisija ''[[Potraga]]'' i pregled Facebook komentara pratitelja.

Od [[20. prosinca]] [[2019.]] godine emisija se ponovno krati na 75 minuta. Unutar emisije emitira se i ''[[Potraga]]''. Nakon središnje emisije zasebno se emitiraju RTL Sport te RTL Vrijeme. Istog dana s najnovijim izmjenama, emisija dobiva i novu vizualni dizajn te novi studio. Studio u središnjici RTL-a prostire se na 250 kvadratnih metara, ima 60 kvadrata LED ekrana te 30 rasvjetnih tijela. Gradnja je trajala mjesec dana, a prvi veliki događaj koji se emitirao iz tog studija je prvi krug [[Predsjednički izbori u Hrvatskoj|predsjedničkih izbora u Hrvatskoj]] [[2019.]] godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.rtl.hr/tv/tv-novosti/3618729/prvi-rtl-danas-iz-najmodernijeg-studija-u-zemlji-sretni-smo-sto-smo-dio-rtl-ove-povijesti/ |title=Prvi „RTL Danas“ iz najmodernijeg studija u zemlji: sretni smo što smo dio RTL-ove povijesti |date=20. prosinca 2019. |work=rtl.hr |publisher=RTL Televizija |accessdate=23. prosinca 2019.}}&lt;/ref&gt;

Od [[27. lipnja]] [[2022.]] godine emisija mijenja termin emitiranja. RTL Danas nakon 12 godina emitiranja započinje u 19 sati. Emisija zajedno s magazinom Potraga, te pregledima RTL Sport i RTL Vrijeme traje 75 minuta i završava u 20:15.

== Urednici i voditelji ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! rowspan=&quot;9&quot; |RTL Danas
RTL Vijesti
! rowspan=&quot;6&quot; |Voditelji
|Jelena Pajić
|-
|Ana Brdarić Boljat
|-
|Damira Gregoret
|-
|Tomislav Jelinčić
|-
|Adrian De Vrgna
|-
| -
|-
! rowspan=&quot;3&quot; |Urednici
|Ana Bulić
|-
|Borna Keserović
|-
|Ivana Brkić Tomljenović
|-
! rowspan=&quot;5&quot; |RTL Sport
! rowspan=&quot;4&quot; |Voditelji i reporteri
|Filip Brkić
|-
|Marko Vargek
|-
 |Ivona Hemen
|-
|Ines Goda
|-
! rowspan=&quot;1&quot; |'''Urednik'''
|Antonio Vuksanović
|-
! rowspan=&quot;1&quot; |Potraga
!Voditelj i urednik
|Josip Antolić
|-
! rowspan=&quot;3&quot; |RTL Vrijeme
! rowspan=&quot;3&quot; |Meteorolozi
|Željka Pogačić
|-
|Damjana Ćurkov Majaroš
|-
|Dorian Ribarić
|-
! colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;1&quot; |Voditelj produkcije
|Alen Kezele
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Voditeljica kontrole
|Ines Čović Pavišić
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Glavna urednica
|Željka Marjanović
|}

Bivši voditelji RTL Danas: Dorotea Lazanin Jelenc, Jasmina Kos, Amela Čilić, Igor Bobić, Mirjana Hrga i Ivan Vrdoljak.

== Izvori ==
{{Izvori}}

{{RTL u Hrvatskoj}}
[[Kategorija:TV emisije na RTL-u]]</text>
      <sha1>pltaggd913fporiu35b3l5vwewjv8jv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>HŽ serija 6112</title>
    <ns>0</ns>
    <id>308264</id>
    <revision>
      <id>6432939</id>
      <parentid>6386923</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T16:26:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Marattz3</username>
        <id>89026</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Serija 6112-101 */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8469" xml:space="preserve">[[Datoteka:HZ 6112 001-0 1.jpg|thumb|250px|Prototip vlaka serije 6112 na InnoTransu 2010 u Berlinu u rujnu 2010.]]
'''HŽ serija 6112''' je serija niskopodnog elektromotornog vlaka za regionalni promet proizveden je u konzorciju tvrtki [[TŽV Gredelj]] d.o.o. i [[Končar]] d.d., a za potrebe [[Hrvatske željeznice|Hrvatskih željeznica – Putnički prijevoz]] prema ugovoru sklopljenom 2. studenoga 2009. godine.

Prije narudžbe Hrvatskih željeznica već je trajala proizvodnja vlakova istog tipa za potrebe [[Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine|Željeznica Federacije Bosne i Hercegovine]].

Prototip vlaka za Hrvatske željeznice predstavljen je na sajmu InnoTrans 2010 u [[Berlin]]u u rujnu 2010., nakon čega je vlak vraćen u Končar gdje su svi ugrađeni podsustavi i sklopovi podvrgnuti detaljnom ispitivanju kako bi se osigurali uvjeti za puštanje vlaka u promet. Vlaka je imao prvu pokusnu vožnju prema Koprivnici 17. veljače 2011. godine.&lt;ref&gt;[http://www.hznet.hr/prva-pokusna-voznja-vlaka-za-regionalni-promet ''Danas, 17. veljače, na prvu pokusnu vožnju krenuo je prototip elektromotornog vlaka'', HŽ Holding d.o.o.]&lt;/ref&gt;
Od 7. srpnja 2011. dnevno prometuje na liniji Zagreb-Vinkovci.&lt;ref&gt;[http://www.vecernji.hr/regije/niskopodni-vlak-danas-vozi-relaciji-zagreb-vinkovci-clanak-308122 ''Niskopodni vlak od danas vozi na relaciji Zagreb – Vinkovci'']&lt;/ref&gt; 

Prototip elektromotornog vlaka za regionalni promet izveden je kao niskopodni, četverodijelni duljine 75 m, a predviđen je za regionalni promet po prugama koje su elektrificirane sustavom napajanja 25 kV 50 Hz i prilagođene brzinama do 160 km/h. Sanduk je četverodijelna zavarena [[čelik|čelična]] konstrukcija povezana zglobovima. Na konstrukciju se lijepe oplate, izvedene iz [[aluminij]]skih sendviča, te prozori. Sva postolja imaju sustav zračnog ovjesa, dva krajnja okretna postolja su pogonska, a tri slobodna postolja su Jacobs tipa.

Trofazni asinkroni vučni motori, napajani iz elektroničkih IGBT pretvarača, omogućuju visoka ubrzanja u pokretanju i vožnju maksimalnom brzinom od 160 km/h. Sustav upravljanja i dijagnostike je VCU mikroprocesorski sustav, povezan s podsustavima vlaka komunikacijskim protokolima koji omogućuje povezivanje do tri vlaka u jednu kompoziciju.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.koncar.hr/docs/koncareiHR/documents/52/Original.pdf |title=Niskopodni elektromotorni vlak za regionalni promet, Končar |archive-url=https://web.archive.org/web/20110927152707/http://www.koncar.hr/docs/koncareiHR/documents/52/Original.pdf |archive-date=27. rujna 2011. |access-date=25. lipnja 2011.}}&lt;/ref&gt;

Ukupni kapacitet mu je 432 putnika od kojih 192 na sjedaćim mjestima 2. razreda, a 20 na sjedaćim mjestima 1. razreda. Za 220 stajaćih mjesta predviđen je raspored od po četiri osobe po kvadratnom metru. [[Vlak]] je opremljen s dva sanitarna čvora vakuumske izvedbe od kojih je jedan prilagođen osobama smanjene pokretljivosti. Prostor za putnike je jedinstvena cjelina duž cijelog vlaka, bez pregrada i stepenica, funkcionalno je opremljen i u cijelosti klimatiziran, a prostor za ulazak putnika i pokretna vrata omogućavaju brzu izmjenu putnika u kolodvorima i na stajalištima. Visina poda optimalna je za perone visine 550 mm. Vlak ima 8 vrata za brzu izmjenu putnika (po 2+2 vrata na svakom modulu).

==Serija 6112-101==
Vlak serije 6112-101 je prototip elektromotornog vlaka za gradsko-prigradski prijevoz. Radi se o četverodijelnoj kompoziciji namijenjenoj za gradsko-prigradski putnički promet s dvije motorne jedinice i dva središnja modula. Moduli su:
*A/B Krajnji pogonski modul s upravljačnicom. Jednim je krajem oslonjen na pogonsko okretno postolje, a drugim na nosivo međupostolje na spoju dva modula. Sva pogonska oprema smještena je u sanduku EMV-a iznad pogonskog okretnog postolja. Ostali prostor u sanduku je niskopodni putnički prostor. U pogonskom modulu je ugrađena oprema elektromotornog pogona instalirane snage 1050 kW s dva vučna elektromotora. Modul je opremljen s parom dvostrukih vrata širine 1300mm te sjedištima višeg komfora prilagođenih regionalnom prijevozu. Vlak je 5. rujna počeo s redovitom vožnjom u gradsko-prigradskom prijevozu Grada Zagreba na relaciji Dugo Selo – Savski Marof (Harmica) i natrag.&lt;ref&gt;http://tzv-gredelj.biz.hr/press-centar/184-zavren-je-novi-niskopodni-elektromotorni-vlak-.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110926131753/http://tzv-gredelj.biz.hr/press-centar/184-zavren-je-novi-niskopodni-elektromotorni-vlak-.html |date=26. rujna 2011. }} Novi elektromotorni vlak za gradsko-prigradski prijevoz 05. rujna ušao je u redovni promet&lt;/ref&gt;

*C1/C2 Putnički modul. Ugrađuje se između krajnjih modula s upravljačnicama te se oslanja na dva međupostolja na spojevima dvaju modula. Modul je kompletno niskopodni. Modul je opremljen s parom dvostrukih vrata te sjedištima višeg komfora prilagođenih regionalnom prijevozu. Sjedala su uglavnom izvedena kao dvosjedi, osim u dijelu prostora namijenjenog smještaju osoba s invaliditetom u kolicima te roditeljima s djecom u kolicima gdje su ugrađeni jednosjedi i preklopna sjedala.

Kompletan pogon EMV-a je koncipiran tako da se sastoji iz dvije nezavisne pogonske jedinice. U slučaju kvara jednog od pogonskih modula on se može isključiti, a EMV može nastaviti vožnju, ali uz smanjena ubrzanja. I vučom i kočenjem EMV-a upravlja se preko iste upravljačke ručice. U slučaju da je električna rekuperativna kočnica kontrolerom sposobna ostvariti zadanu silu kočenja, uključuje se samo ona. Ne može li se zadana sila kočenja ostvariti samo elektrokočnicom, uključuje se i pneumatska kočnica EMV-a. upravljanje EMV-om je riješeno tako da omogućuje povezivanje tri EMV-a u jednu cjelinu preko automatskih kvačila. Upravljanje ovako povezanim EMV-ima je identično kao da se vozi pojedinačno, a preko PC panela i signalne ploče strojovođa dobiva podatke i vrši nadzor pogona svih EMV-a u kompoziciji. Pogon EMV-a je asinkroni s dva pogonska motora snage 525 kW po pogonskoj jedinici te s rekuperativnom kočnicom. Svi uređaji sadrže memoriju kvarova, a njima se upravlja mikroprocesorski.

U svrhu zagrijavanja putničkih prostora ugrađuju se grijani podni paneli. Svaka od upravljačnica ima zaseban sustav kondicioniranja zraka (klima-uređaj s mogućnošću predgrijavanja svježeg zraka, rashlađivanja kao i zagrijavanja prostora upravljačnice) te podni grijač kao dopunu. Svaki pogonski modul s obje vanjske bočne strane upravljačnice ima ugrađenu video kameru za praćenje ulaza ili izlaza putnika, a za vrijeme vožnje i stanje EMV-a izvana. U svakom modulu ugrađene su i dvije kamere za unutarnji nadzor.&lt;ref&gt;[http://tzv-gredelj.biz.hr/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=160&amp;Itemid=1228 Prototip EMV-a; TŽV Gredelj]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;  

==Glavne tehničke karakteristike==
*Širina kolosijeka: 1435 mm
*Napon napajanja: 25 kV, 50 Hz
*Raspored osovina: Bo'2'2'2'Bo
*Mjesta za sjedenje:
:*prvi razred: 20
:*drugi razred: 192
*Visina poda: 600 mm
*Širina vrata: 1300 mm
*Dužina preko kvačila: 75 m
*Širina vozila: 2885 mm
*Visina sa spuštenim pantografom: 4280 mm
*Maksimalna snaga na kotačima: 2000 kW
*Vučna sila pri pokretanju 200 kN
*Maksimalno ubrzanje pri punom opterećenju: &gt;1 m/s&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
*Maksimalna brzina: 160 km/h

== Galerija slika ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:HŽ Class 6112 4.JPG
Datoteka:HŽ Class 6112 at Zagreb Central Station.jpg|undefined
Datoteka:HŽ Class 6112 in Podsused rear.jpg|undefined
Datoteka:Hž6112interior.png
Datoteka:6112interior.png
&lt;/gallery&gt;

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
{{commonscat|HŽ Class 6112}}
* [http://www.koncar-kev.hr/hrv/prikaz.asp?txt_id=1256 Niskopodni regionalni elektromotorni vlak, Končar - Električna vozila] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110125194818/http://www.koncar-kev.hr/hrv/prikaz.asp?txt_id=1256 |date=25. siječnja 2011. }}
* [http://tzv-gredelj.biz.hr/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=161&amp;Itemid=1229 Niskopodni elektromotorni vlak za regionalni promet, TŽV Gredelj]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}
* [http://www.vecernji.hr/regije/niskopodni-vlak-danas-vozi-relaciji-zagreb-vinkovci-clanak-308122 Niskopodni vlak od danas vozi na relaciji Zagreb – Vinkovci]

{{HŽ vučna vozila}}

[[Kategorija:Elektromotorni vlakovi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Motorni vlakovi]]</text>
      <sha1>5knjavouzb1x8d4g69ai4s4w10u328c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Crkva sv. Franje Ksaverskog u Zagrebu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>308619</id>
    <revision>
      <id>6433186</id>
      <parentid>6290982</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T10:50:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>46.234.76.224</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Izgradnja samostana */ rečenica</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6041" xml:space="preserve">{{vjerski objekt
| ime               = Crkva svetog Franje Ksaverskog
| slika             = 
| prijašnja_imena   = 
| lokacija          = [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
| koordinate        =   
| cijena_izgradnje  = 
| arhitekt          = 
| godine izgradnje  = [[1752.]] – [[1749.]]&lt;ref name=&quot;pdf&quot;&gt;[http://hrcak.srce.hr/file/16439 Jasmina Sirovec, Dragica Barešić: Perivoj samostanskoga sklopa sv. Franje Ksaverskog u Zagrebu, Gradski zavod za prostorno uređenje (pristupljeno 8. 05. 2011.)] &lt;/ref&gt;
| godina završetka  = [[1752.]] (posvećena)
| renoviran         = [[20. stoljeće]] 
| srušen            = 
| religija          = [[Katoličanstvo]]
| patron            = [[sv. Franjo Ksaverski]]
| fasada            = 
| arhitektonski stil= [[barok]]
| materijal         = cigla, kamen
| dimenzije         = 
}}
'''Crkva svetog Franje Ksaverskog''' je manja [[barok]]na crkva u [[Zagreb]]u, u sklopu istoimenog [[samostan]]a u kojem su smješteni [[Franjevci|franjevci trećeredci (glagoljaši)]]. To je bila [[Hodočašće|hodočasnička]] crkva s [[Golgota|kalvarijom]] i [[Križni put (molitva)|križnim]] putem, smještena je u Jandrićevovoj ulici na Ksaveru, na sjevernom izlazu iz grada prema [[Medvednica|Medvednici]].

== Povijest crkve==
Perivoj sv. Franje Ksaverskog jedan je od najstarijih objekata parkovne arhitekture u Zagrebu, njegovi početci sežu u 17. stoljeće, kad su [[isusovci]] stigavši u Zagreb [[1603.]] godine tu kupili zemljište i izgradili svoj ljetnikovac sv. Ksaver [[1608.]] godine. Povodom kanonizacije sv. Franje Ksaverskoga, [[grof]] Nikola Mirko Erdödy dao je izgraditi [[Kapela|kapelu]] sv. Franje Ksaverskog ([[1658.]] – [[1675.]]) u blizini isusovačkog ljetnikovca. Ta kapela je bila obnavljana u više navrata [[1675.]],[[1690.]], i [[1715.]] godine.  

Ksaver od [[1688.]] godine postaje značajno hodočasničko mjesto u Hrvatskoj, pretpostavlja se da je [[1720.]] godine izgrađen [[barok]]ni perivoj s kalvarijom i križnim putom.&lt;ref name=&quot;pdf&quot;/&gt;

=== Gradnja crkve===
Crkva sv. Franje Ksaverskog počinje se graditi [[1748.]] godine za [[biskup]]a Jurja Branjuga, nešto sjevernije od stare kapele, pod nadzorom isusovca Matije Jušića. Gradnja je trajala do [[1752.]]godine, i to po idejama biskupa Branjuga. To je manja jednobrodna longitudinalna građevina s [[Kupola|kupolom]] nad svetištem, karakterističnom za hodočasničke crkve. Glavna fasada je podijeljena snažnim [[Stup|pilastrima]] i vijencima u tri vodoravna i tri okomita polja.&lt;ref name=&quot;pdf&quot;/&gt; Veliko stubište na ulaz u crkvu dovršeno je [[1754.]], do [[1756.]] godine podignuti su i pokrajnji oltari, a glavni oltar na koji je smještena slika sv. Franje Ksaverskog, podignut je [[1757.]] godine.&lt;ref name=&quot;pdf&quot;/&gt; Hortikulturno je uređena skladna zelena aleja koja vodi do crkve, uz postojeće postaje kalvarije.

Stara kapela je srušena [[1758.]] godine, a isusovci na prostoru između nje i nove crkve sade drveće i uređuju gaj, preuređuju križni put od Kalvarije do ulaznoga portala prema cesti koja vodi u [[Šestine]]. Umjesto 14 postaja križnoga puta postavljaju samo njih 12. 

Isusovački red je ukinut [[1773.]] godine, reformom [[car]]a [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josipa II.]], crkva sv. Franje Ksaverskog postaje područna kapela župe sv. Marka. Tad počinje zapuštanje crkve i parka, tada isusovački ljetnikovac kupnjom prelazi u vlasništvo porodice Mallin. [[Zagreb]]ački biskup Juraj Haulik pokreće [[1840.]] godine obnovu Kalvarije, mijenja drvene križeve postavljajući kamene. Crkva je djelomično obnovljena [[1896.]] godine. Povodom proslave hrvatskoga kraljevstva [[1925.]] udruženje Hrvatska žena pokreće akciju za obnovu crkve i perivoja sv. Franje Ksaverskog. Križni put i Kalvarija obnavljaju se temeljito [[1925.]] godine prema nacrtu [[arhitekt]]a Ćirila Ivekovića.

===Izgradnja samostana===
Cijeli sklop s crkvom predan je na korištenje franjevcima trećoredcima (glagoljašima) [[20. kolovoza]] [[1923.]] godine.&lt;ref name=&quot;ksav&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.franjevcitor.hr/index.php?option=com_content&amp;view=category&amp;layout=blog&amp;id=25&amp;Itemid=36 |title=Samostan i crkva sv. Franje Ksaverskog, Zagreb (pristupljeno 8. 05. 2011.) |journal= |access-date=28. lipnja 2011. |archive-date=14. travnja 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160414210013/http://www.franjevcitor.hr/index.php?option=com_content&amp;view=category&amp;layout=blog&amp;id=25&amp;Itemid=36 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Oni po projektu [[arhitekt]]a ''Brune Bauera'' počinju [[1925.]] podizati [[samostan]]ske zgrade, u tri faze ([[1925.]], druga [[1930.]] i treća faza [[1938.]]). Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] [[1949.]] Konzervatorski zavod Hrvatske izvršio je obnovu crkve, [[1983.]] godine obnovljena je kupola, [[1981.]] godine izgrađena je nova zgrada u sklopu samostana po projektu ''Berislava Vinkovića''. Od [[1989.]] do [[1996.]] izvedena je temeljita sanacija samostanskog kompleksa. Nadbiskup [[Alojzije Stepinac]] osnovao je župu sv. Franje Ksaverskog [[24. kolovoza]] [[1942.]] godine, on je nakon Drugoga svjetskog rata osobno vodio križni put na Kalvariji sv. Franje Ksaverskog i održao propovijed.&lt;ref name=&quot;ksav&quot;/&gt;

[[Samostan]] sv. Franje Ksaverskog, glavni je samostan Provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. U njemu je provincijalovo sjedište od [[1927.]] godine te odgojni zavod redovničkih gimnazijalaca i studenata. Samostan ima knjižnicu s 14 000 naslova i zbirku slika Zlatka Šulentića koji je bio susjed redovnika.&lt;ref name=&quot;ksav&quot;/&gt;

== Izvori==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.franjevcitor.hr/index.php?option=com_content&amp;view=category&amp;layout=blog&amp;id=25&amp;Itemid=36 Samostan i crkva sv. Franje Ksaverskog, Zagreb] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160414210013/http://www.franjevcitor.hr/index.php?option=com_content&amp;view=category&amp;layout=blog&amp;id=25&amp;Itemid=36 |date=14. travnja 2016. }}

[[Kategorija:Katoličke crkve u Zagrebu]]
[[Kategorija:Barokne crkve]]</text>
      <sha1>t4vso51kfpsegeasg150v4nt18mlckg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ičići</title>
    <ns>0</ns>
    <id>312098</id>
    <revision>
      <id>6432867</id>
      <parentid>6313283</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T13:07:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>88.207.83.97</ip>
      </contributor>
      <comment>ispravak teksta o noćnom životu, dodavanje informacija o mjestu, šprtskim natjecanjima</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5819" xml:space="preserve">{{Naselje u Hrvatskoj|ime=Ičići|z. širina=45.3147|z. dužina=14.2839|županija=Primorsko-goranska županija|općina=Opatija}}

'''Ičići''' su malo turističko mjesto s oko 800 stanovnika, smješteno na sjevernom [[Jadransko more|Jadranu]], u [[Kvarnerski zaljev|Kvarnerskom zaljevu]]. Mjesto je udaljeno 5 km od [[Opatija|Opatije]] odnosno 15 km od [[Rijeka|Rijeke]]. Nalazi se u podnožju planine [[Učka|Učke]] koja je visoka 1401 m i čiji je okoliš zbog posebnosti i ljepote prirode proglašen [[Park prirode|parkom prirode]]. Na vrh Učke Vojak osim planinarskim stazama pristup je moguć i biciklom i automobilom po Josipovoj cesti kod restorana Dopolavoro. Posjetite veličanstveni vidikovac s kamenog tornja u kojem je info-centar i suvenirnica Parka prirode Učka. 

Stanovništvo se pretežito bavi turizmom i ugostiteljskim djelatnostima. Zbog svog povoljnog položaja Ičići su se tijekom godina razvili u pravo turističko mjesto s mnogobrojnim ponudama, pa se tako osim bogate ugostiteljske ponude nudi mogućnost bavljenja različitim športovima te odlazak na mnogobrojne izlete.

Iznad Ičića prolazi stara Josipova cesta „Via Giuseppina“ otvorena 1785. godine. Prati trasu antičke Vie Secondarije i hodočasničkog srednjevjekovnog puta od Pazina do Trsata. Na prijevoju s kojeg su hodočasnici iz Istre prvi put mogli vidjeti i pokloniti se crkvi Gospe Trsatske podignut je križ i odmorište, vidikovac Poklon.

Potok Banina na svom strmom putu s padina Učke do mora usjekao je duboki klanac s mnoštvom slapića. Najljepši je slap Rečina do kojeg vodi planinarska staza. Najljepši je u jesenskim bojama u vrijeme berbe kestena - maruna.

Na putu od Ičića do [[Učka|Učke]] naići ćete na mali srednjovjekovni grad [[Veprinac]], koji posjeduje vlastiti zakon, a datira još iz 1500. godine. Smješten je na strmom brežuljku s panoramskim pogledom na Rijeku, Opatiju i Kvarnerski zaljev. Sačuvani su dijelovi zidina, crkve i zgrada iz 14 do 19 stoljeća.   

Iz Ičića se pruža prekrasan pogled na dva najveća hrvatska otoka [[Krk]] i [[Cres]] koji se mogu posjetiti i brodom. Ovo mjesto je posebno poznato po izvranredno opremljenoj ACI Marini. Zahvaljujući raznovrstnom smještaju (hoteli, apartmani, autokamp) i športsko rekreacijskom sadržaju (teniski tereni, športovi na vodi, jedrenje ...) ovdje je mjesto za razvoj posebno našao nautički turizam.

U blizini s nalazi autokamp Ičići koji se nalazi u blizini plaže nedaleko od teniskih terena.[[File:A summer day in Icici.jpg|thumb|upright=1|left|alt=Icici, photos, panorama|Tipičan ljetni dan u Ičićima]]'''Tipičan ljetni dan u Ičićima'''

Glavna turistička atrakcija Ičića je svakako plaža. Nalazi se u samom središtu mjesta, a sastoji se od betonskog i pješčanog dijela. Svake se godine ulaže u uređenje plaže zbog čega plaža dobiva [[Plava zastava|plavu zastavu]] iz godine u godinu, neprekidno od 2004. godine. Ulaz je besplatan i dostupan svima.

Plaža je omeđena s jedne strane, s ACI Marinom, dok se s druge strane nalazi manja luka koja postoji od kada i mjesto Ičići i koja se razvijala usporedno s mjestom. Ta Lučica prihvaća manje barke i podsjeća da je Ičići primorsko mjesto. ACI Marina također, svake godine neprekidno od 1999. dobiva plavu zastavu.

Posebno je za naglasiti da kroz Ičiće prolazi poznati [[Lungomare, Opatijska rivijera|Lungomare]], obalno šetalište koje je izgradio [[Austro-Ugarska|austrijski]] car [[Franjo Josip I.]] 1885. godine. To lijepo uređeno obalno šetalište dugačko je 12 km i proteže se od [[Volosko|Voloskog]] do [[Lovran|Lovrana]], a Ičići su gotovo na pola puta. Noću je diskretno osvijetljeno pa su stvoreni uvjeti za romantične šetnje. Mjesto Ičići povezano je s ostalim mjestima međugradskim i gradskim autobusima.

==Šport==
Održavaju se turniri odbojke na pijesku: Ičići Open (od 2014.) koji je dijelom prvenstva Hrvatske te Ičići MEVZA (od 2016.) međunarodni turnir u organizaciji CEV-a.&lt;ref&gt;https://varazdinski.rtl.hr/vijesti/sport/3176061/filip-silic-treci-put-uzastopno-postao-prvak-hrvatske-u-odbojci-na-pijesku/&lt;/ref&gt; Također se povremeno održavao teniski turnir [[Istarska rivijera]].

Jedriličarske regate za djecu i odrasle ACI CUP OPTIMIST, te SUSAK ZA DVOJE postale su tradicionalne regate u mjestu koje iz godine u godinu privlače sve više sudionika i gledatelja.

Potrebno je napomenuti i održavanje PLIVAČKOG MARATONA koji se održava od 2017. godine, kao i SWIMMING AND RUNING 505. Na maratonu sudjeluju ponajbolji plivači daljinskog plivanja iz Hrvatske i inozemstva. Natjecati se mogu i svi rekreativci, zaljubljenici u plivanje.

ZLATNI PIŠMOJ Memorial cap. Igor Žiganto  natjecanje je u ribolovu iz usidrene brodice koje se održava u Ičićima već skoro 4 desetljeća.

== Galerija ==
{|
|[[File:A beach in Icici.jpg|thumb|upright=1|center|alt=Icici, photos, panorama|Ičići tijekom proljeća]]
|[[File:A beautiful view to the beach of Icici.jpg|thumb|upright=1.1|center|alt=Icici, photos, panorama|Plaža Ičići]] 
|[[File:Icici after the rain.jpg|thumb|upright=1|center|alt=Icici, photos, panorama|Ičići poslije kiše]]
|[[File:Ičići - kupači.jpg|thumb|upright=1|center|alt=Icici, photos, panorama|Pogled na naselje, obroke Učke i plažu punu kupača]]
|}

{|
|[[Image:Beach volleyball in Icici.jpeg|thumb|upright=0.95|alt=Icici, photos, panorama|Odbojka na pijesku]]
|[[Image:Icici s summer nights.jpeg|thumb|upright=0.95|alt=Icici, photos, panorama|Ribarska fešta ]]
|[[Image:A perfect view.jpeg|thumb|upright=0.95|alt=Icici, photos, panorama|Pogled na cijelu plažu ]]
[[File:ACI Marina in Icici.jpg|thumb|upright=1|left|alt=Icici, photos, panorama|ACI Marina u Ičićima]]
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Naselja u Primorsko-goranskoj županiji]]</text>
      <sha1>djd6fyvlvcu8fyswej7i6kctcesln4y</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432870</id>
      <parentid>6432867</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T13:09:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>88.207.83.97</ip>
      </contributor>
      <comment>pogrešan unos</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5780" xml:space="preserve">{{Naselje u Hrvatskoj|ime=Ičići|z. širina=45.3147|z. dužina=14.2839|županija=Primorsko-goranska županija|općina=Opatija}}

'''Ičići''' su malo turističko mjesto s oko 800 stanovnika, smješteno na sjevernom [[Jadransko more|Jadranu]], u [[Kvarnerski zaljev|Kvarnerskom zaljevu]]. Mjesto je udaljeno 5 km od [[Opatija|Opatije]] odnosno 15 km od [[Rijeka|Rijeke]]. Nalazi se u podnožju planine [[Učka|Učke]] koja je visoka 1401 m i čiji je okoliš zbog posebnosti i ljepote prirode proglašen [[Park prirode|parkom prirode]]. Na vrh Učke Vojak osim planinarskim stazama pristup je moguć i biciklom i automobilom po Josipovoj cesti kod restorana Dopolavoro. Posjetite veličanstveni vidikovac s kamenog tornja u kojem je info-centar i suvenirnica Parka prirode Učka. 

Stanovništvo se pretežito bavi turizmom i ugostiteljskim djelatnostima. Zbog svog povoljnog položaja Ičići su se tijekom godina razvili u pravo turističko mjesto s mnogobrojnim ponudama, pa se tako osim bogate ugostiteljske ponude nudi mogućnost bavljenja različitim športovima te odlazak na mnogobrojne izlete.

Iznad Ičića prolazi stara Josipova cesta „Via Giuseppina“ otvorena 1785. godine. Prati trasu antičke Vie Secondarije i hodočasničkog srednjevjekovnog puta od Pazina do Trsata. Na prijevoju s kojeg su hodočasnici iz Istre prvi put mogli vidjeti i pokloniti se crkvi Gospe Trsatske podignut je križ i odmorište, vidikovac Poklon.

Potok Banina na svom strmom putu s padina Učke do mora usjekao je duboki klanac s mnoštvom slapića. Najljepši je slap Rečina do kojeg vodi planinarska staza. Najljepši je u jesenskim bojama u vrijeme berbe kestena - maruna.

Na putu od Ičića do [[Učka|Učke]] naići ćete na mali srednjovjekovni grad [[Veprinac]], koji posjeduje vlastiti zakon, a datira još iz 1500. godine. Smješten je na strmom brežuljku s panoramskim pogledom na Rijeku, Opatiju i Kvarnerski zaljev. Sačuvani su dijelovi zidina, crkve i zgrada iz 14 do 19 stoljeća.   

Iz Ičića se pruža prekrasan pogled na dva najveća hrvatska otoka [[Krk]] i [[Cres]] koji se mogu posjetiti i brodom. Ovo mjesto je posebno poznato po izvranredno opremljenoj ACI Marini. Zahvaljujući raznovrstnom smještaju (hoteli, apartmani, autokamp) i športsko rekreacijskom sadržaju (teniski tereni, športovi na vodi, jedrenje ...) ovdje je mjesto za razvoj posebno našao nautički turizam.

U blizini s nalazi autokamp Ičići koji se nalazi u blizini plaže nedaleko od teniskih terena.[[File:A summer day in Icici.jpg|thumb|upright=1|left|alt=Icici, photos, panorama|Tipičan ljetni dan u Ičićima]]Glavna turistička atrakcija Ičića je svakako plaža. Nalazi se u samom središtu mjesta, a sastoji se od betonskog i pješčanog dijela. Svake se godine ulaže u uređenje plaže zbog čega plaža dobiva [[Plava zastava|plavu zastavu]] iz godine u godinu, neprekidno od 2004. godine. Ulaz je besplatan i dostupan svima.

Plaža je omeđena s jedne strane, s ACI Marinom, dok se s druge strane nalazi manja luka koja postoji od kada i mjesto Ičići i koja se razvijala usporedno s mjestom. Ta Lučica prihvaća manje barke i podsjeća da je Ičići primorsko mjesto. ACI Marina također, svake godine neprekidno od 1999. dobiva plavu zastavu.

Posebno je za naglasiti da kroz Ičiće prolazi poznati [[Lungomare, Opatijska rivijera|Lungomare]], obalno šetalište koje je izgradio [[Austro-Ugarska|austrijski]] car [[Franjo Josip I.]] 1885. godine. To lijepo uređeno obalno šetalište dugačko je 12 km i proteže se od [[Volosko|Voloskog]] do [[Lovran|Lovrana]], a Ičići su gotovo na pola puta. Noću je diskretno osvijetljeno pa su stvoreni uvjeti za romantične šetnje. Mjesto Ičići povezano je s ostalim mjestima međugradskim i gradskim autobusima.

==Šport==
Održavaju se turniri odbojke na pijesku: Ičići Open (od 2014.) koji je dijelom prvenstva Hrvatske te Ičići MEVZA (od 2016.) međunarodni turnir u organizaciji CEV-a.&lt;ref&gt;https://varazdinski.rtl.hr/vijesti/sport/3176061/filip-silic-treci-put-uzastopno-postao-prvak-hrvatske-u-odbojci-na-pijesku/&lt;/ref&gt; Također se povremeno održavao teniski turnir [[Istarska rivijera]].

Jedriličarske regate za djecu i odrasle ACI CUP OPTIMIST, te SUSAK ZA DVOJE postale su tradicionalne regate u mjestu koje iz godine u godinu privlače sve više sudionika i gledatelja.

Potrebno je napomenuti i održavanje PLIVAČKOG MARATONA koji se održava od 2017. godine, kao i SWIMMING AND RUNING 505. Na maratonu sudjeluju ponajbolji plivači daljinskog plivanja iz Hrvatske i inozemstva. Natjecati se mogu i svi rekreativci, zaljubljenici u plivanje.

ZLATNI PIŠMOJ Memorial cap. Igor Žiganto  natjecanje je u ribolovu iz usidrene brodice koje se održava u Ičićima već skoro 4 desetljeća.

== Galerija ==
{|
|[[File:A beach in Icici.jpg|thumb|upright=1|center|alt=Icici, photos, panorama|Ičići tijekom proljeća]]
|[[File:A beautiful view to the beach of Icici.jpg|thumb|upright=1.1|center|alt=Icici, photos, panorama|Plaža Ičići]] 
|[[File:Icici after the rain.jpg|thumb|upright=1|center|alt=Icici, photos, panorama|Ičići poslije kiše]]
|[[File:Ičići - kupači.jpg|thumb|upright=1|center|alt=Icici, photos, panorama|Pogled na naselje, obroke Učke i plažu punu kupača]]
|}

{|
|[[Image:Beach volleyball in Icici.jpeg|thumb|upright=0.95|alt=Icici, photos, panorama|Odbojka na pijesku]]
|[[Image:Icici s summer nights.jpeg|thumb|upright=0.95|alt=Icici, photos, panorama|Ribarska fešta ]]
|[[Image:A perfect view.jpeg|thumb|upright=0.95|alt=Icici, photos, panorama|Pogled na cijelu plažu ]]
[[File:ACI Marina in Icici.jpg|thumb|upright=1|left|alt=Icici, photos, panorama|ACI Marina u Ičićima]]
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Naselja u Primorsko-goranskoj županiji]]</text>
      <sha1>icu11t7h8iwegj2dvr30n8kcw5s5ni4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433150</id>
      <parentid>6432870</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T08:07:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>88.207.82.125</ip>
      </contributor>
      <comment>proširenje informacija o mjestu Ičići</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8067" xml:space="preserve">{{Naselje u Hrvatskoj|ime=Ičići|z. širina=45.3147|z. dužina=14.2839|županija=Primorsko-goranska županija|općina=Opatija}}

'''Ičići''' su malo turističko mjesto s oko 800 stanovnika, smješteno na sjevernom [[Jadransko more|Jadranu]], u [[Kvarnerski zaljev|Kvarnerskom zaljevu]]. Mjesto je udaljeno 5 km od [[Opatija|Opatije]] odnosno 15 km od [[Rijeka|Rijeke]]. Nalazi se u podnožju planine [[Učka|Učke]] koja je visoka 1401 m i čiji je okoliš zbog posebnosti i ljepote prirode proglašen [[Park prirode|parkom prirode]]. Na vrh Učke Vojak osim planinarskim stazama pristup je moguć i biciklom i automobilom po Josipovoj cesti kod restorana Dopolavoro. Posjetite veličanstveni vidikovac s kamenog tornja u kojem je info-centar i suvenirnica Parka prirode Učka.  

Iznad Ičića prolazi stara Josipova cesta „Via Giuseppina“ otvorena 1785. godine. Prati trasu antičke Vie Secondarije i hodočasničkog srednjevjekovnog puta od Pazina do Trsata. Na prijevoju s kojeg su hodočasnici iz Istre prvi put mogli vidjeti i pokloniti se crkvi Gospe Trsatske podignut je križ i odmorište, vidikovac Poklon.

Potok Banina na svom strmom putu s padina Učke do mora usjekao je duboki klanac s mnoštvom slapića. Najljepši je slap Rečina do kojeg vodi planinarska staza. Najljepši je u jesenskim bojama u vrijeme berbe kestena - maruna.

Na putu od Ičića do [[Učka|Učke]] naići ćete na mali srednjovjekovni grad [[Veprinac]], koji posjeduje vlastiti zakon, a datira još iz 1500. godine. Smješten je na strmom brežuljku s panoramskim pogledom na Rijeku, Opatiju i Kvarnerski zaljev. Sačuvani su dijelovi zidina, crkve i zgrada iz 14 do 19 stoljeća.   

Razvoj medicine u 19. stoljeću popularizira putovanja i boravak u klimatskim lječilištima podignutim u najljepšim područjima Europe. Tako i mirni kutak hrvatske obale Jadranskog mora - Kvarnerski zaljev, postaje „tajno mjesto“ gdje svoje vile grade europski industrijalci, a uvjerivši se u posebnu djelotvornost blage klime, po prijedlogu liječnika, car Franjo Josip I. 1889 godine proglašava „Abbaziu“ - [[Opatija|Opatiju]] klimatskim lječilištem, „austrijskom Nicom“ i uz Karlove Vary, Biarritz ili Cannes slavno i mondeno lječilište.

Izgradnjom priobalne ceste, (svojedobno i električnog tramvaja!) i šetališta [[Lungomare, Opatijska rivijera|Lungomare]] dužine 12 km, povezana su naselja, uvale, plaže i vile od Voloskog do [[Lovran|Lovrana]] i nastala je jedinstvena rivijera na kojoj svojom lučicom,marinom, plažom i vilama značajno mjesto zauzimaju Ičići. Lungomare, to lijepo uređeno obalno šetalište noću je diskretno osvijetljeno pa su stvoreni uvjeti za romantične šetnje. 

U Ičićima je očuvano dvadesetak starih vila s početka 20. stoljeća  koje su gradili slavni europski arhitekti u tada modernom secesijskom i historicističkom stilu a posebno se ističu vile Münz, Florida, Bamba i Mary... Neke i danas primaju goste a druge još čekaju obnovu.

Današnji Ičići se razvijaju oko slikovite stare lučice nadsvođene mostom koja je stoljećima služila za utovar malih brodova ogrijevnim drvetom s šumovitih obronaka planine Učke i poljoprivrednih proizvoda, voća i vina sa plodnih terasa srednjevjekovnih posjeda utvrđenog.

Stanovništvo se pretežito bavi turizmom i ugostiteljskim djelatnostima. Zbog svog povoljnog položaja Ičići su se tijekom godina razvili u pravo turističko mjesto s mnogobrojnim ponudama, pa se tako osim bogate ugostiteljske ponude nudi mogućnost bavljenja različitim športovima te odlazak na mnogobrojne izlete.

Iz Ičića se pruža prekrasan pogled na dva najveća hrvatska otoka [[Krk]] i [[Cres]] koji se mogu posjetiti i brodom. Ovo mjesto je posebno poznato po izvranredno opremljenoj ACI Marini. Zahvaljujući raznovrstnom smještaju (hoteli, apartmani, autokamp) i športsko rekreacijskom sadržaju (teniski tereni, športovi na vodi, jedrenje ...) ovdje je mjesto za razvoj posebno našao nautički turizam.

U blizini s nalazi autokamp Ičići koji se nalazi u blizini plaže nedaleko od teniskih terena.

Glavna turistička atrakcija Ičića je svakako plaža duga 270  metara. Nalazi se u samom središtu mjesta, a sastoji se od betonskog i pješčanog dijela na kojoj se ljeti skupi i nekoliko tisuća razdraganih kupača. Svake se godine ulaže u uređenje plaže zbog čega plaža dobiva [[Plava zastava|plavu zastavu]] iz godine u godinu, neprekidno od 2004. godine. Ulaz je besplatan i dostupan svima. Na plaži možete uživati u odbojci i rukometu na pijesku, aerobicu, speedmintonu, tenisu, paintballu i malom nogometu.[[File:A summer day in Icici.jpg|thumb|upright=1|left|alt=Icici, photos, panorama|Tipičan ljetni dan u Ičićima]]


Plaža je omeđena s jedne strane, s ACI Marinom, dok se s druge strane nalazi manja luka koja postoji od kada i mjesto Ičići i koja se razvijala usporedno s mjestom. Ta Lučica prihvaća manje barke i podsjeća da je Ičići primorsko mjesto. ACI Marina također, svake godine neprekidno od 1999. dobiva plavu zastavu. [[Marina Ičići]] raspolaže s 290 vezova s svim priključcima i može primiti jahte do 40 metara dužine. Ima dizalicu, suhi dok, sve servise i restoran a za točenje goriva koristite 2 km udaljenu gradsku luku Opatija.  

Ugostiteljska ponuda je bogata i nudi vam priliku kušati lokalne specijalitete morskih delicija i tradicijskih seoskih jela uz odlična lokalna vina.  Naravno, tu je i standardna europska kuhinja a la carte  i svagdje prisutna i omiljena pizza i fast -food. Uživati možete i u nekoliko beach barova i kafića na plaži.

Novi Hotel Ičići **** s 180 soba predvodi odličnu ponudu smještaja u Ičićima. Možete birati između hladovitih parcela u autokampu , nekoliko stotina soba i apartmana u privatnim kućama do brojnih vila i kuća za najam s privatnim vrtovima, parkingom i bazenima, uz more ili na okolnim padinama planine Učke, s veličanstvenim pogledom na Kvarnerski zaljev.

Mjesto Ičići povezano je s ostalim mjestima međugradskim i gradskim autobusima.

==Šport==
Održavaju se turniri odbojke na pijesku: Ičići Open (od 2014.) koji je dijelom prvenstva Hrvatske te Ičići MEVZA (od 2016.) međunarodni turnir u organizaciji CEV-a.&lt;ref&gt;https://varazdinski.rtl.hr/vijesti/sport/3176061/filip-silic-treci-put-uzastopno-postao-prvak-hrvatske-u-odbojci-na-pijesku/&lt;/ref&gt; Također se povremeno održavao teniski turnir [[Istarska rivijera]].

Jedriličarske regate za djecu i odrasle ACI CUP OPTIMIST, te SUSAK ZA DVOJE postale su tradicionalne regate u mjestu koje iz godine u godinu privlače sve više sudionika i gledatelja.

Potrebno je napomenuti i održavanje PLIVAČKOG MARATONA koji se održava od 2017. godine, kao i SWIMMING AND RUNING 505. Na maratonu sudjeluju ponajbolji plivači daljinskog plivanja iz Hrvatske i inozemstva. Natjecati se mogu i svi rekreativci, zaljubljenici u plivanje.

ZLATNI PIŠMOJ Memorial cap. Igor Žiganto  natjecanje je u ribolovu iz usidrene brodice koje se održava u Ičićima već skoro 4 desetljeća.

== Galerija ==
{|
|[[File:A beach in Icici.jpg|thumb|upright=1|center|alt=Icici, photos, panorama|Ičići tijekom proljeća]]
|[[File:A beautiful view to the beach of Icici.jpg|thumb|upright=1.1|center|alt=Icici, photos, panorama|Plaža Ičići]] 
|[[File:Icici after the rain.jpg|thumb|upright=1|center|alt=Icici, photos, panorama|Ičići poslije kiše]]
|[[File:Ičići - kupači.jpg|thumb|upright=1|center|alt=Icici, photos, panorama|Pogled na naselje, obroke Učke i plažu punu kupača]]
|}

{|
|[[Image:Beach volleyball in Icici.jpeg|thumb|upright=0.95|alt=Icici, photos, panorama|Odbojka na pijesku]]
|[[Image:Icici s summer nights.jpeg|thumb|upright=0.95|alt=Icici, photos, panorama|Ribarska fešta ]]
|[[Image:A perfect view.jpeg|thumb|upright=0.95|alt=Icici, photos, panorama|Pogled na cijelu plažu ]]
[[File:ACI Marina in Icici.jpg|thumb|upright=1|left|alt=Icici, photos, panorama|ACI Marina u Ičićima]]
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Naselja u Primorsko-goranskoj županiji]]</text>
      <sha1>cleu1dnpzxjvjwe3yoc21by36wziot2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433151</id>
      <parentid>6433150</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T08:37:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>IciciTZ</username>
        <id>278147</id>
      </contributor>
      <comment>umetanje slike plaža Ičići</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8114" xml:space="preserve">{{Naselje u Hrvatskoj|ime=Ičići|z. širina=45.3147|z. dužina=14.2839|županija=Primorsko-goranska županija|općina=Opatija}}

'''Ičići''' su malo turističko mjesto s oko 800 stanovnika, smješteno na sjevernom [[Jadransko more|Jadranu]], u [[Kvarnerski zaljev|Kvarnerskom zaljevu]]. Mjesto je udaljeno 5 km od [[Opatija|Opatije]] odnosno 15 km od [[Rijeka|Rijeke]]. Nalazi se u podnožju planine [[Učka|Učke]] koja je visoka 1401 m i čiji je okoliš zbog posebnosti i ljepote prirode proglašen [[Park prirode|parkom prirode]]. Na vrh Učke Vojak osim planinarskim stazama pristup je moguć i biciklom i automobilom po Josipovoj cesti kod restorana Dopolavoro. Posjetite veličanstveni vidikovac s kamenog tornja u kojem je info-centar i suvenirnica Parka prirode Učka.  

Iznad Ičića prolazi stara Josipova cesta „Via Giuseppina“ otvorena 1785. godine. Prati trasu antičke Vie Secondarije i hodočasničkog srednjevjekovnog puta od Pazina do Trsata. Na prijevoju s kojeg su hodočasnici iz Istre prvi put mogli vidjeti i pokloniti se crkvi Gospe Trsatske podignut je križ i odmorište, vidikovac Poklon.

Potok Banina na svom strmom putu s padina Učke do mora usjekao je duboki klanac s mnoštvom slapića. Najljepši je slap Rečina do kojeg vodi planinarska staza. Najljepši je u jesenskim bojama u vrijeme berbe kestena - maruna.

Na putu od Ičića do [[Učka|Učke]] naići ćete na mali srednjovjekovni grad [[Veprinac]], koji posjeduje vlastiti zakon, a datira još iz 1500. godine. Smješten je na strmom brežuljku s panoramskim pogledom na Rijeku, Opatiju i Kvarnerski zaljev. Sačuvani su dijelovi zidina, crkve i zgrada iz 14 do 19 stoljeća.   

Razvoj medicine u 19. stoljeću popularizira putovanja i boravak u klimatskim lječilištima podignutim u najljepšim područjima Europe. Tako i mirni kutak hrvatske obale Jadranskog mora - Kvarnerski zaljev, postaje „tajno mjesto“ gdje svoje vile grade europski industrijalci, a uvjerivši se u posebnu djelotvornost blage klime, po prijedlogu liječnika, car Franjo Josip I. 1889 godine proglašava „Abbaziu“ - [[Opatija|Opatiju]] klimatskim lječilištem, „austrijskom Nicom“ i uz Karlove Vary, Biarritz ili Cannes slavno i mondeno lječilište.

Izgradnjom priobalne ceste, (svojedobno i električnog tramvaja!) i šetališta [[Lungomare, Opatijska rivijera|Lungomare]] dužine 12 km, povezana su naselja, uvale, plaže i vile od Voloskog do [[Lovran|Lovrana]] i nastala je jedinstvena rivijera na kojoj svojom lučicom,marinom, plažom i vilama značajno mjesto zauzimaju Ičići. Lungomare, to lijepo uređeno obalno šetalište noću je diskretno osvijetljeno pa su stvoreni uvjeti za romantične šetnje. 

U Ičićima je očuvano dvadesetak starih vila s početka 20. stoljeća  koje su gradili slavni europski arhitekti u tada modernom secesijskom i historicističkom stilu a posebno se ističu vile Münz, Florida, Bamba i Mary... Neke i danas primaju goste a druge još čekaju obnovu.

Današnji Ičići se razvijaju oko slikovite stare lučice nadsvođene mostom koja je stoljećima služila za utovar malih brodova ogrijevnim drvetom s šumovitih obronaka planine Učke i poljoprivrednih proizvoda, voća i vina sa plodnih terasa srednjevjekovnih posjeda utvrđenog.

Stanovništvo se pretežito bavi turizmom i ugostiteljskim djelatnostima. Zbog svog povoljnog položaja Ičići su se tijekom godina razvili u pravo turističko mjesto s mnogobrojnim ponudama, pa se tako osim bogate ugostiteljske ponude nudi mogućnost bavljenja različitim športovima te odlazak na mnogobrojne izlete.

Iz Ičića se pruža prekrasan pogled na dva najveća hrvatska otoka [[Krk]] i [[Cres]] koji se mogu posjetiti i brodom. Ovo mjesto je posebno poznato po izvranredno opremljenoj ACI Marini. Zahvaljujući raznovrstnom smještaju (hoteli, apartmani, autokamp) i športsko rekreacijskom sadržaju (teniski tereni, športovi na vodi, jedrenje ...) ovdje je mjesto za razvoj posebno našao nautički turizam.

U blizini s nalazi autokamp Ičići koji se nalazi u blizini plaže nedaleko od teniskih terena.

Glavna turistička atrakcija Ičića je svakako plaža duga 270  metara. Nalazi se u samom središtu mjesta, a sastoji se od betonskog i pješčanog dijela na kojoj se ljeti skupi i nekoliko tisuća razdraganih kupača. Svake se godine ulaže u uređenje plaže zbog čega plaža dobiva [[Plava zastava|plavu zastavu]] iz godine u godinu, neprekidno od 2004. godine. Ulaz je besplatan i dostupan svima. Na plaži možete uživati u odbojci i rukometu na pijesku, aerobicu, speedmintonu, tenisu, paintballu i malom nogometu.[[File:A summer day in Icici.jpg|thumb|upright=1|left|alt=Icici, photos, panorama|Tipičan ljetni dan u Ičićima]]
[[Datoteka:Plaža Ičići.jpg|mini|390x390px]]


Plaža je omeđena s jedne strane, s ACI Marinom, dok se s druge strane nalazi manja luka koja postoji od kada i mjesto Ičići i koja se razvijala usporedno s mjestom. Ta Lučica prihvaća manje barke i podsjeća da je Ičići primorsko mjesto. ACI Marina također, svake godine neprekidno od 1999. dobiva plavu zastavu. [[Marina Ičići]] raspolaže s 290 vezova s svim priključcima i može primiti jahte do 40 metara dužine. Ima dizalicu, suhi dok, sve servise i restoran a za točenje goriva koristite 2 km udaljenu gradsku luku Opatija.  

Ugostiteljska ponuda je bogata i nudi vam priliku kušati lokalne specijalitete morskih delicija i tradicijskih seoskih jela uz odlična lokalna vina.  Naravno, tu je i standardna europska kuhinja a la carte  i svagdje prisutna i omiljena pizza i fast -food. Uživati možete i u nekoliko beach barova i kafića na plaži.

Novi Hotel Ičići **** s 180 soba predvodi odličnu ponudu smještaja u Ičićima. Možete birati između hladovitih parcela u autokampu , nekoliko stotina soba i apartmana u privatnim kućama do brojnih vila i kuća za najam s privatnim vrtovima, parkingom i bazenima, uz more ili na okolnim padinama planine Učke, s veličanstvenim pogledom na Kvarnerski zaljev.

Mjesto Ičići povezano je s ostalim mjestima međugradskim i gradskim autobusima.

==Šport==
Održavaju se turniri odbojke na pijesku: Ičići Open (od 2014.) koji je dijelom prvenstva Hrvatske te Ičići MEVZA (od 2016.) međunarodni turnir u organizaciji CEV-a.&lt;ref&gt;https://varazdinski.rtl.hr/vijesti/sport/3176061/filip-silic-treci-put-uzastopno-postao-prvak-hrvatske-u-odbojci-na-pijesku/&lt;/ref&gt; Također se povremeno održavao teniski turnir [[Istarska rivijera]].

Jedriličarske regate za djecu i odrasle ACI CUP OPTIMIST, te SUSAK ZA DVOJE postale su tradicionalne regate u mjestu koje iz godine u godinu privlače sve više sudionika i gledatelja.

Potrebno je napomenuti i održavanje PLIVAČKOG MARATONA koji se održava od 2017. godine, kao i SWIMMING AND RUNING 505. Na maratonu sudjeluju ponajbolji plivači daljinskog plivanja iz Hrvatske i inozemstva. Natjecati se mogu i svi rekreativci, zaljubljenici u plivanje.

ZLATNI PIŠMOJ Memorial cap. Igor Žiganto  natjecanje je u ribolovu iz usidrene brodice koje se održava u Ičićima već skoro 4 desetljeća.

== Galerija ==
{|
|[[File:A beach in Icici.jpg|thumb|upright=1|center|alt=Icici, photos, panorama|Ičići tijekom proljeća]]
|[[File:A beautiful view to the beach of Icici.jpg|thumb|upright=1.1|center|alt=Icici, photos, panorama|Plaža Ičići]] 
|[[File:Icici after the rain.jpg|thumb|upright=1|center|alt=Icici, photos, panorama|Ičići poslije kiše]]
|[[File:Ičići - kupači.jpg|thumb|upright=1|center|alt=Icici, photos, panorama|Pogled na naselje, obroke Učke i plažu punu kupača]]
|}

{|
|[[Image:Beach volleyball in Icici.jpeg|thumb|upright=0.95|alt=Icici, photos, panorama|Odbojka na pijesku]]
|[[Image:Icici s summer nights.jpeg|thumb|upright=0.95|alt=Icici, photos, panorama|Ribarska fešta ]]
|[[Image:A perfect view.jpeg|thumb|upright=0.95|alt=Icici, photos, panorama|Pogled na cijelu plažu ]]
[[File:ACI Marina in Icici.jpg|thumb|upright=1|left|alt=Icici, photos, panorama|ACI Marina u Ičićima]]
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Naselja u Primorsko-goranskoj županiji]]</text>
      <sha1>pe6grsiwzj5s024l89j5qhqkmw4kj43</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433159</id>
      <parentid>6433151</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T09:31:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>IciciTZ</username>
        <id>278147</id>
      </contributor>
      <comment>umetanje dodatne galerije sa novim slikama</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8301" xml:space="preserve">{{Naselje u Hrvatskoj|ime=Ičići|z. širina=45.3147|z. dužina=14.2839|županija=Primorsko-goranska županija|općina=Opatija}}

'''Ičići''' su malo turističko mjesto s oko 800 stanovnika, smješteno na sjevernom [[Jadransko more|Jadranu]], u [[Kvarnerski zaljev|Kvarnerskom zaljevu]]. Mjesto je udaljeno 5 km od [[Opatija|Opatije]] odnosno 15 km od [[Rijeka|Rijeke]]. Nalazi se u podnožju planine [[Učka|Učke]] koja je visoka 1401 m i čiji je okoliš zbog posebnosti i ljepote prirode proglašen [[Park prirode|parkom prirode]]. Na vrh Učke Vojak osim planinarskim stazama pristup je moguć i biciklom i automobilom po Josipovoj cesti kod restorana Dopolavoro. Posjetite veličanstveni vidikovac s kamenog tornja u kojem je info-centar i suvenirnica Parka prirode Učka.  

Iznad Ičića prolazi stara Josipova cesta „Via Giuseppina“ otvorena 1785. godine. Prati trasu antičke Vie Secondarije i hodočasničkog srednjevjekovnog puta od Pazina do Trsata. Na prijevoju s kojeg su hodočasnici iz Istre prvi put mogli vidjeti i pokloniti se crkvi Gospe Trsatske podignut je križ i odmorište, vidikovac Poklon.

Potok Banina na svom strmom putu s padina Učke do mora usjekao je duboki klanac s mnoštvom slapića. Najljepši je slap Rečina do kojeg vodi planinarska staza. Najljepši je u jesenskim bojama u vrijeme berbe kestena - maruna.

Na putu od Ičića do [[Učka|Učke]] naići ćete na mali srednjovjekovni grad [[Veprinac]], koji posjeduje vlastiti zakon, a datira još iz 1500. godine. Smješten je na strmom brežuljku s panoramskim pogledom na Rijeku, Opatiju i Kvarnerski zaljev. Sačuvani su dijelovi zidina, crkve i zgrada iz 14 do 19 stoljeća.   

Razvoj medicine u 19. stoljeću popularizira putovanja i boravak u klimatskim lječilištima podignutim u najljepšim područjima Europe. Tako i mirni kutak hrvatske obale Jadranskog mora - Kvarnerski zaljev, postaje „tajno mjesto“ gdje svoje vile grade europski industrijalci, a uvjerivši se u posebnu djelotvornost blage klime, po prijedlogu liječnika, car Franjo Josip I. 1889 godine proglašava „Abbaziu“ - [[Opatija|Opatiju]] klimatskim lječilištem, „austrijskom Nicom“ i uz Karlove Vary, Biarritz ili Cannes slavno i mondeno lječilište.

Izgradnjom priobalne ceste, (svojedobno i električnog tramvaja!) i šetališta [[Lungomare, Opatijska rivijera|Lungomare]] dužine 12 km, povezana su naselja, uvale, plaže i vile od Voloskog do [[Lovran|Lovrana]] i nastala je jedinstvena rivijera na kojoj svojom lučicom,marinom, plažom i vilama značajno mjesto zauzimaju Ičići. Lungomare, to lijepo uređeno obalno šetalište noću je diskretno osvijetljeno pa su stvoreni uvjeti za romantične šetnje. 

U Ičićima je očuvano dvadesetak starih vila s početka 20. stoljeća  koje su gradili slavni europski arhitekti u tada modernom secesijskom i historicističkom stilu a posebno se ističu vile Münz, Florida, Bamba i Mary... Neke i danas primaju goste a druge još čekaju obnovu.

Današnji Ičići se razvijaju oko slikovite stare lučice nadsvođene mostom koja je stoljećima služila za utovar malih brodova ogrijevnim drvetom s šumovitih obronaka planine Učke i poljoprivrednih proizvoda, voća i vina sa plodnih terasa srednjevjekovnih posjeda utvrđenog.

Stanovništvo se pretežito bavi turizmom i ugostiteljskim djelatnostima. Zbog svog povoljnog položaja Ičići su se tijekom godina razvili u pravo turističko mjesto s mnogobrojnim ponudama, pa se tako osim bogate ugostiteljske ponude nudi mogućnost bavljenja različitim športovima te odlazak na mnogobrojne izlete.

Iz Ičića se pruža prekrasan pogled na dva najveća hrvatska otoka [[Krk]] i [[Cres]] koji se mogu posjetiti i brodom. Ovo mjesto je posebno poznato po izvranredno opremljenoj ACI Marini. Zahvaljujući raznovrstnom smještaju (hoteli, apartmani, autokamp) i športsko rekreacijskom sadržaju (teniski tereni, športovi na vodi, jedrenje ...) ovdje je mjesto za razvoj posebno našao nautički turizam.

U blizini s nalazi autokamp Ičići koji se nalazi u blizini plaže nedaleko od teniskih terena.

Glavna turistička atrakcija Ičića je svakako plaža duga 270  metara. Nalazi se u samom središtu mjesta, a sastoji se od betonskog i pješčanog dijela na kojoj se ljeti skupi i nekoliko tisuća razdraganih kupača. Svake se godine ulaže u uređenje plaže zbog čega plaža dobiva [[Plava zastava|plavu zastavu]] iz godine u godinu, neprekidno od 2004. godine. Ulaz je besplatan i dostupan svima. Na plaži možete uživati u odbojci i rukometu na pijesku, aerobicu, speedmintonu, tenisu, paintballu i malom nogometu.[[File:A summer day in Icici.jpg|thumb|upright=1|left|alt=Icici, photos, panorama|Tipičan ljetni dan u Ičićima]]
[[Datoteka:Plaža Ičići.jpg|mini|390x390px]]


Plaža je omeđena s jedne strane, s ACI Marinom, dok se s druge strane nalazi manja luka koja postoji od kada i mjesto Ičići i koja se razvijala usporedno s mjestom. Ta Lučica prihvaća manje barke i podsjeća da je Ičići primorsko mjesto. ACI Marina također, svake godine neprekidno od 1999. dobiva plavu zastavu. [[Marina Ičići]] raspolaže s 290 vezova s svim priključcima i može primiti jahte do 40 metara dužine. Ima dizalicu, suhi dok, sve servise i restoran a za točenje goriva koristite 2 km udaljenu gradsku luku Opatija.  

Ugostiteljska ponuda je bogata i nudi vam priliku kušati lokalne specijalitete morskih delicija i tradicijskih seoskih jela uz odlična lokalna vina.  Naravno, tu je i standardna europska kuhinja a la carte  i svagdje prisutna i omiljena pizza i fast -food. Uživati možete i u nekoliko beach barova i kafića na plaži.

Novi Hotel Ičići **** s 180 soba predvodi odličnu ponudu smještaja u Ičićima. Možete birati između hladovitih parcela u autokampu , nekoliko stotina soba i apartmana u privatnim kućama do brojnih vila i kuća za najam s privatnim vrtovima, parkingom i bazenima, uz more ili na okolnim padinama planine Učke, s veličanstvenim pogledom na Kvarnerski zaljev.

Mjesto Ičići povezano je s ostalim mjestima međugradskim i gradskim autobusima.

==Šport==
Održavaju se turniri odbojke na pijesku: Ičići Open (od 2014.) koji je dijelom prvenstva Hrvatske te Ičići MEVZA (od 2016.) međunarodni turnir u organizaciji CEV-a.&lt;ref&gt;https://varazdinski.rtl.hr/vijesti/sport/3176061/filip-silic-treci-put-uzastopno-postao-prvak-hrvatske-u-odbojci-na-pijesku/&lt;/ref&gt; Također se povremeno održavao teniski turnir [[Istarska rivijera]].

Jedriličarske regate za djecu i odrasle ACI CUP OPTIMIST, te SUSAK ZA DVOJE postale su tradicionalne regate u mjestu koje iz godine u godinu privlače sve više sudionika i gledatelja.

Potrebno je napomenuti i održavanje PLIVAČKOG MARATONA koji se održava od 2017. godine, kao i SWIMMING AND RUNING 505. Na maratonu sudjeluju ponajbolji plivači daljinskog plivanja iz Hrvatske i inozemstva. Natjecati se mogu i svi rekreativci, zaljubljenici u plivanje.

ZLATNI PIŠMOJ Memorial cap. Igor Žiganto  natjecanje je u ribolovu iz usidrene brodice koje se održava u Ičićima već skoro 4 desetljeća.

== Galerija ==
{|
|[[File:A beach in Icici.jpg|thumb|upright=1|center|alt=Icici, photos, panorama|Ičići tijekom proljeća]]
|[[File:A beautiful view to the beach of Icici.jpg|thumb|upright=1.1|center|alt=Icici, photos, panorama|Plaža Ičići]] 
|[[File:Icici after the rain.jpg|thumb|upright=1|center|alt=Icici, photos, panorama|Ičići poslije kiše]]
|[[File:Ičići - kupači.jpg|thumb|upright=1|center|alt=Icici, photos, panorama|Pogled na naselje, obroke Učke i plažu punu kupača]]
|}

{|
|[[Image:Beach volleyball in Icici.jpeg|thumb|upright=0.95|alt=Icici, photos, panorama|Odbojka na pijesku]]
|[[Image:Icici s summer nights.jpeg|thumb|upright=0.95|alt=Icici, photos, panorama|Ribarska fešta ]]
|[[Image:A perfect view.jpeg|thumb|upright=0.95|alt=Icici, photos, panorama|Pogled na cijelu plažu ]]
[[File:ACI Marina in Icici.jpg|thumb|upright=1|left|alt=Icici, photos, panorama|ACI Marina u Ičićima]]
|}
&lt;gallery widths=&quot;220&quot; heights=&quot;220&quot;&gt;
Datoteka:Lučica u Ičićma.jpg|alt=
Datoteka:Pogled na Aci Marinu.jpg|alt=
Datoteka:Lučica Ičići.jpg|alt=
Datoteka:Vila Bamba.jpg|alt=
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Naselja u Primorsko-goranskoj županiji]]</text>
      <sha1>ejt2qjzlj5iaszijz2k54z32o6vcvuo</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433161</id>
      <parentid>6433159</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T09:38:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>IciciTZ</username>
        <id>278147</id>
      </contributor>
      <comment>nove slike</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8388" xml:space="preserve">{{Naselje u Hrvatskoj|ime=Ičići|z. širina=45.3147|z. dužina=14.2839|županija=Primorsko-goranska županija|općina=Opatija}}

'''Ičići''' su malo turističko mjesto s oko 800 stanovnika, smješteno na sjevernom [[Jadransko more|Jadranu]], u [[Kvarnerski zaljev|Kvarnerskom zaljevu]]. Mjesto je udaljeno 5 km od [[Opatija|Opatije]] odnosno 15 km od [[Rijeka|Rijeke]]. Nalazi se u podnožju planine [[Učka|Učke]] koja je visoka 1401 m i čiji je okoliš zbog posebnosti i ljepote prirode proglašen [[Park prirode|parkom prirode]]. Na vrh Učke Vojak osim planinarskim stazama pristup je moguć i biciklom i automobilom po Josipovoj cesti kod restorana Dopolavoro. Posjetite veličanstveni vidikovac s kamenog tornja u kojem je info-centar i suvenirnica Parka prirode Učka.  
[[Datoteka:Panorama Ičići.jpg|lijevo|mini|403x403px|Panorama Ičići]]
Iznad Ičića prolazi stara Josipova cesta „Via Giuseppina“ otvorena 1785. godine. Prati trasu antičke Vie Secondarije i hodočasničkog srednjevjekovnog puta od Pazina do Trsata. Na prijevoju s kojeg su hodočasnici iz Istre prvi put mogli vidjeti i pokloniti se crkvi Gospe Trsatske podignut je križ i odmorište, vidikovac Poklon.

Potok Banina na svom strmom putu s padina Učke do mora usjekao je duboki klanac s mnoštvom slapića. Najljepši je slap Rečina do kojeg vodi planinarska staza. Najljepši je u jesenskim bojama u vrijeme berbe kestena - maruna.

Na putu od Ičića do [[Učka|Učke]] naići ćete na mali srednjovjekovni grad [[Veprinac]], koji posjeduje vlastiti zakon, a datira još iz 1500. godine. Smješten je na strmom brežuljku s panoramskim pogledom na Rijeku, Opatiju i Kvarnerski zaljev. Sačuvani su dijelovi zidina, crkve i zgrada iz 14 do 19 stoljeća.   

Razvoj medicine u 19. stoljeću popularizira putovanja i boravak u klimatskim lječilištima podignutim u najljepšim područjima Europe. Tako i mirni kutak hrvatske obale Jadranskog mora - Kvarnerski zaljev, postaje „tajno mjesto“ gdje svoje vile grade europski industrijalci, a uvjerivši se u posebnu djelotvornost blage klime, po prijedlogu liječnika, car Franjo Josip I. 1889 godine proglašava „Abbaziu“ - [[Opatija|Opatiju]] klimatskim lječilištem, „austrijskom Nicom“ i uz Karlove Vary, Biarritz ili Cannes slavno i mondeno lječilište.

Izgradnjom priobalne ceste, (svojedobno i električnog tramvaja!) i šetališta [[Lungomare, Opatijska rivijera|Lungomare]] dužine 12 km, povezana su naselja, uvale, plaže i vile od Voloskog do [[Lovran|Lovrana]] i nastala je jedinstvena rivijera na kojoj svojom lučicom,marinom, plažom i vilama značajno mjesto zauzimaju Ičići. Lungomare, to lijepo uređeno obalno šetalište noću je diskretno osvijetljeno pa su stvoreni uvjeti za romantične šetnje. 

U Ičićima je očuvano dvadesetak starih vila s početka 20. stoljeća  koje su gradili slavni europski arhitekti u tada modernom secesijskom i historicističkom stilu a posebno se ističu vile Münz, Florida, Bamba i Mary... Neke i danas primaju goste a druge još čekaju obnovu.

Današnji Ičići se razvijaju oko slikovite stare lučice nadsvođene mostom koja je stoljećima služila za utovar malih brodova ogrijevnim drvetom s šumovitih obronaka planine Učke i poljoprivrednih proizvoda, voća i vina sa plodnih terasa srednjevjekovnih posjeda utvrđenog.

Stanovništvo se pretežito bavi turizmom i ugostiteljskim djelatnostima. Zbog svog povoljnog položaja Ičići su se tijekom godina razvili u pravo turističko mjesto s mnogobrojnim ponudama, pa se tako osim bogate ugostiteljske ponude nudi mogućnost bavljenja različitim športovima te odlazak na mnogobrojne izlete.

Iz Ičića se pruža prekrasan pogled na dva najveća hrvatska otoka [[Krk]] i [[Cres]] koji se mogu posjetiti i brodom. Ovo mjesto je posebno poznato po izvranredno opremljenoj ACI Marini. Zahvaljujući raznovrstnom smještaju (hoteli, apartmani, autokamp) i športsko rekreacijskom sadržaju (teniski tereni, športovi na vodi, jedrenje ...) ovdje je mjesto za razvoj posebno našao nautički turizam.

U blizini s nalazi autokamp Ičići koji se nalazi u blizini plaže nedaleko od teniskih terena.

Glavna turistička atrakcija Ičića je svakako plaža duga 270  metara. Nalazi se u samom središtu mjesta, a sastoji se od betonskog i pješčanog dijela na kojoj se ljeti skupi i nekoliko tisuća razdraganih kupača. Svake se godine ulaže u uređenje plaže zbog čega plaža dobiva [[Plava zastava|plavu zastavu]] iz godine u godinu, neprekidno od 2004. godine. Ulaz je besplatan i dostupan svima. Na plaži možete uživati u odbojci i rukometu na pijesku, aerobicu, speedmintonu, tenisu, paintballu i malom nogometu.[[File:A summer day in Icici.jpg|thumb|upright=1|left|alt=Icici, photos, panorama|Tipičan ljetni dan u Ičićima]]
[[Datoteka:Plaža Ičići.jpg|mini|390x390px|Plaža Ičići]]


Plaža je omeđena s jedne strane, s ACI Marinom, dok se s druge strane nalazi manja luka koja postoji od kada i mjesto Ičići i koja se razvijala usporedno s mjestom. Ta Lučica prihvaća manje barke i podsjeća da je Ičići primorsko mjesto. ACI Marina također, svake godine neprekidno od 1999. dobiva plavu zastavu. [[Marina Ičići]] raspolaže s 290 vezova s svim priključcima i može primiti jahte do 40 metara dužine. Ima dizalicu, suhi dok, sve servise i restoran a za točenje goriva koristite 2 km udaljenu gradsku luku Opatija.  

Ugostiteljska ponuda je bogata i nudi vam priliku kušati lokalne specijalitete morskih delicija i tradicijskih seoskih jela uz odlična lokalna vina.  Naravno, tu je i standardna europska kuhinja a la carte  i svagdje prisutna i omiljena pizza i fast -food. Uživati možete i u nekoliko beach barova i kafića na plaži.

Novi Hotel Ičići **** s 180 soba predvodi odličnu ponudu smještaja u Ičićima. Možete birati između hladovitih parcela u autokampu , nekoliko stotina soba i apartmana u privatnim kućama do brojnih vila i kuća za najam s privatnim vrtovima, parkingom i bazenima, uz more ili na okolnim padinama planine Učke, s veličanstvenim pogledom na Kvarnerski zaljev.

Mjesto Ičići povezano je s ostalim mjestima međugradskim i gradskim autobusima.

==Šport==
Održavaju se turniri odbojke na pijesku: Ičići Open (od 2014.) koji je dijelom prvenstva Hrvatske te Ičići MEVZA (od 2016.) međunarodni turnir u organizaciji CEV-a.&lt;ref&gt;https://varazdinski.rtl.hr/vijesti/sport/3176061/filip-silic-treci-put-uzastopno-postao-prvak-hrvatske-u-odbojci-na-pijesku/&lt;/ref&gt; Također se povremeno održavao teniski turnir [[Istarska rivijera]].

Jedriličarske regate za djecu i odrasle ACI CUP OPTIMIST, te SUSAK ZA DVOJE postale su tradicionalne regate u mjestu koje iz godine u godinu privlače sve više sudionika i gledatelja.

Potrebno je napomenuti i održavanje PLIVAČKOG MARATONA koji se održava od 2017. godine, kao i SWIMMING AND RUNING 505. Na maratonu sudjeluju ponajbolji plivači daljinskog plivanja iz Hrvatske i inozemstva. Natjecati se mogu i svi rekreativci, zaljubljenici u plivanje.

ZLATNI PIŠMOJ Memorial cap. Igor Žiganto  natjecanje je u ribolovu iz usidrene brodice koje se održava u Ičićima već skoro 4 desetljeća.

== Galerija ==
{|
|[[File:A beach in Icici.jpg|thumb|upright=1|center|alt=Icici, photos, panorama|Ičići tijekom proljeća]]
|[[File:A beautiful view to the beach of Icici.jpg|thumb|upright=1.1|center|alt=Icici, photos, panorama|Plaža Ičići]] 
|[[File:Icici after the rain.jpg|thumb|upright=1|center|alt=Icici, photos, panorama|Ičići poslije kiše]]
|[[File:Ičići - kupači.jpg|thumb|upright=1|center|alt=Icici, photos, panorama|Pogled na naselje, obroke Učke i plažu punu kupača]]
|}

{|
|[[Image:Beach volleyball in Icici.jpeg|thumb|upright=0.95|alt=Icici, photos, panorama|Odbojka na pijesku]]
|[[Image:Icici s summer nights.jpeg|thumb|upright=0.95|alt=Icici, photos, panorama|Ribarska fešta ]]
|[[Image:A perfect view.jpeg|thumb|upright=0.95|alt=Icici, photos, panorama|Pogled na cijelu plažu ]]
[[File:ACI Marina in Icici.jpg|thumb|upright=1|left|alt=Icici, photos, panorama|ACI Marina u Ičićima]]
|}
&lt;gallery widths=&quot;220&quot; heights=&quot;220&quot;&gt;
Datoteka:Lučica u Ičićma.jpg|alt=
Datoteka:Pogled na Aci Marinu.jpg|alt=
Datoteka:Lučica Ičići.jpg|alt=
Datoteka:Vila Bamba.jpg|alt=
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Naselja u Primorsko-goranskoj županiji]]</text>
      <sha1>rff1c3gtx30zxdplf6z98bjhfbvzwzg</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433162</id>
      <parentid>6433161</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T09:39:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>IciciTZ</username>
        <id>278147</id>
      </contributor>
      <comment>opis slika</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8452" xml:space="preserve">{{Naselje u Hrvatskoj|ime=Ičići|z. širina=45.3147|z. dužina=14.2839|županija=Primorsko-goranska županija|općina=Opatija}}

'''Ičići''' su malo turističko mjesto s oko 800 stanovnika, smješteno na sjevernom [[Jadransko more|Jadranu]], u [[Kvarnerski zaljev|Kvarnerskom zaljevu]]. Mjesto je udaljeno 5 km od [[Opatija|Opatije]] odnosno 15 km od [[Rijeka|Rijeke]]. Nalazi se u podnožju planine [[Učka|Učke]] koja je visoka 1401 m i čiji je okoliš zbog posebnosti i ljepote prirode proglašen [[Park prirode|parkom prirode]]. Na vrh Učke Vojak osim planinarskim stazama pristup je moguć i biciklom i automobilom po Josipovoj cesti kod restorana Dopolavoro. Posjetite veličanstveni vidikovac s kamenog tornja u kojem je info-centar i suvenirnica Parka prirode Učka.  
[[Datoteka:Panorama Ičići.jpg|lijevo|mini|403x403px|Panorama Ičići]]
Iznad Ičića prolazi stara Josipova cesta „Via Giuseppina“ otvorena 1785. godine. Prati trasu antičke Vie Secondarije i hodočasničkog srednjevjekovnog puta od Pazina do Trsata. Na prijevoju s kojeg su hodočasnici iz Istre prvi put mogli vidjeti i pokloniti se crkvi Gospe Trsatske podignut je križ i odmorište, vidikovac Poklon.

Potok Banina na svom strmom putu s padina Učke do mora usjekao je duboki klanac s mnoštvom slapića. Najljepši je slap Rečina do kojeg vodi planinarska staza. Najljepši je u jesenskim bojama u vrijeme berbe kestena - maruna.

Na putu od Ičića do [[Učka|Učke]] naići ćete na mali srednjovjekovni grad [[Veprinac]], koji posjeduje vlastiti zakon, a datira još iz 1500. godine. Smješten je na strmom brežuljku s panoramskim pogledom na Rijeku, Opatiju i Kvarnerski zaljev. Sačuvani su dijelovi zidina, crkve i zgrada iz 14 do 19 stoljeća.   

Razvoj medicine u 19. stoljeću popularizira putovanja i boravak u klimatskim lječilištima podignutim u najljepšim područjima Europe. Tako i mirni kutak hrvatske obale Jadranskog mora - Kvarnerski zaljev, postaje „tajno mjesto“ gdje svoje vile grade europski industrijalci, a uvjerivši se u posebnu djelotvornost blage klime, po prijedlogu liječnika, car Franjo Josip I. 1889 godine proglašava „Abbaziu“ - [[Opatija|Opatiju]] klimatskim lječilištem, „austrijskom Nicom“ i uz Karlove Vary, Biarritz ili Cannes slavno i mondeno lječilište.

Izgradnjom priobalne ceste, (svojedobno i električnog tramvaja!) i šetališta [[Lungomare, Opatijska rivijera|Lungomare]] dužine 12 km, povezana su naselja, uvale, plaže i vile od Voloskog do [[Lovran|Lovrana]] i nastala je jedinstvena rivijera na kojoj svojom lučicom,marinom, plažom i vilama značajno mjesto zauzimaju Ičići. Lungomare, to lijepo uređeno obalno šetalište noću je diskretno osvijetljeno pa su stvoreni uvjeti za romantične šetnje. 

U Ičićima je očuvano dvadesetak starih vila s početka 20. stoljeća  koje su gradili slavni europski arhitekti u tada modernom secesijskom i historicističkom stilu a posebno se ističu vile Münz, Florida, Bamba i Mary... Neke i danas primaju goste a druge još čekaju obnovu.

Današnji Ičići se razvijaju oko slikovite stare lučice nadsvođene mostom koja je stoljećima služila za utovar malih brodova ogrijevnim drvetom s šumovitih obronaka planine Učke i poljoprivrednih proizvoda, voća i vina sa plodnih terasa srednjevjekovnih posjeda utvrđenog.

Stanovništvo se pretežito bavi turizmom i ugostiteljskim djelatnostima. Zbog svog povoljnog položaja Ičići su se tijekom godina razvili u pravo turističko mjesto s mnogobrojnim ponudama, pa se tako osim bogate ugostiteljske ponude nudi mogućnost bavljenja različitim športovima te odlazak na mnogobrojne izlete.

Iz Ičića se pruža prekrasan pogled na dva najveća hrvatska otoka [[Krk]] i [[Cres]] koji se mogu posjetiti i brodom. Ovo mjesto je posebno poznato po izvranredno opremljenoj ACI Marini. Zahvaljujući raznovrstnom smještaju (hoteli, apartmani, autokamp) i športsko rekreacijskom sadržaju (teniski tereni, športovi na vodi, jedrenje ...) ovdje je mjesto za razvoj posebno našao nautički turizam.

U blizini s nalazi autokamp Ičići koji se nalazi u blizini plaže nedaleko od teniskih terena.

Glavna turistička atrakcija Ičića je svakako plaža duga 270  metara. Nalazi se u samom središtu mjesta, a sastoji se od betonskog i pješčanog dijela na kojoj se ljeti skupi i nekoliko tisuća razdraganih kupača. Svake se godine ulaže u uređenje plaže zbog čega plaža dobiva [[Plava zastava|plavu zastavu]] iz godine u godinu, neprekidno od 2004. godine. Ulaz je besplatan i dostupan svima. Na plaži možete uživati u odbojci i rukometu na pijesku, aerobicu, speedmintonu, tenisu, paintballu i malom nogometu.[[File:A summer day in Icici.jpg|thumb|upright=1|left|alt=Icici, photos, panorama|Tipičan ljetni dan u Ičićima]]
[[Datoteka:Plaža Ičići.jpg|mini|390x390px|Plaža Ičići]]


Plaža je omeđena s jedne strane, s ACI Marinom, dok se s druge strane nalazi manja luka koja postoji od kada i mjesto Ičići i koja se razvijala usporedno s mjestom. Ta Lučica prihvaća manje barke i podsjeća da je Ičići primorsko mjesto. ACI Marina također, svake godine neprekidno od 1999. dobiva plavu zastavu. [[Marina Ičići]] raspolaže s 290 vezova s svim priključcima i može primiti jahte do 40 metara dužine. Ima dizalicu, suhi dok, sve servise i restoran a za točenje goriva koristite 2 km udaljenu gradsku luku Opatija.  

Ugostiteljska ponuda je bogata i nudi vam priliku kušati lokalne specijalitete morskih delicija i tradicijskih seoskih jela uz odlična lokalna vina.  Naravno, tu je i standardna europska kuhinja a la carte  i svagdje prisutna i omiljena pizza i fast -food. Uživati možete i u nekoliko beach barova i kafića na plaži.

Novi Hotel Ičići **** s 180 soba predvodi odličnu ponudu smještaja u Ičićima. Možete birati između hladovitih parcela u autokampu , nekoliko stotina soba i apartmana u privatnim kućama do brojnih vila i kuća za najam s privatnim vrtovima, parkingom i bazenima, uz more ili na okolnim padinama planine Učke, s veličanstvenim pogledom na Kvarnerski zaljev.

Mjesto Ičići povezano je s ostalim mjestima međugradskim i gradskim autobusima.

==Šport==
Održavaju se turniri odbojke na pijesku: Ičići Open (od 2014.) koji je dijelom prvenstva Hrvatske te Ičići MEVZA (od 2016.) međunarodni turnir u organizaciji CEV-a.&lt;ref&gt;https://varazdinski.rtl.hr/vijesti/sport/3176061/filip-silic-treci-put-uzastopno-postao-prvak-hrvatske-u-odbojci-na-pijesku/&lt;/ref&gt; Također se povremeno održavao teniski turnir [[Istarska rivijera]].

Jedriličarske regate za djecu i odrasle ACI CUP OPTIMIST, te SUSAK ZA DVOJE postale su tradicionalne regate u mjestu koje iz godine u godinu privlače sve više sudionika i gledatelja.

Potrebno je napomenuti i održavanje PLIVAČKOG MARATONA koji se održava od 2017. godine, kao i SWIMMING AND RUNING 505. Na maratonu sudjeluju ponajbolji plivači daljinskog plivanja iz Hrvatske i inozemstva. Natjecati se mogu i svi rekreativci, zaljubljenici u plivanje.

ZLATNI PIŠMOJ Memorial cap. Igor Žiganto  natjecanje je u ribolovu iz usidrene brodice koje se održava u Ičićima već skoro 4 desetljeća.

== Galerija ==
{|
|[[File:A beach in Icici.jpg|thumb|upright=1|center|alt=Icici, photos, panorama|Ičići tijekom proljeća]]
|[[File:A beautiful view to the beach of Icici.jpg|thumb|upright=1.1|center|alt=Icici, photos, panorama|Plaža Ičići]] 
|[[File:Icici after the rain.jpg|thumb|upright=1|center|alt=Icici, photos, panorama|Ičići poslije kiše]]
|[[File:Ičići - kupači.jpg|thumb|upright=1|center|alt=Icici, photos, panorama|Pogled na naselje, obroke Učke i plažu punu kupača]]
|}

{|
|[[Image:Beach volleyball in Icici.jpeg|thumb|upright=0.95|alt=Icici, photos, panorama|Odbojka na pijesku]]
|[[Image:Icici s summer nights.jpeg|thumb|upright=0.95|alt=Icici, photos, panorama|Ribarska fešta ]]
|[[Image:A perfect view.jpeg|thumb|upright=0.95|alt=Icici, photos, panorama|Pogled na cijelu plažu ]]
[[File:ACI Marina in Icici.jpg|thumb|upright=1|left|alt=Icici, photos, panorama|ACI Marina u Ičićima]]
|}
&lt;gallery widths=&quot;220&quot; heights=&quot;220&quot;&gt;
Datoteka:Lučica u Ičićma.jpg|alt=|Lučica Ičići
Datoteka:Pogled na Aci Marinu.jpg|alt=|Pogled na ACI MARINU
Datoteka:Lučica Ičići.jpg|alt=|Lučica Ičići
Datoteka:Vila Bamba.jpg|alt=|Vila Bamba
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Naselja u Primorsko-goranskoj županiji]]</text>
      <sha1>1eh2jsqrt3wjuvxy0uptg2i2x4rzl4q</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433173</id>
      <parentid>6433162</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T10:20:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dean72</username>
        <id>77466</id>
      </contributor>
      <comment>početak uklanjanja neenciklopedijskog sadržaja</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7520" xml:space="preserve">{{Naselje u Hrvatskoj|ime=Ičići|z. širina=45.3147|z. dužina=14.2839|županija=Primorsko-goranska županija|općina=Opatija}}

'''Ičići''' su naselje smješteno na sjevernom [[Jadransko more|Jadranu]], u [[Kvarnerski zaljev|Kvarnerskom zaljevu]] oko 5 km od [[Opatija|Opatije]] odnosno 15 km od [[Rijeka|Rijeke]]. Broj stanovnika po posljednjem popisu stanovništva iz 2021. je 852. Nalazi se u podnožju planine [[Učka|Učke]] koja je visoka 1401 m i čiji je okoliš proglašen [[Park prirode|parkom prirode]].  

Iznad Ičića prolazi stara [[Jozefina|Josipova cesta]] „''Via Giuseppina''“ otvorena 1785. godine, koja prati trasu antičke ''Vie Secondarie'' i hodočasničkog srednjevjekovnog puta od Pazina do Trsata.

== Gospodarstvo ==
Razvoj medicine u 19. stoljeću popularizira putovanja i boravak u klimatskim lječilištima podignutim u najljepšim područjima Europe. Tako i mirni kutak hrvatske obale Jadranskog mora - Kvarnerski zaljev, postaje „tajno mjesto“ gdje svoje vile grade europski industrijalci, a uvjerivši se u posebnu djelotvornost blage klime, po prijedlogu liječnika, car Franjo Josip I. 1889 godine proglašava „Abbaziu“ - [[Opatija|Opatiju]] klimatskim lječilištem, „austrijskom Nicom“ i uz Karlove Vary, Biarritz ili Cannes slavno i mondeno lječilište.[[Datoteka:Panorama Ičići.jpg|lijevo|mini|403x403px|Panorama Ičići]]Izgradnjom priobalne ceste, (svojedobno i električnog tramvaja!) i šetališta [[Lungomare, Opatijska rivijera|Lungomare]] dužine 12 km, povezana su naselja, uvale, plaže i vile od Voloskog do [[Lovran|Lovrana]] i nastala je jedinstvena rivijera na kojoj svojom lučicom,marinom, plažom i vilama značajno mjesto zauzimaju Ičići. Lungomare, to lijepo uređeno obalno šetalište noću je diskretno osvijetljeno pa su stvoreni uvjeti za romantične šetnje. 

U Ičićima je očuvano dvadesetak starih vila s početka 20. stoljeća  koje su gradili slavni europski arhitekti u tada modernom secesijskom i historicističkom stilu a posebno se ističu vile Münz, Florida, Bamba i Mary... Neke i danas primaju goste a druge još čekaju obnovu.

Današnji Ičići se razvijaju oko slikovite stare lučice nadsvođene mostom koja je stoljećima služila za utovar malih brodova ogrijevnim drvetom s šumovitih obronaka planine Učke i poljoprivrednih proizvoda, voća i vina sa plodnih terasa srednjevjekovnih posjeda utvrđenog.

Stanovništvo se pretežito bavi turizmom i ugostiteljskim djelatnostima. Zbog svog povoljnog položaja Ičići su se tijekom godina razvili u pravo turističko mjesto s mnogobrojnim ponudama, pa se tako osim bogate ugostiteljske ponude nudi mogućnost bavljenja različitim športovima te odlazak na mnogobrojne izlete.

Iz Ičića se pruža prekrasan pogled na dva najveća hrvatska otoka [[Krk]] i [[Cres]] koji se mogu posjetiti i brodom. Ovo mjesto je posebno poznato po izvranredno opremljenoj ACI Marini. Zahvaljujući raznovrstnom smještaju (hoteli, apartmani, autokamp) i športsko rekreacijskom sadržaju (teniski tereni, športovi na vodi, jedrenje ...) ovdje je mjesto za razvoj posebno našao nautički turizam.

U blizini s nalazi autokamp Ičići koji se nalazi u blizini plaže nedaleko od teniskih terena.

Glavna turistička atrakcija Ičića je svakako plaža duga 270  metara. Nalazi se u samom središtu mjesta, a sastoji se od betonskog i pješčanog dijela na kojoj se ljeti skupi i nekoliko tisuća razdraganih kupača. Svake se godine ulaže u uređenje plaže zbog čega plaža dobiva [[Plava zastava|plavu zastavu]] iz godine u godinu, neprekidno od 2004. godine. Ulaz je besplatan i dostupan svima. Na plaži možete uživati u odbojci i rukometu na pijesku, aerobicu, speedmintonu, tenisu, paintballu i malom nogometu.[[File:A summer day in Icici.jpg|thumb|upright=1|left|alt=Icici, photos, panorama|Tipičan ljetni dan u Ičićima]]
[[Datoteka:Plaža Ičići.jpg|mini|390x390px|Plaža Ičići]]


Plaža je omeđena s jedne strane, s ACI Marinom, dok se s druge strane nalazi manja luka koja postoji od kada i mjesto Ičići i koja se razvijala usporedno s mjestom. Ta Lučica prihvaća manje barke i podsjeća da je Ičići primorsko mjesto. ACI Marina također, svake godine neprekidno od 1999. dobiva plavu zastavu. [[Marina Ičići]] raspolaže s 290 vezova s svim priključcima i može primiti jahte do 40 metara dužine. Ima dizalicu, suhi dok, sve servise i restoran a za točenje goriva koristite 2 km udaljenu gradsku luku Opatija.  

Ugostiteljska ponuda je bogata i nudi vam priliku kušati lokalne specijalitete morskih delicija i tradicijskih seoskih jela uz odlična lokalna vina.  Naravno, tu je i standardna europska kuhinja a la carte  i svagdje prisutna i omiljena pizza i fast -food. Uživati možete i u nekoliko beach barova i kafića na plaži.

Novi Hotel Ičići **** s 180 soba predvodi odličnu ponudu smještaja u Ičićima. Možete birati između hladovitih parcela u autokampu , nekoliko stotina soba i apartmana u privatnim kućama do brojnih vila i kuća za najam s privatnim vrtovima, parkingom i bazenima, uz more ili na okolnim padinama planine Učke, s veličanstvenim pogledom na Kvarnerski zaljev.

Mjesto Ičići povezano je s ostalim mjestima međugradskim i gradskim autobusima.

==Šport==
Održavaju se turniri odbojke na pijesku: Ičići Open (od 2014.) koji je dijelom prvenstva Hrvatske te Ičići MEVZA (od 2016.) međunarodni turnir u organizaciji CEV-a.&lt;ref&gt;https://varazdinski.rtl.hr/vijesti/sport/3176061/filip-silic-treci-put-uzastopno-postao-prvak-hrvatske-u-odbojci-na-pijesku/&lt;/ref&gt; Također se povremeno održavao teniski turnir [[Istarska rivijera]].

Jedriličarske regate za djecu i odrasle ACI CUP OPTIMIST, te SUSAK ZA DVOJE postale su tradicionalne regate u mjestu koje iz godine u godinu privlače sve više sudionika i gledatelja.

Potrebno je napomenuti i održavanje PLIVAČKOG MARATONA koji se održava od 2017. godine, kao i SWIMMING AND RUNING 505. Na maratonu sudjeluju ponajbolji plivači daljinskog plivanja iz Hrvatske i inozemstva. Natjecati se mogu i svi rekreativci, zaljubljenici u plivanje.

ZLATNI PIŠMOJ Memorial cap. Igor Žiganto  natjecanje je u ribolovu iz usidrene brodice koje se održava u Ičićima već skoro 4 desetljeća.

== Galerija ==
{|
|[[File:A beach in Icici.jpg|thumb|upright=1|center|alt=Icici, photos, panorama|Ičići tijekom proljeća]]
|[[File:A beautiful view to the beach of Icici.jpg|thumb|upright=1.1|center|alt=Icici, photos, panorama|Plaža Ičići]] 
|[[File:Icici after the rain.jpg|thumb|upright=1|center|alt=Icici, photos, panorama|Ičići poslije kiše]]
|[[File:Ičići - kupači.jpg|thumb|upright=1|center|alt=Icici, photos, panorama|Pogled na naselje, obroke Učke i plažu punu kupača]]
|}

{|
|[[Image:Beach volleyball in Icici.jpeg|thumb|upright=0.95|alt=Icici, photos, panorama|Odbojka na pijesku]]
|[[Image:Icici s summer nights.jpeg|thumb|upright=0.95|alt=Icici, photos, panorama|Ribarska fešta ]]
|[[Image:A perfect view.jpeg|thumb|upright=0.95|alt=Icici, photos, panorama|Pogled na cijelu plažu ]]
[[File:ACI Marina in Icici.jpg|thumb|upright=1|left|alt=Icici, photos, panorama|ACI Marina u Ičićima]]
|}
&lt;gallery widths=&quot;220&quot; heights=&quot;220&quot;&gt;
Datoteka:Lučica u Ičićma.jpg|alt=|Lučica Ičići
Datoteka:Pogled na Aci Marinu.jpg|alt=|Pogled na ACI MARINU
Datoteka:Lučica Ičići.jpg|alt=|Lučica Ičići
Datoteka:Vila Bamba.jpg|alt=|Vila Bamba
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Naselja u Primorsko-goranskoj županiji]]</text>
      <sha1>3w5bu1loyb70pm7e5ik690e6cjkmrt6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433175</id>
      <parentid>6433173</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T10:21:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dean72</username>
        <id>77466</id>
      </contributor>
      <comment>predložak</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7529" xml:space="preserve">{{stil}}
{{Naselje u Hrvatskoj|ime=Ičići|z. širina=45.3147|z. dužina=14.2839|županija=Primorsko-goranska županija|općina=Opatija}}

'''Ičići''' su naselje smješteno na sjevernom [[Jadransko more|Jadranu]], u [[Kvarnerski zaljev|Kvarnerskom zaljevu]] oko 5 km od [[Opatija|Opatije]] odnosno 15 km od [[Rijeka|Rijeke]]. Broj stanovnika po posljednjem popisu stanovništva iz 2021. je 852. Nalazi se u podnožju planine [[Učka|Učke]] koja je visoka 1401 m i čiji je okoliš proglašen [[Park prirode|parkom prirode]].  

Iznad Ičića prolazi stara [[Jozefina|Josipova cesta]] „''Via Giuseppina''“ otvorena 1785. godine, koja prati trasu antičke ''Vie Secondarie'' i hodočasničkog srednjevjekovnog puta od Pazina do Trsata.

== Gospodarstvo ==
Razvoj medicine u 19. stoljeću popularizira putovanja i boravak u klimatskim lječilištima podignutim u najljepšim područjima Europe. Tako i mirni kutak hrvatske obale Jadranskog mora - Kvarnerski zaljev, postaje „tajno mjesto“ gdje svoje vile grade europski industrijalci, a uvjerivši se u posebnu djelotvornost blage klime, po prijedlogu liječnika, car Franjo Josip I. 1889 godine proglašava „Abbaziu“ - [[Opatija|Opatiju]] klimatskim lječilištem, „austrijskom Nicom“ i uz Karlove Vary, Biarritz ili Cannes slavno i mondeno lječilište.[[Datoteka:Panorama Ičići.jpg|lijevo|mini|403x403px|Panorama Ičići]]Izgradnjom priobalne ceste, (svojedobno i električnog tramvaja!) i šetališta [[Lungomare, Opatijska rivijera|Lungomare]] dužine 12 km, povezana su naselja, uvale, plaže i vile od Voloskog do [[Lovran|Lovrana]] i nastala je jedinstvena rivijera na kojoj svojom lučicom,marinom, plažom i vilama značajno mjesto zauzimaju Ičići. Lungomare, to lijepo uređeno obalno šetalište noću je diskretno osvijetljeno pa su stvoreni uvjeti za romantične šetnje. 

U Ičićima je očuvano dvadesetak starih vila s početka 20. stoljeća  koje su gradili slavni europski arhitekti u tada modernom secesijskom i historicističkom stilu a posebno se ističu vile Münz, Florida, Bamba i Mary... Neke i danas primaju goste a druge još čekaju obnovu.

Današnji Ičići se razvijaju oko slikovite stare lučice nadsvođene mostom koja je stoljećima služila za utovar malih brodova ogrijevnim drvetom s šumovitih obronaka planine Učke i poljoprivrednih proizvoda, voća i vina sa plodnih terasa srednjevjekovnih posjeda utvrđenog.

Stanovništvo se pretežito bavi turizmom i ugostiteljskim djelatnostima. Zbog svog povoljnog položaja Ičići su se tijekom godina razvili u pravo turističko mjesto s mnogobrojnim ponudama, pa se tako osim bogate ugostiteljske ponude nudi mogućnost bavljenja različitim športovima te odlazak na mnogobrojne izlete.

Iz Ičića se pruža prekrasan pogled na dva najveća hrvatska otoka [[Krk]] i [[Cres]] koji se mogu posjetiti i brodom. Ovo mjesto je posebno poznato po izvranredno opremljenoj ACI Marini. Zahvaljujući raznovrstnom smještaju (hoteli, apartmani, autokamp) i športsko rekreacijskom sadržaju (teniski tereni, športovi na vodi, jedrenje ...) ovdje je mjesto za razvoj posebno našao nautički turizam.

U blizini s nalazi autokamp Ičići koji se nalazi u blizini plaže nedaleko od teniskih terena.

Glavna turistička atrakcija Ičića je svakako plaža duga 270  metara. Nalazi se u samom središtu mjesta, a sastoji se od betonskog i pješčanog dijela na kojoj se ljeti skupi i nekoliko tisuća razdraganih kupača. Svake se godine ulaže u uređenje plaže zbog čega plaža dobiva [[Plava zastava|plavu zastavu]] iz godine u godinu, neprekidno od 2004. godine. Ulaz je besplatan i dostupan svima. Na plaži možete uživati u odbojci i rukometu na pijesku, aerobicu, speedmintonu, tenisu, paintballu i malom nogometu.[[File:A summer day in Icici.jpg|thumb|upright=1|left|alt=Icici, photos, panorama|Tipičan ljetni dan u Ičićima]]
[[Datoteka:Plaža Ičići.jpg|mini|390x390px|Plaža Ičići]]


Plaža je omeđena s jedne strane, s ACI Marinom, dok se s druge strane nalazi manja luka koja postoji od kada i mjesto Ičići i koja se razvijala usporedno s mjestom. Ta Lučica prihvaća manje barke i podsjeća da je Ičići primorsko mjesto. ACI Marina također, svake godine neprekidno od 1999. dobiva plavu zastavu. [[Marina Ičići]] raspolaže s 290 vezova s svim priključcima i može primiti jahte do 40 metara dužine. Ima dizalicu, suhi dok, sve servise i restoran a za točenje goriva koristite 2 km udaljenu gradsku luku Opatija.  

Ugostiteljska ponuda je bogata i nudi vam priliku kušati lokalne specijalitete morskih delicija i tradicijskih seoskih jela uz odlična lokalna vina.  Naravno, tu je i standardna europska kuhinja a la carte  i svagdje prisutna i omiljena pizza i fast -food. Uživati možete i u nekoliko beach barova i kafića na plaži.

Novi Hotel Ičići **** s 180 soba predvodi odličnu ponudu smještaja u Ičićima. Možete birati između hladovitih parcela u autokampu , nekoliko stotina soba i apartmana u privatnim kućama do brojnih vila i kuća za najam s privatnim vrtovima, parkingom i bazenima, uz more ili na okolnim padinama planine Učke, s veličanstvenim pogledom na Kvarnerski zaljev.

Mjesto Ičići povezano je s ostalim mjestima međugradskim i gradskim autobusima.

==Šport==
Održavaju se turniri odbojke na pijesku: Ičići Open (od 2014.) koji je dijelom prvenstva Hrvatske te Ičići MEVZA (od 2016.) međunarodni turnir u organizaciji CEV-a.&lt;ref&gt;https://varazdinski.rtl.hr/vijesti/sport/3176061/filip-silic-treci-put-uzastopno-postao-prvak-hrvatske-u-odbojci-na-pijesku/&lt;/ref&gt; Također se povremeno održavao teniski turnir [[Istarska rivijera]].

Jedriličarske regate za djecu i odrasle ACI CUP OPTIMIST, te SUSAK ZA DVOJE postale su tradicionalne regate u mjestu koje iz godine u godinu privlače sve više sudionika i gledatelja.

Potrebno je napomenuti i održavanje PLIVAČKOG MARATONA koji se održava od 2017. godine, kao i SWIMMING AND RUNING 505. Na maratonu sudjeluju ponajbolji plivači daljinskog plivanja iz Hrvatske i inozemstva. Natjecati se mogu i svi rekreativci, zaljubljenici u plivanje.

ZLATNI PIŠMOJ Memorial cap. Igor Žiganto  natjecanje je u ribolovu iz usidrene brodice koje se održava u Ičićima već skoro 4 desetljeća.

== Galerija ==
{|
|[[File:A beach in Icici.jpg|thumb|upright=1|center|alt=Icici, photos, panorama|Ičići tijekom proljeća]]
|[[File:A beautiful view to the beach of Icici.jpg|thumb|upright=1.1|center|alt=Icici, photos, panorama|Plaža Ičići]] 
|[[File:Icici after the rain.jpg|thumb|upright=1|center|alt=Icici, photos, panorama|Ičići poslije kiše]]
|[[File:Ičići - kupači.jpg|thumb|upright=1|center|alt=Icici, photos, panorama|Pogled na naselje, obroke Učke i plažu punu kupača]]
|}

{|
|[[Image:Beach volleyball in Icici.jpeg|thumb|upright=0.95|alt=Icici, photos, panorama|Odbojka na pijesku]]
|[[Image:Icici s summer nights.jpeg|thumb|upright=0.95|alt=Icici, photos, panorama|Ribarska fešta ]]
|[[Image:A perfect view.jpeg|thumb|upright=0.95|alt=Icici, photos, panorama|Pogled na cijelu plažu ]]
[[File:ACI Marina in Icici.jpg|thumb|upright=1|left|alt=Icici, photos, panorama|ACI Marina u Ičićima]]
|}
&lt;gallery widths=&quot;220&quot; heights=&quot;220&quot;&gt;
Datoteka:Lučica u Ičićma.jpg|alt=|Lučica Ičići
Datoteka:Pogled na Aci Marinu.jpg|alt=|Pogled na ACI MARINU
Datoteka:Lučica Ičići.jpg|alt=|Lučica Ičići
Datoteka:Vila Bamba.jpg|alt=|Vila Bamba
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Naselja u Primorsko-goranskoj županiji]]</text>
      <sha1>asqjzos89nxajxvm329knwj8g6intgf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dinastija Capet</title>
    <ns>0</ns>
    <id>315175</id>
    <revision>
      <id>6432946</id>
      <parentid>6374495</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T16:42:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Darrad2009</username>
        <id>157007</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12045" xml:space="preserve">{{Infookvir dinastija
|ime             =Capet
|grb             =Arms of the Kingdom of France (Ancien).svg
|veličina_slike  =180px
|opis_slike      =Grb dinastije Capet
|država          =[[Francuska]]&lt;br&gt;
|podrijetlo      =[[Francuzi]]
|kuća            =
|linije          =[[Dinastija Valois|Valois]]&lt;br&gt;[[Burbonci|Bourbon]]&lt;br&gt;[[Bourbon-Orléans]]&lt;br&gt;[[Bourbon-Anjou]]&lt;br&gt;*[[Bourbon-Parma]]&lt;br&gt;*[[Bourbon-Dvije Sicilije]]
|naslovi         =Kralj Francuske
|osnutak         =[[987.]]
|osnivač         =[[Hugo Capet, kralj Francuske|Hugo Capet]]
|svrgnuće        =[[1848.]]
|zadnji vladar   =[[Luj Filip, kralj Francuza|Luj Filip]]
|rodonačelnik    =
|napomena        =
}}
Dinastija '''Capet''', udomaćeno '''Kapetovići''' ([[francuski jezik|fr.]] ''Les Capétiens''), [[Francuzi|francuska]] [[kralj]]evska [[dinastija]], jedna od najstarijih i najrazgranatijih [[Europa|europskih]] vladarskih obitelji. U izravnoj muškoj liniji vladali su od 987. do 1328. godine, a u različitim pobočnim muškim linijama, s prekidima, od 1328. do 1848. godine.

Od potomaka dinastije Capet, danas su na vlasti [[Španjolska|španjolski]] kralj [[Juan Carlos I.]] i [[Luksemburg|luksemburški]] Veliki vojvoda [[Henri, Veliki Vojvoda od Luksemburga|Henri]], obojica preko [[Burbonci|burbonskog]] ogranka dinastije.

== Etimologija ==

Nadimak ''Capet'', koji se, prema nekim istraživačima, objašnjava rječju ''cappa'' (mantija), možda aludira na [[opat]]ijsku funkciju koju su obnašali Hugo i njegov otac. Prvi spomen pojma capet pojavljuje se oko [[1030.]] godine i nalazi se u ''Kronici'' Ademara od Chabannesa. Taj izraz je označavao pripadnike kraljevske obitelji od ranih godina [[13. stoljeće|13. stoljeća]].&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;Povijest, Rani i razvijeni srednji vijek, sv. VI, str. 461.&lt;/ref&gt;

== Povijest ==

=== Podrijetlo ===

Obiteljski posjedi predaka dinastije Capet nalazili su se u [[Franci|franačkoj]] [[Neustrija|Neustriji]], području između rijeka [[Siena|Siene]] i [[Loire]].&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, sv. X, str. 148.&lt;/ref&gt; Prvi poznati član obitelji bio je [[Robert Hrabri]] (sredina [[9. stoljeće|9. st.]]), moćan [[vazal]] i ''missus dominicus'' kralja [[Karlo Ćelavi, kralj Francuske|Karla Ćelavog]].&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt; Po njegovom imenu, rana dinastija poznata je pod imenom ''Robertijanci''.

Tijekom borbi za vlast u [[Franačka|Franačkom Carstvu]], nakon smrti [[Karlo II., francuski kralj|Karla Debelog]] [[888.]] godine, [[plemstvo|velikaši]] su, jer je u tom trenutku jedini živi potomak dinastije [[Karolinzi|Karolinga]] bio tek dijete, na saboru u Compiègneu okrunili za [[kralj]]a [[Odo, kralj Francuske|Eudesa]], [[grof]]a od [[Pariz]]a, sin Roberta Hrabrog. Njegova se vlast prostirala samo na područje Siene i Loire. [[Akvitanija]] je bila praktički samostalno [[vojvodstvo]], sjevernom Burgundijom kao posebnim kraljevstvom vladao je [[Rudolf I.]] iz dinastije Welfa, južnim burgundijskim kraljevstvom vladao je [[Luj od Provanse]], praunuk cara [[Lotar I.|Lotara I.]], dok je zapadno od Saone stajalo zasebno [[Burgundsko Vojvodstvo]]. [[Španjolska marka]], [[Septimanija]], [[Bretanja]], [[Flandrija]] i Vermandois su također bile izuzete od vlasti franačkog kralja.&lt;ref&gt;Brandt, Miroslav, str. 368.&lt;/ref&gt;

Godine [[898.]] umro je kralj Eudes, a velikaši su za novoga kralja priznali [[Karlo III., kralj Francuske|Karla III. Bezazlenog]] iz dinastije Karolinga. Protiv njega je ustao Eudesov brat, suparnički francuski kralj [[Robert I., kralj Francuske|Robert I.]] (922. – 923.), koji je poginuo u bitci kod Soissonsa. Kada je [[923.]] godine zbačen s prijestolja kralj Karlo III. († 929.), a njegov sin [[Luj IV., kralj Francuske|Luj IV. Prekomorski]] izbjegao u [[Engleska|Englesku]], kraljevsku vlast prigrabio je [[Raoul]], čija je vlast nakon šest godina borbe s brojnim velikašima, najzad priznat na području čitave države, osim sjedinjenog Burgundskog kraljevstva ([[Kraljevstvo Arelat]]).

Najistaknutija osoba toga vremena bio je Raoulov šurjak, [[Hugo Veliki]], sin Roberta I. i nećak nekadašnjega kralja Eudesa. U želji za jačanjem svog utjecaja u državi, Hugo je pozvao Luja IV. iz Engleske i dao ga okruniti za kralja. Međutim, kralj se odmetnuo od svog pokrovitelja, ali je nakon sukoba ipak morao dati Hugu znatne koncesije.&lt;ref name=&quot;Brandt, Miroslav, str. 369&quot;&gt;Brandt, Miroslav, str. 369.&lt;/ref&gt; Godine [[954.]] kralj je umro, a velikaška grupacija Huga Velikoga, suočena s prodorom [[Mađari|Mađara]], prihvatila je kraljevog sina [[Lotar III.|Lotara III.]] (vladao 954. – 986.) za novog kralja. Kako je kralj bio maloljetan, njegovim skrbnikom i zaštitnikom postao je njegov ujak, [[köln]]ski [[nadbiskup]] Bruno, brat [[Nijemci|njemačkog]] kralja [[Oton I. Veliki|Otona I.]], koji je činio sve kako bi oslabio vlast francuskog kralja.

Godine [[986.]] umro je Lotar III., a već sljedeće godine i njegov sin i nasljednik [[Luj V., kralj Francuske|Luj V. Lijeni]]. Jedini od živućih Karolinga koji su mogli naslijediti prijestolje bio je Lujov stric Karlo, [[Lotaringija|lotarinški vojvoda]], no on je bio neprihvatljiv za francuske velikaše, jer je bio vazal njemačkog cara.&lt;ref name=&quot;Brandt, Miroslav, str. 369&quot;/&gt;

=== Dolazak dinastije Capet na francusko prijestolje ===

Poslije smrti kralja Luja V. Lijenog, francuski su velikaši pristali uz [[Hugo Capet, kralj Francuske|Huga Capeta]], sina Huga Velikoga i pranećaka kralja Eudesa, i on je [[1. lipnja]] [[987.]] godine na saboru u [[Noyon]]u proglašen kraljem. Tim događajem na francusko prijestolje došla je dinastija Capet čijim se osnivačem smatra Hugo Capet.

U trenutku dolaska na prijestolje, Hugo Capet († 996.) vladao je, osim nad kraljevskim [[feud]]om koji je obuhvaćao samo područje oko Pariza, još samo nad petnaestak većih feudalnih domena. Njegova vlast bila je zapravo tek simbolična, jer su veliki dijelovi Francuske bili izvan dosega kraljevske vlasti.&lt;ref&gt;Brandt, Miroslav, str. 395.&lt;/ref&gt;

U periodu prvih Kapetovića, kraljevi su uvelike bili ovisni o blagonaklonosti najutjecajnijih svjetovnih i duhovnih velikaša, a sa sigurnošću su se mogli osloniti samo na svoju obiteljsku i kraljevsku domenu, koja se prostirala na malom podruzčju od Pariza do [[Orléans]]a i sjeveroistočno od Pariza.

Hugov sin i nasljednik, [[Robert II., kralj Francuske|Robert II. Pobožni]] (996. – 1031.) nastavio je jačati utjecaj nad kraljevskom domenom, a uspio je [[1002.]] godine svojim teritorijima pripojiti burgundsko vojvodstvo. Ipak, i sljedeći vladari bili su podređeni samovolji brojnih velikaša, što je slabilo kraljevsku vlast.

=== Uspon i jačanje kraljevske vlasti ===

Svi vladari do [[Filip I., kralj Francuske|Filipa I.]] (1060. – 1108.) vode prilično neambicioznu politiku i nastoje se održati na vlasti. Uspon kraljevske kuće Capet počeo je za vladavine [[Luj VI., kralj Francuske|Luja VI. Debelog]] (1108. – 1137.), koji je ratovao protiv njemačkog cara [[Henrik V., car Svetog Rimskog Carstva|Henrika V.]] i engleskog kralja Henrika Plantageneta. Njegov nasljednik, [[Luj VII., kralj Francuske|Luj VII. Mlađi]] (1137. – 1180.) vodio je neuspjeli [[križarski ratovi|križarski rat]], a nakon rastave od [[Eleonora Akvitanska|Eleonore Akvitanske]], morao je engleskom kralju Henriku II. prepustiti Akvitaniju i druga područja u južnoj Francuskoj. Međutim, već je [[Filip II., kralj Francuske|Filip II. August]] (1180. – 1223.) uspio preoteti velik dio tih posjeda, a nakon bitke kraj Bouvinesa (1214.) uspio je uvelike povećati svoje posjede.

Rat protiv Engleske završio je [[Luj IX., kralj Francuske|Luj IX. Sveti]] (1226. – 1270.) mirom u Parizu 1259. godine, koji je proširio i ojačao kraljevsku vlast u južnoj Francuskoj. [[Filip IV., kralj Francuske|Filip IV. Lijepi]] (1285. – 1314.) uspio je centralizirati državnu upravu, obuzdati feudalce i tako ojačati kraljevsku vlast.

Godine [[1328.]] umro je [[Karlo IV., kralj Francuske|Karlo IV.]] (1322. – 1328.), posljednji vladar iz izravne muške loze dinastije Capet, što je otvorilo pitanje nasljedstva prijestolja. Francusko plemstvo izabralo je za novog kralja [[Filip VI., kralj Francuske|Filipa VI. Valoisa]] (1328. – 1350.), potomka dinastije Capet po pobočnoj muškoj lozi.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;/&gt; Međutim, engleski kralj [[Eduard III.]] (1327. – 1377.), sin Izabele, supruge [[Edvard II.|Eduarda II.]] i kćerke francuskog kralja Filipa IV. Lijepog, polagao je, po majci, pravo na francusko prijestolje. Taj sukob doveo je do izbijanja [[Stogodišnji rat|Stogodišnjeg rata]], koji je s prekidima trajao od [[1337.]] do [[1453.]] godine. U pozadini sukoba bili su bogati posjedi u Flandriji kojih se engleska kruna nastojala domoći.

=== Uspon dinastije Bourbon ===

U prvim desetljećima [[16. stoljeće|16. stoljeća]] dovršeno je ujedinjenje Francuske. Pod utjecajem [[reformacija|reformacije]], u Francuskoj je planuo vjerski rat između [[hugenoti|hugenota]] i [[katoličanstvo|katolika]], koji je trajao od 1562. do 1598. godine. Rat je odnio mnogo života, a najveće krvoproliće dogodilo se tijekom [[Bartolomejska noć|Bartolomejske noći]] između 23. i 24. kolovoza [[1572.]] godine, kada je u Parizu ubijeno oko 25.000 hugenota. Kao posljedica tih sukoba, izumrla je [[1598.]] [[dinastija Valois]], a na francusko prijestolje ustoličen je drugi pobočni ogranak dinastije Capet, [[Burbonci|dinastija Bourbon]].&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;/&gt;

Prvi francuski vladar iz dinastije Bourbon, [[Henrik IV., kralj Francuske|Henrik IV.]] (1598. – 1610.) izdao je ''[[Nantski edikt]]'' kojim je dao vjerske sobode svim francuskim građanima. Za vladavine njegova sina [[Luj XIII., kralj Francuske|Luja XIII.]] (1610. – 1648.) započeo je francuski dvorski [[apsolutizam]], koji je došao do vrhunca za vladavine [[Luj XIV., kralj Francuske|Luja XIV.]] (1643. – 1715.).

Jedna od posljedica [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] iz [[1789.]] godine, bila je [[abdikacija]] kralja [[Luj XVI., kralj Francuske|Luja XVI.]], njegovo smaknuće i proglašenje [[republika|republike]]. Poslije pada [[Napoleon Bonaparte|Napoleona]], [[1814.]] Burbonci su zakratko vraćeni na vlast, a nakon drugog Napoleonovog poraza, dinastija Bourbon je restaurirana odlukama [[Bečki kongres|Bečkog kongresa]] iz [[1815.]] godine. Nakon svrgavanja [[Karlo X., kralj Francuske|Karla X.]] (1824. – 1830.), naslijedio ga je [[Luj Filip, kralj Francuza|Luj Filip]], predstavnik [[Bourbon-Orléans|dinastije Orléans]], mlađe grane dinastije Bourbon. Novi kralj je lišen prijestolja za [[revolucija|revolucije]] [[1848.]] godine, kada je utemeljena [[Francuska Druga Republika|Druga republika]], a uskoro i [[Drugo Francusko Carstvo|Drugo Carstvo]] pod vodstvom cara [[Napoleon III.|Napoleona III.]]

Poslije poraza i abdikacije Napoleona III. [[1870.]] godine, [[monarhija]] više nije obnovljena, već je naposljetku [[1875.]] proglašena [[Francuska Treća Republika|Treća republika]].

== Bilješke ==
{{izvori}}

== Literatura ==

* ''Brandt, Miroslav, Srednjovjekovno doba povijesnog razvitka, Školska knjiga, Zagreb, 1995.'' {{ISBN|953-0-30709-8}}
* ''[[Opća i nacionalna enciklopedija|Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka]], sv. X, Pro Lexis, Zagreb, 2006.'' {{ISBN|953-7224-10-4}}
* ''Povijest, Rani i razvijeni srednji vijek, sv. VI, Zagreb, 2007.'' {{ISBN|978-953-300-040-4}}

== Galerija ==

&lt;center&gt;&lt;gallery&gt;
Slika:Armoiries France et Navarre.png|Grb Francuske i Navarre
Slika:Armoiries France Ancien.png|Stari grb dinastije Capet
Slika:France moderne.svg|Novi grb dinastije Capet
&lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|House of Capet}}

* [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/93784/Capetian-dynasty Capetian dynasty - Encyclopaedia Britannica] {{eng oznaka}}

{{Dinastija Capet}}
{{Dinastija Valois}}
{{Dinastija Bourbon}}

{{GLAVNIRASPORED:Capet, dinastija}}
[[Kategorija:Vladarske dinastije]]
[[Kategorija:Francuske dinastije]]</text>
      <sha1>ex7th5q4hdqpkptnd3g45zyjd95mwze</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Iwami Ginzan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>315603</id>
    <revision>
      <id>6432856</id>
      <parentid>6376242</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T12:48:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Naokijp</username>
        <id>277492</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3729" xml:space="preserve">{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta =Rudnici srebra Iwami Ginzan i njihov kulturni krajolik
|slika = Shimizudani Refinery Ruins at Iwami Ginzan Silver Mine 001.jpg
|godina = [[2007.]] &lt;small&gt;(31. zasjedanje)&lt;/small&gt;
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = ii, iii, v
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1246
|država = {{ZD+X/J|JAP}} 
&lt;br&gt;
{{Lokacijska karta|Japan|width=200|float=center
|caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10
|label=Iwami Ginzan|position=bottom
|lat_deg=35|lat_min=06|lat_sec=26|lat_dir=N
|lon_deg=132|lon_min=26|lon_sec=15|lon_dir=E
}}&lt;small&gt;Lokacija Iwami Ginzana u Japanu&lt;/small&gt;
}}
'''Iwami Ginzan''' ([[japanski]]: 石見銀山, što znači &quot;Srebrna planina Iwamija&quot;) je staro [[rudnik|rudarsko područje]] [[srebro|srebra]] na području grada [[Ōda]]ja, prefektura [[Shimane]], pokrajina [[Iwani]].&lt;ref&gt;Benjamin Smith Lyman, ''[http://books.google.com/books?id=RIARAAAAIAAJ&amp;pg=PA87&amp;dq=Iwami+Ginzan+silver+mine&amp;client=firefox-a Geological survey of Japan]'', 1879., izdanje 2009., str. 87.&lt;/ref&gt; Čini ga skupina [[planina]] na zapadu otoka [[Honshu]], koje se uzdižu do oko 600 m, a ispresijecane su dubokim klancima rijeka među kojima se nalaze brojni [[arheologija|arheološki]] pronalasci starih [[rudnik]]a, [[talionica]] i [[kovač]]kih naselja od 16. do 20. stoljeća. Rudarsko područje je danas prekriveno gustom [[šuma|šumom]], a u njemu se nalaze [[utvrda|utvrde]], i svetišta. Ono je starim putovima (Kaidô) povezano s obalnim gradovima (Tomogaura, Okidomari i Yunotsu) iz kojih se njihovo srebro izvozilo u [[Koreja|Koreju]] i [[Kina|Kinu]]. Rudnici Iwamija su značajno pridonijeli gospodarskom jačanju Japana i jugoistočne Azije u 16. i 17. stoljeću, zbog čega se razvila masovna proizvodnja srebra i zlata u Japanu. 
[[Datoteka:Iwami Ginzan Silver Mine, Ryugenji Mabu Mine Shaft 001.JPG|mini|lijevo|&lt;center&gt;Ulaz u rudnik ''Ryugen-ji kanpo'']]
Zbog toga su rudnici srebra Iwami Ginzan i njihov kulturni krajolik 2007. god. upisani na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji]].&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20130521092405/http://www.yomiuri.co.jp/dy/features/culture/20070629TDY01004.htm Rudnici srebra Iwami Ginzan upisan na UNESCO-ov popis, Yomiuri Online] (jap.) Preuzeto 20. rujna 2011.&lt;/ref&gt;

==Povijest==

Rudnike je nadalje dao razviti japanski trgovac Kamiya Jutei od 1526. godine. Vrhunac proizvodnje su doživjeli početkom 17. stoljeća kada je svake godine vađeno oko 38 tona srebra, što je bila trećina svjetske proizvodnje.

Srebro iz ovih rudnika se uvelike koristilo za kovanje novca, te su se zbog njih često sukobili japanski vojskovođe, sve dok ih nije osvojio [[šogunat]] [[Tokugawa]], nakon [[Bitka kod Sekigahare|Bitke kod Sekigahare]] 1600. godine. Nakon toga su rudnici osigurani ogradama i zasadama borova, a u samom središtu ovog područja je izgrađena utvrda Yamabuki.

Kako su zalihe srebrne rude iscrpljene u 19. stoljeću, rudnici su napušteni i zarasli u raskošan šumski krajolik. 

==Izvori==

{{izvori}}

==Vanjske poveznice==

*[http://ginzan.city.ohda.lg.jp/wh/en/index.html Rudnici Iwani Ginzan na službenim stranicama prefekture Shimane] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110903114938/http://ginzan.city.ohda.lg.jp/wh/en/index.html |date=3. rujna 2011. }} {{eng oznaka}}

{{WProjekti
|commonscat=Iwami Ginzan Silver Mine
|commonscathr=Rudnik srebra Iwami Ginzan
}}

{{Svjetska baština u Japanu}}

{{coord|35|06|26|N|132|26|15|E|region:JP_type:landmark|display=title}}

{{GLAVNIRASPORED:Itsukushima, svetište}}
[[Kategorija:Svjetska baština u Japanu]]
[[Kategorija:Građevine u Japanu]]
[[Kategorija:Honshu]]
[[Kategorija:Rudnici srebra]]</text>
      <sha1>gxy6cfcjjsh9w3hbxnurga0sk30yrai</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Google Play</title>
    <ns>0</ns>
    <id>316827</id>
    <revision>
      <id>6432957</id>
      <parentid>6292132</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T17:13:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Capa23</username>
        <id>224724</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15363" xml:space="preserve">{{Infookvir program
| naziv              = Google Play
| logo               = [[Datoteka:Google Play 2022 logo.svg|250px]]
| snimak             = [[Datoteka:Google Play webstranica.PNG|300px]]
| opis_slike         = Snimak mrežne stranice Google Playa
| izdavač            = [[Google (tvrtka)|Google]]
| zadnja_inačica     =
| datum_izdavanja    = 22. listopada [[2008.]] (kao [[Android (operacijski sustav)|Android]] Market)
| izdanje_najave     =
| datum_najave       = kolovoz 2008.
| operacijski sustav = [[Android (operacijski sustav)|Android]]
| platforma          = [[Android (operacijski sustav)|Android]] uređaji, [[PC]]
| žanr               = online trgovina aplikacija
| licencija          =
| web stranica       = https://play.google.com
}}

'''Google Play''' (ranije '''[[Android (operacijski sustav)|Android]] Market''') [[Google (tvrtka)|Googleova]] je mrežna trgovina aplikacija, glazbe, filmova i ostalih digitalnih sadržaja. Predstavljen je u kolovozu 2008. godine, a njegovo korištenje počinje od listopada 2008. godine. Pojava prvih komercijalnih aplikacija započinje od strane britanskih i američkih programera od veljače 2009.

''Google Play'' nastao je 6. ožujka 2012. spajanjem Android Marketa, Google glazbe i Google trgovine eKnjigama.&lt;ref&gt;[http://www.androidauthority.com/google-play-android-market-google-play-store-google-play-music-google-play-movies-60425/ Android Market becomes Google Play Store - Android Authority]&lt;/ref&gt;

==Broj aplikacija==
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Godina
! Mjesec
! Broj dostupnih aplikacija
|- 
| rowspan=&quot;2&quot; | 2009.
| Ožujak
| 2 300&lt;ref&gt;[http://www.pcmag.com/article2/0,2817,2374806,00.asp Report: Android Market Tops 200K Apps]&lt;/ref&gt;
|- 
| Prosinac
| 16 000&lt;ref&gt;[http://techcrunch.com/2009/12/16/google-android-market/ Google: Actually, We Count Only 16,000 Apps In Android Market - TechCrunch]&lt;/ref&gt;
|- 
| rowspan=&quot;4&quot; | 2010.
| Ožujak
| 30 000&lt;ref&gt;[http://www.androidcentral.com/android-market-has-30000-apps Android Market has 30,000 apps, sort of - Android Central]&lt;/ref&gt;
|-
| Travanj
| 38 000&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.androidcentral.com/android-market-now-has-38000-apps |title=Android Market now has 38,000 'apps' - Android Central |archive-url=https://web.archive.org/web/20150424112836/http://www.androidcentral.com/android-market-now-has-38000-apps |archive-date=24. travnja 2015. |access-date=11. svibnja 2015.}}&lt;/ref&gt;
|-
| Kolovoz
| 80 000&lt;ref&gt;[http://www.androidcentral.com/googles-andy-rubin-says-over-80k-apps-now-android-market Android Market has more than 80,000 apps, Android's Rubin says - Android Central]&lt;/ref&gt;
|-
| Listopad
| 100 000&lt;ref&gt;[http://www.androidcentral.com/android-market-surpasses-100000-apps Android Market passes 100,000 'apps' - Android Central]&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;4&quot; | 2011.
| Svibanj
| 200 000&lt;ref&gt;[http://googleblog.blogspot.com/2011/05/android-momentum-mobile-and-more-at.html Android: momentum, mobile and more at Google I/O - Official Googe Blog]&lt;/ref&gt;
|-
| Srpanj
| 250 000&lt;ref&gt;[http://www.geeky-gadgets.com/android-market-hits-250000-apps-15-07-2011/ Android Market hits 250 000 apps - Geeky Gadgets]&lt;/ref&gt;
|-
| Listopad
| 319 000&lt;ref&gt;[http://www.t3.com/news/android-market-reaches-500000-app-mark Android Market reaches 500,000 app mark - T3.com]&lt;/ref&gt;
|-
| Prosinac
| 380 297
|-
| rowspan=&quot;5&quot; | 2012.
| Siječanj
| 400 000&lt;ref&gt;[http://agbeat.com/gadgets/smartphones-gadgets/android-market-nears-half-million-apps-mark/ Android Market nears half million apps mark - agbeat.com]&lt;/ref&gt;
|-
| Svibanj
| 500 000&lt;ref&gt;[http://techcrunch.com/2012/05/07/google-play-about-to-pass-15-billion-downloads-pssht-it-did-that-weeks-ago/ Google Play About To Pass 15 Billion App Downloads? Pssht! It Did That Weeks Ago - TechCrunch]&lt;/ref&gt;
|-
| Lipanj
| 600 000&lt;ref&gt;[http://www.engadget.com/2012/06/27/google-play-hits-600000-apps/ Google Play hits 600 000 Apps - engadget]&lt;/ref&gt;
|-
| Rujan
| 675 000&lt;ref&gt;[http://www.engadget.com/2012/09/26/google-play-hits-25-billion-app-downloads/ Google Play hits 25 billion app downloads, holds celebratory yard sale with $0.25 games - engadget]&lt;/ref&gt;
|-
| Listopad
| 700 000&lt;ref&gt;[http://www.trustedreviews.com/news/google-play-store-hits-700-000-app-milestone-to-match-apple Google Play Store hits 700 000 app milestone to match Apple - Trusted Reviews]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.businessweek.com/news/2012-10-29/google-says-700-000-applications-available-for-android-devices Google says 700 000 applications available for Android devices - BusinessWeek.com]&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;3&quot; | 2013.
| Veljača
| 800 000&lt;ref&gt;[http://venturebeat.com/2013/01/04/google-play-will-hit-a-million-apps-in-2013-probably-sooner-than-the-ios-app-store/ Google Play will hit a million apps in June (probably sooner than the iOS App Store - VentureBeat]&lt;/ref&gt;
|-
| Travanj 
| 850 000
|-
| Srpanj
| 1 000 000&lt;ref&gt;[http://mashable.com/2013/07/24/google-play-1-million/ Google Play hits 1 Million Apps - Mashable]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://readwrite.com/2013/07/24/google-play-hits-one-million-android-apps Google Play hits One Million Android Apps - readwrite.com]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.bug.hr/vijesti/google-play-prestigao-app-store/125345.aspx |title=Google Play prestigao App Store - Bug.hr |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305075955/http://www.bug.hr/vijesti/google-play-prestigao-app-store/125345.aspx |archive-date=5. ožujka 2016. |access-date=11. svibnja 2015.}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;3&quot; | 2014.
| Lipanj
| 1 200 000
|-
| Srpanj
| 1 300 000
|-
| Prosinac
| 1 430 000&lt;ref&gt;[http://blog.appfigures.com/app-stores-growth-accelerates-in-2014/ App Stores Growth Accelerates in 2014 - appfigures.com]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.bug.hr/vijesti/google-play-ispred-appleovog-app-storea/139467.aspx |title=Google Play ispred Appleovog App Storea - Bug.hr |archive-url=https://web.archive.org/web/20150625133504/http://www.bug.hr/vijesti/google-play-ispred-appleovog-app-storea/139467.aspx |archive-date=25. lipnja 2015. |access-date=11. svibnja 2015.}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2015.
| Q1
| 1 500 000&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.appbrain.com/stats/number-of-android-apps |accessdate=11. svibnja 2015. |title=Number of Android Apps - AppBrain (Wayback Machine - Internet Archive) |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150511153520/http://www.appbrain.com/stats/number-of-android-apps |archivedate=11. svibnja 2015.}}&lt;/ref&gt;
|}

[[File:Google Play Store badge EN.svg|thumb|150px|Oznaka &quot;''Dostupno na Google Play''&quot;]]
[[File:Google Play Gutscheinkarten.jpg|thumb|150px|Google Play poklon-bon]]

U ožujku 2009. godine Market broji oko 2 300 aplikacija, a do kraja godine ta brojka raste do 16 000. Također, popis zemalja s mogućnošću objavljivanja komercijalnih aplikacija doseže brojku od 29. Do kraja 2010. godine broj aplikacija raste na 100 000 s gotovo milijardu preuzimanja. U sljedećih pola godine zabilježen je još rapidniji rast broja aplikacija. Do kraja 2011. godine broj aplikacija se utrostručio. U siječnju 2012. godine broj aplikacija je dostigao 400 000 aplikacija, a do srpnja sljedeće godine taj broj je narastao na milijun aplikacija. U sljedećih godinu dana broj aplikacija se povećao na 1.3 milijuna. U prvom tromjesečju 2015. broj aplikacija je dostigao 1.5 milijuna.

==Ažuriranja==
Aplikacija Google Play doživjela je mnogo ažuriranja. Tako je jedna od važnijih bila ona u prosincu 2010. godine kada je omogućeno bolje filtriranje sadržaja na Google Playu (tada Android Marketu) te smanjenje roka za poništavanje narudžbe s 24, odnosno 48 sati na svega 15 minuta. Druga važnija promjena dogodila se je 2. veljače 2011. godine kada je uvedena mogućnost pregleda i naručivanja aplikacija putem službene mrežne stranice. U svibnju 2012. dodana su još dva nova izbornika - uz postojeće ''Aplikacije'' i ''Igre'', dodani su izbornici Knjige namijenjen pronalasku e-knjiga i ''Filmovi'' namijenjen pronalasku filmova. Dodane su i dvije nove top liste Izbor zaposlenika, odnosno aplikacije odabrane od strane Googlea te Izbor urednika.

U ožujku 2012. Google je promijenio ime Android Marketa u Google Play.&lt;ref&gt;[http://www.techhive.com/article/251389/google_play_is_the_new_android_market.html 'Google Play' is the New Android Market - TechHive]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://techcrunch.com/2012/03/06/goodbye-android-market-hello-google-play/ Goodbye Android Market, Hello Google Play - TechCrunch]&lt;/ref&gt;

Tijekom travnja 2013. godine novo ažuriranje Google Playa donijelo je novi čišći i pregledniji dizajn. Plaćanje je dodatno pojednostavljeno.&lt;ref&gt;[http://tech.firstpost.com/news-analysis/google-revamps-play-store-new-ui-is-cleaner-more-accessible-84634.html Google revamps Play Store; new UI is cleaner, more accessible - tech.firstpost.com]&lt;/ref&gt;

U studenome 2013. Google Play je ažuriran novom s novom inačicom koja donosi poboljšanja za korisnike Android tableta. Korisnici tableta sada mogu vidjeti karticu &quot;Osmišljeno za tablete&quot; u kojoj se nalaze aplikacije sa sučeljem prilagođenim za tablete.&lt;ref&gt;[http://www.engadget.com/2013/11/21/google-play-tablet-device-optimized/ Google Play update showcases big-screen optimized apps on tablets - engadget]&lt;/ref&gt;

U srpnju 2014. godine Google je ažurirao Google Play na inačicu 4.9.13. koja donosi novi materijalni dizajn korišten u Androidu 5.x Lollipopu.&lt;ref&gt;[http://www.xperiablog.net/2014/07/23/big-google-play-store-update-4-9-13-rolling-with-material-design-ui/ Big Google Play Store update (4.9.13) rolling with Material Design-inspired UI]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.android.gs/google-play-store-4-9-13-update-brings-material-design-ui-and-content-pages/ |title=Google Play Store 4.9.13 Update Brings Material Design UI and Content Pages - XperiaBlog.net |journal= |access-date=11. svibnja 2015. |archive-date=22. lipnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150622210203/http://www.android.gs/google-play-store-4-9-13-update-brings-material-design-ui-and-content-pages/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Tijekom ožujka 2015. godine novo ažuriranje (v5.3.5) donijelo je nova poboljšanja korisničkog sučelja. Dizajn Google Playa je sada još usklađeniji s dizajnom [[Android Lollipop]]a.&lt;ref&gt;[http://www.androidauthority.com/google-play-store-version-5-3-5-update-592720/ Google Play Store version 5.3.5 update now rolling out, brings UI enhancements and more]&lt;/ref&gt;

==Razvijanje aplikacija==
Za objavljivanje aplikacija na Google Playu razvojni programeri moraju posjedovati Google korisnički račun te kod prve prijave na Google Play potrebno je uplatiti iznos od 25 [[američki dolar|američkih dolara]] na ime registracije.&lt;ref&gt;[https://support.google.com/googleplay/android-developer/answer/6112435?hl=en New to the Google Play Developer Console? Learn the basics - Google Support]&lt;/ref&gt; Google na stranicama za razvojne programere nudi čitav niz uputa i zadataka koje treba obaviti prije objavljivanja same aplikacije. Prodaja komercijalnih aplikacija zasada je dostupna iz 71 zemlji u 37 različitih valuta.&lt;ref&gt;[https://support.google.com/googleplay/android-developer/table/3539140?hl=en Supported locations for developer &amp; merchant registration - Google Support]&lt;/ref&gt; Cijene aplikacija kreću se od 99 centi do 200 američkih dolara, a razvojni programeri dobivaju 70% cijene aplikacija. S ostalih 30% financiraju se pružatelji usluga za mrežno plaćanje, dok Google ne uzima svoj udio od prodaje aplikacija.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.google.com/support/androidmarket/developer/ |title=Android Market for Developer Help}}&lt;/ref&gt;

==Ostali sadržaji==
Na Google Playu, osim aplikacija i igara, dostupni su i [[glazba]], [[film]]ovi, serije, knjige, časopisi...

===Play glazba===
[[Datoteka:Google Play Music Availability.png|thumb|right|230px|Dostupnost Google Play Music-a]]
'''Google Play glazba''' pruža usluge kupovanja i slušanja više od 22 milijuna pjesama, uslugu pretplate nazvanu ''All Access'' i uslugu spremanja vlastite glazbe na oblak (do 20 000 pjesama). Cijene pjesama kreću se od $0,69 do $1,29 te besplatno. Od 3. studenog 2014., Google Play glazba je dostupna u Hrvatskoj.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.bug.hr/vijesti/google-play-music-stigao-hrvatsku/137369.aspx |title=Google Play Music stigao u Hrvatsku! - Bug.hr |archive-url=https://web.archive.org/web/20150102175343/http://www.bug.hr/vijesti/google-play-music-stigao-hrvatsku/137369.aspx |archive-date=2. siječnja 2015. |access-date=11. svibnja 2015.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.vecernji.hr/techno/google-play-music-od-danas-dostupan-u-hrvatskoj-971395 Google Play Music postao dostupan u Hrvatskoj - Večernji.hr]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.24sata.hr/internet/napredujemo-google-music-postao-dostupan-i-u-hrvatskoj-391941 Napredujemo: Google Music postao dostupan i u Hrvatskoj - 24sata.hr]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;support.google.com&quot;&gt;[https://support.google.com/googleplay/answer/2843119?hl Dostupnost aplikacija i digitalnog sadržaja po zemljama - Google Support]&lt;/ref&gt;

===Play filmovi i TV serije===
[[Datoteka:Google Play Movies &amp; TV Availability.svg|thumb|right|230px|Dostupnost Google Play Movies i TV-a]]
Na '''Google Play filmovima i TV serijama''' dostupno je mnogo svjetskih filmova i TV serija koje se mogu iznajmiti ili kupiti. Ovisno o kvaliteti prikaza sadržaja, cijene variraju. Google Play filmovi dostupni su u 70 zemalja, uključujući Hrvatsku. U Hrvatskoj su dostupni od 20. lipnja 2014.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.bug.hr/vijesti/google-play-movies-hrvatskoj/133673.aspx |title=Google Play Movies u Hrvatskoj! - Bug.hr |archive-url=https://web.archive.org/web/20150518075030/http://www.bug.hr/vijesti/google-play-movies-hrvatskoj/133673.aspx |archive-date=18. svibnja 2015. |access-date=11. svibnja 2015.}}&lt;/ref&gt; Google Play TV serije trenutno su dostupne samo u 5 zemalja - SAD-u, Ujedinjenom Kraljevstvu, Australiji, Kanadi i Japanu.&lt;ref name=&quot;support.google.com&quot;/&gt;

===Play knjige===
[[Datoteka:Availability of Google Play Books in the World.svg|thumb|right|230px|Dostupnost Google Play Knjiga]]
'''Google Play knjige''' je, s preko 5 milijuna naslova, najveća zbirka [[e-knjiga]]. Kupljene knjige mogu se pregledati na mreži na [[Android (operacijski sustav)|Android]] uređaju ili se mogu preuzeti u [[EPUB]] i PDF formatu. Pisci mogu objavljivati svoje knjige pomoću Partnerskog centra Google Play knjiga.&lt;ref&gt;[https://play.google.com/books/publish/ Objavite svoju knjigu na Google Playu već danas - Google Play]&lt;/ref&gt;

===Google Play vijesti i časopisi===
[[Datoteka:Availability of Google Play Newsstand in the World.svg|thumb|right|230px|Dostupnost Google Play News and Magazines-a]]
'''Google Play vijesti i časopisi''' pružaju mogućnost pretplate na poznate svjetske časopise i novine. Dostupno je 14 dana besplatnog probnog razdoblja za svaki časopis. Pretplate na plaćeni sadržaj trenutno su dostupne u ovim zemljama: Australija, Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Indija, Nizozemska, Rusija, Španjolska, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD.&lt;ref name=&quot;support.google.com&quot;/&gt;

==Povezano==
* [[Google (tvrtka)]]
* [[Android (operacijski sustav)]]

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://play.google.com/store Google Play]
* [https://developer.android.com/guide/index.html Googleove upute za razvojne programere Android aplikacija]

[[Kategorija:Google|Play]]</text>
      <sha1>az2w3whz4ytg1bv4qaazmoehh7tgit1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Turizam u Hrvatskoj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>321866</id>
    <revision>
      <id>6432913</id>
      <parentid>6426310</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T15:26:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.8</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="40199" xml:space="preserve">[[Datoteka:Dubrovnik june 2011..JPG|mini|300px|[[Dubrovnik]]]]
[[Datoteka:Opatija panorama.jpg|mini|300px|[[Opatija]]]]
[[Datoteka:Hotel Kastel Crikvenica 07.jpg|mini|300px|Hotel Kaštel u [[Crikvenica|Crikvenici]]]]
[[Datoteka:Hvar zentrum.JPG|mini|300px|Grad [[Hvar (grad)|Hvar]] na istoimenom otoku]]
[[Datoteka:Old town of Rovinj Croatia 2005-09-15.jpg|mini|300px|[[Rovinj]]]]
[[Datoteka:MSC Magnifica.JPG|mini|300px|Brod za krstarenje MSC Magnifica na vezu u dubrovačkoj [[Luka Gruž|luci Gruž]]]]
[[Datoteka:Plitvice Lakes National Park (2).jpg|mini|300px|Nacionalni park Plitvička jezera]]
[[Datoteka:Trogir 2004b.jpg|mini|300px|Trogir]]
[[Datoteka:Kopacki rit2.JPG|mini|300px|Park prirode [[Kopački rit]]]]
[[Datoteka:EuphrasiusBasilika.jpg|mini|300px|Eufrazijeva bazilika u Poreču]]
[[Datoteka:Regent super foto 2.jpg|mini|300px|Hotel Esplanade u Zagrebu]]
[[Datoteka:Diocletians mausoleum-Split.jpg|mini|300px|Dioklecijanova palača u Splitu - Peristil]]
[[Datoteka:Sibenik1 (js).jpg|mini|300px|Katedrala Sv. Jakova u Šibeniku]]
[[Datoteka:Međimurska vinska cesta, Lopatinec - obavijesna ploča.2.jpg|mini|300px|[[Međimurje|Međimurska]] vinska cesta]]
'''Hrvatski turizam''' je jedna od najvažnijih [[gospodarstvo|gospodarskih]] grana [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]]. Povijest turizma u Hrvatskoj seže od sredine [[19. stoljeće|19. stoljeća]] u razdoblje oko [[1850.]] godine. Uspješno se razvijao sve do današnjih dana, a danas je Hrvatska jedno od najposjećenijih i najvažnijih [[turizam|turističkih]] odredišta [[Sredozemlje|Sredozemlja]].

Slogan kojim se Hrvatska predstavlja na međunarodnom turističkom tržištu glasi Croatia Full of life.

Lonely Planet je Hrvatsku proglasio najboljom turističkom destinacijom [[2005.]] godine,&lt;ref&gt;[http://www.adriaticsunshine.com/lonelyplanet.htm Adriatic sunshine - Lonely planet: Croatia Top Destination in 2005!] Preuteo 21. prosinca 2011.&lt;/ref&gt; dok je Magazin National Geographic Adventure Hrvatsku proglasio najboljom destinacijom za 2006. godinu.&lt;ref&gt;[http://www.nationalgeographic.com/adventure/0511/features/croatia.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071112051707/http://www.nationalgeographic.com/adventure/0511/features/croatia.html |date=12. studenoga 2007. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071112051707/http://www.nationalgeographic.com/adventure/0511/features/croatia.html |date=12. studenoga 2007. }} - National Geigraphic Adventure {{eng oznaka}}], preuzeto 21. prosinca 2011.&lt;/ref&gt;

[[Reuters]] je objavio da je ''Travel Leaders'', vodeća kompanija za prodaju putovanja u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]], Hrvatsku proglasila međunarodnom top destinacijom za područje [[Europa|Europe]] za 2012. godinu.&lt;ref&gt;[http://www.reuters.com/article/2011/12/30/us-travel-idUSTRE7BT0BJ20111230 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108101424/http://www.reuters.com/article/2011/12/30/us-travel-idUSTRE7BT0BJ20111230 |date=8. siječnja 2012. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108101424/http://www.reuters.com/article/2011/12/30/us-travel-idUSTRE7BT0BJ20111230 |date=8. siječnja 2012. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108101424/http://www.reuters.com/article/2011/12/30/us-travel-idUSTRE7BT0BJ20111230 |date=8. siječnja 2012. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108101424/http://www.reuters.com/article/2011/12/30/us-travel-idUSTRE7BT0BJ20111230 |date=8. siječnja 2012. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108101424/http://www.reuters.com/article/2011/12/30/us-travel-idUSTRE7BT0BJ20111230 |date=8. siječnja 2012. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108101424/http://www.reuters.com/article/2011/12/30/us-travel-idUSTRE7BT0BJ20111230 |date=8. siječnja 2012. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108101424/http://www.reuters.com/article/2011/12/30/us-travel-idUSTRE7BT0BJ20111230 |date=8. siječnja 2012. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108101424/http://www.reuters.com/article/2011/12/30/us-travel-idUSTRE7BT0BJ20111230 |date=8. siječnja 2012. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108101424/http://www.reuters.com/article/2011/12/30/us-travel-idUSTRE7BT0BJ20111230 |date=8. siječnja 2012. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108101424/http://www.reuters.com/article/2011/12/30/us-travel-idUSTRE7BT0BJ20111230 |date=8. siječnja 2012. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108101424/http://www.reuters.com/article/2011/12/30/us-travel-idUSTRE7BT0BJ20111230 |date=8. siječnja 2012. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108101424/http://www.reuters.com/article/2011/12/30/us-travel-idUSTRE7BT0BJ20111230 |date=8. siječnja 2012. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108101424/http://www.reuters.com/article/2011/12/30/us-travel-idUSTRE7BT0BJ20111230 |date=8. siječnja 2012. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108101424/http://www.reuters.com/article/2011/12/30/us-travel-idUSTRE7BT0BJ20111230 |date=8. siječnja 2012. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108101424/http://www.reuters.com/article/2011/12/30/us-travel-idUSTRE7BT0BJ20111230 |date=8. siječnja 2012. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108101424/http://www.reuters.com/article/2011/12/30/us-travel-idUSTRE7BT0BJ20111230 |date=8. siječnja 2012. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108101424/http://www.reuters.com/article/2011/12/30/us-travel-idUSTRE7BT0BJ20111230 |date=8. siječnja 2012. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108101424/http://www.reuters.com/article/2011/12/30/us-travel-idUSTRE7BT0BJ20111230 |date=8. siječnja 2012. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108101424/http://www.reuters.com/article/2011/12/30/us-travel-idUSTRE7BT0BJ20111230 |date=8. siječnja 2012. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108101424/http://www.reuters.com/article/2011/12/30/us-travel-idUSTRE7BT0BJ20111230 |date=8. siječnja 2012. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108101424/http://www.reuters.com/article/2011/12/30/us-travel-idUSTRE7BT0BJ20111230 |date=8. siječnja 2012. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108101424/http://www.reuters.com/article/2011/12/30/us-travel-idUSTRE7BT0BJ20111230 |date=8. siječnja 2012. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108101424/http://www.reuters.com/article/2011/12/30/us-travel-idUSTRE7BT0BJ20111230 |date=8. siječnja 2012. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108101424/http://www.reuters.com/article/2011/12/30/us-travel-idUSTRE7BT0BJ20111230 |date=8. siječnja 2012. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108101424/http://www.reuters.com/article/2011/12/30/us-travel-idUSTRE7BT0BJ20111230 |date=8. siječnja 2012. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108101424/http://www.reuters.com/article/2011/12/30/us-travel-idUSTRE7BT0BJ20111230 |date=8. siječnja 2012. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108101424/http://www.reuters.com/article/2011/12/30/us-travel-idUSTRE7BT0BJ20111230 |date=8. siječnja 2012. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108101424/http://www.reuters.com/article/2011/12/30/us-travel-idUSTRE7BT0BJ20111230 |date=8. siječnja 2012. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108101424/http://www.reuters.com/article/2011/12/30/us-travel-idUSTRE7BT0BJ20111230 |date=8. siječnja 2012. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108101424/http://www.reuters.com/article/2011/12/30/us-travel-idUSTRE7BT0BJ20111230 |date=8. siječnja 2012. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108101424/http://www.reuters.com/article/2011/12/30/us-travel-idUSTRE7BT0BJ20111230 |date=8. siječnja 2012. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108101424/http://www.reuters.com/article/2011/12/30/us-travel-idUSTRE7BT0BJ20111230 |date=8. siječnja 2012. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108101424/http://www.reuters.com/article/2011/12/30/us-travel-idUSTRE7BT0BJ20111230 |date=8. siječnja 2012. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108101424/http://www.reuters.com/article/2011/12/30/us-travel-idUSTRE7BT0BJ20111230 |date=8. siječnja 2012. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108101424/http://www.reuters.com/article/2011/12/30/us-travel-idUSTRE7BT0BJ20111230 |date=8. siječnja 2012. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108101424/http://www.reuters.com/article/2011/12/30/us-travel-idUSTRE7BT0BJ20111230 |date=8. siječnja 2012. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108101424/http://www.reuters.com/article/2011/12/30/us-travel-idUSTRE7BT0BJ20111230 |date=8. siječnja 2012. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108101424/http://www.reuters.com/article/2011/12/30/us-travel-idUSTRE7BT0BJ20111230 |date=8. siječnja 2012. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108101424/http://www.reuters.com/article/2011/12/30/us-travel-idUSTRE7BT0BJ20111230 |date=8. siječnja 2012. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108101424/http://www.reuters.com/article/2011/12/30/us-travel-idUSTRE7BT0BJ20111230 |date=8. siječnja 2012. }} Reuters - Americans to travel farther, spend more in 2012 {{eng oznaka}}], ''reuters.com'', preuzeto 9. siječnja 2012.&lt;/ref&gt;

Prema analizama Googleovih podataka i istraživanja internetske stranice teflSearch, na kojoj su tijekom [[2015.]] ljudi iz 80 zemalja navodili gdje bi se najradije odmarali, na Hrvatsku se odnosilo najveći postotak pretraživanja (2,71%), čime je Hrvatska bila najpoželjnija zemlja za odmor na svijetu tijekom [[2015.]] i [[2016.]]&lt;ref&gt;[http://www.vecernji.hr/putovanja/jos-jedna-potvrda-hrvatska-je-najpozeljnija-destinacija-za-odmor-na-svijetu-1106835 www.vecernji.hr], Linda Drakšić, ''Još jedna potvrda: Hrvatska je najpoželjnija destinacija za odmor na svijetu!'', objavljeno 17. kolovoza 2016., pristupljeno 5. rujna 2016.&lt;/ref&gt;

== Općenito ==
Hrvatska obiluje prirodnima ljepotama, [[otok|otocima]] kojih je 1 244, [[nacionalni park|nacionalnim parkovima]], [[park prirode|parkovima prirode]], spomenicima pod zaštitom [[UNESCO]]-a poput [[Dioklecijanova palača|Dioklecijanove palače]] u [[Split]]u, gradova [[Trogir]]a i Dubrovnika, [[Eufrazijeva bazilika|Eufrazijeve bazilike]] u Poreču i [[Katedrala sv. Jakova u Šibeniku|Katedrale svetog Jakova]] u [[Šibenik]]u, a najveća prednost u odnosu na konkurenciju je hrvatski dio [[Jadransko more|Jadranskog mora]] koji je prema istraživanju Europske agencije za okoliš, provedenom 2010. godine, drugo najčišće more u [[Europa|Europi]].&lt;ref&gt;[http://www.thedalmatia.com/?lang=hr&amp;index=1&amp;cid=10508 TheDalmatia - Vijesti iz Dalmacije]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Preuzeto 19. prosinca 2011.&lt;/ref&gt; I blaga [[Mediteranska klima]] u Hrvatskoj, s toplim [[ljeto]]m i umjereno hladnom [[zima|zimom]], pogoduje hrvatskom turizmu i njegovom dodatnom razvoju. Turistička ponuda Hrvatske vrlo je raznolika a sastoji se od [[Nautički turizam|nautičkog]], izletničkog, ronilačkog, [[Kongresni turizam|kongresnog]], [[Kulturni turizam|kulturnog]], [[Ekološki turizam|ekološkog]], [[Seoski turizam|seoskog]], [[Vjerski turizam|vjerskog]], pustolovnog, [[Zdravstveni turizam|zdravstvenog]], lovnog ili ribolovnog turizma. U turističkoj ponudi su i višednevna krstarenja na motornim jedrenjacima te vrlo dobro razvijeni [[naturizam]] i sve razvijeniji Robinzonski turizam koji osim na kopnu nudi i boravak na usamljenim [[Svjetionik|svjetionicima]] poput dubrovačkih [[Grebeni (Dubrovnik)|Grebena]] ili [[Palagruža|Palagruže]].

U Hrvatskoj je [[16. siječnja]] [[2014.]] godine, prema podacima Ministarstva turizma, bio 851 kategorizirani turistički objekt, od čega je 605 hotela, 84 kampa, 52 turistička apartmana, 41 turističko naselje, 19 apart-hotela i 50 marina. U svim ovim objektima nešto je više od 100 000 smještajnih jedinica i oko 237 000 stalnih kreveta. U 605 [[Kategorizacija hotela|kategoriziranih]] hotela ukupno je 53 227 smještajnih jedinica i 102 430 kreveta, a među svim hotelima 301 je kategoriziran s tri zvjezdice, 192 s četiri, a pet zvjezdica ima 29 hotela.&lt;ref&gt;[http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Kategoriziran-851-turisticki-objekt-najvise-je-hotela Kategoriziran 851 turistički objekt - Novi list] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200102120430/http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Kategoriziran-851-turisticki-objekt-najvise-je-hotela |date=2. siječnja 2020. }} Preuzeto 20. siječnja 2014.&lt;/ref&gt;

== Hrvatski turizam po regijama ==
Svaka hrvatska turistička regija posebno razvija svoju ponudu koja karakterizira njeno okružje. Najznačajnije hrvatske turističke regije su [[Istra]], [[Kvarner]], [[Dalmacija]], Dubrovnik zajedno s otocima južnog Jadrana, [[Konavle|Konavlima]], [[Župa dubrovačka|Župom dubrovačkom]], [[Dubrovačko primorje|Dubrovačkim primorjem]], [[Pelješac|Pelješcom]] te [[Zagreb]] i kontinentalna Hrvatska.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|title=Croatia Nightlife {{!}} 7 Best Party Places in Croatia|url=https://arrestedworld.com/best-party-venues-in-croatia/|date=2019-09-19|language=en-US|accessdate=2020-09-05|journal=|archive-date=9. ožujka 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210309212822/https://arrestedworld.com/best-suitcase-brands/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Istra ===
*{{glavni|Turizam u Istri}}
Hrvatski turizam je narazvijeniji u primorskim regijama, poglavito u [[Istarska županija|Istarskoj županiji]]. Važnija turistička središta, gradovi ili općine Istre u kojima je 2009. godine ostvareno preko milijun noćenja su:
*[[Rovinj]] s 2 602 580 noćenja, 
*[[Poreč]] 2 416 087 noćenja, 
*[[Medulin]] 1 904 054 noćenja, 
*[[Umag]] 1 733 287 noćenja, 
*[[Tar-Vabriga]] 1 399 588 noćenja, 
*[[Vrsar]] 1 359 751 noćenja, 
*[[Funtana]] 1 334 883 noćenja, 
*[[Labin]] 1 133 618 noćenja, 
*[[Pula]] 1 094 569 noćenja,&lt;ref&gt;[http://www.putovnica.net/pstyle/naj-naj/20-gradova-i-opcina-u-hrvatskoj-s-najvise-ostvarenih-nocenja Putovnica - 20 gradova i općina u Hrvatskoj s najviše ostvarenih noćenja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120315220124/http://www.putovnica.net/pstyle/naj-naj/20-gradova-i-opcina-u-hrvatskoj-s-najvise-ostvarenih-nocenja |date=15. ožujka 2012. }} Preuzeto 19. prosinca 2011.&lt;/ref&gt;

=== Kvarner ===
Kvarner je jedna od najrazvijenijih turističkih regija Hrvatske sa 173 000 smještajnih jedinica koje čine oko 20% ukupnih turističkih kapaciteta Hrvatske, a u ovoj se turističkoj regiji ostvaruje oko petina ukupnog hrvatskog turističkog prometa u Hrvatskoj. Tako je 2007. godine zabilježeno više od 2,3 milijuna gostiju, koji su ostvarili oko 11,2 milijuna noćenja, od čega su 87% inozemni gosti. Većina smještajnih jedinica, oko 82 500, se nalazi u obiteljskim domaćinstvima, 38 000 ih je u kampovima, 20 000 u hotelima, a oko 32 500 u ostalim objektima turističke namjene. Na Kvarneru su smještena 104 hotela, 42 kampa i oko 14 600 obiteljskih domaćinstava.&lt;ref&gt;[http://www.kvarner.hr/kvarner/Kvarner-u-brojkama_hr_90.aspx Kvarner u brojkama] Preuzeto 9. siječnja 2012.&lt;/ref&gt;

=== Dalmacija ===
Dalmacija je najveća turistička regija Hrvatske u kojoj su smještena tri velika turistička centra. Na sjevernom dijelu se nalazi tri tisuće godina stari grad [[Zadar]], u srednjoj Dalmaciji je smješten grad [[Split]], te na krajnjem jugu [[Dubrovnik]] čiji je stario dio grada na UNESCO-ovom popisu svjetske baštine. Osim spomenutih glasvnih turističkih centara u Dalmaciji su smješteni manji turistički centri poput [[Šibenik]]a, [[Trogir]]a i [[Makarska|Makarske]] te brojna primorska naselja smještena duž šibenske, zadarske i makarske rivijere. U Dalmaciji su također smještena i četiri hrvatska nacionalna parka Paklenica, Krka, Kornati i Mljet, brojne speleološke lokacije ili ronilačke atrakcije.

Dalmacija je u turističkom svijetu poznata i po brojnim otocima. U sjevernoj Dalmaciji se ističu Kornati i Dugi otok s jezerom Telašćicom na vrhu 146 m visokog klifa, u srednjoj Krapanj, Hvar kao najpoznatiji i najsunčaniji hrvatski otok, Brač s poznatom plažom [[Zlatni rat]], Šolta ili Vis. U južnoj Dalmaciji jugu smjestili su se [[Korčula]], [[Lastovo]], [[Mljet]] te [[Elafitski otoci]]. I poluotok [[Pelješac]], smješten u južnoj Dalmaciji, predstavlja važan dio hrvatske turističke pounde. Na Pelješcu se nalaze veća turistička naselja poput [[Ston]]a, [[Orebić]]a ili [[Trpanj|Trpnja]] te brojna manja naselja. Pelješac obiluje vinogradima, a kao svojevrsna atrakcija na Pelješcu postoji Vinska cesta s brojnim vinskim podrumima i vinima najviše kvalitete.&lt;ref name=&quot;Dalmacija Danas&quot;/&gt;

Do sada se smatralo da je moderni turizam u Dalmaciji počeo 10. kolovoza 1844. godine kada je brod austrijskog Lloyda iz Trsta “Baron Sturmer” dovezao u Dubrovnik prvu grupu putnika koji putuju iz zadovoljstva. Međutim primat Dubrovnika osporen je zahvaljujući Darku Gulinu, šibenskom kroničaru, istraživaču i čuvaru zavičajne baštine koji je ukazao na nepobitne dokaze da je moderni turizam počeo u Šiberniku 42 dana prije nego u Dubrovniku, kada jebrod austrijskog Lloyda “Imperatore” dovezao prvu grupu putnika koji putuju iz znatiželje i zadovoljstva, na velebnu šibensku feštu sv. Petra i Pavla.&lt;ref name=&quot;Dalmacija Danas&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.dalmacijadanas.hr/moderni-turizam-u-dalmaciji-poceo-je-u-sibeniku-i-skradinu-29-lipnja-1844-godine |title=Moderni turizam u Dalmaciji počeo je u Šibeniku i Skradinu 29. lipnja 1844. godine |publisher=dalmacijadanas.hr |date=29. lipnja 2019. |accessdate=30. lipnja 2019.}}&lt;/ref&gt;

=== Split ===
Split je posljednjih nekolika godina stekao naziv popularnog [[Turizam|turističkog]] odredišta u kojemu se gosti zadržavaju više dana, i nije samo tranzitni grad.

Prema podacima ECM-a,&lt;ref name=&quot;ECM&quot;&gt;[http://www.europeancitiesmarketing.com/ European Cities Marketing] Preuzeto 07. svibnja 2013.&lt;/ref&gt; organizacije koja okuplja oko 120 velikih turističkih gradova Europe, Split je imao najveći godišnji postotak rasta broja dolazaka i noćenja turista. Postao je turistička hit destinacija, posebno mladih. Prosjek zadržavanja turista u Splitu je 3,5 dana. Najviše ih dolazi iz [[Njemačka|Njemačke]]. Slijede [[Francuska|Francuzi]], [[Italija|Talijani]] te [[Britanci]], potom [[Španjolska|Španjolci]] i gosti iz [[SAD|SAD-a]]. Za uređenje grada, Split je dobio niz domaćih i međunarodnih nagrada turističkih, gospodarskih i drugih asocijacija.&lt;ref name=&quot;Split danas&quot;&gt;[http://www.split.hr/Default.aspx?art=1450&amp;sec=756&amp;dm=2/ Split danas] Preuzeto 07. svibnja 2013.&lt;/ref&gt;

Splitski turistički rast ne prestaje zadnjih deset godina, izuzev 2009. godinu kada je bilo nešto manje dolazaka gostiju zbog [[globalne recesije|Recesija]]. Split je u [[2012.]] godini ostvario rekordne turističke rezultate – ostvareno je 280.207 turističkih dolazaka, što je 9% više nego u [[2011.]] godini, a 749.168 noćenja je porast od 12 %.
Ovaj pomak u turističkim podacima otkriva i ukidanja višegodišnjeg poimanja splitskog turizma kao tranzicijskog odredišta. To se pripisuje velikoj ponudi sadržaja.

Zamjetan je veliki porast broja kreveta u privatnom smještaju za čak nevjerojatnih 50% u 2012.g. u odnosu na [[2011.]]g., tj, s 3 464 kreveta u 2011.g. na 5 146 kreveta 2012. g. Broj iznajmljivača se povećao sa 753 na 1 068 u 2012.g što predstavlja rast od 40 %. Svakodnevno se ljudi iseljavaju iz [[Dioklecijanova palača|Dioklecijanove palače]], Radunice i Varoša i prepuštaju svoje krevete turistima. Posljednjih godina zamjećen je trend da mlade obitelji nakon završetka škole, zajedno s djecom sele kod roditelja i iznajmljuju svoje stanove u periodu od 15.6 do 1.9., te tako popunjavaju kućni proračun.
Također primjetan je porast iznajmljivača u splitskim elitnim kvartovima kao što su Meje, Bačvice, Zenta i Žnjan, te u manje atraktivnim kvartovima Visoka, Split 3, Škrape i Blate gdje u ljetnim mjesecima stanove u kojim zimi stanuju studenti popunjavaju turisti po pristupačnim cijenama.

Split je jedinstven u svijetu, jer je udvostručio broj noćenja u 4 godine bez novih [[hotel]]skih kreveta.
Broj Hostelskih kreveta je u stalnom rastu te je u 2012.g. u odnosu na 2011.g. narastao 17% sa 624 na 731 ili 107 kreveta. Zamjetan je porast mladih turista s popularnim [[Backpacking (travel)|Backpekovima]] na leđima.

Aerodrom [[Zračna luka Split|Resnik]] bilježi rast od 9% u odnosu na 2011.g. tj. 1 300 031 putnika na 1 425 749 u 2012. S obzirom na najavljene dodatne linije u 2013.g. se može očekivati rast na preko 1 600 000 putnika.
Broj gostiju s [[Brod za krstarenje|kruzera]] se povećao sa 181 931 u 2011.g. na 228 450 u 2012.g.  što predstavlja rast od 20%, no u 2013 g. se najavljuje još veći rast na 300 000 gostiju zbog povećanja kompanija koje se zaustavljaju u Split, kao u jednu od luka na proputovanjima [[Sredozemno more|mediteranom]].

U 2013. godini Split priželjkuje bolje turističke rezultate od 2012.g. Očekuje povećanje broja dolazaka na 320 000, te broj noćenja blizu 900 000, s obzirom na to da je najavljeno povećanje broja putnika na [[Zračna luka Split|splitskom aerodromu]], te dobrom prezentacijom i nagradama koje je Hrvatska osvojila u zimskom periodu kao turistička destinacija.
U prometnom smislu Split je i dalje najznačajnije čvorište. U njemu se sječe brodski, cestovni, željeznički i zračni prijevoz. Gradska luka bilježi stalni rast broja putnika i s prometom od preko četiri milijuna putnika treća je luka na Mediteranu.

Luka Split uspješno održava i gotovo svakodnevne trajektne veze s [[Italijom|Italija]]. Jedna od vrlo čestih relacija je Split -[[Ancona]] i [[Ancona]] - Split. Putovanje na tim relacijama u svojoj ponudi ima nekoliko međunarodna brodarska kompanija kao što su [[Blue Line International]] i Jadrolinija. 
Luka Split je kao pristanište od osobitog međunarodnog i gospodarskog interesa za Hrvatsku, i iz godine u godinu bilježi porast broja putnika, vozila te brodova kojima je glavno pristanište u Dalmaciji.

S procvatom turizma u Splitu, konstantno se povećava i broj restorana, suvenirnica i turističkih agencija - Split Tours,&lt;ref name=&quot;Split Tours&quot;&gt;[http://www.splittours.hr/ Split Tours - Ugodno i sigurno putovanje do željenih destinacija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160208190858/http://www.splittours.hr/ |date=8. veljače 2016. }} Preuzeto 07. svibnja 2013.&lt;/ref&gt;
Atlas, Adriatic, F tours i ostale) koje pružaju širok spektar usluga.

=== Dubrovnik ===
Najposjećeniji hrvatski grad je Dubrovnik u kojemu je 2011. godine boravilo 631 509 turista koji su u tome razdoblju ostvarili 2 344 426 milijuna noćenja.&lt;ref name=&quot;Dulist&quot;&gt;[http://www.dulist.hr/clanak.php?id=17086 Dulist - O nama svi govore]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Preuzeto 10. siječnja 2012.&lt;/ref&gt; Dubrovnik godišnje posjeti i oko milijun turista s [[Brod za krstarenje|brodova na kružnim putovanjima]]. Zrakoplovna kompanija [[British Airways]] u svojim je predviđenjima o 10 najpopularnijih turističkih destinacija za 2010. godinu uvrstila Dubrovnik,&lt;ref&gt;[http://www.poslovni.hr/vijesti/british-airways-dubrovnik-u-top-10-destinacija-za-2010--134245.aspx Dubrovnik u top 10 destinacija]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Preuzeto 21. prosinca 2011.&lt;/ref&gt; dok je britanski časopis Marie Claire Dubrovnik uvrstio među 20 najboljih svetskih destinacija za jesenski odmor 2011. godine.&lt;ref&gt;[http://www.24sata.hr/biznis/dubrovnik-uvrstili-meu-top-20-destinacija-za-jesenski-odmor-240066 24 sata - Dubrovnik uvrstili među top 20 destinacija za jesenski odmor] Preuzeto 21. prosinca 2011.&lt;/ref&gt; Doček 2001. godine u Dubrovniku svrstan je u top 10 svjetskih destinacija za doček Nove Godine po CNN-u.&lt;ref&gt;[http://www.online-croatia.com/hrvatska-dubrovnik-events.htm Online Croatia - Događanja u Dubrovniku] Preuzeto 21. prosinca 2011.&lt;/ref&gt; Po izboru Huffington Posta, a prema neobičnom kriteriju popularnosti na društvenoj mreži [[Facebook]], analizom preko 200 milijuna komentara korisnika te društvene mreže, Dubrovnik je među top 10 svjetskih turističkih destinacija na visokom drugom mjestu.&lt;ref&gt;[http://www.tportal.hr/lifestyle/putovanja/168867/Dubrovnik-jedna-od-top-10-destinacija-na-Facebooku.html Tportal - Dubrovnik jedna od top 10 destinacija na Facebooku] Preuzeto 6. siječnja 2012.&lt;/ref&gt; The New York Times je na svojoj internet stranici objavio popis od 45 svjetskih turističkih top destinacija za 2012. godinu. Dubrovnik je na tom popisu svrstan na 36. mjesto.&lt;ref name=&quot;Dulist&quot;/&gt; O popularnosti turističkog Dubrovnika najbolje govori činjenica da su ga, među ostalima, posjećivale i u njemu boravile poznate svjetske zvijezde kao što su [[Roger Moore]], [[Tom Cruise]], [[Michael Douglas]], [[Catherine Zeta-Jones]], [[Kurt Russell]], [[Goldie Hawn]], [[John Malkovich]], [[Kevin Spacey]], [[Steven Spielberg]], [[Beyonce]], [[Bono Vox]], [[Jon Bon Jovi]] i brojni drugi.

=== Kontinentalna Hrvatska ===
U ukupnom hrvatskom turističkom prometu 2010. godine, kontinentalne županije, bez Grada Zagreba, sudjelovale su sa svega 528 823 dolazaka što čini 5 % ukupnog turističkog prometa i 1 131 964 noćenja što je na razini države promet od 2 %.&lt;ref name=&quot;smj&quot;&gt;[http://www.mint.hr/UserDocsImages/t-promet-2010.pdf Ministarstvo turizma - Statistika 2010.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110516093428/http://www.mint.hr/UserDocsImages/t-promet-2010.pdf |date=16. svibnja 2011. }} Preuzeto 20. prosinca 2011.&lt;/ref&gt; Kontinentalni turizam je manje razvijen prije svega zbog nedostatka kvalitetnih smještajnih kapaciteta, [[skijanje|skijališta]] i zimovališta. Najposjećeniji kontinentalni grad je Zagreb kojega je rekordne turističke sezone 2008. godine posjetilo 705 165 turista koji su ostvarili 1 182 917 noćenja.&lt;ref name=&quot;Turizam1&quot;/&gt; Najposjećeniji skijaški, ili Hrvatski olimpijski centar, je [[Bjelolasica]]. Na Bjelolasici je uređeno 6 skijaških staza, no smještajni kapaciteti su nakon požara s početka 2011. godine smanjeni za 384 kreveta.

== Nacionalni parkovi i parkovi prirode ==
Na području Hrvatske postoji 8 nacionalnih parkova i 11 parkova prirode koji nadopunjavaju turističku ponudu.&lt;br&gt; 
Nacionalni parkovi su (po posjećenosti u prvih devet mjeseci 2011. godine):&lt;ref&gt;[http://www.dzs.hr/ DZS - Turizam] Preuzeto 20. prosinca 2011.&lt;/ref&gt;
*[[Nacionalni park Plitvička jezera|Plitvička jezera]] - 1 012 058 posjetitelja
*[[Nacionalni park Krka|Krka]] - 655 104 posjetitelja
*[[Nacionalni park Brijuni|Brijuni]] - 143 006 posjetitelja
*[[Nacionalni park Paklenica|Paklenica]] - 107 151 posjetitelja
*[[Nacionalni park Mljet|Mljet]] - 92 778 posjetitelja
*[[Nacionalni park Kornati|Kornati]] - 82 380 posjetitelja
*[[Nacionalni park Sjeverni Velebit|Sjeverni Velebit]] - 17 218 posjetitelja
*[[Nacionalni park Risnjak|Risnjak]] - 17 028 posjetitelja

Parkovi prirode:
*[[Park prirode Biokovo|Biokovo]]
*[[Park prirode Kopački rit|Kopački rit]]
*[[Park prirode Lonjsko polje|Lonjsko polje]]
*[[Park prirode Medvednica|Medvednica]]
*[[Park prirode Papuk|Papuk]]
*[[Park prirode Telašćica|Telašćica]]
*[[Park prirode Velebit|Velebit]]
*[[Park prirode Vransko jezero|Vransko jezero]]
*[[Park prirode Učka|Učka]]
*[[Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje|Žumberak – Samoborsko gorje]]
*[[Park prirode Lastovsko otočje|Lastovsko otočje]]

Osam hrvatskih nacionalnih parkova su u prvih devet mjeseci 2011. godine zabilježili oko 2 123 723 milijuna posjetitelja. Najveći udjel, oko 90 % ukupnog broja posjetitelja, čine strani državljani. [[Plitvička jezera]] su s 1 012 058 posjetitelja najposjećeniji nacionalni park u prvih devet mjeseci 2011. godine.&lt;ref&gt;[http://www.hic.hr/turizam35.htm Hrvatski informativni centar - Turizam] Preuzeto 19. prosinca 2011.&lt;/ref&gt;

== Povijest hrvatskog turizma ==
=== Razdoblje prije Prvog svjetskog rata ===
Prvi izgrađeni objekt turističke namjene, koji je smatran prvim hrvatskim [[hotel]]om, bila je Villa Angiolina u Opatiji čija je gradnja i rekonstrukcija završena [[1844.]] godine. Na [[Hvar]]u je [[1868.]] godine osnovano higijeničko društvo pa se ova godina smatra početkom organiziranog turizma na otoku. U [[Opatija|Opatiji]] je [[1884.]] godine otvoren hotel Kvarner, u [[crikvenica|Crikvenici]] je [[1894.]] otvoren hotel Therapia, a u [[Dubrovnik]]u je [[1896.]] otvoren prvi dubrovački hotel Imperial. Već [[1914.]] godine Opatija je zabilježila preko pola milijuna noćenja, a turisti su u tom gradu u prosjeku boravili 20 dana.

=== Razdoblje između dva svjetska rata ===
U Hrvatskoj se postupno počela prepoznavati društvena korist od turizma pa se donosi zakonska regulativa s područja turizma i [[ugostiteljstvo|ugostiteljstva]]. Tadašnji hotelski kapaciteti su bili uglavnom u vlasništvu stranaca, a čak 80% inozemnog prometa čine turisti iz [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]], [[Mađarska|Mađarske]], [[Austrija|Austrije]], [[Njemačka|Njemačke]], [[Italija|Italije]] i [[Engleska|Engleske]].

Godine [[1926.]] prvi put je ostvareno preko milijun noćenja, a [[1929.]] u Hrvatskoj je boravilo više inozemnih gostiju nego domaćih turista. Inozemnih je bilo 52%. Uredba o unaprjeđenju turizma te Odredba o donošenju uvjeta za proglašavanje turističkih mjesta donesene su [[1936.]] godine. Rekordna turistička sezona u ovome razdoblju bila je [[1938.]] kad je zabilježen dolazak 399 608 posjetitelja i 2 719 939 noćenja.

=== Razdoblje nakon Drugog svjetskog rata do 1990. godine ===
Značajniji razvoj inozemnog turizma započinje 1952. godine, ali, iako apsolutni promet raste, Hrvatska po prihodima zaostaje za konkurencijom, a kvaliteta turističke usluge iz godine u godinu pada. Hrvatska je u to vrijeme bila u sastavu [[SFRJ|Jugoslavije]], pa je cjelokupna turistička ponuda ocijenjena kao nepovoljna prema kriteriju &quot;vrijednost za uloženi novac&quot;. Školovani kadrovi odlaze na bolje plaćene poslove u inozemstvo, a u ovakvim uvjetima dolazi do razvoja malih privatnih iznajmljivača, pa hrvatsko primorje postaje destinacija za masovni turizam što posebno dolazi do izražaja osamdesetih godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]].

&lt;center&gt;
{| class=&quot;toccolours sortable&quot; border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;3&quot; style=&quot;border-collapse:collapse&quot;
|+ '''''Godišnje stope rasta turističkog prometa i kapaciteta u razdoblju od 1961. do 1965. godine u Hrvatskoj'''''&lt;ref&gt;B.Pirjevec i O.Kesar: Počela turizma, Mikrorad i Ekonomski fakultet Zagreb, 2002, str. 48, {{ISBN|953-6286-54-8}}&lt;/ref&gt;
|- bgcolor=lightgrey
!width=&quot;400&quot;|Turistički promet i kapaciteti
!width=&quot;150&quot;|Stopa rasta
|-
|Ukupni broj ostvarenih noćenja
|10,4
|-
|Inozemna noćenja
|24,9
|-
|Domaća noćenja
|2,9
|-
|Ukupni smještajni kapaciteti
|14,2
|-
|}
&lt;/center&gt;

Ekspanzija izgradnje turističkih kapaciteta traje do do [[1975.]] godine i to po stopi rasta za osnovne kapacitete 11,4 % i komplemetarne kapacitete po stopi od 9,7 %. U tom razdoblju je izgrađeno 69% osnovnih i 72% komplementarnih kapaciteta koje je Hrvatska nudila na turističkom tržištu i [[1990.]] godine.Broj od 68,2 milijuna noćenja hrvatski turizam je zabilježio [[1986.]] godine, dok je [[1987.]] godine zabilježen broj od 10,5 milijuna posjetitelja,što je predstavlja najveći broj noćenja i posjetitelja do Hrvatske neovisnosti. Hrvatska je u tome razdoblju ostvarila oko 75 % inozemnih turističkih prihoda.

=== Razdoblje tijekom Domovinskog rata ===
Tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] turizam u sad već samostalnoj Hrvatskoj u nekim krajevima poput [[Istra|Istre]] stagnira, dok u većem dijelu [[Dalmacija|Dalmacije]] i područja zahvaćenih ratom drastično opada. U razdoblju od 1990. do [[1995.]] godine broj turističkih dolazaka je manji za čak 69,3 %, dok je broj ostvarenih noćenja pao za 75%. Rat je turistički promet Hrvatske vratio na razinu šezdesetih godina.

&lt;center&gt;
'''''Pregled statističkih podataka hrvatskog turizma od 1990. do 1995. godine'''''&lt;ref&gt;Turizam u 2000; Dokumentacija br.1134, Državni zavod za statistiku, Zagreb, 2001.; str. 13. i 14.&lt;/ref&gt;
{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;5&quot; cellspacing=&quot;0&quot;
|-
| Godina || || 1990. || 1991. || 1992. || 1993. || 1994. || 1995.
|-
| rowspan=&quot;2&quot;| '''Turistički dolasci'''
| colspan=&quot;1&quot; align=&quot;center&quot;| Ukupni broj
| colspan=&quot;1&quot; align=&quot;center&quot;| 8 497 000
| colspan=&quot;1&quot; align=&quot;center&quot;| 2 294 000
| colspan=&quot;1&quot; align=&quot;center&quot;| 2 135 000
| colspan=&quot;1&quot; align=&quot;center&quot;| 2 514 000
| colspan=&quot;1&quot; align=&quot;center&quot;| 3 655 000
| colspan=&quot;1&quot; align=&quot;center&quot;| 2 610 000
|-
| Udio inozemnih (%)
| 83,0 %
| 64,8 %
| 65,1 %
| 66,2 %
| 69,2 %
| 56,9 %
|-
| rowspan=&quot;2&quot;| '''Ostvarena noćenja'''
| colspan=&quot;1&quot; align=&quot;center&quot;| Ukupni broj
| colspan=&quot;1&quot; align=&quot;center&quot;| 52 523 000
| colspan=&quot;1&quot; align=&quot;center&quot;| 10 471 000
| colspan=&quot;1&quot; align=&quot;center&quot;| 11 005 000
| colspan=&quot;1&quot; align=&quot;center&quot;| 13 280 000
| colspan=&quot;1&quot; align=&quot;center&quot;| 20 377 000
| colspan=&quot;1&quot; align=&quot;center&quot;| 13 151 000
|-
| Udio inozemnih (%)
| 87,2 %
| 67,4 %
| 70,4 %
| 76,0 %
| 78,2 %
| 66,6 %
|-
|}
&lt;/center&gt;

=== Razdoblje nakon završetka rata do danas ===
Nakon rata turizam se počeo oporavljati od velikosrpske agresije pa je u turističkoj sezoni [[1996.]] godine zabilježen blagi rast u odnosu na najbolju ratnu turističku sezonu 1994. godine. Postupno se vraćaju inozemni turisti, najviše iz [[Istočna Europa|istočnoeuropskih]] zemalja, ali sezona traje svega 2 mjeseca. Povratkom turista polako raste i zanimanje stranih ulagača, a
ulaskom stranog kapitala jača uloga destinacijskog menadžmenta te marketinški napori promoviranja Hrvatske kao cjelovite i jedinstvene destinacije. Porastom turističkih dolazaka i ostvarenih noćenja rastu i prihodi od turizma, ali i udio prihoda u ukupnom [[Bruto domaći proizvod|bruto domaćem proizvodu]] Republike Hrvatske, pa se taj udio s 7,2 % iz 1995. godine penje na 17 % [[2002.]] godine.

&lt;center&gt;
{| class=&quot;toccolours sortable&quot; border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;3&quot; style=&quot;border-collapse:collapse&quot;
|+ '''''Devizni prihod od turizma i njegov udio u ukupnom [[BDP]]-u u razdoblju od 1994. do 2002. godine'''''&lt;ref&gt;[http://hgk.biznet.hr/hgk/tekst.php?a=b&amp;page=tekst&amp;id=366 HGK - Centar za makroekonomske analize] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111229035754/http://hgk.biznet.hr/hgk/tekst.php?a=b&amp;page=tekst&amp;id=366 |date=29. prosinca 2011. }} Preuzeto 19. prosinca 2011.&lt;/ref&gt;
|- bgcolor=lightgrey
!width=&quot;100&quot;|Godina
!width=&quot;100&quot;|1994.
!width=&quot;100&quot;|1995.
!width=&quot;100&quot;|1996.
!width=&quot;100&quot;|1997.
!width=&quot;100&quot;|1998.
!width=&quot;100&quot;|1999.
!width=&quot;100&quot;|2000.
!width=&quot;100&quot;|2001.
!width=&quot;100&quot;|2002.
!width=&quot;100&quot;|Prosječna stopa rasta
|-
|Američkih dolara
|1 801 300 000
|1 349 100 000
|2 014 000 000
|2 523 100 000
|2 733 400 000
|2 493 400 000
|2 758 000 000
|3 335 000 000
|3 811 500 000
|9,8
|-
|% BDP-a
|/
|7,2
|10,1
|12,8
|12,6
|12,5
|15,0
|17,1
|17,0
| /
|-
|}
&lt;/center&gt;

Rekordna turistička sezona s najboljim rezultatima u povijesti Hrvatske je zabilježena [[2014.]] godine kada je Hrvatsku posjetilo i u njoj boravilo 13 100 000 turista koji su ostvarili 73 600 000 noćenja.&lt;ref name=&quot;Turizam1&quot;&gt;[http://www.mint.hr/default.aspx?id=976] Preuzeto 10. ožujka 2015.&lt;/ref&gt; Te iste godine Hrvatska je od turizma zaradila 7 500 000 000 [[euro|eura]].

Tijekom 2011. godine u prvih deset mjeseci u Hrvatskoj se bilježi ukupno oko 11,1 milijun dolazaka turista što u odnosu na prethodnu godinu predstavlja rast od 8,2%. Broj domaćih turista u tome razdoblju iznosi oko 1,4 milijuna što znači rast od 2,3%. Stranih turista je u istom razdoblju bilo oko 9,7 milijuna što je rast od 9% u odnosu na 2010. godinu.

Navedeni strani i domaći turisti su ostvarili ukupno oko 59,5 milijuna noćenja što u odnosu na 2010. godinu predstavlja rast od 7%. Od toga su domaći turisti ostvarili 5,3 milijuna noćenja (rast 3,1%), a strani 54,3 milijuna noćenja što je porast za 7,4%. Prosječni broj dana boravka po turistu je iznosio 5,4 dana.&lt;ref name=&quot;Stat&quot;/&gt;

== Turisti po zemljama pripadnosti ==
Hrvatsku kao turističku destinaciju tijekom 2011. godine do [[listopad]]a najviše su posjećivali i u njoj boravili turisti iz [[Njemačka|Njemačke]] koji su ostvarili preko 12 milijuna noćenja. Tradicionalno dobri posjetitelji su i [[Slovenija|Slovenci]], [[Italija|Talijani]], [[Austrija]]nci i [[Češka|Česi]] koji su 2011. ostvarili preko 4 milijuna noćenja.

&lt;center&gt;
{| class=&quot;toccolours sortable&quot; border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;3&quot; style=&quot;border-collapse:collapse&quot;
|+ '''''Turistički promet stranih turista od siječnja do listopada 2011.'''''&lt;ref name=&quot;Stat&quot;&gt;[http://www.mint.hr/UserDocsImages/111207-X-statistika.pdf Ministarstvo turizma - Statistika 2011.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131102121300/http://www.mint.hr/UserDocsImages/111207-X-statistika.pdf |date=2. studenoga 2013. }} Preuzeto 19. prosinca 2011.&lt;/ref&gt;
|- bgcolor=lightgrey
!width=&quot;150&quot;|Zemlja
!width=&quot;100&quot;|Turisti
!width=&quot;100&quot;|Noćenja
|-
|Njemačka
|1 647 320
|12 420 215
|-
|Slovenija
|1 080 761
|6 341 443
|-
|Italija
|1 115 576
|4 927 268
|-
|Austrija
|873 561
|4 787 998
|-
|Češka
|636 684
|4 384 757
|-
|Poljska
|492 880
|3 128 610
|-
|Slovačka
|333 558
|2 277 947
|-
|Nizozemska
|285 221
|2 219 154
|-
|Mađarska
|324 841
|1 738 726
|-
|Rusija
|179 915
|1 489 319
|-
|Ostali
|2 769 543
|10 578 305
|-
|'''Ukupno'''
|'''9 739 860'''
|'''54 293 742'''
|-
|}
&lt;/center&gt;

Hrvatsku sve češće posjećuju i turisti iz drugih zemalja a zemlje iz kojih turisti bilježe najveći rast turističkog prometa Republike Hrvatske tijekom 2011. godine su:&lt;ref name=&quot;Stat&quot;/&gt;
*[[Južna Koreja]] – 82% više dolazaka i 70% više noćenja
*[[Brazil]] – 59% više dolazaka i 52% više noćenja
*[[Kina]] – 72% više dolazaka i 49% više noćenja
*[[Island]] – 51% više dolazaka i 60% više noćenja
*[[Turska]] –38% više dolazaka i 27% više noćenja
*[[Finska]] – 27% više dolazaka i 40% više noćenja

== Turisti i noćenja po vrstama objekata za smještaj ==
Tijekom 2010. godine turisti su u Hrvatskoj najviše odsjedali u hotelima, potom u privatnom smještaju i kampovima.

&lt;center&gt;
{| class=&quot;toccolours sortable&quot; border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;3&quot; style=&quot;border-collapse:collapse&quot;
|+ '''''Turisti i noćenja po vrstama objekata za smještaj 2010. godine'''''&lt;ref name=&quot;smj&quot;/&gt;
|- bgcolor=lightgrey
!width=&quot;180&quot;|Smještaj
!width=&quot;100&quot;|Turisti
!width=&quot;100&quot;|Udio %
!width=&quot;100&quot;|Noćenja
!width=&quot;100&quot;|Udio %
|-
|Hoteli i aparthoteli
|4 157 204
|39,20
|15 044 645
|26,67
|-
|Turistička naselja
|434 573
|4,10
|2 790 433
|4,95
|-
|Turistički apartmani
|145 788
|1,37
|1 016 577
|1,80
|-
|Kampovi i kampirališta
|2 062 326
|19,45
|13 793 118
|24,45
|-
|Hosteli
|133 936
|1,26
|434 272
|0,77
|-
|Lječilišta
|27 788
|0,26
|197 375
|0,35
|-
|Kućanstva (privatni iznajmljivači)
|2 680 684
|25,28
|19 397 899
|34,38
|-
|Nekategorizirani objekti
|128 134
|1,21
|627 977
|1,11
|-
|Ostali objekti
|833 683
|7,86
|3 114 083
|5,52
|-
|'''Ukupno'''
|'''10 604 116'''
|'''100'''
|'''56 416 379'''
|'''100'''
|-
|}
&lt;/center&gt;

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.mint.hr/default.aspx Ministarstvo turizma Republike Hrvatske]
* [http://croatia.hr/hr-HR/Naslovna Hrvatska turistička zajednica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120627130822/http://croatia.hr/hr-HR/Naslovna |date=27. lipnja 2012. }}
* [http://www.hr/hrvatska/gospodarstvo/turizam Hrvatski turizam]
* [https://play.google.com/store/apps/details?id=hr.tohr Hrvatska Travel - android aplikacija]
* [https://arrestedworld.com/places-in-croatia/ Prekrasna mjesta za posjetiti u Hrvatskoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210309212808/https://arrestedworld.com/places-in-croatia/ |date=9. ožujka 2021. }}
* [https://hrturizam.hr/ Pričajte priče B2B turistički portal]
* [https://www.turistickeprice.hr/ Turistički lifestyle portal]
* [http://turizam24.com/ Hrvatski Turistički Portal]

{{Hrvatska}}

[[Kategorija:Gospodarstvo Hrvatske]]
[[Kategorija:Turizam u Hrvatskoj| ]]</text>
      <sha1>72cg04ahee74eu2y7b72joexoywe4ek</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Predložak:Sastav - Juventus</title>
    <ns>10</ns>
    <id>323982</id>
    <revision>
      <id>6432947</id>
      <parentid>6427948</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T16:52:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1906" xml:space="preserve">{{Navigacija
| naziv = sastav Juventusa 
| teamname = Juventus
| naslov = [[Juventus F.C.|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;Sastav Juventusa&lt;/span&gt;]] – [[Serie A 2022./23.|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;Sezona 2022./2023.&lt;/span&gt;]]
| bgcolor = Black
| textcolor = White
| bordercolor = Gold
| naslov-style = background:black; border:gold; color:white;
| popis-style  = text-align:center;

| popis1 = &lt;div&gt;
&lt;small&gt;1&lt;/small&gt; [[Wojciech Szczęsny|Szczęsny]] •
&lt;small&gt;2&lt;/small&gt; [[Mattia De Sciglio|De Sciglio]] •
&lt;small&gt;3&lt;/small&gt; [[Bremer]] •
&lt;small&gt;5&lt;/small&gt; [[Arthur Melo|Arthur]] •
&lt;small&gt;6&lt;/small&gt; [[Danilo (nogometaš)|Danilo]] •
&lt;small&gt;7&lt;/small&gt; [[Federico Chiesa|Chiesa]] •
&lt;small&gt;9&lt;/small&gt; [[Dušan Vlahović|Vlahović]] •
&lt;small&gt;10&lt;/small&gt; [[Paul Pogba|Pogba]] •
&lt;small&gt;11&lt;/small&gt; [[Juan Cuadrado|Cuadrado]] •
&lt;small&gt;12&lt;/small&gt; [[Alex Sandro]] •
&lt;small&gt;13&lt;/small&gt; [[Nicolò Rovella|Rovella]] •
&lt;small&gt;14&lt;/small&gt; [[Weston McKennie|McKennie]] •
&lt;small&gt;15&lt;/small&gt; [[Federico Gatti|Gatti]] •
&lt;small&gt;17&lt;/small&gt; [[Luca Pellegrini|Pellegrini]] •
&lt;small&gt;18&lt;/small&gt; [[Moise Kean|Kean]] •
&lt;small&gt;19&lt;/small&gt; [[Leonardo Bonucci|Bonucci]] •
&lt;small&gt;21&lt;/small&gt; [[Kaio Jorge|Jorge]] •
&lt;small&gt;22&lt;/small&gt; [[Ángel Di María|Di María]] •
&lt;small&gt;23&lt;/small&gt; [[Carlo Pinsoglio|Pinsoglio]] •
&lt;small&gt;24&lt;/small&gt; [[Daniele Rugani|Rugani]] •
&lt;small&gt;25&lt;/small&gt; [[Adrien Rabiot|Rabiot]] •
&lt;small&gt;27&lt;/small&gt; [[Manuel Locatelli|Locatelli]] •
&lt;small&gt;28&lt;/small&gt; [[Denis Zakaria|Zakaria]] •
&lt;small&gt;33&lt;/small&gt; [[Marley Aké|Aké]] •
&lt;small&gt;36&lt;/small&gt; [[Mattia Perin|Perin]] •
&lt;small&gt;44&lt;/small&gt; [[Nicolò Fagioli|Fagioli]] •
&lt;small&gt;47&lt;/small&gt; [[Fabio Miretti|Miretti]] •
&lt;small&gt;?&lt;/small&gt; [[Marko Pjaca|Pjaca]] •
&lt;small&gt;Trener:&lt;/small&gt; [[Massimiliano Allegri|Allegri]]
&lt;/div&gt;
}}&lt;noinclude&gt;
{{tl-sort}}

[[Kategorija:Predlošci sastava talijanskih nogometnih klubova|Juventus]]

&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>qsp9n0jyr3wfpp2srzvmzs75toon532</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Umjetnički aktivizam</title>
    <ns>0</ns>
    <id>326192</id>
    <revision>
      <id>6432899</id>
      <parentid>6432745</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T14:28:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ponor</username>
        <id>38361</id>
      </contributor>
      <comment>slike</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17045" xml:space="preserve">[[Slika:-GREECE_NEXT_ECONOMIC_MODEL-.JPG|mini|Bleepsgr: ''Sljedeći grčki ekonomski model.'' Atena, Grčka.]]
[[Slika:Banksy.bomb.jpg|mini|[[Banksy]]:''Bomb-hugger'']]
'''Umjetnički aktivizam''' [[Sintagma (lingvistika)|sintagma]] je relativno novijeg datuma. Na engleskom govornom području navode se pojmovi ''art activism'', ''activist art'', ''artistic actions'', ili ''political performances'' kao subkategoriji tzv. ''cultural performances'', a u posljednje vrijeme pojavljuje se i termin ''artivism''. Ovi se termini smatraju neologizmima za dugo korišten pojam društveno angažirane [[umjetnost|umjetnosti]]. Pojam ''umjetnički aktivizam'' koristi [[Miško Šuvaković]] u tekstu &quot;Art and Activism in Yu and Ex-Yu 1968 - 2008&quot;.&lt;ref name=&quot;Šuvaković&quot;&gt;U tekstu Art and Activism in Yu and Ex-Yu 1968 – 2008 objavljenom u Art and Activist Reader&lt;/ref&gt;      

Sam pojam ''[[aktivizam]]'' također je [[Novotvorenice|neologizam]]. Gavin Grindon navodi termin 'aktivist' ('activist') kao modernistički neologizam koji se odnosi na nekoga tko primjenjuje anarhističke strategije direktne političke akcije.&lt;ref name=&quot;akcije&quot;&gt;Usp. Gavin Grindon, Surrealism, Dada, and the Refusal of Work: Autonomy, Activism, and Social Participation in the Radical Avant- Garde, Oxford Art Journal, 34, 1, 2011; str. 92.&lt;/ref&gt;  Prema [[Oxfordski rječnik|oxfordskom rječniku]] iz 2007. ''activism'' je izvedenica od riječi ''activist'' koja označava osobu koja nastoji postići političke ili društvene promjene, pogotovo kao član neke organizacije koja ima određene ciljeve. O vrlo sažetoj distinkciji između ''aktivizma'' i ''umjetničkog aktivizma'' piše [[Aldo Milohnić]] u tekstu ''Artivism''.&lt;ref name=&quot;Activism&quot;&gt;Usp. http://eipcp.net/transversal/1203/milohnic/en , 2004.; vrijedno je napomenuti da je tekst Alda Milohnića prije svega esej o nekoliko alter-globalističkih i društvenih političkih akcija u Sloveniji u prve četiri godine novog tisućljeća&lt;/ref&gt;  Milohnić ne upotrebljava sintagmu umjetnički aktivizam, ali govori o politiziranim umjetničkim događajima („politicised artistic events“), odnosno o događajima koji bi se mogli shvatiti kao da pripadaju svijetu umjetnosti zbog toga što su njihovi stvaraoci umjetnici ili zato što su ih njihovi stvaraoci proglasili umjetničkim događajima. Milohnić također spominje intervencionističke akcije koje se koriste umjetničkim ili kulturalnim tehnikama da bi se konstituirale u polju političkog.&lt;ref name=&quot;političkog&quot;&gt;U Hrvatskoj su primjeri takvih akcija npr. prosvjedi inicijative ''Pravo na grad'' u Varšavskoj ulici u Zagrebu 2010. i 2011. g. ili akcija Inicijative za Marjan u Splitu.&lt;/ref&gt;

Umjetnički se aktivizam temelji na kritičkom i subverzivnom umjetničkom činu unutar društva i kulture,&lt;ref name=&quot;kulture&quot;&gt;Usp. Miško Šuvaković, Art and Activism in Yu and Ex-Yu 1968 – 2008, in Art and Activist reader, str. 8.&lt;/ref&gt; a koristi se različitim praksama kao što su predavanja, izdavaštvo, emitiranje u medijima, filmska produkcija, (samo)organizacija, (samo)edukacija, društvena akcija, društvena teorija, suradnja s građanskim organizacijama i inicijativama, zajedničke radionice, izložbe i publikacije u organzaciji umjetnika, ''mail art'', ulične intervencije, grafiti i ideja političkih demonstracija kao umjetnosti.   
Kraj 60-ih godina 20. stoljeća obilježen je studentskim prosvjedima diljem svijeta da bi se mijenjao ''status quo'', propitivale normativne društvene vrijednosti te opiralo institucijama moći s ekskluzivnom vlašću nad javnim diskursom.

== Povijesni razvoj ==
Kod umjetničkog aktivizma radi se o društveno angažiranoj umjetnosti, a tragovi takve umjetnosti mogu se naći i kod [[Dadaizam|dadaista]]. Danas društvena umjetnost zbog svojeg drukčijeg društveno-političkog konteksta, ima drukčije sadržaje, ali uvijek je bila usmjerena na to da prokazuje, problematizira, upućuje na goruće društvene probleme [[Zajednica|zajednice]] u kojoj je nastajala. Na dadaiste i njihova protestnu imaginaciju utjecali su zapadnoeuropski radnički emancipacijski pokreti 19. stoljeća. Njihovi simbolički napadi na kulturu potječu iz prakse društveno-emancipacijskih pokreta, npr. napada sufražetkinja na umjetnost 1914. godine.&lt;ref name=&quot;godine&quot;&gt;Usp. Gavin Grindon, Surrealism, Dada, and the Refusal of Work: Autonomy, Activism, and Social Participation in the Radical Avant- Garde, Oxford Art Journal, 34, 1, 2011; str. 90.&lt;/ref&gt; Dadaisti preuzimaju proteste iz društvenih pokreta te ih prenose u formu izražavanja, u performativni model, ali uvijek s porukom, refleksijom na društveno-političku situaciju koju podvrgavaju kritici. Iako su odnosi između umjetnosti i politike bili sastavni dio cjelokupne vizualne kulture tijekom povijesnih avangardi s početka 20. stoljeća, dadaisti, kao dio tih radikalnih avangardi, nisu koristili termine ''aktivisti'', ''umjetnički aktivizam'', i sl.
Kod ''umjetničkog aktivizma'', umjetnost se koristi u svrhu političke poruke, odnosno socijalnog angažmana, pa njezina povijest doseže dalje od početka 20. st., gdje je bilo društveno angažiranih pokreta. Njezina glavna karakteristika je subverzivnost. Provokacija, bijes, uvreda, prosvjedne šetnje, govori, plakati, slogani, blasfemija, transvestizam, javna okupljanja s protestnim instrumentarijem su metode koje su koristili i društveni pokreti i dadaisti u svojim protestnim akcijama o kojima nije sačuvano mnogo dokumentacije. Jedna od najpoznatijih dadaističkih akcija&lt;ref name=&quot;akcija&quot;&gt;Usp. Gavin Grindon, Surrealism, Dada, and the Refusal of Work: Autonomy, Activism, and Social Participation in the Radical Avant- Garde, Oxford Art Journal, 34, 1, 2011; str. 91.&lt;/ref&gt;  zbila se početkom 1919. tijekom Spartakističke pobune, nakon ubojstva [[Rosa Luxemburg|Rose Luxemburg]], kada su izveli javni [[performans]] kombinirajući estetiku religioznih, vojnih i političkih okupljanja i dijelili svoje letke ''Svakom čovjeku njegova nogometna lopta'', što su kasnije usvojili radnički pokreti kao slogan.

== Umjetnički aktivizam u Hrvatskoj ==
[[Datoteka:Knjiga_i_drustvo_22%.jpg|‎okvir|desno|250px|thumb|Knjiga i društvo 22%]]
&quot;Duh šezdesetosme&quot; i njegova radikalna kritika društvenih odnosa, preko tradicije angažirane umjetnosti, kada se težište prebacuje s estetskih na etičke aspekte umjetničkih djela, koja je u Hrvatskoj od početka sedamdesetih godina 20. stoljeća živjela s umjetnicima i grupama koje se danas navodi pod imenom ''Nova umjetnička praksa'' (poput ''Grupe šestorice'', [[Boris Bućan|Borisa Bućana]], Brace Dimitrijevića, Gorana Trbuljaka, [[Sanja Iveković|Sanje Iveković]], [[Dalibor Martinis|Dalibora Martinisa]], Dejana Jokanovića, Jagode Kaloper i dr.) te s feministički motiviranim umjetničkim praksama (prije svega s umjetnicama kao što su [[Sanja Iveković]] i Vlasta Delimar) važan je i djelotvoran i u umjetničkom aktivizmu od 1990. do danas.  Neka obilježja ''Nove umjetničke prakse'', poput kontekstualiziranja svakodnevice,&lt;ref name=&quot;svakodnevnice&quot;&gt;kontekstualizirana, odnosno sagledana unutar društveno-političkih struktura i ekonomskog sistema, naturaliziranih i represivnih normativnih vrijednosti koje se podvrgava kritici&lt;/ref&gt;  izazivanja reakcija javnosti, netrajnosti&lt;ref name=&quot;netrajnosti&quot;&gt;Davor Matičević u članku Zagrebački krug (u Dokumenti 3-6, Nova umjetnička praksa 1966.-1978., uredio Marijan Susovski) govori o akcijama „gdje nakon izvedbe original više ne postoji a dokumentacija ga djelomično nadoknađuje“ (str. 24).,&lt;/ref&gt;nekonvencionalnih mjesta izlaganja poput javnog prostora, itd. obilježja su i umjetničkog aktivizma. 
[[Datoteka:Labrović - Zavijanje ranjenika - 2000.jpg|mini|[[Siniša Labrović]], ''Zavijanje ranjenika'' (2000.)]]
Od godine 1990. do 2010. u lokalnom kontekstu moglo bi se govoriti o dva smjera kojima teče umjetnički aktivizam. Prvi, dugotrajniji, je vezan uz feminizam. 70-ih godina 20. stoljeća sa Sanjom Iveković i Vlastom Delimar bio je temeljen na prokazivanju i raskidu s tabuima i stereotipima vezanima uz žensko tijelo i njihovim kodifikacijama u ulogama i očekivanjima od strane patrijarhalnog društva. Kasnije se razvijao uz feminističku teoriju i njenu recepciju kod nas od kritike patrijarhalnog diskursa, preko identitetskih propitivanja Judith Butler do Foucaulta i kritike moći. Drugi smjer umjetničkog aktivizma u Hrvatskoj je uže vezan uz društveno – političku stvarnost. Nakon akcije ''Knjiga i društvo 22%'' 1998. godine, veliki se broj umjetnika ([[Mladen Stilinović]], [[Tomislav Gotovac]], [[Sanja Iveković]], [[Siniša Labrović]], [[Marijan Crtalić]], [[Igor Grubić]], [[Slaven Tolj]], [[Andreja Kulunčić]], [[Kristina Leko]], [[Sonja Gašperov]], [[Ksenija Turčić]], [[Sandra Sterle]], [[Nemanja Cvijanović]], [[Rafaela Dražić]], [[Marko Marković]], [[Iva Kovač]] i dr.) sa svojim radovima direktno referira na veliku količinu problema društva u kojem živi.      
Zadnju dekadu 20. st. obilježio je rat, a s njim aktivizam. Tijekom prve polovice devedesetih bio je orijentiran na antiratno i mirovno djelovanje, na anti ili alter – globalistički aktivizam te rodni – gej, lezbijski, ''queer'' aktivizam, što se nastavilo do danas. Značajnu ulogu u promicanju općeg i umjetničkog aktivizma odigrale su civilne, nevladine udruge koje su se tada počele razvijati. Rad Sanje Iveković ''Ženska kuća'', koji se danas nalazi u Muzeju suvremene umjetnosti, reakcija je na prijetnje zatvaranjem ''Autonomne ženske kuće''. Zahvaljujući civilnoj sceni koja se 90-ih godina gradila na otporu prema šovinizmu, nacionalizmu i sl. kasnije se razvila nezavisna kulturna scena snažnih afiniteta prema glazbi i ostalim umjetnostima, u filozofskim i političkim konceptima. 

==== Kulturne udruge ====
Neke od kulturnih udruga koje su se tada formirale, a aktivne su i danas, su [[WHW]] kustoski tim i BADco. te [[MI2-MaMa]] i [[Art radionica Lazareti]]. Važno je spomenuti i udrugu BLOK, osnovanu 2001., koja se od tada kroz različite formate, poput serije predavanja Mikropolitike, međunarodnog festivala umjetnosti u javnom prostoru UrbanFestival, sustavno bavi pitanjima vezanim za transformaciju javnog prostora. Udruge su uspjele preživjeti škrte državne kulturne politike na dva načina: internacionalizacijom, tj. širenjem svog djelovanja iz lokalne u trans-lokalne zajednice (WHW i BADco.) te aktivnom borbom za promjene u društvu prenoseći svojim umjetničkim programima kulturne i umjetničke sadržaje koji problematiziraju određene društvene teme ([[MI2-MaMa|MAMA i Mi2]]), ili stvaranjem mreža i pokreta koji direktno zagovaraju promjene u društvu u lokalnim zajednicama&lt;ref name=&quot;zajednicama&quot;&gt;Usp. Davor Mišković, Kontejner in the Context of the Independent Cultural Scene, u KONTEJNER /Curatorial Perspectives on the Body, Science and Technology (eds. Ivana Bago, Olga Majcen Linn, Sunčica Ostoić), Zagreb, 2010; str. 48-9.    &lt;/ref&gt;, npr. Art radionica Lazareti,&lt;ref name=&quot;Lazareti&quot;&gt;Art radionica Lazareti (ARL) u Dubrovniku, jedna je od najstarijih civilnih organizacija, osnovana 1988. kao umjetnička inicijativa, s namjerom da okupi umjetnike, filozofe, pisce, teoretičare i druge te da istražuje suvremenu umjetnost, kulturu, društvo i politiku i njihove međuodnose. (prema: Dea Vidović: Razvoj hrvatske nezavisne kulturne scene (1990. – 2002.) ili što sve prethodi mreži Clubture, Clubture – Kultura kao proces razmjene 2002.-2007., clubture, 2007., str. 22.&lt;/ref&gt;.  Nastanak navedenih, i brojnih drugih udruga,&lt;ref name=&quot;udruga&quot;&gt;Aktivist (Split), Autonomni centar (Čakovec), ATTACK (Zagreb), Bacači sjenki (Zagreb), CDU (Zagreb), Domaći (Karlovac), Domino (Zagreb), Drugo more (Rijeka), EkS-scena (Zagreb), Fade in (Zagreb), Raf (Zagreb), Gokul (Zabok), Daska (Sisak), [[Kontejner (organizacija)|Kontejner]] (Zagreb), K.V.A.R.K. (Križevci), Romb (Splt), Labin Art Express (Labin), BLOK (Zagreb), Platforma 9,81 (Zagreb), Pokret za kulturu mladih (Split), Restart (Zagreb), Udruga Filmaktiv (Zagreb), Udruga građana Spirit (Rijeka), Udruga Metamedija (Pula), Udruga mladih Orlando (Dubrovnik), Udruga Monteparadiso (Pula), Udruga Otompotom (Zagreb), Udruga za promoviranje humanosti i urbane kulture HUK (Knin), Udruga za razvoj kreativnog življenja – K-zona (Zagreb), Udruženje za razvoj kulture URK (Zagreb), Urbana kultura i edukacija – UKE (Križevci), ZadArsNova (Zadar), Zona Kumrovec (Kumrovec) – od god. 2005. sve su ove udruge članice mreže Clubture koja funkcionira kao suradnička platforma unutar koje organzacije nezavisne kulture razmjenjuju programe te surađuju na specifičnim projektima. Moguće je da su neke od navedenih udruga prestale s djelovanjem, a neke nove se uključile. Osim mrežnih stranica samih udruga, portala www.kulturpunkt.hr (kojeg je Clubture pokrenuo 2005.) te još nekih poput www.h-alter.org , www.mi2.hr   ne postoji neko sustavnije mjesto gdje se bilježe aktivnosti ovih udruga.&lt;/ref&gt; koje su bile usmjerene na pokretanje novih, suvremenijih oblika kulturne i umjetničke proizvodnje, a također i na angažman i prespitivanje kulturne, društvene, ekonomske, tehničke i političke svakodnevnice, obrađen je u zborniku ''[[Clubture]] – Kultura kao proces razmjene 2002. – 2007.''&lt;ref name=&quot;2007.&quot;&gt;V. zbornik: Clubture – Kultura kao proces razmjene 2002.-2007., clubture, 2007.&lt;/ref&gt; Značajna uloga koju su odigrale vidljiva je iz konteksta tranzicije i njegovih devastirajućih posljedica, konteksta dominantne konzervativne kulture, nepostojanja kulturne politike, nepostojanja državne financijske potpore za razvoj nezavisnog kulturnog sektora te nepostojanja, do 1997., legislative koja je trebala regulirati pravo na udruživanje u udruge.&lt;ref name=&quot;udruge&quot;&gt;Usp. Dea Vidović: Razvoj hrvatske nezavisne kulturne scene (1990. – 2002.) ili što sve prethodi mreži Clubture, Clubture – Kultura kao proces razmjene 2002.-2007., clubture, 2007.&lt;/ref&gt; 

Od [[1990-ih]] se godina društvo u Hrvatskoj označava kao društvo u tranziciji, u prijelazu od socijalističkog modela k neo-liberalnom kapitalizmu. Prva velika umjetnička akcija koja se koncentrirala na egzemplaran problem društva u tranziciji je ''Knjga i društvo 22%'' - Zagreb 1998. g. u organizaciji Igora Grubića i Autonomne tvornice kulture (ATTACK), a uključivala je cjelodnevne akcije, performanse te instalacije protiv uvođenja poreza na knjige. U akciji su sudjelovali i umjetnici s kraja 60-ih i početka 70-ih g. koji su oblikovali tradiciju umjetničkog aktivizma u Hrvatskoj (M. Stilinović, G. Trbuljak, T. Gotovac, V. Martek, S. Iveković i dr.).        
Zaposjedanjem javnih prostora, trgova i knjižara, Knjiga i društvo 22% obraćala se javnosti te propitivala sisteme upravljanja neoliberalnog kapitalizma kao dominantnih represivnih modela proizvodnje, razmjene i potrošnje. &lt;ref name=&quot;spektakla!&quot;&gt;Usp. Nataša Ilić: Umjetnost i aktivizam, u Knjiga i društvo 22%, Zagreb, 1998., str. 18-9.&lt;/ref&gt;    
Nakon akcije ''Knjiga i društvo 22%'', paradigmatske za posljednjih dvadeset godina umjetničkog aktivizma u Hrvatskoj, oformila su se dva kustoska tima značajna za daljnji razvoj angažirane umjetnosti u Hrvatskoj: WHW (1999. godine) i Kontejner (2002. godine, nakon Salona mladih umjetnika koji se 2001. održao u kontejnerima na Zagrebačkom velesajmu). WHW sa svojim kustoskim praksama naglašava važnost konstantnog društvenog angažmana svih kulturnih djelatnika ne skrivajući pri tom svoju involviranost u sisteme umjetničke produkcije niti se praveći nevinima u odnosu na reprodukcije odnosa moći unutar kojih djeluje dok ih istovremeno problematizira. [[Kontejner (organizacija)|Kontejner]] / biro suvremene umjetničke prakse se od početka radikalno pozicionirao u promišljanju i preispitivanju istraživačkih umjetničkih praksi unutar umjetnosti graničnih područja.&lt;ref name=&quot;Agambena&quot;&gt;Usp. Miško Šuvaković: Kontejner: Radical Politics of Curatorial Practices, u KONTEJNER /Curatorial Perspectives on the Body, Science and Technology (eds. Ivana Bago, Olga Majcen Linn, Sunčica Ostoić), Zagreb, 2010; str. 41-5.&lt;/ref&gt;
Godine 2009. otvorio se Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu. Kao reakcija na tradicionalnu instituciju muzeja, i prije otvorenja samog [[Muzej suvremene umjetnosti|Muzeja suvremene umjetnosti]], a s obzirom na to da se gradio unutar određenog kvarta, odnosno mikro zajednice u kojoj žive ljudi, udruga mladih muzeologa [[Kontraakcija]] pokrenula je projekt [[Muzej Kvarta]].  Projekt nema zgradu niti fiksnu lokaciju, nego se na fluidan i fleksibilan način integrira u susjedstvo, s krajnjim ciljem animiranja stanovnika i poboljšavanja kvalitete života zajednice.&lt;ref name=&quot;kvartovima&quot;&gt;Usp. http://www.dnevnikulturni.info/vijesti/likovnost/2327/muzej_kvarta_ide_u_travno/&lt;/ref&gt;

==Bilješke==
{{izvori|30em}}

[[Kategorija:Aktivizam u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Umjetnički aktivizam]]
[[Kategorija:Nezavisna kultura u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>cdg6yuju3tvxkrel0vpkcrcchbytar0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432922</id>
      <parentid>6432899</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T15:39:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Bilješke */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16962" xml:space="preserve">[[Slika:-GREECE_NEXT_ECONOMIC_MODEL-.JPG|mini|Bleepsgr: ''Sljedeći grčki ekonomski model.'' Atena, Grčka.]]
[[Slika:Banksy.bomb.jpg|mini|[[Banksy]]:''Bomb-hugger'']]
'''Umjetnički aktivizam''' [[Sintagma (lingvistika)|sintagma]] je relativno novijeg datuma. Na engleskom govornom području navode se pojmovi ''art activism'', ''activist art'', ''artistic actions'', ili ''political performances'' kao subkategoriji tzv. ''cultural performances'', a u posljednje vrijeme pojavljuje se i termin ''artivism''. Ovi se termini smatraju neologizmima za dugo korišten pojam društveno angažirane [[umjetnost|umjetnosti]]. Pojam ''umjetnički aktivizam'' koristi [[Miško Šuvaković]] u tekstu &quot;Art and Activism in Yu and Ex-Yu 1968 - 2008&quot;.&lt;ref name=&quot;Šuvaković&quot;&gt;U tekstu Art and Activism in Yu and Ex-Yu 1968 – 2008 objavljenom u Art and Activist Reader&lt;/ref&gt;      

Sam pojam ''[[aktivizam]]'' također je [[Novotvorenice|neologizam]]. Gavin Grindon navodi termin 'aktivist' ('activist') kao modernistički neologizam koji se odnosi na nekoga tko primjenjuje anarhističke strategije direktne političke akcije.&lt;ref name=&quot;akcije&quot;&gt;Usp. Gavin Grindon, Surrealism, Dada, and the Refusal of Work: Autonomy, Activism, and Social Participation in the Radical Avant- Garde, Oxford Art Journal, 34, 1, 2011; str. 92.&lt;/ref&gt;  Prema [[Oxfordski rječnik|oxfordskom rječniku]] iz 2007. ''activism'' je izvedenica od riječi ''activist'' koja označava osobu koja nastoji postići političke ili društvene promjene, pogotovo kao član neke organizacije koja ima određene ciljeve. O vrlo sažetoj distinkciji između ''aktivizma'' i ''umjetničkog aktivizma'' piše [[Aldo Milohnić]] u tekstu ''Artivism''.&lt;ref name=&quot;Activism&quot;&gt;Usp. http://eipcp.net/transversal/1203/milohnic/en , 2004.; vrijedno je napomenuti da je tekst Alda Milohnića prije svega esej o nekoliko alter-globalističkih i društvenih političkih akcija u Sloveniji u prve četiri godine novog tisućljeća&lt;/ref&gt;  Milohnić ne upotrebljava sintagmu umjetnički aktivizam, ali govori o politiziranim umjetničkim događajima („politicised artistic events“), odnosno o događajima koji bi se mogli shvatiti kao da pripadaju svijetu umjetnosti zbog toga što su njihovi stvaraoci umjetnici ili zato što su ih njihovi stvaraoci proglasili umjetničkim događajima. Milohnić također spominje intervencionističke akcije koje se koriste umjetničkim ili kulturalnim tehnikama da bi se konstituirale u polju političkog.&lt;ref name=&quot;političkog&quot;&gt;U Hrvatskoj su primjeri takvih akcija npr. prosvjedi inicijative ''Pravo na grad'' u Varšavskoj ulici u Zagrebu 2010. i 2011. g. ili akcija Inicijative za Marjan u Splitu.&lt;/ref&gt;

Umjetnički se aktivizam temelji na kritičkom i subverzivnom umjetničkom činu unutar društva i kulture,&lt;ref name=&quot;kulture&quot;&gt;Usp. Miško Šuvaković, Art and Activism in Yu and Ex-Yu 1968 – 2008, in Art and Activist reader, str. 8.&lt;/ref&gt; a koristi se različitim praksama kao što su predavanja, izdavaštvo, emitiranje u medijima, filmska produkcija, (samo)organizacija, (samo)edukacija, društvena akcija, društvena teorija, suradnja s građanskim organizacijama i inicijativama, zajedničke radionice, izložbe i publikacije u organzaciji umjetnika, ''mail art'', ulične intervencije, grafiti i ideja političkih demonstracija kao umjetnosti.   
Kraj 60-ih godina 20. stoljeća obilježen je studentskim prosvjedima diljem svijeta da bi se mijenjao ''status quo'', propitivale normativne društvene vrijednosti te opiralo institucijama moći s ekskluzivnom vlašću nad javnim diskursom.

== Povijesni razvoj ==
Kod umjetničkog aktivizma radi se o društveno angažiranoj umjetnosti, a tragovi takve umjetnosti mogu se naći i kod [[Dadaizam|dadaista]]. Danas društvena umjetnost zbog svojeg drukčijeg društveno-političkog konteksta, ima drukčije sadržaje, ali uvijek je bila usmjerena na to da prokazuje, problematizira, upućuje na goruće društvene probleme [[Zajednica|zajednice]] u kojoj je nastajala. Na dadaiste i njihova protestnu imaginaciju utjecali su zapadnoeuropski radnički emancipacijski pokreti 19. stoljeća. Njihovi simbolički napadi na kulturu potječu iz prakse društveno-emancipacijskih pokreta, npr. napada sufražetkinja na umjetnost 1914. godine.&lt;ref name=&quot;godine&quot;&gt;Usp. Gavin Grindon, Surrealism, Dada, and the Refusal of Work: Autonomy, Activism, and Social Participation in the Radical Avant- Garde, Oxford Art Journal, 34, 1, 2011; str. 90.&lt;/ref&gt; Dadaisti preuzimaju proteste iz društvenih pokreta te ih prenose u formu izražavanja, u performativni model, ali uvijek s porukom, refleksijom na društveno-političku situaciju koju podvrgavaju kritici. Iako su odnosi između umjetnosti i politike bili sastavni dio cjelokupne vizualne kulture tijekom povijesnih avangardi s početka 20. stoljeća, dadaisti, kao dio tih radikalnih avangardi, nisu koristili termine ''aktivisti'', ''umjetnički aktivizam'', i sl.
Kod ''umjetničkog aktivizma'', umjetnost se koristi u svrhu političke poruke, odnosno socijalnog angažmana, pa njezina povijest doseže dalje od početka 20. st., gdje je bilo društveno angažiranih pokreta. Njezina glavna karakteristika je subverzivnost. Provokacija, bijes, uvreda, prosvjedne šetnje, govori, plakati, slogani, blasfemija, transvestizam, javna okupljanja s protestnim instrumentarijem su metode koje su koristili i društveni pokreti i dadaisti u svojim protestnim akcijama o kojima nije sačuvano mnogo dokumentacije. Jedna od najpoznatijih dadaističkih akcija&lt;ref name=&quot;akcija&quot;&gt;Usp. Gavin Grindon, Surrealism, Dada, and the Refusal of Work: Autonomy, Activism, and Social Participation in the Radical Avant- Garde, Oxford Art Journal, 34, 1, 2011; str. 91.&lt;/ref&gt;  zbila se početkom 1919. tijekom Spartakističke pobune, nakon ubojstva [[Rosa Luxemburg|Rose Luxemburg]], kada su izveli javni [[performans]] kombinirajući estetiku religioznih, vojnih i političkih okupljanja i dijelili svoje letke ''Svakom čovjeku njegova nogometna lopta'', što su kasnije usvojili radnički pokreti kao slogan.

== Umjetnički aktivizam u Hrvatskoj ==
[[Datoteka:Knjiga_i_drustvo_22%.jpg|‎okvir|desno|250px|thumb|Knjiga i društvo 22%]]
&quot;Duh šezdesetosme&quot; i njegova radikalna kritika društvenih odnosa, preko tradicije angažirane umjetnosti, kada se težište prebacuje s estetskih na etičke aspekte umjetničkih djela, koja je u Hrvatskoj od početka sedamdesetih godina 20. stoljeća živjela s umjetnicima i grupama koje se danas navodi pod imenom ''Nova umjetnička praksa'' (poput ''Grupe šestorice'', [[Boris Bućan|Borisa Bućana]], Brace Dimitrijevića, Gorana Trbuljaka, [[Sanja Iveković|Sanje Iveković]], [[Dalibor Martinis|Dalibora Martinisa]], Dejana Jokanovića, Jagode Kaloper i dr.) te s feministički motiviranim umjetničkim praksama (prije svega s umjetnicama kao što su [[Sanja Iveković]] i Vlasta Delimar) važan je i djelotvoran i u umjetničkom aktivizmu od 1990. do danas.  Neka obilježja ''Nove umjetničke prakse'', poput kontekstualiziranja svakodnevice,&lt;ref name=&quot;svakodnevnice&quot;&gt;kontekstualizirana, odnosno sagledana unutar društveno-političkih struktura i ekonomskog sistema, naturaliziranih i represivnih normativnih vrijednosti koje se podvrgava kritici&lt;/ref&gt;  izazivanja reakcija javnosti, netrajnosti&lt;ref name=&quot;netrajnosti&quot;&gt;Davor Matičević u članku Zagrebački krug (u Dokumenti 3-6, Nova umjetnička praksa 1966.-1978., uredio Marijan Susovski) govori o akcijama „gdje nakon izvedbe original više ne postoji a dokumentacija ga djelomično nadoknađuje“ (str. 24).,&lt;/ref&gt;nekonvencionalnih mjesta izlaganja poput javnog prostora, itd. obilježja su i umjetničkog aktivizma. 
[[Datoteka:Labrović - Zavijanje ranjenika - 2000.jpg|mini|[[Siniša Labrović]], ''Zavijanje ranjenika'' (2000.)]]
Od godine 1990. do 2010. u lokalnom kontekstu moglo bi se govoriti o dva smjera kojima teče umjetnički aktivizam. Prvi, dugotrajniji, je vezan uz feminizam. 70-ih godina 20. stoljeća sa Sanjom Iveković i Vlastom Delimar bio je temeljen na prokazivanju i raskidu s tabuima i stereotipima vezanima uz žensko tijelo i njihovim kodifikacijama u ulogama i očekivanjima od strane patrijarhalnog društva. Kasnije se razvijao uz feminističku teoriju i njenu recepciju kod nas od kritike patrijarhalnog diskursa, preko identitetskih propitivanja Judith Butler do Foucaulta i kritike moći. Drugi smjer umjetničkog aktivizma u Hrvatskoj je uže vezan uz društveno – političku stvarnost. Nakon akcije ''Knjiga i društvo 22%'' 1998. godine, veliki se broj umjetnika ([[Mladen Stilinović]], [[Tomislav Gotovac]], [[Sanja Iveković]], [[Siniša Labrović]], [[Marijan Crtalić]], [[Igor Grubić]], [[Slaven Tolj]], [[Andreja Kulunčić]], [[Kristina Leko]], [[Sonja Gašperov]], [[Ksenija Turčić]], [[Sandra Sterle]], [[Nemanja Cvijanović]], [[Rafaela Dražić]], [[Marko Marković]], [[Iva Kovač]] i dr.) sa svojim radovima direktno referira na veliku količinu problema društva u kojem živi.      
Zadnju dekadu 20. st. obilježio je rat, a s njim aktivizam. Tijekom prve polovice devedesetih bio je orijentiran na antiratno i mirovno djelovanje, na anti ili alter – globalistički aktivizam te rodni – gej, lezbijski, ''queer'' aktivizam, što se nastavilo do danas. Značajnu ulogu u promicanju općeg i umjetničkog aktivizma odigrale su civilne, nevladine udruge koje su se tada počele razvijati. Rad Sanje Iveković ''Ženska kuća'', koji se danas nalazi u Muzeju suvremene umjetnosti, reakcija je na prijetnje zatvaranjem ''Autonomne ženske kuće''. Zahvaljujući civilnoj sceni koja se 90-ih godina gradila na otporu prema šovinizmu, nacionalizmu i sl. kasnije se razvila nezavisna kulturna scena snažnih afiniteta prema glazbi i ostalim umjetnostima, u filozofskim i političkim konceptima. 

==== Kulturne udruge ====
Neke od kulturnih udruga koje su se tada formirale, a aktivne su i danas, su [[WHW]] kustoski tim i BADco. te [[MI2-MaMa]] i [[Art radionica Lazareti]]. Važno je spomenuti i udrugu BLOK, osnovanu 2001., koja se od tada kroz različite formate, poput serije predavanja Mikropolitike, međunarodnog festivala umjetnosti u javnom prostoru UrbanFestival, sustavno bavi pitanjima vezanim za transformaciju javnog prostora. Udruge su uspjele preživjeti škrte državne kulturne politike na dva načina: internacionalizacijom, tj. širenjem svog djelovanja iz lokalne u trans-lokalne zajednice (WHW i BADco.) te aktivnom borbom za promjene u društvu prenoseći svojim umjetničkim programima kulturne i umjetničke sadržaje koji problematiziraju određene društvene teme ([[MI2-MaMa|MAMA i Mi2]]), ili stvaranjem mreža i pokreta koji direktno zagovaraju promjene u društvu u lokalnim zajednicama&lt;ref name=&quot;zajednicama&quot;&gt;Usp. Davor Mišković, Kontejner in the Context of the Independent Cultural Scene, u KONTEJNER /Curatorial Perspectives on the Body, Science and Technology (eds. Ivana Bago, Olga Majcen Linn, Sunčica Ostoić), Zagreb, 2010; str. 48-9.    &lt;/ref&gt;, npr. Art radionica Lazareti,&lt;ref name=&quot;Lazareti&quot;&gt;Art radionica Lazareti (ARL) u Dubrovniku, jedna je od najstarijih civilnih organizacija, osnovana 1988. kao umjetnička inicijativa, s namjerom da okupi umjetnike, filozofe, pisce, teoretičare i druge te da istražuje suvremenu umjetnost, kulturu, društvo i politiku i njihove međuodnose. (prema: Dea Vidović: Razvoj hrvatske nezavisne kulturne scene (1990. – 2002.) ili što sve prethodi mreži Clubture, Clubture – Kultura kao proces razmjene 2002.-2007., clubture, 2007., str. 22.&lt;/ref&gt;.  Nastanak navedenih, i brojnih drugih udruga,&lt;ref name=&quot;udruga&quot;&gt;Aktivist (Split), Autonomni centar (Čakovec), ATTACK (Zagreb), Bacači sjenki (Zagreb), CDU (Zagreb), Domaći (Karlovac), Domino (Zagreb), Drugo more (Rijeka), EkS-scena (Zagreb), Fade in (Zagreb), Raf (Zagreb), Gokul (Zabok), Daska (Sisak), [[Kontejner (organizacija)|Kontejner]] (Zagreb), K.V.A.R.K. (Križevci), Romb (Splt), Labin Art Express (Labin), BLOK (Zagreb), Platforma 9,81 (Zagreb), Pokret za kulturu mladih (Split), Restart (Zagreb), Udruga Filmaktiv (Zagreb), Udruga građana Spirit (Rijeka), Udruga Metamedija (Pula), Udruga mladih Orlando (Dubrovnik), Udruga Monteparadiso (Pula), Udruga Otompotom (Zagreb), Udruga za promoviranje humanosti i urbane kulture HUK (Knin), Udruga za razvoj kreativnog življenja – K-zona (Zagreb), Udruženje za razvoj kulture URK (Zagreb), Urbana kultura i edukacija – UKE (Križevci), ZadArsNova (Zadar), Zona Kumrovec (Kumrovec) – od god. 2005. sve su ove udruge članice mreže Clubture koja funkcionira kao suradnička platforma unutar koje organzacije nezavisne kulture razmjenjuju programe te surađuju na specifičnim projektima. Moguće je da su neke od navedenih udruga prestale s djelovanjem, a neke nove se uključile. Osim mrežnih stranica samih udruga, portala www.kulturpunkt.hr (kojeg je Clubture pokrenuo 2005.) te još nekih poput www.h-alter.org , www.mi2.hr   ne postoji neko sustavnije mjesto gdje se bilježe aktivnosti ovih udruga.&lt;/ref&gt; koje su bile usmjerene na pokretanje novih, suvremenijih oblika kulturne i umjetničke proizvodnje, a također i na angažman i prespitivanje kulturne, društvene, ekonomske, tehničke i političke svakodnevnice, obrađen je u zborniku ''[[Clubture]] – Kultura kao proces razmjene 2002. – 2007.''&lt;ref name=&quot;2007.&quot;&gt;V. zbornik: Clubture – Kultura kao proces razmjene 2002.-2007., clubture, 2007.&lt;/ref&gt; Značajna uloga koju su odigrale vidljiva je iz konteksta tranzicije i njegovih devastirajućih posljedica, konteksta dominantne konzervativne kulture, nepostojanja kulturne politike, nepostojanja državne financijske potpore za razvoj nezavisnog kulturnog sektora te nepostojanja, do 1997., legislative koja je trebala regulirati pravo na udruživanje u udruge.&lt;ref name=&quot;udruge&quot;&gt;Usp. Dea Vidović: Razvoj hrvatske nezavisne kulturne scene (1990. – 2002.) ili što sve prethodi mreži Clubture, Clubture – Kultura kao proces razmjene 2002.-2007., clubture, 2007.&lt;/ref&gt; 

Od [[1990-ih]] se godina društvo u Hrvatskoj označava kao društvo u tranziciji, u prijelazu od socijalističkog modela k neo-liberalnom kapitalizmu. Prva velika umjetnička akcija koja se koncentrirala na egzemplaran problem društva u tranziciji je ''Knjga i društvo 22%'' - Zagreb 1998. g. u organizaciji Igora Grubića i Autonomne tvornice kulture (ATTACK), a uključivala je cjelodnevne akcije, performanse te instalacije protiv uvođenja poreza na knjige. U akciji su sudjelovali i umjetnici s kraja 60-ih i početka 70-ih g. koji su oblikovali tradiciju umjetničkog aktivizma u Hrvatskoj (M. Stilinović, G. Trbuljak, T. Gotovac, V. Martek, S. Iveković i dr.).        
Zaposjedanjem javnih prostora, trgova i knjižara, Knjiga i društvo 22% obraćala se javnosti te propitivala sisteme upravljanja neoliberalnog kapitalizma kao dominantnih represivnih modela proizvodnje, razmjene i potrošnje. &lt;ref name=&quot;spektakla!&quot;&gt;Usp. Nataša Ilić: Umjetnost i aktivizam, u Knjiga i društvo 22%, Zagreb, 1998., str. 18-9.&lt;/ref&gt;    
Nakon akcije ''Knjiga i društvo 22%'', paradigmatske za posljednjih dvadeset godina umjetničkog aktivizma u Hrvatskoj, oformila su se dva kustoska tima značajna za daljnji razvoj angažirane umjetnosti u Hrvatskoj: WHW (1999. godine) i Kontejner (2002. godine, nakon Salona mladih umjetnika koji se 2001. održao u kontejnerima na Zagrebačkom velesajmu). WHW sa svojim kustoskim praksama naglašava važnost konstantnog društvenog angažmana svih kulturnih djelatnika ne skrivajući pri tom svoju involviranost u sisteme umjetničke produkcije niti se praveći nevinima u odnosu na reprodukcije odnosa moći unutar kojih djeluje dok ih istovremeno problematizira. [[Kontejner (organizacija)|Kontejner]] / biro suvremene umjetničke prakse se od početka radikalno pozicionirao u promišljanju i preispitivanju istraživačkih umjetničkih praksi unutar umjetnosti graničnih područja.&lt;ref name=&quot;Agambena&quot;&gt;Usp. Miško Šuvaković: Kontejner: Radical Politics of Curatorial Practices, u KONTEJNER /Curatorial Perspectives on the Body, Science and Technology (eds. Ivana Bago, Olga Majcen Linn, Sunčica Ostoić), Zagreb, 2010; str. 41-5.&lt;/ref&gt;
Godine 2009. otvorio se Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu. Kao reakcija na tradicionalnu instituciju muzeja, i prije otvorenja samog [[Muzej suvremene umjetnosti|Muzeja suvremene umjetnosti]], a s obzirom na to da se gradio unutar određenog kvarta, odnosno mikro zajednice u kojoj žive ljudi, udruga mladih muzeologa [[Kontraakcija]] pokrenula je projekt [[Muzej Kvarta]].  Projekt nema zgradu niti fiksnu lokaciju, nego se na fluidan i fleksibilan način integrira u susjedstvo, s krajnjim ciljem animiranja stanovnika i poboljšavanja kvalitete života zajednice.&lt;ref name=&quot;kvartovima&quot;&gt;Usp. http://www.dnevnikulturni.info/vijesti/likovnost/2327/muzej_kvarta_ide_u_travno/&lt;/ref&gt;

==Izvori==
{{izvori|30em}}

[[Kategorija:Umjetnički aktivizam|*]]</text>
      <sha1>31mm32n1g7kd1wqylwd2tb2a8y11e3h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Perika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>327586</id>
    <revision>
      <id>6433059</id>
      <parentid>6311278</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T21:09:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Fraxinus</username>
        <id>3144</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1022" xml:space="preserve">[[Datoteka:Hime cut.jpg|230px|desno|thumb|Perika]]
'''Perika''' je skup [[kosa|kose]], koja je napravljena od [[konj]]ske [[dlaka|dlake]], ljudske kose, [[vuna|vune]], [[perje|perja]], ili nekog umjetnog vlakna koji se nosi radi mode, kozmetike, ili kod kulturnih i vjerskih rituala.

To je vrsta pomagala ili ukras, koji se koristi umjesto prave kose. Kao pomagalo, koriste je [[ljudi]] koji nemaju kosu ili imaju neko oboljenje kose ili oboljenje [[koža|kože]] na [[glava|glavi]]. Periku kao ukras, najčešće koriste [[žena|žene]] da bi privremeno promijenile svoj [[izgled]] ili boju kose. Pored toga perike često koriste glumci, naročito u [[predstava]]ma [[povijest|povijesne]] tematike, da bi svoj izgled prilagodili ulozi koju igraju. Perika (vlasulja) kao predmet spada u proizvode [[Primijenjena umjetnost|primijenjenih umjetnosti]] i svrstava se u područje [[kostimografija|kostimografije]].

{{Pokrivala za glavu}}
{{mrva}}
[[Kategorija:Pokrivala za glavu]]
[[Kategorija:Kozmetika]]

[[hu:Haj#Paróka]]</text>
      <sha1>ky0nhjgiub6n1ke1ge60pso1pvbxev0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Siniša Labrović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>328561</id>
    <revision>
      <id>6432885</id>
      <parentid>6206829</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T13:48:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ponor</username>
        <id>38361</id>
      </contributor>
      <comment>sređeni izvori i poveznice</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6738" xml:space="preserve">'''Siniša Labrović''' ([[Sinj]], 12. veljače [[1965.]]) hrvatski je umjetnik i [[Umjetnički aktivizam|umjetnički aktivist]] koji se za izražavanje koristi [[performans|performansom]], [[body art|body-artom]], videom i fotografijom, a kroz te medije pokušava uspostaviti kontakt s društvenom zajednicom ili joj uputiti kritiku.

== Životopis ==

Diplomirao je hrvatski jezik i književnost na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]] 1997. godine te povremeno radi kao profesor. Status umjetnika, koji nije stekao akademskim obrazovanjem, dobio je brojnim samostalnim i skupnim izložbama te nagradama, među kojima treba istaknuti treću nagradu za scenarij ''Srce'' na natječaju Imaginarne akademije Grožnjan i Centra za dramsku umjetnost Zagreb 2000. godine. Iste godine izvedena je prva izložba u Dubrovniku. Radove u stalnom postavu čuvaju [[Muzej suvremene umjetnosti]] u Zagrebu i Galerija umjetnina u Splitu. Izlagao je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu te je izvodio akcije, performanse, grafite i urbane intervencije. Živi i radi kao slobodni umjetnik u [[Zagreb]]u.{{Potrebna provjera}}

== Umjetnički rad ==

Aktivistički je doprinio brojnim projektima, kako u javnim tako i u galerijskim prostorima. Aktivizam javnog, uličnog karaktera odigrava akcijama kroz proteste, vodeći se za konceptualnim performansima. Izlagao je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu te je izvodio akcije, performanse, grafite i urbane intervencije u Dubrovniku, Zagrebu, Zadru, Sinju, Rijeci, Splitu, Omišu, Momjanu, Bolu, Poreču, Golom otoku, Obrovcu, Križevcima, Puli, Starom Gradu, Beogradu, Novom Sadu, Vršcu, Ljubljani, Celju, Grazu, Carlisleu, Reykjavíku, Regensburgu, Dundeeju, Istanbulu, Veneciji, Budimpešti, Berlinu, Łódźu...
Radovi po kronološkom slijedu su: ''Zavijanje ranjenika'', performans, 2000., ''Oblačenje Golog otoka'', instalacija, 2002., ''Umjetnik se provodi kao bos po trnju'', performans, 2004., ''Kažnjavanje'', performans, 2002., ''Vladimir Nazor – Dijagnoza'', instalacija, 2004., ''Gotovina – ručak'', performans, 2005., ''Trgovački portreti'', performans, 2005., ''Umjetnik liže pete publici'', performans, 2005., ''Obiteljski dnevnik'', video, 2005., ''Stado.org'', akcija, 2005., ''Prva zapovijed'', 4-kanalna video instalacija, 2006., ''Zajednička vožnja'', instalacija, 2006., ''Gloria'', performans, 2007., ''Puzzle'', instalacija, 2007., ''Umjetnik pase travu'', performans iz serije Fraze, 2007.,''Smiley'', performans, 2008., ''Dodiplomsko obrazovanje'', radionica, 2008., ''Nepobjediva armada'', akcija, 2008., ''Protest'', akcija, 2008., ''Umjetnik pliva na suhom'', performans iz serije Fraze, 2008., Ivo Sanader heroj, a na premijer, (performans, grafit), 2008., ''Arkadija'', fotografija, 2009., ''Disciplina 50m slobodno'', performans, 2009., ''Huraaa!!!'', video, 2009., ''Perpetuum mobile'', perfomans, 2009., ''Reality'', instalacija, 2009., ''U se'', performans, 2009., ''Apstrakcija'', triptih, 2010., ''Ja sam Siniša Labrović'', video, 2010.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2011-11-12|title=Stranica umjenika (arhivirano)|url=https://web.archive.org/web/20111112081225/http://www.labrovic.com/|url-status=live|access-date=2022-07-26|website=labrovic.com}}&lt;/ref&gt;

==== Zavijanje ranjenika (2000.) ====
[[Datoteka:Labrović - Zavijanje ranjenika - 2000.jpg|mini|Zavijanje ranjenika, [[Sinj]] 2000. godine]]
''Zavijanje ranjenika'' u rodnom Sinju na [[Dan antifašističke borbe]] 22. lipnja 2000.,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2022-02-17|title=Zavijanje ranjenika, 2000.|url=https://thisisadominoproject.org/sinisa-labrovic-zavijanje-ranjenika/|url-status=live|access-date=2022-07-26|website=Udruga Domino}}&lt;/ref&gt; a tim datumom brani i Mirkovićevu skulpturu partizanke s ranjenikom koju su nacionalisti pokušali oštetiti. Akcija je tako provedena zavojima na skulpturi partizanke koja u ruci drži ranjenog partizana, pa se tako skulptura veže uz tradicionalni prikaz piete. Tako je Labrović ovim radom izveo pozitivističku akciju i obranu takvih spomenika čiji su identitet pokušali obrisati. 

==== Oblačenje Golog otoka (2002.)====
Političko-povijesni aktivistički plan odigrao je akcijama poput ''Oblačenje Golog otoka'' iz 2002. godine, gdje se poslužio instalacijom - uniformama Jugoslavenske narodne armije na koje je crvenim koncem izvezao refrene popularnih hrvatskih i stranih riječi, a tim se stihovima uspostavila komunikacija između boli i patnje zbog ljubavi s komunističkim žrtvama Golog otoka. 

==== Stado.org (2005.)====
Multimedijalnim umjetničkim projektom ''Stado.org'' u kojem su ovce bile sudionice reality showa, izazvao je pozornost svjetskih medija (Reuters, BBC, Ansa, New York Post, Guardian, Times, NBC, ABC…). Reality show je tako praćen kroz dvanaest dana putem interneta, a gledatelji su mogli glasati za svog favorita, odnosno ovcu. Tim projektom je ironiziran svijet medija, to jest bombardiranost reality showova koji zauzimaju TV ekrane.

==== Perpetuum Mobile (2009.)====
Njegov opus je vezan i uz ekstravagantne performanse kao što su ''Umjetnik liže pete publici'', ''Kažnjavanje'', ''Smiley'' te performans ''Perpetuum Mobile'' gdje umjetnik pije vlastitu mokraću pred publikom, te to komentira: &quot;Nije bilo zgražanja, uglavnom su ljudi osjećali tugu, što je i bio cilj jer i ja osjećam tugu dok to izvodim&quot;, rekao je Siniša. &quot;Golotinja im nije problem, ali pijenje mokraće nisu baš lako 'popili',&lt;ref name=&quot;popili&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Performans: Siniša Labrović pio vlastitu mokraću|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=452744|access-date=2022-07-26|website=www.index.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;  a taj rad je oštro kritiziran od strane kritike i publike, pa je uz obranu svojih artističkih stavova Labrović poznat i kao neumorni komentator kako bi dokazao tvrdnje o identitetu vlastite umjetnosti.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Kupirović|first=Bojan|date=2012-01-10|title=Labrović stalno na udaru kritike, moli medije da ga ostave na miru {{!}} Kultura|url=https://web.archive.org/web/20120129151453/http://www.komentar.hr/portal/lifestyle/lifestyle/kultura/11812-labrovic|url-status=live|access-date=2022-07-26|website=web.archive.org}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==

* Splitska suvremena umjetnost, Nova generacija, katalog izložbe Galerija umjetnina, Split / HDLU, Zagreb, 2006.
* Sanja Potkonjak, Tomislav Pletenac. Kada spomenici ožive:''Umjetnosti sjećanja'' u javnom prostoru,  Stud. ethnol. Croat., vol. 23, str. 7-24, Zagreb, 2011.
{{GLAVNIRASPORED:Labrović, Siniša}}
[[Kategorija:Hrvatski umjetnici]]
[[Kategorija:Umjetnički aktivisti]]
[[Kategorija:Životopisi, Sinj]]</text>
      <sha1>5y91urzrelqf5hevlo122fzdygszr2x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kup europskih prvaka 1980./81. (vaterpolo)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>456455</id>
    <revision>
      <id>6432907</id>
      <parentid>4172145</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T14:49:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>95.168.120.53</ip>
      </contributor>
      <comment>dobro jesve to</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1292" xml:space="preserve">'''Kup europskih prvaka 1980./81.''' u [[vaterpolo|vaterpolu]] igralo je 8 momčadi.

Momčadi su bile raspoređene u dvije skupine. U prvoj skupini su dalje prošli Jug i Vasas (ispali Barcelona i Marseille), a u drugoj Spandau i Ethnikos (ispali De Robben i SKK Stockholm). Od klubova koji su prošli skupinu formirana je nova skupina:

Utakmice završne skupine igrane su u Kuparima. 

== Završna skupina ==

* Jug - Ethnikos 9:6
* Vasas - Spandau 8:2

* Jug - Spandau 4:6
* Vasas - Ethnikos 4:4

* Jug - Vasas 8:2
* Spandau - Ethnikos 7:5

===Krajnji poredak===
* '''{{ZD|J|JUG}} [[VK Jug|Jug Dubrovnik]]''' '''4, +7'''
* {{ZD|N|NJE}} [[Wasserfreunde Spandau 04 Berlin|Spandau]] '''4, -2'''
* {{ZD|M|MAĐ}} [[Vasas Sport Club (vaterpolo)|Vasas]] '''3'''
* {{ZD|G|GRČ}} [[Ethnikos Pirej (vaterpolo)|Ethnikos]] '''1'''

Domaćin Jug (prvak Jugoslavije) postao je prvi put prvakom Europe boljom gol razlikom naspram momčadi Spandaua koja je imala isti broj bodova.

Sastav momčadi Juga: Tomić, [[Ðuro Savinović]], [[Dubravko Staničić]], [[Božo Vuletić]], [[Veselin Đuho]], [[Boško Lozica]], [[Niko Matušić]], [[Luko Vuletić]], [[Goran Sukno]], [[Ivica Dabrović]], [[Gojko Vukašinović]]


{{vaterpolska Euroliga}}

{{mrva-vaterpolo}}

[[Kategorija:LEN Liga prvaka|1980-81]]</text>
      <sha1>8sznsfnbohdx37ww44ow931lfb72wuo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šubara</title>
    <ns>0</ns>
    <id>456639</id>
    <revision>
      <id>6433057</id>
      <parentid>5852556</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T21:08:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Fraxinus</username>
        <id>3144</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2093" xml:space="preserve">[[Datoteka:Winter Stare.jpg|230px|desno|thumb|Šubara]]
'''Šubara''' je vrsta [[zima|zimske]] [[krzno|krznene]] [[kapa|kape]] s [[koža (materijal)|kožnim]] zaliscima. Šubara se najviše nosi u [[Rusija|Rusiji]]. Odlično štiti od jake zime, [[snijeg]]a i odlomljenog [[led]]a. 

Obično se izrađuje od kože [[domaća ovca|ovaca]], [[zec|zečeva]], [[lisica]] i dr. Sa strane ima kožne zaliske, koji se mogu podignuti i pričvrstiti na vrhu šubare ili spustiti i zaštititi [[uši]] od hladnoće. Na [[ruski|ruskom]] i na mnogim drugim stranim jezicima, šubara se zove ušanka (rus. уша́нка), jer pokriva uši.

Najviše se nosi u Rusiji. Različite vrste šubara, mogu se vidjeti i u nekim drugim [[država]]ma, kao što su bivše sovjetske republike, [[Kina]], [[Mongolija]] i [[Sjeverna Koreja]]. U prošlosti su se nosile na području Rusije, [[Njemačka|Njemačke]] i [[Skandinavija|Skandinavije]]. Slične kape nosili su antički [[Skiti]] i razni srednjoazijski [[nomad]]i. No jedino se u Rusiji masovno nose, počevši od početka 20. stoljeća. 

Za vrijeme [[Ruski građanski rat|Ruskoga građanskoga rata]], [[Bijela garda]] nosila je šubare na području Sibira. Izgubili su rat i šubare su pale u zaborav. Nakon što je mnogo sovjetskih [[vojnik]]a umrlo u [[Zimski rat|Zimskom ratu]] [[1939.]] – [[1940.]] od hladnoće, sovjetska vojska uvela je toplije uniforme i šubare. One se nose i u modernim vojskama danas npr. u Rusiji, [[Finska|Finskoj]], Njemačkoj i [[SAD]]-u.

Šubara je bila [[simbol]] i medijska ikona [[SSSR]]-a. Danas se prodaju i kao [[suvenir]].

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Ushanka of Soldier of Soviet Army-5.jpg|Šubara sašivena u [[Bjelorusija|Bjelorusiji]], 1988.
Datoteka:Ford - Brezhnev 1974.jpg|Američki predsjednik [[Gerald Ford]] i sovjetski vođa [[Leonid Brežnjev]] 1974.
Datoteka:Anne-Sophie Dubey.jpg|Šubara
Datoteka:Oskar hoffmann talumees tubakakarbiga.jpg|Na umjetničkoj slici [[Oscar Hoffmann|Oscara Hoffmanna]].
&lt;/gallery&gt;

{{Pokrivala za glavu}}

[[Kategorija:Pokrivala za glavu]]
[[Kategorija:Ruska kultura]]</text>
      <sha1>950pt66rahm0ob5szf0qdtxs6moxd1b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rokselana</title>
    <ns>0</ns>
    <id>457175</id>
    <revision>
      <id>6432988</id>
      <parentid>6432211</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T19:19:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dean72</username>
        <id>77466</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/31.47.14.36|31.47.14.36]] ([[User talk:31.47.14.36|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10241" xml:space="preserve">{{Monarh
| ime                  =Hürrem
| slika                =[[Datoteka:Tizian 123.jpg|200px]] 
| opis                 =Hürrem, portret iz 1550.
| datum rođenja        =[[1503.]]
| mjesto rođenja       =Rohatyn, [[Ukrajina]]
| datum smrti          =[[15. travnja]] [[1558.]] (55 godina)
| mjesto smrti         =[[Istanbul|Carigrad]], [[Osmansko Carstvo]]
| titula               =[[sultanija]] [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]
| suprug               =[[Sulejman Veličanstveni]] 
| djeca                =Mehmed, Mihrimah, Selim II., Bajazid, Abdullah i Džihangir
| otac                 =
| majka                = 
| vjera                =[[pravoslavlje]] / [[islam]]
}}

'''Rokselana''' odnosno '''Hürrem''' ([[Perzijski jezik|perz.]] خرم, [[Turski jezik|tur.]] ''Hürrem''— nasmijana, vesela); također i '''Haseki Sultannem Hürrem'''; rođena kao pravoslavka '''Anastasija''' '''ili Aleksandra Lisowska''' (Rohatyn, [[Poljska]], današnja [[Ukrajina]],) ([[1503.]] – [[1558.]]) ([[Istanbul|Carigrad]], [[Osmansko Carstvo]]) bila je najmoćnija sultanija u povijesti [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], zakonita supruga sultana [[Sulejman Veličanstveni|Sulejmana]], majka Vladareve djece, upraviteljica Harema, humanitarka, a nakon smrti princa Mustafe jedina nasljednica carske titule Valide sultanije (hrv. Majke sultanije).

Također je bila poznata kao '''Rokselana''' (prema turskom &quot;Ruslana&quot;: u prijevodu &quot;Rus'ka žena&quot;), zatim kao Rus'ka (stari naziv koji se odnosi na [[Ukrajinci|Ukrajinku]]), Ruzijak i Rosa. Rokselana je u [[Povijest Turske|turskoj povijesti]] ostala jedna od najcjenjenijih povijesnih ličnosti; osim što se izborila za svoju slobodu i ravnopravnost, utjecala je kao žena na kulturnu, socijalnu i vanjsku politiku [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] što do tada nikada nije bilo zabilježeno.

== Biografija ==
Sultanija Hürrem je rođena u zapadnoj [[Ukrajina|Ukrajini]] 1503. godine, u gradu Rohatynu, kao kršćanka Aleksandra ili Anastasija Lisowska. Njezin otac je bio pravoslavni svećenik. Oteta je u jednom od pohoda [[Krimski Tatari|Krimskih Tatara]], nakon čega je s 14 godina prebačena na poluotok [[Krim]], odakle je prodana kao robinja te poslana u [[Istanbul]]. U Istanbulu je prodana na osmanski dvor, u palaču sultana Sulejmana I. Ubrzo je zavela sultana, te mu rodila princa Mehmeda, a nakon toga je Vladaru rodila još petero prinčeva i jednu sultaniju. Sultan oslobođa Hürrem ropstva 1529. godine, a 1530. se vjenčaje s njom, čime je prekinuta 130 godina duga tradicija nevjenčavanja osmanskih sultana. Tim činom Hürrem se od statusa konkubine uzdiže do položaja prave sultanije. Ostala je upamćena kao velika humanitarka, također i kao prva žena koja je svojim postupcima utjecala na vanjsku i unutarnju politiku Osmanskog Carstva. Nakon smrti princa Mustafe postaje jedina nasljednica titule Majke sultanije, jer su jedini preostali nasljednici Prijestolja bili njeni sinovi.                                                               17. travnja 1558. godine umire u Istanbulu, u Topkapi palači, osam godina prije Sulejmana.

== Dolazak na dvor ==
[[Ibrahim-paša Paržanin|Ibrahim Paša]] ([[1493.]]—[[1536.]]) je sultanu [[Sulejman I.|Sulejmanu I.]] poklonio mladu Aleksandru. Ona se našla u [[harem]]u koji je obuhvaćao oko 300 [[ropstvo|robinja]]. Rokselana, koja je imala vatreno crvenu [[kosa|kosu]], opisana je kao nježna, vitka, ljupka i očaravajuća. Uz to je bila veoma inteligentna, živahna i vesela, 
rado se smijala i šalila.

Kao i sve mlade [[harem]]ske dame, ona je u početku dobivala lekcije [[osmanski turski jezik|turskog jezika]] i [[islam]]a. Učila je čitanje i pisanje, sastavljanje nježnih ljubavnih pisama, šivanje i pletenje, pjevanje, ples, sviranje jednog glazbenog instrumenta, pa i vježbanje ljupkog i gracioznog hoda. Neobično lijepe i zanosne robinje, koje su imale šanse postati sultanove miljenice, učene su još i [[erotika|erotskim]] vještinama. Dvanaest najatraktivnijih i najtalentiranijih robinja su bile određene kao „gedikli“, to jest sultanove sobarice, koje su imale obvezu oblačiti sultana, kupati ga i hraniti ukusnim jelima. Kao moguće gošće u sultanovoj postelji mogle su također postati njegove miljenice, „ikbal“. U slučaju da su ostale [[trudnoća|trudne]] i rodile djecu svom gospodaru, dobile su počasno zvanje sultanske „konkubine“ ili „kadine“. 

Rokselani nije bilo teško privuči Sulejmanovu pažnju. Uostalom, njena karizma je privlačila svakoga u haremu, zbog čega je brzo dobila ime „Hürrem“ (nasmijana). Nije dugo trebalo da postane i sultanova miljenica. Nije služila samo kao partnerica i kao majka mogućih nasljednika, nego se pokazala i kao dobar sugovornik i iskrena prijateljica, pa čak i kao životna suputnica. S Hürrem je mogao pisati pjesme ili voditi političke diskusije. Ona je uz to bila u stanju davati mu dobre savjete i imala je razumijevanja za njegove strahove koje je jedino njoj mogao priznati. Baš poput njegovog prijatelja Ibrahima, znala je svojim šarmom i veseljem otjerati Sulejmanovu melankoliju. Sulejman je tako sve češće odlazio Hürrem i zanemarivao svoju prvu ženu Mahidevran († [[1580.]], porijeklom iz [[Albanija|Albanije]]), koja je nosila nadimak Gülbahar „proljetni cvijet“. Sultaniju Hürrem je Sulejman oslobodio ropstva učinivši je slobodnom ženom, a nakon toga ju je i oženio čime je prekinuo stoljetnu tradiciju kojom se osmanski sultani nisu vjenčavali.

== Život na dvoru ==
U to vrijeme u [[Sulejman I.|Sulejmanovom]] Haremu nije baš vladao mir. [[Venecija|Mletački]] (venecijanski) poslanik Pietro Bragadino obavijestio je senat svoje države u tajnoj depeši o jednoj gruboj raspravi između prve i druge sultanije, između Mahidevran Gülbahar i Hürrem, u kojoj je prva drugoj čupala kosu i izgrebala lice. Sulejman je kasnije imenovao najstarijeg sina Mustafu kao upravitelja sandžaka [[Saruhan]]a. Njegova majka Mahidevran je shodno osmanskom protokolu morala putovati s njim.
Od tada je Sulejman bio zajedno samo s Hürrem. Nastojao je ispuniti Hürrem sve želje i bio ju je spreman oženiti, što se za nekih 130 godina nije dogodilo kod [[Osmansko Carstvo|osmanskih]] sultana. 

Godine [[1530.]] bila je raskošna svadba, koju je [[Englezi|Englez]] Sir George Yang komentirao: „Ove nedjelje se u gradu dogodio jedan sasvim izvanredan događaj, koji je dosad neviđen u povijesti [[Osmansko Carstvo|Carstva]]. Ceremonija je održana u saraju (dvoru) i veselje je prešlo sve do sada poznate mjere. Velike ulice bijahu noću osvijetljene i bilo je mnogo glazbe, i gozbe je bilo dosta za sve ljude. Kuće su ukrašene cvijećem, i svugdje su donijeti ležajevi na kojima su ljudi satima sjedili na svoje veliko zadovoljstvo. U starom hipodromu je podignuta velika tribina na kojoj su mjesta za caricu i njene dame ograđena zlatnom ogradom. Tu su carica i njen dvor prisustovali jednom raskošnom turniru, u kojem su sudjelovali kršćanski i muslimanski jahači, zatim akrobati i mađioničari, i jedna procesija divljih zvijeri i [[žirafa]], čiji su dugi vratovi skoro dodirivali samo [[nebo]]... Ljudi mnogo govore o svadbi i nitko ne može reći što ona u stvari znači.“

== Obitelj ==
Nakon svog uspona na osmanskom dvoru, Hürrem je u [[Europa|Europi]] postala poznatija kao Rokselana (Ruslana). Sa sultanom [[Sulejman Veličanstveni|Sulejmanom I.]] je imala šestero djece: [[Mehmed]] (1521. — 1543.), [[Mihrimah]] (1522. — 1578.), [[Abdullah]] (1522. – 1524.) [[Selim II|Selim]], (1524. — 1574.), [[Bajazid]] (1525. — 1561.) i [[Džihangir]] (1531. — 1553.). Svi sinovi osim Selima koji će naslijediti oca, boležljivog Džihangira i Abdullaha koji je umro još kao dijete, poginuli su u borbi za sultanov tron.


&lt;div style=&quot;clear: both; width: 100%; padding: 0; text-align: left; border: none;&quot; class=&quot;NavFrame&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;background: #ccddcc; text-align: center; border: 1px solid #667766&quot; class=&quot;NavHead&quot;&gt;'''Hürremina djeca'''
&lt;/div&gt;
&lt;div class=&quot;NavContent&quot; style=&quot;display:none;&quot;&gt;
{| border=1 style=&quot;border-collapse: collapse; width: 100%;&quot;
|- bgcolor=ccddcc
! Ime !! Rođ. !! Smrt !! Bilješke
|-
| princ Mehmet|| [[1521.]] || [[1543.]] || Umro u dobi od 22 godine, od [[boginje|boginja]]. Imao jednu kćer.
|-
| sultanija Mihrimah|| [[1522.]] || [[1578.]] || Jedina je Sulejmanova kći. Udala se za Rustem-pašu, [[Hrvat]]a iz [[Butomir]]a.
|-
|princ Abdullah|| [[1522.]] || [[1524.]] || O njemu se malo zna jer je umro još kao dvogodišnje dijete od smrtonosne bolesti.
|-
| princ Selim|| [[1524.]] || [[1574.]] || Dobio je ime po svom djedu [[Selim I.|Selimu I.]], a 1566. je nasljedio svog oca na prijestolju Osmanskog Carstva. Prije stupanja na prijestolje uz pomoć svog oca, ubio je dva svoja brata, ujedno Bajazita i njegova četiri sina, te princa Mustafu (polubrata). Njegovo kraljevsko ime je bilo [[Selim II.]] Imao je nadimak &quot;žuti&quot; (plavi) jer je svojim svjetlijim izgledom ličio na svoju majku.
|-
| princ Bajazit|| [[1525.]] || [[1561.]] || Stalno se sukobljavao sa Selimom II. oko državnih pitanja, a na kraju i oko prijestolja. Na kraju su [[Selim II.]] i [[Sulejman Veličanstveni]] dali ubiti Bajazita i njegova četiri sina.
|-
| princ Džihangir|| [[1531.]] || [[1553.]]  || Bio je zadnje dijete Hürrem i Sulejmana. Džihangir je rođen kao dječak s degeneracijama na tijelu. Džihangir je tijekom svoje 22 godine života bio nepokretan i konstatno bolestan i slab. Hürrem je većinu svog vremena posvećivala njezinu vječito bolesnom Džihangiru. On je razvio blizak odnos s dvadeset godina starijim polubratom Mustafom. Navodno su Hürrem i Sulejman dali ubiti Mustafu koji je predstavljao prijetnju za tron, nakon čega je blizak mu Džihangir umro od boli i tuge tri mjeseca poslije.
|}&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

==Povezani članci==
*[[Ana Kijevska]]

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.bunews.com.ua/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=614:ukraines-unsung-heroine-roxelana-&amp;catid=7:society&amp;Itemid=9| Rokselana – neopjevana heroina, medijski članak (eng.)]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}

[[Kategorija:Životopisi, Ukrajina]]
[[Kategorija: Osmansko Carstvo]]</text>
      <sha1>gt8utvlfm992fxyr74l4a9ma4qn50yo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šećerna bolest tip 2</title>
    <ns>0</ns>
    <id>473199</id>
    <revision>
      <id>6433087</id>
      <parentid>6430615</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T22:05:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dean72</username>
        <id>77466</id>
      </contributor>
      <comment>Vraćanje na prethodnu inačicu (uklonjeni su korisni podaci i poveznice).</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="45603" xml:space="preserve">{{Infokvir bolest
 | latinski = Diabetes mellitus 
 | kod-1    = E11.0
 | naziv-1  = Dijabetes melitus neovisan o inzulinu
 | kod-2    = 
 | naziv-2  = 
 | kod-3    = 
 | naziv-3  = 
 | kod-4    = 
 | naziv-4  = 
 | kod-5    = 
 | naziv-5  = 
}}
[[File:Blue circle for diabetes.svg|mini|280px|Plavi krug, međunarodni simbol za šećernu bolest.]]

'''Šećerna bolest tip 2''' ili '''Dijabetes mellitus tip 2''', ranije nazivan '''dijabetes mellitus neovisan o inzulinu (NIDDM)''' ili '''adultni dijabetes''', je metabolički poremećaj okarakteriziran visokom koncentracijom [[glukoza|glukoze]] u [[krv]]i u kontekstu otpora prema [[inzulin]]u i relativnog pomanjkanja [[inzulin]]a.&lt;ref name=&quot;Pathologic Basis of Disease&quot;/&gt; Ova se bolest razlikuje od [[šećerna bolest tip 1|šećerne bolesti tipa 1]] kod koje postoji apsolutno pomanjkanje inzulina zbog uništenja [[Langerhansovi otočići|Langerhansovih otočića]] u [[gušterača|gušterači]].&lt;ref name=&quot;Green2011&quot;&gt;{{cite book |last=Shoback |first=edited by David G. Gardner, Dolores |title=Greenspan's basic &amp; clinical endocrinology |year=2011 |publisher=McGraw-Hill Medical |location=New York |isbn=0-07-162243-8 |pages=poglavlje 17 |edition=9. izdanje}}&lt;/ref&gt; Klasični simptomi su [[polidipsija|pretjerana žeđ]], [[poliurija|učestalo mokrenje]] i [[polifagija|stalna glad]]. Dijabetes tipa 2 čini oko 90% slučajeva [[dijabetes]]a, dok su ostalih 10% uglavnom [[dijabetes mellitus tip 1]] i [[gestacijski dijabetes]]. Smatra se da je [[pretilost]] primarni uzrok dijabetesa tipa 2 kod osoba koje su genetski predisponirane za ovu bolest.

Početna terapija za dijabetes tipa 2 je povećanje [[tjelovježba|tjelovježbe]] i promjena prehrane. Ako se ovim mjerama ne postigne dovoljno sniženje razina glukoze u krvi, mogu biti potrebni lijekovi kao što su [[metformin]] ili [[inzulin]]. Kod osoba koje koriste inzulin obično se zahtijeva redovito provjeravanje razina šećera u krvi.

Učestalost oboljenja od dijabetesa se znatno povećala tijekom zadnjih 50 godina, sukladno s pojavom pretilosti. Od [[2010.]] godine približno je 285 milijuna oboljelih od ove bolesti, u usporedbi s približno 30 milijuna u [[1985.]] Dugoročne komplikacije uzrokovane visokom razinom šećera u krvi mogu uključivati [[srčane bolesti]], [[moždani udar]], [[Dijabetička retinopatija|dijabetičku retinopatiju]] koja utječe na vid, [[Bubrežna insuficijencija|zatajenje bubrega]] koje može zahtijevati [[dijaliza|dijalizu]] i slabu cirkulaciju krvi u udovima koja može dovesti do [[amputacija|amputacije]] uda. Akutna komplikacija [[Dijabetička ketoacidoza|ketoacidoze]], karakteristične za [[dijabetes mellitus tip 1|dijabetes tipa 1]] je relativno rijetka.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Fasanmade |first1=OA |last2=Odeniyi |first2=IA |last3=Ogbera |first3=AO |title=Diabetic ketoacidosis: diagnosis and management |journal=African journal of medicine and medical sciences |date=Lipanj 2008. |volume=svezak 37 |issue=braj 2 |pages=str. 99.–105. |pmid=18939392}}&lt;/ref&gt; Međutim, može doći do [[neketotičke hiperosmolarne kome]].

== Znakovi i simptomi==
[[Datoteka:Main symptoms of diabetes hr.svg|mini|350px| Pregled najznačajnijih simptoma dijabetesa.]]

Klasični simptomi dijabetesa su [[poliurija]] (često uriniranje), [[polidipsija]] (pojačana žeđ), [[polifagija]] (pojačana glad) i gubitak težine.&lt;ref name=&quot;Vij2010&quot;&gt;{{cite journal |last=Vijan |first=S |title=Type 2 diabetes |journal=Annals of internal medicine |date=2010-03-02 |volume=svezak 152 |issue=broj 5 |pages=str. ITC 31.–15.; quiz ITC316. |pmid=20194231 |doi=10.1059/0003-4819-152-5-201003020-01003}}&lt;/ref&gt; Drugi simptomi koji su obično prisutni kod dijagnoze uključuju: povijest zamućenog vida, [[svrbež]], [[periferna neuropatija|perifernu neuropatiju]], opetovane [[vulvovaginitis|vaginalne infekcije]] i zamor.&lt;!--&lt;ref name=&quot;Green2011&quot;/&gt; --&gt; Međutim, mnoge osobe nemaju nikakve simptome tijekom prvih nekoliko godina i dijagnoza im se postavlja na rutinskim pregledima.&lt;!--&lt;ref name=&quot;Green2011&quot;/&gt; --&gt; Kod osoba s dijabetesom mellitus tipa 2 se može rijetko javiti [[neketotička hiperosmolarna koma]] (stanje vrlo visoke razine šećera u krvi povezano sa smanjenom razinom svijesti i [[hipotenzija|niskim krvim tlakom]]).&lt;ref name=&quot;Green2011&quot;/&gt;

===Komplikacije===
Dijabetes tipa&amp;nbsp;2&amp;nbsp;je obično kronična bolest, vezana uz skraćenje očekivanog trajanja života od deset&amp;nbsp;godina.&lt;ref name=&quot;Will2011&quot;/&gt; To je djelomično uzrokovano nizom komplikacija s kojima je bolest povezana, uključujući: dva do četiri puta veću opasnost od [[srčane bolesti|kardiovaskularnog oboljenja]], uključujući [[ishemija|ishemičnu]] bolest srca i [[srčani udar]], 20&amp;nbsp;puta veću opasnost od [[amputacija|amputacije]] donjih udova i povećanu učestalost hospitalizacije.&lt;ref name=&quot;Will2011&quot;/&gt; U razvijenom svijetu, a s porastom i drugdje, dijabetes tipa&amp;nbsp;2&amp;nbsp;je najčešći uzrok netraumatske [[slijepoća|sljepoće]] i [[bubrežna insuficijencija|zakazivanja bubrega]].&lt;ref name=&quot;AFP09&quot;/&gt; Također se povezuje s povećanom opasnošću od kognitivnih poremećaja i [[demencija|demencije]] zbog procesa oboljenja kao što su [[Alzheimerova bolest]] i [[multiinfarktna demencija|vaskularna demencija]].&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Pasquier |first=F |title=Diabetes and cognitive impairment: how to evaluate the cognitive status? |journal=Diabetes &amp; metabolism |date=Rujan 2010. |volume=svezak 36 dodatak 3 |pages=str. S100.–S105. |pmid=21211730 |doi=10.1016/S1262-3636(10)70475-4}}&lt;/ref&gt; Druge komplikacije uključuju: [[akantoza|crnkastu akantozu kože]], [[impotencija|seksualnu disfunkciju]] i česte infekcije.&lt;ref name=&quot;Vij2010&quot;/&gt;

==Uzrok==
Razvoj dijabetesa tipa 2 je uzrokovan kombinacijom načina života i genetskih čimbenika.&lt;ref name=&quot;AFP09&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Fat2009&quot;&gt;{{cite journal |author=Risérus U, Walter Willett |Willett WC, Hu FB |title=Dietary fats and prevention of type 2 diabetes |journal=Progress in Lipid Research |volume=svezak 48 |issue=broj 1 |pages=str. 44.–51. |year=2009 |month=siječanj |pmid=19032965 |doi=10.1016/j.plipres.2008.10.002 |pmc=2654180}}&lt;/ref&gt; Iako je neke čimbenike moguće osobno kontrolirati, kao što su prehrana i [[pretilost]], za druge čimbenike, poput starenja, pripadanja ženskom spolu i genetike, to ne vrijedi.&lt;ref name=&quot;Will2011&quot;/&gt; Nedostatak sna se povezuje s dijabetesom tipa 2.&lt;ref name=&quot;Sleep2011&quot;&gt;{{cite journal |last1=Touma |first1=C |last2=Pannain |first2=S |title=Does lack of sleep cause diabetes? |journal=Cleveland Clinic journal of medicine |date=Kolovoz 2011. |volume=svezak 78 |issue=broj 8 |pages=str. 549.–558. |pmid=21807927 |doi=10.3949/ccjm.78a.10165}}&lt;/ref&gt; Vjeruje se da djeluje putem učinka na metabolizam.&lt;ref name=&quot;Sleep2011&quot;/&gt; Prehrambeni status majke tijekom razvoja fetusa također može imati ulogu u razvoju bolesti, a jedan predloženi mehanizam za to je promjena [[metilacija DNK|metilacije DNK]].&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Christian |first1=P |last2=Stewart |first2=CP |title=Maternal micronutrient deficiency, fetal development, and the risk of chronic disease |journal=The Journal of nutrition |date=Ožujak 2010. |volume=svezak 140. |issue=broj 3 |pages=str. 437–445. |pmid=20071652 |doi=10.3945/jn.109.116327}}&lt;/ref&gt;

===Način života===
Za razvoj dijabetesa tipa&amp;nbsp;2 je dokazana važnost niza čimbenika u načinu života, uključujući:[[pretilost]] (definira se kao [[indeks tjelesne mase]] veći od trideset), nedostatak fizičke aktivnosti, slabu prehranu, stres i [[urbanizacija|urbanizaciju]].&lt;ref name=&quot;Will2011&quot;/&gt; Višak masnoća u tijelu se povezuje s 30% slučajeva u osoba [[Kina|kineskog]] i [[japan]]skog podrijetla, 60-80% slučajeva u osoba [[Europa|europskog]] i [[Afrika|afričkog]] podrijetla te 100% kod naroda [[Pima]] i [[Pacifik|pacifičkih]] otočana.&lt;ref name=&quot;Green2011&quot;/&gt; Osobe koje nisu pretile često imaju visok omjer struk-bokovi.&lt;ref name=&quot;Green2011&quot;/&gt;

Prehrambeni čimbenici također utječu na opasnost od razvijanja dijabetesa tipa&amp;nbsp;2. Pretjerana konzumacija pića zaslađenih [[šećer]]om je povezana s povećanom opasnošću od oboljenja.&lt;ref name=&quot;SSB2010&quot;&gt;{{cite journal |last1=Malik |first1=VS |last2=Popkin |first2=BM |last3=Bray |first3=GA |last4=Després |first4=JP |last5=Hu |first5=FB |title=Sugar Sweetened Beverages, Obesity, Type 2 Diabetes and Cardiovascular Disease risk |journal=Circulation |date=2010-03-23 |volume=svezak 121 |issue=broj 11 |pages=str. 1356.–1364. |pmid=20308626 |doi=10.1161/CIRCULATIONAHA.109.876185 |pmc=2862465}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Malik |first1=VS |last2=Popkin |first2=BM |last3=Bray |first3=GA |last4=Després |first4=JP |last5=Willett |first5=WC |last6=Hu |first6=FB |title=Sugar-Sweetened Beverages and Risk of Metabolic Syndrome and Type 2 Diabetes: A meta-analysis |journal=Diabetes Care |date=Studeni 2010. |volume=svezak 33 |issue=broj 11 |pages=str. 2477.–2483. |pmid=20693348 |doi=10.2337/dc10-1079 |pmc=2963518}}&lt;/ref&gt; Vrste [[masti|masnoća]] u prehrani su također važne, jer [[zasićene masti]] i [[transmasne kiseline]] povećavaju opasnost, a [[polinezasićena mast|polinezasićene]] i [[mononezasićena mast|mononezasićene masti]] smanjuju opasnost.&lt;ref name=&quot;Fat2009&quot; /&gt; Čini se da konzumiranje velikih količina bijele [[riža|riže]] također igra ulogu u povećavanju učestalosti dijabetesa tipa 2.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Hu |first1=EA |last2=Pan |first2=A |last3=Malik |first3=V |last4=Sun |first4=Q |title=White rice consumption and risk of type 2 diabetes: meta-analysis and systematic review |journal=BMJ (Clinical research ed.) |date=2012-03-15 |volume=svezak 344 |pages=str. e1454. |pmid=22422870 |doi=10.1136/bmj.e1454 |pmc=3307808}}&lt;/ref&gt; Smatra se da nedostatak tjelovježbe uzrokuje 7% slučajeva dijabetesa tipa 2.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Lee |first1=I-Min |last2=Shiroma |first2=Eric J |last3=Lobelo |first3=Felipe |last4=Puska |first4=Pekka |last5=Blair |first5=Steven N |last6=Katzmarzyk |first6=Peter T |title=Effect of physical inactivity on major non-communicable diseases worldwide: an analysis of burden of disease and life expectancy |journal=The Lancet |date=2012-07-01 |doi=10.1016/S0140-6736(12)61031-9}}&lt;/ref&gt;

===Genetika===
Većina slučajeva dijabetesa uključuje mnoge gene od kojih svaki pomalo doprinosi povećanju vjerojatnosti oboljenja od dijabetesa tipa 2.&lt;ref name=&quot;Will2011&quot;/&gt; Ako jedan jednojajčani [[blizanci|blizanac]] boluje od dijabetesa, vjerojatnost da će drugi blizanac oboljeti od dijabetesa tijekom života veća je od 90%, dok je učestalost za dvojajčane blizance 25-50%.&lt;ref name=&quot;Green2011&quot;/&gt; Od 2011., za više od 36 [[gen]]a je utvrđeno da pridonose opasnosti od dijabetesa tipa 2.&lt;ref name=&quot;Genetic2011&quot;&gt;{{cite journal |last1=Herder |first1=C |last2=Roden |first2=M |title=Genetics of type 2 diabetes: pathophysiologic and clinical relevance |journal=European journal of clinical investigation |date=Lipanj 2011. |volume=svezak 41 |issue=broj 6 |pages=str. 679.–692. |pmid=21198561 |doi=10.1111/j.1365-2362.2010.02454.x}}&lt;/ref&gt; Ipak, svi ti geni zajedno čine samo 10% ukupne nasljedne komponente ove bolesti.&lt;!--&lt;ref name=&quot;Genetic2011&quot;/&gt; --&gt; Na primjer, [[alel]] TCF7L2 povećava opasnost od pojave dijabetesa 1,5&amp;nbsp;puta i najveća je opasnost od uobičajenih genetskih varijanti.&lt;!--&lt;ref name=&quot;Green2011&quot;/&gt; --&gt; Većina gena povezanih s dijabetesom su uključeni u funkcije beta stanica Langerhansovih otočića.&lt;ref name=&quot;Green2011&quot;/&gt;

Postoji više rijetkih slučajeva dijabetesa koji nastaje zbog anomalije u samo jednom genu (poznati kao [[genetski poremećaj|monogeni]] oblici dijabetesa ili [[Diabetes_mellitus#Ostali tipovi|&quot;ostali specifični tipovi dijabetesa&quot;]]).&lt;ref name=&quot;Green2011&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Will2011&quot;/&gt; Oni uključuju tzv. [[dijabetes odraslih koji se javlja u mladoj dobi]] (eng. 
''Maturity onset diabetes of the young - MODY''), [[Donohueov sindrom]] i [[Rabson-Mendenhallov sindrom]], između ostalih.&lt;ref name=&quot;Will2011&quot;/&gt; Dijabetes odraslih koji se javlja u mladoj dobi čini 1–5 % svih slučajeva kod mladih osoba.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Monogenic Forms of Diabetes: Neonatal Diabetes Mellitus and Maturity-onset Diabetes of the Young |publisher=National Institute of Diabetes and Digestive and Kidney Diseases, NIH |url=http://www.diabetes.niddk.nih.gov/dm/pubs/mody/ |work=National Diabetes Information Clearinghouse (NDIC) |access-date=15. veljače 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080704103703/http://diabetes.niddk.nih.gov/dm/pubs/mody/ |archive-date=4. srpnja 2008.}}&lt;/ref&gt;

===Medicinski čimbenici===
Postoji niz lijekova i drugih zdravstvenih problema koji mogu dovesti do podložnosti dijabetesu.&lt;ref name=&quot;BookDM2008&quot;&gt;{{cite book |last=Bethel |first=edited by Mark N. Feinglos, M. Angelyn |title=Type 2 diabetes mellitus : an evidence-based approach to practical management |year=2008 |publisher=Humana Press |location=Totowa, NJ |isbn=978-1-58829-794-5 |page=str. 462. |url=http://books.google.ca/books?id=NctBmHUOV7AC&amp;pg=PA462}}&lt;/ref&gt; Neki od lijekova uključuju: [[glukokortikoidi|glukokortikoide]], [[tiazid]]e, [[beta blokatori|beta blokatore]], [[antipsihotici|atipične antipsihotike]]&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Izzedine |first1=H |last2=Launay-Vacher |first2=V |last3=Deybach |first3=C |last4=Bourry |first4=E |last5=Barrou |first5=B |last6=Deray |first6=G |title=Drug-induced diabetes mellitus |journal=Expert opinion on drug safety |date=Studeni 2005. |volume=svezak 4 |issue=broj 6 |pages=str. 1097.–1109. |pmid=16255667 |doi=10.1517/14740338.4.6.1097}}&lt;/ref&gt; i [[statini|statine]].&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Sampson |first1=UK |last2=Linton |first2=MF |last3=Fazio |first3=S |title=Are statins diabetogenic? |journal=Current opinion in cardiology |date=Srpanj 2011. |volume=svezak 26 |issue=broj 4 |pages=str. 342.–347. |pmid=21499090 |doi=10.1097/HCO.0b013e3283470359 |pmc=3341610}}&lt;/ref&gt; Osobe koje su prethodno imale [[gestacijski dijabetes]] u većoj su opasnosti od razvoja dijabetesa tipa 2.&lt;ref name=&quot;Vij2010&quot;/&gt; Ostali zdravstveni problemi koji se povezuju s dijabetesom su: [[akromegalija]], [[Cushingov sindrom]], [[hipertiroidizam]], [[feokromocitom]] i neki [[karcinom]]i kao što su [[glukagonom]]i.&lt;ref name=&quot;BookDM2008&quot;/&gt; Nedostatak [[testosteron]]a se također povezuje s dijabetesom tipa 2.&lt;ref name=&quot;pmid19444934&quot;&gt;{{cite journal |author=Saad F, Gooren L |title=The role of testosterone in the metabolic syndrome: a review |journal=The Journal of Steroid Biochemistry and Molecular Biology |volume=svezak 114 |issue=broj 1–2 |pages=str. 40.–43. |year=2009 |month=ožujak |pmid=19444934 |doi=10.1016/j.jsbmb.2008.12.022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid18832284&quot;&gt;{{cite journal |author=Farrell JB, Deshmukh A, Baghaie AA |title=Low testosterone and the association with type 2 diabetes |journal=The Diabetes Educator |volume=svezak 34 |issue=broj 5 |pages=str. 799.–806. |year=2008 |pmid=18832284 |doi=10.1177/0145721708323100}}&lt;/ref&gt;

==Patofiziologija==
Dijabetes tipa 2 nastaje zbog nedovoljne proizvodnje [[inzulin]]a u beta stanicama Langerhansovih otočića u kombinaciji s otporom prema inzulinu.&lt;ref name=&quot;Green2011&quot;/&gt; Otpor prema inzulinu, tj. nemogućnost [[stanica]] da prikladno reagiraju na normalne razine inzulina, javlja se prvenstveno unutar [[mišić]]a, [[Jetra|jetre]] i [[Masno tkivo|masnog tkiva]].&lt;ref&gt;{{cite book |title=Diabetes mellitus a guide to patient care. |year=2007 |publisher=Lippincott Williams &amp; Wilkins |location=Philadelphia |isbn=978-1-58255-732-8 |page=str. 15. |url=http://books.google.ca/books?id=fiAclxvKblkC&amp;pg=PA15}}&lt;/ref&gt; U jetri, inzulin obično inhibira otpuštanje glukoze. Međutim, prilikom pojave otpora prema inzulinu, jetra neprikladno otpušta glukozu u krv.&lt;ref name=&quot;Will2011&quot;/&gt; Omjer otpora prema inzulinu naspram disfunkcije beta stanica se razlikuje među osobama; neke osobe prvenstveno imaju otpor prema inzulinu i samo mali poremećaj u lučenju inzulina, dok druge imaju mali otpor prema inzulinu, a prvenstveno nedostatak lučenja inzulina.&lt;ref name=&quot;Green2011&quot;/&gt;

Drugi potencijalno važni mehanizmi povezani s dijabetesom tipa 2 i otporom prema inzulinu uključuju: povećano rastvaranje [[lipidi|lipida]] unutar stanica [[Masno tkivo|masnog tkiva]], otpor prema i nedostatak [[inkretin]]a, visoke razine [[glukagon]]a u krvi, povećano zadržavanje soli i vode u bubrezima te neadekvatnu regulaciju metabolizma putem [[Središnji živčani sustav|središnjeg živčanog sustava]].&lt;ref name=&quot;Will2011&quot;/&gt; Međutim, dijabetes se ne razvija kod svih osoba s otporom prema inzulinu, jer je također potreban poremećaj lučenja inzulina iz beta stanica gušterače.&lt;ref name=&quot;Green2011&quot;/&gt;

==Dijagnostika==
[[Svjetska zdravstvena organizacija]] šećernu bolest ili dijabetes (kako tip 1, tako i tip 2) definira kao jednokratno očitanje povišene razine glukoze u krvi praćeno simptomima, odnosno kao povišene vrijednosti prilikom dvaju mjerenja bilo:&lt;ref name=&quot;who-99&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.who.int/diabetes/publications/en/ |author=World Health Organization |title=Definition, diagnosis and classification of diabetes mellitus and its complications: Report of a WHO Consultation. Part 1. Diagnosis and classification of diabetes mellitus |accessdate=2007-05-29}}&lt;/ref&gt;

* glukoze natašte ≥ 7,0&amp;nbsp;mmol/l (126&amp;nbsp;mg/dl)

:ili

* glukoze u plazmi ≥ 11,1&amp;nbsp;mmol/l (200&amp;nbsp;mg/dl) koja se utvrđuje testom oralne podnošljivosti glukoze dva sata nakon uzimanja oralne doze.

Druga je metoda dijagnosticiranja šećerne bolesti&lt;ref name=&quot;Will2011&quot;/&gt; pojedinačna vrijednost šećera u krvi viša od 11,1&amp;nbsp;mmol/l (200&amp;nbsp;mg/dL) u kombinaciji s uobičajenim simptomima,&lt;ref name=&quot;Vij2010&quot;/&gt; odnosno prisutnost više od 6,5% [[glikozilirani hemoglobin|glikoziliranoga hemoglobina]] (HbA&lt;sub&gt;1c&lt;/sub&gt;). Godine [[2009.]] Međunarodni stručni odbor, u kojemu su bili predstavnici Američke udruge za dijabetes, Međunarodne dijabetičke federacije (''International Diabetic Federation, IDF'') te Europske udruge za proučavanje dijabetesa (''European Association for the Study of Diabetes, EASD''), preporučila je da se za dijagnosticiranje šećerne bolesti koristi prag vrijednosti HbA&lt;sub&gt;1c&lt;/sub&gt; ≥6,5%.&lt;!--&lt;ref name=&quot;Expert2009&quot;/&gt; --&gt; Tu je preporuku Američka udruga za dijabetes usvojila [[2010.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite journal |title=Diagnosis and classification of diabetes mellitus |journal=Diabetes Care |volume=svezak 33 dodatak 1 |issue=broj: dodatak 1 |pages=str. S62.–S69. |year=2010 |month=siječanj |pmid=20042775 |pmc=2797383 |doi=10.2337/dc10-S062 |last1=American Diabetes |first1=Association}}&lt;/ref&gt; U slučaju pozitivnih nalaza pretrage treba ponoviti, osim kod osoba s uobičajenim simptomima kojima je razina šećera u krvi &gt;11.1&amp;nbsp;mmol/l (&gt;200&amp;nbsp;mg/dl).&lt;ref name=&quot;Expert2009&quot;&gt;{{cite journal |last=International Expert |first=Committee |title=International Expert Committee report on the role of the A1C assay in the diagnosis of diabetes |journal=Diabetes Care |date=Srpanj 2009. |volume=svezak 32 |issue=broj 7 |pages=str. 1327.–1334. |pmid=19502545 |doi=10.2337/dc09-9033 |pmc=2699715}}&lt;/ref&gt;

Prag za utvrđivanje šećerne bolesti temelji se na odnosu nalaza testova oralne podnošljivosti, glukoze natašte ili HbA&lt;sub&gt;1c&lt;/sub&gt; te komplikacija kao što je [[retinopatija|poteškoće s vidom]].&lt;ref name=&quot;Will2011&quot;/&gt; Pojedinačne pretrage šećera u krvi ili glukoze natašte koriste se više od testa oralne podnošljivosti glukoze jer su pacijentima praktičnije.&lt;ref name=&quot;Will2011&quot;/&gt; Prednost testa HbA&lt;sub&gt;1c&lt;/sub&gt; leži u tome što nije potrebno da osoba bude natašte te su rezultati stabiliniji, no nedostatak je njegova viša cijena u odnosu na mjerenje vrijednosti šećera u krvi.&lt;ref&gt;{{cite journal |title=Diagnosis and classification of diabetes mellitus |journal=Diabetes Care |volume=svezak 35 dodatak 1 |pages=str. S64.–S71. |year=2012 |month=siječanj |pmid=22187472 |doi=10.2337/dc12-s064 |last1=American Diabetes |first1=Association}}&lt;/ref&gt; Procjenjuje se da 20% oboljelih u Sjedinjenim Američkim Državama uopće ne zna da ima šećernu bolest.&lt;ref name=&quot;Will2011&quot;/&gt;

Šećerna bolest (lat. diabetes mellitus) tipa 2 odlikuje se visokom razinom glukoze u krvi u okviru [[inzulinski otpor|inzulinskog otpora]] i relativnoga nedostatka [[inzulin]]a.&lt;ref name=&quot;Pathologic Basis of Disease&quot;&gt;{{Cite book |author=Kumar, Vinay; Fausto, Nelson; Abbas, Abul K.; Cotran, Ramzi S. ; Robbins, Stanley L. |title=Robbins and Cotran Pathologic Basis of Disease |year=2005 |edition=7. izdanje |publisher=Saunders |location=Philadelphia, Pa. |isbn=0-7216-0187-1 |pages=str. 1194.–1195.}}&lt;/ref&gt; Razlikuje se od oblika šećerne bolesti [[diabetes mellitus tip 1|diabetes mellitus tipa 1]], kod koje je nedostatak inzulina zbog razaranja beta stanica Langerhansovih otočića u [[gušterača|gušterači]] potpun ili apsolutan, i od [[gestacijski dijabetes|gestacijskoga dijabetesa]] ili pojave visoke razine šećera u krvi povezane s [[trudnoća|trudnoćom]].&lt;ref name=&quot;Green2011&quot;/&gt; Šećernu bolest tipa 1 i tipa 2 obično je moguće razlikovati prema okolnostima u kojima se javljaju.&lt;ref name=&quot;Expert2009&quot;/&gt; Ako je dijagnoza upitna, pretragom razine [[antitijela]] može se potvrditi da je riječ o šećernoj bolesti tipa 1, dok za potvrdu šećerne bolesti tipa 2 može poslužiti nalaz razine [[C-peptid]]a.&lt;ref&gt;{{cite book |title=Diabetes mellitus a guide to patient care. |year=2007 |publisher=Lippincott Williams &amp; Wilkins |location=Philadelphia |isbn=978-1-58255-732-8 |page=str. 201. |url=http://books.google.ca/books?id=fiAclxvKblkC&amp;pg=PA201}}&lt;/ref&gt;

==Probir==
Niti jedna velika organizacija za šećernu bolest ne preporučuje opći probir jer nema dokaza u prilog tome da bi takav program poboljšao rezultate.&lt;ref name=&quot;Screen09&quot;&gt;{{cite journal |author=Valdez R |title=Detecting Undiagnosed Type 2 Diabetes: Family History as a Risk Factor and Screening Tool |journal=J Diabetes Sci Technol |volume=svezak 3 |issue=broj 4 |pages=str. 722.–726. |year=2009 |pmid=20144319 |pmc=2769984}}&lt;/ref&gt; Radna skupina za prevenciju [[SAD]]-a preporučuje probir kod odraslih osoba koje pokazuju simprome, a kojima je [[krvni tlak]] viši od 135/80&amp;nbsp;mmHg.&lt;ref name=&quot;US08&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.uspreventiveservicestaskforce.org/uspstf/uspsdiab.htm |title=Screening: Type 2 Diabetes Mellitus in Adults |year=2008 |work=U.S. Preventive Services Task Force |access-date=15. veljače 2013. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140207214318/http://www.uspreventiveservicestaskforce.org/uspstf/uspsdiab.htm |archivedate=7. veljače 2014.}}&lt;/ref&gt; Kod onih kojima je krvni tlak niži nema dostatnih dokaza na temelju kojih bi se dala preporuka za probir, kao niti protiv njega.&lt;ref name=&quot;US08&quot;/&gt; [[Svjetska zdravstvena organizacija]] prepoučuje testiranje samo onih skupina koje su izložene povišenomu riziku.&lt;ref name=&quot;Screen09&quot;/&gt; U visokorizične skupine u SAD-u ubrajaju se osobe starije od 45&amp;nbsp; godina, oni koji imaju prve srodnike dijabetičare, neke etničke skupine, uključujući one hispanskoga i afričkoga podrijetla te [[Američki indijanci|američke Indijance]], kao i osobe s anamnezom [[gestacijski dijabetes|gestacijskoga dijabetesa]],[[sindrom policističnih jajnika|sindromom policističnih jajnika]] te osobe prekomjerne težine i stanja povezanih s [[Metabolički sindrom|metaboličkim sindromom]].&lt;ref name=&quot;Vij2010&quot; /&gt;

==Prevencija==
Pojavu dijabetesa tip 2 moguće je odgoditi ili spriječiti odgovarajućom prehranom i redovitom tjelovježbom.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Raina Elley C, Kenealy T |title=Lifestyle interventions reduced the long-term risk of diabetes in adults with impaired glucose tolerance |journal=Evid Based Med |volume=svezak 13 |issue=broj 6 |pages=str. 173. |year=2008 |month=prosinac |pmid=19043031 |doi=10.1136/ebm.13.6.173}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Orozco LJ, Buchleitner AM, Gimenez-Perez G, Roqué I Figuls M, Richter B, Mauricio D |title=Exercise or exercise and diet for preventing type 2 diabetes mellitus |journal=Cochrane Database Syst Rev |issue=broj 3 |pages=str. CD003054. |year=2008 |pmid=18646086 |doi=10.1002/14651858.CD003054.pub3 |editor1-last=Mauricio |editor1-first=Didac}}&lt;/ref&gt; Pojačanim mjerama promjene načina života taj se rizik može smanjiti na manje od polovinu.&lt;ref name=&quot;AFP09&quot;/&gt; Tjelovježba donosi dobrobiti neovisno o početnoj tjelesnoj težini osobe i naknadnom gubitku težine.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=O'Gorman |first1=DJ |last2=Krook |first2=A |title=Exercise and the treatment of diabetes and obesity |journal=The Medical clinics of North America |date=Rujan 2011. |volume=svezak 95 |issue=broj 5 |pages=str. 953.–969. |pmid=21855702 |doi=10.1016/j.mcna.2011.06.007}}&lt;/ref&gt; Međutim, dokazi o dobrobiti koju bi donijela samo promjena prehrambenih navika su ograničeni,&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Nield L, Summerbell CD, Hooper L, Whittaker V, Moore H |title=Dietary advice for the prevention of type 2 diabetes mellitus in adults |journal=Cochrane Database Syst Rev |issue=broj 3 |pages=str. CD005102. |year=2008 |pmid=18646120 |doi=10.1002/14651858.CD005102.pub2 |editor1-last=Nield |editor1-first=Lucie}}&lt;/ref&gt; premda ima nekih dokaza u prilog prehrane bogate zelenim lisnatim povrćem&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Carter |first1=P |last2=Gray |first2=LJ |last3=Troughton |first3=J |last4=Khunti |first4=K |last5=Davies |first5=MJ |title=Fruit and vegetable intake and incidence of type 2 diabetes mellitus: systematic review and meta-analysis |journal=BMJ (Clinical research ed.) |date=2010-08-18 |volume=svezak 341 |pages=c4229. |pmid=20724400 |doi=10.1136/bmj.c4229 |pmc=2924474}}&lt;/ref&gt; i ograničavanja unosa zašećerenih napitaka.&lt;ref name=&quot;SSB2010&quot;/&gt; Kod osoba sa [[smanjena podnošljivost glukoze|smanjenom podnošljivošću glukoze]] pravilna prehrana i tjelovježba, bilo same ili u kombinaciji s [[metformin]]om ili [[Akarboza|akarbozom]], mogu smanjiti rizik oboljenja od šećerne bolesti.&lt;ref name=&quot;AFP09&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;AHRQ05&quot;&gt;{{cite journal |author=Santaguida PL, Balion C, Hunt D, ''et al.'' |title=Diagnosis, prognosis, and treatment of impaired glucose tolerance and impaired fasting glucose |journal=Evid Rep Technol Assess (Summ) |issue=broj 128 |pages=str. 1.–11. |year=2005 |month=kolovoz |pmid=16194123 |url=http://www.ahrq.gov/downloads/pub/evidence/pdf/impglucose/impglucose.pdf |format=PDF |archive-url=https://web.archive.org/web/20080910035155/http://www.ahrq.gov/downloads/pub/evidence/pdf/impglucose/impglucose.pdf |archive-date=10. rujna 2008. |access-date=15. veljače 2013.}}&lt;/ref&gt; Ipak, promjene načina života djelotvornije su od metformina.&lt;ref name=&quot;AFP09&quot;/&gt;

==Liječenje==
Liječenje šećerne bolesti tipa 2 usredotočuje se na promjene načina života, smanjenje drugih čimbenika kardiovaskularnih rizika te održavanje razine glukoze u krvi u normalnim okvirima.&lt;ref name=&quot;AFP09&quot;&gt;{{cite journal |author=Ripsin CM, Kang H, Urban RJ |title=Management of blood glucose in type 2 diabetes mellitus |journal=Am Fam Physician |volume=svezak 79 |issue=broj 1 |pages=str. 29.–36. |year=2009 |month=siječanj |pmid=19145963}}&lt;/ref&gt; Samostalno praćenje razine šećera u krvi ljudima s upravo dijagnosticiranom šećernom bolesti tipa 2 britanski Nacionalni zdravstveni sustav (eng. ''National Health Service'') preporučio je [[2008.]] godine,&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Clinical Guideline:The management of type 2 diabetes (update) |url=http://www.nice.org.uk/guidance/index.jsp?action=byID&amp;o=11983}}&lt;/ref&gt; no učinkovitost samopraćenja upitna je kod dijabetičara koji ne koriste višedozni inzulin.&lt;ref name=&quot;AFP09&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Farmer |first1=AJ |last2=Perera |first2=R |last3=Ward |first3=A |last4=Heneghan |first4=C |last5=Oke |first5=J |last6=Barnett |first6=AH |last7=Davidson |first7=MB |last8=Guerci |first8=B |last9=Coates |first9=V |last10=Schwedes |first10=U |last11=O'Malley |first11=S |title=Meta-analysis of individual patient data in randomised trials of self monitoring of blood glucose in people with non-insulin treated type 2 diabetes. |journal=BMJ (Clinical research ed.) |date=2012-02-27 |volume=svezak 344 |pages=str. e486 |pmid=22371867}}&lt;/ref&gt; Zbrinjavanjem drugih kardiovaskularnih čimbenika rizika, kao što su [[hipertenzija|povišen krvni tlak]], povišen [[kolesterol]] te [[mikroalbuminurija]], produžuje se očekivani životni vijek.&lt;ref name=&quot;AFP09&quot;/&gt; Intenzivne mjere liječenja krvnoga tlaka (smanjenja na vrijednost ispod 130/80 mmHg) za razliku od standardne skrbi (krvni tlak ispod 140-160/85-100 mmHg) dovode do blagoga smanjenja rizika od moždanog udara, ali ne djeluju na sveukupan rizik smrtnosti.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=McBrien |first1=K |last2=Rabi |first2=DM |last3=Campbell |first3=N |last4=Barnieh |first4=L |last5=Clement |first5=F |last6=Hemmelgarn |first6=BR |last7=Tonelli |first7=M |last8=Leiter |first8=LA |last9=Klarenbach |first9=SW |last10=Manns |first10=BJ |title=Intensive and Standard Blood Pressure Targets in Patients With Type 2 Diabetes Mellitus: Systematic Review and Meta-analysis. |journal=Archives of internal medicine |date=2012-08-06 |pages=str. 1.-8. |pmid=22868819}}&lt;/ref&gt;

Čini se da intenzivne mjere smanjivanja razine šećera u krvi (HbA1C&lt;6%) za razliku od onih standardnih (HbA1C of 7-7.9%) nemaju utjecaja na promjene [[mortalitet]]a.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Boussageon |first1=R |last2=Bejan-Angoulvant |first2=T |last3=Saadatian-Elahi |first3=M |last4=Lafont |first4=S |last5=Bergeonneau |first5=C |last6=Kassaï |first6=B |last7=Erpeldinger |first7=S |last8=Wright |first8=JM |last9=Gueyffier |first9=F |last10=Cornu |first10=C |title=Effect of intensive glucose lowering treatment on all cause mortality, cardiovascular death, and microvascular events in type 2 diabetes: meta-analysis of randomised controlled trials |journal=BMJ (Clinical research ed.) |date=2011-07-26 |volume=svezak 343. |pages=str. d4169. |pmid=21791495 |doi=10.1136/bmj.d4169 |pmc=3144314}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Webster |first=MW |title=Clinical practice and implications of recent diabetes trials |journal=Current opinion in cardiology |date=Srpanj 2011. |volume=svezak 26 |issue=broj 4 |pages=str. 288.–293. |pmid=21577100 |doi=10.1097/HCO.0b013e328347b139}}&lt;/ref&gt; Cilj je liječenja obično postizanje razine HbA1C niže od 7% ili glukoze natašte niže od 6,7&amp;nbsp;mmol/L (120&amp;nbsp;mg/dL), no ti se ciljevi nakon stručne konzultacije s liječnikom mogu i promijeniti s obzirom na posebne rizike ([[hipoglikemija]]) i očekivani životni vijek.&lt;ref name=&quot;Vij2010&quot;/&gt; Preporučuje se da svi oboljeli od šećerne bolesti tipa 2 odlaze na redovite [[oftalmologija|očne]] preglede.&lt;ref name=&quot;Green2011&quot;/&gt;

==Način života==

Pravilna dijeta i tjelovježba čine osnovu skrbi za dijabetičare&lt;ref name=&quot;Vij2010&quot;/&gt; pri čemu više tjelovježbe polučuje bolje rezultate.&lt;ref name=&quot;Exercise10&quot;&gt;{{cite journal |author=Zanuso S, Jimenez A, Pugliese G, Corigliano G, Balducci S |title=Exercise for the management of type 2 diabetes: a review of the evidence |journal=Acta Diabetol |volume=svezak 47 |issue=broj 1 |pages=str. 15.–22. |year=2010 |month=ožujak |pmid=19495557 |doi=10.1007/s00592-009-0126-3}}&lt;/ref&gt;

Aerobične vježbe vode do smanjenja u HbA1c i poboljšanja osjetljivosti na [[inzulin]].&lt;ref name=&quot;Exercise10&quot;/&gt; Vježbanje uz napor (eng. ''resistance training'') je također korisno, a kombinacija obiju vrsta vježbi bi mogla biti najdjelotvornija.&lt;ref name=&quot;Exercise10&quot;/&gt;

Dijeta za dijabetičare, koja djeluje na smanjenje težine je posebno važna.&lt;ref name=&quot;Diet09&quot;/&gt;  Iako kontroverzna,&lt;ref name=&quot;Diet09&quot;&gt;{{cite journal |author=Davis N, Forbes B, Wylie-Rosett J |title=Nutritional strategies in type 2 diabetes mellitus |journal=Mt. Sinai J. Med. |volume=svezak 76 |issue=broj 3 |pages=str. 257.–268. |year=2009 |month=lipanj |pmid=19421969 |doi=10.1002/msj.20118}}&lt;/ref&gt; najbolja dijeta s niskim glikemijskim indeksom pokazuje poboljšanje u kontroli šećera u krvi.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Thomas D, Elliott EJ |title=Low glycaemic index, or low glycaemic load, diets for diabetes mellitus |journal=Cochrane Database Syst Rev |issue=broj 1 |pages=str. CD006296. |year=2009 |pmid=19160276 |doi=10.1002/14651858.CD006296.pub2 |editor1-last=Thomas |editor1-first=Diana}}&lt;/ref&gt; Pravilna edukacija, ovisno o različitim kulturama, može u barem do 6 mjeseci, ljudima s dijabetesom tipa 2 pomoći u kontroliranju nivoa šećera u krvi.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Hawthorne |first1=K. |last2=Robles |first2=Y. |last3=Cannings-John |first3=R. |last4=Edwards |first4=A. G. K. |last5=Robles |first5=Yolanda |title=Culturally appropriate health education for Type 2 diabetes mellitus in ethnic minority groups |journal=Cochrane Database Syst Rev |year=2008 |pages=str. CD006424. |issue=broj 3 |id=CD006424 |pmid=18646153 |doi=10.1002/14651858.CD006424.pub2 |editor1-last=Robles |editor1-first=Yolanda}}&lt;/ref&gt;

Ako promjene u načinu života kod osoba s blagom bolešću ne pokažu poboljšanje nivoa šećera u krvi, tada treba razmišljati o uporabi lijekova.&lt;ref name=&quot;Vij2010&quot;/&gt;

==Farmakološko liječenje==
[[Slika:Metformin 500mg Tablets.jpg|mini|200px|Metformin 500mg tablete]]

Dostupno je nekoliko razreda lijekova protiv šećerne bolesti. Metformin se općenito preporučuje kao lijek prvog izbora liječenja jer postoje dokazi da on smanjuje [[smrtnost]].&lt;ref name=&quot;AFP09&quot;/&gt; Drugo sredstvo u razredu lijekova koji se uzimaju oralno može se primijeniti ako metformin nije dovoljan.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Qaseem |first1=A |last2=Humphrey |first2=LL |last3=Sweet |first3=DE |last4=Starkey |first4=M |last5=Shekelle |first5=P |title=Oral pharmacologic treatment of type 2 diabetes mellitus: a clinical practice guideline from the American College of Physicians |journal=Annals of internal medicine |date=2012-02-07 |volume=svezak 156 |issue=broj 3 |pages=str. 218.–231. |pmid=22312141 |doi=10.1059/0003-4819-156-3-201202070-00011}}&lt;/ref&gt; Drugi lijekovi uključuju: [[sulfonilureja|sulfonilureje]], non-sulfonilurejski sekretagozi, [[inhibitori alfa-glukozidaze]], [[tijazolidindion]]i, analozi [[glukagonu sličan peptid-1|glukagonu sličnog peptida-1]] i [[inhibitori dipeptidil peptidaze 4]] (DPP-4 inhibitori).&lt;ref name=&quot;AFP09&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |title=Standards of medical care in diabetes--2012 |journal=Diabetes Care |volume=svezak 35 dodatak 1 |pages=str. S11.–63. |year=2012 |month=siječanj |pmid=22187469 |doi=10.2337/dc12-s011 |last1=American Diabetes |first1=Association}}&lt;/ref&gt; Metformin se ne smije upotrebljavati kod pacijenata s ozbiljnim teškoćama u radu bubrega ili jetre.&lt;ref name=&quot;Vij2010&quot;/&gt; Injekcije inzulina se mogu dodati uz oralnu terapiju ili same.&lt;ref name=&quot;AFP09&quot;/&gt;

Većina pacijenata sa šećernom bolešću tipa 2 u početku ne treba inzulin.&lt;ref name=&quot;Green2011&quot;/&gt; Kad se upotrebljava, lijek s dugotrajnim djelovanjem se obično dodaje noću, a oralno liječenje se nastavlja.&lt;ref name=&quot;Vij2010&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;AFP09&quot;/&gt; Doziranje se potom povećava do postizanja najveće učinkovitosti (nivo šećera u krvi se pomno kontrolira).&lt;ref name=&quot;AFP09&quot;/&gt; Kada noćni inzulin nije dovoljan, dnevni inzulin, uziman dva puta, može postići bolju kontrolu.&lt;ref name=&quot;Vij2010&quot;/&gt; Inzulini s dugotrajnim djelovanjem (insulin glargine i detemir), se nisu pokazali boljim od neutralnog protamina Hagedorn (NPH insulin), ali je njihova proizvodnja, po podatcima iz [[2010.]] mnogo skuplja, ali ne i toliko djelotvornija.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Waugh |first1=N |last2=Cummins |first2=E |last3=Royle |first3=P |last4=Clar |first4=C |last5=Marien |first5=M |last6=Richter |first6=B |last7=Philip |first7=S |title=Newer agents for blood glucose control in type 2 diabetes: systematic review and economic evaluation |journal=Health technology assessment (Winchester, England) |date=Srpanj 2010. |volume=svezak 14 |issue=broj 36 |pages=str. 1.–248. |pmid=20646668 |doi=10.3310/hta14360}}&lt;/ref&gt; Kod trudnica je inzulin pitanje izbora same pacjentice.&lt;ref name=&quot;Vij2010&quot;/&gt;

==Operativni zahvati==

Barijatrična kirurgija i  zahvat redukcije masnog tkiva kod [[pretilost]]i su djelotvorne mjere u liječenju dijabetesa.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Picot |first1=J |last2=Jones |first2=J |last3=Colquitt |first3=JL |last4=Gospodarevskaya |first4=E |last5=Loveman |first5=E |last6=Baxter |first6=L |last7=Clegg |first7=AJ |title=The clinical effectiveness and cost-effectiveness of bariatric (weight loss) surgery for obesity: a systematic review and economic evaluation |journal=Health technology assessment (Winchester, England) |date=Rujan 2009. |volume=svezak 13 |issue=broj 41 |pages=str. 1.–190., 215.–357., iii–iv |pmid=19726018 |doi=10.3310/hta13410}}&lt;/ref&gt; Mnogi pacijenti uspješno održavaju nivo šećera u krvi s vrlo malo ili bez lijekova nakon operacije,&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Frachetti |first1=KJ |last2=Goldfine |first2=AB |title=Bariatric surgery for diabetes management |journal=Current opinion in endocrinology, diabetes, and obesity |date=Travanj 2009. |volume=svezak 16 |issue=broj 2 |pages=str. 119.–124. |pmid=19276974 |doi=10.1097/MED.0b013e32832912e7}}&lt;/ref&gt; a smrtnost na duga vremenska razdoblja je smanjena.&lt;ref name=&quot;Schum2009&quot;/&gt; Postoji, ipak, opasnost neposredne smrti kao posljedica operacije, ali ona je manja od 1%.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Colucci |first=RA |title=Bariatric surgery in patients with type 2 diabetes: a viable option |journal=Postgraduate Medicine |date=Siječanj 2011. |volume=svezak 123 |issue=broj 1 |pages=str. 24.–33. |pmid=21293081 |doi=10.3810/pgm.2011.01.2242}}&lt;/ref&gt; Granica gojaznosti (BMI) pri kojoj se operacija čini dobrom odlukom još nije jasna.&lt;ref name=&quot;Schum2009&quot;&gt;{{cite journal |last1=Schulman |first1=AP |last2=del Genio |first2=F |last3=Sinha |first3=N |last4=Rubino |first4=F |title=&quot;Metabolic&quot; surgery for treatment of type 2 diabetes mellitus |journal=Endocrine practice : official journal of the American College of Endocrinology and the American Association of Clinical Endocrinologists |date=rujan-listopad 2009. |volume=svezak 15 |issue=broj 6 |pages=str. 624.–631. |pmid=19625245 |doi=10.4158/EP09170.RAR}}&lt;/ref&gt; Ipak,ova se mogućnost preporučuje kod osoba koje nisu u stanju držati pod kontrolom i svoju težinu i šećer u krvi.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Dixon |first1=JB |last2=le Roux |first2=CW |last3=Rubino |first3=F |last4=Zimmet |first4=P |title=Bariatric surgery for type 2 diabetes. |journal=Lancet |date=2012-06-16 |volume=svezak 379 |issue=broj 9833 |pages=str. 2300.-2311. |pmid=22683132}}&lt;/ref&gt;

==Epidemiologija==

[[Datoteka:Diabetes world map - 2000.svg|mini|250px|Učestalost dijabetesa tipa 2 u svijetu u 2000. (na 1000 stanovnika). Svjetski je prosjek bio 2,8 %.]]

Globalno uzevši, procjenjuje se da je [[2010.]] bilo 285 milijuna ljudi s dijabetesom tipa 2 što čini oko 90% slučajeva šećerne bolesti.&lt;ref name=&quot;Will2011&quot;&gt;{{cite book |title=Williams textbook of endocrinology. |publisher=Elsevier/Saunders |location=Philadelphia |isbn=978-1-4377-0324-5 |pages=str. 1371.–1435. |edition=12. izdanje}}&lt;/ref&gt; To odgovara postotku od 6% odrasle svjetske populacije.&lt;ref name=&quot;Mee2007&quot;&gt;{{cite journal |last1=Meetoo |first1=D |last2=McGovern |first2=P |last3=Safadi |first3=R |title=An epidemiological overview of diabetes across the world |journal=British journal of nursing (Mark Allen Publishing) |date=13.-27. rujna 2007. |volume=svezak 16 |issue=broj 16 |pages=str. 1002.–1007. |pmid=18026039}}&lt;/ref&gt; Dijabetes je uobičajen kako u razvijenim zemljama tako i u zemljama u razvoju.

Učestalost dijabetesa tipa 2 je veća kod žena nego kod muškaraca, posebno kod određenih etničkih skupina kao što su južno-azijske etničke grupe,&lt;ref name=&quot;Will2011&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Abate N, Chandalia M |title=Ethnicity and type 2 diabetes: focus on Asian Indians |journal=J. Diabetes Complicat. |volume=svezak 15 |issue=broj 6 |pages=str. 320.–327. |year=2001 |pmid=11711326 |doi=10.1016/S1056-8727(01)00161-1}}&lt;/ref&gt; stanovnici pacifičkih otoka, latinskoameričke etničke grupe i autohtono stanovništvo američkog kontinenta.&lt;ref name=&quot;Vij2010&quot;/&gt; Razlog bi mogla biti njihova veća osjetljivost na zapadnjački način života.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Carulli |first1=L |last2=Rondinella |first2=S |last3=Lombardini |first3=S |last4=Canedi |first4=I |last5=Loria |first5=P |last6=Carulli |first6=N |title=Review article: diabetes, genetics and ethnicity |journal=Alimentary pharmacology &amp; therapeutics |date=Studeni 2005. |volume=22 Suppl 2 |pages=str. 16.–19. |pmid=16225465 |doi=10.1111/j.1365-2036.2005.02588.x}}&lt;/ref&gt; Iako se tradicionalno smatrala bolešću odraslih, šećerna bolest tipa 2 se sve više dijagnosticira u djece sukladno s povećajem slučajeva dječje pretilosti.&lt;ref name=&quot;Will2011&quot;/&gt; Šećerna bolest tipa 2 se dijagnosticira jednako često kao šećerna bolest tipa 1 u maloljetnika/tinejdžera u [[SAD|Sjedinjenim Državama]].&lt;ref name=&quot;Green2011&quot;/&gt;

[[1985.]] godine je procijenjeno da ima oko 30 milijuna oboljelih, a broj se povećao na 35 milijuna u [[1995.]], te na 217 milijuna u [[2005.]]&lt;ref name=&quot;Epi2006&quot;&gt;{{cite journal |last1=Smyth |first1=S |last2=Heron |first2=A |title=Diabetes and obesity: the twin epidemics |journal=Nature Medicine |date=Siječanj 2006. |volume=svezak 12 |issue=broj 1 |pages=str. 75.–80. |pmid=16397575 |doi=10.1038/nm0106-75}}&lt;/ref&gt; Smatra se da je do povećanja stope došlo zbog globalnoga starenja populacije, smanjenog gibanja i sve veće [[gojaznost]]i.&lt;ref name=&quot;Epi2006&quot;/&gt; Pet zemalja s najvećim brojem ljudi s dijabetesom u [[2000.]] godini bile su [[Indija]] s 31.7 milijuna, [[Kina]] s 20.8 milijuna, [[SAD|Sjedinjene Države]] sa 17.7 milijuna, [[Indonezija]] s 8.4 milijuna i [[Japan]] sa 6.8 milijuna.&lt;ref name = &quot;Wild 2004&quot;&gt;{{cite journal |author=Wild S, Roglic G, Green A, Sicree R, King H |title=Global prevalence of diabetes: estimates for the year 2000 and projections for 2030 |journal=Diabetes Care |volume=svezak 27 |issue=broj 5 |pages=str. 1047.–1053. |year=2004 |month=svibanj |pmid=15111519 |doi=10.2337/diacare.27.5.1047}}&lt;/ref&gt;  Svjetska zdravstvena organizacija označila je bolest globalnom epidemijom.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Diabetes Fact sheet N°312 |url=http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs312/en/ |work=World Health Organization |accessdate=2012-01-09 |month=kolovoz |year=2011}}&lt;/ref&gt;

==Povijest==

Dijabetes je jedna od prvih bolesti koje su bile opisane u povijesnim dokumentima.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Ripoll |first=Brian C. Leutholtz, Ignacio |title=Exercise and disease management |publisher=CRC Press |location=Boca Raton |isbn=978-1-4398-2759-8 |page=str. 25. |url=http://books.google.ca/books?id=eAn9-bm_pi8C&amp;pg=PA25 |edition=2nd |date=2011-04-25}}&lt;/ref&gt; U jednom egipćanskom rukopisu iz oko [[1500. pr. Kr.|1500.]] godine prije naše ere se spominje “preveliko pražnjenje urina”.&lt;ref name=&quot;History2010&quot;/&gt; Vjeruje se da su se prvi opisani primjeri odnosili na dijabetes tipa 1.&lt;ref name=&quot;History2010&quot;&gt;{{cite book |last=editor |first=Leonid Poretsky, |title=Principles of diabetes mellitus |year=2009 |publisher=Springer |location=New York |isbn=978-0-387-09840-1 |page=str. 3. |url=http://books.google.ca/books?id=i0qojvF1SpUC&amp;pg=PA3 |edition=2. izdanje}}&lt;/ref&gt; Indijski liječnici iz istog razdoblja su identificirali bolest i označili ju kao ''madhumeha ''ili “medeni urin” opazivši da [[urin]] privlači [[mrav]]e.&lt;ref name=&quot;History2010&quot;/&gt;  Termin “dijabetes” ili “proći kroz” je prvi puta upotrijebio liječnik [[Apolonije iz Memfisa]] [[230. pr. Kr.|230. godine prije naše ere]].&lt;ref name=&quot;History2010&quot;/&gt; Bolest je bila rijetka u doba [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] kada je [[Galen]] spomenuo da je vidio samo dva primjera u svojoj karijeri.&lt;ref name=&quot;History2010&quot;/&gt;

Tip 1 i Tip 2 šećerne bolesti su prvi puta opisali kao dva odvojena stanja indijski liječnici Sushruta i Charaka negdje od [[400.]] – [[500.]] godine naše ere, pri čemu su tip 1 povezali s mladošću, a tip dva s gojaznošću.&lt;ref name=&quot;History2010&quot;/&gt; Pojam “mellitus” ili “od [[med]]a” je dodao Britanac John Rolle kasnih [[1700-ih]] da bi bolest razlučio od [[Dijabetes insipidus|dijabetesa insipidusa]] koji je također povezan s čestim mokrenjem.&lt;ref name=&quot;History2010&quot;/&gt;  Učinkovito liječenje se nije razvilo sve do ranih godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]] kad su kanađani Frederick Banting i Charles Herbert Best otkrili inzulin [[1921.]] i [[1922.]]&lt;ref name=&quot;History2010&quot;/&gt; Slijedilo je otkriće inzulina NPH s produženim djelovanjem četrdesetih godina prošlog stoljeća.&lt;ref name=&quot;History2010&quot;/&gt;

==Literatura==

{{izvori|30em}}

==Vanjske poveznice==

*{{dmoz|Health/Conditions_and_Diseases/Endocrine_Disorders/Pancreas/Diabetes/Type_2}}

* [http://diabetes.niddk.nih.gov/ National Diabetes Information Clearinghouse] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100221034416/http://diabetes.niddk.nih.gov/ |date=21. veljače 2010. }}

* [http://www.cdc.gov/diabetes/ Centers for Disease Control (Endocrine pathology)]
* [http://perpetuum-lab.com.hr/wiki/plab_wiki/_/farmakologi/lijekovi-za-lijeeenje-dijabetesa-antidijabetolitici-antihiperglikemici-r294 Pregled lijekova za liječenje dijabetesa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140714214653/http://perpetuum-lab.com.hr/wiki/plab_wiki/_/farmakologi/lijekovi-za-lijeeenje-dijabetesa-antidijabetolitici-antihiperglikemici-r294 |date=14. srpnja 2014. }}

{{upozorenje-medicina}}

[[Kategorija:Poremećaji metabolizma]]
[[Kategorija:Bolesti endokrinoga sustava]]
[[Kategorija:Dijabetes]]</text>
      <sha1>eqw2yjundxskmoawk0ynkaajo96u068</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Paprat</title>
    <ns>0</ns>
    <id>473981</id>
    <revision>
      <id>6433054</id>
      <parentid>6297795</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T21:07:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28433" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        =''Paprat''
| slika        = Dryopteris marginalis sori.jpg
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =''Dryopteris marginalis''
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      = [[Pteridophyta]]
| classis      = [[Polypodiopsida]]
| ordo         = [[Polypodiales]]
| familia      = [[Dryopteridaceae]]
| subfamilia   =[[Dryopteridoideae]] 
| genus        ='''''Dryopteris'''''
| genus_autorstvo= &lt;small&gt;Adans., 1763&lt;/small&gt;
| species      =
| subspecies   =
| dvoimeno     =
| dvoimeno_autorstvo =
| karta_raspon =
}}

'''Paprat''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Dryopteris''), rod [[paprati]] iz porodice [[Papratke|papratki]] ([[Dryopteridaceae]]), red [[Polypodiales]],&lt;ref&gt;[http://ecat-dev.gbif.org/usage/2651126 Dryopteris Adanson, 1763]&lt;/ref&gt; preko 400 vrsta.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.catalogueoflife.org/col/browse/tree/id/7913b63dc4d65879bb85bf9ca6f1c8d6 |title=Catalogue of Life: 22nd March 2017 |journal= |access-date=26. travnja 2017. |archive-date=26. studenoga 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171126152358/http://www.catalogueoflife.org/col/browse/tree/id/7913b63dc4d65879bb85bf9ca6f1c8d6 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Ime dolazi po šumskim [[nimfa]]ma [[drijade|Drijadama]] koje su živjele u [[hrast]]ovim stablima, odnosno od [[Grčki jezik|grčkog]] drys, [[hrast]], šuma i pterys, paprat.

== Vrste ==
{{div col|cols=3}}
# ''[[Dryopteris abbottiana]]'' &lt;small&gt;Maxon&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris abbreviata]]'' &lt;small&gt;Newman&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris acrophorus]]'' &lt;small&gt;Li Bing Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris acuto-dentata]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris adnata]]'' &lt;small&gt;(Blume) Alderw.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris adscendens]]'' &lt;small&gt;(Ching ex S.H.Wu) Li Bing Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris aemula]]'' &lt;small&gt;(Aiton) Kuntze&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris aitoniana]]'' &lt;small&gt;Pic.Serm.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × alejandrei]]'' &lt;small&gt;Pérez Carro &amp; Fern.Areces&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × algonquinensis]]'' &lt;small&gt;D.M.Britton&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris alpestris]]'' &lt;small&gt;Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × alpirsbachensis]]'' &lt;small&gt;Freigang, Zenner, Bujnoch, S.Jess. &amp; Magauer&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris ambigens]]'' &lt;small&gt;(Nakai) Koidz.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris amblyodonta]]'' &lt;small&gt;J.P.Roux&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × ambroseae]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk. &amp; Jermy&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris amurensis]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris aneitensis]]'' &lt;small&gt;(Hook.) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris angustipalea]]'' &lt;small&gt;Darnaedi, M.Kato &amp; K.Iwats.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris annamensis]]'' &lt;small&gt;(Tagawa) Li Bing Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris antarctica]]'' &lt;small&gt;(Baker) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris anthracinisquama]]'' &lt;small&gt;Miyam.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris apiciflora]]'' &lt;small&gt;(Wall.) Kuntze&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris approximata]]'' &lt;small&gt;Sledge&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × apuana]]'' &lt;small&gt;Gibby, S.Jess. &amp; Marchetti&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris aquilinoides]]'' &lt;small&gt;(Desv.) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris ardechensis]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × arecesiae]]'' &lt;small&gt;Pérez Carro &amp; T.E.Díaz&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris arguta]]'' &lt;small&gt;(Kaulf.) Watt&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris ascensionis]]'' &lt;small&gt;(Hook.) Kuntze&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris assamensis]]'' &lt;small&gt;(C.Hope) C.Chr. &amp; Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × asturiensis]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk. &amp; Gibby&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris athamantica]]'' &lt;small&gt;(Kunze) Kuntze&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris atrata]]'' &lt;small&gt;(Wall. ex Kunze) Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris augustifrons]]'' &lt;small&gt;(Moore) Kuntze&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris aurantiaca]]'' &lt;small&gt;J.P.Roux&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris australis]]'' &lt;small&gt;(Wherry) Small&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris austro-indica]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris bamleriana]]'' &lt;small&gt;Rosenst.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris barbigera]]'' &lt;small&gt;(Moore) Kuntze&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris basisora]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × benedictii]]'' &lt;small&gt;(Farw.) Wherry&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris bernieri]]'' &lt;small&gt;Tardieu&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris bissetiana]]'' &lt;small&gt;(Baker) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris blanfordii]]'' &lt;small&gt;(C.Hope) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris bodinieri]]'' &lt;small&gt;(Christ) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris bojeri]]'' &lt;small&gt;Kuntze&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × boottii]]'' &lt;small&gt;(Tuck.) Underw.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris borbasii]]'' &lt;small&gt;Litard.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris borreri]]'' &lt;small&gt;Newman&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × brathaica]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk. &amp; Reichst.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × burgessii]]'' &lt;small&gt;B.Boivin&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris burnatii]]'' &lt;small&gt;Christ &amp; Wilczek&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris cacaina]]'' &lt;small&gt;Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris cambrensis]]'' &lt;small&gt;(Fraser-Jenk.) Beitel &amp; W.R.Buck&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris campyloptera]]'' &lt;small&gt;Clarkson&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris camusiae]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris caperata]]'' &lt;small&gt;J.P.Roux&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris caroli-hopei]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris carthusiana]]'' &lt;small&gt;(Vill.) H.P.Fuchs&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris caucasica]]'' &lt;small&gt;(A.Braun) Fraser-Jenk. &amp; Corley&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris caudipinna]]'' &lt;small&gt;Nakai&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × cebennae]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × cedroensis]]'' &lt;small&gt;Gibby &amp; Widén&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris celsa]]'' &lt;small&gt;(W.Palmer)&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris chaerophyllifolia]]'' &lt;small&gt;(Zippel) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris championii]]'' &lt;small&gt;(Benth.) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris chichisimensis]]'' &lt;small&gt;Nakai ex H.Itô&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris chinensis]]'' &lt;small&gt;(Baker) Koidz.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris christenseniae]]'' &lt;small&gt;(Ching) Li Bing Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris chrysocoma]]'' &lt;small&gt;(Christ) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris cicatricata]]'' &lt;small&gt;J.P.Roux&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris cinnamomea]]'' &lt;small&gt;(Cav.) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris clarkei]]'' &lt;small&gt;(Baker) Kuntze&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris clintoniana]]'' &lt;small&gt;Dowell&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris cochleata]]'' &lt;small&gt;(Buch.-Ham. ex D.Don) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris cognata]]'' &lt;small&gt;(C.Presl) Kuntze&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris commixta]]'' &lt;small&gt;Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris comorensis]]'' &lt;small&gt;(Tardieu) Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × complanata]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × complexa]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris conjugata]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris conversa]]'' &lt;small&gt;Alderw.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × convoluta]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris corleyi]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × correllii]]'' &lt;small&gt;W.H.Wagner &amp; A.V.Gilman&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris costalisora]]'' &lt;small&gt;Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris crassirhizoma]]'' &lt;small&gt;Nakai&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris crinalis]]'' &lt;small&gt;(Hook. &amp; Arn.) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris crispifolia]]'' &lt;small&gt;Rasbach, Reichst. &amp; G.Vida&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris cristata]]'' &lt;small&gt;(L.) A.Gray&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × critica]]'' &lt;small&gt;(Fraser-Jenk.) Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris cycadina]]'' &lt;small&gt;(Franch. &amp; Sav.) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris cyclopeltidiformis]]'' &lt;small&gt;C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris cyclosorus]]'' &lt;small&gt;Alderw.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris damingshanensis]]'' &lt;small&gt;Li Bing Zhang &amp; H.M.Liu&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris daozhenensis]]'' &lt;small&gt;P.S.Wang &amp; X.Y.Wang&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris decipiens]]'' &lt;small&gt;(Hook.) Kuntze&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris dehuaensis]]'' &lt;small&gt;Ching &amp; K.H.Shing&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris deparioides]]'' &lt;small&gt;(Moore) Kuntze&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris devriesei]]'' &lt;small&gt;Rosenst.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × deweveri]]'' &lt;small&gt;(Jansen) Jansen &amp; Wachter&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris diacalpe]]'' &lt;small&gt;Li Bing Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris diacalpioides]]'' &lt;small&gt;(Ching) Li Bing Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris dickinsii]]'' &lt;small&gt;(Franch. &amp; Sav.) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris dicksonioides]]'' &lt;small&gt;(Mett.) Copel.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris diffracta]]'' &lt;small&gt;(Baker) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris dilatata]]'' &lt;small&gt;(Hoffm.) A.Gray&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × doeppii]]'' &lt;small&gt;Rothm.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × doluchanovii]]'' &lt;small&gt;Askerov&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × dowellii]]'' &lt;small&gt;(Farw.) Wherry&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris dracomontana]]'' &lt;small&gt;Schelpe &amp; N.C.Anthony&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris drakei]]'' &lt;small&gt;C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris dulongensis]]'' &lt;small&gt;(S.K.Wu &amp; X.Cheng) Li Bing Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris edwardsii]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris emeiensis]]'' &lt;small&gt;(Ching) Li Bing Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris enneaphylla]]'' &lt;small&gt;(Baker) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris erythrosora]]'' &lt;small&gt;(D.C.Eaton) Kuntze&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris esterhuyseniae]]'' &lt;small&gt;Schelpe &amp; N.C.Anthony&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × euxinensis]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk. &amp; Corley&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris expansa]]'' &lt;small&gt;(C.Presl) Fraser-Jenk. &amp; Jermy&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris exstipellata]]'' &lt;small&gt;(Ching &amp; S.H.Wu) Li Bing Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris fadenii]]'' &lt;small&gt;Pic.Serm.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris fatuhivensis]]'' &lt;small&gt;E.Brown&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris ferruginea]]'' &lt;small&gt;Kuntze&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris filipaleata]]'' &lt;small&gt;J.P.Roux&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris filix-mas]]'' &lt;small&gt;(L.) Schott&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris flaccisquama]]'' &lt;small&gt;A.Rojas&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × flemingii]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris formosana]]'' &lt;small&gt;(Christ) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris fragrans]]'' &lt;small&gt;(L.) Schott&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris fragrantiformis]]'' &lt;small&gt;Tzvelev&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × fraser-jenkinsii]]'' &lt;small&gt;Gibby &amp; Widén&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris fructuosa]]'' &lt;small&gt;(Christ) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × fujipedis]]'' &lt;small&gt;Sa.Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × furadensis]]'' &lt;small&gt;Bennert, Rasbach, K.Rasbach &amp; Viane&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris fuscipes]]'' &lt;small&gt;C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris fuscoatra]]'' &lt;small&gt;(Hillebr.) W.J.Rob.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris futura]]'' &lt;small&gt;A.R.Sm.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris gamblei]]'' &lt;small&gt;(C.Hope) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris gemmifera]]'' &lt;small&gt;S.Y.Dong&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × ghatakii]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris glabra]]'' &lt;small&gt;(Brack.) Kuntze&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris glandulosopaleata]]'' &lt;small&gt;J.P.Roux&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris goeringianum]]'' &lt;small&gt;(Kunze) Koidz.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris goldieana]]'' &lt;small&gt;(Hook. ex Goldie) A.Gray&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × gomerica]]'' &lt;small&gt;Gibby &amp; Widén&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris gonggaensis]]'' &lt;small&gt;H.S.Kung, Li Bing Zhang &amp; X.S.Guo&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris gorgonea]]'' &lt;small&gt;J.P.Roux&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × gotenbaensis]]'' &lt;small&gt;Nakaike&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × graeca]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk. &amp; Gibby&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris grandifrons]]'' &lt;small&gt;Li Bing Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris guanchica]]'' &lt;small&gt;Gibby &amp; Jermy&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris guangxiensis]]'' &lt;small&gt;S.G.Lu&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris gymnophylla]]'' &lt;small&gt;(Baker) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris gymnosora]]'' &lt;small&gt;(Makino) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris habaensis]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris hadanoi]]'' &lt;small&gt;Sa.Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × haganecola]]'' &lt;small&gt;Sa.Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × hakonecola]]'' &lt;small&gt;Sa.Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris handeliana]]'' &lt;small&gt;C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris hangchowensis]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris hasseltii]]'' &lt;small&gt;(Blume) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris hawaiiensis]]'' &lt;small&gt;(Hillebr.) W.J.Rob.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris hendersonii]]'' &lt;small&gt;(Bedd.) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris herbacea]]'' &lt;small&gt;Alderw.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris heterolaena]]'' &lt;small&gt;C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris hezhangensis]]'' &lt;small&gt;P.S.Wang&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris himachalensis]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris hirtipes]]'' &lt;small&gt;(Blume) Kuntze&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × hisatsuana]]'' &lt;small&gt;Sa.Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × holttumii]]'' &lt;small&gt;Li Bing Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris hondoensis]]'' &lt;small&gt;Koidz.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris hookeriana]]'' &lt;small&gt;(T.Moore) Li Bing Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris huberi]]'' &lt;small&gt;C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris hypolepioides]]'' &lt;small&gt;Rosenst.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris immixta]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris inaequalis]]'' &lt;small&gt;(Schltdl.) Kuntze&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris indonesiana]]'' &lt;small&gt;Darnaedi, M.Kato &amp; K.Iwats.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris indusiata]]'' &lt;small&gt;Makino &amp; Yamam.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × initialis]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk. &amp; Corley&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris insularis]]'' &lt;small&gt;Kodama&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris integriloba]]'' &lt;small&gt;C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris intermedia]]'' &lt;small&gt;A.Gray&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris inuyamensis]]'' &lt;small&gt;H.Itô&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris iranica]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris jiucaipingensis]]'' &lt;small&gt;P.S.Wang, Q.Luo &amp; Li Bing Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris juxtaposita]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris karwinskyana]]'' &lt;small&gt;Kuntze&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris kashmiriana]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk. &amp; Widén&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris katangaensis]]'' &lt;small&gt;J.P.Roux&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris kawakamii]]'' &lt;small&gt;Hayata&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris kerryensis]]'' &lt;small&gt;(Fraser-Jenk.) P.D.Sell&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris khullarii]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris kilemensis]]'' &lt;small&gt;(Kuhn) Kuntze&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris kinkiensis]]'' &lt;small&gt;Koidz. ex Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris kinokuniensis]]'' &lt;small&gt;Sa.Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris knoblochii]]'' &lt;small&gt;A.R.Sm.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris kobayashii]]'' &lt;small&gt;Kitag.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris koidzumiana]]'' &lt;small&gt;Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris komarovii]]'' &lt;small&gt;Kossinsky&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris kominatoensis]]'' &lt;small&gt;Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × kouzaii]]'' &lt;small&gt;Akasawa&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris kungiana]]'' &lt;small&gt;Li Bing Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris kwanzanensis]]'' &lt;small&gt;Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris labordei]]'' &lt;small&gt;(Christ) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris lacera]]'' &lt;small&gt;(Thunb.) Kuntze&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris lacunosa]]'' &lt;small&gt;S.Jess., Zenner, Chr.Stark &amp; Bujnoch&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris latibasis]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × lawalreei]]'' &lt;small&gt;Janch.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × leedsii]]'' &lt;small&gt;Wherry&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris lepidopoda]]'' &lt;small&gt;Hayata&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris lepidorachis]]'' &lt;small&gt;C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris lepinei]]'' &lt;small&gt;(Kuhn) Kuntze&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris leucorhachis]]'' &lt;small&gt;(Cheeseman) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris lewalleana]]'' &lt;small&gt;Pic.Serm.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris liankwangensis]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris liboensis]]'' &lt;small&gt;P.S.Wang, X.Y.Wang &amp; Li Bing Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × liddarensis]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × litardierei]]'' &lt;small&gt;Rothm.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × loyalii]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris ludens]]'' &lt;small&gt;(Baker) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris ludoviciana]]'' &lt;small&gt;(Kunze) Small&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris lunanensis]]'' &lt;small&gt;(Christ) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × lunensis]]'' &lt;small&gt;Gibby, S.Jess. &amp; Marchetti&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris lustrata]]'' &lt;small&gt;C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × macdonellii]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris macrochlamys]]'' &lt;small&gt;(Fée) Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris macrolepidota]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris macropholis]]'' &lt;small&gt;Lorence &amp; W.L.Wagner&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × madalenae]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris mangindranensis]]'' &lt;small&gt;Tardieu&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris manipurensis]]'' &lt;small&gt;(Bedd.) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris manniana]]'' &lt;small&gt;(Hook.) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × mantoniae]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk. &amp; Corley&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris marginalis]]'' &lt;small&gt;(L.) A.Gray&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris marginata]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × martinsiae]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris mauiensis]]'' &lt;small&gt;C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris maximowicziana]]'' &lt;small&gt;(Miq.) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris maximowiczii]]'' &lt;small&gt;(Baker) Kuntze&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris maxonii]]'' &lt;small&gt;Underw. &amp; C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris mayebarae]]'' &lt;small&gt;Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris medogensis]]'' &lt;small&gt;(Ching &amp; S.K.Wu) Li Bing Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris meghalaica]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk. &amp; Gibby&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris melanocarpa]]'' &lt;small&gt;Hayata&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × mickelii]]'' &lt;small&gt;J.H.Peck&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris microlepis]]'' &lt;small&gt;(Baker) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris mindshelkensis]]'' &lt;small&gt;N.Pavl.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × mituii]]'' &lt;small&gt;Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × miyazakiensis]]'' &lt;small&gt;Miyam.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × montgomeryi]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk. &amp; Widén&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris monticola]]'' &lt;small&gt;(Makino) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris montigena]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris munchii]]'' &lt;small&gt;A.R.Sm.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris namegatae]]'' &lt;small&gt;(Sa.Kurata) Sa.Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris napoleonis]]'' &lt;small&gt;(Bory) Kuntze&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × neoinconspicua]]'' &lt;small&gt;P.D.Sell&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × neowherryi]]'' &lt;small&gt;W.H.Wagner&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris nidus]]'' &lt;small&gt;(Baker) Li Bing Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris nigropaleacea]]'' &lt;small&gt;(Fraser-Jenk.) Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris nodosa]]'' &lt;small&gt;(C.Presl) Li Bing Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris nubigena]]'' &lt;small&gt;Maxon &amp; C.V.Morton&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris obtusiloba]]'' &lt;small&gt;Kuntze&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris occidentalis]]'' &lt;small&gt;J.P.Roux&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris odontoloma]]'' &lt;small&gt;(Moore) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris okinawensis]]'' &lt;small&gt;H.Itô&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris oligodonta]]'' &lt;small&gt;(Desv.) Pic.Serm.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris oreades]]'' &lt;small&gt;Fomin&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × orexpansa]]'' &lt;small&gt;Pérez Carro &amp; Fern.Areces&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris otomasui]]'' &lt;small&gt;Sa.Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris paleaceolobata]]'' &lt;small&gt;(T.Moore) P.D.Sell&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris paleolata]]'' &lt;small&gt;(Pic.Serm.) Li Bing Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris pallida]]'' &lt;small&gt;(Bory) Maire &amp; Petitm.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris panda]]'' &lt;small&gt;(Clarke) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris papuae-novae-guineae]]'' &lt;small&gt;Li Bing Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris papuana]]'' &lt;small&gt;C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris paralunanensis]]'' &lt;small&gt;W.M.Chu ex S.G.Lu&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris parrisiae]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris patula]]'' &lt;small&gt;(Sw.) Underw.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris paucisora]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris pauliae]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk., Widén &amp; Gibby&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris peninsulae]]'' &lt;small&gt;Kitag.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris pentheri]]'' &lt;small&gt;(Krasser) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris peranema]]'' &lt;small&gt;Li Bing Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris permagna]]'' &lt;small&gt;M.G.Price&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × picoensis]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk. &amp; Gibby&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris pittsfordensis]]'' &lt;small&gt;Sloss.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris podophylla]]'' &lt;small&gt;(Hook.) Kuntze&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris poilanei]]'' &lt;small&gt;Tardieu&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris polita]]'' &lt;small&gt;Rosenst.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris polylepis]]'' &lt;small&gt;(Franch. &amp; Sav.) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris pontica]]'' &lt;small&gt;(Fraser-Jenk.) Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris porosa]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris protobissetiana]]'' &lt;small&gt;K.Hori &amp; N.Murak.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × pseudoabbreviata]]'' &lt;small&gt;Jermy&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris pseudocaenopteris]]'' &lt;small&gt;(Kunze) Li Bing Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × pseudocommixta]]'' &lt;small&gt;Sa.Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris pseudocomplexa]]'' &lt;small&gt;(Fraser-Jenk.) P.D.Sell&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris pseudodisjuncta]]'' &lt;small&gt;(Fraser-Jenk.) Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris pseudofilix-mas]]'' &lt;small&gt;(Fée) Rothm.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × pseudohangchowensis]]'' &lt;small&gt;Miyam.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris pseudolunanensis]]'' &lt;small&gt;Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris pseudoparasitica]]'' &lt;small&gt;Alderw.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris pseudosieboldii]]'' &lt;small&gt;Hayata&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris pseudosparsa]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris pteridiiformis]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris pulcherrima]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris pulvinulifera]]'' &lt;small&gt;(Bedd.) Kuntze&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris purpurascens]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris pycnopteroides]]'' &lt;small&gt;(Christ) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris raiateensis]]'' &lt;small&gt;(J.W.Moore) Li Bing Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris ramosum]]'' &lt;small&gt;(C.Hope) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris rarissima]]'' &lt;small&gt;Sa.Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris raynalii]]'' &lt;small&gt;Tardieu&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris redactopinnata]]'' &lt;small&gt;Soumen K.Basu &amp; Panigrahi&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris reflexosquamata]]'' &lt;small&gt;Hayata&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris remota]]'' &lt;small&gt;(Döll) Druce&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris remotipinnula]]'' &lt;small&gt;Bonap.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris remotissima]]'' &lt;small&gt;(Christ) Koidz.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris rheophila]]'' &lt;small&gt;Mitsuta ex Darnaedi, M.Kato &amp; K.Iwats.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris rhomboideo-ovata]]'' &lt;small&gt;H.Itô&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris rodolfii]]'' &lt;small&gt;J.P.Roux&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris rossii]]'' &lt;small&gt;C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris rosthornii]]'' &lt;small&gt;(Diels) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris rubiginosa]]'' &lt;small&gt;(Brack.) Kuntze&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris rubrobrunnea]]'' &lt;small&gt;W.M.Chu&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris ruwenzoriensis]]'' &lt;small&gt;C.Chr. ex Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris ryo-itoana]]'' &lt;small&gt;Sa.Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris sabaei]]'' &lt;small&gt;(Franch. &amp; Sav.) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris sacrosancta]]'' &lt;small&gt;Koidz.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris saffordii]]'' &lt;small&gt;C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris sandwicensis]]'' &lt;small&gt;(Hook. &amp; Arn.) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × sardoa]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk., Reichst&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × sarvelii]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk. &amp; Jermy&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × satsumana]]'' &lt;small&gt;Sa.Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris saxifraga]]'' &lt;small&gt;H.Itô&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris scabrosa]]'' &lt;small&gt;(Kunze) Kuntze&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris schimperiana]]'' &lt;small&gt;(Hochst.) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris schnellii]]'' &lt;small&gt;Tardieu&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris scottii]]'' &lt;small&gt;(Bedd.) Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris separabilis]]'' &lt;small&gt;Small&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris sericea]]'' &lt;small&gt;C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris serrato-dentata]]'' &lt;small&gt;(Bedd.) Hayata&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris shiakeana]]'' &lt;small&gt;H.Shang &amp; Y.H.Yan&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris shibipedis]]'' &lt;small&gt;Sa.Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × shibisanensis]]'' &lt;small&gt;Sa.Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris shikokiana]]'' &lt;small&gt;(Makino) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris shiroumensis]]'' &lt;small&gt;Sa.Kurata &amp; Nakam.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × shorapanensis]]'' &lt;small&gt;Askerov&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris sichotensis]]'' &lt;small&gt;Kom.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris sieboldii]]'' &lt;small&gt;(Van Houtte) Kuntze&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris sikkimensis]]'' &lt;small&gt;(Bedd.) Kuntze&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris simasakii]]'' &lt;small&gt;(H.Itô) Sa.Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × sjoegrenii]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris sledgei]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × slossoniae]]'' &lt;small&gt;Wherry ex Lellinger&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris sordidipes]]'' &lt;small&gt;Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris sororia]]'' &lt;small&gt;(Maxon) M.A.McHenry, Sundue &amp; Barrington&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris sparsa]]'' &lt;small&gt;(D.Don) Kuntze&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris speciosissima]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris sphaeropteroides]]'' &lt;small&gt;(Baker) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris splendens]]'' &lt;small&gt;(Hook.) Kuntze&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris squamiseta]]'' &lt;small&gt;(Hook.) Kuntze&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris stanley-walkeri]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris stenolepis]]'' &lt;small&gt;(Baker) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris stewartii]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris subarborea]]'' &lt;small&gt;(Baker) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris subatrata]]'' &lt;small&gt;Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × subaustriaca]]'' &lt;small&gt;Rothm.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris subbipinnata]]'' &lt;small&gt;W.H.Wagner &amp; R.W.Hobdy&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris subcochleata]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk. &amp; Khatri Chhetri&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris subexaltata]]'' &lt;small&gt;(Christ) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris subimpressa]]'' &lt;small&gt;Loyal&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris sublacera]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris submarginata]]'' &lt;small&gt;Rosenst.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris subpycnopteroides]]'' &lt;small&gt;Ching ex Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris subreflexipinna]]'' &lt;small&gt;M.Ogata&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris subtriangularis]]'' &lt;small&gt;(C.Hope) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × sugino-takaoi]]'' &lt;small&gt;Sa.Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris sweetiorum]]'' &lt;small&gt;Lorence &amp; W.L.Wagner&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris tahmingensis]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × takachihoensis]]'' &lt;small&gt;Miyam.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris takeuchiana]]'' &lt;small&gt;Koidz.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × tauschii]]'' &lt;small&gt;(Celak.) Domin&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × tavelii]]'' &lt;small&gt;Rothm.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × telesii]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris tenuicula]]'' &lt;small&gt;C.G.Matthew &amp; Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris tenuipes]]'' &lt;small&gt;(Rosenst.) Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris tetrapinnata]]'' &lt;small&gt;W.H.Wagner &amp; Hobdy&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris tetsu-yamanakae]]'' &lt;small&gt;Sa.Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris thibetica]]'' &lt;small&gt;(Franch.) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris tingiensis]]'' &lt;small&gt;Ching &amp; S.K.Wu ex Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × tokudae]]'' &lt;small&gt;Sugim.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris tokyoensis]]'' &lt;small&gt;(Matsum.) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris toyamae]]'' &lt;small&gt;Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris tricellularis]]'' &lt;small&gt;J.P.Roux&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × triploidea]]'' &lt;small&gt;Wherry&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris tsoongii]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris tsugiwoi]]'' &lt;small&gt;Sa.Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris tsutsuiana]]'' &lt;small&gt;Sa.Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris tyrrhena]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk. &amp; Reichst&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × uliginosa]]'' &lt;small&gt;(A.Braun ex Döll) Kuntze ex Druce&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris unidentata]]'' &lt;small&gt;(Hook. &amp; Arn.) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris uniformis]]'' &lt;small&gt;Makino&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × uralensis]]'' &lt;small&gt;Gureeva &amp; Moczalov&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris varia]]'' &lt;small&gt;(L.) Kuntze&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris vescoi]]'' &lt;small&gt;(Drake) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × vidae]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk. &amp; Gibby&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × vidyae]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris villarii]]'' &lt;small&gt;(Bellardi) Woyn. ex Schinz &amp; Thell.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris viscidula]]'' &lt;small&gt;Kuntze&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris wallichiana]]'' &lt;small&gt;(Spreng.) Hyl.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris wardii]]'' &lt;small&gt;(Baker) Kuntze&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × watanabei]]'' &lt;small&gt;Sa.Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris wattsii]]'' &lt;small&gt;M.McKeown, Sundue &amp; Barrington&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × wechteriana]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris whangshangensis]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris wideniana]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris woodsiisora]]'' &lt;small&gt;Hayata&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × woynarii]]'' &lt;small&gt;Rothm.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris wusugongii]]'' &lt;small&gt;Li Bing Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris wuyishanica]]'' &lt;small&gt;Ching &amp; P.C.Chiu&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris wuzhaohongii]]'' &lt;small&gt;Li Bing Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris xanthomelas]]'' &lt;small&gt;(Christ) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris xunwuensis]]'' &lt;small&gt;Ching &amp; K.H.Shing&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × yamashitae]]'' &lt;small&gt;Sa.Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris yongdeensis]]'' &lt;small&gt;W.M.Chu ex S.G.Lu&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris yoroii]]'' &lt;small&gt;Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris yungtzeensis]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × yuyamae]]'' &lt;small&gt;Sa.Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris zayuensis]]'' &lt;small&gt;Ching &amp; S.K.Wu&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris zhenfengensis]]'' &lt;small&gt;P.S.Wang &amp; X.Y.Wang&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris zhuweimingii]]'' &lt;small&gt;Li Bing Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteris × zygoparentalis]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
{{div col end}}

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

[[Kategorija:Papratke]]</text>
      <sha1>go44a1hgl6totpi1zcljy9f7tmscp7e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Plymouth (Montserrat)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>493830</id>
    <revision>
      <id>6433185</id>
      <parentid>6161969</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T10:46:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>46.234.76.224</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Erupcije */ rečenični poredak</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4129" xml:space="preserve">{{Naselje 
| ime =Plymouth
| ime_genitiv =Plymoutha
| izvorno_ime =&lt;small&gt;Plymouth&lt;/small&gt;
| translit_jezik1 =

| slika_panorama =Plymouth Montserrat Heli.jpg
| veličina_slike =280px
| opis_slike     =Grad danas

| širina-stupnjevi =16
| širina-minute    =42
| širina-oznaka    =S
| dužina-stupnjevi =62
| dužina-minute    =12
| dužina-oznaka    =E

| lokacija_ime   =Britanski prekomorski posjed
| lokacija_info  =[[Datoteka:Flag of Montserrat.svg|25px]] [[Montserrat]]

| utemeljenje_ime    =
| utemeljenje_datum  = 
| utemeljenje1_ime   =
| titula_vođe    =
| ime_vođe=
| površina_bilješke =
| površina_ukupna   = 
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      =
| površina_šira     =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina            =0 - 3 
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina       =
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              = 
| stanovništvo_gustoća      =
| stanovništvo_uže          =0 (iseljen)
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire         =0
| stanovništvo_šire_gustoća  =0 stanovnika/km² 

| vremenska_zona     =[[UTC-4]]
| utc_pomak          =-4
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST      =
| poštanski_broj     =
| pozivni_broj       =
| gradovi_prijatelji =
}}
'''Plymouth''' je ''de iure'' glavni grad britanskog prekomorskog posjeda [[Montserrat]]a. Grad je četiri stoljeća bio jedina luka na otoku. Između [[1995.]] i [[1997.]] Plymouth je značajno stradao zbog učestalih erupcija [[vulkan]]a [[Soufrière]].&lt;ref&gt;[http://proleksis.lzmk.hr/37877/ proleksis.lzmk.hr], &quot;Montserrat&quot;, pristupljeno 24. kolovoza 2013.&lt;/ref&gt; U kolovozu 1997. niz snažnih erupcija odnio je nekoliko života i primorao stanovništvo na iseljavanje. Cijelo mjesto prekriveno je slojem vulkanskog pepela debljine 1.5 m. Plymouth je danas ''grad duhova'', ali je i dalje službeno glavni grad Montserrata jer još nije pronađena odgovarajuća zamjena. Upravno središte privremeno je preseljeno na sjever, u selo [[Brades]].

== Erupcije ==

Početkom srpnja 1995. niz snažnih erupcija vulkana Soufrière proizvela je tokove [[lava|lave]] i prekrivanje pepelom širokog područja južnog Montserrata, uključujući Plymouth. Bilo je odmah razvidno kako je grad u opasnosti. Dana [[21. kolovoza]] 1995. vulkanski pepeo pao je na grad i u prosincu su žitelji iseljeni radi predostrožnosti. Nakon nekoliko mjeseci dopušteno im je vratiti se, ali je [[25. lipnja]] 1997. masivna erupcija proizvela izbacivanje vulkanskog materijala, što je uzrokovalo smrt 19 ljudi te dostiglo i otočnu zračnu luku. Plymouth je ponovno iseljen. Između [[4. kolovoza|4.]] i [[8. kolovoza|8.]] kolovoza ponovili su se nizovi erupcija koje su uništile oko 80% grada, zatrpavši ga s 1.5 metara pepela. Mnoge zgrade su spaljene čineći naseljavanje nemogućim za veći broj stanovnika. Vulkanska lava je imala visoku viskoznost, a pepeo i ostale vulkanske stijene su imale gustoću sličnu [[cement]]u, tako da je za uklanjanje materijala trebao eksploziv ili djelovanje buldožera i drugih sredstava preskupih za opću uporabu. Obradivo tlo se stvrdnulo i postalo neupotrebljivo.

Grad je napušten i južna polovica otoka proglašena je zabranjenim područjem, zbog nastavljene vulkanske aktivnosti Soufrière. Do [[12. srpnja]] 1997. užarena lava je spalila sve što nije bilo prekriveno pepelom. Uništenje Plymoutha uzrokovalo je goleme teškoće za Montserrat. To je bilo najveće naselje na otoku, s oko 4 000 stanovnika. Posjedovalo je najviše prodajnih mjesta i servisnih službi, a bilo je i upravno središte. Pojedine službe su premještene na druga mjesta na otoku, ali je dvije trećine otočnog stanovništva preseljeno preko mora, i većina se nikada nije vratila.

== Izvori ==

{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* [https://www.youtube.com/watch?v=4jydWJXiPPE Videozapis: Plymouth iz zraka 24. kolovoza 2012.]

[[Kategorija:Glavni gradovi nesamostalnih teritorija]]
[[Kategorija:Montserrat]]</text>
      <sha1>dzqwz7t7nkwitcoi3q4f2cee7a8s820</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Hrvatski nogometni klubovi po županijama</title>
    <ns>14</ns>
    <id>496870</id>
    <revision>
      <id>6432920</id>
      <parentid>6105985</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T15:35:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="779" xml:space="preserve">U ovu kategoriju se smještaju [[nogomet]]ni klubovi prema teritorijalnoj pripadnosti [[Hrvatske županije|Hrvatskim županijama]] i [[Zagreb|Gradu Zagrebu]]. &lt;br&gt;
Također klubove sortirati i u pripadne kategorije: 
*[[:Kategorija:Hrvatski malonogometni klubovi|Kategorija:Hrvatski malonogometni klubovi]] – za malonogmetne klubove, 
*[[:Kategorija:Hrvatski ženski nogometni klubovi|Kategorija:Hrvatski ženski nogometni klubovi]] – za ženske klubove i 
*[[:Kategorija:Bivši hrvatski nogometni klubovi|Kategorija:Bivši hrvatski nogometni klubovi]] – za bivše i neaktivne nogometne klubove 
[[Kategorija:Hrvatski nogometni klubovi|*Županije]]
[[Kategorija:Hrvatski športski klubovi po županijama|*Nogomet]]
[[Kategorija:Nogomet u Hrvatskoj po županijama|*Klubovi]]</text>
      <sha1>a633mlyy800ya75spd51ucvq62fppxo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor sa suradnikom:Gabica</title>
    <ns>3</ns>
    <id>498893</id>
    <revision>
      <id>6432892</id>
      <parentid>5970178</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T14:08:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>uputa</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4980" xml:space="preserve">== Dobrodošlica ==

{{uvodni tečaj}}
'''Gabica, dobro došli na Wikipediju na hrvatskom jeziku, započetu [[16. veljače]] [[2003.]] godine – slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]!'''

Pozivamo vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije na [[hrvatski jezik|hrvatskom standardnom jeziku]]. 
----
'''Ovdje su neke od stranica koje bi vam mogle pomoći:'''
* [[Wikipedija|'''Wikipedija''']] − što je Wikipedija, povijest i organizacija projekta
* [[Wikipedija:Provjerljivost|'''Izvori''']] − kako uspješno činiti Wikipediju boljom!
* [[Wikipedija:Slike|'''Slike''']] − '''obvezno''' pročitati prije postavljanja bilo kakvih slika
----
Ako želite vježbati možete to raditi na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|'''stranici za vježbanje''']], u slučaju da vam zatreba pomoć učinite slijedeće:

* postavite pitanje u [[Wikipedija:Kafić|'''Kafiću''']], odgovor će brzo stići
* spojite se na '''[[WP:IRC|IRC]]''' (chat): [http://webchat.freenode.net/ #wikipedia-hr]
----
Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, dok komentare na pripadajućim [[Wikipedija:Stranice za razgovor|stranicama za razgovor]], suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] molimo potpisujte tako što ćete pritisnuti gumbić [[Slika:Signature_icon.png]] ili [[Slika:Vector toolbar signature button.png]] na alatnoj vrpci ili napisati 4 tilde ('''''tilda''''' = 4x istovremeno tipke '''AltGr''' + tipka s brojem '''1'''), što kod uređivanja izgleda ovako '''&lt;nowiki&gt;~~~~&lt;/nowiki&gt;'''. &lt;br&gt;
Vlastitu [[Suradnik:{{PAGENAME}}|suradničku stranicu]] (onu koja se zove &quot;Suradnik:''Gabica''&quot;) možete uređivati po svojoj želji u skladu s [[WP:SS|pravilima uređivanja ]] suradničke stranice (npr. [[Suradnik:Mir Harven|asketski]] ili [[Suradnik:E.coli|šminkerski]]).
----
Molimo Vas, ne stavljajte [[autorsko pravo|zaštićene radove]] bez dopuštenja! '''Nemojte''' izravno kopirati sadržaje s drugih web stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili jednostavno dodajte [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja|ovdje]]. No, obvezno to napravite '''prije''' nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Molimo uočite da se svi doprinosi Wikipediji smatraju dualno licencirani, pod [http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/hr/ Creative Commons Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima 3.0] i [[GFDL]] licencijom. Ako ne želite da se vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete ono što ćete napisati sami napisati, ili ćete to prepisati iz nečeg što je u [[javno vlasništvo|javnom vlasništvu]] ili pod sličnom slobodnom licencijom.
----
'''If you don't speak Croatian:''' This is the welcome message sent to new users of hr.wikipedia

Još jednom, dobro došli!
[[Suradnik:SpeedyGonsales|&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Speedy&lt;/span&gt;]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|&lt;span style=&quot;color:gray;&quot;&gt;Gonsales&lt;/span&gt;]] 20:48, 10. studenog 2013. (CET)

== Preslovljavanje ruskih imena ==

[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Pobjednici_Roland_Garrosa_%28pojedina%C4%8Dno_%C5%BEene%29&amp;curid=110410&amp;diff=4203305&amp;oldid=4202601] Ruska imena preslovljavamo prema pravilima hrvatskog pravopisa. Vidi [[preslovljavanje]]. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])&lt;/small&gt; 07:55, 12. studenog 2013. (CET)

== Dona ==
Možete li navesti neki izvor za ovo [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Donna_Veki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=4423186]?--[[Suradnik:Ivica Vlahović|Ivica Vlahović]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ivica Vlahović|razgovor]])&lt;/small&gt; 02:52, 24. prosinca 2014. (CET)

== Osnove uređivanja ==

[[Image:Information.svg|25px]]  Dobrodošli na Wikipediju! Drago nam je što doprinosite Wikipediji, no skrećemo pozornost da je potrebno doprinose potkrijepiti izvorima{{#if:|, što niste napravili u članku [[{{{1}}}]]}}. {{#if:|{{{2}}}|Više na [[Wikipedija:Literatura]] i [[Wikipedija:Navođenje izvora]]. Hvala na razumijevanju.}}&lt;!-- Template:NS-Izvori1 --&gt;--&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;font color=&quot;Grey&quot;&gt;&lt;sub&gt;'''MaGa'''&lt;/sub&gt;&lt;/font&gt;]]&lt;font color=&quot;#E80911&quot;&gt;▀&lt;/font&gt;&lt;font color=&quot;#0C55A3&quot;&gt;▄&lt;/font&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;font color=&quot;Grey&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/font&gt;''']]&lt;/span&gt; 17:20, 30. siječnja 2016. (CET)

== Donna Vekić ==

Ciao Gabice, &lt;br /&gt;
jesi li sigurna da je prebivaliste Done Vekic u Londonu? Poveznice koje su tu, stare su nekoliko godina dok na [http://www.wtatennis.com/players/player/18104 WTA] stoji pak Monte Carlo. De molim te pogledaj to. Pozz--[[Suradnik:El hombre|El hombre]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:El hombre|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:54, 30. siječnja 2016. (CET)

== Otvaranje ==
Ne treba žuriti. Most još nije otvoren [[Slika:Face-wink.svg|20px]] --[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:08, 26. srpnja 2022. (CEST)</text>
      <sha1>2t0dptkmgzf3n99hwtmflafav96o73a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kaciga</title>
    <ns>0</ns>
    <id>499987</id>
    <revision>
      <id>6433058</id>
      <parentid>6056943</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T21:09:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Fraxinus</username>
        <id>3144</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1090" xml:space="preserve">'''Kaciga''' ili '''šljem''' je dio zaštitne odjeće koja štiti [[glava|glavu]]. Najčešće je izrađena od [[kovina]] ili drugog trajnog materijala poput [[kevlar]]a ili plastike. Rabi se kako bi zaštitilia glavu u borbama (vojna kaciga), u [[šport]]u (športska kaciga) ili na poslu.

== Galerija ==

Različite vrste kaciga:

&lt;gallery&gt;
Datoteka:closed helmet.jpg|
Datoteka:Heaume-Morges-3.jpg|
Datoteka:Helms DSC02146.JPG|
Datoteka:Helm eines k.u.k. Dragoners.jpg|
Datoteka:M1917helmet.jpg|
Datoteka:German helmet.svg|
Datoteka:Casque 501590 fh000009.jpg|
Datoteka:US Vietnam Helmet.jpg|
Datoteka:Crystal Clear app agent.png|
Datoteka:Gsh-6 pilot helmet.JPG|
Datoteka:PithHelmetTruman.jpg|
Datoteka:Lax Helmet.jpg|
Datoteka:Klim helmen.jpg|
Datoteka:Winfried-Hermann02.jpg|
Datoteka:HorseHelmet1.jpg|
Datoteka:Helmet moto.svg|
&lt;/gallery&gt;

== Povezani članci ==

*[[oklop]]

== Vanjske poveznice ==

{{Commonscat|Helmets}}
{{Pokrivala za glavu}}
{{mrva-rat}}

[[Kategorija:Pokrivala za glavu]]
[[Kategorija:Športska oprema]]
[[Kategorija:Oklop]]
[[Kategorija:Osobna vojna oprema]]</text>
      <sha1>kwk95p0uhg7euqz3f9lcz420tocn145</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kraljevina Dviju Sicilija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>502216</id>
    <revision>
      <id>6432944</id>
      <parentid>6233944</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T16:39:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Darrad2009</username>
        <id>157007</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5561" xml:space="preserve">[[Datoteka:KingdomoftheTwoSicilies.png|thumb|right|200px|Kraljevina Dviju Sicilija.]]
[[Datoteka:Flag of the Kingdom of the Two Sicilies (1816).svg|thumb|right|200px|Zastava Kraljevine Dviju Sicilija]]
'''Kraljevina Dviju Sicilija''' (talijanski ''Regno delle Due Sicilie'') bila je suverena država na jugu [[Apeninski poluotok|Apeninskog poluotoka]]. Postojala je od [[1816.]] do [[1861.]] godine. Uspostavio ju je kralj [[Ferdinand I. od Dviju Sicilija]] nakon [[Bečki kongres|Bečkog kongresa]] i [[Ugovor iz Casalanze|Ugovora iz Casalanze]]. Zakonom ''Legge fondamentale del Regno delle Due Sicilie'' od [[8. prosinca]] [[1816.]] ponovo su spojeni [[Napuljsko Kraljevstvo]] i [[Kraljevina Sicilija (1734.-1816.)|Kraljevina Sicilija]].

Kad je uspostavljena, [[glavni grad]] bio je [[Palermo]], a već [[1817.]] premješten je u [[Napulj]]. Palermo je ipak nastavio biti glavni grad, iako samo formalno. Smatralo ga se glavnim gradom otoka [[Sicilija|Sicilije]].&lt;ref&gt;Giuseppe Bifulco, [http://books.google.it/books?id=vG0_AAAAIAAJ&amp;pg=PA175 Elementi di geografia universale antica e moderna], Vol. I e II, Napoli, Agnello Nobile, 1823, s. 175. (nema ISBN)&lt;/ref&gt;

Država je obuhvaćala današnje regije u Italiji [[Abruzzo]], [[Basilicata]], [[Kalabrija]], [[Kampanija]], [[Molise]], [[Puglia]], [[Sicilija]] i veliki dio povijesnog [[Južni Lacij|Južnog Lacija]] (okruzi [[Sora]] i [[Gaeta]]) te na istoku dijelove današnje provincije [[Rieti]] (okrug [[Cittaducale]]). Kraljevini su pripadali kao dio provincije [[Capitanata]] [[Palagruža|Palagruški otoci]] koji su danas dio [[Hrvatska|Hrvatske]]. Grad [[Benevento]] (danas u [[Kampanija|Kampaniji]]) i [[Pontecorvo]] (danas u [[Lacij]]u) bili su [[enklava|enklave]] [[Papinska Država|Papinske Države]]. 1855/1858. Kraljevina je obuhvaćala 111.900 km². 1859. imala je 9.000.000 stanovnika. Novac kojim se plaćalo bili su [[dukat Dviju Sicilija|dukat]], [[grano]], [[tarì]], [[carlino]], [[pijaster]], [[tornese]]. Glavna vjera bila je rimokatoličanstvo. Vjerska manjina bili su pravoslavni i protestantski podanici.

Bila je organizirana u 22 provincije, 76 okruga i circondarija.
Na čelu [[monarhija|monarhije]] nalazio se [[kralj]]. Visoko tijelo koje je upravljalo državom bilo je [[Vijeće Kraljevine Dviju Sicilija]] na čijem se čelu nalazio predsjednik. Nakon obnove ove kraljevine poslije odlaska Francuza, na prijestolje su se vratili vladari iz kuće [[Burbonci|Burbonaca]]. Kroz pola stoljeća postojanja ove Kraljevine njome su vladali [[Ferdinand I. Dviju Sicilija]], [[Franjo I. Dviju Sicilija]], [[Ferdinand II. Dviju Sicilija]], [[Franjo II. Dviju Sicilija]].

Službeni je jezik bili su [[talijanski]] i [[latinski]]. Jezici kojim se govorili podanici Kraljevine Dviju Sicilija bili su [[napuljski]], [[sicilijanski]], [[frankoprovensalski]], [[grčki]], [[albanski]], [[hrvatski]] i [[gardiol]]. [[Himna]] Kraljevine bila je [[Inno al Re]] koju je napisao i skladao [[Giovanni Paisiello]].

Godine 1861. zauzele su ju [[Giuseppe Garibaldi|Garibaldi]]jeve snage i pripojile [[Kraljevina Sardinija|Kraljevstvu Sardiniji]].

== Administrativna podjela ==
=== Napuljske provincije ===
Napuljske provincije (al di qua del [[Faro di Messina|Faro]]) bile su:
[[Datoteka:Provincie duosiciliane con confronto.png|thumb|right|300px|Provincije Kraljevina Dviju Sicilija]]
* I [[Provincia di Napoli (1806-1860)|Napoli]] &lt;small&gt;(sjedište: [[Napoli]])&lt;/small&gt;
* II [[Terra di Lavoro]] &lt;small&gt;(sjedište: [[Caserta]], do [[1818.]] [[Capua]])&lt;/small&gt;
* III [[Principato Citra]] &lt;small&gt;(sjedište: [[Salerno]])&lt;/small&gt;
* IV [[Principato Ultra]] &lt;small&gt;(sjedište: [[Avellino]])&lt;/small&gt;
* V [[Provincia di Basilicata|Basilicata]] &lt;small&gt;(sjedište: [[Potenza (Italia)|Potenza]])&lt;/small&gt;
* VI [[Capitanata]] &lt;small&gt;(sjedište: [[Foggia]])&lt;/small&gt;
* VII [[Terra di Bari (territorio storico)|Terra di Bari]] &lt;small&gt;(sjedište: [[Bari]])&lt;/small&gt;
* VIII [[Terra d'Otranto]] &lt;small&gt;(sjedište: [[Lecce]])&lt;/small&gt;
* IX [[Calabria Citeriore]] &lt;small&gt;(sjedište: [[Cosenza]])&lt;/small&gt;
* X [[Calabria Ulteriore Prima]] &lt;small&gt;(sjedište: [[Reggio di Calabria|Reggio]])&lt;/small&gt;
* XI [[Calabria Ulteriore Seconda]] &lt;small&gt;(sjedište: [[Catanzaro]])&lt;/small&gt;
* XII [[Contado di Molise]] &lt;small&gt;(sjedište: [[Campobasso]])&lt;/small&gt;
* XIII [[Abruzzo Citeriore]] &lt;small&gt;(sjedište: [[Chieti]])&lt;/small&gt;
* XIV [[Abruzzo Ulteriore Primo]] &lt;small&gt;(sjedište: [[Teramo]])&lt;/small&gt;
* XV [[Abruzzo Ulteriore Secondo]] &lt;small&gt;(sjedište: [[L'Aquila|Aquila]])&lt;/small&gt;

=== Sicilijanske provincije ===
Sicilijanske provincije (al di là del [[Faro di Messina|Faro]]) bile su:
* XVI [[Provincia di Palermo (Kraljevina Dviju Sicilija)|Palermo]] &lt;small&gt;(sjedište: [[Palermo]])&lt;/small&gt;
* XVII [[Provincia di Messina (Kraljevina Dviju Sicilija)|Messina]] &lt;small&gt;(sjedište: [[Messina]])&lt;/small&gt;
* XVIII [[Provincia di Catania (Kraljevina Dviju Sicilija)|Catania]] &lt;small&gt;(sjedište: [[Catania]])&lt;/small&gt;
* XIX [[Provincia di Girgenti (Kraljevina Dviju Sicilija)|Girgenti]] &lt;small&gt;(sjedište: [[Agrigento|Girgenti]])&lt;/small&gt;
* XX [[Provincia di Noto]] &lt;small&gt;(sjedište: [[Noto (Italia)|Noto]], do [[1837.]] [[Siracusa]])&lt;/small&gt;
* XXI [[Provincia di Trapani (Kraljevina Dviju Sicilija)|Trapani]] &lt;small&gt;(sjedište: [[Trapani]])&lt;/small&gt;
* XXII [[Provincia di Caltanissetta (Kraljevina Dviju Sicilija)|Caltanissetta]] &lt;small&gt;(sjedište: [[Caltanissetta]])&lt;/small&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Bivše države]]
[[Kategorija:Povijest Italije (1815. – 1871.)]]
[[Kategorija:Bivše europske monarhije|Dvije Sicilije]]</text>
      <sha1>114ym4vev686fv9amptt1xejfb3kmm2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Grčki jezik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>505294</id>
    <revision>
      <id>6433152</id>
      <parentid>6432228</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T08:47:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Etiktov</username>
        <id>253954</id>
      </contributor>
      <comment>/* Književnost */ Dodatak</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21136" xml:space="preserve">[[Datoteka:Beginning Iliad.svg|mini|prvih sedam stihova [[Ilijada|Ilijade]]]]
'''Grčki jezik''' jest jezik koji pripada [[Helenski jezici|helenskoj grani]] [[Indoeuropski jezici|indoeuropske jezične porodice]]; uz [[Hetitski jezik|hetitski]] najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.&lt;ref&gt;[http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=13365 Hrvatski obiteljski leksikon, izdanje 2005.], pristupljeno 17. listopada 2014.&lt;/ref&gt; Govori se još od vremena [[Antika|antike]], a danas je rasprostranjen u [[Grčka|Grčkoj]], na [[Cipar|Cipru]], u južnoj [[Albanija|Albaniji]], drugim područjima [[Jugoistočna Europa|jugoistočne Europe]] i obale [[Crno more|Crnoga mora]], u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] i na istočnom [[Sredozemlje|Sredozemlju]]. Neizostavan je dio kulture [[Zapadni svijet|Zapada]].

== Povijest ==
{{Glavni|Povijest grčkog jezika}}
[[Datoteka:Proto Greek Area reconstruction.png|mini|rekonstruiran prostor rasprostranjenosti [[Pragrčki jezik|pragrčkog jezika]]]]
Razvio se oko 2000. pr. Kr. na tlu [[Grčka|Grčke]]. Njegova je povijest podijeljena u:
* [[pragrčki jezik]]
* [[mikenski grčki jezik]] 
* [[starogrčki jezik]]
* [[koine|''koine'']]
* [[srednjovjekovni grčki jezik]]
* [[novogrčki jezik]].
Prvi tragovi njihova dolaska na koje pokazuju [[Arheologija|arheološki]] nalazi potječu iz vremena oko [[1900. pr. Kr.]] kada su se Minijci doselili u Grčku iz krajeva sjeverno od [[Crno more|Crnog mora]]. Poslije je uslijedilo još nekoliko seoba, a zadnja je bila oko 1200. g. pr. Kr. To su bili [[Dorani]] koji su se spustili s područja oko srednjeg [[Dunav|Dunava]] dvama smjerovima: kroz [[Ilirija|Iliriju]] i [[Epir]] te kroz [[Makedonija (regija)|Makedoniju]] i [[Tesalija|Tesaliju]]. Došavši, uništili su [[Mikenska kultura|mikensku civilizaciju]].

Nakon toga uslijedilo je tzv. ''[[Mračno doba (stara Grčka)|mračno doba]]'' bez pisanih dokumenata, a nakon njega povijesno doba Grčke kada je prihvaćeno [[feničko pismo]]. Otada postoji neprekinut kontinuitet [[Helenizam|kulture]].

Od [[4. stoljeće pr. Kr.|4.]] do [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća pr. Kr.]] grčki se nalazi u klasičnom razdoblju na što se obično misli kada se govori o antičkom grčkom.

Atički je s vremenom svojim velikim kulturnim prestižem potisnuo ostala narječja i, počevši od [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeća pr. Kr.]], prihvatili su ga svi [[Proza|prozni]] pisci, a kasnije i [[Pjesnik|pjesnici]] kao zajednički jezik. Postao je, u ponešto izmijenjenom obliku s nekim jonskim primjesama, osnova za tzv. ''koiné'' koja je bila opći medij komuniciranja država dijadoha nastalih nakon osvajanja [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Makedonskog]], a kasnije i [[Bizant|Istočnog Rimskog Carstva]].

''Koine'' je nastala približavanjem ostalih narječja atičkome, a s vremenom je taj proces toliko promijenio narječja da se, kada je atički proglašen standardom po ujedinjenju Grčke pod Aleksandrom Makedonskim, nitko nije bunio.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=2015-01-18|title=Hellenistic Koine {{!}} Hellenic Foundation for Culture|url=https://hfc-worldwide.org/blog/2015/01/18/hellenistic-koine/|access-date=2022-07-15|language=en-US}}&lt;/ref&gt; ''Koine'' je u potpunosti zamijenila ostala narječja do [[2. stoljeće|drugog stoljeća poslije Krista]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Koine {{!}} ancient Greek language {{!}} Britannica|url=https://www.britannica.com/topic/Koine-Greek-language|access-date=2022-07-15|website=www.britannica.com|language=en}}&lt;/ref&gt;

''Koine'' se proširila tada poznatim svijetom i postala međunarodni jezik. Osvajanjem se počela rabiti u [[Mala Azija|Maloj Aziji]], [[Egipat|Egiptu]], [[Sirija|Siriji]], [[Mezopotamija|Mezopotamiji]], [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|Perziji]], [[Indija|Indiji]] i [[Afganistan|Afganistanu]]. Postala je ''[[lingua franca]]''.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; [[Diglosija]] je bila česta, a neizvorni su govornici prilagođavali ''koine'' svojim lokalnim jezicima tako oblikujući narječja ''koine''. Samo je u Maloj Aziji grčki zamijenio lokalne jezike u potpunosti nakon puno stoljeća upotrebe. Na grčki se u osvojenim teritorijima gledalo kao na jezik napadača i osvajača.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=The Koine: Greek in the Hellenistic period|url=https://ebrary.net/107312/economics/koine_greek_hellenistic_period|access-date=2022-07-15|website=Ebrary}}&lt;/ref&gt;

Iz ''koine'' se razvio bizantski grčki, a onda i moderni grčki. Jedini potomak ostalih grčkih dijalekata, koji se nisu stopili u ''koine'', današnji je [[Cakonski jezik|tsakonski]] (cakonski) koji je nastao od [[Lakonski dijalekt|lakonskog dijalekta]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Dukat|first=Zdeslav|url=https://www.worldcat.org/oclc/439745473|title=Gramatika grčkoga jezika|date=1990|publisher=Školska knjiga|isbn=86-03-99563-X|edition=2. izd|location=Zagreb|oclc=439745473}}&lt;/ref&gt;

== Geografska raslojenost ==
=== Antička narječja ===
{{Karta starogrčkih narječja}}
Glavni starogrčki dijalekti bili su [[Ahajsko narječje|ahajski]], [[Eolsko narječje|eolski]], [[Dorsko narječje|dorski]] i [[Jonsko narječje|jonski]] te, s razvojem [[Atena (polis)|Atene]], [[Atičko narječje|atički]].

Narječja se obično raščlanjuju ovako:

* središnja grupa:
** [[Arkadociparsko narječje|arkadociparski]] (ostatak jezičnog stanja prije dorske invazije, pokazuju neke jako arhaične crte srodne mikenskom)
*** arkadijski
*** ciparski
** [[Eolsko narječje|eolski]]
*** boetijski
*** tesalijski
*** govor [[Lezbos|Lezbosa]]
*** govori [[Mala Azija|Male Azije]]
* istočna grupa:
** jonsko-atički
*** atički
*** jonski
* zapadna grupa:
** [[Sjeverozapadno dorsko narječje|sjevernozapadni dorski dijalekti]]
*** [[Lokrijski dijalekt|lokrijski]]
**** ozolski
**** opuntski
*** etolijski
*** fokidski
*** [[Epirski dijalekt|epirski]]
** dorski dijalekti
*** lakonski
*** korintski
*** megarski
*** kretski
*** rodski.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=GREEK, Ancient|url=https://www.asc.ohio-state.edu/joseph.1/articles/gancient.htm|access-date=2022-07-15|website=www.asc.ohio-state.edu}}&lt;/ref&gt;
[[Staromakedonski jezik|Staromakedonski]] nije dovoljno posvjedočen da ga se svrsta u neku određenu skupinu. Najčešće ga se smatra dijelom zapadne grupe (sjeverozapadnim dorskim dijalektom), dijelom eolskog narječja, a rijetko i posebnim helenskim jezikom.

Lokalni su se govori u zadnjim stoljećima prije Krista počeli zamjenjivati regionalnim: sjeverozapadno grčka ''koine'', dorska ''koine'', atička ''koine''. Atička je inačica zamijenila ostale u [[1. stoljeće|prvim stoljećima po Kristu]]. U vrijeme Rimskoga Carstva pojavljuje se najraniji oblik novogrčkog.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Mackridge|first=Peter|url=https://www.worldcat.org/oclc/244417437|title=Language and national identity in Greece, 1766-1976|date=2009|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-921442-6|location=Oxford|oclc=244417437}}&lt;/ref&gt;

=== Moderna narječja ===
[[Datoteka:Griechenland Zypern Dialekte.png|mini|273x273px|narječja novogrčkoga jezika]]
Govori novogrčkoga mogu se podijeliti u [[Narječje|narječja]] (koja imaju veće razlike i teže su razumljivi govornicima drugih narječja) i [[Dijalekt|dijalekata]] (koji imaju manje razlika koje su ipak primjetne). Pravim se narječjima stoga drže [[Pontski jezik|pontski]] (uključen [[Rumeíka|mariupoljski]]), [[Kapadocijski grčki jezik|kapadocijski]], [[Cakonski jezik|cakonski]], južnotalijanski ([[Kalabrijski grčki dijalekt|kalabrijski]] i [[Griko|apulijski]]), [[Istanbulsko narječje|istanbulski]] i neki manji ili izumrli. [[Kretsko narječje|Kretski]] i [[Ciparski grčki|ciparski]] također se ponekad smatraju narječjima zbog velikih razlika.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=2016-06-29|title=Modern Greek Dialects|url=http://www.academyofathens.gr/en/research/centers/greekdialects/moderngreekdialects|access-date=2022-07-12|website=Academy of Athens}}&lt;/ref&gt;

Narječja se u širem smislu mogu podijeliti na sjeverne, peloponesko-jonske, kretsko-cikladske, južne i jugoistočne te ostale manje (cakonski, staroatensko-manijski).

Novogrčka su narječje poslije [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] počela nestajati, a neki su jako ugroženi (za kapadocijski se dugo mislilo da je izumro). Narječja su više dio [[Tradicija|tradicije]] nego govoreni jezik koji se rabi.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Postoje obilježja glasovnih sustava po kojima se grčka narječja i dijalekti mogu podijeliti.

# Sjeverna grčka narječja Kontossopulos dijeli u tri podgrupe:&lt;ref&gt;Nikolaos Kontossopoulos,1994. ''Dialekti kai Idiomata tis Neas Ellinikis'', [[Atena (grad)|Atena]]: ''Ekdeis Grigorios''&lt;/ref&gt;
## ekstremna sjeverna narječja brišu sve nenaglašene /i/ i /u/ te zatvaraju /e/ i /o/ u /i/ i /u/ (tj., mijenjaju e &gt; i, o &gt; u)
## sjeverna narječja gube samo završne nenaglašene /i/ i /u/, a zatvaraju samo neneaglašene /e/ i /o/
## polusjeverna narječja također gube samo završne i nenaglašene /i/ i /u/, ali ne zatvaraju /e/ i /o/.
# Antički [[Ipsilon|υ]] i [[Omikron|ο]][[Jota|ι]] postali su /i/ u gotovo svim inačicama novogrčkoga, ipak, neka područja prebacila su te glasove u /u/. Riječ je o četiri ''oaze'': Kimi, [[Egina (otok)|Egina]], [[Megara]] i staroatensko narječje, uz njih i na poluotoku Mani i u cakonskome.
# Iako sva narječja palataliziraju svoje [[Velarni suglasnik|velare]] pred prednjim samoglasnicima i glasom /[[Palatalni aproksimant|j]]/, obilježje je južnih govora ekstremna palatalizacija i frikcija ili afrikcija velara. Poznati su kretsko i ciparsko narječje.
## Na sjeveru područja palatalizacije velara nalaze se govori koji imaju tzv. ''tsitakismos'' ili u prijevodu ''citakizam''. Ova je promjena slična [[Hrvatski jezik|hrvatskoj]] [[Sibilarizacija|sibilarizaciji]]. Glas /[[Bezvučni velarni ploziv|k]]/ pred /i/, /e/ i /j/ postaje /[[Bezvučna alveolarna afrikata|t͡s]]/ (hrv. ''c)'', a na nekim mjestima promjena se proširila i na /[[Bezvučni velarni frikativ|x]]/ te /[[Zvučni velarni ploziv|g]]/ koji postaju /[[Bezvučni alveolarni frikativ|s]]/ i /[[Zvučna alveolarna afrikata|d͡z]]/. Ovo je obilježje govora [[Cikladi|Ciklada]] koji nemaju palatalizaciju velara i u već spomenutim područjima zvanim Egina i Megara (ali ne i Kimi) te u staroatenskom.
# Ciparski grčki očuvao je i [[Geminacija|geminaciju]] iz starogrčkoga (dug suglasnik kao u hrvatskom ''na'''jj'''ači'' i ''u'''zš'''etati se''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=geminacija {{!}} Proleksis enciklopedija|url=https://proleksis.lzmk.hr/55880/|access-date=2022-07-13|website=proleksis.lzmk.hr}}&lt;/ref&gt;). Također je razvio vlastitu geminaciju, čak i na početku riječi. Dugi bezvučni plozivi nisu samo duži, nego i [[Aspiracija|aspirirani]]. Primjeri riječi koje razlikuju kratke i duge suglasnike: /fi'''ll'''a/ 'listovi' i /fi'''l'''a/ 'Poljubi!' ili /'''mm'''atin/ 'oko' i /'''m'''atin/ 'ogrtač'.&lt;ref&gt;''[https://pdfs.semanticscholar.org/2b21/dd1e2425a6f07a04f4c39affe26057386d80.pdf?_ga=2.44997229.855490045.1656354266-2029847463.1656354266 Modern Greek dialects: a preliminary classification]'', Peter Trudgill, Fribourg University&lt;/ref&gt;
# Još jedno obilježje koje se pojavljuje u ciparskome i drugim jugoistočnim narječjima jest zadržavanje završnog /[[Alveolarni nazal|n]]/. Primjerice, 'rekao je' glasi [ipen] pred pauzom.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Newton|first=Brian|title=The Generative Interpretation of Dialect: A Study of Modern Greek Phonology|year=1972.|isbn=9780521290623}}&lt;/ref&gt;

Naravno, govori se mogu podijeliti i po [[Morfologija (jezikoslovlje)|morfološkim]] i [[Sintaksa|sintaktičkim]] obilježjima.

# Morfološka:
## već spomenuto zadržavanje završnog -n
## 3. lice množine [[Indikativ|indikativa]] prezenta aktivnoga glasi ''-ουσι'' umjesto standardnog ''-ουν'' ([[Dodekanez]] i [[Cipar]])
## [[član]] muškoga roda glasi [i] umjesto standardnog [o] (sjever Grčke)
## augment glasi [i-] umjesto [e-] (Dodekanez, [[Kreta]] i Cipar)
## [[Upitne zamjenice|upitna zamjenica]] ''είντα'' umjesto ''τι'' ([[Egejski otoci]]).
# Sintaktička:
## neizravni objekt izražava se [[Akuzativ|akuzativom]] umjesto [[Genitiv|genitivom]] (sjever Grčke, [[Pont (rimska provincija)|Pont]], Mala Azija)
## klitike se naslanjaju desno, a ne lijevo (tj., nisu [[Proklitika|proklitike]], nego [[Enklitika|enklitike]]) ''έδωσά σου'' umjesto ''σου έδωσα'' (Egejski otoci i Mala Azija)&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

==== Dijaspora ====

== Govornici ==
U mikenska vremena grčki je imao nekoliko desetaka tisuća govornika, ipak, u klasična je vremena broj bio veći: Atena je sama imala oko 60 000 odraslih muškaraca, a to znači da je populacija iznosila oko 300 000 ljudi sa ženama i djecom.

Uzme li se u obzir veličina vojska (Grčka liga dala je Aleksandru 7000 vojnika), populacija drugih gradova (U [[Antička Teba (Grčka)|Tebi]] je [[335. pr. Kr.|335. g. prije Krista]] ubijeno 6000 ljudi kada ju je Aleksandar Veliki sravnio) i veličina [[Amfiteatar|amfiteatara]] (obično su mogli primiti najmanje 10 000 ljudi), može se procijeniti da je, možda poprilično konzervativno, područje Grčke imalo oko 800 000 stanovnika. U vrijeme [[Helenizam|helenizma]] broj je govornika vjerojatno iznosio nekoliko milijuna, ali nisu svi ljudi koji su živjeli u državi Aleksandra Velikog govorili grčki.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

U Grčkoj danas živi 10,7 milijuna govornika grčkoga, a puno ljudi govori njime i u dijaspori.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Babbel.com|last2=GmbH|first2=Lesson Nine|title=How Many People Speak Greek, And Where Is It Spoken?|url=https://www.babbel.com/en/magazine/how-many-people-speak-greek|access-date=2022-07-15|website=Babbel Magazine|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Grčki alfabet ==
{{Glavni|Grčki alfabet}}Prvi [[Epigrafika|pisani spomenici]] na grčkome jeziku potječu iz sredine 2. tisućljeća pr. Kr. To nisu najstariji indoeuropski pisani spomenici jer su, primjerice, [[Hetitski jezik|hetitski]] najstariji. Međutim, grčki, uz manje prekida, ima kontinuitet pismenosti od 3500. g., a današnji grčki izravan je potomak najstarijih govora grčkog stanovništva iz minojsko-mikenskog doba. Takav neprekinut slijed može se pronaći samo još kod [[Kineski jezik|kineskoga]] i u manjoj mjeri [[Jezici Indije|indijskih jezika]]. [[Slika:Greek alphabet variants.png|mini|inačice grčkoga alfabeta]]Najstarije pismo Grka bio je mikenski slogovni [[linear B]] koje nije bilo prikladno za zapisivanje grčkog jezika. Pismo je vjerojatno nastalo u kontinentalnoj [[Grčka|Grčkoj]] gdje je [[Kreta|kretski]] [[linear A]] prilagođen grčkom jeziku oko [[16. stoljeće pr. Kr.|16. st. pr. Kr.]] kada [[minojska kultura]] bilježi najveći procvat. Kasnijim je napredovanjem [[Mikena|Mikene]] linearno B pismo preneseno na [[Kreta|Kretu]]. Upravo su na Kreti, u [[Knos|Knosu]], nađeni najstariji primjerci lineara B. Odnose se na doba vladavine [[Ahejci|Ahejaca]] u [[15. stoljeće pr. Kr.|15. st. pr. Kr.]] Jezik je grčki. Pločice sa zapisima na linearu B nađene još i na [[Peloponez|Peleponezu]] i u srednjoj Grčkoj. Od 9. stoljeća pojavljuju se razni oblici [[Feničko pismo|feničkog pisma]]. Uz neke je prilagodbe (izbacivanje nepotrebnih znakova za [[Suglasnik|suglasnike]], ubacivanje znakova za [[Samoglasnik|samoglasnike]]) postao grčkim pismom. Od više je varijanti nakraju prevladao jonski alfabet koji je [[403. pr. Kr.|403. g. pr. Kr.]] bio službeno uveden u Ateni.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Danas se još uvijek upotrebljava, a rabi se i za označavanje [[Kut|kutova]] u [[Matematika|matematici]].
{| class=&quot;wikitable&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |Slovo
! colspan=&quot;3&quot; |Ime
! colspan=&quot;2&quot; |[[Glas]]
! colspan=&quot;2&quot; |Latinička [[Transkripcija i transliteracija|transkripcija]]
! rowspan=&quot;2&quot; |[[Feničko pismo|Feničko slovo]]
|-
![[Starogrčki jezik|starogrčko]]
! colspan=&quot;2&quot; |[[Novogrčki jezik|novogrčko]]
!starogrčki
!novogrčki
!starogrčki
!novogrčki
|-
|Α α
|ἄλφα
|άλφα
|[[alfa]]
|[a] [aː]
|[a]
|a
|a
|[[alef]]
|-
|Β β
|βῆτα
|βήτα
|[[Beta (slovo)|beta]]
|[b]
|[v]
|b
|v
|[[bet]]
|-
|Γ γ
|γάμμα
|γάμμα
|[[gama]]
|[g]
|[ʝ], [ɣ]
|g
|gh, g
|[[gimel]]
|-
|Δ δ
|δέλτα
|δέλτα
|[[delta]]
|[d]
|[ð]
|d
|dh, d
|[[dalet]]
|-
|Ε ε
|εἶ, ἒ ψιλόν
|έψιλον
|[[epsilon]]
|[e]
|[e̞]
|e
|e
|[[he]]
|-
|Ζ ζ
|ζῆτα
|ζήτα
|[[Zeta (slovo)|zeta]]
|[zd], [zː]
|[z]
|z
|z
|[[zajin]]
|-
|Η η
|ἦτα
|ήτα
|[[eta]]
|[ɛː] ([h])
|[i]
|e, ē
|i
|[[het]]
|-
|Θ θ
|θῆτα
|θήτα
|[[theta]]
|[tʰ]
|[θ]
|th
|th
|[[tet]]
|-
|Ι ι
|ἰῶτα
|ιώτα
|[[jota]]
|[i], [iː]
|[i], [j]
|i, ī
|i
|[[jod]]
|-
|Κ κ
|κάππα
|κάππα
|[[kapa]]
|[k]
|[k], [c]
|k
|k
|[[kaf]]
|-
|Λ λ
|λάβδα, λάμβδα
|λάμδα
|[[lambda]]
|[l]
|[l]
|l
|l
|[[lamed]]
|-
|Μ μ
|μῦ
|μι
|[[mi]]
|[m]
|[m]
|m
|m
|[[mem]]
|-
|Ν ν
|νῦ
|νι
|[[ni]]
|[n]
|[n]
|n
|n
|[[nun]]
|-
|Ξ ξ
|ξεῖ, ξῖ
|ξι
|[[ksi]]
|[ks]
|[ks]
|ks
|ks
|[[sameh]]
|-
|Ο ο
|οὖ, ὂ μικρόν
|όμικρον
|[[omikron]]
|[o]
|[o̞]
|o, ŏ
|o
|[[ajin]]
|-
|Π π
|πεῖ, πῖ
|πι
|[[pi]]
|[p]
|[p]
|p
|p
|[[pe]]
|-
|Ρ ρ
|ῥῶ
|ρω
|[[ro]]
|[r], [r̥]
|[ɾ]
|r
|r
|[[reš]]
|-
|Σ σ, ς
|σῖγμα
|σίγμα
|[[sigma]]
|[s]
|[s]
|s
|s
|[[šin]]
|-
|Τ τ
|ταῦ
|ταυ
|[[tau]]
|[t]
|[t]
|t
|t
|[[tav]]
|-
|Υ υ
|ὗ, ὓ ψιλόν
|ύψιλον
|[[ipsilon]]
|[u], [y], [yː]
|[i]
|u, y
|y
|[[vav]]
|-
|Φ φ
|φεῖ, φῖ
|φι
|[[fi]]
|[pʰ]
|[f]
|ph, f
|f
|
|-
|Χ χ
|χεῖ, χῖ
|χι
|[[hi]]
|[kʰ], [ks]
|[ç], [x]
|kh, ks
|h
|
|-
|Ψ ψ
|ψεῖ, ψῖ
|ψι
|[[Psi (slovo)|psi]]
|[ps]
|[ps]
|ps
|ps
|
|-
|Ω ω
|ὦ, ὦ μέγα
|ωμέγα
|[[omega]]
|[ɔː]
|[o̞]
|o, ō
|o
|[[ajin]]
|}

== Književnost ==
{{glavni|Starogrčka književnost}}
[[Datoteka:Homer bust, Farnese collection (Naples).jpg|mini|332x332px|Homerova [[bista]]]]
Starogrčka književnost bogata je, a na [[Rimska književnost|rimskoj]] i starogrčkoj književnosti zasniva se današnja zapadnoeuropska kultura.&lt;ref&gt;[http://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/m-o/omren-mirko/9543-hoe-li-hrvatske-guske-ponovno-srljati-u-maglu.html ''Te zapadno-europske kulture, koja je prema njima samima &quot;neki naročiti proizvod Nordijaca&quot; u biti niti nema. Ispravno gledajući ta kultura zasnovana je na grčkoj kulturi.''], Mirko Omrčen, Hoće li hrvatske guske ponovno srljati u maglu?, objavljeno 8. studenoga 2011., pristupljeno 17. listopada 2014.&lt;/ref&gt; 

Razdoblje traje od pojave [[Homer|Homerovih]] epova, [[Ilijada|Ilijade]] i [[Odiseja|Odiseje]], u [[8. stoljeće pr. Kr.|8. stoljeću prije Krista]], a otprilike završava kada [[Justinijan I. Veliki|car Justinijan]] zatvara [[Platonova akademija|Platonovu akademiju]] u [[Atena (grad)|Ateni]], posljednju [[Filozofija|filozofsku]] školu u antici, [[529.|529. godine po Kristu.]] Dijeli se na: arhajsko, klasično, aleksandrijsko i rimsko razdoblje. 

[[Drama|Dramatici]] [[Eshil]], [[Sofoklo]] i [[Euripid]] te epski pjesnik Homer najvažniji su stvaraoci toga vremena. Važni su i komediograf [[Aristofan]], govornik [[Demosten]] te mnogobrojni grčki [[Pjesnik|pjesnici]]. Poznat je i pisac [[basna]], [[Ezop]]. 

{{Glavni|Bizantska književnost}}

Bizantska književnost obuhvaća tekstove napisane za vrijeme [[Bizant|Bizanta]]. U ovome razdoblju poeziju i dramu zamijenila je liturgijska književnost i duhovni hvalospjevi. Svjetovna poezija postojala je u obliku [[Epigram|epigrama]], a [[historiografija]] je doživjela procvat,{{Glavni|Novogrčka književnost}}
Nakon razdoblja [[Bizantska književnost|bizantske književnosti]] koje završava [[Pad Carigrada 1453.|padom Carigrada]] započinje razdoblje novogrčke književnosti (od [[1453.]] do danas). Djela su pisana na ''[[Katarevusa|katarevusi]]'' i na [[Demotski jezik|demotskom]].

Nakon [[Osmansko Carstvo|osmanskih osvajanja]] književnost se pretežno oblikovala na otocima pod vlašću zapadnih zemalja (poput [[Rod (otok)|Roda]], [[Cipar|Cipra]] i Krete). Tijekom [[18. stoljeće|18. stoljeća]] [[Fanariot|fanarioti]] predvode [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljska]] nastojanja koja su se proširila i na središte grčke [[Dijaspora|dijaspore]] ([[Trst]], [[Beč]], [[Odesa]]). Osnivane su škole i tiskana djela namijenjena razvoju pismenosti i promicanju kulture. [[Adamantios Korais]] (izdavač mnogobrojnih dijela klasičnih grčkih autora i tvorac ''katarevuse'') te [[Rigas Velestinlis]] (revolucionar i [[Domoljublje|domoljubni]] pjesnik) postavili su temelje borbi za nacionalno oslobođenje.

Nakon oslobođenja postojalo je [[grčko jezično pitanje]] koje je riješeno [[1976.]] uvođenjem demotskog kao [[Standardni jezik|standardnog jezika]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Grci {{!}} Hrvatska enciklopedija|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=23202|access-date=2022-04-29|website=www.enciklopedija.hr}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
&lt;div style=&quot;height: 220px; overflow: auto; padding: 3px; border:1px solid #AAAAAA; reflist4&quot; &gt;
{{izvori|4}}
&lt;/div&gt;


{{grčki jezik}}
[[Kategorija:Indoeuropski jezici]]
[[Kategorija:Jezici po abecedi:G]]
[[Kategorija:Grčki jezik| ]]</text>
      <sha1>8k7oemb0hraubywa4493h178510esaa</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433153</id>
      <parentid>6433152</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T08:52:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Etiktov</username>
        <id>253954</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Povijest */ Popravak</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21137" xml:space="preserve">[[Datoteka:Beginning Iliad.svg|mini|prvih sedam stihova [[Ilijada|Ilijade]]]]
'''Grčki jezik''' jest jezik koji pripada [[Helenski jezici|helenskoj grani]] [[Indoeuropski jezici|indoeuropske jezične porodice]]; uz [[Hetitski jezik|hetitski]] najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.&lt;ref&gt;[http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=13365 Hrvatski obiteljski leksikon, izdanje 2005.], pristupljeno 17. listopada 2014.&lt;/ref&gt; Govori se još od vremena [[Antika|antike]], a danas je rasprostranjen u [[Grčka|Grčkoj]], na [[Cipar|Cipru]], u južnoj [[Albanija|Albaniji]], drugim područjima [[Jugoistočna Europa|jugoistočne Europe]] i obale [[Crno more|Crnoga mora]], u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] i na istočnom [[Sredozemlje|Sredozemlju]]. Neizostavan je dio kulture [[Zapadni svijet|Zapada]].

== Povijest ==
{{Glavni|Povijest grčkog jezika}}
[[Datoteka:Proto Greek Area reconstruction.png|mini|rekonstruiran prostor rasprostranjenosti [[Pragrčki jezik|pragrčkog jezika]]]]
Razvio se oko 2000. pr. Kr. na tlu [[Grčka|Grčke]]. Njegova je povijest podijeljena u:
* [[pragrčki jezik]]
* [[mikenski grčki jezik]] 
* [[starogrčki jezik]]
* [[koine|''koine'']]
* [[srednjovjekovni grčki jezik]]
* [[novogrčki jezik]].
Prvi tragovi njihova dolaska na koje pokazuju [[Arheologija|arheološki]] nalazi potječu iz vremena oko [[1900. pr. Kr.]] kada su se Minijci doselili u Grčku iz krajeva sjeverno od [[Crno more|Crnog mora]]. Poslije je uslijedilo još nekoliko seoba, a zadnja je bila oko 1200. g. pr. Kr. To su bili [[Dorani]] koji su se spustili s područja oko srednjeg [[Dunav|Dunava]] dvama smjerovima: kroz [[Ilirija|Iliriju]] i [[Epir]] te kroz [[Makedonija (regija)|Makedoniju]] i [[Tesalija|Tesaliju]]. Došavši, uništili su [[Mikenska kultura|mikensku civilizaciju]].

Nakon toga uslijedilo je tzv. ''[[Mračno doba (stara Grčka)|mračno doba]]'' bez pisanih dokumenata, a nakon njega povijesno doba Grčke kada je prihvaćeno [[feničko pismo]]. Otada postoji neprekinut kontinuitet [[Helenizam|kulture]].

Od [[4. stoljeće pr. Kr.|4.]] do [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća pr. Kr.]] grčki se nalazi u klasičnom razdoblju na što se obično misli kada se govori o antičkom grčkom.

Atički je s vremenom svojim velikim kulturnim prestižem potisnuo ostala narječja i, počevši od [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeća pr. Kr.]], prihvatili su ga svi [[Proza|prozni]] pisci, a kasnije i [[Pjesnik|pjesnici]] kao zajednički jezik. Postao je, u ponešto izmijenjenom obliku s nekim jonskim primjesama, osnova za tzv. ''koiné'' koja je bila opći medij komuniciranja država dijadoha nastalih nakon osvajanja [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Makedonskog]], a kasnije i [[Bizant|Istočnog Rimskog Carstva]].

''Koine'' je nastala približavanjem ostalih narječja atičkome, a s vremenom je taj proces toliko promijenio narječja da se, kada je atički proglašen standardom po ujedinjenju Grčke pod Aleksandrom Makedonskim, nitko nije bunio.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=2015-01-18|title=Hellenistic Koine {{!}} Hellenic Foundation for Culture|url=https://hfc-worldwide.org/blog/2015/01/18/hellenistic-koine/|access-date=2022-07-15|language=en-US}}&lt;/ref&gt; ''Koine'' je u potpunosti zamijenila ostala narječja do [[2. stoljeće|drugog stoljeća poslije Krista]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Koine {{!}} ancient Greek language {{!}} Britannica|url=https://www.britannica.com/topic/Koine-Greek-language|access-date=2022-07-15|website=www.britannica.com|language=en}}&lt;/ref&gt;

''Koine'' se proširila tada poznatim svijetom i postala međunarodni jezik. Osvajanjem se počela rabiti u [[Mala Azija|Maloj Aziji]], [[Egipat|Egiptu]], [[Sirija|Siriji]], [[Mezopotamija|Mezopotamiji]], [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|Perziji]], [[Indija|Indiji]] i [[Afganistan|Afganistanu]]. Postala je ''[[lingua franca]]''.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; [[Diglosija]] je bila česta, a neizvorni su govornici prilagođavali ''koine'' svojim lokalnim jezicima tako oblikujući narječja ''koine''. Na grčki se u osvojenim teritorijima gledalo kao na jezik napadača i osvajača.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=The Koine: Greek in the Hellenistic period|url=https://ebrary.net/107312/economics/koine_greek_hellenistic_period|access-date=2022-07-15|website=Ebrary}}&lt;/ref&gt; Samo je u Maloj Aziji grčki zamijenio lokalne jezike u potpunosti nakon puno stoljeća upotrebe. 

Iz ''koine'' se razvio bizantski grčki, a onda i moderni grčki. Jedini potomak ostalih grčkih dijalekata, koji se nisu stopili u ''koine'', današnji je [[Cakonski jezik|tsakonski]] (cakonski) koji je nastao od [[Lakonski dijalekt|lakonskog dijalekta]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Dukat|first=Zdeslav|url=https://www.worldcat.org/oclc/439745473|title=Gramatika grčkoga jezika|date=1990|publisher=Školska knjiga|isbn=86-03-99563-X|edition=2. izd|location=Zagreb|oclc=439745473}}&lt;/ref&gt;

== Geografska raslojenost ==
=== Antička narječja ===
{{Karta starogrčkih narječja}}
Glavni starogrčki dijalekti bili su [[Ahajsko narječje|ahajski]], [[Eolsko narječje|eolski]], [[Dorsko narječje|dorski]] i [[Jonsko narječje|jonski]] te, s razvojem [[Atena (polis)|Atene]], [[Atičko narječje|atički]].

Narječja se obično raščlanjuju ovako:

* središnja grupa:
** [[Arkadociparsko narječje|arkadociparski]] (ostatak jezičnog stanja prije dorske invazije, pokazuju neke jako arhaične crte srodne mikenskom)
*** arkadijski
*** ciparski
** [[Eolsko narječje|eolski]]
*** boetijski
*** tesalijski
*** govor [[Lezbos|Lezbosa]]
*** govori [[Mala Azija|Male Azije]]
* istočna grupa:
** jonsko-atički
*** atički
*** jonski
* zapadna grupa:
** [[Sjeverozapadno dorsko narječje|sjevernozapadni dorski dijalekti]]
*** [[Lokrijski dijalekt|lokrijski]]
**** ozolski
**** opuntski
*** etolijski
*** fokidski
*** [[Epirski dijalekt|epirski]]
** dorski dijalekti
*** lakonski
*** korintski
*** megarski
*** kretski
*** rodski.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=GREEK, Ancient|url=https://www.asc.ohio-state.edu/joseph.1/articles/gancient.htm|access-date=2022-07-15|website=www.asc.ohio-state.edu}}&lt;/ref&gt;
[[Staromakedonski jezik|Staromakedonski]] nije dovoljno posvjedočen da ga se svrsta u neku određenu skupinu. Najčešće ga se smatra dijelom zapadne grupe (sjeverozapadnim dorskim dijalektom), dijelom eolskog narječja, a rijetko i posebnim helenskim jezikom.

Lokalni su se govori u zadnjim stoljećima prije Krista počeli zamjenjivati regionalnim: sjeverozapadno grčka ''koine'', dorska ''koine'', atička ''koine''. Atička je inačica zamijenila ostale u [[1. stoljeće|prvim stoljećima po Kristu]]. U vrijeme Rimskoga Carstva pojavljuje se najraniji oblik novogrčkog.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Mackridge|first=Peter|url=https://www.worldcat.org/oclc/244417437|title=Language and national identity in Greece, 1766-1976|date=2009|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-921442-6|location=Oxford|oclc=244417437}}&lt;/ref&gt;

=== Moderna narječja ===
[[Datoteka:Griechenland Zypern Dialekte.png|mini|273x273px|narječja novogrčkoga jezika]]
Govori novogrčkoga mogu se podijeliti u [[Narječje|narječja]] (koja imaju veće razlike i teže su razumljivi govornicima drugih narječja) i [[Dijalekt|dijalekata]] (koji imaju manje razlika koje su ipak primjetne). Pravim se narječjima stoga drže [[Pontski jezik|pontski]] (uključen [[Rumeíka|mariupoljski]]), [[Kapadocijski grčki jezik|kapadocijski]], [[Cakonski jezik|cakonski]], južnotalijanski ([[Kalabrijski grčki dijalekt|kalabrijski]] i [[Griko|apulijski]]), [[Istanbulsko narječje|istanbulski]] i neki manji ili izumrli. [[Kretsko narječje|Kretski]] i [[Ciparski grčki|ciparski]] također se ponekad smatraju narječjima zbog velikih razlika.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=2016-06-29|title=Modern Greek Dialects|url=http://www.academyofathens.gr/en/research/centers/greekdialects/moderngreekdialects|access-date=2022-07-12|website=Academy of Athens}}&lt;/ref&gt;

Narječja se u širem smislu mogu podijeliti na sjeverne, peloponesko-jonske, kretsko-cikladske, južne i jugoistočne te ostale manje (cakonski, staroatensko-manijski).

Novogrčka su narječje poslije [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] počela nestajati, a neki su jako ugroženi (za kapadocijski se dugo mislilo da je izumro). Narječja su više dio [[Tradicija|tradicije]] nego govoreni jezik koji se rabi.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Postoje obilježja glasovnih sustava po kojima se grčka narječja i dijalekti mogu podijeliti.

# Sjeverna grčka narječja Kontossopulos dijeli u tri podgrupe:&lt;ref&gt;Nikolaos Kontossopoulos,1994. ''Dialekti kai Idiomata tis Neas Ellinikis'', [[Atena (grad)|Atena]]: ''Ekdeis Grigorios''&lt;/ref&gt;
## ekstremna sjeverna narječja brišu sve nenaglašene /i/ i /u/ te zatvaraju /e/ i /o/ u /i/ i /u/ (tj., mijenjaju e &gt; i, o &gt; u)
## sjeverna narječja gube samo završne nenaglašene /i/ i /u/, a zatvaraju samo neneaglašene /e/ i /o/
## polusjeverna narječja također gube samo završne i nenaglašene /i/ i /u/, ali ne zatvaraju /e/ i /o/.
# Antički [[Ipsilon|υ]] i [[Omikron|ο]][[Jota|ι]] postali su /i/ u gotovo svim inačicama novogrčkoga, ipak, neka područja prebacila su te glasove u /u/. Riječ je o četiri ''oaze'': Kimi, [[Egina (otok)|Egina]], [[Megara]] i staroatensko narječje, uz njih i na poluotoku Mani i u cakonskome.
# Iako sva narječja palataliziraju svoje [[Velarni suglasnik|velare]] pred prednjim samoglasnicima i glasom /[[Palatalni aproksimant|j]]/, obilježje je južnih govora ekstremna palatalizacija i frikcija ili afrikcija velara. Poznati su kretsko i ciparsko narječje.
## Na sjeveru područja palatalizacije velara nalaze se govori koji imaju tzv. ''tsitakismos'' ili u prijevodu ''citakizam''. Ova je promjena slična [[Hrvatski jezik|hrvatskoj]] [[Sibilarizacija|sibilarizaciji]]. Glas /[[Bezvučni velarni ploziv|k]]/ pred /i/, /e/ i /j/ postaje /[[Bezvučna alveolarna afrikata|t͡s]]/ (hrv. ''c)'', a na nekim mjestima promjena se proširila i na /[[Bezvučni velarni frikativ|x]]/ te /[[Zvučni velarni ploziv|g]]/ koji postaju /[[Bezvučni alveolarni frikativ|s]]/ i /[[Zvučna alveolarna afrikata|d͡z]]/. Ovo je obilježje govora [[Cikladi|Ciklada]] koji nemaju palatalizaciju velara i u već spomenutim područjima zvanim Egina i Megara (ali ne i Kimi) te u staroatenskom.
# Ciparski grčki očuvao je i [[Geminacija|geminaciju]] iz starogrčkoga (dug suglasnik kao u hrvatskom ''na'''jj'''ači'' i ''u'''zš'''etati se''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=geminacija {{!}} Proleksis enciklopedija|url=https://proleksis.lzmk.hr/55880/|access-date=2022-07-13|website=proleksis.lzmk.hr}}&lt;/ref&gt;). Također je razvio vlastitu geminaciju, čak i na početku riječi. Dugi bezvučni plozivi nisu samo duži, nego i [[Aspiracija|aspirirani]]. Primjeri riječi koje razlikuju kratke i duge suglasnike: /fi'''ll'''a/ 'listovi' i /fi'''l'''a/ 'Poljubi!' ili /'''mm'''atin/ 'oko' i /'''m'''atin/ 'ogrtač'.&lt;ref&gt;''[https://pdfs.semanticscholar.org/2b21/dd1e2425a6f07a04f4c39affe26057386d80.pdf?_ga=2.44997229.855490045.1656354266-2029847463.1656354266 Modern Greek dialects: a preliminary classification]'', Peter Trudgill, Fribourg University&lt;/ref&gt;
# Još jedno obilježje koje se pojavljuje u ciparskome i drugim jugoistočnim narječjima jest zadržavanje završnog /[[Alveolarni nazal|n]]/. Primjerice, 'rekao je' glasi [ipen] pred pauzom.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Newton|first=Brian|title=The Generative Interpretation of Dialect: A Study of Modern Greek Phonology|year=1972.|isbn=9780521290623}}&lt;/ref&gt;

Naravno, govori se mogu podijeliti i po [[Morfologija (jezikoslovlje)|morfološkim]] i [[Sintaksa|sintaktičkim]] obilježjima.

# Morfološka:
## već spomenuto zadržavanje završnog -n
## 3. lice množine [[Indikativ|indikativa]] prezenta aktivnoga glasi ''-ουσι'' umjesto standardnog ''-ουν'' ([[Dodekanez]] i [[Cipar]])
## [[član]] muškoga roda glasi [i] umjesto standardnog [o] (sjever Grčke)
## augment glasi [i-] umjesto [e-] (Dodekanez, [[Kreta]] i Cipar)
## [[Upitne zamjenice|upitna zamjenica]] ''είντα'' umjesto ''τι'' ([[Egejski otoci]]).
# Sintaktička:
## neizravni objekt izražava se [[Akuzativ|akuzativom]] umjesto [[Genitiv|genitivom]] (sjever Grčke, [[Pont (rimska provincija)|Pont]], Mala Azija)
## klitike se naslanjaju desno, a ne lijevo (tj., nisu [[Proklitika|proklitike]], nego [[Enklitika|enklitike]]) ''έδωσά σου'' umjesto ''σου έδωσα'' (Egejski otoci i Mala Azija)&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

==== Dijaspora ====

== Govornici ==
U mikenska vremena grčki je imao nekoliko desetaka tisuća govornika, ipak, u klasična je vremena broj bio veći: Atena je sama imala oko 60 000 odraslih muškaraca, a to znači da je populacija iznosila oko 300 000 ljudi sa ženama i djecom.

Uzme li se u obzir veličina vojska (Grčka liga dala je Aleksandru 7000 vojnika), populacija drugih gradova (U [[Antička Teba (Grčka)|Tebi]] je [[335. pr. Kr.|335. g. prije Krista]] ubijeno 6000 ljudi kada ju je Aleksandar Veliki sravnio) i veličina [[Amfiteatar|amfiteatara]] (obično su mogli primiti najmanje 10 000 ljudi), može se procijeniti da je, možda poprilično konzervativno, područje Grčke imalo oko 800 000 stanovnika. U vrijeme [[Helenizam|helenizma]] broj je govornika vjerojatno iznosio nekoliko milijuna, ali nisu svi ljudi koji su živjeli u državi Aleksandra Velikog govorili grčki.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

U Grčkoj danas živi 10,7 milijuna govornika grčkoga, a puno ljudi govori njime i u dijaspori.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Babbel.com|last2=GmbH|first2=Lesson Nine|title=How Many People Speak Greek, And Where Is It Spoken?|url=https://www.babbel.com/en/magazine/how-many-people-speak-greek|access-date=2022-07-15|website=Babbel Magazine|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Grčki alfabet ==
{{Glavni|Grčki alfabet}}Prvi [[Epigrafika|pisani spomenici]] na grčkome jeziku potječu iz sredine 2. tisućljeća pr. Kr. To nisu najstariji indoeuropski pisani spomenici jer su, primjerice, [[Hetitski jezik|hetitski]] najstariji. Međutim, grčki, uz manje prekida, ima kontinuitet pismenosti od 3500. g., a današnji grčki izravan je potomak najstarijih govora grčkog stanovništva iz minojsko-mikenskog doba. Takav neprekinut slijed može se pronaći samo još kod [[Kineski jezik|kineskoga]] i u manjoj mjeri [[Jezici Indije|indijskih jezika]]. [[Slika:Greek alphabet variants.png|mini|inačice grčkoga alfabeta]]Najstarije pismo Grka bio je mikenski slogovni [[linear B]] koje nije bilo prikladno za zapisivanje grčkog jezika. Pismo je vjerojatno nastalo u kontinentalnoj [[Grčka|Grčkoj]] gdje je [[Kreta|kretski]] [[linear A]] prilagođen grčkom jeziku oko [[16. stoljeće pr. Kr.|16. st. pr. Kr.]] kada [[minojska kultura]] bilježi najveći procvat. Kasnijim je napredovanjem [[Mikena|Mikene]] linearno B pismo preneseno na [[Kreta|Kretu]]. Upravo su na Kreti, u [[Knos|Knosu]], nađeni najstariji primjerci lineara B. Odnose se na doba vladavine [[Ahejci|Ahejaca]] u [[15. stoljeće pr. Kr.|15. st. pr. Kr.]] Jezik je grčki. Pločice sa zapisima na linearu B nađene još i na [[Peloponez|Peleponezu]] i u srednjoj Grčkoj. Od 9. stoljeća pojavljuju se razni oblici [[Feničko pismo|feničkog pisma]]. Uz neke je prilagodbe (izbacivanje nepotrebnih znakova za [[Suglasnik|suglasnike]], ubacivanje znakova za [[Samoglasnik|samoglasnike]]) postao grčkim pismom. Od više je varijanti nakraju prevladao jonski alfabet koji je [[403. pr. Kr.|403. g. pr. Kr.]] bio službeno uveden u Ateni.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Danas se još uvijek upotrebljava, a rabi se i za označavanje [[Kut|kutova]] u [[Matematika|matematici]].
{| class=&quot;wikitable&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |Slovo
! colspan=&quot;3&quot; |Ime
! colspan=&quot;2&quot; |[[Glas]]
! colspan=&quot;2&quot; |Latinička [[Transkripcija i transliteracija|transkripcija]]
! rowspan=&quot;2&quot; |[[Feničko pismo|Feničko slovo]]
|-
![[Starogrčki jezik|starogrčko]]
! colspan=&quot;2&quot; |[[Novogrčki jezik|novogrčko]]
!starogrčki
!novogrčki
!starogrčki
!novogrčki
|-
|Α α
|ἄλφα
|άλφα
|[[alfa]]
|[a] [aː]
|[a]
|a
|a
|[[alef]]
|-
|Β β
|βῆτα
|βήτα
|[[Beta (slovo)|beta]]
|[b]
|[v]
|b
|v
|[[bet]]
|-
|Γ γ
|γάμμα
|γάμμα
|[[gama]]
|[g]
|[ʝ], [ɣ]
|g
|gh, g
|[[gimel]]
|-
|Δ δ
|δέλτα
|δέλτα
|[[delta]]
|[d]
|[ð]
|d
|dh, d
|[[dalet]]
|-
|Ε ε
|εἶ, ἒ ψιλόν
|έψιλον
|[[epsilon]]
|[e]
|[e̞]
|e
|e
|[[he]]
|-
|Ζ ζ
|ζῆτα
|ζήτα
|[[Zeta (slovo)|zeta]]
|[zd], [zː]
|[z]
|z
|z
|[[zajin]]
|-
|Η η
|ἦτα
|ήτα
|[[eta]]
|[ɛː] ([h])
|[i]
|e, ē
|i
|[[het]]
|-
|Θ θ
|θῆτα
|θήτα
|[[theta]]
|[tʰ]
|[θ]
|th
|th
|[[tet]]
|-
|Ι ι
|ἰῶτα
|ιώτα
|[[jota]]
|[i], [iː]
|[i], [j]
|i, ī
|i
|[[jod]]
|-
|Κ κ
|κάππα
|κάππα
|[[kapa]]
|[k]
|[k], [c]
|k
|k
|[[kaf]]
|-
|Λ λ
|λάβδα, λάμβδα
|λάμδα
|[[lambda]]
|[l]
|[l]
|l
|l
|[[lamed]]
|-
|Μ μ
|μῦ
|μι
|[[mi]]
|[m]
|[m]
|m
|m
|[[mem]]
|-
|Ν ν
|νῦ
|νι
|[[ni]]
|[n]
|[n]
|n
|n
|[[nun]]
|-
|Ξ ξ
|ξεῖ, ξῖ
|ξι
|[[ksi]]
|[ks]
|[ks]
|ks
|ks
|[[sameh]]
|-
|Ο ο
|οὖ, ὂ μικρόν
|όμικρον
|[[omikron]]
|[o]
|[o̞]
|o, ŏ
|o
|[[ajin]]
|-
|Π π
|πεῖ, πῖ
|πι
|[[pi]]
|[p]
|[p]
|p
|p
|[[pe]]
|-
|Ρ ρ
|ῥῶ
|ρω
|[[ro]]
|[r], [r̥]
|[ɾ]
|r
|r
|[[reš]]
|-
|Σ σ, ς
|σῖγμα
|σίγμα
|[[sigma]]
|[s]
|[s]
|s
|s
|[[šin]]
|-
|Τ τ
|ταῦ
|ταυ
|[[tau]]
|[t]
|[t]
|t
|t
|[[tav]]
|-
|Υ υ
|ὗ, ὓ ψιλόν
|ύψιλον
|[[ipsilon]]
|[u], [y], [yː]
|[i]
|u, y
|y
|[[vav]]
|-
|Φ φ
|φεῖ, φῖ
|φι
|[[fi]]
|[pʰ]
|[f]
|ph, f
|f
|
|-
|Χ χ
|χεῖ, χῖ
|χι
|[[hi]]
|[kʰ], [ks]
|[ç], [x]
|kh, ks
|h
|
|-
|Ψ ψ
|ψεῖ, ψῖ
|ψι
|[[Psi (slovo)|psi]]
|[ps]
|[ps]
|ps
|ps
|
|-
|Ω ω
|ὦ, ὦ μέγα
|ωμέγα
|[[omega]]
|[ɔː]
|[o̞]
|o, ō
|o
|[[ajin]]
|}

== Književnost ==
{{glavni|Starogrčka književnost}}
[[Datoteka:Homer bust, Farnese collection (Naples).jpg|mini|332x332px|Homerova [[bista]]]]
Starogrčka književnost bogata je, a na [[Rimska književnost|rimskoj]] i starogrčkoj književnosti zasniva se današnja zapadnoeuropska kultura.&lt;ref&gt;[http://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/m-o/omren-mirko/9543-hoe-li-hrvatske-guske-ponovno-srljati-u-maglu.html ''Te zapadno-europske kulture, koja je prema njima samima &quot;neki naročiti proizvod Nordijaca&quot; u biti niti nema. Ispravno gledajući ta kultura zasnovana je na grčkoj kulturi.''], Mirko Omrčen, Hoće li hrvatske guske ponovno srljati u maglu?, objavljeno 8. studenoga 2011., pristupljeno 17. listopada 2014.&lt;/ref&gt; 

Razdoblje traje od pojave [[Homer|Homerovih]] epova, [[Ilijada|Ilijade]] i [[Odiseja|Odiseje]], u [[8. stoljeće pr. Kr.|8. stoljeću prije Krista]], a otprilike završava kada [[Justinijan I. Veliki|car Justinijan]] zatvara [[Platonova akademija|Platonovu akademiju]] u [[Atena (grad)|Ateni]], posljednju [[Filozofija|filozofsku]] školu u antici, [[529.|529. godine po Kristu.]] Dijeli se na: arhajsko, klasično, aleksandrijsko i rimsko razdoblje. 

[[Drama|Dramatici]] [[Eshil]], [[Sofoklo]] i [[Euripid]] te epski pjesnik Homer najvažniji su stvaraoci toga vremena. Važni su i komediograf [[Aristofan]], govornik [[Demosten]] te mnogobrojni grčki [[Pjesnik|pjesnici]]. Poznat je i pisac [[basna]], [[Ezop]]. 

{{Glavni|Bizantska književnost}}

Bizantska književnost obuhvaća tekstove napisane za vrijeme [[Bizant|Bizanta]]. U ovome razdoblju poeziju i dramu zamijenila je liturgijska književnost i duhovni hvalospjevi. Svjetovna poezija postojala je u obliku [[Epigram|epigrama]], a [[historiografija]] je doživjela procvat,{{Glavni|Novogrčka književnost}}
Nakon razdoblja [[Bizantska književnost|bizantske književnosti]] koje završava [[Pad Carigrada 1453.|padom Carigrada]] započinje razdoblje novogrčke književnosti (od [[1453.]] do danas). Djela su pisana na ''[[Katarevusa|katarevusi]]'' i na [[Demotski jezik|demotskom]].

Nakon [[Osmansko Carstvo|osmanskih osvajanja]] književnost se pretežno oblikovala na otocima pod vlašću zapadnih zemalja (poput [[Rod (otok)|Roda]], [[Cipar|Cipra]] i Krete). Tijekom [[18. stoljeće|18. stoljeća]] [[Fanariot|fanarioti]] predvode [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljska]] nastojanja koja su se proširila i na središte grčke [[Dijaspora|dijaspore]] ([[Trst]], [[Beč]], [[Odesa]]). Osnivane su škole i tiskana djela namijenjena razvoju pismenosti i promicanju kulture. [[Adamantios Korais]] (izdavač mnogobrojnih dijela klasičnih grčkih autora i tvorac ''katarevuse'') te [[Rigas Velestinlis]] (revolucionar i [[Domoljublje|domoljubni]] pjesnik) postavili su temelje borbi za nacionalno oslobođenje.

Nakon oslobođenja postojalo je [[grčko jezično pitanje]] koje je riješeno [[1976.]] uvođenjem demotskog kao [[Standardni jezik|standardnog jezika]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Grci {{!}} Hrvatska enciklopedija|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=23202|access-date=2022-04-29|website=www.enciklopedija.hr}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
&lt;div style=&quot;height: 220px; overflow: auto; padding: 3px; border:1px solid #AAAAAA; reflist4&quot; &gt;
{{izvori|4}}
&lt;/div&gt;


{{grčki jezik}}
[[Kategorija:Indoeuropski jezici]]
[[Kategorija:Jezici po abecedi:G]]
[[Kategorija:Grčki jezik| ]]</text>
      <sha1>s9xd1lav18mf5sf1rtzl8dtacy5kp4s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Šćedro</title>
    <ns>14</ns>
    <id>518652</id>
    <revision>
      <id>6433050</id>
      <parentid>4375398</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T21:05:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="64" xml:space="preserve">{{Commonscat|Šćedro}}
[[Kategorija: Srednjodalmatinski otoci]]</text>
      <sha1>7tkf6ln3pj5xfox7etnpp35yyk4yly4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor sa suradnikom:Enkopal</title>
    <ns>3</ns>
    <id>529039</id>
    <revision>
      <id>6433113</id>
      <parentid>5957631</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T23:49:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>test1</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7814" xml:space="preserve">== Dobrodošlica ==

{{uvodni tečaj}}
'''Enkopal, dobro došli na Wikipediju na hrvatskom jeziku, započetu [[16. veljače]] [[2003.]] godine – slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]!'''

Pozivamo vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije na [[hrvatski jezik|hrvatskom standardnom jeziku]]. 
----
'''Ovdje su neke od stranica koje bi vam mogle pomoći:'''
* [[Wikipedija|'''Wikipedija''']] − što je Wikipedija, povijest i organizacija projekta
* [[Wikipedija:Provjerljivost|'''Izvori''']] − kako uspješno činiti Wikipediju boljom!
* [[Wikipedija:Slike|'''Slike''']] − '''obvezno''' pročitati prije postavljanja bilo kakvih slika
----
Ako želite vježbati možete to raditi na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|'''stranici za vježbanje''']], u slučaju da vam zatreba pomoć učinite sljedeće:

* postavite pitanje u [[Wikipedija:Kafić|'''Kafiću''']], odgovor će brzo stići
* spojite se na '''[[WP:IRC|IRC]]''' (chat): [http://webchat.freenode.net/ #wikipedia-hr]
----
Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, dok komentare na pripadajućim [[Wikipedija:Stranice za razgovor|stranicama za razgovor]], suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] molimo potpisujte tako što ćete pritisnuti gumbić [[Slika:Signature_icon.png]] ili [[Slika:Vector toolbar signature button.png]] na alatnoj vrpci ili napisati 4 tilde ('''''tilda''''' = 4x istovremeno tipke '''AltGr''' + tipka s brojem '''1'''), što kod uređivanja izgleda ovako '''&lt;nowiki&gt;~~~~&lt;/nowiki&gt;'''. &lt;br&gt;
Vlastitu [[Suradnik:{{PAGENAME}}|suradničku stranicu]] (onu koja se zove &quot;Suradnik:''Enkopal''&quot;) možete uređivati po svojoj želji u skladu s [[WP:SS|pravilima uređivanja ]] suradničke stranice (npr. [[Suradnik:Mir Harven|asketski]] ili [[Suradnik:E.coli|šminkerski]]).
----
Molimo Vas, ne stavljajte [[autorsko pravo|zaštićene radove]] bez dopuštenja! '''Nemojte''' izravno kopirati sadržaje s drugih internetskih stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili jednostavno dodajte [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja|ovdje]]. No, obvezno to napravite '''prije''' nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Molimo uočite da se svi doprinosi Wikipediji smatraju dualno licencirani, pod [http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/hr/ Creative Commons Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima 3.0] i [[GFDL]] licencijom. Ako ne želite da se vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete ono što ćete napisati sami napisati, ili ćete to prepisati iz nečeg što je u [[javno vlasništvo|javnom vlasništvu]] ili pod sličnom slobodnom licencijom.
----
'''If you don't speak Croatian:''' This is the welcome message sent to new users of hr.wikipedia

Još jednom, dobro došli!
[[Suradnik:SpeedyGonsales|&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Speedy&lt;/span&gt;]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|&lt;span style=&quot;color:gray;&quot;&gt;Gonsales&lt;/span&gt;]] 14:55, 21. veljače 2015. (CET)

== Miro Ungar ==

Javit će se s odgovorom kolega Maestro, inače, naš ''dotur o' mužike''.--&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;font color=&quot;Grey&quot;&gt;&lt;sub&gt;'''MaGa'''&lt;/sub&gt;&lt;/font&gt;]]&lt;font color=&quot;#E80911&quot;&gt;▀&lt;/font&gt;&lt;font color=&quot;#0C55A3&quot;&gt;▄&lt;/font&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;font color=&quot;Grey&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/font&gt;''']]&lt;/span&gt; 15:51, 23. veljače 2015. (CET)
: Pozdrav Enkopale! Članak o [[Miro Ungar|Miri Ungaru]] treba doraditi u skladu s osnovnim smjernicama za uređivanje: pokušaj to učiniti tako da ne brišeš već postojeće referencirane doprinose drugih suradnika (primjerice infookvir ili [[Wikipedija:Tečaj_(Wikipoveznice)|wikipoveznice]]), a svakako obrati pozornost na [[Wikipedija:Stil|stilsko oblikovanje članka]], [[Wikipedija:Pravopis|pravopisnu]] normu [[Hrvatski jezik|hrvatskoga standardnog jezika]] te [[Wikipedija:Navođenje izvora|navođenje izvora]]. Svaki članak treba biti usklađen s [[Wikipedija:Shema članka|wiki standardom]], a više o svemu tome možeš pročitati u kratkom [[WP:UT|uvodnom tečaju]]. Ako budeš imao još kakvih pitanja, slobodno mi se javi na mojoj stranici za razgovor (klik na drugi dio mojega suradničkoga imena vodi te direktno na nju). Srdačan pozdrav,--[[Suradnik:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Purple;&quot;&gt;Maestro&lt;/span&gt;''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Blue;&quot;&gt;Ivanković&lt;/span&gt;''']] 20:21, 23. veljače 2015. (CET)
:: Bok Enkopale! Evo, preuredio sam članak o Miri Ungaru na način da sam uklopio tekst koji si ti želio mijenjati. Neke detalje i podnaslove (npr. diskografiju) još treba doraditi pa sam zato stavio predložak &lt;nowiki&gt;{{radovi24}}&lt;/nowiki&gt;. Pogledaj najnoviju, odnosno trenutnu izmjenu pa vidi što je novo: no, svakako pogledaj već ranije spomenute upute o uređivanju i posebice kratki '''[[Wikipedija:Uvodni tečaj|uvodni tečaj]]'''. Lijepo molim, nemoj se zaboravljati potpisivati pod svoja pitanja i komentare (pogledaj uputu u poruci ispod...). Srdačan pozdrav,--[[Suradnik:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Purple;&quot;&gt;Maestro&lt;/span&gt;''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Blue;&quot;&gt;Ivanković&lt;/span&gt;''']] 16:14, 24. veljače 2015. (CET) 

== Još malo uputa... ==
Bok, pogledaj još i upute o namjeni [[Wikipedija:Suradnička stranica|suradničkih stranica]] i [[Wikipedija:Stranice za razgovor|stranica za razgovor]], te [[Wikipedija:Potpis|kako se i gdje potpisujemo]]. Srdačan pozdrav,--[[Suradnik:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Purple;&quot;&gt;Maestro&lt;/span&gt;''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Blue;&quot;&gt;Ivanković&lt;/span&gt;''']] 20:24, 23. veljače 2015. (CET)
: Koliko vidim kolege su vas već uputile, a vaš prvi doprinos je s razlogom uklonjen, jer je članak bolje/smislenije izgledao prije vašeg prvog doprinosa nego poslije njega. Wikipedija je jednostavna, ona samo izgleda komplicirano na prvi pogled. :) [[Suradnik:SpeedyGonsales|&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Speedy&lt;/span&gt;]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|&lt;span style=&quot;color:gray;&quot;&gt;Gonsales&lt;/span&gt;]] 23:01, 24. veljače 2015. (CET)

== Naputak ==

Vidim da je sadržaj ove stranice [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Enver_Palali%C4%87&amp;oldid=5055433] isti kao odavdje [http://likovnjacizabok.blogspot.hr/2011/09/samostalna-izlozba-fotografija-gradske.html]. Kopiranje članaka zaštićenih autorskim pravom nije dopušteno. Ako su članci na onim stranicama pod nekom od Wikipediji odgovarajućih licencija Creative Commons 3.0 i GFDL, onda se smije kopirati. &lt;br&gt;
Druga je mogućnost isposlovati dopusnicu. Ako ste vi autor teksta s one stranice, onda je druga stvar, ali poželjno je to naglasiti. &lt;br&gt;
Treća je mogućnost sažeto prenijeti svojim riječima. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])&lt;/small&gt; 07:58, 28. ožujka 2018. (CEST)

== Naputak ==
Pročitajte [[Wikipedija:Navođenje izvora]]. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])&lt;/small&gt; 06:02, 2. travnja 2018. (CEST)

== Test ==
[[slika:Information.svg|25px]] Dobro došli na Wikipediju, zahvaljujemo na Vašem testiranju. Vaš je test {{#if:|na stranici [[:]]}} uspio i upravo je uklonjen. Ako želite i dalje testirati, činite to na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|stranici za vježbanje]], a možete i pogledati kratki [[Wikipedija:Uvodni tečaj|uvodni tečaj]] za više informacija o uređivanju na Wikipediji. {{#if:|{{{2}}}|Ako se niste do sada prijavili, možete to učiniti &lt;span class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[{{fullurl:Special:Userlogin|type=signup}} ovdje]&lt;/span&gt;. Hvala na razumijevanju.}}--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 01:49, 27. srpnja 2022. (CEST)</text>
      <sha1>cavepenfhg77auhunaxhhinr8072pkb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ivica Osim</title>
    <ns>0</ns>
    <id>537253</id>
    <revision>
      <id>6432980</id>
      <parentid>6432689</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T18:58:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>208659</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5913" xml:space="preserve">{{Infookvir nogometaš/trener/izbornik
| ime                              = Ivica Osim
| slika                            = [[Datoteka:Ivica Osim - SK Sturm (1999).jpg|200px]]
| opis slike                       = Ivica Osim, 1999.
| država                           = 
| puno ime                         = Ivan Osim
| nadimak                          = 
| datum rođenja                    = [[6. svibnja]] [[1941.]] 
| datum smrti                      = [[1. svibnja]] [[2022.]]
| visina                           = 
| trenutačni klub                  = 
| broj u klubu                     = 
| pozicija                         = [[Vezni igrač (nogomet)|veznjak]]
| ugovor                           = 
| mlade godine                     = 1954. – 1959.
| juniorski klubovi                = [[FK Željezničar Sarajevo]]
| godina                           = 1959. – 1968. &lt;br /&gt; 1968. &lt;br /&gt; 1969. – 1970. &lt;br /&gt; 1970. – 1972. &lt;br /&gt; 1972. – 1975. &lt;br /&gt; 1975. – 1976. &lt;br /&gt; 1976. – 1978.
| profesionalni klubovi            = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] &lt;br /&gt; [[Zwolsche Boys]] &lt;br /&gt; [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] &lt;br /&gt; [[RC Strasbourg|Strasbourg]] &lt;br /&gt; [[CS Sedan|Sedan]] &lt;br /&gt; [[FC Valenciennes|Valenciennes]] &lt;br /&gt; [[RC Strasbourg|Strasbourg]]
| nastupi(golovi)                  = {{0}}168 {{0}}{{0}}(56) &lt;br /&gt; {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0) &lt;br /&gt; {{0}}{{0}}54 {{0}}{{0}}{{0}}(9) &lt;br /&gt; {{0}}{{0}}58 {{0}}{{0}}(16) &lt;br /&gt; {{0}}105 {{0}}{{0}}(16) &lt;br /&gt; {{0}}{{0}}30 {{0}}{{0}}{{0}}(1) &lt;br /&gt; {{0}}{{0}}32 {{0}}{{0}}{{0}}(4)
| godine u reprezentaciji          = 1964. – 1969. 
| reprezentacija                   = {{NogRep|JUG}}
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}16 {{0}}{{0}}{{0}}(8)
| godine treniranja                = 1978. – 1986. &lt;br /&gt; 1986. – 1992. &lt;br /&gt; 1991. – 1992. &lt;br /&gt; 1992. – 1994. &lt;br /&gt; 1994. – 2002. &lt;br /&gt; 2002. – 2006. &lt;br /&gt; 2006. – 2007.
| klubovi                          = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] &lt;br /&gt; {{NogRep|JUG}} &lt;br /&gt; [[FK Partizan Beograd|Partizan]] &lt;br /&gt; [[PAE Panathinaikos|Panathinaikos]] &lt;br /&gt; [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] &lt;br /&gt; [[JEF United]] &lt;br /&gt; {{NogRep|JAP}}
| medalje                          = 
| bilješka                         = 
| ažurirano                        = 
}}

'''Ivica Osim''' ([[Sarajevo]], [[6. svibnja]] [[1941.]] – [[Graz]], [[1. svibnja]] [[2022.]]) bio je [[BiH|bosanskohercegovački]] [[nogomet]]aš i trener.

== Igračka karijera ==

Nogomet je počeo trenirati u omladinskoj školi [[Sarajevo|sarajevskog]] [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] u kojem je 1959. godine započeo seniorsku karijeru. Za Željezničar je odigrao 166 utakmica i postigao 56 pogodaka. Godine 1968. odlazi u nizozemski [[Zwolsche Boys]] za koji igra samo tri mjeseca zbog problema s ozljedom koljena. Potom se vraća u Željezničar, a 1970. odlazi u Francusku gdje igra za [[RC Strasbourg]], [[CS Sedan]] i [[FC Valenciennes]]. Karijeru završava 1978. godine u Strasbourgu.

Za [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|jugoslavensku reprezentaciju]] odigrao je 16 utakmica i postigao 8 pogodaka. Reprezentativni debi imao je 13. listopada 1964. na [[XVIII. Olimpijske igre – Tokio 1964.|Olimpijskim igrama]] u [[Tokio|Tokiju]] protiv [[Marokanska nogometna reprezentacija|Maroka]] (3:1).&lt;ref&gt;[http://www.reprezentacija.rs/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=1368&amp;Itemid=12 Osim Ivan], reprezentacija.rs, preuzeto 25. ožujka 2015.&lt;/ref&gt;

== Trenerska karijera ==

Odmah nakon okončanja igračke karijere započeo je onu trenersku, u Željezničaru 1978. godine. Na [[XXIII. Olimpijske igre – Los Angeles 1984.|Olimpijskim igrama 1984.]] bio je asistent [[Ivan Toplak|Ivana Toplaka]] u jugoslavenskoj olimpijskoj reprezentaciji koja je osvojila brončanu medalju. Od 1986. je izbornik jugoslavenske reprezentacije s kojom je nastupao na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Italija 1990.|Svjetskom prvenstvu 1990. u Italiji]]. Od 1991. do 1992. usporedno s reprezentacijom vodi i [[beograd]]ski [[FK Partizan Beograd|Partizan]]. U svibnju 1992. daje ostavku na mjesto izbornika jugoslavenske reprezentacije. 

Nakon toga odlazi u Grčku gdje u dvije godine s [[PAE Panathinaikos|Panathinaikosom]] osvaja po jedan [[Grčki nogometni kup|grčki kup]] i [[Grčki nogometni superkup|superkup]]. Između 1994. i 2002. bio je trener [[SK Sturm Graz|Sturma]] iz [[Graz]]a. Sa Sturmom osvaja u dva navrata [[Austrijska Bundesliga|Bundesligu]] i [[Austrijski nogometni superkup|superkup]] te jedan [[Austrijski nogometni kup|kup]]. Od 2003. radi u [[Japan]]u gdje preuzima [[JEF United]] s kojim 2005. osvaja [[J. League|japansku ligu]]. U JEF Unitedu radi do 2006. godine kada preuzima [[Japanska nogometna reprezentacija|japansku reprezentaciju]]. Reprezentaciju je vodio na [[AFC Azijski kup|Azijskom kupu]] 2007. godine. 16. studenog 2007. doživio je moždani udar,&lt;ref&gt;[http://www.hrsport.net/vijesti/352325/nogomet-nogometni-svijet/ivica-osim-dozivio-mozdani-udar/?print=1 Ivica Osim doživio moždani udar], hrsport.net, preuzeto 25. ožujka 2015.&lt;/ref&gt; te se nakon oporavka više nije bavio trenerskim poslom.

== Izvori ==

{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.reprezentacija.rs/osim-ivan/ Biografija na internet portalu nogometne reprezentacije Jugoslavije, SCG i Srbije]
* [http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/players/player=61559/ Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150402153334/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/players/player=61559/ |date=2. travnja 2015. }} na fifa.com

{{GLAVNIRASPORED:Osim, Ivica}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni treneri]]
[[Kategorija:Jugoslavenski nogometni reprezentativci]]
[[Kategorija:Nogometaši FK Željezničara]]
[[Kategorija:Životopisi, Sarajevo]]</text>
      <sha1>g980j2xe5u3ay1nnwu6lt373w0rbs3i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Travolike</title>
    <ns>0</ns>
    <id>546190</id>
    <revision>
      <id>6433083</id>
      <parentid>5687813</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T21:45:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>/* Porodice */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="66106" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =''Travolike''
| slika        = Astrebla lappacea plant13 tiller (7458476702).jpg
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =''[[Astrebla lappacea]]'', pripadnica trava iz potporodice ''[[Chloridoideae]]''.
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Tracheophyta]]
| classis      =[[Liliopsida]] 
| ordo         ='''''Poales'''''
| ordo_autorstvo=&lt;small&gt;Small&lt;/small&gt;
| familia      =
| genus        =
| species      =
| subspecies   =
| dvoimeno     =
| dvoimeno_autorstvo =
| karta_raspon =
}}
'''Travolike''' (Poales), biljni red u razredu [[Jednosupnice|jednosupnica]] kojemu pripada 16 porodica, od kojih je najznačajnija porodica [[Trave|trava]] (Poaceae) kojoj pripada 759 rodova i 11.554 vrsta.

Travama pripadaju i krušne biljke, [[žitarice]]
== Porodice ==
# '''Familia ''[[Typhaceae]]''''' &lt;small&gt;Juss.&lt;/small&gt; (58 spp.)
## Subfamilia [[Sparganioideae]] &lt;small&gt;Rouy&lt;/small&gt;
### Genus ''[[Sparganium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (21 spp.)
## Subfamilia [[Typhoideae]] &lt;small&gt;DC. ex Arn.&lt;/small&gt;
### Genus ''[[Typha]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (37 spp.)
# '''Familia ''[[Bromeliaceae]]''''' &lt;small&gt;Juss.&lt;/small&gt; (3668 spp.)
## Subfamilia ''[[Brocchinioideae]]'' &lt;small&gt;Givnish&lt;/small&gt;
### Genus ''[[Sequencia]]'' &lt;small&gt;Givnish&lt;/small&gt; (1 sp.)
### Genus ''[[Brocchinia]]'' &lt;small&gt;Schult. &amp; Schult. fil.&lt;/small&gt; (20 spp.)
## Subfamilia ''[[Lindmanioideae]]'' &lt;small&gt;Givnish&lt;/small&gt;
### Genus ''[[Connellia]]'' &lt;small&gt;N. E. Br.&lt;/small&gt; (6 spp.)
### Genus ''[[Lindmania]]'' &lt;small&gt;Mez&lt;/small&gt; (36 spp.)
## Subfamilia ''[[Tillandsioideae]]'' &lt;small&gt;Burnett&lt;/small&gt;
### ''[[Catopsis]]'' &lt;small&gt;Griseb.&lt;/small&gt; (21 spp.)
### ''[[Glomeropitcairnia]]'' &lt;small&gt;Mez&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Mezobromelia]]'' &lt;small&gt;L. B. Sm.&lt;/small&gt; (6 spp.)
### ''[[Guzmania]]'' &lt;small&gt;Ruiz &amp; Pav.&lt;/small&gt; (212 spp.)
### ''[[Waltillia]]'' &lt;small&gt;Leme, Barfuss &amp; Halbritt.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Alcantarea]]'' &lt;small&gt;(É. Morren ex Mez) Harms&lt;/small&gt; (48 spp.)
### ''[[Werauhia]]'' &lt;small&gt;J. R. Grant&lt;/small&gt; (94 spp.)
### ''[[Vriesea]]'' &lt;small&gt;Lindl.&lt;/small&gt; (272 spp.)
### ''[[Zizkaea]]'' &lt;small&gt;W. Till &amp; Barfuss&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Stigmatodon]]'' &lt;small&gt;Leme, G. K. Br. &amp; Barfuss&lt;/small&gt; (20 spp.)
### ''[[Pseudalcantarea]]'' &lt;small&gt;(C. Presl) Pinzón &amp; Barfuss&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Lutheria]]'' &lt;small&gt;Barfuss &amp; W. Till&lt;/small&gt; (4 spp.)
### ''[[Lemeltonia]]'' &lt;small&gt;Barfuss &amp; W. Till&lt;/small&gt; (7 spp.)
### ''[[Jagrantia]]'' &lt;small&gt;Barfuss &amp; W. Till&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Josemania]]'' &lt;small&gt;W. Till &amp; Barfuss&lt;/small&gt; (5 spp.)
### ''[[Wallisia]]'' &lt;small&gt;É. Morren&lt;/small&gt; (4 spp.)
### ''[[Barfussia]]'' &lt;small&gt;Manzan. &amp; W. Till&lt;/small&gt; (5 spp.)
### ''[[Goudaea]]'' &lt;small&gt;W. Till &amp; Barfuss&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Gregbrownia]]'' &lt;small&gt;W. Till &amp; Barfuss&lt;/small&gt; (4 spp.)
### ''[[Viridantha]]'' &lt;small&gt;Espejo&lt;/small&gt; (18 spp.)
### ''[[Tillandsia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (640 spp.)
### ''[[Racinaea]]'' &lt;small&gt;Spencer &amp; L. B. Sm.&lt;/small&gt; (80 spp.)
## Subfamilia ''[[Hechtioideae]]'' &lt;small&gt;Givnish&lt;/small&gt;
### Genus ''[[Hechtia]]'' &lt;small&gt;Klotzsch&lt;/small&gt; (89 spp.)
### Genus ''[[Mesoamerantha]]'' &lt;small&gt;I. Ramírez &amp; K. J. Romero&lt;/small&gt; (3 spp.)
## Subfamilia ''[[Pitcairnioideae]]'' &lt;small&gt;Harms&lt;/small&gt;
### ''[[Cottendorfia]]'' &lt;small&gt;Schult. fil.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Brewcaria]]'' &lt;small&gt;L. B. Sm., Steyerm. &amp; H. Rob.&lt;/small&gt; (6 spp.)
### ''[[Steyerbromelia]]'' &lt;small&gt;L. B. Sm.&lt;/small&gt; (9 spp.)
### ''[[Navia]]'' &lt;small&gt;Mart. ex Schult. fil.&lt;/small&gt; (93 spp.)
### ''[[Pitcairnia]]'' &lt;small&gt;L´Hér.&lt;/small&gt; (417 spp.)
### ''[[Fosterella]]'' &lt;small&gt;L. B. Sm.&lt;/small&gt; (34 spp.)
### ''[[Dyckia]]'' &lt;small&gt;Schult. fil.&lt;/small&gt; (248 spp.)
## Subfamilia ''[[Puyoideae]]'' &lt;small&gt;Givnish&lt;/small&gt;
155.6001 Genus Puya Molina (229 spp.)
## Subfamilia Bromelioideae Burnett
155.7001 Genus Fascicularia Mez (1 sp.)
155.7002 Genus Ochagavia Phil. (4 spp.)
155.7003 Genus Greigia Regel (35 spp.)
155.7004 Genus Bromelia L. (71 spp.)
155.7005 Genus Pseudananas Hassl. (1 sp.)
155.7006 Genus Fernseea Baker (2 spp.)
155.7007 Genus Neoglaziovia Mez (3 spp.)
155.7008 Genus Ananas Mill. (7 spp.)
155.7009 Genus Lapanthus Louzada &amp; Versieux (2 spp.)
155.7010 Genus Forzzaea Leme, S. Heller &amp; Zizka (7 spp.)
155.7011 Genus Hoplocryptanthus (Mez) Leme, S. Heller &amp; Zizka (9 spp.)
155.7012 Genus Rokautskyia Leme, S. Heller &amp; Zizka (14 spp.)
155.7013 Genus Cryptanthus Otto &amp; A. Dietr. (58 spp.)
155.7014 Genus Siqueiranthus Leme, Zizka, E. H. Souza &amp; Paule (1 sp.)
155.7015 Genus Orthophytum Beer (76 spp.)
155.7016 Genus Orthocryptanthus (Leme, S. Heller &amp; Zizka) Leme, Zizka &amp; Paule (3 spp.)
155.7017 Genus Krenakanthus (Leme, S. Heller &amp; Zizka) Leme, Zizka &amp; Paule (1 sp.)
155.7018 Genus Acanthostachys Link (3 spp.)
155.7019 Genus Canistropsis (Mez) Leme (11 spp.)
155.7020 Genus Hohenbergiopsis L. B. Sm. &amp; Read (1 sp.)
155.7021 Genus Androlepis Brongn. ex Houllet (3 spp.)
155.7022 Genus Disteganthus Lem. (5 spp.)
155.7023 Genus Portea Brongn. &amp; K. Koch (8 spp.)
155.7024 Genus Araeococcus Brongn. (5 spp.)
155.7025 Genus Pseudaraeococcus (Mez) R. A. Pontes &amp; Versieux (7 spp.)
155.7026 Genus Lymania Read (10 spp.)
155.7027 Genus Ronnbergia É. Morren &amp; André (23 spp.)
155.7028 Genus Canistrum É. Morren (17 spp.)
155.7029 Genus Wittrockia Lindm. (5 spp.)
155.7030 Genus Quesnelia Gaudich. (25 spp.)
155.7031 Genus Nidularium Lem. (47 spp.)
155.7032 Genus xNiduregelia Leme (3 spp.)
155.7033 Genus Hohenbergia Schult. &amp; Schult. fil. (53 spp.)
155.7034 Genus Wittmackia Mez (43 spp.)
155.7035 Genus Billbergia Thunb. (66 spp.)
155.7036 Genus Hylaeaicum (Ule ex Mez) Leme, Forzza, Zizka &amp; Aguirre-Santoro (12 spp.)
155.7037 Genus Neoregelia L. B. Sm. (117 spp.)
155.7038 Genus Karawata J. R. Maciel &amp; G. M. Sousa (7 spp.)
155.7039 Genus Aechmea Ruiz &amp; Pav. (259 spp.)
# Familia ''[[Rapateaceae]]'' &lt;small&gt;Dumort.&lt;/small&gt; (97 spp.)
## Subfamilia ''[[Rapateoideae]]'' &lt;small&gt;Meisn.&lt;/small&gt;
156.1001 Genus Spathanthus Desv. (2 spp.)
156.1002 Genus Duckea Maguire (4 spp.)
156.1003 Genus Cephalostemon R. H. Schomb. (5 spp.)
156.1004 Genus Rapatea Aubl. (22 spp.)
## Subfamilia ''[[Monotremoideae]]'' &lt;small&gt;Givnish &amp; P. E. Berry&lt;/small&gt;
156.2001 Genus Maschalocephalus Gilg &amp; K. Schum. (1 sp.)
156.2002 Genus Windsorina Gleason (1 sp.)
156.2003 Genus Potarophytum Sandwith (1 sp.)
156.2004 Genus Monotrema Körn. (4 spp.)
## Subfamilia Saxofridericioideae Maguire
### Tribus [[Schoenocephalieae]] &lt;small&gt;Maguire&lt;/small&gt;
156.3101 Genus Kunhardtia Maguire (2 spp.)
156.3102 Genus Guacamaya Maguire (1 sp.)
156.3103 Genus Schoenocephalium Seub. (4 spp.)
### Tribus ''[[Saxofridericieae]]'' &lt;small&gt;Maguire&lt;/small&gt;
156.3201 Genus Saxofridericia R. H. Schomb. (10 spp.)
156.3202 Genus Marahuacaea Maguire (1 sp.)
156.3203 Genus Phelpsiella Maguire (1 sp.)
156.3204 Genus Epidryos Maguire (4 spp.)
156.3205 Genus Amphiphyllum Gleason (1 sp.)
156.3206 Genus Stegolepis Klotzsch ex Körn. (33 spp.)
# Familia [[Xyridaceae]] &lt;small&gt;C. Agardh&lt;/small&gt; (405 spp.)
## Subfamilia [[Xyridoideae]] &lt;small&gt;Kunth ex Arn.&lt;/small&gt;
157.1001 Genus Achlyphila Maguire &amp; Wurdack (1 sp.)
157.1002 Genus Xyris L. (380 spp.)
## Subfamilia ''[[Abolbodoideae]]'' &lt;small&gt;Suess. &amp; Beyerle ex Thorne &amp; Reveal&lt;/small&gt;
157.2001 Genus Abolboda Humb. &amp; Bonpl. (21 spp.)
157.2002 Genus Aratitiyopea Steyerm. &amp; P. E. Berry (1 sp.)
157.2003 Genus Orectanthe Maguire &amp; Wurdack (2 spp.)
# Familia ''[[Eriocaulaceae]]'' &lt;small&gt;Martinov&lt;/small&gt; (1335 spp.)
## Subfamilia ''[[Eriocauloideae]]'' &lt;small&gt;Burnett&lt;/small&gt;
158.1001 Genus Mesanthemum Körn. (16 spp.)
158.1002 Genus Eriocaulon L. (515 spp.)
158.2000 Subfamily Paepalanthoideae Ruhland
158.2001 Genus Comanthera L. B. Sm. (46 spp.)
158.2002 Genus Syngonanthus Ruhland (178 spp.)
158.2003 Genus Leiothrix Ruhland (66 spp.)
158.2004 Genus Rondonanthus Herzog (6 spp.)
158.2005 Genus Tonina Aubl. (1 sp.)
158.2006 Genus Lachnocaulon Kunth (7 spp.)
158.2007 Genus Actinocephalus Sano (52 spp.)
158.2008 Genus Paepalanthus Kunth (448 spp.)
159.0000 Family Mayacaceae Kunth (6 spp.)
159.0001 Genus Mayaca Aubl. (6 spp.)
160.0000 Family Thurniaceae Engl. (4 spp.)
160.0100 Tribus Prionieae Reveal
160.0101 Genus Prionium E. Mey. (1 sp.)
160.0200 Tribus Thurnieae Reveal
160.0201 Genus Thurnia Hook. fil. (3 spp.)
161.0000 Family Juncaceae Juss. (477 spp.)
161.0001 Genus Oreojuncus Záv. Drábk. &amp; Kirschner (2 spp.)
161.0002 Genus Luzula DC. (118 spp.)
161.0003 Genus Patosia Buchenau (1 sp.)
161.0004 Genus Rostkovia Desv. (2 spp.)
161.0005 Genus Distichia Nees &amp; Meyen (3 spp.)
161.0006 Genus Marsippospermum Desv. (4 spp.)
161.0007 Genus Oxychloe Phil. (6 spp.)
161.0008 Genus Juncus L. (341 spp.)
162.0000 Family Cyperaceae Juss. (5738 spp.)
162.1000 Subfamily Mapanioideae C. B. Clarke
162.1100 Tribus Hypolytreae Nees ex Wight &amp; Arn.
162.1101 Genus Hypolytrum Rich. (27 spp.)
162.1102 Genus Paramapania Uittien (7 spp.)
162.1103 Genus Mapania Aubl. (135 spp.)
162.1104 Genus Scirpodendron Zipp. ex Kurz (2 spp.)
162.1200 Tribus Chrysitricheae Nees
162.1201 Genus Diplasia Pers. (1 sp.)
162.1202 Genus Exocarya Benth. (1 sp.)
162.1203 Genus Capitularina Kern (1 sp.)
162.1204 Genus Lepironia Rich. (1 sp.)
162.1205 Genus Chrysitrix L. (4 spp.)
162.1206 Genus Chorizandra R. Br. (6 spp.)
162.2000 Subfamily Cyperoideae Beilschm.
162.2100 Tribus Trilepideae Goetgh.
155.2101 Genus Microdracoides Hua (1 sp.)
162.2102 Genus Coleochloa Gilly (8 spp.)
162.2103 Genus Trilepis Nees (7 spp.)
162.2104 Genus Afrotrilepis (Gilly) J. Raynal (2 spp.)
162.2200 Tribus Cladieae Torr.
162.2201 Genus Cladium P. Browne (6 spp.)
162.2300 Tribus Sclerieae Wight &amp; Arn.
162.2301 Genus Scleria Bergius (267 spp.)
162.2400 Tribus Bisboeckelereae Pax
162.2401 Genus Bisboeckelera Kuntze (4 spp.)
162.2402 Genus Calyptrocarya Nees (8 spp.)
162.2403 Genus Becquerelia Brongn. (6 spp.)
162.2404 Genus Diplacrum R. Br. (10 spp.)
162.2500 Tribus Carpheae Semmouri &amp; Larridon
162.2501 Genus Carpha Banks &amp; Sol. ex R. Br. (11 spp.)
162.2502 Genus Trianoptiles Fenzl (3 spp.)
162.2600 Tribus Cryptangieae Benth.
162.2601 Genus Koyamaea W. W. Thomas &amp; Davidse (1 sp.)
162.2602 Genus Didymiandrum Gilly (1 sp.)
162.2603 Genus Krenakia S. M. Costa (10 spp.)
162.2604 Genus Exochogyne C. B. Clarke (2 spp.)
162.2605 Genus Cryptangium Schrad. ex Nees (1 sp.)
162.2606 Genus Cephalocarpus Nees (22 spp.)
162.2607 Genus Lagenocarpus Nees (21 spp.)
162.2700 Tribus Schoeneae Dumort.
162.2710 Subtribus Anthelepidinae R.L.Barrett
162.2711 Genus Anthelepis R. L. Barrett, K. L. Wilson &amp; J. J. Bruhl (4 spp.)
162.2720 Subtribus Oreobolinae R.L.Barrett
162.2721 Genus Cyathocoma Nees (3 spp.)
162.2722 Genus Costularia C. B. Clarke (15 spp.)
162.2723 Genus Chamaedendron (Kük.) Larridon (5 spp.)
162.2724 Genus Capeobolus Browning (1 sp.)
162.2725 Genus Oreobolus R. Br. (17 spp.)
162.2730 Subtribus Gahniinae Pax
162.2731 Genus Ptilothrix K. L. Wilson (1 sp.)
162.2732 Genus Mesomelaena Nees (5 spp.)
162.2733 Genus Cyathochaeta Nees (5 spp.)
162.2734 Genus Gahnia J. R. Forst. &amp; G. Forst. (42 spp.)
162.2740 Subtribus Caustiinae R.L.Barrett
162.2741 Genus Caustis R. Br. (7 spp.)
162.2742 Genus Evandra R. Br. (2 spp.)
162.2750 Subtribus Gymnoschoeninae R.L.Barrett
162.2751 Genus Reedia F. Muell. (1 sp.)
162.2752 Genus Gymnoschoenus Nees (2 spp.)
162.2760 Subtribus Lepidospermatinae R.L.Barrett
162.2761 Genus Machaerina Vahl (53 spp.)
162.2762 Genus Lepidosperma Labill. (76 spp.)
162.2763 Genus Neesenbeckia Levyns (1 sp.)
162.2770 Subtribus Tricostulariinae R.L.Barrett, K. L. Wilson &amp; J. J. Bruhl
162.2771 Genus Ammothryon R. L. Barrett, K. L. Wilson &amp; J. J. Bruhl (1 sp.)
162.2772 Genus Tricostularia Nees (11 spp.)
162.2773 Genus Chaetospora R. Br. (3 spp.)
162.2774 Genus Xyroschoenus Larridon (1 sp.)
162.2775 Genus Morelotia Gaudich. (6 spp.)
162.2776 Genus Tetraria P. Beauv. (30 spp.)
162.2780 Subtribus Schoeninae Fenzl
162.2781 Genus Schoenus L. (162 spp.)
162.2800 Tribus Rhynchosporeae
162.2801 Genus Rhynchospora Vahl (381 spp.)
162.2802 Genus Pleurostachys Brongn. (31 spp.)
162.2900 Tribus Dulichieae W. Schultze-Motel
162.2901 Genus Dulichium Rich. ex Pers. (1 sp.)
162.2902 Genus Blysmus Panz. ex Roem. &amp; Schult. (2 spp.)
162.2903 Genus Blysmopsis Oteng-Yeb. (1 sp.)
162.3000 Tribus Khaosokieae Lév.-Bourret &amp; J. R. Starr
162.3001 Genus Khaosokia D. A. Simpson, Chayam. &amp; J. Parn. (1 sp.)
162.3100 Tribus Calliscirpeae Lév.-Bourret &amp; J. R. Starr
162.3101 Genus Calliscirpus C. N. Gilmour, J. R. Starr &amp; Naczi (2 spp.)
162.3200 Tribus Scirpeae T. Lestib.
162.3201 Genus Amphiscirpus Oteng-Yeb. (1 sp.)
162.3202 Genus Zameioscirpus Dhooge &amp; Goetgh. (3 spp.)
162.3203 Genus Rhodoscirpus Lév.-Bourret, Donadío &amp; J. R. Starr (1 sp.)
162.3204 Genus Phylloscirpus C. B. Clarke (3 spp.)
162.3205 Genus Scirpus L. (49 spp.)
162.3206 Genus Eriophorum L. (16 spp.)
162.3300 Tribus Trichophoreae Lév.-Bourret &amp; J. R. Starr
162.3301 Genus Trichophorum Pers. (20 spp.)
162.3400 Tribus Sumatroscirpeae Lév.-Bourret &amp; J. R. Starr
162.3401 Genus Sumatroscirpus Oteng-Yeb. (4 spp.)
162.3500 Tribus Cariceae Dumort.
162.3501 Genus Carex L. (2040 spp.)
162.3600 Tribus Eleocharideae Goetgh.
162.3601 Genus Eleocharis R. Br. (297 spp.)
162.3700 Tribus Abildgaardieae Lye
162.3701 Genus Nelmesia Van der Veken (1 sp.)
162.3702 Genus Bulbostylis Kunth (227 spp.)
162.3703 Genus Zulustylis Muasya (2 spp.)
162.3704 Genus Trichoschoenus J. Raynal (1 sp.)
162.3705 Genus Actinoschoenus Benth. (5 spp.)
162.3706 Genus Arthrostylis R. Br. (2 spp.)
162.3707 Genus Trachystylis S. T. Blake (1 sp.)
162.3708 Genus Scleroschoenus K.L.Wilson, J.J.Bruhl &amp; R.L.Barrett (6 spp.)
162.3709 Genus Fimbristylis Vahl (312 spp.)
162.3800 Tribus Bolboschoeneae (Tatanov) J.R.Starr
162.3801 Genus Bolboschoenus (Asch.) Palla (14 spp.)
162.3900 Tribus Fuireneae Fenzl
162.3901 Genus Fuirena Rottb. (58 spp.)
162.4000 Genus Schoenoplecteae Lye ( sp.)
162.4001 Genus Actinoscirpus (Ohwi) R. W. Haines &amp; Lye (1 sp.)
162.4002 Genus Schoenoplectus (Rchb.) Palla (22 spp.)
162.4100 Tribus Pseudoschoeneae J.R.Starr
162.4101 Genus Pseudoschoenus (C. B. Clarke) Oteng-Yeb. (1 sp.)
162.4102 Genus Schoenoplectiella Lye (62 spp.)
162.4200 Tribus Cypereae Dumort.
162.4210 Subtribus Ficiniinae Fenzl
162.4211 Genus Erioscirpus Palla (2 spp.)
162.4212 Genus Scirpoides Seguier (6 spp.)
162.4213 Genus Afroscirpoides García-Madr. &amp; Muasya (1 sp.)
162.4214 Genus Dracoscirpoides Muasya (3 spp.)
162.4215 Genus Hellmuthia Steud. (1 sp.)
162.4216 Genus Isolepis R. Br. (71 spp.)
162.4217 Genus Ficinia Schrad. (82 spp.)
162.4220 Subtribus Cyperinae Pax
162.4221 Genus Cyperus L. (972 spp.)
162.9000 Tribus Cyperaceae, phylogenetic position unknown
162.9001 Genus Rhynchocladium T. Koyama (1 sp.)
162.9002 Genus Naikia Wad. Khan, Bhuskute &amp; Kahalkar (1 sp.)
163.0000 Family Anarthriaceae D. F. Cutler &amp; Airy Shaw (11 spp.)
163.0001 Genus Anarthria R. Br. (6 spp.)
163.0002 Genus Hopkinsia W. Fitzg. (2 spp.)
163.0003 Genus Lyginia R. Br. (3 spp.)
164.0000 Family Restionaceae R. Br. (542 spp.)
164.1000 Subfamily Restionoideae Arn.
164.1100 Tribus Willdenowieae
164.1101 Genus Ceratocaryum Nees (8 spp.)
164.1102 Genus Willdenowia Thunb. (12 spp.)
164.1200 Tribus Restioneae
164.1201 Genus Soroveta H. P. Linder &amp; C. R. Hardy (1 sp.)
164.1202 Genus Platycaulos Linder (12 spp.)
164.1203 Genus Elegia L. (50 spp.)
164.1204 Genus Anthochortus Nees (7 spp.)
164.1205 Genus Askidiosperma Steud. (12 spp.)
164.1206 Genus Staberoha Kunth (9 spp.)
164.1207 Genus Rhodocoma Nees (8 spp.)
164.1208 Genus Restio Rottb. (168 spp.)
164.1209 Genus Mastersiella Gilg-Ben. (3 spp.)
164.1210 Genus Hypodiscus Nees (15 spp.)
164.1211 Genus Cannomois P. Beauv. ex Desv. (12 spp.)
164.1212 Genus Thamnochortus Bergius (34 spp.)
164.1213 Genus Nevillea Esterh. &amp; H. P. Linder (3 spp.)
164.1214 Genus Hydrophilus Linder (1 sp.)
164.2000 Subfamily Centrolepididoideae
164.2001 Genus Gaimardia Gaudich. (4 spp.)
164.2002 Genus Aphelia R. Br. (6 spp.)
164.2003 Genus Centrolepis Labill. (26 spp.)
164.3000 Subfamily Sporadanthoideae B. G. Briggs &amp; H. P. Linder
164.3001 Genus Sporadanthus F. Muell. ex J. Buchenau (8 spp.)
164.3002 Genus Calorophus Labill. (2 spp.)
164.3003 Genus Lepyrodia R. Br. (22 spp.)
164.4000 Subfamily Leptocarpoideae B. G. Briggs &amp; H. P. Linder
164.4001 Genus Eurychorda Briggs &amp; Johnson (1 sp.)
164.4002 Genus Empodisma L. A. S. Johnson &amp; D. F. Cutler (3 spp.)
164.4003 Genus Taraxis Briggs &amp; Johnson (1 sp.)
164.4004 Genus Winifredia L. A. S. Johnson &amp; B. G. Briggs (1 sp.)
164.4005 Genus Alexgeorgea Carlquist (3 spp.)
164.4006 Genus Hypolaena R. Br. (7 spp.)
164.4007 Genus Chaetanthus R. Br. (3 spp.)
164.4008 Genus Apodasmia Briggs &amp; Johnson (4 spp.)
164.4009 Genus Dapsilanthus Briggs &amp; Johnson (4 spp.)
164.4010 Genus Leptocarpus R. Br. (17 spp.)
164.4011 Genus Loxocarya R. Br. (5 spp.)
164.4012 Genus Tremulina Briggs &amp; Johnson (2 spp.)
164.4013 Genus Platychorda Briggs &amp; Johnson (2 spp.)
164.4014 Genus Chordifex Briggs &amp; Johnson (20 spp.)
164.4015 Genus Dielsia Gilg ex Diels &amp; Pritz. (1 sp.)
164.4016 Genus Cytogonidium Briggs &amp; Johnson (1 sp.)
164.4017 Genus Tyrbastes Briggs &amp; Johnson (1 sp.)
164.4018 Genus Melanostachya Briggs &amp; Johnson (1 sp.)
164.4019 Genus Baloskion Raf. (8 spp.)
164.4020 Genus Catacolea Briggs &amp; L. A. S. Johnson (1 sp.)
164.4021 Genus Lepidobolus Nees (9 spp.)
164.4022 Genus Coleocarya S. T. Blake (1 sp.)
164.4023 Genus Desmocladus Nees (23 spp.)
165.0000 Family Flagellariaceae Dumort. (5 spp.)
165.0001 Genus Flagellaria L. (5 spp.)
166.0000 Family Joinvilleaceae Tolm. &amp; A. C. Sm. (3 spp.)
166.0001 Genus Joinvillea Gaudich. (3 spp.)
167.0000 Family Ecdeiocoleaceae D. F. Cutler &amp; Airy Shaw (3 spp.)
167.0001 Genus Georgeantha B. G. Briggs &amp; L. A. S. Johnson (1 sp.)
167.0002 Genus Ecdeiocolea F. Muell. (2 spp.)
168.0000 Family Poaceae Barnhart (12463 spp.)
168.1000 Subfamily Anomochlooideae Pilg. ex Potztal
168.1100 Tribus Anomochloeae C. E. Hubb.
168.1101 Genus Anomochloa Brongn. (1 sp.)
168.1200 Tribus Streptochaeteae C. E. Hubb.
168.1201 Genus Streptochaeta Schrad. (3 spp.)
168.1500 Subfamily Pharoideae L. G. Clark &amp; Judz.
168.1510 Tribus Phareae Stapf
168.1511 Genus Pharus R. Br. (7 spp.)
168.1512 Genus Leptaspis R. Br. (3 spp.)
168.1513 Genus Scrotochloa Judz. (2 spp.)
168.2000 Subfamily Puelioideae L. G. Clark
168.2100 Tribus Atractocarpeae Jacq.-Fél. ex Tzvelev
168.2101 Genus Puelia Franch. (5 spp.)
168.2200 Tribus Guaduelleae Soderstr. &amp; R. P. Ellis
168.2201 Genus Guaduella Franch. (6 spp.)
168.2500 Subfamily Oryzoideae Kunth ex Beilschm.
168.2510 Tribus Streptogyneae C. E. Hubb. ex C. E. Calderón &amp; Soderstr.
168.2511 Genus Streptogyna P. Beauv. (2 spp.)
168.2600 Tribus Ehrharteae Nevski
168.2601 Genus Ehrharta Thunb. (24 spp.)
168.2602 Genus Tetrarrhena R. Br. (4 spp.)
168.2603 Genus Microlaena R. Br. (8 spp.)
168.2604 Genus Zotovia Edgar &amp; Connor (3 spp.)
168.2700 Tribus Oryzeae Dumort
168.2710 Subtribus Oryzinae Rchb.
168.2711 Genus Leersia Sol. ex Sw. (18 spp.)
168.2712 Genus Maltebrunia Kunth (5 spp.)
168.2713 Genus Prosphytochloa Schweick. (1 sp.)
168.2714 Genus Oryza L. (23 spp.)
168.2720 Subtribus Zizaniinae Benth.
168.2721 Genus Chikusichloa Koidz. (3 spp.)
168.2722 Genus Hygroryza Nees (1 sp.)
168.2723 Genus Zizania L. (4 spp.)
168.2724 Genus Luziola Juss. (11 spp.)
168.2725 Genus Zizaniopsis Döll &amp; Asch. (6 spp.)
168.2800 Tribus Phyllorachideae C. E. Hubb.
168.2801 Genus Phyllorachis Trimen (1 sp.)
168.2802 Genus Humbertochloa A. Camus &amp; Stapf (2 spp.)
168.2803 Genus Suddia Renvoize (1 sp.)
168.3000 Subfamily Bambusoideae Luerss.
168.3100 Tribus Arundinarieae Hack.
168.3110 Subtribus Hsuehochloinae D. Z. Li &amp; Y. X. Zhang
168.3111 Genus Hsuehochloa D. Z. Li &amp; Y. X. Zhang (1 sp.)
168.3120 Subtribus Ampelocalaminae D. Z. Li &amp; Y. X. Zhang
168.3121 Genus Ampelocalamus S. L. Chen, T. H. Wen &amp; G. Y. Sheng (14 spp.)
168.3130 Subtribus Arundinariinae Nees ex Lindl.
168.3131 Genus Drepanostachyum Keng fil. (13 spp.)
168.3132 Genus Himalayacalamus Keng fil. (9 spp.)
168.3133 Genus Indocalamus sensu auct. non Nakai (31 spp.)
168.3134 Genus Oligostachyum Z. P. Wang &amp; G. H. Ye (18 spp.)
168.3135 Genus Gaoligongshania D. Z. Li Hsueh &amp; N. H. Xia (1 sp.)
168.3136 Genus Oldeania Stapleton (7 spp.)
168.3137 Genus Kuruna Attigala, Kathr. &amp; L. G. Clark (7 spp.)
168.3138 Genus Chimonocalamus Hsueh &amp; T. P. Yi (19 spp.)
168.3139 Genus Ferrocalamus Hsueh &amp; Keng fil. (2 spp.)
168.3140 Genus Tongpeia Stapleton (3 spp.)
168.3141 Genus Fargesia Franch. (95 spp.)
168.3142 Genus Thamnocalamus Munro (6 spp.)
168.3143 Genus Bashania Keng fil. &amp; Yi (4 spp.)
168.3144 Genus Sarocalamus Stapleton (6 spp.)
168.3145 Genus Bergbambos Stapleton (1 sp.)
168.3146 Genus Yushania Keng fil. (93 spp.)
168.3147 Genus Ravenochloa D. Z. Li &amp; Y. X. Zhang (1 sp.)
168.3148 Genus Sasa Makino &amp; Shibata (43 spp.)
168.3149 Genus Indocalamus Nakai (1 sp.)
168.3150 Genus Gelidocalamus T. H. Wen (13 spp.)
168.3151 Genus Chimonobambusa Makino (42 spp.)
168.3152 Genus Sasamorpha Nakai (5 spp.)
168.3153 Genus Vietnamocalamus T. Q. Nguyen (1 sp.)
168.3154 Genus xHibanobambusa Maruy. &amp; H. Okamura (1 sp.)
168.3155 Genus Semiarundinaria Makino ex Nakai (8 spp.)
168.3156 Genus Shibataea Makino (7 spp.)
168.3157 Genus Phyllostachys Siebold &amp; Zucc. (62 spp.)
168.3158 Genus Arundinaria Michx. (2 spp.)
168.3159 Genus Sasaella Makino (11 spp.)
168.3160 Genus Pleioblastus Nakai (26 spp.)
168.3161 Genus Pseudosasa Makino ex Nakai (21 spp.)
168.3162 Genus Sinosasa L.C.Chia ex N.H.Xia, Q.M.Qin &amp; Y.H.Tong (7 spp.)
168.3163 Genus Acidosasa C. D. Chu &amp; C. S. Chao (11 spp.)
168.3164 Genus Khoonmengia N. H. Xia, Y. H. Tong &amp; X. R. Zheng (1 sp.)
168.3165 Genus Sinobambusa Makino ex Nakai (13 spp.)
168.3166 Genus Indosasa McClure (19 spp.)
168.3200 Tribus Olyreae Kunth ex Spenn.
168.3210 Subtribus Buergersiochloinae (S. T. Blake) L. G. Clark &amp; Judz.
168.3211 Genus Buergersiochloa Pilg. (1 sp.)
168.3220 Subtribus Olyrinae Kromb.
168.3221 Genus Agnesia Zuloaga &amp; Judz. (7 spp.)
168.3222 Genus Arberella Soderstr. &amp; C. E. Calderón (11 spp.)
168.3223 Genus Cryptochloa Swallen (9 spp.)
168.3224 Genus Diandrolyra Stapf (3 spp.)
168.3225 Genus Ekmanochloa Hitchc. (2 spp.)
168.3226 Genus Froesiochloa G. A. Black (1 sp.)
168.3227 Genus Lithachne P. Beauv. (4 spp.)
168.3228 Genus Maclurolyra C. E. Calderón &amp; Soderstr. (1 sp.)
168.3229 Genus Mniochloa Chase (1 sp.)
168.3230 Genus Olyra L. (15 spp.)
168.3231 Genus Taquara I. L. C. Oliveira &amp; R. P. Oliveira (2 spp.)
168.3232 Genus Raddiella Swallen (12 spp.)
168.3233 Genus Piresia Swallen (6 spp.)
168.3234 Genus Reitzia Swallen (1 sp.)
168.3235 Genus Raddia Bertol. (11 spp.)
168.3236 Genus Brasilochloa R. P. Oliveira &amp; L. G. Clark (1 sp.)
168.3237 Genus Piresiella Judz., Zuloaga &amp; Morrone (1 sp.)
168.3238 Genus Rehia Fijten (1 sp.)
168.3240 Tribus Parianinae Hack.
168.3241 Genus Eremitis Döll (16 spp.)
168.3242 Genus Pariana Aubl. (33 spp.)
168.3243 Genus Parianella Hollowell, F. M. Ferreira &amp; R. P. Oliveira (2 spp.)
168.3300 Tribus Bambuseae Kunth ex Dumort.
168.3310 Subtribus Chusqueinae Soderstr. &amp; R. P. Ellis
168.3311 Genus Chusquea Kunth (192 spp.)
168.3320 Subtribus Guaduinae Soderstr. &amp; Ellis
168.3321 Genus Tibisia C. D. Tyrrell, Londoño &amp; L. G. Clark (3 spp.)
168.3322 Genus Otatea (McClure &amp; Sm.) C. E. Calderón &amp; Sodiro (13 spp.)
168.3323 Genus Olmeca Soderstr. (5 spp.)
168.3324 Genus Guadua Kunth (33 spp.)
168.3325 Genus Eremocaulon Soderstr. &amp; Londoño (5 spp.)
168.3326 Genus Apoclada McClure (1 sp.)
168.3330 Subtribus Arthrostylidiinae Soderstr. &amp; R. P. Ellis
168.3331 Genus Glaziophyton Franch. (1 sp.)
168.3332 Genus Cambajuva P. L. Viana, L. G. Clark &amp; Filg. (1 sp.)
168.3333 Genus Didymogonyx (L. G. Clark &amp; Londoño) C. D. Tyrrell, L. G. Clark &amp; Londoño (2 spp.)
168.3334 Genus Elytrostachys McClure (2 spp.)
168.3335 Genus Rhipidocladum McClure (21 spp.)
168.3336 Genus Arthrostylidium Rupr. (29 spp.)
168.3337 Genus Aulonemiella L. G. Clark, Londoño, C. D. Tyrrell &amp; Judz. (2 spp.)
168.3338 Genus Aulonemia Goudot (48 spp.)
168.3339 Genus Colanthelia McClure &amp; E. W. Sm. (11 spp.)
168.3340 Genus Filgueirasia Guala (2 spp.)
168.3341 Genus Alvimia C. E. Calderón ex Soderstr. &amp; Londoño (3 spp.)
168.3342 Genus Atractantha McClure (5 spp.)
168.3343 Genus Actinocladum McClure ex Soderstr. (1 sp.)
168.3344 Genus Athroostachys Benth. ex Benth. &amp; Hook. fil. (2 spp.)
168.3345 Genus Merostachys Spreng. (58 spp.)
168.3346 Genus Myriocladus Swallen (13 spp.)
168.3350 Subtribus Melocanninae Benth.
168.3351 Genus Melocanna Trin. in Spreng. (3 spp.)
168.3352 Genus Cephalostachyum Munro (14 spp.)
168.3353 Genus Pseudostachyum Munro (1 sp.)
168.3354 Genus Davidsea Soderstr. &amp; R. P. Ellis (1 sp.)
168.3355 Genus Ochlandra Thwaites (13 spp.)
168.3356 Genus Schizostachyum Nees (71 spp.)
168.3357 Genus Stapletonia P. Singh, S. S. Dash &amp; P. Kumari (3 spp.)
168.3358 Genus Annamocalamus H. N. Nguyen, N. H. Xia &amp; V. T. Tran (1 sp.)
168.3360 Subtribus Temburongiinae K. M. Wong
168.3361 Genus Fimbribambusa Widjaja (4 spp.)
168.3362 Genus Temburongia S. Dransf. &amp; Wong (1 sp.)
168.3370 Subtribus Hickeliinae Camus
168.3371 Genus Hickelia A. Camus (4 spp.)
168.3372 Genus Nastus Juss. (12 spp.)
168.3373 Genus Decaryochloa A. Camus (1 sp.)
168.3374 Genus Sirochloa S. Dransf. (1 sp.)
168.3375 Genus Cathariostachys S. Dransf. (2 spp.)
168.3376 Genus Hitchcockella A. Camus (1 sp.)
168.3377 Genus Perrierbambus A. Camus (2 spp.)
168.3378 Genus Valiha S. Dransf. (2 spp.)
168.3379 Genus Sokinochloa S. Dransf. (7 spp.)
168.3380 Subtribus Racemobambosinae Stapleton
168.3381 Genus Chloothamnus Buse (11 spp.)
168.3382 Genus Racemobambos Holttum (19 spp.)
168.3383 Genus Widjajachloa K. M. Wong &amp; S. Dransf. (1 sp.)
168.3390 Subtribus Mullerochloinae ined.
168.3391 Genus Mullerochloa K. M. Wong (1 sp.)
168.3400 Subtribus Greslaniinae K. M. Wong &amp; W. L. Goh
168.3401 Genus Greslania Balansa (2 spp.)
168.3410 Subtribus Dinochloinae K. M. Wong &amp; W. L. Goh
168.3411 Genus Pinga Widjaja (1 sp.)
168.3412 Genus Neololeba Widjaja (5 spp.)
168.3413 Genus Parabambusa Widjaja (1 sp.)
168.3414 Genus Dinochloa Buse (47 spp.)
168.3415 Genus Cyrtochloa S. Dransf. (7 spp.)
168.3416 Genus Sphaerobambos S. Dransf. (3 spp.)
168.3420 Subtribus Bambusinae J. Presl
168.3421 Genus Kinabaluchloa K. M. Wong (2 spp.)
168.3422 Genus Holttumochloa K. M. Wong (4 spp.)
168.3423 Genus Nianhochloa H. N. Nguyen &amp; V. T. Tran (1 sp.)
168.3424 Genus Bonia Balansa (5 spp.)
168.3425 Genus Laobambos Haev., Lamxay &amp; D. Z. Li (1 sp.)
168.3426 Genus Neomicrocalamus Keng fil. (3 spp.)
168.3427 Genus Temochloa S. Dransf. (1 sp.)
168.3428 Genus Soejatmia K. M. Wong (1 sp.)
168.3429 Genus Pseudoxytenanthera Soderstr. &amp; R. P. Ellis (5 spp.)
168.3430 Genus Maclurochloa K. M. Wong (4 spp.)
168.3431 Genus Melocalamus Benth. (17 spp.)
168.3432 Genus Bambusa Schreb. (154 spp.)
168.3433 Genus Dendrocalamus Nees (79 spp.)
168.3434 Genus Gigantochloa Kurz (68 spp.)
168.3435 Genus Phuphanochloa Sungkaew &amp; Teerawat. (1 sp.)
168.3436 Genus Oreobambos K. Schum. (1 sp.)
168.3437 Genus Oxytenanthera Munro (1 sp.)
168.3438 Genus Vietnamosasa T. Q. Nguyen (3 spp.)
168.3439 Genus Thyrsostachys Gamble (2 spp.)
168.3440 Genus Cochinchinochloa H. N. Nguyen &amp; V. T. Tran (1 sp.)
168.3441 Genus Yersinochloa H. N. Nguyen &amp; V. T. Tran (1 sp.)
168.3442 Genus Ruhooglandia S. Dransf. &amp; K. M. Wong (1 sp.)
168.4000 Subfamily Pooideae Benth.
168.4100 Tribus Brachyelytreae Ohwi
168.4101 Genus Brachyelytrum P. Beauv. (3 spp.)
168.4150 Tribus Nardeae W. D. J. Koch
168.4151 Genus Nardus L. (1 sp.)
168.4200 Tribus Lygeae J. Presl
168.4201 Genus Lygeum Loefl. ex L. (1 sp.)
168.4300 Tribus Phaenospermateae Renvoize &amp; Clayton
168.4301 Genus Stephanachne Keng (3 spp.)
168.4302 Genus Sinochasea Keng (1 sp.)
168.4303 Genus Phaenosperma Benth. (1 sp.)
168.4304 Genus Danthoniastrum (Holub) Holub (3 spp.)
168.4305 Genus Duthiea Hack. ex. Procop.-Procop (3 spp.)
168.4306 Genus Metcalfia Conert (1 sp.)
168.4307 Genus Anisopogon R. Br. (1 sp.)
168.4308 Genus Pseudodanthonia Bor &amp; C. E. Hubb. (1 sp.)
168.4400 Tribus Meliceae Rchb.
168.4401 Genus Brylkinia F. Schmidt (1 sp.)
168.4402 Genus Glyceria R. Br. (41 spp.)
168.4403 Genus Lycochloa Sam. (1 sp.)
168.4404 Genus Melica L. (91 spp.)
168.4405 Genus Pleuropogon R. Br. (5 spp.)
168.4406 Genus Schizachne Hack. (1 sp.)
168.4407 Genus Koordersiochloa Merr. (2 spp.)
168.4408 Genus Triniochloa Hitchc. (6 spp.)
168.4500 Tribus Stipeae Dumort.
168.4501 Genus Macrochloa Kunth (2 spp.)
168.4502 Genus Ampelodesmos Link (1 sp.)
168.4503 Genus Psammochloa Hitchc. (1 sp.)
168.4504 Genus Neotrinia (Tzvelev) M. Nobis, P. D. Gudkova &amp; A. Nowak (2 spp.)
168.4505 Genus Oryzopsis Michx. (1 sp.)
168.4506 Genus Trikeraia Bor (2 spp.)
168.4507 Genus Barkworthia Romasch., P. M. Peterson &amp; Soreng (1 sp.)
168.4508 Genus Piptatherum P. Beauv. (29 spp.)
168.4509 Genus Stipa L. (135 spp.)
168.4510 Genus Ptilagrostis Griseb. (16 spp.)
168.4511 Genus Orthoraphium Nees (1 sp.)
168.4512 Genus Patis Ohwi (3 spp.)
168.4513 Genus Piptochaetium C. Presl (37 spp.)
168.4514 Genus Piptatheropsis Romasch., P. M. Peterson &amp; Soreng (5 spp.)
168.4515 Genus Ptilagrostiella Romasch., P. M. Peterson &amp; Soreng (1 sp.)
168.4516 Genus Ortachne Steud. (3 spp.)
168.4517 Genus Anatherostipa (Hack. ex Kuntze) Peñail. (11 spp.)
168.4518 Genus Aciachne Benth. (3 spp.)
168.4519 Genus Hesperostipa (Elias) Barkworth (5 spp.)
168.4520 Genus Celtica F. M. Vázquez &amp; Barkworth (1 sp.)
168.4521 Genus Jarava p. p. (1 sp.)
168.4522 Genus Pappostipa (Speg.) Romasch., P. M. Peterson &amp; Soreng (32 spp.)
168.4523 Genus Achnatherum p. p. (3 spp.)
168.4524 Genus Anemanthele Veldkamp (1 sp.)
168.4525 Genus Austrostipa S. W. L. Jacobs &amp; J. Everett (64 spp.)
168.4526 Genus Achnatherum P. Beauv. (24 spp.)
168.4527 Genus Timouria Roshev. (3 spp.)
168.4528 Genus Oloptum Röser &amp; Hamasha (1 sp.)
168.4529 Genus Stipellula Röser &amp; Hamasha (5 spp.)
168.4530 Genus Eriocoma Nutt. (28 spp.)
168.4531 Genus xEriosella Romasch. (1 sp.)
168.4532 Genus Pseudoeriocoma Romasch., P. M. Peterson &amp; Soreng (6 spp.)
168.4532 Genus Thorneochloa Romasch., P. M. Peterson &amp; Soreng (1 sp.)
168.4533 Genus Jarava Ruiz &amp; Pav. (31 spp.)
168.4534 Genus Amelichloa Arriaga &amp; Barkworth (5 spp.)
168.4535 Genus Nassella (Trin.) É. Desv. (118 spp.)
168.4550 Tribus Diarrheneae Tateoka ex C. S. Campb.
168.4551 Genus Diarrhena P. Beauv. (2 spp.)
168.4552 Genus Neomolinia Honda (3 spp.)
168.4600 Tribus Brachypodieae Harz
168.4601 Genus Brachypodium P. Beauv. (25 spp.)
168.4700 Tribus Poeae R. Br.
168.4710 Subtribus Anthoxanthinae A. Gray
168.4711 Genus Hierochloe R. Br. (42 spp.)
168.4712 Genus Anthoxanthum L. (13 spp.)
168.4715 Subtribus Hypseochloinae Röser &amp; Tkach
168.4716 Genus Hypseochloa C. E. Hubb. (2 spp.)
168.4720 Subtribus Brizinae Tzvelev
168.4721 Genus Airopsis Desv. (1 sp.)
168.4722 Genus Briza L. (3 spp.)
168.4725 Subtribus Incertae sedis
168.4726 Genus Macrobriza (Tzvelev) Tzvelev (1 sp.)
168.4730 Subtribus Echinopogoninae Soreng
168.4731 Genus Ancistragrostis S. T. Blake (1 sp.)
168.4732 Genus Dichelachne Endl. (10 spp.)
168.4733 Genus Echinopogon P. Beauv. (7 spp.)
168.4734 Genus Pentapogon R. Br. (1 sp.)
168.4735 Genus Relchela Steud. (1 sp.)
168.4740 Subtribus Calothecinae Soreng
168.4741 Genus Chascolytrum Desv. (25 spp.)
168.4750 Subtribus Agrostidinae Fr.
168.4751 Genus Agrostula P. M. Peterson, Romasch., Soreng &amp; Sylvester (1 sp.)
168.4752 Genus Calamagrostis Adans. (89 spp.)
168.4753 Genus Gastridium P. Beauv. (3 spp.)
168.4754 Genus Triplachne Link (1 sp.)
168.4755 Genus Podagrostis (Griseb.) Scribn. &amp; Merr. (11 spp.)
168.4756 Genus Agrostis L. (197 spp.)
168.4757 Genus xAgropogon P. Fourn. (2 spp.)
168.4758 Genus Polypogon Desf. (15 spp.)
168.4759 Genus Lachnagrostis Trin. (40 spp.)
168.4760 Genus Deyeuxia Clarion (118 spp.)
168.4761 Genus Chaetotropis Kunth (5 spp.)
168.4762 Genus Bromidium Nees &amp; Meyen (5 spp.)
168.4765 Subtribus Torreyochloinae Soreng &amp; J. I. Davis
168.4766 Genus Amphibromus Nees (11 spp.)
168.4767 Genus Torreyochloa Church (4 spp.)
168.4770 Subtribus Phalaridinae Fr.
168.4771 Genus Phalaris L. (20 spp.)
168.4780 Subtribus Aveninae J. Presl
168.4781 Genus Avena L. (25 spp.)
168.4782 Genus Arrhenatherum P. Beauv. (5 spp.)
168.4783 Genus Tricholemma (Röser) Röser (2 spp.)
168.4784 Genus Helictotrichon Besser ex Schult. &amp; Schult. fil. (32 spp.)
168.4785 Genus xTrisetopsotrichon Röser &amp; A. Wölk (1 sp.)
167.4786 Genus Lagurus L. (1 sp.)
168.4787 Genus Tzveleviochloa Röser &amp; A. Wölk (5 spp.)
168.4790 Subtribus Koeleriinae Asch. &amp; Graebn.
168.4791 Genus Acrospelion Besser ex Roem. &amp; Schult. (8 spp.)
168.4792 Genus Trisetum Pers. (3 spp.)
168.4793 Genus Graphephorum Desv. (4 spp.)
168.4794 Genus Trisetum s. lat. (20 spp.)
168.4795 Genus xTrisetokoeleria Tzvelev (2 spp.)
168.4796 Genus Rostraria Trin. (13 spp.)
168.4723 Genus Avellinia Parl. (2 spp.)
168.4723 Genus Trisetaria Forssk. (16 spp.)
168.4797 Genus Gaudinia P. Beauv. (4 spp.)
168.4798 Genus Koeleria Pers. (77 spp.)
168.4799 Genus Sibirotrisetum Barberá, Soreng, Romasch., Quintanar &amp; P. M. Peterson (7 spp.)
168.4800 Genus Limnodea L. H. Dewey ex Coult. (1 sp.)
168.4801 Genus Sphenopholis Scribn. (6 spp.)
168.4802 Genus Peyritschia E. Fourn. ex Benth. &amp; Hook. fil. (31 spp.)
168.4803 Genus Laegaardia P. M. Peterson, Soreng, Romasch. &amp; Barberá (1 sp.)
168.4804 Genus Paramochloa P. M. Peterson, Soreng, Romasch. &amp; Barberá (2 spp.)
168.4805 Genus Greeneochloa P. M. Peterson, Soreng, Romasch. &amp; Barberá (2 spp.)
168.4806 Genus Cinnagrostis Griseb. (62 spp.)
168.4807 Genus Trisetopsis Röser &amp; A. Wölk (28 spp.)
168.4810 Subtribus Airinae Fr.
168.4811 Genus Aira L. (11 spp.)
168.4812 Genus Avenella (Bluff &amp; Fingerh.) Drejer (1 sp.)
168.4813 Genus Corynephorus P. Beauv. (5 spp.)
168.4814 Genus Periballia Trin. (1 sp.)
168.4815 Subtribus Holcinae Dumort.
168.4816 Genus Holcus L. (12 spp.)
168.4817 Genus Vahlodea Fr. (1 sp.)
168.4820 Subtribus Sesleriinae Parl.
168.4821 Genus Sesleriella Deyl (1 sp.)
168.4822 Genus Oreochloa Link (4 spp.)
168.4823 Genus Mibora Adans. (2 spp.)
168.4824 Genus Psilathera Link (1 sp.)
168.4825 Genus Sesleria Scop. (29 spp.)
168.4826 Genus Echinaria Desf. (1 sp.)
168.4830 Subtribus Scolochloinae Tzvelev
168.4831 Genus Scolochloa Link (2 spp.)
168.4832 Genus Dryopoa Vickery (1 sp.)
168.4835 Subtribus Antinoriinae Röser &amp; Tkach
168.4836 Genus Antinoria Parl. (2 spp.)
168.4840 Subtribus Loliinae Dumort.
168.4841 Genus Leucopoa Griseb. (14 spp.)
168.4842 Genus Drymochloa Holub (6 spp.)
168.4843 Genus Castellia Tineo (1 sp.)
168.4844 Genus Festuca L. (667 spp.)
168.4845 Genus xFestulolium Asch. &amp; Graebn. (5 spp.)
168.4846 Genus Lolium L. (29 spp.)
168.4847 Genus Pseudobromus K. Schum. (6 spp.)
168.4850 Subtribus Dactylidinae Stapf
168.4851 Genus Dactylis L. (4 spp.)
168.4852 Genus Lamarckia Moench (1 sp.)
168.4860 Subtribus Ammochloinae Tzvelev
168.4861 Genus Ammochloa Boiss. (3 spp.)
168.4870 Subtribus Cynosurinae Fr.
168.4871 Genus Cynosurus L. (10 spp.)
168.4880 Subtribus Parapholiinae Caro
168.4881 Genus Sphenopus Trin. (2 spp.)
168.4882 Genus Agropyropsis (Batt. &amp; Trab.) A. Camus (1 sp.)
168.4883 Genus Cutandia Willk. (6 spp.)
168.4884 Genus Catapodium Link (5 spp.)
168.4885 Genus Desmazeria Dumort. (4 spp.)
168.4886 Genus Parapholis C. E. Hubb. (7 spp.)
168.4887 Genus Vulpiella (Batt. &amp; Trab.) Burollet (2 spp.)
168.4890 Subtribus Aristaveninae F. Albers &amp; Butzin
168.4891 Genus Deschampsia P. Beauv. (71 spp.)
168.4895 Subtribus Helictochloinae Röser &amp; Tkach
168.4896 Genus Helictochloa Romero Zarco (26 spp.)
168.4897 Genus Molineriella Rouy (3 spp.)
168.4900 Subtribus Coleanthinae Rchb.
168.4901 Genus Catabrosa P. Beauv. (5 spp.)
168.4902 Genus xCatanellia L. J. Gillespie &amp; Soreng (1 sp.)
168.4903 Genus Hyalopodium Röser &amp; Tkach (2 spp.)
168.4904 Genus Catabrosella (Tzvelev) Tzvelev (6 spp.)
168.4905 Genus Hyalopoa (Tzvelev) Tzvelev (7 spp.)
168.4906 Genus Arctohyalopoa Röser &amp; Tkach (4 spp.)
168.4907 Genus Paracolpodium (Tzvelev) Tzvelev (5 spp.)
168.4908 Genus Coleanthus Seidel (1 sp.)
168.4909 Genus Phippsia (Trin.) R. Br. (3 spp.)
168.4910 Genus xPucciphippsia Tzvelev (2 spp.)
168.4911 Genus Puccinellia Parl. (134 spp.)
168.4912 Genus Sclerochloa P. Beauv. (2 spp.)
168.4913 Genus Colpodium Trin. (9 spp.)
168.4915 Subtribus Avenulinae Röser &amp; Tkach
168.4916 Genus Avenula (Dumort.) Dumort. (1 sp.)
168.4920 Subtribus Miliinae Dumort.
168.4921 Genus Milium L. (7 spp.)
168.4930 Subtribus Phleinae Dumort.
168.4931 Genus Phleum L. (17 spp.)
168.4940 Subtribus Poinae Dumort.
168.4941 Genus Poa L. (589 spp.)
168.4942 Genus Oreopoa H. Scholz &amp; Parolly (1 sp.)
168.4950 Subtribus Incertae sedis
168.4951 Genus Arctopoa (Griseb.) Prob. (5 spp.)
168.4952 Genus xDupontopoa Prob. (1 sp.)
168.4960 Subtribus Cinninae Caruel
168.4961 Genus Agrostopoa Davidse, Soreng &amp; P. M. Peterson (3 spp.)
168.4962 Genus Aniselytron Merr. (5 spp.)
168.4963 Genus Cinna L. (4 spp.)
168.4964 Genus Simplicia Kirk (3 spp.)
168.4970 Subtribus HSAQN clade
168.4971 Genus Arctagrostis Griseb. (1 sp.)
168.4972 Genus Hookerochloa E. B. Alexeev (2 spp.)
168.4973 Genus Saxipoa Soreng, L. J. Gillespie &amp; S. W. L. Jacobs (1 sp.)
168.4974 Genus Sylvipoa Soreng, L. J. Gillespie &amp; S. W. L. Jacobs (1 sp.)
168.4975 Genus Nicoraepoa Soreng &amp; L. J. Gillespie (7 spp.)
168.4980 Subtribus Beckmanninae Nevski
168.4981 Genus Beckmannia Host (2 spp.)
168.4982 Genus Pholiurus Trin. (1 sp.)
168.4983 Genus Pseudophleum Dogan (2 spp.)
168.4984 Genus Rhizocephalus Boiss. (1 sp.)
168.4985 Genus Brizochloinae Röser &amp; Tkach ( sp.)
168.4986 Genus Brizochloa Jirasek &amp; Chrtek (1 sp.)
168.4990 Subtribus DAD clade
168.4991 Genus Dupontia R. Br. (4 spp.)
168.4992 Genus xDuarctopoa Soreng &amp; L. J. Gillespie (1 sp.)
168.4993 Genus Dupontiopsis Soreng, L. J. Gillespie &amp; Koba (1 sp.)
168.5000 Subtribus Alopecurinae Dumort.
168.5001 Genus Alopecurus L. (44 spp.)
168.5002 Genus Cornucopiae L. (2 spp.)
168.5003 Genus Limnas Trin. (3 spp.)
168.5010 Subtribus Ventenatinae Holub ex L. J. Gillespie, Cabi &amp; Soreng
168.5011 Genus Apera Adans. (5 spp.)
168.5012 Genus Bellardiochloa Chiov. (6 spp.)
168.5013 Genus Nephelochloa Boiss. (1 sp.)
168.5014 Genus Ventenata Koeler (4 spp.)
168.5015 Genus Parvotrisetum Chrtek (1 sp.)
168.5016 Genus Gaudiniopsis (Boiss.) Eig (5 spp.)
168.5060 Tribus Littledaleeae Soreng &amp; J. I. Davis
168.5061 Genus Littledalea Hemsl. (4 spp.)
168.5070 Tribus Bromeae Dumort.
168.5071 Genus Bromus L. (173 spp.)
168.5080 Tribus Triticeae Dumort.
168.5081 Genus Anthosachne Steud. (11 spp.)
168.5082 Genus Connorochloa Barkworth, S. W. L. Jacobs &amp; H. Q. Zhang (1 sp.)
168.5083 Genus Elymus L. (222 spp.)
168.5084 Genus Thinoelymus Banfi (3 spp.)
168.5085 Genus xAgroelymus G. Camus ex A. Camus (5 spp.)
168.5086 Genus xElyleymus Baum (11 spp.)
168.5087 Genus xAgrositanion Bowden (2 spp.)
168.5088 Genus xPseudelymus Barkworth &amp; D. R. Dewey (1 sp.)
168.5089 Genus xAgrotrigia Tzvelev (6 spp.)
168.5090 Genus Pauneroa V. Lucía, E. Rico, K. Anamth.-Jon. &amp; M. M. Mart. Ort. (1 sp.)
168.5091 Genus Pseudoroegneria (Nevski) Á. Löve (14 spp.)
168.5092 Genus Pascopyrum Á. Löve (1 sp.)
168.5093 Genus Douglasdeweya C. Yen, J. L. Yang &amp; B. R. Baum (2 spp.)
168.5094 Genus Agropyron Gaertn. (13 spp.)
168.5095 Genus Kengyilia C. Yen &amp; J. L. Yang (30 spp.)
168.5096 Genus xLeymostachys Tzvelev (1 sp.)
168.5097 Genus xLeymotrigia Tzvelev (7 spp.)
168.5098 Genus Leymus Hochst. (68 spp.)
168.5099 Genus Psathyrostachys Nevski (10 spp.)
168.5100 Genus Taeniatherum Nevski (1 sp.)
168.5101 Genus Crithopsis Jaub. &amp; Spach (1 sp.)
168.5102 Genus Heteranthelium Hochst. ex Jaub. &amp; Spach (1 sp.)
168.5103 Genus Hordeum L. (41 spp.)
168.5104 Genus xElyhordeum Mansf. ex Cziczin &amp; Petr. (27 spp.)
168.5105 Genus Hordelymus (Jess.) Harz (1 sp.)
168.5106 Genus Festucopsis (C. E. Hubb.) Melderis (2 spp.)
168.5107 Genus Peridictyon Seberg, Fred. &amp; Baden (1 sp.)
168.5108 Genus Eremopyrum (Ledeb.) Jaub. &amp; Spach (6 spp.)
168.5109 Genus Secale L. (7 spp.)
168.5110 Genus Henrardia C. E. Hubb. (3 spp.)
168.5111 Genus Stenostachys Turcz. (4 spp.)
168.5112 Genus Australopyrum (Tzvelev) Á. Löve (5 spp.)
168.5113 Genus Dasypyrum (Coss. &amp; Durieu) T. Durand (2 spp.)
168.5114 Genus Thinopyrum Á. Löve (14 spp.)
168.5115 Genus Triticum L. (16 spp.)
168.5116 Genus xTriticosecale Wittm. (1 sp.)
168.5117 Genus xTrititrigia Tzvelev (0 sp.)
168.5118 Genus xHaynaldoticum Cif. &amp; Giacom. (0 sp.)
168.5119 Genus xTritordeum Asch. &amp; Graebn. (0 sp.)
168.5120 Genus Aegilops L. (21 spp.)
168.5121 Genus Amblyopyrum (Jaub. &amp; Spach) Eig (1 sp.)
168.5122 Genus xAegilotriticum P. Fourn. (0 sp.)
168.5500 Subfamily Aristidoideae Caro
168.5600 Tribus Aristideae C. E. Hubb.
168.5601 Genus Aristida L. (297 spp.)
168.5602 Genus Sartidia De Winter (6 spp.)
168.5603 Genus Stipagrostis Nees (62 spp.)
168.6000 Subfamily Panicoideae A. Braun
168.6100 Tribus Basal clade
168.6101 Genus Alloeochaete C. E. Hubb. (6 spp.)
168.6102 Genus Dichaetaria Nees ex Steud. (1 sp.)
168.6150 Tribus Thysanolaeneae C. E. Hubb.
168.6151 Genus Thysanolaena Nees (1 sp.)
168.6200 Tribus Cyperochloeae L. Watson &amp; Dallwitz ex Sánchez-Ken &amp; L. G. Clark
168.6201 Genus Cyperochloa Lazarides &amp; L. Watson (1 sp.)
168.6202 Genus Spartochloa C. E. Hubb. (1 sp.)
168.6250 Tribus Centotheceae Ridl.
168.6251 Genus Megastachya P. Beauv. (2 spp.)
168.6252 Genus Centotheca Desv. (4 spp.)
168.6300 Tribus Chasmanthieae W. V. Br. &amp; D. N. Sm. ex Sánchez-Ken &amp; L. G. Clark
168.6301 Genus Chasmanthium Link (6 spp.)
168.6302 Genus Bromuniola Stapf &amp; C. E. Hubb. (1 sp.)
168.6350 Tribus Zeugiteae Sánchez-Ken &amp; L. G. Clark
168.6351 Genus Chevalierella A. Camus (1 sp.)
168.6352 Genus Lophatherum Brongn. (2 spp.)
168.6353 Genus Orthoclada P. Beauv. (2 spp.)
168.6354 Genus Zeugites P. Browne (11 spp.)
168.6355 Genus Pohlidium Davidse, Soderstr. &amp; R. P. Ellis (1 sp.)
168.6400 Tribus Steyermarkochloeae Davidse &amp; Ellis
168.6401 Genus Steyermarkochloa Davidse &amp; Ellis (1 sp.)
168.6402 Genus Arundoclaytonia Davidse &amp; R. P. Ellis (2 spp.)
168.6450 Tribus Tristachyideae Sánchez-Ken &amp; L. G. Clark
168.6451 Genus Danthoniopsis Stapf (16 spp.)
168.6452 Genus Gilgiochloa Pilg. (1 sp.)
168.6453 Genus Loudetia Hochst. (23 spp.)
168.6454 Genus Trichopteryx Nees (5 spp.)
168.6455 Genus Loudetiopsis Conert (11 spp.)
168.6456 Genus Dilophotriche (C. E. Hubb.) Jacq.-Fél. (3 spp.)
168.6457 Genus Tristachya Nees (23 spp.)
168.6458 Genus Zonotriche (C. E. Hubb.) J. B. Phipps (3 spp.)
168.6500 Tribus Gynerieae Sánchez-Ken &amp; L. G. Clark
168.6501 Genus Gynerium Willd. ex P. Beauv. (1 sp.)
168.6550 Tribus Lecomtelleae Potztal
168.6551 Genus Lecomtella A. Camus (1 sp.)
168.6600 Tribus Paniceae R. Br.
168.6610 Subtribus Anthephorinae Benth.
168.6611 Genus Anthephora Schreb. (12 spp.)
168.6612 Genus Chaetopoa C. E. Hubb. (2 spp.)
168.6613 Genus Chlorocalymma Clayton (1 sp.)
168.6614 Genus Digitaria Haller (255 spp.)
168.6615 Genus Trichachne Nees (16 spp.)
168.6616 Genus Leptoloma Chase (8 spp.)
168.6617 Genus Tarigidia Stent (2 spp.)
168.6618 Genus Taeniorhachis Cope (1 sp.)
168.6619 Genus Thyridachne C. E. Hubb. (1 sp.)
168.6620 Genus Trachys Pers. (4 spp.)
168.6625 Subtribus Dichantheliinae Zuloaga
168.6626 Genus Adenochloa Zuloaga (14 spp.)
168.6627 Genus Dichanthelium (Hitchc. &amp; Chase) Gould (108 spp.)
168.6630 Subtribus Boivinellinae Pilg.
168.6631 Genus Acroceras Stapf (18 spp.)
168.6632 Genus Alloteropsis J. Presl (5 spp.)
168.6633 Genus Amphicarpum Raf. (2 spp.)
168.6634 Genus Pseudechinolaena Stapf (5 spp.)
168.6635 Genus Cyphochlaena Hack. (2 spp.)
168.6636 Genus Poecilostachys Hack. (11 spp.)
168.6637 Genus Oplismenus P. Beauv. (14 spp.)
168.6638 Genus Cyrtococcum Stapf (15 spp.)
168.6639 Genus Entolasia Stapf (6 spp.)
168.6640 Genus Lasiacis (Griseb.) Hitchc. (15 spp.)
168.6641 Genus Mayariochloa Salariato, Morrone &amp; Zuloaga (1 sp.)
168.6642 Genus Parodiophyllochloa Zuloaga &amp; Morrone (6 spp.)
168.6643 Genus Morronea Zuloaga &amp; Scataglini (6 spp.)
168.6644 Genus Pseudolasiacis (A. Camus) A. Camus (3 spp.)
168.6645 Genus Microcalamus Franch. (1 sp.)
168.6646 Genus Chasechloa A. Camus (3 spp.)
168.6647 Genus Ottochloa Dandy (3 spp.)
168.6648 Genus Echinochloa P. Beauv. (40 spp.)
168.6650 Subtribus Neurachninae Clayton &amp; Renvoize
168.6651 Genus Ancistrachne S. T. Blake (3 spp.)
168.6652 Genus Neurachne R. Br. (8 spp.)
168.6653 Genus Thyridolepis S. T. Blake (3 spp.)
168.6655 Subtribus Cleistochloinae E. J. Thomps.
168.6656 Genus Cleistochloa C. E. Hubb. (2 spp.)
168.6657 Genus Calyptochloa C. E. Hubb. (4 spp.)
168.6658 Genus Dimorphochloa S. T. Blake (1 sp.)
168.6659 Genus Simonachne E. J. Thomps. (1 sp.)
168.6660 Subtribus incertae sedis
168.6661 Genus Homopholis C. E. Hubb. (1 sp.)
168.6662 Genus Walwhalleya Wills &amp; J. J. Bruhl (4 spp.)
168.6670 Subtribus Melinidinae Stapf
168.6671 Genus Chaetium Nees (3 spp.)
168.6672 Genus Eccoptocarpha Launert (1 sp.)
168.6673 Genus Eriochloa Kunth (35 spp.)
168.6674 Genus Panicum auct. (1 sp.)
168.6675 Genus Rupichloa Salariato &amp; Morrone (2 spp.)
168.6676 Genus Thuarea Pers. (2 spp.)
168.6677 Genus Urochloa P. Beauv. (98 spp.)
168.6678 Genus Brachiaria (Trin.) Griseb. (42 spp.)
168.6679 Genus Scutachne Hitchc. &amp; Chase (1 sp.)
168.6680 Genus Megathyrsus (Pilg.) B. K. Simon &amp; S. W. L. Jacobs (3 spp.)
168.6681 Genus Yvesia A. Camus (1 sp.)
168.6682 Genus Leucophrys Rendle (1 sp.)
168.6683 Genus Melinis P. Beauv. (23 spp.)
168.6684 Genus Moorochloa Veldkamp (3 spp.)
168.6685 Genus Tricholaena Schrad. (4 spp.)
168.6690 Subtribus Panicinae Fr.
168.6691 Genus Panicum L. (275 spp.)
168.6692 Genus Cnidochloa Zuloaga (1 sp.)
168.6693 Genus Yakirra Lazarides &amp; R. D. Webster (7 spp.)
168.6694 Genus Arthragrostis Lazarides (4 spp.)
168.6695 Genus Louisiella C. E. Hubb. &amp; J. Léonard (3 spp.)
168.6700 Subtribus Cenchrinae Dumort.
168.6701 Genus Stenotaphrum Trin. (8 spp.)
168.6702 Genus Stereochlaena Hack. (4 spp.)
168.6703 Genus Streptolophus Hughes (1 sp.)
168.6704 Genus Cenchrus L. (123 spp.)
168.6705 Genus Acritochaete Pilg. (1 sp.)
168.6706 Genus Alexfloydia B. K. Simon (1 sp.)
168.6707 Genus Paractaenum P. Beauv. (2 spp.)
168.6708 Genus Pseudochaetochloa Hitchc. (1 sp.)
168.6709 Genus Zygochloa S. T. Blake (1 sp.)
168.6710 Genus Hygrochloa Lazarides (2 spp.)
168.6711 Genus Uranthoecium Stapf (1 sp.)
168.6712 Genus Whiteochloa C. E. Hubb. (6 spp.)
168.6713 Genus Chamaeraphis R. Br. (1 sp.)
168.6714 Genus Pseudoraphis Griff. (8 spp.)
168.6715 Genus Dissochondrus (Hillebr.) Kuntze ex Hack. (1 sp.)
168.6716 Genus Xerochloa R. Br. (3 spp.)
168.6717 Genus Panicum auct. (1 sp.)
168.6718 Genus Spinifex L. (4 spp.)
168.6719 Genus Setaria P. Beauv. (111 spp.)
168.6720 Genus Paspalidium Stapf (32 spp.)
168.6721 Genus Holcolemma Stapf &amp; C. E. Hubb. (4 spp.)
168.6722 Genus Setariopsis Scribn. &amp; Millsp. (2 spp.)
168.6723 Genus Ixophorus Schltdl. (1 sp.)
168.6724 Genus Zuloagaea Bess (1 sp.)
168.6725 Genus Paratheria Griseb. (2 spp.)
168.6730 Subtribus Paniceae incertae sedis
168.6731 Genus Hydrothauma C. E. Hubb. (1 sp.)
168.6732 Genus Hylebates Chippind. (2 spp.)
168.6733 Genus Oryzidium C. E. Hubb. &amp; Schweick. (1 sp.)
168.6734 Genus Thedachloa S. W. L. Jacobs (1 sp.)
168.6735 Genus Kellochloa Lizarazu, Nicola &amp; Scataglini (2 spp.)
168.6736 Genus Trichanthecium Zuloaga &amp; Morrone (39 spp.)
168.6737 Genus Sacciolepis Nash (29 spp.)
168.6800 Tribus Paspaleae Rchb.
168.6810 Subtribus Basal Paspaleae
168.6811 Genus Reynaudia Kunth (1 sp.)
168.6820 Subtribus Paspalinae Griseb.
168.6821 Genus Acostia Swallen (1 sp.)
168.6822 Genus Axonopus P. Beauv. (93 spp.)
168.6823 Genus Baptorhachis Clayton &amp; Renvoize (1 sp.)
168.6824 Genus Echinolaena Desv. (4 spp.)
168.6825 Genus Gerritea Zuloaga, Morrone &amp; Killeen (1 sp.)
168.6826 Genus Ichnanthus P. Beauv. (26 spp.)
168.6827 Genus Hildaea C. Silva &amp; R. P. Oliveira (6 spp.)
168.6828 Genus Oedochloa C. Silva &amp; R. P. Oliveira (9 spp.)
168.6829 Genus Ocellochloa Zuloaga &amp; Morrone (13 spp.)
168.6830 Genus Paspalum L. (384 spp.)
168.6831 Genus Anthaenantiopsis Mez ex Pilg. (4 spp.)
168.6832 Genus Aakia J. R. Grande (1 sp.)
168.6833 Genus Osvaldoa J. R. Grande (1 sp.)
168.6834 Genus Hopia Zuloaga &amp; Morrone (1 sp.)
168.6835 Genus Renvoizea Zuloaga &amp; Morrone (10 spp.)
168.6836 Genus Streptostachys Desv. (2 spp.)
168.6837 Genus Anthaenantia P. Beauv. (4 spp.)
168.6840 Subtribus Otachyriinae Butzin
168.6841 Genus Hymenachne P. Beauv. (16 spp.)
168.6842 Genus Otachyrium Nees (8 spp.)
168.6843 Genus Steinchisma Raf. (8 spp.)
168.6844 Genus Cliffordiochloa B. K. Simon (1 sp.)
168.6845 Genus Fasciculochloa B. K. Simon &amp; C. M. Weiller (1 sp.)
168.6846 Genus Plagiantha Renvoize (1 sp.)
168.6847 Genus Rugoloa Zuloaga (3 spp.)
168.6850 Subtribus Arthropogoninae Butzin
168.6851 Genus Apochloa Zuloaga &amp; Morrone (15 spp.)
168.6852 Genus Arthropogon Nees (5 spp.)
168.6853 Genus Altoparadisium Filg., Davidse, Zuloaga &amp; Morrone (2 spp.)
168.6854 Genus Canastra Morrone, Zuloaga, Davidse &amp; Filg. (2 spp.)
168.6855 Genus Homolepis Chase (5 spp.)
168.6856 Genus Oplismenopsis Parodi (1 sp.)
168.6857 Genus Phanopyrum (Raf.) Nash (1 sp.)
168.6858 Genus Stephostachys Zuloaga &amp; Morrone (1 sp.)
168.6859 Genus Cyphonanthus Zuloaga &amp; Morrone (1 sp.)
168.6860 Genus Oncorachis Morrone &amp; Zuloaga (2 spp.)
168.6861 Genus Coleataenia Griseb. (14 spp.)
168.6862 Genus Triscenia Griseb. (1 sp.)
168.6863 Genus Keratochlaena Morrone &amp; Zuloaga (1 sp.)
168.6864 Genus Mesosetum Steud. (28 spp.)
168.6865 Genus Tatianyx Zuloaga &amp; Soderstr. (1 sp.)
168.6870 Tribus Arundinelleae Stapf
168.6871 Genus Arundinella Raddi (57 spp.)
168.6872 Genus Garnotia Brongn. (29 spp.)
168.6890 Tribus Jansenelleae Voronts.
168.6891 Genus Jansenella Bor (2 spp.)
168.6892 Genus Chandrasekharania V. J. Nair, V. S. Ramach. &amp; Sreek. (1 sp.)
168.6900 Tribus Andropogoneae Dumort.
168.6910 Subtribus incertae sedis
168.6911 Genus Thelepogon Roth ex Roem. &amp; Schult. (1 sp.)
168.6912 Genus Lasiurus Boiss. (2 spp.)
168.6920 Subtribus Arthraxoninae Benth.
168.6921 Genus Arthraxon P. Beauv. (19 spp.)
168.6930 Subtribus Tripsacinae Dumort.
168.6931 Genus Zea L. (5 spp.)
168.6932 Genus Tripsacum L. (16 spp.)
168.6940 Subtribus Chionachninae Clayton
168.6941 Genus Chionachne R. Br. (10 spp.)
168.6942 Genus Trilobachne Schenck ex Henrard (1 sp.)
139.6950 Subtribus Rhytachninae Welker &amp; E.A.Kellogg
168.6951 Genus Vossia Wall. &amp; Griff. (1 sp.)
168.6952 Genus Oxyrhachis Pilg. (1 sp.)
168.6953 Genus Rhytachne Desv. (11 spp.)
168.6954 Genus Loxodera Launert (5 spp.)
168.6955 Genus Urelytrum Hack. (10 spp.)
168.6960 Subtribus Chrysopogoninae Welker &amp; E.A.Kellogg
168.6961 Genus Chrysopogon Trin. (50 spp.)
168.6970 Subtribus incertae sedis
168.6971 Genus Parahyparrhenia A. Camus (7 spp.)
168.6972 Genus Eriochrysis P. Beauv. (11 spp.)
168.6980 Subtribus incertae sedis
168.6981 Genus Microstegium Nees (19 spp.)
168.6982 Genus Leptatherum Nees (4 spp.)
168.6983 Genus Sehima Forssk. (6 spp.)
168.6984 Genus Kerriochloa C. E. Hubb. (1 sp.)
168.6985 Genus Pogonachne Bor (1 sp.)
168.6986 Genus Elionurus Humb. &amp; Bonpl. ex Willd. (17 spp.)
168.6990 Subtribus Rottboelliinae J. Presl
168.6991 Genus Coix L. (4 spp.)
168.6992 Genus Rottboellia L. fil. (12 spp.)
168.6993 Genus Chasmopodium Stapf (2 spp.)
168.7000 Subtribus incertae sedis
168.7001 Genus Tripidium H. Scholz (7 spp.)
168.7010 Subtribus Ratzeburgiinae Hook. fil.
168.7011 Genus Thyrsia Stapf (1 sp.)
168.7012 Genus Ratzeburgia Kunth (1 sp.)
168.7013 Genus Mnesithea Kunth (24 spp.)
168.7014 Genus Eremochloa Buse (13 spp.)
168.7015 Genus Glyphochloa Clayton (13 spp.)
168.7016 Genus Hackelochloa Kuntze (1 sp.)
168.7017 Genus Phacelurus Griseb. (8 spp.)
168.7018 Genus Manisuris L. (1 sp.)
168.7019 Genus Hemarthria R. Br. (13 spp.)
168.7020 Genus Heteropholis C. E. Hubb. (5 spp.)
168.7021 Genus Thaumastochloa C. E. Hubb. (8 spp.)
168.7030 Subtribus Ischaeminae J. Presl
168.7031 Genus Eulaliopsis Honda (2 spp.)
168.7032 Genus Andropterum Stapf (1 sp.)
168.7033 Genus Dimeria R. Br. (57 spp.)
168.7034 Genus Ischaemum L. (92 spp.)
168.7040 Subtribus Apludinae Hook. fil.
168.7041 Genus Polytrias Hack. (1 sp.)
168.7042 Genus Homozeugos Stapf (6 spp.)
168.7043 Genus Trachypogon Nees (5 spp.)
168.7044 Genus Sorghastrum Nash (23 spp.)
168.7045 Genus Asthenochloa Buse (1 sp.)
168.7046 Genus Eulalia Kunth (31 spp.)
168.7047 Genus Pseudopogonatherum A. Camus (6 spp.)
168.7048 Genus Apluda L. (1 sp.)
168.7050 Subtribus Germainiinae Clayton
168.7051 Genus Imperata Cirillo (12 spp.)
168.7052 Genus Pogonatherum P. Beauv. (4 spp.)
168.7053 Genus Germainia Balansa &amp; Poitr. (8 spp.)
168.7054 Genus Apocopis Nees (16 spp.)
168.7055 Genus Lophopogon Hack. (3 spp.)
168.7060 Subtribus Sorghinae Bluff, Nees &amp; Schauer ex Clayton &amp; Renvoize
168.7061 Genus Cleistachne Benth. (1 sp.)
168.7062 Genus Sarga Ewart (9 spp.)
168.7063 Genus Lasiorrhachis (Hack.) Stapf (3 spp.)
168.7064 Genus Sorghum Moench (24 spp.)
168.7070 Subtribus Saccharinae Griseb.
168.7071 Genus Pseudosorghum A. Camus (1 sp.)
168.7072 Genus Saccharum L. (26 spp.)
168.7073 Genus Miscanthus Andersson (19 spp.)
168.7074 Genus Narenga Burkill (2 spp.)
168.7080 Subtribus Anthistiriinae J. Presl
168.7081 Genus Jardinea Steud. (2 spp.)
168.7082 Genus Heteropogon Pers. (5 spp.)
168.7083 Genus Eremopogon (Hack.) Stapf (1 sp.)
168.7084 Genus Cymbopogon Spreng. (59 spp.)
168.7085 Genus Themeda Forssk. (33 spp.)
168.7086 Genus Iseilema Andersson (27 spp.)
168.7087 Genus Euclasta Franch. (2 spp.)
168.7088 Genus Bothriochloa Kuntze (38 spp.)
168.7089 Genus Dichanthium Willemet (23 spp.)
168.7090 Genus Capillipedium Stapf (21 spp.)
168.7100 Subtribus Andropogoninae J. Presl
168.7101 Genus Andropogon L. (123 spp.)
168.7102 Genus Hyparrhenia Andersson ex E. Fourn. (59 spp.)
168.7103 Genus Schizachyrium Nees (68 spp.)
168.7104 Genus Diectomis P. Beauv. (2 spp.)
168.7105 Genus Diheteropogon (Hack.) Stapf (4 spp.)
168.7106 Genus Bhidea Stapf ex Bor (3 spp.)
168.7107 Genus Anadelphia Hack. (15 spp.)
168.7108 Genus Elymandra Stapf (6 spp.)
168.7109 Genus Monocymbium Stapf (3 spp.)
168.7110 Genus Exotheca Andersson (1 sp.)
168.7111 Genus Hyperthelia Clayton (6 spp.)
168.7190 Subtribus unplaced Andropogoneae
168.7191 Genus Agenium Nees (4 spp.)
168.7192 Genus Clausospicula Lazarides (1 sp.)
168.7193 Genus Lakshmia Veldkamp (1 sp.)
168.7194 Genus Pseudanthistiria (Hack.) Hook. fil. (3 spp.)
168.7195 Genus Pseudodichanthium Bor (1 sp.)
168.7196 Genus Spathia Ewart (1 sp.)
168.7197 Genus Spodiopogon Trin. (17 spp.)
168.7198 Genus Triplopogon Bor (1 sp.)
168.7199 Genus Veldkampia Ibaragi &amp; Shiro Kobay. (1 sp.)
168.8000 Subfamily Arundinoideae Tateoka
168.8100 Tribus Arundineae Dumort
168.8101 Genus Amphipogon R. Br. (9 spp.)
168.8102 Genus Monachather Steud. (1 sp.)
168.8103 Genus Dregeochloa Conert (2 spp.)
168.8104 Genus Arundo L. (5 spp.)
168.8210 Tribus Crinipedeae Hardion
168.8211 Genus Crinipes Hochst. (2 spp.)
168.8212 Genus Elytrophorus P. Beauv. (2 spp.)
168.8213 Genus Pratochloa Hardion (1 sp.)
168.8214 Genus Styppeiochloa De Winter (3 spp.)
168.8200 Tribus Molinieae Jirasek
168.8221 Genus Hakonechloa Makino ex Honda (1 sp.)
168.8222 Genus Molinia Schrank (2 spp.)
168.8223 Genus Moliniopsis Hayata (1 sp.)
168.8224 Genus Phragmites Adans. (10 spp.)
168.8230 Subtribus Molinieae incertae sedis
168.8231 Genus Leptagrostis C. E. Hubb. (1 sp.)
168.8232 Genus Piptophyllum C. E. Hubb. (1 sp.)
168.8500 Subfamily Micrairoideae Pilg.
168.8510 Tribus Micraireae Pilg.
168.8511 Genus Micraira F. Muell. (15 spp.)
168.8512 Genus Zenkeria Trin. (5 spp.)
168.8520 Tribus Eriachneae (Ohwi) Eck-Borsb.
168.8521 Genus Eriachne R. Br. (50 spp.)
168.8522 Genus Pheidochloa S. T. Blake (2 spp.)
168.8530 Tribus Isachneae Benth.
168.8531 Genus Coelachne R. Br. (13 spp.)
168.8532 Genus Heteranthoecia Stapf (1 sp.)
168.8533 Genus Hubbardia Bor (2 spp.)
168.8534 Genus Isachne R. Br. (107 spp.)
168.8535 Genus Limnopoa C. E. Hubb. (1 sp.)
168.8536 Genus Sphaerocaryum Hook. fil. (1 sp.)
168.8900 Subfamily Danthonioideae Barker &amp; H. P. Linder
168.8910 Tribus Danthonieae Zotov
168.8911 Genus Merxmuellera Conert (7 spp.)
168.8912 Genus Capeochloa H. P. Linder &amp; N. P. Barker (3 spp.)
168.8913 Genus Geochloa H. P. Linder &amp; N. P. Barker (3 spp.)
168.8914 Genus Pentameris P. Beauv. (83 spp.)
168.8915 Genus Chaetobromus Nees (1 sp.)
168.8916 Genus Pseudopentameris Conert (4 spp.)
168.8917 Genus Schismus P. Beauv. (5 spp.)
168.8918 Genus Tribolium Desv. (9 spp.)
168.8919 Genus Plagiochloa Adamson &amp; Sprague (5 spp.)
168.8920 Genus Tenaxia N. P. Barker &amp; H. P. Linder (8 spp.)
168.8921 Genus Phaenanthoecium C. E. Hubb. (1 sp.)
168.8922 Genus Chimaerochloa H. P. Linder (1 sp.)
168.8923 Genus Rytidosperma Steud. (76 spp.)
168.8924 Genus Notochloe Domin (1 sp.)
168.8925 Genus Plinthanthesis Steud. (3 spp.)
168.8926 Genus Chionochloa Zotov (25 spp.)
168.8927 Genus Austroderia N. P. Barker &amp; H. P. Linder (5 spp.)
168.8928 Genus Cortaderia Stapf (21 spp.)
168.8929 Genus Danthonia DC. (26 spp.)
168.8930 Tribus Danthonioideae incertae sedis
168.8931 Genus Danthonidium C. E. Hubb. (1 sp.)
168.9000 Subfamily Chloridoideae Rouy
168.9100 Tribus Centropodieae P. M. Peterson, N. P. Barker &amp; H. P. Linder
168.9101 Genus Ellisochloa P. M. Peterson &amp; N. P. Barker (2 spp.)
168.9102 Genus Centropodia (R. Br.) Rchb. (4 spp.)
168.9150 Tribus Triraphideae Petersen
168.9151 Genus Habrochloa C. E. Hubb. (1 sp.)
168.9152 Genus Nematopoa C. E. Hubb. (1 sp.)
168.9153 Genus Neyraudia Hook. fil. (4 spp.)
168.9154 Genus Triraphis R. Br. (8 spp.)
168.9200 Tribus Eragrostideae Stapf
168.9210 Subtribus Cotteinae Reeder
168.9211 Genus Cottea Kunth (1 sp.)
168.9212 Genus Enneapogon Desv. ex P. Beauv. (29 spp.)
168.9213 Genus Kaokochloa De Winter (1 sp.)
168.9214 Genus Schmidtia Steud. (2 spp.)
168.9220 Subtribus Eragrostidinae J. Presl
168.9221 Genus Eragrostis Wolf (433 spp.)
168.9222 Genus Catalepis Stapf &amp; Stent (1 sp.)
168.9223 Genus Harpachne Hochst. (2 spp.)
168.9224 Genus Pogonarthria Stapf (4 spp.)
168.9225 Genus Viguierella A. Camus (1 sp.)
168.9226 Genus Cladoraphis Franch. (2 spp.)
168.9227 Genus Richardsiella Elffers &amp; Kenn.-O?Byrne (1 sp.)
168.9228 Genus Steirachne Ekman (2 spp.)
168.9229 Genus Stiburus Stapf (1 sp.)
168.9240 Subtribus Unioliinae Clayton
168.9241 Genus Fingerhuthia Nees ex Lehm. (2 spp.)
168.9242 Genus Entoplocamia Stapf (1 sp.)
168.9243 Genus Tetrachne Nees (1 sp.)
168.9244 Genus Uniola L. (5 spp.)
168.9300 Tribus Zoysieae Benth.
168.9310 Subtribus Sporobolinae Benth.
168.9311 Genus Psilolemma S. M. Phillips (1 sp.)
168.9312 Genus Sporobolus R. Br. (226 spp.)
168.9320 Subtribus Zoysiinae Benth.
168.9321 Genus Urochondra C. E. Hubb. (1 sp.)
168.9322 Genus Zoysia Willd. (9 spp.)
168.9400 Tribus Cynodonteae Dumort.
168.9410 Subtribus Tripogoninae Stapf
168.9411 Genus Desmostachya (Hook. fil.) Stapf (1 sp.)
168.9412 Genus Melanocenchris Nees (3 spp.)
168.9413 Genus Eragrostiella Bor (6 spp.)
168.9414 Genus Tripogonella P. M. Peterson &amp; Romasch. (3 spp.)
168.9415 Genus Oropetium Trin. (6 spp.)
168.9416 Genus Tripogon Roem. &amp; Schult. (49 spp.)
168.9692 Genus Indopoa Bor (1 sp.)
168.9417 Genus Halopyrum Stapf (1 sp.)
168.9420 Subtribus Pappophorinae Dumort.
168.9421 Genus Neesiochloa Pilg. (1 sp.)
168.9422 Genus Pappophorum Schreb. (9 spp.)
168.9423 Genus Tridens Roem. &amp; Schult. (15 spp.)
168.9430 Subtribus Traginae P. M. Peterson &amp; Columbus
168.9431 Genus Polevansia De Winter (1 sp.)
168.9432 Genus Pogononeura Napper (1 sp.)
168.9433 Genus Willkommia Hack. ex Schinz (4 spp.)
168.9434 Genus Orthacanthus P. M. Peterson &amp; Romasch. (1 sp.)
168.9435 Genus Monelytrum Hack. ex Schinz (1 sp.)
168.9436 Genus Tragus Haller (7 spp.)
168.9440 Subtribus Hilariinae P. M. Peterson &amp; Columbus
168.9441 Genus Hilaria Kunth (10 spp.)
168.9450 Subtribus Muhlenbergiinae Pilg.
168.9451 Genus Muhlenbergia Schreb. (180 spp.)
168.9460 Subtribus Sohnsiinae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9461 Genus Sohnsia Airy Shaw (1 sp.)
168.9465 Subtribus Jouveinae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9466 Genus Jouvea E. Fourn. (2 spp.)
168.9470 Subtribus Allolepiinae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9471 Genus Allolepis Soderstr. &amp; H. F. Decker (1 sp.)
168.9480 Subtribus Scleropogoninae Pilg.
168.9481 Genus Scleropogon Phil. (1 sp.)
168.9482 Genus Swallenia Soderstr. &amp; H. F. Decker (1 sp.)
168.9483 Genus Blepharidachne Hack. (4 spp.)
168.9484 Genus Munroa Torr. (5 spp.)
168.9485 Genus Dasyochloa Willd. ex Steud. (1 sp.)
168.9486 Genus Erioneuron Nash (3 spp.)
168.9490 Subtribus Kaliniinae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9491 Genus Kalinia H. L. Bell &amp; Columbus (1 sp.)
168.9500 Subtribus Boutelouinae Stapf
168.9501 Genus Bouteloua Lag. (58 spp.)
168.9510 Subtribus Monanthochloinae Pilg. ex Potztal
168.9511 Genus Distichlis Raf. (11 spp.)
168.9520 Subtribus Dactylocteniinae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9521 Genus Neobouteloua Gould (2 spp.)
168.9522 Genus Brachychloa S. M. Phillips (2 spp.)
168.9523 Genus Dactyloctenium Willd. (13 spp.)
168.9530 Subtribus Eleusininae Dumort.
168.9531 Genus Acrachne Wight &amp; Arn. ex Lindl. (4 spp.)
168.9532 Genus Dinebra Jacq. (24 spp.)
168.9533 Genus Coelachyrum Hochst. &amp; Nees (4 spp.)
168.9534 Genus Eleusine Gaertn. (9 spp.)
168.9535 Genus Apochiton C. E. Hubb. (1 sp.)
168.9536 Genus Leptochloa P. Beauv. (19 spp.)
168.9537 Genus Austrochloris Lazarides (1 sp.)
168.9538 Genus Astrebla F. Muell. (5 spp.)
168.9539 Genus Disakisperma P. M. Peterson &amp; N. Snow (4 spp.)
168.9540 Genus Schoenefeldia Kunth (2 spp.)
168.9541 Genus Afrotrichloris Chiov. (2 spp.)
168.9542 Genus Enteropogon Nees (14 spp.)
168.9543 Genus xCynochloris Clifford &amp; Everist (0 sp.)
168.9544 Genus Chloris Sw. (55 spp.)
168.9545 Genus Enteropogonopsis Wipff &amp; Shaw (2 spp.)
168.9546 Genus Tetrapogon Desf. (8 spp.)
168.9547 Genus Lepturus R. Br. (17 spp.)
168.9548 Genus Oxychloris Lazarides (1 sp.)
168.9549 Genus Harpochloa Kunth (2 spp.)
168.9550 Genus Microchloa R. Br. (4 spp.)
168.9551 Genus Micrachne P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera (5 spp.)
168.9552 Genus Eustachys Desv. (14 spp.)
168.9553 Genus Chrysochloa Swallen (4 spp.)
168.9554 Genus Stapfochloa H. Scholz (8 spp.)
168.9555 Genus Cynodon Rich. (26 spp.)
168.9556 Genus Neostapfiella A. Camus (3 spp.)
168.9557 Genus Pommereulla L. fil. (1 sp.)
168.9558 Genus Rheochloa Filg., P. M. Peterson &amp; Y. Herrera (1 sp.)
168.9560 Subtribus Aeluropodinae P. M. Peterson
168.9561 Genus Odyssea Stapf (1 sp.)
168.9562 Genus Aeluropus Trin. (8 spp.)
168.9570 Subtribus Orininae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9571 Genus Orinus Hitchc. (7 spp.)
168.9572 Genus Cleistogenes Keng (18 spp.)
168.9580 Subtribus Triodiinae Benth.
168.9581 Genus Triodia R. Br. (84 spp.)
168.9590 Subtribus Orcuttiinae P. M. Peterson &amp; Columbus
168.9591 Genus Neostapfia Burtt Davy (1 sp.)
168.9592 Genus Orcuttia Vasey (8 spp.)
168.9600 Subtribus Zaqiqahinae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9601 Genus Zaqiqah P. M. Peterson &amp; Romasch. (1 sp.)
168.9610 Subtribus Cteniinae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9611 Genus Ctenium Panz. (20 spp.)
168.9620 Subtribus Trichoneurinae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9621 Genus Trichoneura Andersson (9 spp.)
168.9630 Subtribus Farragininae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9631 Genus Craspedorhachis Benth. (3 spp.)
168.9632 Genus Farrago Clayton (1 sp.)
168.9640 Subtribus Perotidinae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9641 Genus Trigonochloa P. M. Peterson &amp; N. Snow (2 spp.)
168.9642 Genus Mosdenia Stent (1 sp.)
168.9643 Genus Perotis Aiton (16 spp.)
168.9650 Subtribus Hubbardochloinae Auquire
168.9651 Genus Leptothrium Kunth (4 spp.)
168.9652 Genus Tetrachaete Chiov. (1 sp.)
168.9653 Genus Dignathia Stapf (5 spp.)
168.9654 Genus Leptocarydion Hochst. ex Benth. &amp; Hook. fil. (1 sp.)
168.9655 Genus Bewsia Gooss. (1 sp.)
168.9656 Genus Hubbardochloa Auquier (1 sp.)
168.9657 Genus Lophacme Stapf (2 spp.)
168.9658 Genus Decaryella A. Camus (1 sp.)
168.9659 Genus Gymnopogon P. Beauv. (15 spp.)
168.9660 Subtribus Gouiniinae P. M. Peterson &amp; Columbus
168.9661 Genus Triplasiella P. M. Peterson &amp; Romasch. (1 sp.)
168.9662 Genus Triplasis P. Beauv. (1 sp.)
168.9663 Genus Schenckochloa J. J. Ortíz (1 sp.)
168.9664 Genus Tridentopsis P. M. Peterson (2 spp.)
168.9665 Genus Vaseyochloa Hitchc. (1 sp.)
168.9666 Genus Gouinia E. Fourn. ex Benth. &amp; Hook. fil. (9 spp.)
168.9670 Subtribus Cynodonteae incertae sedis
168.9671 Genus Kampochloa Clayton (1 sp.)
168.9672 Genus Lepturidium Hitchc. &amp; Ekman (1 sp.)
168.9673 Genus Sclerodactylon Stapf (1 sp.)
168.9674 Genus Vietnamochloa Veldkamp &amp; Nowack (1 sp.)
168.9690 Tribus Chloridoideae incertae sedis
168.9691 Genus Gossweilerochloa Renvoize (1 sp.)
168.9692 Genus Lepturopetium Morat (2 spp.)
168.9693 Genus Myriostachya (Benth.) Hook. fil. (1 sp.)
168.9694 Genus Pogonochloa C. E. Hubb. (1 sp.)
168.9695 Genus Pseudozoysia Chiov. (1 sp.)
168.9696 Genus Silentvalleya V. J. Nair, Sreek., Vajr. &amp; Bhargavan (2 spp.)
168.9698 Genus Schmidiella Veldkamp (1 sp.)


# ''&lt;s&gt;[[Anarthriaceae]]&lt;/s&gt;'' &lt;small&gt;D.F.Cutler &amp; Airy Shaw&lt;/small&gt; ; 3 roda, 11 vrsta
# ''[[Bromeliaceae]]'' &lt;small&gt;Juss.&lt;/small&gt; ; 52 roda, 3.320 vrsta
# ''&lt;s&gt;[[Centrolepidaceae]]&lt;/s&gt;''  &lt;small&gt;Endl.&lt;/small&gt;; 3 roda, 36 vrsta
# ''[[Cyperaceae]]'' &lt;small&gt;Juss.&lt;/small&gt;;  110 rodova, 5.784 vrsta
# ''[[Ecdeiocoleaceae]]'' &lt;small&gt;D.F.Cutler &amp; Airy Shaw&lt;/small&gt;; 2 roda 3 vrste
# ''[[Eriocaulaceae]]''  &lt;small&gt;Martinov&lt;/small&gt;;  11 rodova, 1.206 vrsta
# ''[[Flagellariaceae]]''  &lt;small&gt;Dumort.&lt;/small&gt;;  1 rod, 4 vrste
# ''[[Joinvilleaceae]]'' &lt;small&gt;Tomlinson &amp; A.C. Sm&lt;/small&gt; ; 1 rod, 4 vrste
# ''[[Mayacaceae]]'' &lt;small&gt;Kunth&lt;/small&gt;;  1 rod, 6 vrsta
# ''[[Poaceae]]'' &lt;small&gt;Barnhart&lt;/small&gt; ;  759 rodova,  11.554 vrsta
# ''[[Rapateaceae]]''  &lt;small&gt;Dumort.&lt;/small&gt;; 17 rodova, 95 vrsta
# ''[[Restionaceae]]''  &lt;small&gt;R.Br.&lt;/small&gt;; 47 rodova, 482 vrste
# ''[[Thurniaceae]]''  &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt;; 2 roda, 4 vrste
# ''[[Typhaceae]]'' &lt;small&gt;Juss.&lt;/small&gt;; 2 roda, 65 vrsta
# ''[[Xyridaceae]]''  &lt;small&gt;C.Agardh&lt;/small&gt;; 5 rodova, 387 vrsta

== Izvori ==
{{izvori}}
{{commonscat|Poales}}
{{wikispecies|Poales}}

[[Kategorija:Travolike| ]]
[[Kategorija:Jednosupnice]]</text>
      <sha1>7hwwzeh67099xnbm8znk3f1nu7b3ln6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433085</id>
      <parentid>6433083</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T21:58:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>/* Porodice */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="66668" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =''Travolike''
| slika        = Astrebla lappacea plant13 tiller (7458476702).jpg
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =''[[Astrebla lappacea]]'', pripadnica trava iz potporodice ''[[Chloridoideae]]''.
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Tracheophyta]]
| classis      =[[Liliopsida]] 
| ordo         ='''''Poales'''''
| ordo_autorstvo=&lt;small&gt;Small&lt;/small&gt;
| familia      =
| genus        =
| species      =
| subspecies   =
| dvoimeno     =
| dvoimeno_autorstvo =
| karta_raspon =
}}
'''Travolike''' (Poales), biljni red u razredu [[Jednosupnice|jednosupnica]] kojemu pripada 16 porodica, od kojih je najznačajnija porodica [[Trave|trava]] (Poaceae) kojoj pripada 759 rodova i 11.554 vrsta.

Travama pripadaju i krušne biljke, [[žitarice]]
== Porodice ==
# '''Familia ''[[Typhaceae]]''''' &lt;small&gt;Juss.&lt;/small&gt; (58 spp.)
## Subfamilia [[Sparganioideae]] &lt;small&gt;Rouy&lt;/small&gt;
### Genus ''[[Sparganium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (21 spp.)
## Subfamilia [[Typhoideae]] &lt;small&gt;DC. ex Arn.&lt;/small&gt;
### Genus ''[[Typha]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (37 spp.)
# '''Familia ''[[Bromeliaceae]]''''' &lt;small&gt;Juss.&lt;/small&gt; (3668 spp.)
## Subfamilia ''[[Brocchinioideae]]'' &lt;small&gt;Givnish&lt;/small&gt;
### Genus ''[[Sequencia]]'' &lt;small&gt;Givnish&lt;/small&gt; (1 sp.)
### Genus ''[[Brocchinia]]'' &lt;small&gt;Schult. &amp; Schult. fil.&lt;/small&gt; (20 spp.)
## Subfamilia ''[[Lindmanioideae]]'' &lt;small&gt;Givnish&lt;/small&gt;
### Genus ''[[Connellia]]'' &lt;small&gt;N. E. Br.&lt;/small&gt; (6 spp.)
### Genus ''[[Lindmania]]'' &lt;small&gt;Mez&lt;/small&gt; (36 spp.)
## Subfamilia ''[[Tillandsioideae]]'' &lt;small&gt;Burnett&lt;/small&gt;
### ''[[Catopsis]]'' &lt;small&gt;Griseb.&lt;/small&gt; (21 spp.)
### ''[[Glomeropitcairnia]]'' &lt;small&gt;Mez&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Mezobromelia]]'' &lt;small&gt;L. B. Sm.&lt;/small&gt; (6 spp.)
### ''[[Guzmania]]'' &lt;small&gt;Ruiz &amp; Pav.&lt;/small&gt; (212 spp.)
### ''[[Waltillia]]'' &lt;small&gt;Leme, Barfuss &amp; Halbritt.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Alcantarea]]'' &lt;small&gt;(É. Morren ex Mez) Harms&lt;/small&gt; (48 spp.)
### ''[[Werauhia]]'' &lt;small&gt;J. R. Grant&lt;/small&gt; (94 spp.)
### ''[[Vriesea]]'' &lt;small&gt;Lindl.&lt;/small&gt; (272 spp.)
### ''[[Zizkaea]]'' &lt;small&gt;W. Till &amp; Barfuss&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Stigmatodon]]'' &lt;small&gt;Leme, G. K. Br. &amp; Barfuss&lt;/small&gt; (20 spp.)
### ''[[Pseudalcantarea]]'' &lt;small&gt;(C. Presl) Pinzón &amp; Barfuss&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Lutheria]]'' &lt;small&gt;Barfuss &amp; W. Till&lt;/small&gt; (4 spp.)
### ''[[Lemeltonia]]'' &lt;small&gt;Barfuss &amp; W. Till&lt;/small&gt; (7 spp.)
### ''[[Jagrantia]]'' &lt;small&gt;Barfuss &amp; W. Till&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Josemania]]'' &lt;small&gt;W. Till &amp; Barfuss&lt;/small&gt; (5 spp.)
### ''[[Wallisia]]'' &lt;small&gt;É. Morren&lt;/small&gt; (4 spp.)
### ''[[Barfussia]]'' &lt;small&gt;Manzan. &amp; W. Till&lt;/small&gt; (5 spp.)
### ''[[Goudaea]]'' &lt;small&gt;W. Till &amp; Barfuss&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Gregbrownia]]'' &lt;small&gt;W. Till &amp; Barfuss&lt;/small&gt; (4 spp.)
### ''[[Viridantha]]'' &lt;small&gt;Espejo&lt;/small&gt; (18 spp.)
### ''[[Tillandsia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (640 spp.)
### ''[[Racinaea]]'' &lt;small&gt;Spencer &amp; L. B. Sm.&lt;/small&gt; (80 spp.)
## Subfamilia ''[[Hechtioideae]]'' &lt;small&gt;Givnish&lt;/small&gt;
### Genus ''[[Hechtia]]'' &lt;small&gt;Klotzsch&lt;/small&gt; (89 spp.)
### Genus ''[[Mesoamerantha]]'' &lt;small&gt;I. Ramírez &amp; K. J. Romero&lt;/small&gt; (3 spp.)
## Subfamilia ''[[Pitcairnioideae]]'' &lt;small&gt;Harms&lt;/small&gt;
### ''[[Cottendorfia]]'' &lt;small&gt;Schult. fil.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Brewcaria]]'' &lt;small&gt;L. B. Sm., Steyerm. &amp; H. Rob.&lt;/small&gt; (6 spp.)
### ''[[Steyerbromelia]]'' &lt;small&gt;L. B. Sm.&lt;/small&gt; (9 spp.)
### ''[[Navia]]'' &lt;small&gt;Mart. ex Schult. fil.&lt;/small&gt; (93 spp.)
### ''[[Pitcairnia]]'' &lt;small&gt;L´Hér.&lt;/small&gt; (417 spp.)
### ''[[Fosterella]]'' &lt;small&gt;L. B. Sm.&lt;/small&gt; (34 spp.)
### ''[[Dyckia]]'' &lt;small&gt;Schult. fil.&lt;/small&gt; (248 spp.)
## Subfamilia ''[[Puyoideae]]'' &lt;small&gt;Givnish&lt;/small&gt;
155.6001 Genus Puya Molina (229 spp.)
## Subfamilia ''[[Bromelioideae]]'' &lt;small&gt;Burnett&lt;/small&gt;
155.7001 Genus Fascicularia Mez (1 sp.)
155.7002 Genus Ochagavia Phil. (4 spp.)
155.7003 Genus Greigia Regel (35 spp.)
155.7004 Genus Bromelia L. (71 spp.)
155.7005 Genus Pseudananas Hassl. (1 sp.)
155.7006 Genus Fernseea Baker (2 spp.)
155.7007 Genus Neoglaziovia Mez (3 spp.)
155.7008 Genus Ananas Mill. (7 spp.)
155.7009 Genus Lapanthus Louzada &amp; Versieux (2 spp.)
155.7010 Genus Forzzaea Leme, S. Heller &amp; Zizka (7 spp.)
155.7011 Genus Hoplocryptanthus (Mez) Leme, S. Heller &amp; Zizka (9 spp.)
155.7012 Genus Rokautskyia Leme, S. Heller &amp; Zizka (14 spp.)
155.7013 Genus Cryptanthus Otto &amp; A. Dietr. (58 spp.)
155.7014 Genus Siqueiranthus Leme, Zizka, E. H. Souza &amp; Paule (1 sp.)
155.7015 Genus Orthophytum Beer (76 spp.)
155.7016 Genus Orthocryptanthus (Leme, S. Heller &amp; Zizka) Leme, Zizka &amp; Paule (3 spp.)
155.7017 Genus Krenakanthus (Leme, S. Heller &amp; Zizka) Leme, Zizka &amp; Paule (1 sp.)
155.7018 Genus Acanthostachys Link (3 spp.)
155.7019 Genus Canistropsis (Mez) Leme (11 spp.)
155.7020 Genus Hohenbergiopsis L. B. Sm. &amp; Read (1 sp.)
155.7021 Genus Androlepis Brongn. ex Houllet (3 spp.)
155.7022 Genus Disteganthus Lem. (5 spp.)
155.7023 Genus Portea Brongn. &amp; K. Koch (8 spp.)
155.7024 Genus Araeococcus Brongn. (5 spp.)
155.7025 Genus Pseudaraeococcus (Mez) R. A. Pontes &amp; Versieux (7 spp.)
155.7026 Genus Lymania Read (10 spp.)
155.7027 Genus Ronnbergia É. Morren &amp; André (23 spp.)
155.7028 Genus Canistrum É. Morren (17 spp.)
155.7029 Genus Wittrockia Lindm. (5 spp.)
155.7030 Genus Quesnelia Gaudich. (25 spp.)
155.7031 Genus Nidularium Lem. (47 spp.)
155.7032 Genus xNiduregelia Leme (3 spp.)
155.7033 Genus Hohenbergia Schult. &amp; Schult. fil. (53 spp.)
155.7034 Genus Wittmackia Mez (43 spp.)
155.7035 Genus Billbergia Thunb. (66 spp.)
155.7036 Genus Hylaeaicum (Ule ex Mez) Leme, Forzza, Zizka &amp; Aguirre-Santoro (12 spp.)
155.7037 Genus Neoregelia L. B. Sm. (117 spp.)
155.7038 Genus Karawata J. R. Maciel &amp; G. M. Sousa (7 spp.)
155.7039 Genus Aechmea Ruiz &amp; Pav. (259 spp.)
# '''Familia ''[[Rapateaceae]]''''' &lt;small&gt;Dumort.&lt;/small&gt; (97 spp.)
## Subfamilia ''[[Rapateoideae]]'' &lt;small&gt;Meisn.&lt;/small&gt;
156.1001 Genus Spathanthus Desv. (2 spp.)
156.1002 Genus Duckea Maguire (4 spp.)
156.1003 Genus Cephalostemon R. H. Schomb. (5 spp.)
156.1004 Genus Rapatea Aubl. (22 spp.)
## Subfamilia ''[[Monotremoideae]]'' &lt;small&gt;Givnish &amp; P. E. Berry&lt;/small&gt;
156.2001 Genus Maschalocephalus Gilg &amp; K. Schum. (1 sp.)
156.2002 Genus Windsorina Gleason (1 sp.)
156.2003 Genus Potarophytum Sandwith (1 sp.)
156.2004 Genus Monotrema Körn. (4 spp.)
## Subfamilia ''[[Saxofridericioideae]]'' &lt;small&gt;Maguire&lt;/small&gt;
### Tribus ''[[Schoenocephalieae]]'' &lt;small&gt;Maguire&lt;/small&gt;
156.3101 Genus Kunhardtia Maguire (2 spp.)
156.3102 Genus Guacamaya Maguire (1 sp.)
156.3103 Genus Schoenocephalium Seub. (4 spp.)
### Tribus ''[[Saxofridericieae]]'' &lt;small&gt;Maguire&lt;/small&gt;
156.3201 Genus Saxofridericia R. H. Schomb. (10 spp.)
156.3202 Genus Marahuacaea Maguire (1 sp.)
156.3203 Genus Phelpsiella Maguire (1 sp.)
156.3204 Genus Epidryos Maguire (4 spp.)
156.3205 Genus Amphiphyllum Gleason (1 sp.)
156.3206 Genus Stegolepis Klotzsch ex Körn. (33 spp.)
# '''Familia ''[[Xyridaceae]]''''' &lt;small&gt;C. Agardh&lt;/small&gt; (405 spp.)
## Subfamilia [[Xyridoideae]] &lt;small&gt;Kunth ex Arn.&lt;/small&gt;
157.1001 Genus Achlyphila Maguire &amp; Wurdack (1 sp.)
157.1002 Genus Xyris L. (380 spp.)
## Subfamilia ''[[Abolbodoideae]]'' &lt;small&gt;Suess. &amp; Beyerle ex Thorne &amp; Reveal&lt;/small&gt;
157.2001 Genus Abolboda Humb. &amp; Bonpl. (21 spp.)
157.2002 Genus Aratitiyopea Steyerm. &amp; P. E. Berry (1 sp.)
157.2003 Genus Orectanthe Maguire &amp; Wurdack (2 spp.)
# '''Familia ''[[Eriocaulaceae]]''''' &lt;small&gt;Martinov&lt;/small&gt; (1335 spp.)
## Subfamilia ''[[Eriocauloideae]]'' &lt;small&gt;Burnett&lt;/small&gt;
158.1001 Genus Mesanthemum Körn. (16 spp.)
158.1002 Genus Eriocaulon L. (515 spp.)
## Subfamilia ''[[Paepalanthoideae]]'' &lt;small&gt;Ruhland&lt;/small&gt;
158.2001 Genus Comanthera L. B. Sm. (46 spp.)
158.2002 Genus Syngonanthus Ruhland (178 spp.)
158.2003 Genus Leiothrix Ruhland (66 spp.)
158.2004 Genus Rondonanthus Herzog (6 spp.)
158.2005 Genus Tonina Aubl. (1 sp.)
158.2006 Genus Lachnocaulon Kunth (7 spp.)
158.2007 Genus Actinocephalus Sano (52 spp.)
158.2008 Genus Paepalanthus Kunth (448 spp.)
# '''Familia ''[[Mayacaceae]]''''' &lt;small&gt;Kunth&lt;/small&gt; (6 spp.)
159.0001 Genus Mayaca Aubl. (6 spp.)
# Familia ''[[Thurniaceae]]'' Engl. (4 spp.)
## Tribus ''[[Prionieae]]'' &lt;small&gt;Reveal&lt;/small&gt;
160.0101 Genus Prionium E. Mey. (1 sp.)
## Tribus ''[[Thurnieae]]'' &lt;small&gt;Reveal&lt;/small&gt;
160.0201 Genus Thurnia Hook. fil. (3 spp.)
# '''Familia ''[[Juncaceae]]''''' &lt;small&gt;Juss.&lt;/small&gt; (477 spp.)
161.0001 Genus Oreojuncus Záv. Drábk. &amp; Kirschner (2 spp.)
161.0002 Genus Luzula DC. (118 spp.)
161.0003 Genus Patosia Buchenau (1 sp.)
161.0004 Genus Rostkovia Desv. (2 spp.)
161.0005 Genus Distichia Nees &amp; Meyen (3 spp.)
161.0006 Genus Marsippospermum Desv. (4 spp.)
161.0007 Genus Oxychloe Phil. (6 spp.)
161.0008 Genus Juncus L. (341 spp.)
# '''Familia ''[[Cyperaceae]]''''' &lt;small&gt;Juss.&lt;/small&gt; (5738 spp.)
## Subfamilia [[Mapanioideae]] &lt;small&gt;C. B. Clarke&lt;/small&gt;
### Tribus ''[[Hypolytreae]]'' &lt;small&gt;Nees ex Wight &amp; Arn.&lt;/small&gt;
162.1101 Genus Hypolytrum Rich. (27 spp.)
162.1102 Genus Paramapania Uittien (7 spp.)
162.1103 Genus Mapania Aubl. (135 spp.)
162.1104 Genus Scirpodendron Zipp. ex Kurz (2 spp.)
### Tribus ''[[Chrysitricheae]]'' &lt;small&gt;Nees&lt;/small&gt;
162.1201 Genus Diplasia Pers. (1 sp.)
162.1202 Genus Exocarya Benth. (1 sp.)
162.1203 Genus Capitularina Kern (1 sp.)
162.1204 Genus Lepironia Rich. (1 sp.)
162.1205 Genus Chrysitrix L. (4 spp.)
162.1206 Genus Chorizandra R. Br. (6 spp.)
## Subfamilia ''[[Cyperoideae]]'' &lt;small&gt;Beilschm.&lt;/small&gt;
### Tribus ''[[Trilepideae]]'' &lt;small&gt;Goetgh.&lt;/small&gt;
155.2101 Genus Microdracoides Hua (1 sp.)
162.2102 Genus Coleochloa Gilly (8 spp.)
162.2103 Genus Trilepis Nees (7 spp.)
162.2104 Genus Afrotrilepis (Gilly) J. Raynal (2 spp.)
### Tribus ''[[Cladieae]]'' &lt;small&gt;Torr.&lt;/small&gt;
162.2201 Genus Cladium P. Browne (6 spp.)
### Tribus ''[[Sclerieae]]'' &lt;small&gt;Wight &amp; Arn.&lt;/small&gt;
162.2301 Genus Scleria Bergius (267 spp.)
### Tribus ''[[Bisboeckelereae]]'' &lt;small&gt;Pax&lt;/small&gt;
162.2401 Genus Bisboeckelera Kuntze (4 spp.)
162.2402 Genus Calyptrocarya Nees (8 spp.)
162.2403 Genus Becquerelia Brongn. (6 spp.)
162.2404 Genus Diplacrum R. Br. (10 spp.)
### Tribus ''[[Carpheae]]'' &lt;small&gt;Semmouri &amp; Larridon&lt;/small&gt;
162.2501 Genus Carpha Banks &amp; Sol. ex R. Br. (11 spp.)
162.2502 Genus Trianoptiles Fenzl (3 spp.)
### Tribus ''[[Cryptangieae]]'' &lt;small&gt;Benth.&lt;/small&gt;
162.2601 Genus Koyamaea W. W. Thomas &amp; Davidse (1 sp.)
162.2602 Genus Didymiandrum Gilly (1 sp.)
162.2603 Genus Krenakia S. M. Costa (10 spp.)
162.2604 Genus Exochogyne C. B. Clarke (2 spp.)
162.2605 Genus Cryptangium Schrad. ex Nees (1 sp.)
162.2606 Genus Cephalocarpus Nees (22 spp.)
162.2607 Genus Lagenocarpus Nees (21 spp.)
### Tribus ''[[Schoeneae]]'' &lt;small&gt;Dumort.&lt;/small&gt;
#### Subtribus ''[[Anthelepidinae]]'' &lt;small&gt;R.L.Barrett&lt;/small&gt;
162.2711 Genus Anthelepis R. L. Barrett, K. L. Wilson &amp; J. J. Bruhl (4 spp.)
#### Subtribus ''[[Oreobolinae]]'' &lt;small&gt;R.L.Barrett&lt;/small&gt;
162.2721 Genus Cyathocoma Nees (3 spp.)
162.2722 Genus Costularia C. B. Clarke (15 spp.)
162.2723 Genus Chamaedendron (Kük.) Larridon (5 spp.)
162.2724 Genus Capeobolus Browning (1 sp.)
162.2725 Genus Oreobolus R. Br. (17 spp.)
#### Subtribus ''[[Gahniinae]]'' &lt;small&gt;Pax&lt;/small&gt;
162.2731 Genus Ptilothrix K. L. Wilson (1 sp.)
162.2732 Genus Mesomelaena Nees (5 spp.)
162.2733 Genus Cyathochaeta Nees (5 spp.)
162.2734 Genus Gahnia J. R. Forst. &amp; G. Forst. (42 spp.)
#### Subtribus ''[[Caustiinae]]'' &lt;small&gt;R.L.Barrett&lt;/small&gt;
162.2741 Genus Caustis R. Br. (7 spp.)
162.2742 Genus Evandra R. Br. (2 spp.)
#### Subtribus ''[[Gymnoschoeninae]]'' &lt;small&gt;R.L.Barrett&lt;/small&gt;
162.2751 Genus Reedia F. Muell. (1 sp.)
162.2752 Genus Gymnoschoenus Nees (2 spp.)
#### Subtribus ''[[Lepidospermatinae]]'' &lt;small&gt;R.L.Barrett&lt;/small&gt;
162.2761 Genus Machaerina Vahl (53 spp.)
162.2762 Genus Lepidosperma Labill. (76 spp.)
162.2763 Genus Neesenbeckia Levyns (1 sp.)
#### Subtribus ''[[Tricostulariinae]]'' &lt;small&gt;R.L.Barrett, K. L. Wilson &amp; J. J. Bruhl&lt;/small&gt;
162.2771 Genus Ammothryon R. L. Barrett, K. L. Wilson &amp; J. J. Bruhl (1 sp.)
162.2772 Genus Tricostularia Nees (11 spp.)
162.2773 Genus Chaetospora R. Br. (3 spp.)
162.2774 Genus Xyroschoenus Larridon (1 sp.)
162.2775 Genus Morelotia Gaudich. (6 spp.)
162.2776 Genus Tetraria P. Beauv. (30 spp.)
#### Subtribus ''[[Schoeninae]]'' &lt;small&gt;Fenzl&lt;/small&gt;
162.2781 Genus Schoenus L. (162 spp.)
### Tribus ''[[Rhynchosporeae]]''
162.2801 Genus Rhynchospora Vahl (381 spp.)
162.2802 Genus Pleurostachys Brongn. (31 spp.)
### Tribus ''[[Dulichieae]]'' &lt;small&gt;W. Schultze-Motel&lt;/small&gt;
162.2901 Genus Dulichium Rich. ex Pers. (1 sp.)
162.2902 Genus Blysmus Panz. ex Roem. &amp; Schult. (2 spp.)
162.2903 Genus Blysmopsis Oteng-Yeb. (1 sp.)
162.3000 Tribus Khaosokieae Lév.-Bourret &amp; J. R. Starr
162.3001 Genus Khaosokia D. A. Simpson, Chayam. &amp; J. Parn. (1 sp.)
162.3100 Tribus Calliscirpeae Lév.-Bourret &amp; J. R. Starr
162.3101 Genus Calliscirpus C. N. Gilmour, J. R. Starr &amp; Naczi (2 spp.)
162.3200 Tribus Scirpeae T. Lestib.
162.3201 Genus Amphiscirpus Oteng-Yeb. (1 sp.)
162.3202 Genus Zameioscirpus Dhooge &amp; Goetgh. (3 spp.)
162.3203 Genus Rhodoscirpus Lév.-Bourret, Donadío &amp; J. R. Starr (1 sp.)
162.3204 Genus Phylloscirpus C. B. Clarke (3 spp.)
162.3205 Genus Scirpus L. (49 spp.)
162.3206 Genus Eriophorum L. (16 spp.)
162.3300 Tribus Trichophoreae Lév.-Bourret &amp; J. R. Starr
162.3301 Genus Trichophorum Pers. (20 spp.)
162.3400 Tribus Sumatroscirpeae Lév.-Bourret &amp; J. R. Starr
162.3401 Genus Sumatroscirpus Oteng-Yeb. (4 spp.)
162.3500 Tribus Cariceae Dumort.
162.3501 Genus Carex L. (2040 spp.)
162.3600 Tribus Eleocharideae Goetgh.
162.3601 Genus Eleocharis R. Br. (297 spp.)
162.3700 Tribus Abildgaardieae Lye
162.3701 Genus Nelmesia Van der Veken (1 sp.)
162.3702 Genus Bulbostylis Kunth (227 spp.)
162.3703 Genus Zulustylis Muasya (2 spp.)
162.3704 Genus Trichoschoenus J. Raynal (1 sp.)
162.3705 Genus Actinoschoenus Benth. (5 spp.)
162.3706 Genus Arthrostylis R. Br. (2 spp.)
162.3707 Genus Trachystylis S. T. Blake (1 sp.)
162.3708 Genus Scleroschoenus K.L.Wilson, J.J.Bruhl &amp; R.L.Barrett (6 spp.)
162.3709 Genus Fimbristylis Vahl (312 spp.)
162.3800 Tribus Bolboschoeneae (Tatanov) J.R.Starr
162.3801 Genus Bolboschoenus (Asch.) Palla (14 spp.)
162.3900 Tribus Fuireneae Fenzl
162.3901 Genus Fuirena Rottb. (58 spp.)
162.4000 Genus Schoenoplecteae Lye ( sp.)
162.4001 Genus Actinoscirpus (Ohwi) R. W. Haines &amp; Lye (1 sp.)
162.4002 Genus Schoenoplectus (Rchb.) Palla (22 spp.)
162.4100 Tribus Pseudoschoeneae J.R.Starr
162.4101 Genus Pseudoschoenus (C. B. Clarke) Oteng-Yeb. (1 sp.)
162.4102 Genus Schoenoplectiella Lye (62 spp.)
162.4200 Tribus Cypereae Dumort.
162.4210 Subtribus Ficiniinae Fenzl
162.4211 Genus Erioscirpus Palla (2 spp.)
162.4212 Genus Scirpoides Seguier (6 spp.)
162.4213 Genus Afroscirpoides García-Madr. &amp; Muasya (1 sp.)
162.4214 Genus Dracoscirpoides Muasya (3 spp.)
162.4215 Genus Hellmuthia Steud. (1 sp.)
162.4216 Genus Isolepis R. Br. (71 spp.)
162.4217 Genus Ficinia Schrad. (82 spp.)
162.4220 Subtribus Cyperinae Pax
162.4221 Genus Cyperus L. (972 spp.)
162.9000 Tribus Cyperaceae, phylogenetic position unknown
162.9001 Genus Rhynchocladium T. Koyama (1 sp.)
162.9002 Genus Naikia Wad. Khan, Bhuskute &amp; Kahalkar (1 sp.)
163.0000 Family Anarthriaceae D. F. Cutler &amp; Airy Shaw (11 spp.)
163.0001 Genus Anarthria R. Br. (6 spp.)
163.0002 Genus Hopkinsia W. Fitzg. (2 spp.)
163.0003 Genus Lyginia R. Br. (3 spp.)
164.0000 Family Restionaceae R. Br. (542 spp.)
164.1000 Subfamily Restionoideae Arn.
164.1100 Tribus Willdenowieae
164.1101 Genus Ceratocaryum Nees (8 spp.)
164.1102 Genus Willdenowia Thunb. (12 spp.)
164.1200 Tribus Restioneae
164.1201 Genus Soroveta H. P. Linder &amp; C. R. Hardy (1 sp.)
164.1202 Genus Platycaulos Linder (12 spp.)
164.1203 Genus Elegia L. (50 spp.)
164.1204 Genus Anthochortus Nees (7 spp.)
164.1205 Genus Askidiosperma Steud. (12 spp.)
164.1206 Genus Staberoha Kunth (9 spp.)
164.1207 Genus Rhodocoma Nees (8 spp.)
164.1208 Genus Restio Rottb. (168 spp.)
164.1209 Genus Mastersiella Gilg-Ben. (3 spp.)
164.1210 Genus Hypodiscus Nees (15 spp.)
164.1211 Genus Cannomois P. Beauv. ex Desv. (12 spp.)
164.1212 Genus Thamnochortus Bergius (34 spp.)
164.1213 Genus Nevillea Esterh. &amp; H. P. Linder (3 spp.)
164.1214 Genus Hydrophilus Linder (1 sp.)
164.2000 Subfamily Centrolepididoideae
164.2001 Genus Gaimardia Gaudich. (4 spp.)
164.2002 Genus Aphelia R. Br. (6 spp.)
164.2003 Genus Centrolepis Labill. (26 spp.)
164.3000 Subfamily Sporadanthoideae B. G. Briggs &amp; H. P. Linder
164.3001 Genus Sporadanthus F. Muell. ex J. Buchenau (8 spp.)
164.3002 Genus Calorophus Labill. (2 spp.)
164.3003 Genus Lepyrodia R. Br. (22 spp.)
164.4000 Subfamily Leptocarpoideae B. G. Briggs &amp; H. P. Linder
164.4001 Genus Eurychorda Briggs &amp; Johnson (1 sp.)
164.4002 Genus Empodisma L. A. S. Johnson &amp; D. F. Cutler (3 spp.)
164.4003 Genus Taraxis Briggs &amp; Johnson (1 sp.)
164.4004 Genus Winifredia L. A. S. Johnson &amp; B. G. Briggs (1 sp.)
164.4005 Genus Alexgeorgea Carlquist (3 spp.)
164.4006 Genus Hypolaena R. Br. (7 spp.)
164.4007 Genus Chaetanthus R. Br. (3 spp.)
164.4008 Genus Apodasmia Briggs &amp; Johnson (4 spp.)
164.4009 Genus Dapsilanthus Briggs &amp; Johnson (4 spp.)
164.4010 Genus Leptocarpus R. Br. (17 spp.)
164.4011 Genus Loxocarya R. Br. (5 spp.)
164.4012 Genus Tremulina Briggs &amp; Johnson (2 spp.)
164.4013 Genus Platychorda Briggs &amp; Johnson (2 spp.)
164.4014 Genus Chordifex Briggs &amp; Johnson (20 spp.)
164.4015 Genus Dielsia Gilg ex Diels &amp; Pritz. (1 sp.)
164.4016 Genus Cytogonidium Briggs &amp; Johnson (1 sp.)
164.4017 Genus Tyrbastes Briggs &amp; Johnson (1 sp.)
164.4018 Genus Melanostachya Briggs &amp; Johnson (1 sp.)
164.4019 Genus Baloskion Raf. (8 spp.)
164.4020 Genus Catacolea Briggs &amp; L. A. S. Johnson (1 sp.)
164.4021 Genus Lepidobolus Nees (9 spp.)
164.4022 Genus Coleocarya S. T. Blake (1 sp.)
164.4023 Genus Desmocladus Nees (23 spp.)
165.0000 Family Flagellariaceae Dumort. (5 spp.)
165.0001 Genus Flagellaria L. (5 spp.)
166.0000 Family Joinvilleaceae Tolm. &amp; A. C. Sm. (3 spp.)
166.0001 Genus Joinvillea Gaudich. (3 spp.)
167.0000 Family Ecdeiocoleaceae D. F. Cutler &amp; Airy Shaw (3 spp.)
167.0001 Genus Georgeantha B. G. Briggs &amp; L. A. S. Johnson (1 sp.)
167.0002 Genus Ecdeiocolea F. Muell. (2 spp.)
168.0000 Family Poaceae Barnhart (12463 spp.)
168.1000 Subfamily Anomochlooideae Pilg. ex Potztal
168.1100 Tribus Anomochloeae C. E. Hubb.
168.1101 Genus Anomochloa Brongn. (1 sp.)
168.1200 Tribus Streptochaeteae C. E. Hubb.
168.1201 Genus Streptochaeta Schrad. (3 spp.)
168.1500 Subfamily Pharoideae L. G. Clark &amp; Judz.
168.1510 Tribus Phareae Stapf
168.1511 Genus Pharus R. Br. (7 spp.)
168.1512 Genus Leptaspis R. Br. (3 spp.)
168.1513 Genus Scrotochloa Judz. (2 spp.)
168.2000 Subfamily Puelioideae L. G. Clark
168.2100 Tribus Atractocarpeae Jacq.-Fél. ex Tzvelev
168.2101 Genus Puelia Franch. (5 spp.)
168.2200 Tribus Guaduelleae Soderstr. &amp; R. P. Ellis
168.2201 Genus Guaduella Franch. (6 spp.)
168.2500 Subfamily Oryzoideae Kunth ex Beilschm.
168.2510 Tribus Streptogyneae C. E. Hubb. ex C. E. Calderón &amp; Soderstr.
168.2511 Genus Streptogyna P. Beauv. (2 spp.)
168.2600 Tribus Ehrharteae Nevski
168.2601 Genus Ehrharta Thunb. (24 spp.)
168.2602 Genus Tetrarrhena R. Br. (4 spp.)
168.2603 Genus Microlaena R. Br. (8 spp.)
168.2604 Genus Zotovia Edgar &amp; Connor (3 spp.)
168.2700 Tribus Oryzeae Dumort
168.2710 Subtribus Oryzinae Rchb.
168.2711 Genus Leersia Sol. ex Sw. (18 spp.)
168.2712 Genus Maltebrunia Kunth (5 spp.)
168.2713 Genus Prosphytochloa Schweick. (1 sp.)
168.2714 Genus Oryza L. (23 spp.)
168.2720 Subtribus Zizaniinae Benth.
168.2721 Genus Chikusichloa Koidz. (3 spp.)
168.2722 Genus Hygroryza Nees (1 sp.)
168.2723 Genus Zizania L. (4 spp.)
168.2724 Genus Luziola Juss. (11 spp.)
168.2725 Genus Zizaniopsis Döll &amp; Asch. (6 spp.)
168.2800 Tribus Phyllorachideae C. E. Hubb.
168.2801 Genus Phyllorachis Trimen (1 sp.)
168.2802 Genus Humbertochloa A. Camus &amp; Stapf (2 spp.)
168.2803 Genus Suddia Renvoize (1 sp.)
168.3000 Subfamily Bambusoideae Luerss.
168.3100 Tribus Arundinarieae Hack.
168.3110 Subtribus Hsuehochloinae D. Z. Li &amp; Y. X. Zhang
168.3111 Genus Hsuehochloa D. Z. Li &amp; Y. X. Zhang (1 sp.)
168.3120 Subtribus Ampelocalaminae D. Z. Li &amp; Y. X. Zhang
168.3121 Genus Ampelocalamus S. L. Chen, T. H. Wen &amp; G. Y. Sheng (14 spp.)
168.3130 Subtribus Arundinariinae Nees ex Lindl.
168.3131 Genus Drepanostachyum Keng fil. (13 spp.)
168.3132 Genus Himalayacalamus Keng fil. (9 spp.)
168.3133 Genus Indocalamus sensu auct. non Nakai (31 spp.)
168.3134 Genus Oligostachyum Z. P. Wang &amp; G. H. Ye (18 spp.)
168.3135 Genus Gaoligongshania D. Z. Li Hsueh &amp; N. H. Xia (1 sp.)
168.3136 Genus Oldeania Stapleton (7 spp.)
168.3137 Genus Kuruna Attigala, Kathr. &amp; L. G. Clark (7 spp.)
168.3138 Genus Chimonocalamus Hsueh &amp; T. P. Yi (19 spp.)
168.3139 Genus Ferrocalamus Hsueh &amp; Keng fil. (2 spp.)
168.3140 Genus Tongpeia Stapleton (3 spp.)
168.3141 Genus Fargesia Franch. (95 spp.)
168.3142 Genus Thamnocalamus Munro (6 spp.)
168.3143 Genus Bashania Keng fil. &amp; Yi (4 spp.)
168.3144 Genus Sarocalamus Stapleton (6 spp.)
168.3145 Genus Bergbambos Stapleton (1 sp.)
168.3146 Genus Yushania Keng fil. (93 spp.)
168.3147 Genus Ravenochloa D. Z. Li &amp; Y. X. Zhang (1 sp.)
168.3148 Genus Sasa Makino &amp; Shibata (43 spp.)
168.3149 Genus Indocalamus Nakai (1 sp.)
168.3150 Genus Gelidocalamus T. H. Wen (13 spp.)
168.3151 Genus Chimonobambusa Makino (42 spp.)
168.3152 Genus Sasamorpha Nakai (5 spp.)
168.3153 Genus Vietnamocalamus T. Q. Nguyen (1 sp.)
168.3154 Genus xHibanobambusa Maruy. &amp; H. Okamura (1 sp.)
168.3155 Genus Semiarundinaria Makino ex Nakai (8 spp.)
168.3156 Genus Shibataea Makino (7 spp.)
168.3157 Genus Phyllostachys Siebold &amp; Zucc. (62 spp.)
168.3158 Genus Arundinaria Michx. (2 spp.)
168.3159 Genus Sasaella Makino (11 spp.)
168.3160 Genus Pleioblastus Nakai (26 spp.)
168.3161 Genus Pseudosasa Makino ex Nakai (21 spp.)
168.3162 Genus Sinosasa L.C.Chia ex N.H.Xia, Q.M.Qin &amp; Y.H.Tong (7 spp.)
168.3163 Genus Acidosasa C. D. Chu &amp; C. S. Chao (11 spp.)
168.3164 Genus Khoonmengia N. H. Xia, Y. H. Tong &amp; X. R. Zheng (1 sp.)
168.3165 Genus Sinobambusa Makino ex Nakai (13 spp.)
168.3166 Genus Indosasa McClure (19 spp.)
168.3200 Tribus Olyreae Kunth ex Spenn.
168.3210 Subtribus Buergersiochloinae (S. T. Blake) L. G. Clark &amp; Judz.
168.3211 Genus Buergersiochloa Pilg. (1 sp.)
168.3220 Subtribus Olyrinae Kromb.
168.3221 Genus Agnesia Zuloaga &amp; Judz. (7 spp.)
168.3222 Genus Arberella Soderstr. &amp; C. E. Calderón (11 spp.)
168.3223 Genus Cryptochloa Swallen (9 spp.)
168.3224 Genus Diandrolyra Stapf (3 spp.)
168.3225 Genus Ekmanochloa Hitchc. (2 spp.)
168.3226 Genus Froesiochloa G. A. Black (1 sp.)
168.3227 Genus Lithachne P. Beauv. (4 spp.)
168.3228 Genus Maclurolyra C. E. Calderón &amp; Soderstr. (1 sp.)
168.3229 Genus Mniochloa Chase (1 sp.)
168.3230 Genus Olyra L. (15 spp.)
168.3231 Genus Taquara I. L. C. Oliveira &amp; R. P. Oliveira (2 spp.)
168.3232 Genus Raddiella Swallen (12 spp.)
168.3233 Genus Piresia Swallen (6 spp.)
168.3234 Genus Reitzia Swallen (1 sp.)
168.3235 Genus Raddia Bertol. (11 spp.)
168.3236 Genus Brasilochloa R. P. Oliveira &amp; L. G. Clark (1 sp.)
168.3237 Genus Piresiella Judz., Zuloaga &amp; Morrone (1 sp.)
168.3238 Genus Rehia Fijten (1 sp.)
168.3240 Tribus Parianinae Hack.
168.3241 Genus Eremitis Döll (16 spp.)
168.3242 Genus Pariana Aubl. (33 spp.)
168.3243 Genus Parianella Hollowell, F. M. Ferreira &amp; R. P. Oliveira (2 spp.)
168.3300 Tribus Bambuseae Kunth ex Dumort.
168.3310 Subtribus Chusqueinae Soderstr. &amp; R. P. Ellis
168.3311 Genus Chusquea Kunth (192 spp.)
168.3320 Subtribus Guaduinae Soderstr. &amp; Ellis
168.3321 Genus Tibisia C. D. Tyrrell, Londoño &amp; L. G. Clark (3 spp.)
168.3322 Genus Otatea (McClure &amp; Sm.) C. E. Calderón &amp; Sodiro (13 spp.)
168.3323 Genus Olmeca Soderstr. (5 spp.)
168.3324 Genus Guadua Kunth (33 spp.)
168.3325 Genus Eremocaulon Soderstr. &amp; Londoño (5 spp.)
168.3326 Genus Apoclada McClure (1 sp.)
168.3330 Subtribus Arthrostylidiinae Soderstr. &amp; R. P. Ellis
168.3331 Genus Glaziophyton Franch. (1 sp.)
168.3332 Genus Cambajuva P. L. Viana, L. G. Clark &amp; Filg. (1 sp.)
168.3333 Genus Didymogonyx (L. G. Clark &amp; Londoño) C. D. Tyrrell, L. G. Clark &amp; Londoño (2 spp.)
168.3334 Genus Elytrostachys McClure (2 spp.)
168.3335 Genus Rhipidocladum McClure (21 spp.)
168.3336 Genus Arthrostylidium Rupr. (29 spp.)
168.3337 Genus Aulonemiella L. G. Clark, Londoño, C. D. Tyrrell &amp; Judz. (2 spp.)
168.3338 Genus Aulonemia Goudot (48 spp.)
168.3339 Genus Colanthelia McClure &amp; E. W. Sm. (11 spp.)
168.3340 Genus Filgueirasia Guala (2 spp.)
168.3341 Genus Alvimia C. E. Calderón ex Soderstr. &amp; Londoño (3 spp.)
168.3342 Genus Atractantha McClure (5 spp.)
168.3343 Genus Actinocladum McClure ex Soderstr. (1 sp.)
168.3344 Genus Athroostachys Benth. ex Benth. &amp; Hook. fil. (2 spp.)
168.3345 Genus Merostachys Spreng. (58 spp.)
168.3346 Genus Myriocladus Swallen (13 spp.)
168.3350 Subtribus Melocanninae Benth.
168.3351 Genus Melocanna Trin. in Spreng. (3 spp.)
168.3352 Genus Cephalostachyum Munro (14 spp.)
168.3353 Genus Pseudostachyum Munro (1 sp.)
168.3354 Genus Davidsea Soderstr. &amp; R. P. Ellis (1 sp.)
168.3355 Genus Ochlandra Thwaites (13 spp.)
168.3356 Genus Schizostachyum Nees (71 spp.)
168.3357 Genus Stapletonia P. Singh, S. S. Dash &amp; P. Kumari (3 spp.)
168.3358 Genus Annamocalamus H. N. Nguyen, N. H. Xia &amp; V. T. Tran (1 sp.)
168.3360 Subtribus Temburongiinae K. M. Wong
168.3361 Genus Fimbribambusa Widjaja (4 spp.)
168.3362 Genus Temburongia S. Dransf. &amp; Wong (1 sp.)
168.3370 Subtribus Hickeliinae Camus
168.3371 Genus Hickelia A. Camus (4 spp.)
168.3372 Genus Nastus Juss. (12 spp.)
168.3373 Genus Decaryochloa A. Camus (1 sp.)
168.3374 Genus Sirochloa S. Dransf. (1 sp.)
168.3375 Genus Cathariostachys S. Dransf. (2 spp.)
168.3376 Genus Hitchcockella A. Camus (1 sp.)
168.3377 Genus Perrierbambus A. Camus (2 spp.)
168.3378 Genus Valiha S. Dransf. (2 spp.)
168.3379 Genus Sokinochloa S. Dransf. (7 spp.)
168.3380 Subtribus Racemobambosinae Stapleton
168.3381 Genus Chloothamnus Buse (11 spp.)
168.3382 Genus Racemobambos Holttum (19 spp.)
168.3383 Genus Widjajachloa K. M. Wong &amp; S. Dransf. (1 sp.)
168.3390 Subtribus Mullerochloinae ined.
168.3391 Genus Mullerochloa K. M. Wong (1 sp.)
168.3400 Subtribus Greslaniinae K. M. Wong &amp; W. L. Goh
168.3401 Genus Greslania Balansa (2 spp.)
168.3410 Subtribus Dinochloinae K. M. Wong &amp; W. L. Goh
168.3411 Genus Pinga Widjaja (1 sp.)
168.3412 Genus Neololeba Widjaja (5 spp.)
168.3413 Genus Parabambusa Widjaja (1 sp.)
168.3414 Genus Dinochloa Buse (47 spp.)
168.3415 Genus Cyrtochloa S. Dransf. (7 spp.)
168.3416 Genus Sphaerobambos S. Dransf. (3 spp.)
168.3420 Subtribus Bambusinae J. Presl
168.3421 Genus Kinabaluchloa K. M. Wong (2 spp.)
168.3422 Genus Holttumochloa K. M. Wong (4 spp.)
168.3423 Genus Nianhochloa H. N. Nguyen &amp; V. T. Tran (1 sp.)
168.3424 Genus Bonia Balansa (5 spp.)
168.3425 Genus Laobambos Haev., Lamxay &amp; D. Z. Li (1 sp.)
168.3426 Genus Neomicrocalamus Keng fil. (3 spp.)
168.3427 Genus Temochloa S. Dransf. (1 sp.)
168.3428 Genus Soejatmia K. M. Wong (1 sp.)
168.3429 Genus Pseudoxytenanthera Soderstr. &amp; R. P. Ellis (5 spp.)
168.3430 Genus Maclurochloa K. M. Wong (4 spp.)
168.3431 Genus Melocalamus Benth. (17 spp.)
168.3432 Genus Bambusa Schreb. (154 spp.)
168.3433 Genus Dendrocalamus Nees (79 spp.)
168.3434 Genus Gigantochloa Kurz (68 spp.)
168.3435 Genus Phuphanochloa Sungkaew &amp; Teerawat. (1 sp.)
168.3436 Genus Oreobambos K. Schum. (1 sp.)
168.3437 Genus Oxytenanthera Munro (1 sp.)
168.3438 Genus Vietnamosasa T. Q. Nguyen (3 spp.)
168.3439 Genus Thyrsostachys Gamble (2 spp.)
168.3440 Genus Cochinchinochloa H. N. Nguyen &amp; V. T. Tran (1 sp.)
168.3441 Genus Yersinochloa H. N. Nguyen &amp; V. T. Tran (1 sp.)
168.3442 Genus Ruhooglandia S. Dransf. &amp; K. M. Wong (1 sp.)
168.4000 Subfamily Pooideae Benth.
168.4100 Tribus Brachyelytreae Ohwi
168.4101 Genus Brachyelytrum P. Beauv. (3 spp.)
168.4150 Tribus Nardeae W. D. J. Koch
168.4151 Genus Nardus L. (1 sp.)
168.4200 Tribus Lygeae J. Presl
168.4201 Genus Lygeum Loefl. ex L. (1 sp.)
168.4300 Tribus Phaenospermateae Renvoize &amp; Clayton
168.4301 Genus Stephanachne Keng (3 spp.)
168.4302 Genus Sinochasea Keng (1 sp.)
168.4303 Genus Phaenosperma Benth. (1 sp.)
168.4304 Genus Danthoniastrum (Holub) Holub (3 spp.)
168.4305 Genus Duthiea Hack. ex. Procop.-Procop (3 spp.)
168.4306 Genus Metcalfia Conert (1 sp.)
168.4307 Genus Anisopogon R. Br. (1 sp.)
168.4308 Genus Pseudodanthonia Bor &amp; C. E. Hubb. (1 sp.)
168.4400 Tribus Meliceae Rchb.
168.4401 Genus Brylkinia F. Schmidt (1 sp.)
168.4402 Genus Glyceria R. Br. (41 spp.)
168.4403 Genus Lycochloa Sam. (1 sp.)
168.4404 Genus Melica L. (91 spp.)
168.4405 Genus Pleuropogon R. Br. (5 spp.)
168.4406 Genus Schizachne Hack. (1 sp.)
168.4407 Genus Koordersiochloa Merr. (2 spp.)
168.4408 Genus Triniochloa Hitchc. (6 spp.)
168.4500 Tribus Stipeae Dumort.
168.4501 Genus Macrochloa Kunth (2 spp.)
168.4502 Genus Ampelodesmos Link (1 sp.)
168.4503 Genus Psammochloa Hitchc. (1 sp.)
168.4504 Genus Neotrinia (Tzvelev) M. Nobis, P. D. Gudkova &amp; A. Nowak (2 spp.)
168.4505 Genus Oryzopsis Michx. (1 sp.)
168.4506 Genus Trikeraia Bor (2 spp.)
168.4507 Genus Barkworthia Romasch., P. M. Peterson &amp; Soreng (1 sp.)
168.4508 Genus Piptatherum P. Beauv. (29 spp.)
168.4509 Genus Stipa L. (135 spp.)
168.4510 Genus Ptilagrostis Griseb. (16 spp.)
168.4511 Genus Orthoraphium Nees (1 sp.)
168.4512 Genus Patis Ohwi (3 spp.)
168.4513 Genus Piptochaetium C. Presl (37 spp.)
168.4514 Genus Piptatheropsis Romasch., P. M. Peterson &amp; Soreng (5 spp.)
168.4515 Genus Ptilagrostiella Romasch., P. M. Peterson &amp; Soreng (1 sp.)
168.4516 Genus Ortachne Steud. (3 spp.)
168.4517 Genus Anatherostipa (Hack. ex Kuntze) Peñail. (11 spp.)
168.4518 Genus Aciachne Benth. (3 spp.)
168.4519 Genus Hesperostipa (Elias) Barkworth (5 spp.)
168.4520 Genus Celtica F. M. Vázquez &amp; Barkworth (1 sp.)
168.4521 Genus Jarava p. p. (1 sp.)
168.4522 Genus Pappostipa (Speg.) Romasch., P. M. Peterson &amp; Soreng (32 spp.)
168.4523 Genus Achnatherum p. p. (3 spp.)
168.4524 Genus Anemanthele Veldkamp (1 sp.)
168.4525 Genus Austrostipa S. W. L. Jacobs &amp; J. Everett (64 spp.)
168.4526 Genus Achnatherum P. Beauv. (24 spp.)
168.4527 Genus Timouria Roshev. (3 spp.)
168.4528 Genus Oloptum Röser &amp; Hamasha (1 sp.)
168.4529 Genus Stipellula Röser &amp; Hamasha (5 spp.)
168.4530 Genus Eriocoma Nutt. (28 spp.)
168.4531 Genus xEriosella Romasch. (1 sp.)
168.4532 Genus Pseudoeriocoma Romasch., P. M. Peterson &amp; Soreng (6 spp.)
168.4532 Genus Thorneochloa Romasch., P. M. Peterson &amp; Soreng (1 sp.)
168.4533 Genus Jarava Ruiz &amp; Pav. (31 spp.)
168.4534 Genus Amelichloa Arriaga &amp; Barkworth (5 spp.)
168.4535 Genus Nassella (Trin.) É. Desv. (118 spp.)
168.4550 Tribus Diarrheneae Tateoka ex C. S. Campb.
168.4551 Genus Diarrhena P. Beauv. (2 spp.)
168.4552 Genus Neomolinia Honda (3 spp.)
168.4600 Tribus Brachypodieae Harz
168.4601 Genus Brachypodium P. Beauv. (25 spp.)
168.4700 Tribus Poeae R. Br.
168.4710 Subtribus Anthoxanthinae A. Gray
168.4711 Genus Hierochloe R. Br. (42 spp.)
168.4712 Genus Anthoxanthum L. (13 spp.)
168.4715 Subtribus Hypseochloinae Röser &amp; Tkach
168.4716 Genus Hypseochloa C. E. Hubb. (2 spp.)
168.4720 Subtribus Brizinae Tzvelev
168.4721 Genus Airopsis Desv. (1 sp.)
168.4722 Genus Briza L. (3 spp.)
168.4725 Subtribus Incertae sedis
168.4726 Genus Macrobriza (Tzvelev) Tzvelev (1 sp.)
168.4730 Subtribus Echinopogoninae Soreng
168.4731 Genus Ancistragrostis S. T. Blake (1 sp.)
168.4732 Genus Dichelachne Endl. (10 spp.)
168.4733 Genus Echinopogon P. Beauv. (7 spp.)
168.4734 Genus Pentapogon R. Br. (1 sp.)
168.4735 Genus Relchela Steud. (1 sp.)
168.4740 Subtribus Calothecinae Soreng
168.4741 Genus Chascolytrum Desv. (25 spp.)
168.4750 Subtribus Agrostidinae Fr.
168.4751 Genus Agrostula P. M. Peterson, Romasch., Soreng &amp; Sylvester (1 sp.)
168.4752 Genus Calamagrostis Adans. (89 spp.)
168.4753 Genus Gastridium P. Beauv. (3 spp.)
168.4754 Genus Triplachne Link (1 sp.)
168.4755 Genus Podagrostis (Griseb.) Scribn. &amp; Merr. (11 spp.)
168.4756 Genus Agrostis L. (197 spp.)
168.4757 Genus xAgropogon P. Fourn. (2 spp.)
168.4758 Genus Polypogon Desf. (15 spp.)
168.4759 Genus Lachnagrostis Trin. (40 spp.)
168.4760 Genus Deyeuxia Clarion (118 spp.)
168.4761 Genus Chaetotropis Kunth (5 spp.)
168.4762 Genus Bromidium Nees &amp; Meyen (5 spp.)
168.4765 Subtribus Torreyochloinae Soreng &amp; J. I. Davis
168.4766 Genus Amphibromus Nees (11 spp.)
168.4767 Genus Torreyochloa Church (4 spp.)
168.4770 Subtribus Phalaridinae Fr.
168.4771 Genus Phalaris L. (20 spp.)
168.4780 Subtribus Aveninae J. Presl
168.4781 Genus Avena L. (25 spp.)
168.4782 Genus Arrhenatherum P. Beauv. (5 spp.)
168.4783 Genus Tricholemma (Röser) Röser (2 spp.)
168.4784 Genus Helictotrichon Besser ex Schult. &amp; Schult. fil. (32 spp.)
168.4785 Genus xTrisetopsotrichon Röser &amp; A. Wölk (1 sp.)
167.4786 Genus Lagurus L. (1 sp.)
168.4787 Genus Tzveleviochloa Röser &amp; A. Wölk (5 spp.)
168.4790 Subtribus Koeleriinae Asch. &amp; Graebn.
168.4791 Genus Acrospelion Besser ex Roem. &amp; Schult. (8 spp.)
168.4792 Genus Trisetum Pers. (3 spp.)
168.4793 Genus Graphephorum Desv. (4 spp.)
168.4794 Genus Trisetum s. lat. (20 spp.)
168.4795 Genus xTrisetokoeleria Tzvelev (2 spp.)
168.4796 Genus Rostraria Trin. (13 spp.)
168.4723 Genus Avellinia Parl. (2 spp.)
168.4723 Genus Trisetaria Forssk. (16 spp.)
168.4797 Genus Gaudinia P. Beauv. (4 spp.)
168.4798 Genus Koeleria Pers. (77 spp.)
168.4799 Genus Sibirotrisetum Barberá, Soreng, Romasch., Quintanar &amp; P. M. Peterson (7 spp.)
168.4800 Genus Limnodea L. H. Dewey ex Coult. (1 sp.)
168.4801 Genus Sphenopholis Scribn. (6 spp.)
168.4802 Genus Peyritschia E. Fourn. ex Benth. &amp; Hook. fil. (31 spp.)
168.4803 Genus Laegaardia P. M. Peterson, Soreng, Romasch. &amp; Barberá (1 sp.)
168.4804 Genus Paramochloa P. M. Peterson, Soreng, Romasch. &amp; Barberá (2 spp.)
168.4805 Genus Greeneochloa P. M. Peterson, Soreng, Romasch. &amp; Barberá (2 spp.)
168.4806 Genus Cinnagrostis Griseb. (62 spp.)
168.4807 Genus Trisetopsis Röser &amp; A. Wölk (28 spp.)
168.4810 Subtribus Airinae Fr.
168.4811 Genus Aira L. (11 spp.)
168.4812 Genus Avenella (Bluff &amp; Fingerh.) Drejer (1 sp.)
168.4813 Genus Corynephorus P. Beauv. (5 spp.)
168.4814 Genus Periballia Trin. (1 sp.)
168.4815 Subtribus Holcinae Dumort.
168.4816 Genus Holcus L. (12 spp.)
168.4817 Genus Vahlodea Fr. (1 sp.)
168.4820 Subtribus Sesleriinae Parl.
168.4821 Genus Sesleriella Deyl (1 sp.)
168.4822 Genus Oreochloa Link (4 spp.)
168.4823 Genus Mibora Adans. (2 spp.)
168.4824 Genus Psilathera Link (1 sp.)
168.4825 Genus Sesleria Scop. (29 spp.)
168.4826 Genus Echinaria Desf. (1 sp.)
168.4830 Subtribus Scolochloinae Tzvelev
168.4831 Genus Scolochloa Link (2 spp.)
168.4832 Genus Dryopoa Vickery (1 sp.)
168.4835 Subtribus Antinoriinae Röser &amp; Tkach
168.4836 Genus Antinoria Parl. (2 spp.)
168.4840 Subtribus Loliinae Dumort.
168.4841 Genus Leucopoa Griseb. (14 spp.)
168.4842 Genus Drymochloa Holub (6 spp.)
168.4843 Genus Castellia Tineo (1 sp.)
168.4844 Genus Festuca L. (667 spp.)
168.4845 Genus xFestulolium Asch. &amp; Graebn. (5 spp.)
168.4846 Genus Lolium L. (29 spp.)
168.4847 Genus Pseudobromus K. Schum. (6 spp.)
168.4850 Subtribus Dactylidinae Stapf
168.4851 Genus Dactylis L. (4 spp.)
168.4852 Genus Lamarckia Moench (1 sp.)
168.4860 Subtribus Ammochloinae Tzvelev
168.4861 Genus Ammochloa Boiss. (3 spp.)
168.4870 Subtribus Cynosurinae Fr.
168.4871 Genus Cynosurus L. (10 spp.)
168.4880 Subtribus Parapholiinae Caro
168.4881 Genus Sphenopus Trin. (2 spp.)
168.4882 Genus Agropyropsis (Batt. &amp; Trab.) A. Camus (1 sp.)
168.4883 Genus Cutandia Willk. (6 spp.)
168.4884 Genus Catapodium Link (5 spp.)
168.4885 Genus Desmazeria Dumort. (4 spp.)
168.4886 Genus Parapholis C. E. Hubb. (7 spp.)
168.4887 Genus Vulpiella (Batt. &amp; Trab.) Burollet (2 spp.)
168.4890 Subtribus Aristaveninae F. Albers &amp; Butzin
168.4891 Genus Deschampsia P. Beauv. (71 spp.)
168.4895 Subtribus Helictochloinae Röser &amp; Tkach
168.4896 Genus Helictochloa Romero Zarco (26 spp.)
168.4897 Genus Molineriella Rouy (3 spp.)
168.4900 Subtribus Coleanthinae Rchb.
168.4901 Genus Catabrosa P. Beauv. (5 spp.)
168.4902 Genus xCatanellia L. J. Gillespie &amp; Soreng (1 sp.)
168.4903 Genus Hyalopodium Röser &amp; Tkach (2 spp.)
168.4904 Genus Catabrosella (Tzvelev) Tzvelev (6 spp.)
168.4905 Genus Hyalopoa (Tzvelev) Tzvelev (7 spp.)
168.4906 Genus Arctohyalopoa Röser &amp; Tkach (4 spp.)
168.4907 Genus Paracolpodium (Tzvelev) Tzvelev (5 spp.)
168.4908 Genus Coleanthus Seidel (1 sp.)
168.4909 Genus Phippsia (Trin.) R. Br. (3 spp.)
168.4910 Genus xPucciphippsia Tzvelev (2 spp.)
168.4911 Genus Puccinellia Parl. (134 spp.)
168.4912 Genus Sclerochloa P. Beauv. (2 spp.)
168.4913 Genus Colpodium Trin. (9 spp.)
168.4915 Subtribus Avenulinae Röser &amp; Tkach
168.4916 Genus Avenula (Dumort.) Dumort. (1 sp.)
168.4920 Subtribus Miliinae Dumort.
168.4921 Genus Milium L. (7 spp.)
168.4930 Subtribus Phleinae Dumort.
168.4931 Genus Phleum L. (17 spp.)
168.4940 Subtribus Poinae Dumort.
168.4941 Genus Poa L. (589 spp.)
168.4942 Genus Oreopoa H. Scholz &amp; Parolly (1 sp.)
168.4950 Subtribus Incertae sedis
168.4951 Genus Arctopoa (Griseb.) Prob. (5 spp.)
168.4952 Genus xDupontopoa Prob. (1 sp.)
168.4960 Subtribus Cinninae Caruel
168.4961 Genus Agrostopoa Davidse, Soreng &amp; P. M. Peterson (3 spp.)
168.4962 Genus Aniselytron Merr. (5 spp.)
168.4963 Genus Cinna L. (4 spp.)
168.4964 Genus Simplicia Kirk (3 spp.)
168.4970 Subtribus HSAQN clade
168.4971 Genus Arctagrostis Griseb. (1 sp.)
168.4972 Genus Hookerochloa E. B. Alexeev (2 spp.)
168.4973 Genus Saxipoa Soreng, L. J. Gillespie &amp; S. W. L. Jacobs (1 sp.)
168.4974 Genus Sylvipoa Soreng, L. J. Gillespie &amp; S. W. L. Jacobs (1 sp.)
168.4975 Genus Nicoraepoa Soreng &amp; L. J. Gillespie (7 spp.)
168.4980 Subtribus Beckmanninae Nevski
168.4981 Genus Beckmannia Host (2 spp.)
168.4982 Genus Pholiurus Trin. (1 sp.)
168.4983 Genus Pseudophleum Dogan (2 spp.)
168.4984 Genus Rhizocephalus Boiss. (1 sp.)
168.4985 Genus Brizochloinae Röser &amp; Tkach ( sp.)
168.4986 Genus Brizochloa Jirasek &amp; Chrtek (1 sp.)
168.4990 Subtribus DAD clade
168.4991 Genus Dupontia R. Br. (4 spp.)
168.4992 Genus xDuarctopoa Soreng &amp; L. J. Gillespie (1 sp.)
168.4993 Genus Dupontiopsis Soreng, L. J. Gillespie &amp; Koba (1 sp.)
168.5000 Subtribus Alopecurinae Dumort.
168.5001 Genus Alopecurus L. (44 spp.)
168.5002 Genus Cornucopiae L. (2 spp.)
168.5003 Genus Limnas Trin. (3 spp.)
168.5010 Subtribus Ventenatinae Holub ex L. J. Gillespie, Cabi &amp; Soreng
168.5011 Genus Apera Adans. (5 spp.)
168.5012 Genus Bellardiochloa Chiov. (6 spp.)
168.5013 Genus Nephelochloa Boiss. (1 sp.)
168.5014 Genus Ventenata Koeler (4 spp.)
168.5015 Genus Parvotrisetum Chrtek (1 sp.)
168.5016 Genus Gaudiniopsis (Boiss.) Eig (5 spp.)
168.5060 Tribus Littledaleeae Soreng &amp; J. I. Davis
168.5061 Genus Littledalea Hemsl. (4 spp.)
168.5070 Tribus Bromeae Dumort.
168.5071 Genus Bromus L. (173 spp.)
168.5080 Tribus Triticeae Dumort.
168.5081 Genus Anthosachne Steud. (11 spp.)
168.5082 Genus Connorochloa Barkworth, S. W. L. Jacobs &amp; H. Q. Zhang (1 sp.)
168.5083 Genus Elymus L. (222 spp.)
168.5084 Genus Thinoelymus Banfi (3 spp.)
168.5085 Genus xAgroelymus G. Camus ex A. Camus (5 spp.)
168.5086 Genus xElyleymus Baum (11 spp.)
168.5087 Genus xAgrositanion Bowden (2 spp.)
168.5088 Genus xPseudelymus Barkworth &amp; D. R. Dewey (1 sp.)
168.5089 Genus xAgrotrigia Tzvelev (6 spp.)
168.5090 Genus Pauneroa V. Lucía, E. Rico, K. Anamth.-Jon. &amp; M. M. Mart. Ort. (1 sp.)
168.5091 Genus Pseudoroegneria (Nevski) Á. Löve (14 spp.)
168.5092 Genus Pascopyrum Á. Löve (1 sp.)
168.5093 Genus Douglasdeweya C. Yen, J. L. Yang &amp; B. R. Baum (2 spp.)
168.5094 Genus Agropyron Gaertn. (13 spp.)
168.5095 Genus Kengyilia C. Yen &amp; J. L. Yang (30 spp.)
168.5096 Genus xLeymostachys Tzvelev (1 sp.)
168.5097 Genus xLeymotrigia Tzvelev (7 spp.)
168.5098 Genus Leymus Hochst. (68 spp.)
168.5099 Genus Psathyrostachys Nevski (10 spp.)
168.5100 Genus Taeniatherum Nevski (1 sp.)
168.5101 Genus Crithopsis Jaub. &amp; Spach (1 sp.)
168.5102 Genus Heteranthelium Hochst. ex Jaub. &amp; Spach (1 sp.)
168.5103 Genus Hordeum L. (41 spp.)
168.5104 Genus xElyhordeum Mansf. ex Cziczin &amp; Petr. (27 spp.)
168.5105 Genus Hordelymus (Jess.) Harz (1 sp.)
168.5106 Genus Festucopsis (C. E. Hubb.) Melderis (2 spp.)
168.5107 Genus Peridictyon Seberg, Fred. &amp; Baden (1 sp.)
168.5108 Genus Eremopyrum (Ledeb.) Jaub. &amp; Spach (6 spp.)
168.5109 Genus Secale L. (7 spp.)
168.5110 Genus Henrardia C. E. Hubb. (3 spp.)
168.5111 Genus Stenostachys Turcz. (4 spp.)
168.5112 Genus Australopyrum (Tzvelev) Á. Löve (5 spp.)
168.5113 Genus Dasypyrum (Coss. &amp; Durieu) T. Durand (2 spp.)
168.5114 Genus Thinopyrum Á. Löve (14 spp.)
168.5115 Genus Triticum L. (16 spp.)
168.5116 Genus xTriticosecale Wittm. (1 sp.)
168.5117 Genus xTrititrigia Tzvelev (0 sp.)
168.5118 Genus xHaynaldoticum Cif. &amp; Giacom. (0 sp.)
168.5119 Genus xTritordeum Asch. &amp; Graebn. (0 sp.)
168.5120 Genus Aegilops L. (21 spp.)
168.5121 Genus Amblyopyrum (Jaub. &amp; Spach) Eig (1 sp.)
168.5122 Genus xAegilotriticum P. Fourn. (0 sp.)
168.5500 Subfamily Aristidoideae Caro
168.5600 Tribus Aristideae C. E. Hubb.
168.5601 Genus Aristida L. (297 spp.)
168.5602 Genus Sartidia De Winter (6 spp.)
168.5603 Genus Stipagrostis Nees (62 spp.)
168.6000 Subfamily Panicoideae A. Braun
168.6100 Tribus Basal clade
168.6101 Genus Alloeochaete C. E. Hubb. (6 spp.)
168.6102 Genus Dichaetaria Nees ex Steud. (1 sp.)
168.6150 Tribus Thysanolaeneae C. E. Hubb.
168.6151 Genus Thysanolaena Nees (1 sp.)
168.6200 Tribus Cyperochloeae L. Watson &amp; Dallwitz ex Sánchez-Ken &amp; L. G. Clark
168.6201 Genus Cyperochloa Lazarides &amp; L. Watson (1 sp.)
168.6202 Genus Spartochloa C. E. Hubb. (1 sp.)
168.6250 Tribus Centotheceae Ridl.
168.6251 Genus Megastachya P. Beauv. (2 spp.)
168.6252 Genus Centotheca Desv. (4 spp.)
168.6300 Tribus Chasmanthieae W. V. Br. &amp; D. N. Sm. ex Sánchez-Ken &amp; L. G. Clark
168.6301 Genus Chasmanthium Link (6 spp.)
168.6302 Genus Bromuniola Stapf &amp; C. E. Hubb. (1 sp.)
168.6350 Tribus Zeugiteae Sánchez-Ken &amp; L. G. Clark
168.6351 Genus Chevalierella A. Camus (1 sp.)
168.6352 Genus Lophatherum Brongn. (2 spp.)
168.6353 Genus Orthoclada P. Beauv. (2 spp.)
168.6354 Genus Zeugites P. Browne (11 spp.)
168.6355 Genus Pohlidium Davidse, Soderstr. &amp; R. P. Ellis (1 sp.)
168.6400 Tribus Steyermarkochloeae Davidse &amp; Ellis
168.6401 Genus Steyermarkochloa Davidse &amp; Ellis (1 sp.)
168.6402 Genus Arundoclaytonia Davidse &amp; R. P. Ellis (2 spp.)
168.6450 Tribus Tristachyideae Sánchez-Ken &amp; L. G. Clark
168.6451 Genus Danthoniopsis Stapf (16 spp.)
168.6452 Genus Gilgiochloa Pilg. (1 sp.)
168.6453 Genus Loudetia Hochst. (23 spp.)
168.6454 Genus Trichopteryx Nees (5 spp.)
168.6455 Genus Loudetiopsis Conert (11 spp.)
168.6456 Genus Dilophotriche (C. E. Hubb.) Jacq.-Fél. (3 spp.)
168.6457 Genus Tristachya Nees (23 spp.)
168.6458 Genus Zonotriche (C. E. Hubb.) J. B. Phipps (3 spp.)
168.6500 Tribus Gynerieae Sánchez-Ken &amp; L. G. Clark
168.6501 Genus Gynerium Willd. ex P. Beauv. (1 sp.)
168.6550 Tribus Lecomtelleae Potztal
168.6551 Genus Lecomtella A. Camus (1 sp.)
168.6600 Tribus Paniceae R. Br.
168.6610 Subtribus Anthephorinae Benth.
168.6611 Genus Anthephora Schreb. (12 spp.)
168.6612 Genus Chaetopoa C. E. Hubb. (2 spp.)
168.6613 Genus Chlorocalymma Clayton (1 sp.)
168.6614 Genus Digitaria Haller (255 spp.)
168.6615 Genus Trichachne Nees (16 spp.)
168.6616 Genus Leptoloma Chase (8 spp.)
168.6617 Genus Tarigidia Stent (2 spp.)
168.6618 Genus Taeniorhachis Cope (1 sp.)
168.6619 Genus Thyridachne C. E. Hubb. (1 sp.)
168.6620 Genus Trachys Pers. (4 spp.)
168.6625 Subtribus Dichantheliinae Zuloaga
168.6626 Genus Adenochloa Zuloaga (14 spp.)
168.6627 Genus Dichanthelium (Hitchc. &amp; Chase) Gould (108 spp.)
168.6630 Subtribus Boivinellinae Pilg.
168.6631 Genus Acroceras Stapf (18 spp.)
168.6632 Genus Alloteropsis J. Presl (5 spp.)
168.6633 Genus Amphicarpum Raf. (2 spp.)
168.6634 Genus Pseudechinolaena Stapf (5 spp.)
168.6635 Genus Cyphochlaena Hack. (2 spp.)
168.6636 Genus Poecilostachys Hack. (11 spp.)
168.6637 Genus Oplismenus P. Beauv. (14 spp.)
168.6638 Genus Cyrtococcum Stapf (15 spp.)
168.6639 Genus Entolasia Stapf (6 spp.)
168.6640 Genus Lasiacis (Griseb.) Hitchc. (15 spp.)
168.6641 Genus Mayariochloa Salariato, Morrone &amp; Zuloaga (1 sp.)
168.6642 Genus Parodiophyllochloa Zuloaga &amp; Morrone (6 spp.)
168.6643 Genus Morronea Zuloaga &amp; Scataglini (6 spp.)
168.6644 Genus Pseudolasiacis (A. Camus) A. Camus (3 spp.)
168.6645 Genus Microcalamus Franch. (1 sp.)
168.6646 Genus Chasechloa A. Camus (3 spp.)
168.6647 Genus Ottochloa Dandy (3 spp.)
168.6648 Genus Echinochloa P. Beauv. (40 spp.)
168.6650 Subtribus Neurachninae Clayton &amp; Renvoize
168.6651 Genus Ancistrachne S. T. Blake (3 spp.)
168.6652 Genus Neurachne R. Br. (8 spp.)
168.6653 Genus Thyridolepis S. T. Blake (3 spp.)
168.6655 Subtribus Cleistochloinae E. J. Thomps.
168.6656 Genus Cleistochloa C. E. Hubb. (2 spp.)
168.6657 Genus Calyptochloa C. E. Hubb. (4 spp.)
168.6658 Genus Dimorphochloa S. T. Blake (1 sp.)
168.6659 Genus Simonachne E. J. Thomps. (1 sp.)
168.6660 Subtribus incertae sedis
168.6661 Genus Homopholis C. E. Hubb. (1 sp.)
168.6662 Genus Walwhalleya Wills &amp; J. J. Bruhl (4 spp.)
168.6670 Subtribus Melinidinae Stapf
168.6671 Genus Chaetium Nees (3 spp.)
168.6672 Genus Eccoptocarpha Launert (1 sp.)
168.6673 Genus Eriochloa Kunth (35 spp.)
168.6674 Genus Panicum auct. (1 sp.)
168.6675 Genus Rupichloa Salariato &amp; Morrone (2 spp.)
168.6676 Genus Thuarea Pers. (2 spp.)
168.6677 Genus Urochloa P. Beauv. (98 spp.)
168.6678 Genus Brachiaria (Trin.) Griseb. (42 spp.)
168.6679 Genus Scutachne Hitchc. &amp; Chase (1 sp.)
168.6680 Genus Megathyrsus (Pilg.) B. K. Simon &amp; S. W. L. Jacobs (3 spp.)
168.6681 Genus Yvesia A. Camus (1 sp.)
168.6682 Genus Leucophrys Rendle (1 sp.)
168.6683 Genus Melinis P. Beauv. (23 spp.)
168.6684 Genus Moorochloa Veldkamp (3 spp.)
168.6685 Genus Tricholaena Schrad. (4 spp.)
168.6690 Subtribus Panicinae Fr.
168.6691 Genus Panicum L. (275 spp.)
168.6692 Genus Cnidochloa Zuloaga (1 sp.)
168.6693 Genus Yakirra Lazarides &amp; R. D. Webster (7 spp.)
168.6694 Genus Arthragrostis Lazarides (4 spp.)
168.6695 Genus Louisiella C. E. Hubb. &amp; J. Léonard (3 spp.)
168.6700 Subtribus Cenchrinae Dumort.
168.6701 Genus Stenotaphrum Trin. (8 spp.)
168.6702 Genus Stereochlaena Hack. (4 spp.)
168.6703 Genus Streptolophus Hughes (1 sp.)
168.6704 Genus Cenchrus L. (123 spp.)
168.6705 Genus Acritochaete Pilg. (1 sp.)
168.6706 Genus Alexfloydia B. K. Simon (1 sp.)
168.6707 Genus Paractaenum P. Beauv. (2 spp.)
168.6708 Genus Pseudochaetochloa Hitchc. (1 sp.)
168.6709 Genus Zygochloa S. T. Blake (1 sp.)
168.6710 Genus Hygrochloa Lazarides (2 spp.)
168.6711 Genus Uranthoecium Stapf (1 sp.)
168.6712 Genus Whiteochloa C. E. Hubb. (6 spp.)
168.6713 Genus Chamaeraphis R. Br. (1 sp.)
168.6714 Genus Pseudoraphis Griff. (8 spp.)
168.6715 Genus Dissochondrus (Hillebr.) Kuntze ex Hack. (1 sp.)
168.6716 Genus Xerochloa R. Br. (3 spp.)
168.6717 Genus Panicum auct. (1 sp.)
168.6718 Genus Spinifex L. (4 spp.)
168.6719 Genus Setaria P. Beauv. (111 spp.)
168.6720 Genus Paspalidium Stapf (32 spp.)
168.6721 Genus Holcolemma Stapf &amp; C. E. Hubb. (4 spp.)
168.6722 Genus Setariopsis Scribn. &amp; Millsp. (2 spp.)
168.6723 Genus Ixophorus Schltdl. (1 sp.)
168.6724 Genus Zuloagaea Bess (1 sp.)
168.6725 Genus Paratheria Griseb. (2 spp.)
168.6730 Subtribus Paniceae incertae sedis
168.6731 Genus Hydrothauma C. E. Hubb. (1 sp.)
168.6732 Genus Hylebates Chippind. (2 spp.)
168.6733 Genus Oryzidium C. E. Hubb. &amp; Schweick. (1 sp.)
168.6734 Genus Thedachloa S. W. L. Jacobs (1 sp.)
168.6735 Genus Kellochloa Lizarazu, Nicola &amp; Scataglini (2 spp.)
168.6736 Genus Trichanthecium Zuloaga &amp; Morrone (39 spp.)
168.6737 Genus Sacciolepis Nash (29 spp.)
168.6800 Tribus Paspaleae Rchb.
168.6810 Subtribus Basal Paspaleae
168.6811 Genus Reynaudia Kunth (1 sp.)
168.6820 Subtribus Paspalinae Griseb.
168.6821 Genus Acostia Swallen (1 sp.)
168.6822 Genus Axonopus P. Beauv. (93 spp.)
168.6823 Genus Baptorhachis Clayton &amp; Renvoize (1 sp.)
168.6824 Genus Echinolaena Desv. (4 spp.)
168.6825 Genus Gerritea Zuloaga, Morrone &amp; Killeen (1 sp.)
168.6826 Genus Ichnanthus P. Beauv. (26 spp.)
168.6827 Genus Hildaea C. Silva &amp; R. P. Oliveira (6 spp.)
168.6828 Genus Oedochloa C. Silva &amp; R. P. Oliveira (9 spp.)
168.6829 Genus Ocellochloa Zuloaga &amp; Morrone (13 spp.)
168.6830 Genus Paspalum L. (384 spp.)
168.6831 Genus Anthaenantiopsis Mez ex Pilg. (4 spp.)
168.6832 Genus Aakia J. R. Grande (1 sp.)
168.6833 Genus Osvaldoa J. R. Grande (1 sp.)
168.6834 Genus Hopia Zuloaga &amp; Morrone (1 sp.)
168.6835 Genus Renvoizea Zuloaga &amp; Morrone (10 spp.)
168.6836 Genus Streptostachys Desv. (2 spp.)
168.6837 Genus Anthaenantia P. Beauv. (4 spp.)
168.6840 Subtribus Otachyriinae Butzin
168.6841 Genus Hymenachne P. Beauv. (16 spp.)
168.6842 Genus Otachyrium Nees (8 spp.)
168.6843 Genus Steinchisma Raf. (8 spp.)
168.6844 Genus Cliffordiochloa B. K. Simon (1 sp.)
168.6845 Genus Fasciculochloa B. K. Simon &amp; C. M. Weiller (1 sp.)
168.6846 Genus Plagiantha Renvoize (1 sp.)
168.6847 Genus Rugoloa Zuloaga (3 spp.)
168.6850 Subtribus Arthropogoninae Butzin
168.6851 Genus Apochloa Zuloaga &amp; Morrone (15 spp.)
168.6852 Genus Arthropogon Nees (5 spp.)
168.6853 Genus Altoparadisium Filg., Davidse, Zuloaga &amp; Morrone (2 spp.)
168.6854 Genus Canastra Morrone, Zuloaga, Davidse &amp; Filg. (2 spp.)
168.6855 Genus Homolepis Chase (5 spp.)
168.6856 Genus Oplismenopsis Parodi (1 sp.)
168.6857 Genus Phanopyrum (Raf.) Nash (1 sp.)
168.6858 Genus Stephostachys Zuloaga &amp; Morrone (1 sp.)
168.6859 Genus Cyphonanthus Zuloaga &amp; Morrone (1 sp.)
168.6860 Genus Oncorachis Morrone &amp; Zuloaga (2 spp.)
168.6861 Genus Coleataenia Griseb. (14 spp.)
168.6862 Genus Triscenia Griseb. (1 sp.)
168.6863 Genus Keratochlaena Morrone &amp; Zuloaga (1 sp.)
168.6864 Genus Mesosetum Steud. (28 spp.)
168.6865 Genus Tatianyx Zuloaga &amp; Soderstr. (1 sp.)
168.6870 Tribus Arundinelleae Stapf
168.6871 Genus Arundinella Raddi (57 spp.)
168.6872 Genus Garnotia Brongn. (29 spp.)
168.6890 Tribus Jansenelleae Voronts.
168.6891 Genus Jansenella Bor (2 spp.)
168.6892 Genus Chandrasekharania V. J. Nair, V. S. Ramach. &amp; Sreek. (1 sp.)
168.6900 Tribus Andropogoneae Dumort.
168.6910 Subtribus incertae sedis
168.6911 Genus Thelepogon Roth ex Roem. &amp; Schult. (1 sp.)
168.6912 Genus Lasiurus Boiss. (2 spp.)
168.6920 Subtribus Arthraxoninae Benth.
168.6921 Genus Arthraxon P. Beauv. (19 spp.)
168.6930 Subtribus Tripsacinae Dumort.
168.6931 Genus Zea L. (5 spp.)
168.6932 Genus Tripsacum L. (16 spp.)
168.6940 Subtribus Chionachninae Clayton
168.6941 Genus Chionachne R. Br. (10 spp.)
168.6942 Genus Trilobachne Schenck ex Henrard (1 sp.)
139.6950 Subtribus Rhytachninae Welker &amp; E.A.Kellogg
168.6951 Genus Vossia Wall. &amp; Griff. (1 sp.)
168.6952 Genus Oxyrhachis Pilg. (1 sp.)
168.6953 Genus Rhytachne Desv. (11 spp.)
168.6954 Genus Loxodera Launert (5 spp.)
168.6955 Genus Urelytrum Hack. (10 spp.)
168.6960 Subtribus Chrysopogoninae Welker &amp; E.A.Kellogg
168.6961 Genus Chrysopogon Trin. (50 spp.)
168.6970 Subtribus incertae sedis
168.6971 Genus Parahyparrhenia A. Camus (7 spp.)
168.6972 Genus Eriochrysis P. Beauv. (11 spp.)
168.6980 Subtribus incertae sedis
168.6981 Genus Microstegium Nees (19 spp.)
168.6982 Genus Leptatherum Nees (4 spp.)
168.6983 Genus Sehima Forssk. (6 spp.)
168.6984 Genus Kerriochloa C. E. Hubb. (1 sp.)
168.6985 Genus Pogonachne Bor (1 sp.)
168.6986 Genus Elionurus Humb. &amp; Bonpl. ex Willd. (17 spp.)
168.6990 Subtribus Rottboelliinae J. Presl
168.6991 Genus Coix L. (4 spp.)
168.6992 Genus Rottboellia L. fil. (12 spp.)
168.6993 Genus Chasmopodium Stapf (2 spp.)
168.7000 Subtribus incertae sedis
168.7001 Genus Tripidium H. Scholz (7 spp.)
168.7010 Subtribus Ratzeburgiinae Hook. fil.
168.7011 Genus Thyrsia Stapf (1 sp.)
168.7012 Genus Ratzeburgia Kunth (1 sp.)
168.7013 Genus Mnesithea Kunth (24 spp.)
168.7014 Genus Eremochloa Buse (13 spp.)
168.7015 Genus Glyphochloa Clayton (13 spp.)
168.7016 Genus Hackelochloa Kuntze (1 sp.)
168.7017 Genus Phacelurus Griseb. (8 spp.)
168.7018 Genus Manisuris L. (1 sp.)
168.7019 Genus Hemarthria R. Br. (13 spp.)
168.7020 Genus Heteropholis C. E. Hubb. (5 spp.)
168.7021 Genus Thaumastochloa C. E. Hubb. (8 spp.)
168.7030 Subtribus Ischaeminae J. Presl
168.7031 Genus Eulaliopsis Honda (2 spp.)
168.7032 Genus Andropterum Stapf (1 sp.)
168.7033 Genus Dimeria R. Br. (57 spp.)
168.7034 Genus Ischaemum L. (92 spp.)
168.7040 Subtribus Apludinae Hook. fil.
168.7041 Genus Polytrias Hack. (1 sp.)
168.7042 Genus Homozeugos Stapf (6 spp.)
168.7043 Genus Trachypogon Nees (5 spp.)
168.7044 Genus Sorghastrum Nash (23 spp.)
168.7045 Genus Asthenochloa Buse (1 sp.)
168.7046 Genus Eulalia Kunth (31 spp.)
168.7047 Genus Pseudopogonatherum A. Camus (6 spp.)
168.7048 Genus Apluda L. (1 sp.)
168.7050 Subtribus Germainiinae Clayton
168.7051 Genus Imperata Cirillo (12 spp.)
168.7052 Genus Pogonatherum P. Beauv. (4 spp.)
168.7053 Genus Germainia Balansa &amp; Poitr. (8 spp.)
168.7054 Genus Apocopis Nees (16 spp.)
168.7055 Genus Lophopogon Hack. (3 spp.)
168.7060 Subtribus Sorghinae Bluff, Nees &amp; Schauer ex Clayton &amp; Renvoize
168.7061 Genus Cleistachne Benth. (1 sp.)
168.7062 Genus Sarga Ewart (9 spp.)
168.7063 Genus Lasiorrhachis (Hack.) Stapf (3 spp.)
168.7064 Genus Sorghum Moench (24 spp.)
168.7070 Subtribus Saccharinae Griseb.
168.7071 Genus Pseudosorghum A. Camus (1 sp.)
168.7072 Genus Saccharum L. (26 spp.)
168.7073 Genus Miscanthus Andersson (19 spp.)
168.7074 Genus Narenga Burkill (2 spp.)
168.7080 Subtribus Anthistiriinae J. Presl
168.7081 Genus Jardinea Steud. (2 spp.)
168.7082 Genus Heteropogon Pers. (5 spp.)
168.7083 Genus Eremopogon (Hack.) Stapf (1 sp.)
168.7084 Genus Cymbopogon Spreng. (59 spp.)
168.7085 Genus Themeda Forssk. (33 spp.)
168.7086 Genus Iseilema Andersson (27 spp.)
168.7087 Genus Euclasta Franch. (2 spp.)
168.7088 Genus Bothriochloa Kuntze (38 spp.)
168.7089 Genus Dichanthium Willemet (23 spp.)
168.7090 Genus Capillipedium Stapf (21 spp.)
168.7100 Subtribus Andropogoninae J. Presl
168.7101 Genus Andropogon L. (123 spp.)
168.7102 Genus Hyparrhenia Andersson ex E. Fourn. (59 spp.)
168.7103 Genus Schizachyrium Nees (68 spp.)
168.7104 Genus Diectomis P. Beauv. (2 spp.)
168.7105 Genus Diheteropogon (Hack.) Stapf (4 spp.)
168.7106 Genus Bhidea Stapf ex Bor (3 spp.)
168.7107 Genus Anadelphia Hack. (15 spp.)
168.7108 Genus Elymandra Stapf (6 spp.)
168.7109 Genus Monocymbium Stapf (3 spp.)
168.7110 Genus Exotheca Andersson (1 sp.)
168.7111 Genus Hyperthelia Clayton (6 spp.)
168.7190 Subtribus unplaced Andropogoneae
168.7191 Genus Agenium Nees (4 spp.)
168.7192 Genus Clausospicula Lazarides (1 sp.)
168.7193 Genus Lakshmia Veldkamp (1 sp.)
168.7194 Genus Pseudanthistiria (Hack.) Hook. fil. (3 spp.)
168.7195 Genus Pseudodichanthium Bor (1 sp.)
168.7196 Genus Spathia Ewart (1 sp.)
168.7197 Genus Spodiopogon Trin. (17 spp.)
168.7198 Genus Triplopogon Bor (1 sp.)
168.7199 Genus Veldkampia Ibaragi &amp; Shiro Kobay. (1 sp.)
168.8000 Subfamily Arundinoideae Tateoka
168.8100 Tribus Arundineae Dumort
168.8101 Genus Amphipogon R. Br. (9 spp.)
168.8102 Genus Monachather Steud. (1 sp.)
168.8103 Genus Dregeochloa Conert (2 spp.)
168.8104 Genus Arundo L. (5 spp.)
168.8210 Tribus Crinipedeae Hardion
168.8211 Genus Crinipes Hochst. (2 spp.)
168.8212 Genus Elytrophorus P. Beauv. (2 spp.)
168.8213 Genus Pratochloa Hardion (1 sp.)
168.8214 Genus Styppeiochloa De Winter (3 spp.)
168.8200 Tribus Molinieae Jirasek
168.8221 Genus Hakonechloa Makino ex Honda (1 sp.)
168.8222 Genus Molinia Schrank (2 spp.)
168.8223 Genus Moliniopsis Hayata (1 sp.)
168.8224 Genus Phragmites Adans. (10 spp.)
168.8230 Subtribus Molinieae incertae sedis
168.8231 Genus Leptagrostis C. E. Hubb. (1 sp.)
168.8232 Genus Piptophyllum C. E. Hubb. (1 sp.)
168.8500 Subfamily Micrairoideae Pilg.
168.8510 Tribus Micraireae Pilg.
168.8511 Genus Micraira F. Muell. (15 spp.)
168.8512 Genus Zenkeria Trin. (5 spp.)
168.8520 Tribus Eriachneae (Ohwi) Eck-Borsb.
168.8521 Genus Eriachne R. Br. (50 spp.)
168.8522 Genus Pheidochloa S. T. Blake (2 spp.)
168.8530 Tribus Isachneae Benth.
168.8531 Genus Coelachne R. Br. (13 spp.)
168.8532 Genus Heteranthoecia Stapf (1 sp.)
168.8533 Genus Hubbardia Bor (2 spp.)
168.8534 Genus Isachne R. Br. (107 spp.)
168.8535 Genus Limnopoa C. E. Hubb. (1 sp.)
168.8536 Genus Sphaerocaryum Hook. fil. (1 sp.)
168.8900 Subfamily Danthonioideae Barker &amp; H. P. Linder
168.8910 Tribus Danthonieae Zotov
168.8911 Genus Merxmuellera Conert (7 spp.)
168.8912 Genus Capeochloa H. P. Linder &amp; N. P. Barker (3 spp.)
168.8913 Genus Geochloa H. P. Linder &amp; N. P. Barker (3 spp.)
168.8914 Genus Pentameris P. Beauv. (83 spp.)
168.8915 Genus Chaetobromus Nees (1 sp.)
168.8916 Genus Pseudopentameris Conert (4 spp.)
168.8917 Genus Schismus P. Beauv. (5 spp.)
168.8918 Genus Tribolium Desv. (9 spp.)
168.8919 Genus Plagiochloa Adamson &amp; Sprague (5 spp.)
168.8920 Genus Tenaxia N. P. Barker &amp; H. P. Linder (8 spp.)
168.8921 Genus Phaenanthoecium C. E. Hubb. (1 sp.)
168.8922 Genus Chimaerochloa H. P. Linder (1 sp.)
168.8923 Genus Rytidosperma Steud. (76 spp.)
168.8924 Genus Notochloe Domin (1 sp.)
168.8925 Genus Plinthanthesis Steud. (3 spp.)
168.8926 Genus Chionochloa Zotov (25 spp.)
168.8927 Genus Austroderia N. P. Barker &amp; H. P. Linder (5 spp.)
168.8928 Genus Cortaderia Stapf (21 spp.)
168.8929 Genus Danthonia DC. (26 spp.)
168.8930 Tribus Danthonioideae incertae sedis
168.8931 Genus Danthonidium C. E. Hubb. (1 sp.)
168.9000 Subfamily Chloridoideae Rouy
168.9100 Tribus Centropodieae P. M. Peterson, N. P. Barker &amp; H. P. Linder
168.9101 Genus Ellisochloa P. M. Peterson &amp; N. P. Barker (2 spp.)
168.9102 Genus Centropodia (R. Br.) Rchb. (4 spp.)
168.9150 Tribus Triraphideae Petersen
168.9151 Genus Habrochloa C. E. Hubb. (1 sp.)
168.9152 Genus Nematopoa C. E. Hubb. (1 sp.)
168.9153 Genus Neyraudia Hook. fil. (4 spp.)
168.9154 Genus Triraphis R. Br. (8 spp.)
168.9200 Tribus Eragrostideae Stapf
168.9210 Subtribus Cotteinae Reeder
168.9211 Genus Cottea Kunth (1 sp.)
168.9212 Genus Enneapogon Desv. ex P. Beauv. (29 spp.)
168.9213 Genus Kaokochloa De Winter (1 sp.)
168.9214 Genus Schmidtia Steud. (2 spp.)
168.9220 Subtribus Eragrostidinae J. Presl
168.9221 Genus Eragrostis Wolf (433 spp.)
168.9222 Genus Catalepis Stapf &amp; Stent (1 sp.)
168.9223 Genus Harpachne Hochst. (2 spp.)
168.9224 Genus Pogonarthria Stapf (4 spp.)
168.9225 Genus Viguierella A. Camus (1 sp.)
168.9226 Genus Cladoraphis Franch. (2 spp.)
168.9227 Genus Richardsiella Elffers &amp; Kenn.-O?Byrne (1 sp.)
168.9228 Genus Steirachne Ekman (2 spp.)
168.9229 Genus Stiburus Stapf (1 sp.)
168.9240 Subtribus Unioliinae Clayton
168.9241 Genus Fingerhuthia Nees ex Lehm. (2 spp.)
168.9242 Genus Entoplocamia Stapf (1 sp.)
168.9243 Genus Tetrachne Nees (1 sp.)
168.9244 Genus Uniola L. (5 spp.)
168.9300 Tribus Zoysieae Benth.
168.9310 Subtribus Sporobolinae Benth.
168.9311 Genus Psilolemma S. M. Phillips (1 sp.)
168.9312 Genus Sporobolus R. Br. (226 spp.)
168.9320 Subtribus Zoysiinae Benth.
168.9321 Genus Urochondra C. E. Hubb. (1 sp.)
168.9322 Genus Zoysia Willd. (9 spp.)
168.9400 Tribus Cynodonteae Dumort.
168.9410 Subtribus Tripogoninae Stapf
168.9411 Genus Desmostachya (Hook. fil.) Stapf (1 sp.)
168.9412 Genus Melanocenchris Nees (3 spp.)
168.9413 Genus Eragrostiella Bor (6 spp.)
168.9414 Genus Tripogonella P. M. Peterson &amp; Romasch. (3 spp.)
168.9415 Genus Oropetium Trin. (6 spp.)
168.9416 Genus Tripogon Roem. &amp; Schult. (49 spp.)
168.9692 Genus Indopoa Bor (1 sp.)
168.9417 Genus Halopyrum Stapf (1 sp.)
168.9420 Subtribus Pappophorinae Dumort.
168.9421 Genus Neesiochloa Pilg. (1 sp.)
168.9422 Genus Pappophorum Schreb. (9 spp.)
168.9423 Genus Tridens Roem. &amp; Schult. (15 spp.)
168.9430 Subtribus Traginae P. M. Peterson &amp; Columbus
168.9431 Genus Polevansia De Winter (1 sp.)
168.9432 Genus Pogononeura Napper (1 sp.)
168.9433 Genus Willkommia Hack. ex Schinz (4 spp.)
168.9434 Genus Orthacanthus P. M. Peterson &amp; Romasch. (1 sp.)
168.9435 Genus Monelytrum Hack. ex Schinz (1 sp.)
168.9436 Genus Tragus Haller (7 spp.)
168.9440 Subtribus Hilariinae P. M. Peterson &amp; Columbus
168.9441 Genus Hilaria Kunth (10 spp.)
168.9450 Subtribus Muhlenbergiinae Pilg.
168.9451 Genus Muhlenbergia Schreb. (180 spp.)
168.9460 Subtribus Sohnsiinae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9461 Genus Sohnsia Airy Shaw (1 sp.)
168.9465 Subtribus Jouveinae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9466 Genus Jouvea E. Fourn. (2 spp.)
168.9470 Subtribus Allolepiinae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9471 Genus Allolepis Soderstr. &amp; H. F. Decker (1 sp.)
168.9480 Subtribus Scleropogoninae Pilg.
168.9481 Genus Scleropogon Phil. (1 sp.)
168.9482 Genus Swallenia Soderstr. &amp; H. F. Decker (1 sp.)
168.9483 Genus Blepharidachne Hack. (4 spp.)
168.9484 Genus Munroa Torr. (5 spp.)
168.9485 Genus Dasyochloa Willd. ex Steud. (1 sp.)
168.9486 Genus Erioneuron Nash (3 spp.)
168.9490 Subtribus Kaliniinae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9491 Genus Kalinia H. L. Bell &amp; Columbus (1 sp.)
168.9500 Subtribus Boutelouinae Stapf
168.9501 Genus Bouteloua Lag. (58 spp.)
168.9510 Subtribus Monanthochloinae Pilg. ex Potztal
168.9511 Genus Distichlis Raf. (11 spp.)
168.9520 Subtribus Dactylocteniinae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9521 Genus Neobouteloua Gould (2 spp.)
168.9522 Genus Brachychloa S. M. Phillips (2 spp.)
168.9523 Genus Dactyloctenium Willd. (13 spp.)
168.9530 Subtribus Eleusininae Dumort.
168.9531 Genus Acrachne Wight &amp; Arn. ex Lindl. (4 spp.)
168.9532 Genus Dinebra Jacq. (24 spp.)
168.9533 Genus Coelachyrum Hochst. &amp; Nees (4 spp.)
168.9534 Genus Eleusine Gaertn. (9 spp.)
168.9535 Genus Apochiton C. E. Hubb. (1 sp.)
168.9536 Genus Leptochloa P. Beauv. (19 spp.)
168.9537 Genus Austrochloris Lazarides (1 sp.)
168.9538 Genus Astrebla F. Muell. (5 spp.)
168.9539 Genus Disakisperma P. M. Peterson &amp; N. Snow (4 spp.)
168.9540 Genus Schoenefeldia Kunth (2 spp.)
168.9541 Genus Afrotrichloris Chiov. (2 spp.)
168.9542 Genus Enteropogon Nees (14 spp.)
168.9543 Genus xCynochloris Clifford &amp; Everist (0 sp.)
168.9544 Genus Chloris Sw. (55 spp.)
168.9545 Genus Enteropogonopsis Wipff &amp; Shaw (2 spp.)
168.9546 Genus Tetrapogon Desf. (8 spp.)
168.9547 Genus Lepturus R. Br. (17 spp.)
168.9548 Genus Oxychloris Lazarides (1 sp.)
168.9549 Genus Harpochloa Kunth (2 spp.)
168.9550 Genus Microchloa R. Br. (4 spp.)
168.9551 Genus Micrachne P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera (5 spp.)
168.9552 Genus Eustachys Desv. (14 spp.)
168.9553 Genus Chrysochloa Swallen (4 spp.)
168.9554 Genus Stapfochloa H. Scholz (8 spp.)
168.9555 Genus Cynodon Rich. (26 spp.)
168.9556 Genus Neostapfiella A. Camus (3 spp.)
168.9557 Genus Pommereulla L. fil. (1 sp.)
168.9558 Genus Rheochloa Filg., P. M. Peterson &amp; Y. Herrera (1 sp.)
168.9560 Subtribus Aeluropodinae P. M. Peterson
168.9561 Genus Odyssea Stapf (1 sp.)
168.9562 Genus Aeluropus Trin. (8 spp.)
168.9570 Subtribus Orininae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9571 Genus Orinus Hitchc. (7 spp.)
168.9572 Genus Cleistogenes Keng (18 spp.)
168.9580 Subtribus Triodiinae Benth.
168.9581 Genus Triodia R. Br. (84 spp.)
168.9590 Subtribus Orcuttiinae P. M. Peterson &amp; Columbus
168.9591 Genus Neostapfia Burtt Davy (1 sp.)
168.9592 Genus Orcuttia Vasey (8 spp.)
168.9600 Subtribus Zaqiqahinae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9601 Genus Zaqiqah P. M. Peterson &amp; Romasch. (1 sp.)
168.9610 Subtribus Cteniinae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9611 Genus Ctenium Panz. (20 spp.)
168.9620 Subtribus Trichoneurinae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9621 Genus Trichoneura Andersson (9 spp.)
168.9630 Subtribus Farragininae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9631 Genus Craspedorhachis Benth. (3 spp.)
168.9632 Genus Farrago Clayton (1 sp.)
168.9640 Subtribus Perotidinae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9641 Genus Trigonochloa P. M. Peterson &amp; N. Snow (2 spp.)
168.9642 Genus Mosdenia Stent (1 sp.)
168.9643 Genus Perotis Aiton (16 spp.)
168.9650 Subtribus Hubbardochloinae Auquire
168.9651 Genus Leptothrium Kunth (4 spp.)
168.9652 Genus Tetrachaete Chiov. (1 sp.)
168.9653 Genus Dignathia Stapf (5 spp.)
168.9654 Genus Leptocarydion Hochst. ex Benth. &amp; Hook. fil. (1 sp.)
168.9655 Genus Bewsia Gooss. (1 sp.)
168.9656 Genus Hubbardochloa Auquier (1 sp.)
168.9657 Genus Lophacme Stapf (2 spp.)
168.9658 Genus Decaryella A. Camus (1 sp.)
168.9659 Genus Gymnopogon P. Beauv. (15 spp.)
168.9660 Subtribus Gouiniinae P. M. Peterson &amp; Columbus
168.9661 Genus Triplasiella P. M. Peterson &amp; Romasch. (1 sp.)
168.9662 Genus Triplasis P. Beauv. (1 sp.)
168.9663 Genus Schenckochloa J. J. Ortíz (1 sp.)
168.9664 Genus Tridentopsis P. M. Peterson (2 spp.)
168.9665 Genus Vaseyochloa Hitchc. (1 sp.)
168.9666 Genus Gouinia E. Fourn. ex Benth. &amp; Hook. fil. (9 spp.)
168.9670 Subtribus Cynodonteae incertae sedis
168.9671 Genus Kampochloa Clayton (1 sp.)
168.9672 Genus Lepturidium Hitchc. &amp; Ekman (1 sp.)
168.9673 Genus Sclerodactylon Stapf (1 sp.)
168.9674 Genus Vietnamochloa Veldkamp &amp; Nowack (1 sp.)
168.9690 Tribus Chloridoideae incertae sedis
168.9691 Genus Gossweilerochloa Renvoize (1 sp.)
168.9692 Genus Lepturopetium Morat (2 spp.)
168.9693 Genus Myriostachya (Benth.) Hook. fil. (1 sp.)
168.9694 Genus Pogonochloa C. E. Hubb. (1 sp.)
168.9695 Genus Pseudozoysia Chiov. (1 sp.)
168.9696 Genus Silentvalleya V. J. Nair, Sreek., Vajr. &amp; Bhargavan (2 spp.)
168.9698 Genus Schmidiella Veldkamp (1 sp.)


# ''&lt;s&gt;[[Anarthriaceae]]&lt;/s&gt;'' &lt;small&gt;D.F.Cutler &amp; Airy Shaw&lt;/small&gt; ; 3 roda, 11 vrsta
# ''[[Bromeliaceae]]'' &lt;small&gt;Juss.&lt;/small&gt; ; 52 roda, 3.320 vrsta
# ''&lt;s&gt;[[Centrolepidaceae]]&lt;/s&gt;''  &lt;small&gt;Endl.&lt;/small&gt;; 3 roda, 36 vrsta
# ''[[Cyperaceae]]'' &lt;small&gt;Juss.&lt;/small&gt;;  110 rodova, 5.784 vrsta
# ''[[Ecdeiocoleaceae]]'' &lt;small&gt;D.F.Cutler &amp; Airy Shaw&lt;/small&gt;; 2 roda 3 vrste
# ''[[Eriocaulaceae]]''  &lt;small&gt;Martinov&lt;/small&gt;;  11 rodova, 1.206 vrsta
# ''[[Flagellariaceae]]''  &lt;small&gt;Dumort.&lt;/small&gt;;  1 rod, 4 vrste
# ''[[Joinvilleaceae]]'' &lt;small&gt;Tomlinson &amp; A.C. Sm&lt;/small&gt; ; 1 rod, 4 vrste
# ''[[Mayacaceae]]'' &lt;small&gt;Kunth&lt;/small&gt;;  1 rod, 6 vrsta
# ''[[Poaceae]]'' &lt;small&gt;Barnhart&lt;/small&gt; ;  759 rodova,  11.554 vrsta
# ''[[Rapateaceae]]''  &lt;small&gt;Dumort.&lt;/small&gt;; 17 rodova, 95 vrsta
# ''[[Restionaceae]]''  &lt;small&gt;R.Br.&lt;/small&gt;; 47 rodova, 482 vrste
# ''[[Thurniaceae]]''  &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt;; 2 roda, 4 vrste
# ''[[Typhaceae]]'' &lt;small&gt;Juss.&lt;/small&gt;; 2 roda, 65 vrsta
# ''[[Xyridaceae]]''  &lt;small&gt;C.Agardh&lt;/small&gt;; 5 rodova, 387 vrsta

== Izvori ==
{{izvori}}
{{commonscat|Poales}}
{{wikispecies|Poales}}

[[Kategorija:Travolike| ]]
[[Kategorija:Jednosupnice]]</text>
      <sha1>sd1leo3001nc67ssyfwftmwd503zwsh</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433086</id>
      <parentid>6433085</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T22:03:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>/* Porodice */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="66806" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =''Travolike''
| slika        = Astrebla lappacea plant13 tiller (7458476702).jpg
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =''[[Astrebla lappacea]]'', pripadnica trava iz potporodice ''[[Chloridoideae]]''.
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Tracheophyta]]
| classis      =[[Liliopsida]] 
| ordo         ='''''Poales'''''
| ordo_autorstvo=&lt;small&gt;Small&lt;/small&gt;
| familia      =
| genus        =
| species      =
| subspecies   =
| dvoimeno     =
| dvoimeno_autorstvo =
| karta_raspon =
}}
'''Travolike''' (Poales), biljni red u razredu [[Jednosupnice|jednosupnica]] kojemu pripada 16 porodica, od kojih je najznačajnija porodica [[Trave|trava]] (Poaceae) kojoj pripada 759 rodova i 11.554 vrsta.

Travama pripadaju i krušne biljke, [[žitarice]]
== Porodice ==
# '''Familia ''[[Typhaceae]]''''' &lt;small&gt;Juss.&lt;/small&gt; (58 spp.)
## Subfamilia [[Sparganioideae]] &lt;small&gt;Rouy&lt;/small&gt;
### Genus ''[[Sparganium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (21 spp.)
## Subfamilia [[Typhoideae]] &lt;small&gt;DC. ex Arn.&lt;/small&gt;
### Genus ''[[Typha]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (37 spp.)
# '''Familia ''[[Bromeliaceae]]''''' &lt;small&gt;Juss.&lt;/small&gt; (3668 spp.)
## Subfamilia ''[[Brocchinioideae]]'' &lt;small&gt;Givnish&lt;/small&gt;
### Genus ''[[Sequencia]]'' &lt;small&gt;Givnish&lt;/small&gt; (1 sp.)
### Genus ''[[Brocchinia]]'' &lt;small&gt;Schult. &amp; Schult. fil.&lt;/small&gt; (20 spp.)
## Subfamilia ''[[Lindmanioideae]]'' &lt;small&gt;Givnish&lt;/small&gt;
### Genus ''[[Connellia]]'' &lt;small&gt;N. E. Br.&lt;/small&gt; (6 spp.)
### Genus ''[[Lindmania]]'' &lt;small&gt;Mez&lt;/small&gt; (36 spp.)
## Subfamilia ''[[Tillandsioideae]]'' &lt;small&gt;Burnett&lt;/small&gt;
### ''[[Catopsis]]'' &lt;small&gt;Griseb.&lt;/small&gt; (21 spp.)
### ''[[Glomeropitcairnia]]'' &lt;small&gt;Mez&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Mezobromelia]]'' &lt;small&gt;L. B. Sm.&lt;/small&gt; (6 spp.)
### ''[[Guzmania]]'' &lt;small&gt;Ruiz &amp; Pav.&lt;/small&gt; (212 spp.)
### ''[[Waltillia]]'' &lt;small&gt;Leme, Barfuss &amp; Halbritt.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Alcantarea]]'' &lt;small&gt;(É. Morren ex Mez) Harms&lt;/small&gt; (48 spp.)
### ''[[Werauhia]]'' &lt;small&gt;J. R. Grant&lt;/small&gt; (94 spp.)
### ''[[Vriesea]]'' &lt;small&gt;Lindl.&lt;/small&gt; (272 spp.)
### ''[[Zizkaea]]'' &lt;small&gt;W. Till &amp; Barfuss&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Stigmatodon]]'' &lt;small&gt;Leme, G. K. Br. &amp; Barfuss&lt;/small&gt; (20 spp.)
### ''[[Pseudalcantarea]]'' &lt;small&gt;(C. Presl) Pinzón &amp; Barfuss&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Lutheria]]'' &lt;small&gt;Barfuss &amp; W. Till&lt;/small&gt; (4 spp.)
### ''[[Lemeltonia]]'' &lt;small&gt;Barfuss &amp; W. Till&lt;/small&gt; (7 spp.)
### ''[[Jagrantia]]'' &lt;small&gt;Barfuss &amp; W. Till&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Josemania]]'' &lt;small&gt;W. Till &amp; Barfuss&lt;/small&gt; (5 spp.)
### ''[[Wallisia]]'' &lt;small&gt;É. Morren&lt;/small&gt; (4 spp.)
### ''[[Barfussia]]'' &lt;small&gt;Manzan. &amp; W. Till&lt;/small&gt; (5 spp.)
### ''[[Goudaea]]'' &lt;small&gt;W. Till &amp; Barfuss&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Gregbrownia]]'' &lt;small&gt;W. Till &amp; Barfuss&lt;/small&gt; (4 spp.)
### ''[[Viridantha]]'' &lt;small&gt;Espejo&lt;/small&gt; (18 spp.)
### ''[[Tillandsia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (640 spp.)
### ''[[Racinaea]]'' &lt;small&gt;Spencer &amp; L. B. Sm.&lt;/small&gt; (80 spp.)
## Subfamilia ''[[Hechtioideae]]'' &lt;small&gt;Givnish&lt;/small&gt;
### Genus ''[[Hechtia]]'' &lt;small&gt;Klotzsch&lt;/small&gt; (89 spp.)
### Genus ''[[Mesoamerantha]]'' &lt;small&gt;I. Ramírez &amp; K. J. Romero&lt;/small&gt; (3 spp.)
## Subfamilia ''[[Pitcairnioideae]]'' &lt;small&gt;Harms&lt;/small&gt;
### ''[[Cottendorfia]]'' &lt;small&gt;Schult. fil.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Brewcaria]]'' &lt;small&gt;L. B. Sm., Steyerm. &amp; H. Rob.&lt;/small&gt; (6 spp.)
### ''[[Steyerbromelia]]'' &lt;small&gt;L. B. Sm.&lt;/small&gt; (9 spp.)
### ''[[Navia]]'' &lt;small&gt;Mart. ex Schult. fil.&lt;/small&gt; (93 spp.)
### ''[[Pitcairnia]]'' &lt;small&gt;L´Hér.&lt;/small&gt; (417 spp.)
### ''[[Fosterella]]'' &lt;small&gt;L. B. Sm.&lt;/small&gt; (34 spp.)
### ''[[Dyckia]]'' &lt;small&gt;Schult. fil.&lt;/small&gt; (248 spp.)
## Subfamilia ''[[Puyoideae]]'' &lt;small&gt;Givnish&lt;/small&gt;
155.6001 Genus Puya Molina (229 spp.)
## Subfamilia ''[[Bromelioideae]]'' &lt;small&gt;Burnett&lt;/small&gt;
155.7001 Genus Fascicularia Mez (1 sp.)
155.7002 Genus Ochagavia Phil. (4 spp.)
155.7003 Genus Greigia Regel (35 spp.)
155.7004 Genus Bromelia L. (71 spp.)
155.7005 Genus Pseudananas Hassl. (1 sp.)
155.7006 Genus Fernseea Baker (2 spp.)
155.7007 Genus Neoglaziovia Mez (3 spp.)
155.7008 Genus Ananas Mill. (7 spp.)
155.7009 Genus Lapanthus Louzada &amp; Versieux (2 spp.)
155.7010 Genus Forzzaea Leme, S. Heller &amp; Zizka (7 spp.)
155.7011 Genus Hoplocryptanthus (Mez) Leme, S. Heller &amp; Zizka (9 spp.)
155.7012 Genus Rokautskyia Leme, S. Heller &amp; Zizka (14 spp.)
155.7013 Genus Cryptanthus Otto &amp; A. Dietr. (58 spp.)
155.7014 Genus Siqueiranthus Leme, Zizka, E. H. Souza &amp; Paule (1 sp.)
155.7015 Genus Orthophytum Beer (76 spp.)
155.7016 Genus Orthocryptanthus (Leme, S. Heller &amp; Zizka) Leme, Zizka &amp; Paule (3 spp.)
155.7017 Genus Krenakanthus (Leme, S. Heller &amp; Zizka) Leme, Zizka &amp; Paule (1 sp.)
155.7018 Genus Acanthostachys Link (3 spp.)
155.7019 Genus Canistropsis (Mez) Leme (11 spp.)
155.7020 Genus Hohenbergiopsis L. B. Sm. &amp; Read (1 sp.)
155.7021 Genus Androlepis Brongn. ex Houllet (3 spp.)
155.7022 Genus Disteganthus Lem. (5 spp.)
155.7023 Genus Portea Brongn. &amp; K. Koch (8 spp.)
155.7024 Genus Araeococcus Brongn. (5 spp.)
155.7025 Genus Pseudaraeococcus (Mez) R. A. Pontes &amp; Versieux (7 spp.)
155.7026 Genus Lymania Read (10 spp.)
155.7027 Genus Ronnbergia É. Morren &amp; André (23 spp.)
155.7028 Genus Canistrum É. Morren (17 spp.)
155.7029 Genus Wittrockia Lindm. (5 spp.)
155.7030 Genus Quesnelia Gaudich. (25 spp.)
155.7031 Genus Nidularium Lem. (47 spp.)
155.7032 Genus xNiduregelia Leme (3 spp.)
155.7033 Genus Hohenbergia Schult. &amp; Schult. fil. (53 spp.)
155.7034 Genus Wittmackia Mez (43 spp.)
155.7035 Genus Billbergia Thunb. (66 spp.)
155.7036 Genus Hylaeaicum (Ule ex Mez) Leme, Forzza, Zizka &amp; Aguirre-Santoro (12 spp.)
155.7037 Genus Neoregelia L. B. Sm. (117 spp.)
155.7038 Genus Karawata J. R. Maciel &amp; G. M. Sousa (7 spp.)
155.7039 Genus Aechmea Ruiz &amp; Pav. (259 spp.)
# '''Familia ''[[Rapateaceae]]''''' &lt;small&gt;Dumort.&lt;/small&gt; (97 spp.)
## Subfamilia ''[[Rapateoideae]]'' &lt;small&gt;Meisn.&lt;/small&gt;
156.1001 Genus Spathanthus Desv. (2 spp.)
156.1002 Genus Duckea Maguire (4 spp.)
156.1003 Genus Cephalostemon R. H. Schomb. (5 spp.)
156.1004 Genus Rapatea Aubl. (22 spp.)
## Subfamilia ''[[Monotremoideae]]'' &lt;small&gt;Givnish &amp; P. E. Berry&lt;/small&gt;
156.2001 Genus Maschalocephalus Gilg &amp; K. Schum. (1 sp.)
156.2002 Genus Windsorina Gleason (1 sp.)
156.2003 Genus Potarophytum Sandwith (1 sp.)
156.2004 Genus Monotrema Körn. (4 spp.)
## Subfamilia ''[[Saxofridericioideae]]'' &lt;small&gt;Maguire&lt;/small&gt;
### Tribus ''[[Schoenocephalieae]]'' &lt;small&gt;Maguire&lt;/small&gt;
156.3101 Genus Kunhardtia Maguire (2 spp.)
156.3102 Genus Guacamaya Maguire (1 sp.)
156.3103 Genus Schoenocephalium Seub. (4 spp.)
### Tribus ''[[Saxofridericieae]]'' &lt;small&gt;Maguire&lt;/small&gt;
156.3201 Genus Saxofridericia R. H. Schomb. (10 spp.)
156.3202 Genus Marahuacaea Maguire (1 sp.)
156.3203 Genus Phelpsiella Maguire (1 sp.)
156.3204 Genus Epidryos Maguire (4 spp.)
156.3205 Genus Amphiphyllum Gleason (1 sp.)
156.3206 Genus Stegolepis Klotzsch ex Körn. (33 spp.)
# '''Familia ''[[Xyridaceae]]''''' &lt;small&gt;C. Agardh&lt;/small&gt; (405 spp.)
## Subfamilia [[Xyridoideae]] &lt;small&gt;Kunth ex Arn.&lt;/small&gt;
157.1001 Genus Achlyphila Maguire &amp; Wurdack (1 sp.)
157.1002 Genus Xyris L. (380 spp.)
## Subfamilia ''[[Abolbodoideae]]'' &lt;small&gt;Suess. &amp; Beyerle ex Thorne &amp; Reveal&lt;/small&gt;
157.2001 Genus Abolboda Humb. &amp; Bonpl. (21 spp.)
157.2002 Genus Aratitiyopea Steyerm. &amp; P. E. Berry (1 sp.)
157.2003 Genus Orectanthe Maguire &amp; Wurdack (2 spp.)
# '''Familia ''[[Eriocaulaceae]]''''' &lt;small&gt;Martinov&lt;/small&gt; (1335 spp.)
## Subfamilia ''[[Eriocauloideae]]'' &lt;small&gt;Burnett&lt;/small&gt;
158.1001 Genus Mesanthemum Körn. (16 spp.)
158.1002 Genus Eriocaulon L. (515 spp.)
## Subfamilia ''[[Paepalanthoideae]]'' &lt;small&gt;Ruhland&lt;/small&gt;
158.2001 Genus Comanthera L. B. Sm. (46 spp.)
158.2002 Genus Syngonanthus Ruhland (178 spp.)
158.2003 Genus Leiothrix Ruhland (66 spp.)
158.2004 Genus Rondonanthus Herzog (6 spp.)
158.2005 Genus Tonina Aubl. (1 sp.)
158.2006 Genus Lachnocaulon Kunth (7 spp.)
158.2007 Genus Actinocephalus Sano (52 spp.)
158.2008 Genus Paepalanthus Kunth (448 spp.)
# '''Familia ''[[Mayacaceae]]''''' &lt;small&gt;Kunth&lt;/small&gt; (6 spp.)
159.0001 Genus Mayaca Aubl. (6 spp.)
# Familia ''[[Thurniaceae]]'' Engl. (4 spp.)
## Tribus ''[[Prionieae]]'' &lt;small&gt;Reveal&lt;/small&gt;
160.0101 Genus Prionium E. Mey. (1 sp.)
## Tribus ''[[Thurnieae]]'' &lt;small&gt;Reveal&lt;/small&gt;
160.0201 Genus Thurnia Hook. fil. (3 spp.)
# '''Familia ''[[Juncaceae]]''''' &lt;small&gt;Juss.&lt;/small&gt; (477 spp.)
161.0001 Genus Oreojuncus Záv. Drábk. &amp; Kirschner (2 spp.)
161.0002 Genus Luzula DC. (118 spp.)
161.0003 Genus Patosia Buchenau (1 sp.)
161.0004 Genus Rostkovia Desv. (2 spp.)
161.0005 Genus Distichia Nees &amp; Meyen (3 spp.)
161.0006 Genus Marsippospermum Desv. (4 spp.)
161.0007 Genus Oxychloe Phil. (6 spp.)
161.0008 Genus Juncus L. (341 spp.)
# '''Familia ''[[Cyperaceae]]''''' &lt;small&gt;Juss.&lt;/small&gt; (5738 spp.)
## Subfamilia [[Mapanioideae]] &lt;small&gt;C. B. Clarke&lt;/small&gt;
### Tribus ''[[Hypolytreae]]'' &lt;small&gt;Nees ex Wight &amp; Arn.&lt;/small&gt;
162.1101 Genus Hypolytrum Rich. (27 spp.)
162.1102 Genus Paramapania Uittien (7 spp.)
162.1103 Genus Mapania Aubl. (135 spp.)
162.1104 Genus Scirpodendron Zipp. ex Kurz (2 spp.)
### Tribus ''[[Chrysitricheae]]'' &lt;small&gt;Nees&lt;/small&gt;
162.1201 Genus Diplasia Pers. (1 sp.)
162.1202 Genus Exocarya Benth. (1 sp.)
162.1203 Genus Capitularina Kern (1 sp.)
162.1204 Genus Lepironia Rich. (1 sp.)
162.1205 Genus Chrysitrix L. (4 spp.)
162.1206 Genus Chorizandra R. Br. (6 spp.)
## Subfamilia ''[[Cyperoideae]]'' &lt;small&gt;Beilschm.&lt;/small&gt;
### Tribus ''[[Trilepideae]]'' &lt;small&gt;Goetgh.&lt;/small&gt;
155.2101 Genus Microdracoides Hua (1 sp.)
162.2102 Genus Coleochloa Gilly (8 spp.)
162.2103 Genus Trilepis Nees (7 spp.)
162.2104 Genus Afrotrilepis (Gilly) J. Raynal (2 spp.)
### Tribus ''[[Cladieae]]'' &lt;small&gt;Torr.&lt;/small&gt;
162.2201 Genus Cladium P. Browne (6 spp.)
### Tribus ''[[Sclerieae]]'' &lt;small&gt;Wight &amp; Arn.&lt;/small&gt;
162.2301 Genus Scleria Bergius (267 spp.)
### Tribus ''[[Bisboeckelereae]]'' &lt;small&gt;Pax&lt;/small&gt;
162.2401 Genus Bisboeckelera Kuntze (4 spp.)
162.2402 Genus Calyptrocarya Nees (8 spp.)
162.2403 Genus Becquerelia Brongn. (6 spp.)
162.2404 Genus Diplacrum R. Br. (10 spp.)
### Tribus ''[[Carpheae]]'' &lt;small&gt;Semmouri &amp; Larridon&lt;/small&gt;
162.2501 Genus Carpha Banks &amp; Sol. ex R. Br. (11 spp.)
162.2502 Genus Trianoptiles Fenzl (3 spp.)
### Tribus ''[[Cryptangieae]]'' &lt;small&gt;Benth.&lt;/small&gt;
162.2601 Genus Koyamaea W. W. Thomas &amp; Davidse (1 sp.)
162.2602 Genus Didymiandrum Gilly (1 sp.)
162.2603 Genus Krenakia S. M. Costa (10 spp.)
162.2604 Genus Exochogyne C. B. Clarke (2 spp.)
162.2605 Genus Cryptangium Schrad. ex Nees (1 sp.)
162.2606 Genus Cephalocarpus Nees (22 spp.)
162.2607 Genus Lagenocarpus Nees (21 spp.)
### Tribus ''[[Schoeneae]]'' &lt;small&gt;Dumort.&lt;/small&gt;
#### Subtribus ''[[Anthelepidinae]]'' &lt;small&gt;R.L.Barrett&lt;/small&gt;
162.2711 Genus Anthelepis R. L. Barrett, K. L. Wilson &amp; J. J. Bruhl (4 spp.)
#### Subtribus ''[[Oreobolinae]]'' &lt;small&gt;R.L.Barrett&lt;/small&gt;
162.2721 Genus Cyathocoma Nees (3 spp.)
162.2722 Genus Costularia C. B. Clarke (15 spp.)
162.2723 Genus Chamaedendron (Kük.) Larridon (5 spp.)
162.2724 Genus Capeobolus Browning (1 sp.)
162.2725 Genus Oreobolus R. Br. (17 spp.)
#### Subtribus ''[[Gahniinae]]'' &lt;small&gt;Pax&lt;/small&gt;
162.2731 Genus Ptilothrix K. L. Wilson (1 sp.)
162.2732 Genus Mesomelaena Nees (5 spp.)
162.2733 Genus Cyathochaeta Nees (5 spp.)
162.2734 Genus Gahnia J. R. Forst. &amp; G. Forst. (42 spp.)
#### Subtribus ''[[Caustiinae]]'' &lt;small&gt;R.L.Barrett&lt;/small&gt;
162.2741 Genus Caustis R. Br. (7 spp.)
162.2742 Genus Evandra R. Br. (2 spp.)
#### Subtribus ''[[Gymnoschoeninae]]'' &lt;small&gt;R.L.Barrett&lt;/small&gt;
162.2751 Genus Reedia F. Muell. (1 sp.)
162.2752 Genus Gymnoschoenus Nees (2 spp.)
#### Subtribus ''[[Lepidospermatinae]]'' &lt;small&gt;R.L.Barrett&lt;/small&gt;
162.2761 Genus Machaerina Vahl (53 spp.)
162.2762 Genus Lepidosperma Labill. (76 spp.)
162.2763 Genus Neesenbeckia Levyns (1 sp.)
#### Subtribus ''[[Tricostulariinae]]'' &lt;small&gt;R.L.Barrett, K. L. Wilson &amp; J. J. Bruhl&lt;/small&gt;
162.2771 Genus Ammothryon R. L. Barrett, K. L. Wilson &amp; J. J. Bruhl (1 sp.)
162.2772 Genus Tricostularia Nees (11 spp.)
162.2773 Genus Chaetospora R. Br. (3 spp.)
162.2774 Genus Xyroschoenus Larridon (1 sp.)
162.2775 Genus Morelotia Gaudich. (6 spp.)
162.2776 Genus Tetraria P. Beauv. (30 spp.)
#### Subtribus ''[[Schoeninae]]'' &lt;small&gt;Fenzl&lt;/small&gt;
162.2781 Genus Schoenus L. (162 spp.)
### Tribus ''[[Rhynchosporeae]]''
162.2801 Genus Rhynchospora Vahl (381 spp.)
162.2802 Genus Pleurostachys Brongn. (31 spp.)
### Tribus ''[[Dulichieae]]'' &lt;small&gt;W. Schultze-Motel&lt;/small&gt;
162.2901 Genus Dulichium Rich. ex Pers. (1 sp.)
162.2902 Genus Blysmus Panz. ex Roem. &amp; Schult. (2 spp.)
162.2903 Genus Blysmopsis Oteng-Yeb. (1 sp.)
162.3000 Tribus Khaosokieae Lév.-Bourret &amp; J. R. Starr
162.3001 Genus Khaosokia D. A. Simpson, Chayam. &amp; J. Parn. (1 sp.)
162.3100 Tribus Calliscirpeae Lév.-Bourret &amp; J. R. Starr
162.3101 Genus Calliscirpus C. N. Gilmour, J. R. Starr &amp; Naczi (2 spp.)
162.3200 Tribus Scirpeae T. Lestib.
162.3201 Genus Amphiscirpus Oteng-Yeb. (1 sp.)
162.3202 Genus Zameioscirpus Dhooge &amp; Goetgh. (3 spp.)
162.3203 Genus Rhodoscirpus Lév.-Bourret, Donadío &amp; J. R. Starr (1 sp.)
162.3204 Genus Phylloscirpus C. B. Clarke (3 spp.)
162.3205 Genus Scirpus L. (49 spp.)
162.3206 Genus Eriophorum L. (16 spp.)
162.3300 Tribus Trichophoreae Lév.-Bourret &amp; J. R. Starr
162.3301 Genus Trichophorum Pers. (20 spp.)
162.3400 Tribus Sumatroscirpeae Lév.-Bourret &amp; J. R. Starr
162.3401 Genus Sumatroscirpus Oteng-Yeb. (4 spp.)
162.3500 Tribus Cariceae Dumort.
162.3501 Genus Carex L. (2040 spp.)
162.3600 Tribus Eleocharideae Goetgh.
162.3601 Genus Eleocharis R. Br. (297 spp.)
162.3700 Tribus Abildgaardieae Lye
162.3701 Genus Nelmesia Van der Veken (1 sp.)
162.3702 Genus Bulbostylis Kunth (227 spp.)
162.3703 Genus Zulustylis Muasya (2 spp.)
162.3704 Genus Trichoschoenus J. Raynal (1 sp.)
162.3705 Genus Actinoschoenus Benth. (5 spp.)
162.3706 Genus Arthrostylis R. Br. (2 spp.)
162.3707 Genus Trachystylis S. T. Blake (1 sp.)
162.3708 Genus Scleroschoenus K.L.Wilson, J.J.Bruhl &amp; R.L.Barrett (6 spp.)
162.3709 Genus Fimbristylis Vahl (312 spp.)
162.3800 Tribus Bolboschoeneae (Tatanov) J.R.Starr
162.3801 Genus Bolboschoenus (Asch.) Palla (14 spp.)
162.3900 Tribus Fuireneae Fenzl
162.3901 Genus Fuirena Rottb. (58 spp.)
162.4000 Genus Schoenoplecteae Lye ( sp.)
162.4001 Genus Actinoscirpus (Ohwi) R. W. Haines &amp; Lye (1 sp.)
162.4002 Genus Schoenoplectus (Rchb.) Palla (22 spp.)
162.4100 Tribus Pseudoschoeneae J.R.Starr
162.4101 Genus Pseudoschoenus (C. B. Clarke) Oteng-Yeb. (1 sp.)
162.4102 Genus Schoenoplectiella Lye (62 spp.)
162.4200 Tribus Cypereae Dumort.
162.4210 Subtribus Ficiniinae Fenzl
162.4211 Genus Erioscirpus Palla (2 spp.)
162.4212 Genus Scirpoides Seguier (6 spp.)
162.4213 Genus Afroscirpoides García-Madr. &amp; Muasya (1 sp.)
162.4214 Genus Dracoscirpoides Muasya (3 spp.)
162.4215 Genus Hellmuthia Steud. (1 sp.)
162.4216 Genus Isolepis R. Br. (71 spp.)
162.4217 Genus Ficinia Schrad. (82 spp.)
162.4220 Subtribus Cyperinae Pax
162.4221 Genus Cyperus L. (972 spp.)
162.9000 Tribus Cyperaceae, phylogenetic position unknown
162.9001 Genus Rhynchocladium T. Koyama (1 sp.)
162.9002 Genus Naikia Wad. Khan, Bhuskute &amp; Kahalkar (1 sp.)
# '''Familia ''[[Anarthriaceae]]''''' &lt;small&gt;D. F. Cutler &amp; Airy Shaw&lt;/small&gt; (11 spp.)
163.0001 Genus Anarthria R. Br. (6 spp.)
163.0002 Genus Hopkinsia W. Fitzg. (2 spp.)
163.0003 Genus Lyginia R. Br. (3 spp.)
# '''Familia ''[[Restionaceae]]''''' &lt;small&gt;R. Br.&lt;/small&gt; (542 spp.)
164.1000 Subfamily Restionoideae Arn.
164.1100 Tribus Willdenowieae
164.1101 Genus Ceratocaryum Nees (8 spp.)
164.1102 Genus Willdenowia Thunb. (12 spp.)
164.1200 Tribus Restioneae
164.1201 Genus Soroveta H. P. Linder &amp; C. R. Hardy (1 sp.)
164.1202 Genus Platycaulos Linder (12 spp.)
164.1203 Genus Elegia L. (50 spp.)
164.1204 Genus Anthochortus Nees (7 spp.)
164.1205 Genus Askidiosperma Steud. (12 spp.)
164.1206 Genus Staberoha Kunth (9 spp.)
164.1207 Genus Rhodocoma Nees (8 spp.)
164.1208 Genus Restio Rottb. (168 spp.)
164.1209 Genus Mastersiella Gilg-Ben. (3 spp.)
164.1210 Genus Hypodiscus Nees (15 spp.)
164.1211 Genus Cannomois P. Beauv. ex Desv. (12 spp.)
164.1212 Genus Thamnochortus Bergius (34 spp.)
164.1213 Genus Nevillea Esterh. &amp; H. P. Linder (3 spp.)
164.1214 Genus Hydrophilus Linder (1 sp.)
164.2000 Subfamily Centrolepididoideae
164.2001 Genus Gaimardia Gaudich. (4 spp.)
164.2002 Genus Aphelia R. Br. (6 spp.)
164.2003 Genus Centrolepis Labill. (26 spp.)
164.3000 Subfamily Sporadanthoideae B. G. Briggs &amp; H. P. Linder
164.3001 Genus Sporadanthus F. Muell. ex J. Buchenau (8 spp.)
164.3002 Genus Calorophus Labill. (2 spp.)
164.3003 Genus Lepyrodia R. Br. (22 spp.)
164.4000 Subfamily Leptocarpoideae B. G. Briggs &amp; H. P. Linder
164.4001 Genus Eurychorda Briggs &amp; Johnson (1 sp.)
164.4002 Genus Empodisma L. A. S. Johnson &amp; D. F. Cutler (3 spp.)
164.4003 Genus Taraxis Briggs &amp; Johnson (1 sp.)
164.4004 Genus Winifredia L. A. S. Johnson &amp; B. G. Briggs (1 sp.)
164.4005 Genus Alexgeorgea Carlquist (3 spp.)
164.4006 Genus Hypolaena R. Br. (7 spp.)
164.4007 Genus Chaetanthus R. Br. (3 spp.)
164.4008 Genus Apodasmia Briggs &amp; Johnson (4 spp.)
164.4009 Genus Dapsilanthus Briggs &amp; Johnson (4 spp.)
164.4010 Genus Leptocarpus R. Br. (17 spp.)
164.4011 Genus Loxocarya R. Br. (5 spp.)
164.4012 Genus Tremulina Briggs &amp; Johnson (2 spp.)
164.4013 Genus Platychorda Briggs &amp; Johnson (2 spp.)
164.4014 Genus Chordifex Briggs &amp; Johnson (20 spp.)
164.4015 Genus Dielsia Gilg ex Diels &amp; Pritz. (1 sp.)
164.4016 Genus Cytogonidium Briggs &amp; Johnson (1 sp.)
164.4017 Genus Tyrbastes Briggs &amp; Johnson (1 sp.)
164.4018 Genus Melanostachya Briggs &amp; Johnson (1 sp.)
164.4019 Genus Baloskion Raf. (8 spp.)
164.4020 Genus Catacolea Briggs &amp; L. A. S. Johnson (1 sp.)
164.4021 Genus Lepidobolus Nees (9 spp.)
164.4022 Genus Coleocarya S. T. Blake (1 sp.)
164.4023 Genus Desmocladus Nees (23 spp.)
# '''Familia ''[[Flagellariaceae]]''''' &lt;small&gt;Dumort.&lt;/small&gt; (5 spp.)
165.0001 Genus Flagellaria L. (5 spp.)
# '''Familia ''[[Joinvilleaceae]]''''' &lt;small&gt;Tolm. &amp; A. C. Sm.&lt;/small&gt; (3 spp.)
166.0001 Genus Joinvillea Gaudich. (3 spp.)
# '''Familia ''[[Ecdeiocoleaceae]]''''' &lt;small&gt;D. F. Cutler &amp; Airy Shaw&lt;/small&gt; (3 spp.)
167.0001 Genus Georgeantha B. G. Briggs &amp; L. A. S. Johnson (1 sp.)
167.0002 Genus Ecdeiocolea F. Muell. (2 spp.)
# '''Familia ''[[Poaceae]]''''' &lt;small&gt;Barnhart&lt;/small&gt; (12463 spp.)
168.1000 Subfamily Anomochlooideae Pilg. ex Potztal
168.1100 Tribus Anomochloeae C. E. Hubb.
168.1101 Genus Anomochloa Brongn. (1 sp.)
168.1200 Tribus Streptochaeteae C. E. Hubb.
168.1201 Genus Streptochaeta Schrad. (3 spp.)
168.1500 Subfamily Pharoideae L. G. Clark &amp; Judz.
168.1510 Tribus Phareae Stapf
168.1511 Genus Pharus R. Br. (7 spp.)
168.1512 Genus Leptaspis R. Br. (3 spp.)
168.1513 Genus Scrotochloa Judz. (2 spp.)
168.2000 Subfamily Puelioideae L. G. Clark
168.2100 Tribus Atractocarpeae Jacq.-Fél. ex Tzvelev
168.2101 Genus Puelia Franch. (5 spp.)
168.2200 Tribus Guaduelleae Soderstr. &amp; R. P. Ellis
168.2201 Genus Guaduella Franch. (6 spp.)
168.2500 Subfamily Oryzoideae Kunth ex Beilschm.
168.2510 Tribus Streptogyneae C. E. Hubb. ex C. E. Calderón &amp; Soderstr.
168.2511 Genus Streptogyna P. Beauv. (2 spp.)
168.2600 Tribus Ehrharteae Nevski
168.2601 Genus Ehrharta Thunb. (24 spp.)
168.2602 Genus Tetrarrhena R. Br. (4 spp.)
168.2603 Genus Microlaena R. Br. (8 spp.)
168.2604 Genus Zotovia Edgar &amp; Connor (3 spp.)
168.2700 Tribus Oryzeae Dumort
168.2710 Subtribus Oryzinae Rchb.
168.2711 Genus Leersia Sol. ex Sw. (18 spp.)
168.2712 Genus Maltebrunia Kunth (5 spp.)
168.2713 Genus Prosphytochloa Schweick. (1 sp.)
168.2714 Genus Oryza L. (23 spp.)
168.2720 Subtribus Zizaniinae Benth.
168.2721 Genus Chikusichloa Koidz. (3 spp.)
168.2722 Genus Hygroryza Nees (1 sp.)
168.2723 Genus Zizania L. (4 spp.)
168.2724 Genus Luziola Juss. (11 spp.)
168.2725 Genus Zizaniopsis Döll &amp; Asch. (6 spp.)
168.2800 Tribus Phyllorachideae C. E. Hubb.
168.2801 Genus Phyllorachis Trimen (1 sp.)
168.2802 Genus Humbertochloa A. Camus &amp; Stapf (2 spp.)
168.2803 Genus Suddia Renvoize (1 sp.)
168.3000 Subfamily Bambusoideae Luerss.
168.3100 Tribus Arundinarieae Hack.
168.3110 Subtribus Hsuehochloinae D. Z. Li &amp; Y. X. Zhang
168.3111 Genus Hsuehochloa D. Z. Li &amp; Y. X. Zhang (1 sp.)
168.3120 Subtribus Ampelocalaminae D. Z. Li &amp; Y. X. Zhang
168.3121 Genus Ampelocalamus S. L. Chen, T. H. Wen &amp; G. Y. Sheng (14 spp.)
168.3130 Subtribus Arundinariinae Nees ex Lindl.
168.3131 Genus Drepanostachyum Keng fil. (13 spp.)
168.3132 Genus Himalayacalamus Keng fil. (9 spp.)
168.3133 Genus Indocalamus sensu auct. non Nakai (31 spp.)
168.3134 Genus Oligostachyum Z. P. Wang &amp; G. H. Ye (18 spp.)
168.3135 Genus Gaoligongshania D. Z. Li Hsueh &amp; N. H. Xia (1 sp.)
168.3136 Genus Oldeania Stapleton (7 spp.)
168.3137 Genus Kuruna Attigala, Kathr. &amp; L. G. Clark (7 spp.)
168.3138 Genus Chimonocalamus Hsueh &amp; T. P. Yi (19 spp.)
168.3139 Genus Ferrocalamus Hsueh &amp; Keng fil. (2 spp.)
168.3140 Genus Tongpeia Stapleton (3 spp.)
168.3141 Genus Fargesia Franch. (95 spp.)
168.3142 Genus Thamnocalamus Munro (6 spp.)
168.3143 Genus Bashania Keng fil. &amp; Yi (4 spp.)
168.3144 Genus Sarocalamus Stapleton (6 spp.)
168.3145 Genus Bergbambos Stapleton (1 sp.)
168.3146 Genus Yushania Keng fil. (93 spp.)
168.3147 Genus Ravenochloa D. Z. Li &amp; Y. X. Zhang (1 sp.)
168.3148 Genus Sasa Makino &amp; Shibata (43 spp.)
168.3149 Genus Indocalamus Nakai (1 sp.)
168.3150 Genus Gelidocalamus T. H. Wen (13 spp.)
168.3151 Genus Chimonobambusa Makino (42 spp.)
168.3152 Genus Sasamorpha Nakai (5 spp.)
168.3153 Genus Vietnamocalamus T. Q. Nguyen (1 sp.)
168.3154 Genus xHibanobambusa Maruy. &amp; H. Okamura (1 sp.)
168.3155 Genus Semiarundinaria Makino ex Nakai (8 spp.)
168.3156 Genus Shibataea Makino (7 spp.)
168.3157 Genus Phyllostachys Siebold &amp; Zucc. (62 spp.)
168.3158 Genus Arundinaria Michx. (2 spp.)
168.3159 Genus Sasaella Makino (11 spp.)
168.3160 Genus Pleioblastus Nakai (26 spp.)
168.3161 Genus Pseudosasa Makino ex Nakai (21 spp.)
168.3162 Genus Sinosasa L.C.Chia ex N.H.Xia, Q.M.Qin &amp; Y.H.Tong (7 spp.)
168.3163 Genus Acidosasa C. D. Chu &amp; C. S. Chao (11 spp.)
168.3164 Genus Khoonmengia N. H. Xia, Y. H. Tong &amp; X. R. Zheng (1 sp.)
168.3165 Genus Sinobambusa Makino ex Nakai (13 spp.)
168.3166 Genus Indosasa McClure (19 spp.)
168.3200 Tribus Olyreae Kunth ex Spenn.
168.3210 Subtribus Buergersiochloinae (S. T. Blake) L. G. Clark &amp; Judz.
168.3211 Genus Buergersiochloa Pilg. (1 sp.)
168.3220 Subtribus Olyrinae Kromb.
168.3221 Genus Agnesia Zuloaga &amp; Judz. (7 spp.)
168.3222 Genus Arberella Soderstr. &amp; C. E. Calderón (11 spp.)
168.3223 Genus Cryptochloa Swallen (9 spp.)
168.3224 Genus Diandrolyra Stapf (3 spp.)
168.3225 Genus Ekmanochloa Hitchc. (2 spp.)
168.3226 Genus Froesiochloa G. A. Black (1 sp.)
168.3227 Genus Lithachne P. Beauv. (4 spp.)
168.3228 Genus Maclurolyra C. E. Calderón &amp; Soderstr. (1 sp.)
168.3229 Genus Mniochloa Chase (1 sp.)
168.3230 Genus Olyra L. (15 spp.)
168.3231 Genus Taquara I. L. C. Oliveira &amp; R. P. Oliveira (2 spp.)
168.3232 Genus Raddiella Swallen (12 spp.)
168.3233 Genus Piresia Swallen (6 spp.)
168.3234 Genus Reitzia Swallen (1 sp.)
168.3235 Genus Raddia Bertol. (11 spp.)
168.3236 Genus Brasilochloa R. P. Oliveira &amp; L. G. Clark (1 sp.)
168.3237 Genus Piresiella Judz., Zuloaga &amp; Morrone (1 sp.)
168.3238 Genus Rehia Fijten (1 sp.)
168.3240 Tribus Parianinae Hack.
168.3241 Genus Eremitis Döll (16 spp.)
168.3242 Genus Pariana Aubl. (33 spp.)
168.3243 Genus Parianella Hollowell, F. M. Ferreira &amp; R. P. Oliveira (2 spp.)
168.3300 Tribus Bambuseae Kunth ex Dumort.
168.3310 Subtribus Chusqueinae Soderstr. &amp; R. P. Ellis
168.3311 Genus Chusquea Kunth (192 spp.)
168.3320 Subtribus Guaduinae Soderstr. &amp; Ellis
168.3321 Genus Tibisia C. D. Tyrrell, Londoño &amp; L. G. Clark (3 spp.)
168.3322 Genus Otatea (McClure &amp; Sm.) C. E. Calderón &amp; Sodiro (13 spp.)
168.3323 Genus Olmeca Soderstr. (5 spp.)
168.3324 Genus Guadua Kunth (33 spp.)
168.3325 Genus Eremocaulon Soderstr. &amp; Londoño (5 spp.)
168.3326 Genus Apoclada McClure (1 sp.)
168.3330 Subtribus Arthrostylidiinae Soderstr. &amp; R. P. Ellis
168.3331 Genus Glaziophyton Franch. (1 sp.)
168.3332 Genus Cambajuva P. L. Viana, L. G. Clark &amp; Filg. (1 sp.)
168.3333 Genus Didymogonyx (L. G. Clark &amp; Londoño) C. D. Tyrrell, L. G. Clark &amp; Londoño (2 spp.)
168.3334 Genus Elytrostachys McClure (2 spp.)
168.3335 Genus Rhipidocladum McClure (21 spp.)
168.3336 Genus Arthrostylidium Rupr. (29 spp.)
168.3337 Genus Aulonemiella L. G. Clark, Londoño, C. D. Tyrrell &amp; Judz. (2 spp.)
168.3338 Genus Aulonemia Goudot (48 spp.)
168.3339 Genus Colanthelia McClure &amp; E. W. Sm. (11 spp.)
168.3340 Genus Filgueirasia Guala (2 spp.)
168.3341 Genus Alvimia C. E. Calderón ex Soderstr. &amp; Londoño (3 spp.)
168.3342 Genus Atractantha McClure (5 spp.)
168.3343 Genus Actinocladum McClure ex Soderstr. (1 sp.)
168.3344 Genus Athroostachys Benth. ex Benth. &amp; Hook. fil. (2 spp.)
168.3345 Genus Merostachys Spreng. (58 spp.)
168.3346 Genus Myriocladus Swallen (13 spp.)
168.3350 Subtribus Melocanninae Benth.
168.3351 Genus Melocanna Trin. in Spreng. (3 spp.)
168.3352 Genus Cephalostachyum Munro (14 spp.)
168.3353 Genus Pseudostachyum Munro (1 sp.)
168.3354 Genus Davidsea Soderstr. &amp; R. P. Ellis (1 sp.)
168.3355 Genus Ochlandra Thwaites (13 spp.)
168.3356 Genus Schizostachyum Nees (71 spp.)
168.3357 Genus Stapletonia P. Singh, S. S. Dash &amp; P. Kumari (3 spp.)
168.3358 Genus Annamocalamus H. N. Nguyen, N. H. Xia &amp; V. T. Tran (1 sp.)
168.3360 Subtribus Temburongiinae K. M. Wong
168.3361 Genus Fimbribambusa Widjaja (4 spp.)
168.3362 Genus Temburongia S. Dransf. &amp; Wong (1 sp.)
168.3370 Subtribus Hickeliinae Camus
168.3371 Genus Hickelia A. Camus (4 spp.)
168.3372 Genus Nastus Juss. (12 spp.)
168.3373 Genus Decaryochloa A. Camus (1 sp.)
168.3374 Genus Sirochloa S. Dransf. (1 sp.)
168.3375 Genus Cathariostachys S. Dransf. (2 spp.)
168.3376 Genus Hitchcockella A. Camus (1 sp.)
168.3377 Genus Perrierbambus A. Camus (2 spp.)
168.3378 Genus Valiha S. Dransf. (2 spp.)
168.3379 Genus Sokinochloa S. Dransf. (7 spp.)
168.3380 Subtribus Racemobambosinae Stapleton
168.3381 Genus Chloothamnus Buse (11 spp.)
168.3382 Genus Racemobambos Holttum (19 spp.)
168.3383 Genus Widjajachloa K. M. Wong &amp; S. Dransf. (1 sp.)
168.3390 Subtribus Mullerochloinae ined.
168.3391 Genus Mullerochloa K. M. Wong (1 sp.)
168.3400 Subtribus Greslaniinae K. M. Wong &amp; W. L. Goh
168.3401 Genus Greslania Balansa (2 spp.)
168.3410 Subtribus Dinochloinae K. M. Wong &amp; W. L. Goh
168.3411 Genus Pinga Widjaja (1 sp.)
168.3412 Genus Neololeba Widjaja (5 spp.)
168.3413 Genus Parabambusa Widjaja (1 sp.)
168.3414 Genus Dinochloa Buse (47 spp.)
168.3415 Genus Cyrtochloa S. Dransf. (7 spp.)
168.3416 Genus Sphaerobambos S. Dransf. (3 spp.)
168.3420 Subtribus Bambusinae J. Presl
168.3421 Genus Kinabaluchloa K. M. Wong (2 spp.)
168.3422 Genus Holttumochloa K. M. Wong (4 spp.)
168.3423 Genus Nianhochloa H. N. Nguyen &amp; V. T. Tran (1 sp.)
168.3424 Genus Bonia Balansa (5 spp.)
168.3425 Genus Laobambos Haev., Lamxay &amp; D. Z. Li (1 sp.)
168.3426 Genus Neomicrocalamus Keng fil. (3 spp.)
168.3427 Genus Temochloa S. Dransf. (1 sp.)
168.3428 Genus Soejatmia K. M. Wong (1 sp.)
168.3429 Genus Pseudoxytenanthera Soderstr. &amp; R. P. Ellis (5 spp.)
168.3430 Genus Maclurochloa K. M. Wong (4 spp.)
168.3431 Genus Melocalamus Benth. (17 spp.)
168.3432 Genus Bambusa Schreb. (154 spp.)
168.3433 Genus Dendrocalamus Nees (79 spp.)
168.3434 Genus Gigantochloa Kurz (68 spp.)
168.3435 Genus Phuphanochloa Sungkaew &amp; Teerawat. (1 sp.)
168.3436 Genus Oreobambos K. Schum. (1 sp.)
168.3437 Genus Oxytenanthera Munro (1 sp.)
168.3438 Genus Vietnamosasa T. Q. Nguyen (3 spp.)
168.3439 Genus Thyrsostachys Gamble (2 spp.)
168.3440 Genus Cochinchinochloa H. N. Nguyen &amp; V. T. Tran (1 sp.)
168.3441 Genus Yersinochloa H. N. Nguyen &amp; V. T. Tran (1 sp.)
168.3442 Genus Ruhooglandia S. Dransf. &amp; K. M. Wong (1 sp.)
168.4000 Subfamily Pooideae Benth.
168.4100 Tribus Brachyelytreae Ohwi
168.4101 Genus Brachyelytrum P. Beauv. (3 spp.)
168.4150 Tribus Nardeae W. D. J. Koch
168.4151 Genus Nardus L. (1 sp.)
168.4200 Tribus Lygeae J. Presl
168.4201 Genus Lygeum Loefl. ex L. (1 sp.)
168.4300 Tribus Phaenospermateae Renvoize &amp; Clayton
168.4301 Genus Stephanachne Keng (3 spp.)
168.4302 Genus Sinochasea Keng (1 sp.)
168.4303 Genus Phaenosperma Benth. (1 sp.)
168.4304 Genus Danthoniastrum (Holub) Holub (3 spp.)
168.4305 Genus Duthiea Hack. ex. Procop.-Procop (3 spp.)
168.4306 Genus Metcalfia Conert (1 sp.)
168.4307 Genus Anisopogon R. Br. (1 sp.)
168.4308 Genus Pseudodanthonia Bor &amp; C. E. Hubb. (1 sp.)
168.4400 Tribus Meliceae Rchb.
168.4401 Genus Brylkinia F. Schmidt (1 sp.)
168.4402 Genus Glyceria R. Br. (41 spp.)
168.4403 Genus Lycochloa Sam. (1 sp.)
168.4404 Genus Melica L. (91 spp.)
168.4405 Genus Pleuropogon R. Br. (5 spp.)
168.4406 Genus Schizachne Hack. (1 sp.)
168.4407 Genus Koordersiochloa Merr. (2 spp.)
168.4408 Genus Triniochloa Hitchc. (6 spp.)
168.4500 Tribus Stipeae Dumort.
168.4501 Genus Macrochloa Kunth (2 spp.)
168.4502 Genus Ampelodesmos Link (1 sp.)
168.4503 Genus Psammochloa Hitchc. (1 sp.)
168.4504 Genus Neotrinia (Tzvelev) M. Nobis, P. D. Gudkova &amp; A. Nowak (2 spp.)
168.4505 Genus Oryzopsis Michx. (1 sp.)
168.4506 Genus Trikeraia Bor (2 spp.)
168.4507 Genus Barkworthia Romasch., P. M. Peterson &amp; Soreng (1 sp.)
168.4508 Genus Piptatherum P. Beauv. (29 spp.)
168.4509 Genus Stipa L. (135 spp.)
168.4510 Genus Ptilagrostis Griseb. (16 spp.)
168.4511 Genus Orthoraphium Nees (1 sp.)
168.4512 Genus Patis Ohwi (3 spp.)
168.4513 Genus Piptochaetium C. Presl (37 spp.)
168.4514 Genus Piptatheropsis Romasch., P. M. Peterson &amp; Soreng (5 spp.)
168.4515 Genus Ptilagrostiella Romasch., P. M. Peterson &amp; Soreng (1 sp.)
168.4516 Genus Ortachne Steud. (3 spp.)
168.4517 Genus Anatherostipa (Hack. ex Kuntze) Peñail. (11 spp.)
168.4518 Genus Aciachne Benth. (3 spp.)
168.4519 Genus Hesperostipa (Elias) Barkworth (5 spp.)
168.4520 Genus Celtica F. M. Vázquez &amp; Barkworth (1 sp.)
168.4521 Genus Jarava p. p. (1 sp.)
168.4522 Genus Pappostipa (Speg.) Romasch., P. M. Peterson &amp; Soreng (32 spp.)
168.4523 Genus Achnatherum p. p. (3 spp.)
168.4524 Genus Anemanthele Veldkamp (1 sp.)
168.4525 Genus Austrostipa S. W. L. Jacobs &amp; J. Everett (64 spp.)
168.4526 Genus Achnatherum P. Beauv. (24 spp.)
168.4527 Genus Timouria Roshev. (3 spp.)
168.4528 Genus Oloptum Röser &amp; Hamasha (1 sp.)
168.4529 Genus Stipellula Röser &amp; Hamasha (5 spp.)
168.4530 Genus Eriocoma Nutt. (28 spp.)
168.4531 Genus xEriosella Romasch. (1 sp.)
168.4532 Genus Pseudoeriocoma Romasch., P. M. Peterson &amp; Soreng (6 spp.)
168.4532 Genus Thorneochloa Romasch., P. M. Peterson &amp; Soreng (1 sp.)
168.4533 Genus Jarava Ruiz &amp; Pav. (31 spp.)
168.4534 Genus Amelichloa Arriaga &amp; Barkworth (5 spp.)
168.4535 Genus Nassella (Trin.) É. Desv. (118 spp.)
168.4550 Tribus Diarrheneae Tateoka ex C. S. Campb.
168.4551 Genus Diarrhena P. Beauv. (2 spp.)
168.4552 Genus Neomolinia Honda (3 spp.)
168.4600 Tribus Brachypodieae Harz
168.4601 Genus Brachypodium P. Beauv. (25 spp.)
168.4700 Tribus Poeae R. Br.
168.4710 Subtribus Anthoxanthinae A. Gray
168.4711 Genus Hierochloe R. Br. (42 spp.)
168.4712 Genus Anthoxanthum L. (13 spp.)
168.4715 Subtribus Hypseochloinae Röser &amp; Tkach
168.4716 Genus Hypseochloa C. E. Hubb. (2 spp.)
168.4720 Subtribus Brizinae Tzvelev
168.4721 Genus Airopsis Desv. (1 sp.)
168.4722 Genus Briza L. (3 spp.)
168.4725 Subtribus Incertae sedis
168.4726 Genus Macrobriza (Tzvelev) Tzvelev (1 sp.)
168.4730 Subtribus Echinopogoninae Soreng
168.4731 Genus Ancistragrostis S. T. Blake (1 sp.)
168.4732 Genus Dichelachne Endl. (10 spp.)
168.4733 Genus Echinopogon P. Beauv. (7 spp.)
168.4734 Genus Pentapogon R. Br. (1 sp.)
168.4735 Genus Relchela Steud. (1 sp.)
168.4740 Subtribus Calothecinae Soreng
168.4741 Genus Chascolytrum Desv. (25 spp.)
168.4750 Subtribus Agrostidinae Fr.
168.4751 Genus Agrostula P. M. Peterson, Romasch., Soreng &amp; Sylvester (1 sp.)
168.4752 Genus Calamagrostis Adans. (89 spp.)
168.4753 Genus Gastridium P. Beauv. (3 spp.)
168.4754 Genus Triplachne Link (1 sp.)
168.4755 Genus Podagrostis (Griseb.) Scribn. &amp; Merr. (11 spp.)
168.4756 Genus Agrostis L. (197 spp.)
168.4757 Genus xAgropogon P. Fourn. (2 spp.)
168.4758 Genus Polypogon Desf. (15 spp.)
168.4759 Genus Lachnagrostis Trin. (40 spp.)
168.4760 Genus Deyeuxia Clarion (118 spp.)
168.4761 Genus Chaetotropis Kunth (5 spp.)
168.4762 Genus Bromidium Nees &amp; Meyen (5 spp.)
168.4765 Subtribus Torreyochloinae Soreng &amp; J. I. Davis
168.4766 Genus Amphibromus Nees (11 spp.)
168.4767 Genus Torreyochloa Church (4 spp.)
168.4770 Subtribus Phalaridinae Fr.
168.4771 Genus Phalaris L. (20 spp.)
168.4780 Subtribus Aveninae J. Presl
168.4781 Genus Avena L. (25 spp.)
168.4782 Genus Arrhenatherum P. Beauv. (5 spp.)
168.4783 Genus Tricholemma (Röser) Röser (2 spp.)
168.4784 Genus Helictotrichon Besser ex Schult. &amp; Schult. fil. (32 spp.)
168.4785 Genus xTrisetopsotrichon Röser &amp; A. Wölk (1 sp.)
167.4786 Genus Lagurus L. (1 sp.)
168.4787 Genus Tzveleviochloa Röser &amp; A. Wölk (5 spp.)
168.4790 Subtribus Koeleriinae Asch. &amp; Graebn.
168.4791 Genus Acrospelion Besser ex Roem. &amp; Schult. (8 spp.)
168.4792 Genus Trisetum Pers. (3 spp.)
168.4793 Genus Graphephorum Desv. (4 spp.)
168.4794 Genus Trisetum s. lat. (20 spp.)
168.4795 Genus xTrisetokoeleria Tzvelev (2 spp.)
168.4796 Genus Rostraria Trin. (13 spp.)
168.4723 Genus Avellinia Parl. (2 spp.)
168.4723 Genus Trisetaria Forssk. (16 spp.)
168.4797 Genus Gaudinia P. Beauv. (4 spp.)
168.4798 Genus Koeleria Pers. (77 spp.)
168.4799 Genus Sibirotrisetum Barberá, Soreng, Romasch., Quintanar &amp; P. M. Peterson (7 spp.)
168.4800 Genus Limnodea L. H. Dewey ex Coult. (1 sp.)
168.4801 Genus Sphenopholis Scribn. (6 spp.)
168.4802 Genus Peyritschia E. Fourn. ex Benth. &amp; Hook. fil. (31 spp.)
168.4803 Genus Laegaardia P. M. Peterson, Soreng, Romasch. &amp; Barberá (1 sp.)
168.4804 Genus Paramochloa P. M. Peterson, Soreng, Romasch. &amp; Barberá (2 spp.)
168.4805 Genus Greeneochloa P. M. Peterson, Soreng, Romasch. &amp; Barberá (2 spp.)
168.4806 Genus Cinnagrostis Griseb. (62 spp.)
168.4807 Genus Trisetopsis Röser &amp; A. Wölk (28 spp.)
168.4810 Subtribus Airinae Fr.
168.4811 Genus Aira L. (11 spp.)
168.4812 Genus Avenella (Bluff &amp; Fingerh.) Drejer (1 sp.)
168.4813 Genus Corynephorus P. Beauv. (5 spp.)
168.4814 Genus Periballia Trin. (1 sp.)
168.4815 Subtribus Holcinae Dumort.
168.4816 Genus Holcus L. (12 spp.)
168.4817 Genus Vahlodea Fr. (1 sp.)
168.4820 Subtribus Sesleriinae Parl.
168.4821 Genus Sesleriella Deyl (1 sp.)
168.4822 Genus Oreochloa Link (4 spp.)
168.4823 Genus Mibora Adans. (2 spp.)
168.4824 Genus Psilathera Link (1 sp.)
168.4825 Genus Sesleria Scop. (29 spp.)
168.4826 Genus Echinaria Desf. (1 sp.)
168.4830 Subtribus Scolochloinae Tzvelev
168.4831 Genus Scolochloa Link (2 spp.)
168.4832 Genus Dryopoa Vickery (1 sp.)
168.4835 Subtribus Antinoriinae Röser &amp; Tkach
168.4836 Genus Antinoria Parl. (2 spp.)
168.4840 Subtribus Loliinae Dumort.
168.4841 Genus Leucopoa Griseb. (14 spp.)
168.4842 Genus Drymochloa Holub (6 spp.)
168.4843 Genus Castellia Tineo (1 sp.)
168.4844 Genus Festuca L. (667 spp.)
168.4845 Genus xFestulolium Asch. &amp; Graebn. (5 spp.)
168.4846 Genus Lolium L. (29 spp.)
168.4847 Genus Pseudobromus K. Schum. (6 spp.)
168.4850 Subtribus Dactylidinae Stapf
168.4851 Genus Dactylis L. (4 spp.)
168.4852 Genus Lamarckia Moench (1 sp.)
168.4860 Subtribus Ammochloinae Tzvelev
168.4861 Genus Ammochloa Boiss. (3 spp.)
168.4870 Subtribus Cynosurinae Fr.
168.4871 Genus Cynosurus L. (10 spp.)
168.4880 Subtribus Parapholiinae Caro
168.4881 Genus Sphenopus Trin. (2 spp.)
168.4882 Genus Agropyropsis (Batt. &amp; Trab.) A. Camus (1 sp.)
168.4883 Genus Cutandia Willk. (6 spp.)
168.4884 Genus Catapodium Link (5 spp.)
168.4885 Genus Desmazeria Dumort. (4 spp.)
168.4886 Genus Parapholis C. E. Hubb. (7 spp.)
168.4887 Genus Vulpiella (Batt. &amp; Trab.) Burollet (2 spp.)
168.4890 Subtribus Aristaveninae F. Albers &amp; Butzin
168.4891 Genus Deschampsia P. Beauv. (71 spp.)
168.4895 Subtribus Helictochloinae Röser &amp; Tkach
168.4896 Genus Helictochloa Romero Zarco (26 spp.)
168.4897 Genus Molineriella Rouy (3 spp.)
168.4900 Subtribus Coleanthinae Rchb.
168.4901 Genus Catabrosa P. Beauv. (5 spp.)
168.4902 Genus xCatanellia L. J. Gillespie &amp; Soreng (1 sp.)
168.4903 Genus Hyalopodium Röser &amp; Tkach (2 spp.)
168.4904 Genus Catabrosella (Tzvelev) Tzvelev (6 spp.)
168.4905 Genus Hyalopoa (Tzvelev) Tzvelev (7 spp.)
168.4906 Genus Arctohyalopoa Röser &amp; Tkach (4 spp.)
168.4907 Genus Paracolpodium (Tzvelev) Tzvelev (5 spp.)
168.4908 Genus Coleanthus Seidel (1 sp.)
168.4909 Genus Phippsia (Trin.) R. Br. (3 spp.)
168.4910 Genus xPucciphippsia Tzvelev (2 spp.)
168.4911 Genus Puccinellia Parl. (134 spp.)
168.4912 Genus Sclerochloa P. Beauv. (2 spp.)
168.4913 Genus Colpodium Trin. (9 spp.)
168.4915 Subtribus Avenulinae Röser &amp; Tkach
168.4916 Genus Avenula (Dumort.) Dumort. (1 sp.)
168.4920 Subtribus Miliinae Dumort.
168.4921 Genus Milium L. (7 spp.)
168.4930 Subtribus Phleinae Dumort.
168.4931 Genus Phleum L. (17 spp.)
168.4940 Subtribus Poinae Dumort.
168.4941 Genus Poa L. (589 spp.)
168.4942 Genus Oreopoa H. Scholz &amp; Parolly (1 sp.)
168.4950 Subtribus Incertae sedis
168.4951 Genus Arctopoa (Griseb.) Prob. (5 spp.)
168.4952 Genus xDupontopoa Prob. (1 sp.)
168.4960 Subtribus Cinninae Caruel
168.4961 Genus Agrostopoa Davidse, Soreng &amp; P. M. Peterson (3 spp.)
168.4962 Genus Aniselytron Merr. (5 spp.)
168.4963 Genus Cinna L. (4 spp.)
168.4964 Genus Simplicia Kirk (3 spp.)
168.4970 Subtribus HSAQN clade
168.4971 Genus Arctagrostis Griseb. (1 sp.)
168.4972 Genus Hookerochloa E. B. Alexeev (2 spp.)
168.4973 Genus Saxipoa Soreng, L. J. Gillespie &amp; S. W. L. Jacobs (1 sp.)
168.4974 Genus Sylvipoa Soreng, L. J. Gillespie &amp; S. W. L. Jacobs (1 sp.)
168.4975 Genus Nicoraepoa Soreng &amp; L. J. Gillespie (7 spp.)
168.4980 Subtribus Beckmanninae Nevski
168.4981 Genus Beckmannia Host (2 spp.)
168.4982 Genus Pholiurus Trin. (1 sp.)
168.4983 Genus Pseudophleum Dogan (2 spp.)
168.4984 Genus Rhizocephalus Boiss. (1 sp.)
168.4985 Genus Brizochloinae Röser &amp; Tkach ( sp.)
168.4986 Genus Brizochloa Jirasek &amp; Chrtek (1 sp.)
168.4990 Subtribus DAD clade
168.4991 Genus Dupontia R. Br. (4 spp.)
168.4992 Genus xDuarctopoa Soreng &amp; L. J. Gillespie (1 sp.)
168.4993 Genus Dupontiopsis Soreng, L. J. Gillespie &amp; Koba (1 sp.)
168.5000 Subtribus Alopecurinae Dumort.
168.5001 Genus Alopecurus L. (44 spp.)
168.5002 Genus Cornucopiae L. (2 spp.)
168.5003 Genus Limnas Trin. (3 spp.)
168.5010 Subtribus Ventenatinae Holub ex L. J. Gillespie, Cabi &amp; Soreng
168.5011 Genus Apera Adans. (5 spp.)
168.5012 Genus Bellardiochloa Chiov. (6 spp.)
168.5013 Genus Nephelochloa Boiss. (1 sp.)
168.5014 Genus Ventenata Koeler (4 spp.)
168.5015 Genus Parvotrisetum Chrtek (1 sp.)
168.5016 Genus Gaudiniopsis (Boiss.) Eig (5 spp.)
168.5060 Tribus Littledaleeae Soreng &amp; J. I. Davis
168.5061 Genus Littledalea Hemsl. (4 spp.)
168.5070 Tribus Bromeae Dumort.
168.5071 Genus Bromus L. (173 spp.)
168.5080 Tribus Triticeae Dumort.
168.5081 Genus Anthosachne Steud. (11 spp.)
168.5082 Genus Connorochloa Barkworth, S. W. L. Jacobs &amp; H. Q. Zhang (1 sp.)
168.5083 Genus Elymus L. (222 spp.)
168.5084 Genus Thinoelymus Banfi (3 spp.)
168.5085 Genus xAgroelymus G. Camus ex A. Camus (5 spp.)
168.5086 Genus xElyleymus Baum (11 spp.)
168.5087 Genus xAgrositanion Bowden (2 spp.)
168.5088 Genus xPseudelymus Barkworth &amp; D. R. Dewey (1 sp.)
168.5089 Genus xAgrotrigia Tzvelev (6 spp.)
168.5090 Genus Pauneroa V. Lucía, E. Rico, K. Anamth.-Jon. &amp; M. M. Mart. Ort. (1 sp.)
168.5091 Genus Pseudoroegneria (Nevski) Á. Löve (14 spp.)
168.5092 Genus Pascopyrum Á. Löve (1 sp.)
168.5093 Genus Douglasdeweya C. Yen, J. L. Yang &amp; B. R. Baum (2 spp.)
168.5094 Genus Agropyron Gaertn. (13 spp.)
168.5095 Genus Kengyilia C. Yen &amp; J. L. Yang (30 spp.)
168.5096 Genus xLeymostachys Tzvelev (1 sp.)
168.5097 Genus xLeymotrigia Tzvelev (7 spp.)
168.5098 Genus Leymus Hochst. (68 spp.)
168.5099 Genus Psathyrostachys Nevski (10 spp.)
168.5100 Genus Taeniatherum Nevski (1 sp.)
168.5101 Genus Crithopsis Jaub. &amp; Spach (1 sp.)
168.5102 Genus Heteranthelium Hochst. ex Jaub. &amp; Spach (1 sp.)
168.5103 Genus Hordeum L. (41 spp.)
168.5104 Genus xElyhordeum Mansf. ex Cziczin &amp; Petr. (27 spp.)
168.5105 Genus Hordelymus (Jess.) Harz (1 sp.)
168.5106 Genus Festucopsis (C. E. Hubb.) Melderis (2 spp.)
168.5107 Genus Peridictyon Seberg, Fred. &amp; Baden (1 sp.)
168.5108 Genus Eremopyrum (Ledeb.) Jaub. &amp; Spach (6 spp.)
168.5109 Genus Secale L. (7 spp.)
168.5110 Genus Henrardia C. E. Hubb. (3 spp.)
168.5111 Genus Stenostachys Turcz. (4 spp.)
168.5112 Genus Australopyrum (Tzvelev) Á. Löve (5 spp.)
168.5113 Genus Dasypyrum (Coss. &amp; Durieu) T. Durand (2 spp.)
168.5114 Genus Thinopyrum Á. Löve (14 spp.)
168.5115 Genus Triticum L. (16 spp.)
168.5116 Genus xTriticosecale Wittm. (1 sp.)
168.5117 Genus xTrititrigia Tzvelev (0 sp.)
168.5118 Genus xHaynaldoticum Cif. &amp; Giacom. (0 sp.)
168.5119 Genus xTritordeum Asch. &amp; Graebn. (0 sp.)
168.5120 Genus Aegilops L. (21 spp.)
168.5121 Genus Amblyopyrum (Jaub. &amp; Spach) Eig (1 sp.)
168.5122 Genus xAegilotriticum P. Fourn. (0 sp.)
168.5500 Subfamily Aristidoideae Caro
168.5600 Tribus Aristideae C. E. Hubb.
168.5601 Genus Aristida L. (297 spp.)
168.5602 Genus Sartidia De Winter (6 spp.)
168.5603 Genus Stipagrostis Nees (62 spp.)
168.6000 Subfamily Panicoideae A. Braun
168.6100 Tribus Basal clade
168.6101 Genus Alloeochaete C. E. Hubb. (6 spp.)
168.6102 Genus Dichaetaria Nees ex Steud. (1 sp.)
168.6150 Tribus Thysanolaeneae C. E. Hubb.
168.6151 Genus Thysanolaena Nees (1 sp.)
168.6200 Tribus Cyperochloeae L. Watson &amp; Dallwitz ex Sánchez-Ken &amp; L. G. Clark
168.6201 Genus Cyperochloa Lazarides &amp; L. Watson (1 sp.)
168.6202 Genus Spartochloa C. E. Hubb. (1 sp.)
168.6250 Tribus Centotheceae Ridl.
168.6251 Genus Megastachya P. Beauv. (2 spp.)
168.6252 Genus Centotheca Desv. (4 spp.)
168.6300 Tribus Chasmanthieae W. V. Br. &amp; D. N. Sm. ex Sánchez-Ken &amp; L. G. Clark
168.6301 Genus Chasmanthium Link (6 spp.)
168.6302 Genus Bromuniola Stapf &amp; C. E. Hubb. (1 sp.)
168.6350 Tribus Zeugiteae Sánchez-Ken &amp; L. G. Clark
168.6351 Genus Chevalierella A. Camus (1 sp.)
168.6352 Genus Lophatherum Brongn. (2 spp.)
168.6353 Genus Orthoclada P. Beauv. (2 spp.)
168.6354 Genus Zeugites P. Browne (11 spp.)
168.6355 Genus Pohlidium Davidse, Soderstr. &amp; R. P. Ellis (1 sp.)
168.6400 Tribus Steyermarkochloeae Davidse &amp; Ellis
168.6401 Genus Steyermarkochloa Davidse &amp; Ellis (1 sp.)
168.6402 Genus Arundoclaytonia Davidse &amp; R. P. Ellis (2 spp.)
168.6450 Tribus Tristachyideae Sánchez-Ken &amp; L. G. Clark
168.6451 Genus Danthoniopsis Stapf (16 spp.)
168.6452 Genus Gilgiochloa Pilg. (1 sp.)
168.6453 Genus Loudetia Hochst. (23 spp.)
168.6454 Genus Trichopteryx Nees (5 spp.)
168.6455 Genus Loudetiopsis Conert (11 spp.)
168.6456 Genus Dilophotriche (C. E. Hubb.) Jacq.-Fél. (3 spp.)
168.6457 Genus Tristachya Nees (23 spp.)
168.6458 Genus Zonotriche (C. E. Hubb.) J. B. Phipps (3 spp.)
168.6500 Tribus Gynerieae Sánchez-Ken &amp; L. G. Clark
168.6501 Genus Gynerium Willd. ex P. Beauv. (1 sp.)
168.6550 Tribus Lecomtelleae Potztal
168.6551 Genus Lecomtella A. Camus (1 sp.)
168.6600 Tribus Paniceae R. Br.
168.6610 Subtribus Anthephorinae Benth.
168.6611 Genus Anthephora Schreb. (12 spp.)
168.6612 Genus Chaetopoa C. E. Hubb. (2 spp.)
168.6613 Genus Chlorocalymma Clayton (1 sp.)
168.6614 Genus Digitaria Haller (255 spp.)
168.6615 Genus Trichachne Nees (16 spp.)
168.6616 Genus Leptoloma Chase (8 spp.)
168.6617 Genus Tarigidia Stent (2 spp.)
168.6618 Genus Taeniorhachis Cope (1 sp.)
168.6619 Genus Thyridachne C. E. Hubb. (1 sp.)
168.6620 Genus Trachys Pers. (4 spp.)
168.6625 Subtribus Dichantheliinae Zuloaga
168.6626 Genus Adenochloa Zuloaga (14 spp.)
168.6627 Genus Dichanthelium (Hitchc. &amp; Chase) Gould (108 spp.)
168.6630 Subtribus Boivinellinae Pilg.
168.6631 Genus Acroceras Stapf (18 spp.)
168.6632 Genus Alloteropsis J. Presl (5 spp.)
168.6633 Genus Amphicarpum Raf. (2 spp.)
168.6634 Genus Pseudechinolaena Stapf (5 spp.)
168.6635 Genus Cyphochlaena Hack. (2 spp.)
168.6636 Genus Poecilostachys Hack. (11 spp.)
168.6637 Genus Oplismenus P. Beauv. (14 spp.)
168.6638 Genus Cyrtococcum Stapf (15 spp.)
168.6639 Genus Entolasia Stapf (6 spp.)
168.6640 Genus Lasiacis (Griseb.) Hitchc. (15 spp.)
168.6641 Genus Mayariochloa Salariato, Morrone &amp; Zuloaga (1 sp.)
168.6642 Genus Parodiophyllochloa Zuloaga &amp; Morrone (6 spp.)
168.6643 Genus Morronea Zuloaga &amp; Scataglini (6 spp.)
168.6644 Genus Pseudolasiacis (A. Camus) A. Camus (3 spp.)
168.6645 Genus Microcalamus Franch. (1 sp.)
168.6646 Genus Chasechloa A. Camus (3 spp.)
168.6647 Genus Ottochloa Dandy (3 spp.)
168.6648 Genus Echinochloa P. Beauv. (40 spp.)
168.6650 Subtribus Neurachninae Clayton &amp; Renvoize
168.6651 Genus Ancistrachne S. T. Blake (3 spp.)
168.6652 Genus Neurachne R. Br. (8 spp.)
168.6653 Genus Thyridolepis S. T. Blake (3 spp.)
168.6655 Subtribus Cleistochloinae E. J. Thomps.
168.6656 Genus Cleistochloa C. E. Hubb. (2 spp.)
168.6657 Genus Calyptochloa C. E. Hubb. (4 spp.)
168.6658 Genus Dimorphochloa S. T. Blake (1 sp.)
168.6659 Genus Simonachne E. J. Thomps. (1 sp.)
168.6660 Subtribus incertae sedis
168.6661 Genus Homopholis C. E. Hubb. (1 sp.)
168.6662 Genus Walwhalleya Wills &amp; J. J. Bruhl (4 spp.)
168.6670 Subtribus Melinidinae Stapf
168.6671 Genus Chaetium Nees (3 spp.)
168.6672 Genus Eccoptocarpha Launert (1 sp.)
168.6673 Genus Eriochloa Kunth (35 spp.)
168.6674 Genus Panicum auct. (1 sp.)
168.6675 Genus Rupichloa Salariato &amp; Morrone (2 spp.)
168.6676 Genus Thuarea Pers. (2 spp.)
168.6677 Genus Urochloa P. Beauv. (98 spp.)
168.6678 Genus Brachiaria (Trin.) Griseb. (42 spp.)
168.6679 Genus Scutachne Hitchc. &amp; Chase (1 sp.)
168.6680 Genus Megathyrsus (Pilg.) B. K. Simon &amp; S. W. L. Jacobs (3 spp.)
168.6681 Genus Yvesia A. Camus (1 sp.)
168.6682 Genus Leucophrys Rendle (1 sp.)
168.6683 Genus Melinis P. Beauv. (23 spp.)
168.6684 Genus Moorochloa Veldkamp (3 spp.)
168.6685 Genus Tricholaena Schrad. (4 spp.)
168.6690 Subtribus Panicinae Fr.
168.6691 Genus Panicum L. (275 spp.)
168.6692 Genus Cnidochloa Zuloaga (1 sp.)
168.6693 Genus Yakirra Lazarides &amp; R. D. Webster (7 spp.)
168.6694 Genus Arthragrostis Lazarides (4 spp.)
168.6695 Genus Louisiella C. E. Hubb. &amp; J. Léonard (3 spp.)
168.6700 Subtribus Cenchrinae Dumort.
168.6701 Genus Stenotaphrum Trin. (8 spp.)
168.6702 Genus Stereochlaena Hack. (4 spp.)
168.6703 Genus Streptolophus Hughes (1 sp.)
168.6704 Genus Cenchrus L. (123 spp.)
168.6705 Genus Acritochaete Pilg. (1 sp.)
168.6706 Genus Alexfloydia B. K. Simon (1 sp.)
168.6707 Genus Paractaenum P. Beauv. (2 spp.)
168.6708 Genus Pseudochaetochloa Hitchc. (1 sp.)
168.6709 Genus Zygochloa S. T. Blake (1 sp.)
168.6710 Genus Hygrochloa Lazarides (2 spp.)
168.6711 Genus Uranthoecium Stapf (1 sp.)
168.6712 Genus Whiteochloa C. E. Hubb. (6 spp.)
168.6713 Genus Chamaeraphis R. Br. (1 sp.)
168.6714 Genus Pseudoraphis Griff. (8 spp.)
168.6715 Genus Dissochondrus (Hillebr.) Kuntze ex Hack. (1 sp.)
168.6716 Genus Xerochloa R. Br. (3 spp.)
168.6717 Genus Panicum auct. (1 sp.)
168.6718 Genus Spinifex L. (4 spp.)
168.6719 Genus Setaria P. Beauv. (111 spp.)
168.6720 Genus Paspalidium Stapf (32 spp.)
168.6721 Genus Holcolemma Stapf &amp; C. E. Hubb. (4 spp.)
168.6722 Genus Setariopsis Scribn. &amp; Millsp. (2 spp.)
168.6723 Genus Ixophorus Schltdl. (1 sp.)
168.6724 Genus Zuloagaea Bess (1 sp.)
168.6725 Genus Paratheria Griseb. (2 spp.)
168.6730 Subtribus Paniceae incertae sedis
168.6731 Genus Hydrothauma C. E. Hubb. (1 sp.)
168.6732 Genus Hylebates Chippind. (2 spp.)
168.6733 Genus Oryzidium C. E. Hubb. &amp; Schweick. (1 sp.)
168.6734 Genus Thedachloa S. W. L. Jacobs (1 sp.)
168.6735 Genus Kellochloa Lizarazu, Nicola &amp; Scataglini (2 spp.)
168.6736 Genus Trichanthecium Zuloaga &amp; Morrone (39 spp.)
168.6737 Genus Sacciolepis Nash (29 spp.)
168.6800 Tribus Paspaleae Rchb.
168.6810 Subtribus Basal Paspaleae
168.6811 Genus Reynaudia Kunth (1 sp.)
168.6820 Subtribus Paspalinae Griseb.
168.6821 Genus Acostia Swallen (1 sp.)
168.6822 Genus Axonopus P. Beauv. (93 spp.)
168.6823 Genus Baptorhachis Clayton &amp; Renvoize (1 sp.)
168.6824 Genus Echinolaena Desv. (4 spp.)
168.6825 Genus Gerritea Zuloaga, Morrone &amp; Killeen (1 sp.)
168.6826 Genus Ichnanthus P. Beauv. (26 spp.)
168.6827 Genus Hildaea C. Silva &amp; R. P. Oliveira (6 spp.)
168.6828 Genus Oedochloa C. Silva &amp; R. P. Oliveira (9 spp.)
168.6829 Genus Ocellochloa Zuloaga &amp; Morrone (13 spp.)
168.6830 Genus Paspalum L. (384 spp.)
168.6831 Genus Anthaenantiopsis Mez ex Pilg. (4 spp.)
168.6832 Genus Aakia J. R. Grande (1 sp.)
168.6833 Genus Osvaldoa J. R. Grande (1 sp.)
168.6834 Genus Hopia Zuloaga &amp; Morrone (1 sp.)
168.6835 Genus Renvoizea Zuloaga &amp; Morrone (10 spp.)
168.6836 Genus Streptostachys Desv. (2 spp.)
168.6837 Genus Anthaenantia P. Beauv. (4 spp.)
168.6840 Subtribus Otachyriinae Butzin
168.6841 Genus Hymenachne P. Beauv. (16 spp.)
168.6842 Genus Otachyrium Nees (8 spp.)
168.6843 Genus Steinchisma Raf. (8 spp.)
168.6844 Genus Cliffordiochloa B. K. Simon (1 sp.)
168.6845 Genus Fasciculochloa B. K. Simon &amp; C. M. Weiller (1 sp.)
168.6846 Genus Plagiantha Renvoize (1 sp.)
168.6847 Genus Rugoloa Zuloaga (3 spp.)
168.6850 Subtribus Arthropogoninae Butzin
168.6851 Genus Apochloa Zuloaga &amp; Morrone (15 spp.)
168.6852 Genus Arthropogon Nees (5 spp.)
168.6853 Genus Altoparadisium Filg., Davidse, Zuloaga &amp; Morrone (2 spp.)
168.6854 Genus Canastra Morrone, Zuloaga, Davidse &amp; Filg. (2 spp.)
168.6855 Genus Homolepis Chase (5 spp.)
168.6856 Genus Oplismenopsis Parodi (1 sp.)
168.6857 Genus Phanopyrum (Raf.) Nash (1 sp.)
168.6858 Genus Stephostachys Zuloaga &amp; Morrone (1 sp.)
168.6859 Genus Cyphonanthus Zuloaga &amp; Morrone (1 sp.)
168.6860 Genus Oncorachis Morrone &amp; Zuloaga (2 spp.)
168.6861 Genus Coleataenia Griseb. (14 spp.)
168.6862 Genus Triscenia Griseb. (1 sp.)
168.6863 Genus Keratochlaena Morrone &amp; Zuloaga (1 sp.)
168.6864 Genus Mesosetum Steud. (28 spp.)
168.6865 Genus Tatianyx Zuloaga &amp; Soderstr. (1 sp.)
168.6870 Tribus Arundinelleae Stapf
168.6871 Genus Arundinella Raddi (57 spp.)
168.6872 Genus Garnotia Brongn. (29 spp.)
168.6890 Tribus Jansenelleae Voronts.
168.6891 Genus Jansenella Bor (2 spp.)
168.6892 Genus Chandrasekharania V. J. Nair, V. S. Ramach. &amp; Sreek. (1 sp.)
168.6900 Tribus Andropogoneae Dumort.
168.6910 Subtribus incertae sedis
168.6911 Genus Thelepogon Roth ex Roem. &amp; Schult. (1 sp.)
168.6912 Genus Lasiurus Boiss. (2 spp.)
168.6920 Subtribus Arthraxoninae Benth.
168.6921 Genus Arthraxon P. Beauv. (19 spp.)
168.6930 Subtribus Tripsacinae Dumort.
168.6931 Genus Zea L. (5 spp.)
168.6932 Genus Tripsacum L. (16 spp.)
168.6940 Subtribus Chionachninae Clayton
168.6941 Genus Chionachne R. Br. (10 spp.)
168.6942 Genus Trilobachne Schenck ex Henrard (1 sp.)
139.6950 Subtribus Rhytachninae Welker &amp; E.A.Kellogg
168.6951 Genus Vossia Wall. &amp; Griff. (1 sp.)
168.6952 Genus Oxyrhachis Pilg. (1 sp.)
168.6953 Genus Rhytachne Desv. (11 spp.)
168.6954 Genus Loxodera Launert (5 spp.)
168.6955 Genus Urelytrum Hack. (10 spp.)
168.6960 Subtribus Chrysopogoninae Welker &amp; E.A.Kellogg
168.6961 Genus Chrysopogon Trin. (50 spp.)
168.6970 Subtribus incertae sedis
168.6971 Genus Parahyparrhenia A. Camus (7 spp.)
168.6972 Genus Eriochrysis P. Beauv. (11 spp.)
168.6980 Subtribus incertae sedis
168.6981 Genus Microstegium Nees (19 spp.)
168.6982 Genus Leptatherum Nees (4 spp.)
168.6983 Genus Sehima Forssk. (6 spp.)
168.6984 Genus Kerriochloa C. E. Hubb. (1 sp.)
168.6985 Genus Pogonachne Bor (1 sp.)
168.6986 Genus Elionurus Humb. &amp; Bonpl. ex Willd. (17 spp.)
168.6990 Subtribus Rottboelliinae J. Presl
168.6991 Genus Coix L. (4 spp.)
168.6992 Genus Rottboellia L. fil. (12 spp.)
168.6993 Genus Chasmopodium Stapf (2 spp.)
168.7000 Subtribus incertae sedis
168.7001 Genus Tripidium H. Scholz (7 spp.)
168.7010 Subtribus Ratzeburgiinae Hook. fil.
168.7011 Genus Thyrsia Stapf (1 sp.)
168.7012 Genus Ratzeburgia Kunth (1 sp.)
168.7013 Genus Mnesithea Kunth (24 spp.)
168.7014 Genus Eremochloa Buse (13 spp.)
168.7015 Genus Glyphochloa Clayton (13 spp.)
168.7016 Genus Hackelochloa Kuntze (1 sp.)
168.7017 Genus Phacelurus Griseb. (8 spp.)
168.7018 Genus Manisuris L. (1 sp.)
168.7019 Genus Hemarthria R. Br. (13 spp.)
168.7020 Genus Heteropholis C. E. Hubb. (5 spp.)
168.7021 Genus Thaumastochloa C. E. Hubb. (8 spp.)
168.7030 Subtribus Ischaeminae J. Presl
168.7031 Genus Eulaliopsis Honda (2 spp.)
168.7032 Genus Andropterum Stapf (1 sp.)
168.7033 Genus Dimeria R. Br. (57 spp.)
168.7034 Genus Ischaemum L. (92 spp.)
168.7040 Subtribus Apludinae Hook. fil.
168.7041 Genus Polytrias Hack. (1 sp.)
168.7042 Genus Homozeugos Stapf (6 spp.)
168.7043 Genus Trachypogon Nees (5 spp.)
168.7044 Genus Sorghastrum Nash (23 spp.)
168.7045 Genus Asthenochloa Buse (1 sp.)
168.7046 Genus Eulalia Kunth (31 spp.)
168.7047 Genus Pseudopogonatherum A. Camus (6 spp.)
168.7048 Genus Apluda L. (1 sp.)
168.7050 Subtribus Germainiinae Clayton
168.7051 Genus Imperata Cirillo (12 spp.)
168.7052 Genus Pogonatherum P. Beauv. (4 spp.)
168.7053 Genus Germainia Balansa &amp; Poitr. (8 spp.)
168.7054 Genus Apocopis Nees (16 spp.)
168.7055 Genus Lophopogon Hack. (3 spp.)
168.7060 Subtribus Sorghinae Bluff, Nees &amp; Schauer ex Clayton &amp; Renvoize
168.7061 Genus Cleistachne Benth. (1 sp.)
168.7062 Genus Sarga Ewart (9 spp.)
168.7063 Genus Lasiorrhachis (Hack.) Stapf (3 spp.)
168.7064 Genus Sorghum Moench (24 spp.)
168.7070 Subtribus Saccharinae Griseb.
168.7071 Genus Pseudosorghum A. Camus (1 sp.)
168.7072 Genus Saccharum L. (26 spp.)
168.7073 Genus Miscanthus Andersson (19 spp.)
168.7074 Genus Narenga Burkill (2 spp.)
168.7080 Subtribus Anthistiriinae J. Presl
168.7081 Genus Jardinea Steud. (2 spp.)
168.7082 Genus Heteropogon Pers. (5 spp.)
168.7083 Genus Eremopogon (Hack.) Stapf (1 sp.)
168.7084 Genus Cymbopogon Spreng. (59 spp.)
168.7085 Genus Themeda Forssk. (33 spp.)
168.7086 Genus Iseilema Andersson (27 spp.)
168.7087 Genus Euclasta Franch. (2 spp.)
168.7088 Genus Bothriochloa Kuntze (38 spp.)
168.7089 Genus Dichanthium Willemet (23 spp.)
168.7090 Genus Capillipedium Stapf (21 spp.)
168.7100 Subtribus Andropogoninae J. Presl
168.7101 Genus Andropogon L. (123 spp.)
168.7102 Genus Hyparrhenia Andersson ex E. Fourn. (59 spp.)
168.7103 Genus Schizachyrium Nees (68 spp.)
168.7104 Genus Diectomis P. Beauv. (2 spp.)
168.7105 Genus Diheteropogon (Hack.) Stapf (4 spp.)
168.7106 Genus Bhidea Stapf ex Bor (3 spp.)
168.7107 Genus Anadelphia Hack. (15 spp.)
168.7108 Genus Elymandra Stapf (6 spp.)
168.7109 Genus Monocymbium Stapf (3 spp.)
168.7110 Genus Exotheca Andersson (1 sp.)
168.7111 Genus Hyperthelia Clayton (6 spp.)
168.7190 Subtribus unplaced Andropogoneae
168.7191 Genus Agenium Nees (4 spp.)
168.7192 Genus Clausospicula Lazarides (1 sp.)
168.7193 Genus Lakshmia Veldkamp (1 sp.)
168.7194 Genus Pseudanthistiria (Hack.) Hook. fil. (3 spp.)
168.7195 Genus Pseudodichanthium Bor (1 sp.)
168.7196 Genus Spathia Ewart (1 sp.)
168.7197 Genus Spodiopogon Trin. (17 spp.)
168.7198 Genus Triplopogon Bor (1 sp.)
168.7199 Genus Veldkampia Ibaragi &amp; Shiro Kobay. (1 sp.)
168.8000 Subfamily Arundinoideae Tateoka
168.8100 Tribus Arundineae Dumort
168.8101 Genus Amphipogon R. Br. (9 spp.)
168.8102 Genus Monachather Steud. (1 sp.)
168.8103 Genus Dregeochloa Conert (2 spp.)
168.8104 Genus Arundo L. (5 spp.)
168.8210 Tribus Crinipedeae Hardion
168.8211 Genus Crinipes Hochst. (2 spp.)
168.8212 Genus Elytrophorus P. Beauv. (2 spp.)
168.8213 Genus Pratochloa Hardion (1 sp.)
168.8214 Genus Styppeiochloa De Winter (3 spp.)
168.8200 Tribus Molinieae Jirasek
168.8221 Genus Hakonechloa Makino ex Honda (1 sp.)
168.8222 Genus Molinia Schrank (2 spp.)
168.8223 Genus Moliniopsis Hayata (1 sp.)
168.8224 Genus Phragmites Adans. (10 spp.)
168.8230 Subtribus Molinieae incertae sedis
168.8231 Genus Leptagrostis C. E. Hubb. (1 sp.)
168.8232 Genus Piptophyllum C. E. Hubb. (1 sp.)
168.8500 Subfamily Micrairoideae Pilg.
168.8510 Tribus Micraireae Pilg.
168.8511 Genus Micraira F. Muell. (15 spp.)
168.8512 Genus Zenkeria Trin. (5 spp.)
168.8520 Tribus Eriachneae (Ohwi) Eck-Borsb.
168.8521 Genus Eriachne R. Br. (50 spp.)
168.8522 Genus Pheidochloa S. T. Blake (2 spp.)
168.8530 Tribus Isachneae Benth.
168.8531 Genus Coelachne R. Br. (13 spp.)
168.8532 Genus Heteranthoecia Stapf (1 sp.)
168.8533 Genus Hubbardia Bor (2 spp.)
168.8534 Genus Isachne R. Br. (107 spp.)
168.8535 Genus Limnopoa C. E. Hubb. (1 sp.)
168.8536 Genus Sphaerocaryum Hook. fil. (1 sp.)
168.8900 Subfamily Danthonioideae Barker &amp; H. P. Linder
168.8910 Tribus Danthonieae Zotov
168.8911 Genus Merxmuellera Conert (7 spp.)
168.8912 Genus Capeochloa H. P. Linder &amp; N. P. Barker (3 spp.)
168.8913 Genus Geochloa H. P. Linder &amp; N. P. Barker (3 spp.)
168.8914 Genus Pentameris P. Beauv. (83 spp.)
168.8915 Genus Chaetobromus Nees (1 sp.)
168.8916 Genus Pseudopentameris Conert (4 spp.)
168.8917 Genus Schismus P. Beauv. (5 spp.)
168.8918 Genus Tribolium Desv. (9 spp.)
168.8919 Genus Plagiochloa Adamson &amp; Sprague (5 spp.)
168.8920 Genus Tenaxia N. P. Barker &amp; H. P. Linder (8 spp.)
168.8921 Genus Phaenanthoecium C. E. Hubb. (1 sp.)
168.8922 Genus Chimaerochloa H. P. Linder (1 sp.)
168.8923 Genus Rytidosperma Steud. (76 spp.)
168.8924 Genus Notochloe Domin (1 sp.)
168.8925 Genus Plinthanthesis Steud. (3 spp.)
168.8926 Genus Chionochloa Zotov (25 spp.)
168.8927 Genus Austroderia N. P. Barker &amp; H. P. Linder (5 spp.)
168.8928 Genus Cortaderia Stapf (21 spp.)
168.8929 Genus Danthonia DC. (26 spp.)
168.8930 Tribus Danthonioideae incertae sedis
168.8931 Genus Danthonidium C. E. Hubb. (1 sp.)
168.9000 Subfamily Chloridoideae Rouy
168.9100 Tribus Centropodieae P. M. Peterson, N. P. Barker &amp; H. P. Linder
168.9101 Genus Ellisochloa P. M. Peterson &amp; N. P. Barker (2 spp.)
168.9102 Genus Centropodia (R. Br.) Rchb. (4 spp.)
168.9150 Tribus Triraphideae Petersen
168.9151 Genus Habrochloa C. E. Hubb. (1 sp.)
168.9152 Genus Nematopoa C. E. Hubb. (1 sp.)
168.9153 Genus Neyraudia Hook. fil. (4 spp.)
168.9154 Genus Triraphis R. Br. (8 spp.)
168.9200 Tribus Eragrostideae Stapf
168.9210 Subtribus Cotteinae Reeder
168.9211 Genus Cottea Kunth (1 sp.)
168.9212 Genus Enneapogon Desv. ex P. Beauv. (29 spp.)
168.9213 Genus Kaokochloa De Winter (1 sp.)
168.9214 Genus Schmidtia Steud. (2 spp.)
168.9220 Subtribus Eragrostidinae J. Presl
168.9221 Genus Eragrostis Wolf (433 spp.)
168.9222 Genus Catalepis Stapf &amp; Stent (1 sp.)
168.9223 Genus Harpachne Hochst. (2 spp.)
168.9224 Genus Pogonarthria Stapf (4 spp.)
168.9225 Genus Viguierella A. Camus (1 sp.)
168.9226 Genus Cladoraphis Franch. (2 spp.)
168.9227 Genus Richardsiella Elffers &amp; Kenn.-O?Byrne (1 sp.)
168.9228 Genus Steirachne Ekman (2 spp.)
168.9229 Genus Stiburus Stapf (1 sp.)
168.9240 Subtribus Unioliinae Clayton
168.9241 Genus Fingerhuthia Nees ex Lehm. (2 spp.)
168.9242 Genus Entoplocamia Stapf (1 sp.)
168.9243 Genus Tetrachne Nees (1 sp.)
168.9244 Genus Uniola L. (5 spp.)
168.9300 Tribus Zoysieae Benth.
168.9310 Subtribus Sporobolinae Benth.
168.9311 Genus Psilolemma S. M. Phillips (1 sp.)
168.9312 Genus Sporobolus R. Br. (226 spp.)
168.9320 Subtribus Zoysiinae Benth.
168.9321 Genus Urochondra C. E. Hubb. (1 sp.)
168.9322 Genus Zoysia Willd. (9 spp.)
168.9400 Tribus Cynodonteae Dumort.
168.9410 Subtribus Tripogoninae Stapf
168.9411 Genus Desmostachya (Hook. fil.) Stapf (1 sp.)
168.9412 Genus Melanocenchris Nees (3 spp.)
168.9413 Genus Eragrostiella Bor (6 spp.)
168.9414 Genus Tripogonella P. M. Peterson &amp; Romasch. (3 spp.)
168.9415 Genus Oropetium Trin. (6 spp.)
168.9416 Genus Tripogon Roem. &amp; Schult. (49 spp.)
168.9692 Genus Indopoa Bor (1 sp.)
168.9417 Genus Halopyrum Stapf (1 sp.)
168.9420 Subtribus Pappophorinae Dumort.
168.9421 Genus Neesiochloa Pilg. (1 sp.)
168.9422 Genus Pappophorum Schreb. (9 spp.)
168.9423 Genus Tridens Roem. &amp; Schult. (15 spp.)
168.9430 Subtribus Traginae P. M. Peterson &amp; Columbus
168.9431 Genus Polevansia De Winter (1 sp.)
168.9432 Genus Pogononeura Napper (1 sp.)
168.9433 Genus Willkommia Hack. ex Schinz (4 spp.)
168.9434 Genus Orthacanthus P. M. Peterson &amp; Romasch. (1 sp.)
168.9435 Genus Monelytrum Hack. ex Schinz (1 sp.)
168.9436 Genus Tragus Haller (7 spp.)
168.9440 Subtribus Hilariinae P. M. Peterson &amp; Columbus
168.9441 Genus Hilaria Kunth (10 spp.)
168.9450 Subtribus Muhlenbergiinae Pilg.
168.9451 Genus Muhlenbergia Schreb. (180 spp.)
168.9460 Subtribus Sohnsiinae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9461 Genus Sohnsia Airy Shaw (1 sp.)
168.9465 Subtribus Jouveinae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9466 Genus Jouvea E. Fourn. (2 spp.)
168.9470 Subtribus Allolepiinae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9471 Genus Allolepis Soderstr. &amp; H. F. Decker (1 sp.)
168.9480 Subtribus Scleropogoninae Pilg.
168.9481 Genus Scleropogon Phil. (1 sp.)
168.9482 Genus Swallenia Soderstr. &amp; H. F. Decker (1 sp.)
168.9483 Genus Blepharidachne Hack. (4 spp.)
168.9484 Genus Munroa Torr. (5 spp.)
168.9485 Genus Dasyochloa Willd. ex Steud. (1 sp.)
168.9486 Genus Erioneuron Nash (3 spp.)
168.9490 Subtribus Kaliniinae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9491 Genus Kalinia H. L. Bell &amp; Columbus (1 sp.)
168.9500 Subtribus Boutelouinae Stapf
168.9501 Genus Bouteloua Lag. (58 spp.)
168.9510 Subtribus Monanthochloinae Pilg. ex Potztal
168.9511 Genus Distichlis Raf. (11 spp.)
168.9520 Subtribus Dactylocteniinae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9521 Genus Neobouteloua Gould (2 spp.)
168.9522 Genus Brachychloa S. M. Phillips (2 spp.)
168.9523 Genus Dactyloctenium Willd. (13 spp.)
168.9530 Subtribus Eleusininae Dumort.
168.9531 Genus Acrachne Wight &amp; Arn. ex Lindl. (4 spp.)
168.9532 Genus Dinebra Jacq. (24 spp.)
168.9533 Genus Coelachyrum Hochst. &amp; Nees (4 spp.)
168.9534 Genus Eleusine Gaertn. (9 spp.)
168.9535 Genus Apochiton C. E. Hubb. (1 sp.)
168.9536 Genus Leptochloa P. Beauv. (19 spp.)
168.9537 Genus Austrochloris Lazarides (1 sp.)
168.9538 Genus Astrebla F. Muell. (5 spp.)
168.9539 Genus Disakisperma P. M. Peterson &amp; N. Snow (4 spp.)
168.9540 Genus Schoenefeldia Kunth (2 spp.)
168.9541 Genus Afrotrichloris Chiov. (2 spp.)
168.9542 Genus Enteropogon Nees (14 spp.)
168.9543 Genus xCynochloris Clifford &amp; Everist (0 sp.)
168.9544 Genus Chloris Sw. (55 spp.)
168.9545 Genus Enteropogonopsis Wipff &amp; Shaw (2 spp.)
168.9546 Genus Tetrapogon Desf. (8 spp.)
168.9547 Genus Lepturus R. Br. (17 spp.)
168.9548 Genus Oxychloris Lazarides (1 sp.)
168.9549 Genus Harpochloa Kunth (2 spp.)
168.9550 Genus Microchloa R. Br. (4 spp.)
168.9551 Genus Micrachne P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera (5 spp.)
168.9552 Genus Eustachys Desv. (14 spp.)
168.9553 Genus Chrysochloa Swallen (4 spp.)
168.9554 Genus Stapfochloa H. Scholz (8 spp.)
168.9555 Genus Cynodon Rich. (26 spp.)
168.9556 Genus Neostapfiella A. Camus (3 spp.)
168.9557 Genus Pommereulla L. fil. (1 sp.)
168.9558 Genus Rheochloa Filg., P. M. Peterson &amp; Y. Herrera (1 sp.)
168.9560 Subtribus Aeluropodinae P. M. Peterson
168.9561 Genus Odyssea Stapf (1 sp.)
168.9562 Genus Aeluropus Trin. (8 spp.)
168.9570 Subtribus Orininae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9571 Genus Orinus Hitchc. (7 spp.)
168.9572 Genus Cleistogenes Keng (18 spp.)
168.9580 Subtribus Triodiinae Benth.
168.9581 Genus Triodia R. Br. (84 spp.)
168.9590 Subtribus Orcuttiinae P. M. Peterson &amp; Columbus
168.9591 Genus Neostapfia Burtt Davy (1 sp.)
168.9592 Genus Orcuttia Vasey (8 spp.)
168.9600 Subtribus Zaqiqahinae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9601 Genus Zaqiqah P. M. Peterson &amp; Romasch. (1 sp.)
168.9610 Subtribus Cteniinae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9611 Genus Ctenium Panz. (20 spp.)
168.9620 Subtribus Trichoneurinae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9621 Genus Trichoneura Andersson (9 spp.)
168.9630 Subtribus Farragininae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9631 Genus Craspedorhachis Benth. (3 spp.)
168.9632 Genus Farrago Clayton (1 sp.)
168.9640 Subtribus Perotidinae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9641 Genus Trigonochloa P. M. Peterson &amp; N. Snow (2 spp.)
168.9642 Genus Mosdenia Stent (1 sp.)
168.9643 Genus Perotis Aiton (16 spp.)
168.9650 Subtribus Hubbardochloinae Auquire
168.9651 Genus Leptothrium Kunth (4 spp.)
168.9652 Genus Tetrachaete Chiov. (1 sp.)
168.9653 Genus Dignathia Stapf (5 spp.)
168.9654 Genus Leptocarydion Hochst. ex Benth. &amp; Hook. fil. (1 sp.)
168.9655 Genus Bewsia Gooss. (1 sp.)
168.9656 Genus Hubbardochloa Auquier (1 sp.)
168.9657 Genus Lophacme Stapf (2 spp.)
168.9658 Genus Decaryella A. Camus (1 sp.)
168.9659 Genus Gymnopogon P. Beauv. (15 spp.)
168.9660 Subtribus Gouiniinae P. M. Peterson &amp; Columbus
168.9661 Genus Triplasiella P. M. Peterson &amp; Romasch. (1 sp.)
168.9662 Genus Triplasis P. Beauv. (1 sp.)
168.9663 Genus Schenckochloa J. J. Ortíz (1 sp.)
168.9664 Genus Tridentopsis P. M. Peterson (2 spp.)
168.9665 Genus Vaseyochloa Hitchc. (1 sp.)
168.9666 Genus Gouinia E. Fourn. ex Benth. &amp; Hook. fil. (9 spp.)
168.9670 Subtribus Cynodonteae incertae sedis
168.9671 Genus Kampochloa Clayton (1 sp.)
168.9672 Genus Lepturidium Hitchc. &amp; Ekman (1 sp.)
168.9673 Genus Sclerodactylon Stapf (1 sp.)
168.9674 Genus Vietnamochloa Veldkamp &amp; Nowack (1 sp.)
168.9690 Tribus Chloridoideae incertae sedis
168.9691 Genus Gossweilerochloa Renvoize (1 sp.)
168.9692 Genus Lepturopetium Morat (2 spp.)
168.9693 Genus Myriostachya (Benth.) Hook. fil. (1 sp.)
168.9694 Genus Pogonochloa C. E. Hubb. (1 sp.)
168.9695 Genus Pseudozoysia Chiov. (1 sp.)
168.9696 Genus Silentvalleya V. J. Nair, Sreek., Vajr. &amp; Bhargavan (2 spp.)
168.9698 Genus Schmidiella Veldkamp (1 sp.)


# ''&lt;s&gt;[[Anarthriaceae]]&lt;/s&gt;'' &lt;small&gt;D.F.Cutler &amp; Airy Shaw&lt;/small&gt; ; 3 roda, 11 vrsta
# ''[[Bromeliaceae]]'' &lt;small&gt;Juss.&lt;/small&gt; ; 52 roda, 3.320 vrsta
# ''&lt;s&gt;[[Centrolepidaceae]]&lt;/s&gt;''  &lt;small&gt;Endl.&lt;/small&gt;; 3 roda, 36 vrsta
# ''[[Cyperaceae]]'' &lt;small&gt;Juss.&lt;/small&gt;;  110 rodova, 5.784 vrsta
# ''[[Ecdeiocoleaceae]]'' &lt;small&gt;D.F.Cutler &amp; Airy Shaw&lt;/small&gt;; 2 roda 3 vrste
# ''[[Eriocaulaceae]]''  &lt;small&gt;Martinov&lt;/small&gt;;  11 rodova, 1.206 vrsta
# ''[[Flagellariaceae]]''  &lt;small&gt;Dumort.&lt;/small&gt;;  1 rod, 4 vrste
# ''[[Joinvilleaceae]]'' &lt;small&gt;Tomlinson &amp; A.C. Sm&lt;/small&gt; ; 1 rod, 4 vrste
# ''[[Mayacaceae]]'' &lt;small&gt;Kunth&lt;/small&gt;;  1 rod, 6 vrsta
# ''[[Poaceae]]'' &lt;small&gt;Barnhart&lt;/small&gt; ;  759 rodova,  11.554 vrsta
# ''[[Rapateaceae]]''  &lt;small&gt;Dumort.&lt;/small&gt;; 17 rodova, 95 vrsta
# ''[[Restionaceae]]''  &lt;small&gt;R.Br.&lt;/small&gt;; 47 rodova, 482 vrste
# ''[[Thurniaceae]]''  &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt;; 2 roda, 4 vrste
# ''[[Typhaceae]]'' &lt;small&gt;Juss.&lt;/small&gt;; 2 roda, 65 vrsta
# ''[[Xyridaceae]]''  &lt;small&gt;C.Agardh&lt;/small&gt;; 5 rodova, 387 vrsta

== Izvori ==
{{izvori}}
{{commonscat|Poales}}
{{wikispecies|Poales}}

[[Kategorija:Travolike| ]]
[[Kategorija:Jednosupnice]]</text>
      <sha1>jjaibmrwdt9aalrbiqpk2ztow2tb77t</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433088</id>
      <parentid>6433086</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T22:10:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>/* Porodice */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="67079" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =''Travolike''
| slika        = Astrebla lappacea plant13 tiller (7458476702).jpg
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =''[[Astrebla lappacea]]'', pripadnica trava iz potporodice ''[[Chloridoideae]]''.
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Tracheophyta]]
| classis      =[[Liliopsida]] 
| ordo         ='''''Poales'''''
| ordo_autorstvo=&lt;small&gt;Small&lt;/small&gt;
| familia      =
| genus        =
| species      =
| subspecies   =
| dvoimeno     =
| dvoimeno_autorstvo =
| karta_raspon =
}}
'''Travolike''' (Poales), biljni red u razredu [[Jednosupnice|jednosupnica]] kojemu pripada 16 porodica, od kojih je najznačajnija porodica [[Trave|trava]] (Poaceae) kojoj pripada 759 rodova i 11.554 vrsta.

Travama pripadaju i krušne biljke, [[žitarice]]
== Porodice ==
# '''Familia ''[[Typhaceae]]''''' &lt;small&gt;Juss.&lt;/small&gt; (58 spp.)
## Subfamilia [[Sparganioideae]] &lt;small&gt;Rouy&lt;/small&gt;
### Genus ''[[Sparganium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (21 spp.)
## Subfamilia [[Typhoideae]] &lt;small&gt;DC. ex Arn.&lt;/small&gt;
### Genus ''[[Typha]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (37 spp.)
# '''Familia ''[[Bromeliaceae]]''''' &lt;small&gt;Juss.&lt;/small&gt; (3668 spp.)
## Subfamilia ''[[Brocchinioideae]]'' &lt;small&gt;Givnish&lt;/small&gt;
### Genus ''[[Sequencia]]'' &lt;small&gt;Givnish&lt;/small&gt; (1 sp.)
### Genus ''[[Brocchinia]]'' &lt;small&gt;Schult. &amp; Schult. fil.&lt;/small&gt; (20 spp.)
## Subfamilia ''[[Lindmanioideae]]'' &lt;small&gt;Givnish&lt;/small&gt;
### Genus ''[[Connellia]]'' &lt;small&gt;N. E. Br.&lt;/small&gt; (6 spp.)
### Genus ''[[Lindmania]]'' &lt;small&gt;Mez&lt;/small&gt; (36 spp.)
## Subfamilia ''[[Tillandsioideae]]'' &lt;small&gt;Burnett&lt;/small&gt;
### ''[[Catopsis]]'' &lt;small&gt;Griseb.&lt;/small&gt; (21 spp.)
### ''[[Glomeropitcairnia]]'' &lt;small&gt;Mez&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Mezobromelia]]'' &lt;small&gt;L. B. Sm.&lt;/small&gt; (6 spp.)
### ''[[Guzmania]]'' &lt;small&gt;Ruiz &amp; Pav.&lt;/small&gt; (212 spp.)
### ''[[Waltillia]]'' &lt;small&gt;Leme, Barfuss &amp; Halbritt.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Alcantarea]]'' &lt;small&gt;(É. Morren ex Mez) Harms&lt;/small&gt; (48 spp.)
### ''[[Werauhia]]'' &lt;small&gt;J. R. Grant&lt;/small&gt; (94 spp.)
### ''[[Vriesea]]'' &lt;small&gt;Lindl.&lt;/small&gt; (272 spp.)
### ''[[Zizkaea]]'' &lt;small&gt;W. Till &amp; Barfuss&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Stigmatodon]]'' &lt;small&gt;Leme, G. K. Br. &amp; Barfuss&lt;/small&gt; (20 spp.)
### ''[[Pseudalcantarea]]'' &lt;small&gt;(C. Presl) Pinzón &amp; Barfuss&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Lutheria]]'' &lt;small&gt;Barfuss &amp; W. Till&lt;/small&gt; (4 spp.)
### ''[[Lemeltonia]]'' &lt;small&gt;Barfuss &amp; W. Till&lt;/small&gt; (7 spp.)
### ''[[Jagrantia]]'' &lt;small&gt;Barfuss &amp; W. Till&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Josemania]]'' &lt;small&gt;W. Till &amp; Barfuss&lt;/small&gt; (5 spp.)
### ''[[Wallisia]]'' &lt;small&gt;É. Morren&lt;/small&gt; (4 spp.)
### ''[[Barfussia]]'' &lt;small&gt;Manzan. &amp; W. Till&lt;/small&gt; (5 spp.)
### ''[[Goudaea]]'' &lt;small&gt;W. Till &amp; Barfuss&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Gregbrownia]]'' &lt;small&gt;W. Till &amp; Barfuss&lt;/small&gt; (4 spp.)
### ''[[Viridantha]]'' &lt;small&gt;Espejo&lt;/small&gt; (18 spp.)
### ''[[Tillandsia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (640 spp.)
### ''[[Racinaea]]'' &lt;small&gt;Spencer &amp; L. B. Sm.&lt;/small&gt; (80 spp.)
## Subfamilia ''[[Hechtioideae]]'' &lt;small&gt;Givnish&lt;/small&gt;
### Genus ''[[Hechtia]]'' &lt;small&gt;Klotzsch&lt;/small&gt; (89 spp.)
### Genus ''[[Mesoamerantha]]'' &lt;small&gt;I. Ramírez &amp; K. J. Romero&lt;/small&gt; (3 spp.)
## Subfamilia ''[[Pitcairnioideae]]'' &lt;small&gt;Harms&lt;/small&gt;
### ''[[Cottendorfia]]'' &lt;small&gt;Schult. fil.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Brewcaria]]'' &lt;small&gt;L. B. Sm., Steyerm. &amp; H. Rob.&lt;/small&gt; (6 spp.)
### ''[[Steyerbromelia]]'' &lt;small&gt;L. B. Sm.&lt;/small&gt; (9 spp.)
### ''[[Navia]]'' &lt;small&gt;Mart. ex Schult. fil.&lt;/small&gt; (93 spp.)
### ''[[Pitcairnia]]'' &lt;small&gt;L´Hér.&lt;/small&gt; (417 spp.)
### ''[[Fosterella]]'' &lt;small&gt;L. B. Sm.&lt;/small&gt; (34 spp.)
### ''[[Dyckia]]'' &lt;small&gt;Schult. fil.&lt;/small&gt; (248 spp.)
## Subfamilia ''[[Puyoideae]]'' &lt;small&gt;Givnish&lt;/small&gt;
155.6001 Genus Puya Molina (229 spp.)
## Subfamilia ''[[Bromelioideae]]'' &lt;small&gt;Burnett&lt;/small&gt;
155.7001 Genus Fascicularia Mez (1 sp.)
155.7002 Genus Ochagavia Phil. (4 spp.)
155.7003 Genus Greigia Regel (35 spp.)
155.7004 Genus Bromelia L. (71 spp.)
155.7005 Genus Pseudananas Hassl. (1 sp.)
155.7006 Genus Fernseea Baker (2 spp.)
155.7007 Genus Neoglaziovia Mez (3 spp.)
155.7008 Genus Ananas Mill. (7 spp.)
155.7009 Genus Lapanthus Louzada &amp; Versieux (2 spp.)
155.7010 Genus Forzzaea Leme, S. Heller &amp; Zizka (7 spp.)
155.7011 Genus Hoplocryptanthus (Mez) Leme, S. Heller &amp; Zizka (9 spp.)
155.7012 Genus Rokautskyia Leme, S. Heller &amp; Zizka (14 spp.)
155.7013 Genus Cryptanthus Otto &amp; A. Dietr. (58 spp.)
155.7014 Genus Siqueiranthus Leme, Zizka, E. H. Souza &amp; Paule (1 sp.)
155.7015 Genus Orthophytum Beer (76 spp.)
155.7016 Genus Orthocryptanthus (Leme, S. Heller &amp; Zizka) Leme, Zizka &amp; Paule (3 spp.)
155.7017 Genus Krenakanthus (Leme, S. Heller &amp; Zizka) Leme, Zizka &amp; Paule (1 sp.)
155.7018 Genus Acanthostachys Link (3 spp.)
155.7019 Genus Canistropsis (Mez) Leme (11 spp.)
155.7020 Genus Hohenbergiopsis L. B. Sm. &amp; Read (1 sp.)
155.7021 Genus Androlepis Brongn. ex Houllet (3 spp.)
155.7022 Genus Disteganthus Lem. (5 spp.)
155.7023 Genus Portea Brongn. &amp; K. Koch (8 spp.)
155.7024 Genus Araeococcus Brongn. (5 spp.)
155.7025 Genus Pseudaraeococcus (Mez) R. A. Pontes &amp; Versieux (7 spp.)
155.7026 Genus Lymania Read (10 spp.)
155.7027 Genus Ronnbergia É. Morren &amp; André (23 spp.)
155.7028 Genus Canistrum É. Morren (17 spp.)
155.7029 Genus Wittrockia Lindm. (5 spp.)
155.7030 Genus Quesnelia Gaudich. (25 spp.)
155.7031 Genus Nidularium Lem. (47 spp.)
155.7032 Genus xNiduregelia Leme (3 spp.)
155.7033 Genus Hohenbergia Schult. &amp; Schult. fil. (53 spp.)
155.7034 Genus Wittmackia Mez (43 spp.)
155.7035 Genus Billbergia Thunb. (66 spp.)
155.7036 Genus Hylaeaicum (Ule ex Mez) Leme, Forzza, Zizka &amp; Aguirre-Santoro (12 spp.)
155.7037 Genus Neoregelia L. B. Sm. (117 spp.)
155.7038 Genus Karawata J. R. Maciel &amp; G. M. Sousa (7 spp.)
155.7039 Genus Aechmea Ruiz &amp; Pav. (259 spp.)
# '''Familia ''[[Rapateaceae]]''''' &lt;small&gt;Dumort.&lt;/small&gt; (97 spp.)
## Subfamilia ''[[Rapateoideae]]'' &lt;small&gt;Meisn.&lt;/small&gt;
156.1001 Genus Spathanthus Desv. (2 spp.)
156.1002 Genus Duckea Maguire (4 spp.)
156.1003 Genus Cephalostemon R. H. Schomb. (5 spp.)
156.1004 Genus Rapatea Aubl. (22 spp.)
## Subfamilia ''[[Monotremoideae]]'' &lt;small&gt;Givnish &amp; P. E. Berry&lt;/small&gt;
156.2001 Genus Maschalocephalus Gilg &amp; K. Schum. (1 sp.)
156.2002 Genus Windsorina Gleason (1 sp.)
156.2003 Genus Potarophytum Sandwith (1 sp.)
156.2004 Genus Monotrema Körn. (4 spp.)
## Subfamilia ''[[Saxofridericioideae]]'' &lt;small&gt;Maguire&lt;/small&gt;
### Tribus ''[[Schoenocephalieae]]'' &lt;small&gt;Maguire&lt;/small&gt;
156.3101 Genus Kunhardtia Maguire (2 spp.)
156.3102 Genus Guacamaya Maguire (1 sp.)
156.3103 Genus Schoenocephalium Seub. (4 spp.)
### Tribus ''[[Saxofridericieae]]'' &lt;small&gt;Maguire&lt;/small&gt;
156.3201 Genus Saxofridericia R. H. Schomb. (10 spp.)
156.3202 Genus Marahuacaea Maguire (1 sp.)
156.3203 Genus Phelpsiella Maguire (1 sp.)
156.3204 Genus Epidryos Maguire (4 spp.)
156.3205 Genus Amphiphyllum Gleason (1 sp.)
156.3206 Genus Stegolepis Klotzsch ex Körn. (33 spp.)
# '''Familia ''[[Xyridaceae]]''''' &lt;small&gt;C. Agardh&lt;/small&gt; (405 spp.)
## Subfamilia [[Xyridoideae]] &lt;small&gt;Kunth ex Arn.&lt;/small&gt;
157.1001 Genus Achlyphila Maguire &amp; Wurdack (1 sp.)
157.1002 Genus Xyris L. (380 spp.)
## Subfamilia ''[[Abolbodoideae]]'' &lt;small&gt;Suess. &amp; Beyerle ex Thorne &amp; Reveal&lt;/small&gt;
157.2001 Genus Abolboda Humb. &amp; Bonpl. (21 spp.)
157.2002 Genus Aratitiyopea Steyerm. &amp; P. E. Berry (1 sp.)
157.2003 Genus Orectanthe Maguire &amp; Wurdack (2 spp.)
# '''Familia ''[[Eriocaulaceae]]''''' &lt;small&gt;Martinov&lt;/small&gt; (1335 spp.)
## Subfamilia ''[[Eriocauloideae]]'' &lt;small&gt;Burnett&lt;/small&gt;
158.1001 Genus Mesanthemum Körn. (16 spp.)
158.1002 Genus Eriocaulon L. (515 spp.)
## Subfamilia ''[[Paepalanthoideae]]'' &lt;small&gt;Ruhland&lt;/small&gt;
158.2001 Genus Comanthera L. B. Sm. (46 spp.)
158.2002 Genus Syngonanthus Ruhland (178 spp.)
158.2003 Genus Leiothrix Ruhland (66 spp.)
158.2004 Genus Rondonanthus Herzog (6 spp.)
158.2005 Genus Tonina Aubl. (1 sp.)
158.2006 Genus Lachnocaulon Kunth (7 spp.)
158.2007 Genus Actinocephalus Sano (52 spp.)
158.2008 Genus Paepalanthus Kunth (448 spp.)
# '''Familia ''[[Mayacaceae]]''''' &lt;small&gt;Kunth&lt;/small&gt; (6 spp.)
159.0001 Genus Mayaca Aubl. (6 spp.)
# Familia ''[[Thurniaceae]]'' Engl. (4 spp.)
## Tribus ''[[Prionieae]]'' &lt;small&gt;Reveal&lt;/small&gt;
160.0101 Genus Prionium E. Mey. (1 sp.)
## Tribus ''[[Thurnieae]]'' &lt;small&gt;Reveal&lt;/small&gt;
160.0201 Genus Thurnia Hook. fil. (3 spp.)
# '''Familia ''[[Juncaceae]]''''' &lt;small&gt;Juss.&lt;/small&gt; (477 spp.)
161.0001 Genus Oreojuncus Záv. Drábk. &amp; Kirschner (2 spp.)
161.0002 Genus Luzula DC. (118 spp.)
161.0003 Genus Patosia Buchenau (1 sp.)
161.0004 Genus Rostkovia Desv. (2 spp.)
161.0005 Genus Distichia Nees &amp; Meyen (3 spp.)
161.0006 Genus Marsippospermum Desv. (4 spp.)
161.0007 Genus Oxychloe Phil. (6 spp.)
161.0008 Genus Juncus L. (341 spp.)
# '''Familia ''[[Cyperaceae]]''''' &lt;small&gt;Juss.&lt;/small&gt; (5738 spp.)
## Subfamilia [[Mapanioideae]] &lt;small&gt;C. B. Clarke&lt;/small&gt;
### Tribus ''[[Hypolytreae]]'' &lt;small&gt;Nees ex Wight &amp; Arn.&lt;/small&gt;
162.1101 Genus Hypolytrum Rich. (27 spp.)
162.1102 Genus Paramapania Uittien (7 spp.)
162.1103 Genus Mapania Aubl. (135 spp.)
162.1104 Genus Scirpodendron Zipp. ex Kurz (2 spp.)
### Tribus ''[[Chrysitricheae]]'' &lt;small&gt;Nees&lt;/small&gt;
162.1201 Genus Diplasia Pers. (1 sp.)
162.1202 Genus Exocarya Benth. (1 sp.)
162.1203 Genus Capitularina Kern (1 sp.)
162.1204 Genus Lepironia Rich. (1 sp.)
162.1205 Genus Chrysitrix L. (4 spp.)
162.1206 Genus Chorizandra R. Br. (6 spp.)
## Subfamilia ''[[Cyperoideae]]'' &lt;small&gt;Beilschm.&lt;/small&gt;
### Tribus ''[[Trilepideae]]'' &lt;small&gt;Goetgh.&lt;/small&gt;
155.2101 Genus Microdracoides Hua (1 sp.)
162.2102 Genus Coleochloa Gilly (8 spp.)
162.2103 Genus Trilepis Nees (7 spp.)
162.2104 Genus Afrotrilepis (Gilly) J. Raynal (2 spp.)
### Tribus ''[[Cladieae]]'' &lt;small&gt;Torr.&lt;/small&gt;
162.2201 Genus Cladium P. Browne (6 spp.)
### Tribus ''[[Sclerieae]]'' &lt;small&gt;Wight &amp; Arn.&lt;/small&gt;
162.2301 Genus Scleria Bergius (267 spp.)
### Tribus ''[[Bisboeckelereae]]'' &lt;small&gt;Pax&lt;/small&gt;
162.2401 Genus Bisboeckelera Kuntze (4 spp.)
162.2402 Genus Calyptrocarya Nees (8 spp.)
162.2403 Genus Becquerelia Brongn. (6 spp.)
162.2404 Genus Diplacrum R. Br. (10 spp.)
### Tribus ''[[Carpheae]]'' &lt;small&gt;Semmouri &amp; Larridon&lt;/small&gt;
162.2501 Genus Carpha Banks &amp; Sol. ex R. Br. (11 spp.)
162.2502 Genus Trianoptiles Fenzl (3 spp.)
### Tribus ''[[Cryptangieae]]'' &lt;small&gt;Benth.&lt;/small&gt;
162.2601 Genus Koyamaea W. W. Thomas &amp; Davidse (1 sp.)
162.2602 Genus Didymiandrum Gilly (1 sp.)
162.2603 Genus Krenakia S. M. Costa (10 spp.)
162.2604 Genus Exochogyne C. B. Clarke (2 spp.)
162.2605 Genus Cryptangium Schrad. ex Nees (1 sp.)
162.2606 Genus Cephalocarpus Nees (22 spp.)
162.2607 Genus Lagenocarpus Nees (21 spp.)
### Tribus ''[[Schoeneae]]'' &lt;small&gt;Dumort.&lt;/small&gt;
#### Subtribus ''[[Anthelepidinae]]'' &lt;small&gt;R.L.Barrett&lt;/small&gt;
162.2711 Genus Anthelepis R. L. Barrett, K. L. Wilson &amp; J. J. Bruhl (4 spp.)
#### Subtribus ''[[Oreobolinae]]'' &lt;small&gt;R.L.Barrett&lt;/small&gt;
162.2721 Genus Cyathocoma Nees (3 spp.)
162.2722 Genus Costularia C. B. Clarke (15 spp.)
162.2723 Genus Chamaedendron (Kük.) Larridon (5 spp.)
162.2724 Genus Capeobolus Browning (1 sp.)
162.2725 Genus Oreobolus R. Br. (17 spp.)
#### Subtribus ''[[Gahniinae]]'' &lt;small&gt;Pax&lt;/small&gt;
162.2731 Genus Ptilothrix K. L. Wilson (1 sp.)
162.2732 Genus Mesomelaena Nees (5 spp.)
162.2733 Genus Cyathochaeta Nees (5 spp.)
162.2734 Genus Gahnia J. R. Forst. &amp; G. Forst. (42 spp.)
#### Subtribus ''[[Caustiinae]]'' &lt;small&gt;R.L.Barrett&lt;/small&gt;
162.2741 Genus Caustis R. Br. (7 spp.)
162.2742 Genus Evandra R. Br. (2 spp.)
#### Subtribus ''[[Gymnoschoeninae]]'' &lt;small&gt;R.L.Barrett&lt;/small&gt;
162.2751 Genus Reedia F. Muell. (1 sp.)
162.2752 Genus Gymnoschoenus Nees (2 spp.)
#### Subtribus ''[[Lepidospermatinae]]'' &lt;small&gt;R.L.Barrett&lt;/small&gt;
162.2761 Genus Machaerina Vahl (53 spp.)
162.2762 Genus Lepidosperma Labill. (76 spp.)
162.2763 Genus Neesenbeckia Levyns (1 sp.)
#### Subtribus ''[[Tricostulariinae]]'' &lt;small&gt;R.L.Barrett, K. L. Wilson &amp; J. J. Bruhl&lt;/small&gt;
162.2771 Genus Ammothryon R. L. Barrett, K. L. Wilson &amp; J. J. Bruhl (1 sp.)
162.2772 Genus Tricostularia Nees (11 spp.)
162.2773 Genus Chaetospora R. Br. (3 spp.)
162.2774 Genus Xyroschoenus Larridon (1 sp.)
162.2775 Genus Morelotia Gaudich. (6 spp.)
162.2776 Genus Tetraria P. Beauv. (30 spp.)
#### Subtribus ''[[Schoeninae]]'' &lt;small&gt;Fenzl&lt;/small&gt;
162.2781 Genus Schoenus L. (162 spp.)
### Tribus ''[[Rhynchosporeae]]''
162.2801 Genus Rhynchospora Vahl (381 spp.)
162.2802 Genus Pleurostachys Brongn. (31 spp.)
### Tribus ''[[Dulichieae]]'' &lt;small&gt;W. Schultze-Motel&lt;/small&gt;
162.2901 Genus Dulichium Rich. ex Pers. (1 sp.)
162.2902 Genus Blysmus Panz. ex Roem. &amp; Schult. (2 spp.)
162.2903 Genus Blysmopsis Oteng-Yeb. (1 sp.)
162.3000 Tribus Khaosokieae Lév.-Bourret &amp; J. R. Starr
162.3001 Genus Khaosokia D. A. Simpson, Chayam. &amp; J. Parn. (1 sp.)
162.3100 Tribus Calliscirpeae Lév.-Bourret &amp; J. R. Starr
162.3101 Genus Calliscirpus C. N. Gilmour, J. R. Starr &amp; Naczi (2 spp.)
162.3200 Tribus Scirpeae T. Lestib.
162.3201 Genus Amphiscirpus Oteng-Yeb. (1 sp.)
162.3202 Genus Zameioscirpus Dhooge &amp; Goetgh. (3 spp.)
162.3203 Genus Rhodoscirpus Lév.-Bourret, Donadío &amp; J. R. Starr (1 sp.)
162.3204 Genus Phylloscirpus C. B. Clarke (3 spp.)
162.3205 Genus Scirpus L. (49 spp.)
162.3206 Genus Eriophorum L. (16 spp.)
162.3300 Tribus Trichophoreae Lév.-Bourret &amp; J. R. Starr
162.3301 Genus Trichophorum Pers. (20 spp.)
162.3400 Tribus Sumatroscirpeae Lév.-Bourret &amp; J. R. Starr
162.3401 Genus Sumatroscirpus Oteng-Yeb. (4 spp.)
162.3500 Tribus Cariceae Dumort.
162.3501 Genus Carex L. (2040 spp.)
162.3600 Tribus Eleocharideae Goetgh.
162.3601 Genus Eleocharis R. Br. (297 spp.)
162.3700 Tribus Abildgaardieae Lye
162.3701 Genus Nelmesia Van der Veken (1 sp.)
162.3702 Genus Bulbostylis Kunth (227 spp.)
162.3703 Genus Zulustylis Muasya (2 spp.)
162.3704 Genus Trichoschoenus J. Raynal (1 sp.)
162.3705 Genus Actinoschoenus Benth. (5 spp.)
162.3706 Genus Arthrostylis R. Br. (2 spp.)
162.3707 Genus Trachystylis S. T. Blake (1 sp.)
162.3708 Genus Scleroschoenus K.L.Wilson, J.J.Bruhl &amp; R.L.Barrett (6 spp.)
162.3709 Genus Fimbristylis Vahl (312 spp.)
162.3800 Tribus Bolboschoeneae (Tatanov) J.R.Starr
162.3801 Genus Bolboschoenus (Asch.) Palla (14 spp.)
162.3900 Tribus Fuireneae Fenzl
162.3901 Genus Fuirena Rottb. (58 spp.)
162.4000 Genus Schoenoplecteae Lye ( sp.)
162.4001 Genus Actinoscirpus (Ohwi) R. W. Haines &amp; Lye (1 sp.)
162.4002 Genus Schoenoplectus (Rchb.) Palla (22 spp.)
162.4100 Tribus Pseudoschoeneae J.R.Starr
162.4101 Genus Pseudoschoenus (C. B. Clarke) Oteng-Yeb. (1 sp.)
162.4102 Genus Schoenoplectiella Lye (62 spp.)
162.4200 Tribus Cypereae Dumort.
162.4210 Subtribus Ficiniinae Fenzl
162.4211 Genus Erioscirpus Palla (2 spp.)
162.4212 Genus Scirpoides Seguier (6 spp.)
162.4213 Genus Afroscirpoides García-Madr. &amp; Muasya (1 sp.)
162.4214 Genus Dracoscirpoides Muasya (3 spp.)
162.4215 Genus Hellmuthia Steud. (1 sp.)
162.4216 Genus Isolepis R. Br. (71 spp.)
162.4217 Genus Ficinia Schrad. (82 spp.)
162.4220 Subtribus Cyperinae Pax
162.4221 Genus Cyperus L. (972 spp.)
162.9000 Tribus Cyperaceae, phylogenetic position unknown
162.9001 Genus Rhynchocladium T. Koyama (1 sp.)
162.9002 Genus Naikia Wad. Khan, Bhuskute &amp; Kahalkar (1 sp.)
# '''Familia ''[[Anarthriaceae]]''''' &lt;small&gt;D. F. Cutler &amp; Airy Shaw&lt;/small&gt; (11 spp.)
163.0001 Genus Anarthria R. Br. (6 spp.)
163.0002 Genus Hopkinsia W. Fitzg. (2 spp.)
163.0003 Genus Lyginia R. Br. (3 spp.)
# '''Familia ''[[Restionaceae]]''''' &lt;small&gt;R. Br.&lt;/small&gt; (542 spp.)
## Subfamilia ''[[Restionoideae]]'' &lt;small&gt;Arn.&lt;/small&gt;
164.1100 Tribus Willdenowieae
164.1101 Genus Ceratocaryum Nees (8 spp.)
164.1102 Genus Willdenowia Thunb. (12 spp.)
164.1200 Tribus Restioneae
164.1201 Genus Soroveta H. P. Linder &amp; C. R. Hardy (1 sp.)
164.1202 Genus Platycaulos Linder (12 spp.)
164.1203 Genus Elegia L. (50 spp.)
164.1204 Genus Anthochortus Nees (7 spp.)
164.1205 Genus Askidiosperma Steud. (12 spp.)
164.1206 Genus Staberoha Kunth (9 spp.)
164.1207 Genus Rhodocoma Nees (8 spp.)
164.1208 Genus Restio Rottb. (168 spp.)
164.1209 Genus Mastersiella Gilg-Ben. (3 spp.)
164.1210 Genus Hypodiscus Nees (15 spp.)
164.1211 Genus Cannomois P. Beauv. ex Desv. (12 spp.)
164.1212 Genus Thamnochortus Bergius (34 spp.)
164.1213 Genus Nevillea Esterh. &amp; H. P. Linder (3 spp.)
164.1214 Genus Hydrophilus Linder (1 sp.)
## Subfamilia ''[[Centrolepididoideae]]''
164.2001 Genus Gaimardia Gaudich. (4 spp.)
164.2002 Genus Aphelia R. Br. (6 spp.)
164.2003 Genus Centrolepis Labill. (26 spp.)
## Subfamilia ''[[Sporadanthoideae]]'' &lt;small&gt;B. G. Briggs &amp; H. P. Linder&lt;/small&gt;
164.3001 Genus Sporadanthus F. Muell. ex J. Buchenau (8 spp.)
164.3002 Genus Calorophus Labill. (2 spp.)
164.3003 Genus Lepyrodia R. Br. (22 spp.)
## Subfamilia ''[[Leptocarpoideae]]'' &lt;small&gt;B. G. Briggs &amp; H. P. Linder&lt;/small&gt;
164.4001 Genus Eurychorda Briggs &amp; Johnson (1 sp.)
164.4002 Genus Empodisma L. A. S. Johnson &amp; D. F. Cutler (3 spp.)
164.4003 Genus Taraxis Briggs &amp; Johnson (1 sp.)
164.4004 Genus Winifredia L. A. S. Johnson &amp; B. G. Briggs (1 sp.)
164.4005 Genus Alexgeorgea Carlquist (3 spp.)
164.4006 Genus Hypolaena R. Br. (7 spp.)
164.4007 Genus Chaetanthus R. Br. (3 spp.)
164.4008 Genus Apodasmia Briggs &amp; Johnson (4 spp.)
164.4009 Genus Dapsilanthus Briggs &amp; Johnson (4 spp.)
164.4010 Genus Leptocarpus R. Br. (17 spp.)
164.4011 Genus Loxocarya R. Br. (5 spp.)
164.4012 Genus Tremulina Briggs &amp; Johnson (2 spp.)
164.4013 Genus Platychorda Briggs &amp; Johnson (2 spp.)
164.4014 Genus Chordifex Briggs &amp; Johnson (20 spp.)
164.4015 Genus Dielsia Gilg ex Diels &amp; Pritz. (1 sp.)
164.4016 Genus Cytogonidium Briggs &amp; Johnson (1 sp.)
164.4017 Genus Tyrbastes Briggs &amp; Johnson (1 sp.)
164.4018 Genus Melanostachya Briggs &amp; Johnson (1 sp.)
164.4019 Genus Baloskion Raf. (8 spp.)
164.4020 Genus Catacolea Briggs &amp; L. A. S. Johnson (1 sp.)
164.4021 Genus Lepidobolus Nees (9 spp.)
164.4022 Genus Coleocarya S. T. Blake (1 sp.)
164.4023 Genus Desmocladus Nees (23 spp.)
# '''Familia ''[[Flagellariaceae]]''''' &lt;small&gt;Dumort.&lt;/small&gt; (5 spp.)
165.0001 Genus Flagellaria L. (5 spp.)
# '''Familia ''[[Joinvilleaceae]]''''' &lt;small&gt;Tolm. &amp; A. C. Sm.&lt;/small&gt; (3 spp.)
166.0001 Genus Joinvillea Gaudich. (3 spp.)
# '''Familia ''[[Ecdeiocoleaceae]]''''' &lt;small&gt;D. F. Cutler &amp; Airy Shaw&lt;/small&gt; (3 spp.)
167.0001 Genus Georgeantha B. G. Briggs &amp; L. A. S. Johnson (1 sp.)
167.0002 Genus Ecdeiocolea F. Muell. (2 spp.)
# '''Familia ''[[Poaceae]]''''' &lt;small&gt;Barnhart&lt;/small&gt; (12463 spp.)
## Subfamilia ''[[Anomochlooideae]]'' &lt;small&gt;Pilg. ex Potztal&lt;/small&gt;
168.1100 Tribus Anomochloeae C. E. Hubb.
168.1101 Genus Anomochloa Brongn. (1 sp.)
168.1200 Tribus Streptochaeteae C. E. Hubb.
168.1201 Genus Streptochaeta Schrad. (3 spp.)
## Subfamilia ''[[Pharoideae]]'' &lt;small&gt;L. G. Clark &amp; Judz.&lt;/small&gt;
168.1510 Tribus Phareae Stapf
168.1511 Genus Pharus R. Br. (7 spp.)
168.1512 Genus Leptaspis R. Br. (3 spp.)
168.1513 Genus Scrotochloa Judz. (2 spp.)
## Subfamilia ''[[Puelioideae]]'' &lt;small&gt;L. G. Clark&lt;/small&gt;
168.2100 Tribus Atractocarpeae Jacq.-Fél. ex Tzvelev
168.2101 Genus Puelia Franch. (5 spp.)
168.2200 Tribus Guaduelleae Soderstr. &amp; R. P. Ellis
168.2201 Genus Guaduella Franch. (6 spp.)
## Subfamilia ''[[Oryzoideae]]'' &lt;small&gt;Kunth ex Beilschm.&lt;/small&gt;
168.2510 Tribus Streptogyneae C. E. Hubb. ex C. E. Calderón &amp; Soderstr.
168.2511 Genus Streptogyna P. Beauv. (2 spp.)
168.2600 Tribus Ehrharteae Nevski
168.2601 Genus Ehrharta Thunb. (24 spp.)
168.2602 Genus Tetrarrhena R. Br. (4 spp.)
168.2603 Genus Microlaena R. Br. (8 spp.)
168.2604 Genus Zotovia Edgar &amp; Connor (3 spp.)
168.2700 Tribus Oryzeae Dumort
168.2710 Subtribus Oryzinae Rchb.
168.2711 Genus Leersia Sol. ex Sw. (18 spp.)
168.2712 Genus Maltebrunia Kunth (5 spp.)
168.2713 Genus Prosphytochloa Schweick. (1 sp.)
168.2714 Genus Oryza L. (23 spp.)
168.2720 Subtribus Zizaniinae Benth.
168.2721 Genus Chikusichloa Koidz. (3 spp.)
168.2722 Genus Hygroryza Nees (1 sp.)
168.2723 Genus Zizania L. (4 spp.)
168.2724 Genus Luziola Juss. (11 spp.)
168.2725 Genus Zizaniopsis Döll &amp; Asch. (6 spp.)
168.2800 Tribus Phyllorachideae C. E. Hubb.
168.2801 Genus Phyllorachis Trimen (1 sp.)
168.2802 Genus Humbertochloa A. Camus &amp; Stapf (2 spp.)
168.2803 Genus Suddia Renvoize (1 sp.)
## Subfamilia ''[[Bambusoideae]]'' &lt;small&gt;Luerss.&lt;/small&gt;
168.3100 Tribus Arundinarieae Hack.
168.3110 Subtribus Hsuehochloinae D. Z. Li &amp; Y. X. Zhang
168.3111 Genus Hsuehochloa D. Z. Li &amp; Y. X. Zhang (1 sp.)
168.3120 Subtribus Ampelocalaminae D. Z. Li &amp; Y. X. Zhang
168.3121 Genus Ampelocalamus S. L. Chen, T. H. Wen &amp; G. Y. Sheng (14 spp.)
168.3130 Subtribus Arundinariinae Nees ex Lindl.
168.3131 Genus Drepanostachyum Keng fil. (13 spp.)
168.3132 Genus Himalayacalamus Keng fil. (9 spp.)
168.3133 Genus Indocalamus sensu auct. non Nakai (31 spp.)
168.3134 Genus Oligostachyum Z. P. Wang &amp; G. H. Ye (18 spp.)
168.3135 Genus Gaoligongshania D. Z. Li Hsueh &amp; N. H. Xia (1 sp.)
168.3136 Genus Oldeania Stapleton (7 spp.)
168.3137 Genus Kuruna Attigala, Kathr. &amp; L. G. Clark (7 spp.)
168.3138 Genus Chimonocalamus Hsueh &amp; T. P. Yi (19 spp.)
168.3139 Genus Ferrocalamus Hsueh &amp; Keng fil. (2 spp.)
168.3140 Genus Tongpeia Stapleton (3 spp.)
168.3141 Genus Fargesia Franch. (95 spp.)
168.3142 Genus Thamnocalamus Munro (6 spp.)
168.3143 Genus Bashania Keng fil. &amp; Yi (4 spp.)
168.3144 Genus Sarocalamus Stapleton (6 spp.)
168.3145 Genus Bergbambos Stapleton (1 sp.)
168.3146 Genus Yushania Keng fil. (93 spp.)
168.3147 Genus Ravenochloa D. Z. Li &amp; Y. X. Zhang (1 sp.)
168.3148 Genus Sasa Makino &amp; Shibata (43 spp.)
168.3149 Genus Indocalamus Nakai (1 sp.)
168.3150 Genus Gelidocalamus T. H. Wen (13 spp.)
168.3151 Genus Chimonobambusa Makino (42 spp.)
168.3152 Genus Sasamorpha Nakai (5 spp.)
168.3153 Genus Vietnamocalamus T. Q. Nguyen (1 sp.)
168.3154 Genus xHibanobambusa Maruy. &amp; H. Okamura (1 sp.)
168.3155 Genus Semiarundinaria Makino ex Nakai (8 spp.)
168.3156 Genus Shibataea Makino (7 spp.)
168.3157 Genus Phyllostachys Siebold &amp; Zucc. (62 spp.)
168.3158 Genus Arundinaria Michx. (2 spp.)
168.3159 Genus Sasaella Makino (11 spp.)
168.3160 Genus Pleioblastus Nakai (26 spp.)
168.3161 Genus Pseudosasa Makino ex Nakai (21 spp.)
168.3162 Genus Sinosasa L.C.Chia ex N.H.Xia, Q.M.Qin &amp; Y.H.Tong (7 spp.)
168.3163 Genus Acidosasa C. D. Chu &amp; C. S. Chao (11 spp.)
168.3164 Genus Khoonmengia N. H. Xia, Y. H. Tong &amp; X. R. Zheng (1 sp.)
168.3165 Genus Sinobambusa Makino ex Nakai (13 spp.)
168.3166 Genus Indosasa McClure (19 spp.)
168.3200 Tribus Olyreae Kunth ex Spenn.
168.3210 Subtribus Buergersiochloinae (S. T. Blake) L. G. Clark &amp; Judz.
168.3211 Genus Buergersiochloa Pilg. (1 sp.)
168.3220 Subtribus Olyrinae Kromb.
168.3221 Genus Agnesia Zuloaga &amp; Judz. (7 spp.)
168.3222 Genus Arberella Soderstr. &amp; C. E. Calderón (11 spp.)
168.3223 Genus Cryptochloa Swallen (9 spp.)
168.3224 Genus Diandrolyra Stapf (3 spp.)
168.3225 Genus Ekmanochloa Hitchc. (2 spp.)
168.3226 Genus Froesiochloa G. A. Black (1 sp.)
168.3227 Genus Lithachne P. Beauv. (4 spp.)
168.3228 Genus Maclurolyra C. E. Calderón &amp; Soderstr. (1 sp.)
168.3229 Genus Mniochloa Chase (1 sp.)
168.3230 Genus Olyra L. (15 spp.)
168.3231 Genus Taquara I. L. C. Oliveira &amp; R. P. Oliveira (2 spp.)
168.3232 Genus Raddiella Swallen (12 spp.)
168.3233 Genus Piresia Swallen (6 spp.)
168.3234 Genus Reitzia Swallen (1 sp.)
168.3235 Genus Raddia Bertol. (11 spp.)
168.3236 Genus Brasilochloa R. P. Oliveira &amp; L. G. Clark (1 sp.)
168.3237 Genus Piresiella Judz., Zuloaga &amp; Morrone (1 sp.)
168.3238 Genus Rehia Fijten (1 sp.)
168.3240 Tribus Parianinae Hack.
168.3241 Genus Eremitis Döll (16 spp.)
168.3242 Genus Pariana Aubl. (33 spp.)
168.3243 Genus Parianella Hollowell, F. M. Ferreira &amp; R. P. Oliveira (2 spp.)
168.3300 Tribus Bambuseae Kunth ex Dumort.
168.3310 Subtribus Chusqueinae Soderstr. &amp; R. P. Ellis
168.3311 Genus Chusquea Kunth (192 spp.)
168.3320 Subtribus Guaduinae Soderstr. &amp; Ellis
168.3321 Genus Tibisia C. D. Tyrrell, Londoño &amp; L. G. Clark (3 spp.)
168.3322 Genus Otatea (McClure &amp; Sm.) C. E. Calderón &amp; Sodiro (13 spp.)
168.3323 Genus Olmeca Soderstr. (5 spp.)
168.3324 Genus Guadua Kunth (33 spp.)
168.3325 Genus Eremocaulon Soderstr. &amp; Londoño (5 spp.)
168.3326 Genus Apoclada McClure (1 sp.)
168.3330 Subtribus Arthrostylidiinae Soderstr. &amp; R. P. Ellis
168.3331 Genus Glaziophyton Franch. (1 sp.)
168.3332 Genus Cambajuva P. L. Viana, L. G. Clark &amp; Filg. (1 sp.)
168.3333 Genus Didymogonyx (L. G. Clark &amp; Londoño) C. D. Tyrrell, L. G. Clark &amp; Londoño (2 spp.)
168.3334 Genus Elytrostachys McClure (2 spp.)
168.3335 Genus Rhipidocladum McClure (21 spp.)
168.3336 Genus Arthrostylidium Rupr. (29 spp.)
168.3337 Genus Aulonemiella L. G. Clark, Londoño, C. D. Tyrrell &amp; Judz. (2 spp.)
168.3338 Genus Aulonemia Goudot (48 spp.)
168.3339 Genus Colanthelia McClure &amp; E. W. Sm. (11 spp.)
168.3340 Genus Filgueirasia Guala (2 spp.)
168.3341 Genus Alvimia C. E. Calderón ex Soderstr. &amp; Londoño (3 spp.)
168.3342 Genus Atractantha McClure (5 spp.)
168.3343 Genus Actinocladum McClure ex Soderstr. (1 sp.)
168.3344 Genus Athroostachys Benth. ex Benth. &amp; Hook. fil. (2 spp.)
168.3345 Genus Merostachys Spreng. (58 spp.)
168.3346 Genus Myriocladus Swallen (13 spp.)
168.3350 Subtribus Melocanninae Benth.
168.3351 Genus Melocanna Trin. in Spreng. (3 spp.)
168.3352 Genus Cephalostachyum Munro (14 spp.)
168.3353 Genus Pseudostachyum Munro (1 sp.)
168.3354 Genus Davidsea Soderstr. &amp; R. P. Ellis (1 sp.)
168.3355 Genus Ochlandra Thwaites (13 spp.)
168.3356 Genus Schizostachyum Nees (71 spp.)
168.3357 Genus Stapletonia P. Singh, S. S. Dash &amp; P. Kumari (3 spp.)
168.3358 Genus Annamocalamus H. N. Nguyen, N. H. Xia &amp; V. T. Tran (1 sp.)
168.3360 Subtribus Temburongiinae K. M. Wong
168.3361 Genus Fimbribambusa Widjaja (4 spp.)
168.3362 Genus Temburongia S. Dransf. &amp; Wong (1 sp.)
168.3370 Subtribus Hickeliinae Camus
168.3371 Genus Hickelia A. Camus (4 spp.)
168.3372 Genus Nastus Juss. (12 spp.)
168.3373 Genus Decaryochloa A. Camus (1 sp.)
168.3374 Genus Sirochloa S. Dransf. (1 sp.)
168.3375 Genus Cathariostachys S. Dransf. (2 spp.)
168.3376 Genus Hitchcockella A. Camus (1 sp.)
168.3377 Genus Perrierbambus A. Camus (2 spp.)
168.3378 Genus Valiha S. Dransf. (2 spp.)
168.3379 Genus Sokinochloa S. Dransf. (7 spp.)
168.3380 Subtribus Racemobambosinae Stapleton
168.3381 Genus Chloothamnus Buse (11 spp.)
168.3382 Genus Racemobambos Holttum (19 spp.)
168.3383 Genus Widjajachloa K. M. Wong &amp; S. Dransf. (1 sp.)
168.3390 Subtribus Mullerochloinae ined.
168.3391 Genus Mullerochloa K. M. Wong (1 sp.)
168.3400 Subtribus Greslaniinae K. M. Wong &amp; W. L. Goh
168.3401 Genus Greslania Balansa (2 spp.)
168.3410 Subtribus Dinochloinae K. M. Wong &amp; W. L. Goh
168.3411 Genus Pinga Widjaja (1 sp.)
168.3412 Genus Neololeba Widjaja (5 spp.)
168.3413 Genus Parabambusa Widjaja (1 sp.)
168.3414 Genus Dinochloa Buse (47 spp.)
168.3415 Genus Cyrtochloa S. Dransf. (7 spp.)
168.3416 Genus Sphaerobambos S. Dransf. (3 spp.)
168.3420 Subtribus Bambusinae J. Presl
168.3421 Genus Kinabaluchloa K. M. Wong (2 spp.)
168.3422 Genus Holttumochloa K. M. Wong (4 spp.)
168.3423 Genus Nianhochloa H. N. Nguyen &amp; V. T. Tran (1 sp.)
168.3424 Genus Bonia Balansa (5 spp.)
168.3425 Genus Laobambos Haev., Lamxay &amp; D. Z. Li (1 sp.)
168.3426 Genus Neomicrocalamus Keng fil. (3 spp.)
168.3427 Genus Temochloa S. Dransf. (1 sp.)
168.3428 Genus Soejatmia K. M. Wong (1 sp.)
168.3429 Genus Pseudoxytenanthera Soderstr. &amp; R. P. Ellis (5 spp.)
168.3430 Genus Maclurochloa K. M. Wong (4 spp.)
168.3431 Genus Melocalamus Benth. (17 spp.)
168.3432 Genus Bambusa Schreb. (154 spp.)
168.3433 Genus Dendrocalamus Nees (79 spp.)
168.3434 Genus Gigantochloa Kurz (68 spp.)
168.3435 Genus Phuphanochloa Sungkaew &amp; Teerawat. (1 sp.)
168.3436 Genus Oreobambos K. Schum. (1 sp.)
168.3437 Genus Oxytenanthera Munro (1 sp.)
168.3438 Genus Vietnamosasa T. Q. Nguyen (3 spp.)
168.3439 Genus Thyrsostachys Gamble (2 spp.)
168.3440 Genus Cochinchinochloa H. N. Nguyen &amp; V. T. Tran (1 sp.)
168.3441 Genus Yersinochloa H. N. Nguyen &amp; V. T. Tran (1 sp.)
168.3442 Genus Ruhooglandia S. Dransf. &amp; K. M. Wong (1 sp.)
## Subfamilia ''[[Pooideae]]'' &lt;small&gt;Benth.&lt;/small&gt;
168.4100 Tribus Brachyelytreae Ohwi
168.4101 Genus Brachyelytrum P. Beauv. (3 spp.)
168.4150 Tribus Nardeae W. D. J. Koch
168.4151 Genus Nardus L. (1 sp.)
168.4200 Tribus Lygeae J. Presl
168.4201 Genus Lygeum Loefl. ex L. (1 sp.)
168.4300 Tribus Phaenospermateae Renvoize &amp; Clayton
168.4301 Genus Stephanachne Keng (3 spp.)
168.4302 Genus Sinochasea Keng (1 sp.)
168.4303 Genus Phaenosperma Benth. (1 sp.)
168.4304 Genus Danthoniastrum (Holub) Holub (3 spp.)
168.4305 Genus Duthiea Hack. ex. Procop.-Procop (3 spp.)
168.4306 Genus Metcalfia Conert (1 sp.)
168.4307 Genus Anisopogon R. Br. (1 sp.)
168.4308 Genus Pseudodanthonia Bor &amp; C. E. Hubb. (1 sp.)
168.4400 Tribus Meliceae Rchb.
168.4401 Genus Brylkinia F. Schmidt (1 sp.)
168.4402 Genus Glyceria R. Br. (41 spp.)
168.4403 Genus Lycochloa Sam. (1 sp.)
168.4404 Genus Melica L. (91 spp.)
168.4405 Genus Pleuropogon R. Br. (5 spp.)
168.4406 Genus Schizachne Hack. (1 sp.)
168.4407 Genus Koordersiochloa Merr. (2 spp.)
168.4408 Genus Triniochloa Hitchc. (6 spp.)
168.4500 Tribus Stipeae Dumort.
168.4501 Genus Macrochloa Kunth (2 spp.)
168.4502 Genus Ampelodesmos Link (1 sp.)
168.4503 Genus Psammochloa Hitchc. (1 sp.)
168.4504 Genus Neotrinia (Tzvelev) M. Nobis, P. D. Gudkova &amp; A. Nowak (2 spp.)
168.4505 Genus Oryzopsis Michx. (1 sp.)
168.4506 Genus Trikeraia Bor (2 spp.)
168.4507 Genus Barkworthia Romasch., P. M. Peterson &amp; Soreng (1 sp.)
168.4508 Genus Piptatherum P. Beauv. (29 spp.)
168.4509 Genus Stipa L. (135 spp.)
168.4510 Genus Ptilagrostis Griseb. (16 spp.)
168.4511 Genus Orthoraphium Nees (1 sp.)
168.4512 Genus Patis Ohwi (3 spp.)
168.4513 Genus Piptochaetium C. Presl (37 spp.)
168.4514 Genus Piptatheropsis Romasch., P. M. Peterson &amp; Soreng (5 spp.)
168.4515 Genus Ptilagrostiella Romasch., P. M. Peterson &amp; Soreng (1 sp.)
168.4516 Genus Ortachne Steud. (3 spp.)
168.4517 Genus Anatherostipa (Hack. ex Kuntze) Peñail. (11 spp.)
168.4518 Genus Aciachne Benth. (3 spp.)
168.4519 Genus Hesperostipa (Elias) Barkworth (5 spp.)
168.4520 Genus Celtica F. M. Vázquez &amp; Barkworth (1 sp.)
168.4521 Genus Jarava p. p. (1 sp.)
168.4522 Genus Pappostipa (Speg.) Romasch., P. M. Peterson &amp; Soreng (32 spp.)
168.4523 Genus Achnatherum p. p. (3 spp.)
168.4524 Genus Anemanthele Veldkamp (1 sp.)
168.4525 Genus Austrostipa S. W. L. Jacobs &amp; J. Everett (64 spp.)
168.4526 Genus Achnatherum P. Beauv. (24 spp.)
168.4527 Genus Timouria Roshev. (3 spp.)
168.4528 Genus Oloptum Röser &amp; Hamasha (1 sp.)
168.4529 Genus Stipellula Röser &amp; Hamasha (5 spp.)
168.4530 Genus Eriocoma Nutt. (28 spp.)
168.4531 Genus xEriosella Romasch. (1 sp.)
168.4532 Genus Pseudoeriocoma Romasch., P. M. Peterson &amp; Soreng (6 spp.)
168.4532 Genus Thorneochloa Romasch., P. M. Peterson &amp; Soreng (1 sp.)
168.4533 Genus Jarava Ruiz &amp; Pav. (31 spp.)
168.4534 Genus Amelichloa Arriaga &amp; Barkworth (5 spp.)
168.4535 Genus Nassella (Trin.) É. Desv. (118 spp.)
168.4550 Tribus Diarrheneae Tateoka ex C. S. Campb.
168.4551 Genus Diarrhena P. Beauv. (2 spp.)
168.4552 Genus Neomolinia Honda (3 spp.)
168.4600 Tribus Brachypodieae Harz
168.4601 Genus Brachypodium P. Beauv. (25 spp.)
168.4700 Tribus Poeae R. Br.
168.4710 Subtribus Anthoxanthinae A. Gray
168.4711 Genus Hierochloe R. Br. (42 spp.)
168.4712 Genus Anthoxanthum L. (13 spp.)
168.4715 Subtribus Hypseochloinae Röser &amp; Tkach
168.4716 Genus Hypseochloa C. E. Hubb. (2 spp.)
168.4720 Subtribus Brizinae Tzvelev
168.4721 Genus Airopsis Desv. (1 sp.)
168.4722 Genus Briza L. (3 spp.)
168.4725 Subtribus Incertae sedis
168.4726 Genus Macrobriza (Tzvelev) Tzvelev (1 sp.)
168.4730 Subtribus Echinopogoninae Soreng
168.4731 Genus Ancistragrostis S. T. Blake (1 sp.)
168.4732 Genus Dichelachne Endl. (10 spp.)
168.4733 Genus Echinopogon P. Beauv. (7 spp.)
168.4734 Genus Pentapogon R. Br. (1 sp.)
168.4735 Genus Relchela Steud. (1 sp.)
168.4740 Subtribus Calothecinae Soreng
168.4741 Genus Chascolytrum Desv. (25 spp.)
168.4750 Subtribus Agrostidinae Fr.
168.4751 Genus Agrostula P. M. Peterson, Romasch., Soreng &amp; Sylvester (1 sp.)
168.4752 Genus Calamagrostis Adans. (89 spp.)
168.4753 Genus Gastridium P. Beauv. (3 spp.)
168.4754 Genus Triplachne Link (1 sp.)
168.4755 Genus Podagrostis (Griseb.) Scribn. &amp; Merr. (11 spp.)
168.4756 Genus Agrostis L. (197 spp.)
168.4757 Genus xAgropogon P. Fourn. (2 spp.)
168.4758 Genus Polypogon Desf. (15 spp.)
168.4759 Genus Lachnagrostis Trin. (40 spp.)
168.4760 Genus Deyeuxia Clarion (118 spp.)
168.4761 Genus Chaetotropis Kunth (5 spp.)
168.4762 Genus Bromidium Nees &amp; Meyen (5 spp.)
168.4765 Subtribus Torreyochloinae Soreng &amp; J. I. Davis
168.4766 Genus Amphibromus Nees (11 spp.)
168.4767 Genus Torreyochloa Church (4 spp.)
168.4770 Subtribus Phalaridinae Fr.
168.4771 Genus Phalaris L. (20 spp.)
168.4780 Subtribus Aveninae J. Presl
168.4781 Genus Avena L. (25 spp.)
168.4782 Genus Arrhenatherum P. Beauv. (5 spp.)
168.4783 Genus Tricholemma (Röser) Röser (2 spp.)
168.4784 Genus Helictotrichon Besser ex Schult. &amp; Schult. fil. (32 spp.)
168.4785 Genus xTrisetopsotrichon Röser &amp; A. Wölk (1 sp.)
167.4786 Genus Lagurus L. (1 sp.)
168.4787 Genus Tzveleviochloa Röser &amp; A. Wölk (5 spp.)
168.4790 Subtribus Koeleriinae Asch. &amp; Graebn.
168.4791 Genus Acrospelion Besser ex Roem. &amp; Schult. (8 spp.)
168.4792 Genus Trisetum Pers. (3 spp.)
168.4793 Genus Graphephorum Desv. (4 spp.)
168.4794 Genus Trisetum s. lat. (20 spp.)
168.4795 Genus xTrisetokoeleria Tzvelev (2 spp.)
168.4796 Genus Rostraria Trin. (13 spp.)
168.4723 Genus Avellinia Parl. (2 spp.)
168.4723 Genus Trisetaria Forssk. (16 spp.)
168.4797 Genus Gaudinia P. Beauv. (4 spp.)
168.4798 Genus Koeleria Pers. (77 spp.)
168.4799 Genus Sibirotrisetum Barberá, Soreng, Romasch., Quintanar &amp; P. M. Peterson (7 spp.)
168.4800 Genus Limnodea L. H. Dewey ex Coult. (1 sp.)
168.4801 Genus Sphenopholis Scribn. (6 spp.)
168.4802 Genus Peyritschia E. Fourn. ex Benth. &amp; Hook. fil. (31 spp.)
168.4803 Genus Laegaardia P. M. Peterson, Soreng, Romasch. &amp; Barberá (1 sp.)
168.4804 Genus Paramochloa P. M. Peterson, Soreng, Romasch. &amp; Barberá (2 spp.)
168.4805 Genus Greeneochloa P. M. Peterson, Soreng, Romasch. &amp; Barberá (2 spp.)
168.4806 Genus Cinnagrostis Griseb. (62 spp.)
168.4807 Genus Trisetopsis Röser &amp; A. Wölk (28 spp.)
168.4810 Subtribus Airinae Fr.
168.4811 Genus Aira L. (11 spp.)
168.4812 Genus Avenella (Bluff &amp; Fingerh.) Drejer (1 sp.)
168.4813 Genus Corynephorus P. Beauv. (5 spp.)
168.4814 Genus Periballia Trin. (1 sp.)
168.4815 Subtribus Holcinae Dumort.
168.4816 Genus Holcus L. (12 spp.)
168.4817 Genus Vahlodea Fr. (1 sp.)
168.4820 Subtribus Sesleriinae Parl.
168.4821 Genus Sesleriella Deyl (1 sp.)
168.4822 Genus Oreochloa Link (4 spp.)
168.4823 Genus Mibora Adans. (2 spp.)
168.4824 Genus Psilathera Link (1 sp.)
168.4825 Genus Sesleria Scop. (29 spp.)
168.4826 Genus Echinaria Desf. (1 sp.)
168.4830 Subtribus Scolochloinae Tzvelev
168.4831 Genus Scolochloa Link (2 spp.)
168.4832 Genus Dryopoa Vickery (1 sp.)
168.4835 Subtribus Antinoriinae Röser &amp; Tkach
168.4836 Genus Antinoria Parl. (2 spp.)
168.4840 Subtribus Loliinae Dumort.
168.4841 Genus Leucopoa Griseb. (14 spp.)
168.4842 Genus Drymochloa Holub (6 spp.)
168.4843 Genus Castellia Tineo (1 sp.)
168.4844 Genus Festuca L. (667 spp.)
168.4845 Genus xFestulolium Asch. &amp; Graebn. (5 spp.)
168.4846 Genus Lolium L. (29 spp.)
168.4847 Genus Pseudobromus K. Schum. (6 spp.)
168.4850 Subtribus Dactylidinae Stapf
168.4851 Genus Dactylis L. (4 spp.)
168.4852 Genus Lamarckia Moench (1 sp.)
168.4860 Subtribus Ammochloinae Tzvelev
168.4861 Genus Ammochloa Boiss. (3 spp.)
168.4870 Subtribus Cynosurinae Fr.
168.4871 Genus Cynosurus L. (10 spp.)
168.4880 Subtribus Parapholiinae Caro
168.4881 Genus Sphenopus Trin. (2 spp.)
168.4882 Genus Agropyropsis (Batt. &amp; Trab.) A. Camus (1 sp.)
168.4883 Genus Cutandia Willk. (6 spp.)
168.4884 Genus Catapodium Link (5 spp.)
168.4885 Genus Desmazeria Dumort. (4 spp.)
168.4886 Genus Parapholis C. E. Hubb. (7 spp.)
168.4887 Genus Vulpiella (Batt. &amp; Trab.) Burollet (2 spp.)
168.4890 Subtribus Aristaveninae F. Albers &amp; Butzin
168.4891 Genus Deschampsia P. Beauv. (71 spp.)
168.4895 Subtribus Helictochloinae Röser &amp; Tkach
168.4896 Genus Helictochloa Romero Zarco (26 spp.)
168.4897 Genus Molineriella Rouy (3 spp.)
168.4900 Subtribus Coleanthinae Rchb.
168.4901 Genus Catabrosa P. Beauv. (5 spp.)
168.4902 Genus xCatanellia L. J. Gillespie &amp; Soreng (1 sp.)
168.4903 Genus Hyalopodium Röser &amp; Tkach (2 spp.)
168.4904 Genus Catabrosella (Tzvelev) Tzvelev (6 spp.)
168.4905 Genus Hyalopoa (Tzvelev) Tzvelev (7 spp.)
168.4906 Genus Arctohyalopoa Röser &amp; Tkach (4 spp.)
168.4907 Genus Paracolpodium (Tzvelev) Tzvelev (5 spp.)
168.4908 Genus Coleanthus Seidel (1 sp.)
168.4909 Genus Phippsia (Trin.) R. Br. (3 spp.)
168.4910 Genus xPucciphippsia Tzvelev (2 spp.)
168.4911 Genus Puccinellia Parl. (134 spp.)
168.4912 Genus Sclerochloa P. Beauv. (2 spp.)
168.4913 Genus Colpodium Trin. (9 spp.)
168.4915 Subtribus Avenulinae Röser &amp; Tkach
168.4916 Genus Avenula (Dumort.) Dumort. (1 sp.)
168.4920 Subtribus Miliinae Dumort.
168.4921 Genus Milium L. (7 spp.)
168.4930 Subtribus Phleinae Dumort.
168.4931 Genus Phleum L. (17 spp.)
168.4940 Subtribus Poinae Dumort.
168.4941 Genus Poa L. (589 spp.)
168.4942 Genus Oreopoa H. Scholz &amp; Parolly (1 sp.)
168.4950 Subtribus Incertae sedis
168.4951 Genus Arctopoa (Griseb.) Prob. (5 spp.)
168.4952 Genus xDupontopoa Prob. (1 sp.)
168.4960 Subtribus Cinninae Caruel
168.4961 Genus Agrostopoa Davidse, Soreng &amp; P. M. Peterson (3 spp.)
168.4962 Genus Aniselytron Merr. (5 spp.)
168.4963 Genus Cinna L. (4 spp.)
168.4964 Genus Simplicia Kirk (3 spp.)
168.4970 Subtribus HSAQN clade
168.4971 Genus Arctagrostis Griseb. (1 sp.)
168.4972 Genus Hookerochloa E. B. Alexeev (2 spp.)
168.4973 Genus Saxipoa Soreng, L. J. Gillespie &amp; S. W. L. Jacobs (1 sp.)
168.4974 Genus Sylvipoa Soreng, L. J. Gillespie &amp; S. W. L. Jacobs (1 sp.)
168.4975 Genus Nicoraepoa Soreng &amp; L. J. Gillespie (7 spp.)
168.4980 Subtribus Beckmanninae Nevski
168.4981 Genus Beckmannia Host (2 spp.)
168.4982 Genus Pholiurus Trin. (1 sp.)
168.4983 Genus Pseudophleum Dogan (2 spp.)
168.4984 Genus Rhizocephalus Boiss. (1 sp.)
168.4985 Genus Brizochloinae Röser &amp; Tkach ( sp.)
168.4986 Genus Brizochloa Jirasek &amp; Chrtek (1 sp.)
168.4990 Subtribus DAD clade
168.4991 Genus Dupontia R. Br. (4 spp.)
168.4992 Genus xDuarctopoa Soreng &amp; L. J. Gillespie (1 sp.)
168.4993 Genus Dupontiopsis Soreng, L. J. Gillespie &amp; Koba (1 sp.)
168.5000 Subtribus Alopecurinae Dumort.
168.5001 Genus Alopecurus L. (44 spp.)
168.5002 Genus Cornucopiae L. (2 spp.)
168.5003 Genus Limnas Trin. (3 spp.)
168.5010 Subtribus Ventenatinae Holub ex L. J. Gillespie, Cabi &amp; Soreng
168.5011 Genus Apera Adans. (5 spp.)
168.5012 Genus Bellardiochloa Chiov. (6 spp.)
168.5013 Genus Nephelochloa Boiss. (1 sp.)
168.5014 Genus Ventenata Koeler (4 spp.)
168.5015 Genus Parvotrisetum Chrtek (1 sp.)
168.5016 Genus Gaudiniopsis (Boiss.) Eig (5 spp.)
168.5060 Tribus Littledaleeae Soreng &amp; J. I. Davis
168.5061 Genus Littledalea Hemsl. (4 spp.)
168.5070 Tribus Bromeae Dumort.
168.5071 Genus Bromus L. (173 spp.)
168.5080 Tribus Triticeae Dumort.
168.5081 Genus Anthosachne Steud. (11 spp.)
168.5082 Genus Connorochloa Barkworth, S. W. L. Jacobs &amp; H. Q. Zhang (1 sp.)
168.5083 Genus Elymus L. (222 spp.)
168.5084 Genus Thinoelymus Banfi (3 spp.)
168.5085 Genus xAgroelymus G. Camus ex A. Camus (5 spp.)
168.5086 Genus xElyleymus Baum (11 spp.)
168.5087 Genus xAgrositanion Bowden (2 spp.)
168.5088 Genus xPseudelymus Barkworth &amp; D. R. Dewey (1 sp.)
168.5089 Genus xAgrotrigia Tzvelev (6 spp.)
168.5090 Genus Pauneroa V. Lucía, E. Rico, K. Anamth.-Jon. &amp; M. M. Mart. Ort. (1 sp.)
168.5091 Genus Pseudoroegneria (Nevski) Á. Löve (14 spp.)
168.5092 Genus Pascopyrum Á. Löve (1 sp.)
168.5093 Genus Douglasdeweya C. Yen, J. L. Yang &amp; B. R. Baum (2 spp.)
168.5094 Genus Agropyron Gaertn. (13 spp.)
168.5095 Genus Kengyilia C. Yen &amp; J. L. Yang (30 spp.)
168.5096 Genus xLeymostachys Tzvelev (1 sp.)
168.5097 Genus xLeymotrigia Tzvelev (7 spp.)
168.5098 Genus Leymus Hochst. (68 spp.)
168.5099 Genus Psathyrostachys Nevski (10 spp.)
168.5100 Genus Taeniatherum Nevski (1 sp.)
168.5101 Genus Crithopsis Jaub. &amp; Spach (1 sp.)
168.5102 Genus Heteranthelium Hochst. ex Jaub. &amp; Spach (1 sp.)
168.5103 Genus Hordeum L. (41 spp.)
168.5104 Genus xElyhordeum Mansf. ex Cziczin &amp; Petr. (27 spp.)
168.5105 Genus Hordelymus (Jess.) Harz (1 sp.)
168.5106 Genus Festucopsis (C. E. Hubb.) Melderis (2 spp.)
168.5107 Genus Peridictyon Seberg, Fred. &amp; Baden (1 sp.)
168.5108 Genus Eremopyrum (Ledeb.) Jaub. &amp; Spach (6 spp.)
168.5109 Genus Secale L. (7 spp.)
168.5110 Genus Henrardia C. E. Hubb. (3 spp.)
168.5111 Genus Stenostachys Turcz. (4 spp.)
168.5112 Genus Australopyrum (Tzvelev) Á. Löve (5 spp.)
168.5113 Genus Dasypyrum (Coss. &amp; Durieu) T. Durand (2 spp.)
168.5114 Genus Thinopyrum Á. Löve (14 spp.)
168.5115 Genus Triticum L. (16 spp.)
168.5116 Genus xTriticosecale Wittm. (1 sp.)
168.5117 Genus xTrititrigia Tzvelev (0 sp.)
168.5118 Genus xHaynaldoticum Cif. &amp; Giacom. (0 sp.)
168.5119 Genus xTritordeum Asch. &amp; Graebn. (0 sp.)
168.5120 Genus Aegilops L. (21 spp.)
168.5121 Genus Amblyopyrum (Jaub. &amp; Spach) Eig (1 sp.)
168.5122 Genus xAegilotriticum P. Fourn. (0 sp.)
## Subfamilia ''[[Aristidoideae]]'' &lt;small&gt;Caro&lt;/small&gt;
168.5600 Tribus Aristideae C. E. Hubb.
168.5601 Genus Aristida L. (297 spp.)
168.5602 Genus Sartidia De Winter (6 spp.)
168.5603 Genus Stipagrostis Nees (62 spp.)
## Subfamilia ''[[Panicoideae]]'' &lt;small&gt;A. Braun&lt;/small&gt;
168.6100 Tribus Basal clade
168.6101 Genus Alloeochaete C. E. Hubb. (6 spp.)
168.6102 Genus Dichaetaria Nees ex Steud. (1 sp.)
168.6150 Tribus Thysanolaeneae C. E. Hubb.
168.6151 Genus Thysanolaena Nees (1 sp.)
168.6200 Tribus Cyperochloeae L. Watson &amp; Dallwitz ex Sánchez-Ken &amp; L. G. Clark
168.6201 Genus Cyperochloa Lazarides &amp; L. Watson (1 sp.)
168.6202 Genus Spartochloa C. E. Hubb. (1 sp.)
168.6250 Tribus Centotheceae Ridl.
168.6251 Genus Megastachya P. Beauv. (2 spp.)
168.6252 Genus Centotheca Desv. (4 spp.)
168.6300 Tribus Chasmanthieae W. V. Br. &amp; D. N. Sm. ex Sánchez-Ken &amp; L. G. Clark
168.6301 Genus Chasmanthium Link (6 spp.)
168.6302 Genus Bromuniola Stapf &amp; C. E. Hubb. (1 sp.)
168.6350 Tribus Zeugiteae Sánchez-Ken &amp; L. G. Clark
168.6351 Genus Chevalierella A. Camus (1 sp.)
168.6352 Genus Lophatherum Brongn. (2 spp.)
168.6353 Genus Orthoclada P. Beauv. (2 spp.)
168.6354 Genus Zeugites P. Browne (11 spp.)
168.6355 Genus Pohlidium Davidse, Soderstr. &amp; R. P. Ellis (1 sp.)
168.6400 Tribus Steyermarkochloeae Davidse &amp; Ellis
168.6401 Genus Steyermarkochloa Davidse &amp; Ellis (1 sp.)
168.6402 Genus Arundoclaytonia Davidse &amp; R. P. Ellis (2 spp.)
168.6450 Tribus Tristachyideae Sánchez-Ken &amp; L. G. Clark
168.6451 Genus Danthoniopsis Stapf (16 spp.)
168.6452 Genus Gilgiochloa Pilg. (1 sp.)
168.6453 Genus Loudetia Hochst. (23 spp.)
168.6454 Genus Trichopteryx Nees (5 spp.)
168.6455 Genus Loudetiopsis Conert (11 spp.)
168.6456 Genus Dilophotriche (C. E. Hubb.) Jacq.-Fél. (3 spp.)
168.6457 Genus Tristachya Nees (23 spp.)
168.6458 Genus Zonotriche (C. E. Hubb.) J. B. Phipps (3 spp.)
168.6500 Tribus Gynerieae Sánchez-Ken &amp; L. G. Clark
168.6501 Genus Gynerium Willd. ex P. Beauv. (1 sp.)
168.6550 Tribus Lecomtelleae Potztal
168.6551 Genus Lecomtella A. Camus (1 sp.)
168.6600 Tribus Paniceae R. Br.
168.6610 Subtribus Anthephorinae Benth.
168.6611 Genus Anthephora Schreb. (12 spp.)
168.6612 Genus Chaetopoa C. E. Hubb. (2 spp.)
168.6613 Genus Chlorocalymma Clayton (1 sp.)
168.6614 Genus Digitaria Haller (255 spp.)
168.6615 Genus Trichachne Nees (16 spp.)
168.6616 Genus Leptoloma Chase (8 spp.)
168.6617 Genus Tarigidia Stent (2 spp.)
168.6618 Genus Taeniorhachis Cope (1 sp.)
168.6619 Genus Thyridachne C. E. Hubb. (1 sp.)
168.6620 Genus Trachys Pers. (4 spp.)
168.6625 Subtribus Dichantheliinae Zuloaga
168.6626 Genus Adenochloa Zuloaga (14 spp.)
168.6627 Genus Dichanthelium (Hitchc. &amp; Chase) Gould (108 spp.)
168.6630 Subtribus Boivinellinae Pilg.
168.6631 Genus Acroceras Stapf (18 spp.)
168.6632 Genus Alloteropsis J. Presl (5 spp.)
168.6633 Genus Amphicarpum Raf. (2 spp.)
168.6634 Genus Pseudechinolaena Stapf (5 spp.)
168.6635 Genus Cyphochlaena Hack. (2 spp.)
168.6636 Genus Poecilostachys Hack. (11 spp.)
168.6637 Genus Oplismenus P. Beauv. (14 spp.)
168.6638 Genus Cyrtococcum Stapf (15 spp.)
168.6639 Genus Entolasia Stapf (6 spp.)
168.6640 Genus Lasiacis (Griseb.) Hitchc. (15 spp.)
168.6641 Genus Mayariochloa Salariato, Morrone &amp; Zuloaga (1 sp.)
168.6642 Genus Parodiophyllochloa Zuloaga &amp; Morrone (6 spp.)
168.6643 Genus Morronea Zuloaga &amp; Scataglini (6 spp.)
168.6644 Genus Pseudolasiacis (A. Camus) A. Camus (3 spp.)
168.6645 Genus Microcalamus Franch. (1 sp.)
168.6646 Genus Chasechloa A. Camus (3 spp.)
168.6647 Genus Ottochloa Dandy (3 spp.)
168.6648 Genus Echinochloa P. Beauv. (40 spp.)
168.6650 Subtribus Neurachninae Clayton &amp; Renvoize
168.6651 Genus Ancistrachne S. T. Blake (3 spp.)
168.6652 Genus Neurachne R. Br. (8 spp.)
168.6653 Genus Thyridolepis S. T. Blake (3 spp.)
168.6655 Subtribus Cleistochloinae E. J. Thomps.
168.6656 Genus Cleistochloa C. E. Hubb. (2 spp.)
168.6657 Genus Calyptochloa C. E. Hubb. (4 spp.)
168.6658 Genus Dimorphochloa S. T. Blake (1 sp.)
168.6659 Genus Simonachne E. J. Thomps. (1 sp.)
168.6660 Subtribus incertae sedis
168.6661 Genus Homopholis C. E. Hubb. (1 sp.)
168.6662 Genus Walwhalleya Wills &amp; J. J. Bruhl (4 spp.)
168.6670 Subtribus Melinidinae Stapf
168.6671 Genus Chaetium Nees (3 spp.)
168.6672 Genus Eccoptocarpha Launert (1 sp.)
168.6673 Genus Eriochloa Kunth (35 spp.)
168.6674 Genus Panicum auct. (1 sp.)
168.6675 Genus Rupichloa Salariato &amp; Morrone (2 spp.)
168.6676 Genus Thuarea Pers. (2 spp.)
168.6677 Genus Urochloa P. Beauv. (98 spp.)
168.6678 Genus Brachiaria (Trin.) Griseb. (42 spp.)
168.6679 Genus Scutachne Hitchc. &amp; Chase (1 sp.)
168.6680 Genus Megathyrsus (Pilg.) B. K. Simon &amp; S. W. L. Jacobs (3 spp.)
168.6681 Genus Yvesia A. Camus (1 sp.)
168.6682 Genus Leucophrys Rendle (1 sp.)
168.6683 Genus Melinis P. Beauv. (23 spp.)
168.6684 Genus Moorochloa Veldkamp (3 spp.)
168.6685 Genus Tricholaena Schrad. (4 spp.)
168.6690 Subtribus Panicinae Fr.
168.6691 Genus Panicum L. (275 spp.)
168.6692 Genus Cnidochloa Zuloaga (1 sp.)
168.6693 Genus Yakirra Lazarides &amp; R. D. Webster (7 spp.)
168.6694 Genus Arthragrostis Lazarides (4 spp.)
168.6695 Genus Louisiella C. E. Hubb. &amp; J. Léonard (3 spp.)
168.6700 Subtribus Cenchrinae Dumort.
168.6701 Genus Stenotaphrum Trin. (8 spp.)
168.6702 Genus Stereochlaena Hack. (4 spp.)
168.6703 Genus Streptolophus Hughes (1 sp.)
168.6704 Genus Cenchrus L. (123 spp.)
168.6705 Genus Acritochaete Pilg. (1 sp.)
168.6706 Genus Alexfloydia B. K. Simon (1 sp.)
168.6707 Genus Paractaenum P. Beauv. (2 spp.)
168.6708 Genus Pseudochaetochloa Hitchc. (1 sp.)
168.6709 Genus Zygochloa S. T. Blake (1 sp.)
168.6710 Genus Hygrochloa Lazarides (2 spp.)
168.6711 Genus Uranthoecium Stapf (1 sp.)
168.6712 Genus Whiteochloa C. E. Hubb. (6 spp.)
168.6713 Genus Chamaeraphis R. Br. (1 sp.)
168.6714 Genus Pseudoraphis Griff. (8 spp.)
168.6715 Genus Dissochondrus (Hillebr.) Kuntze ex Hack. (1 sp.)
168.6716 Genus Xerochloa R. Br. (3 spp.)
168.6717 Genus Panicum auct. (1 sp.)
168.6718 Genus Spinifex L. (4 spp.)
168.6719 Genus Setaria P. Beauv. (111 spp.)
168.6720 Genus Paspalidium Stapf (32 spp.)
168.6721 Genus Holcolemma Stapf &amp; C. E. Hubb. (4 spp.)
168.6722 Genus Setariopsis Scribn. &amp; Millsp. (2 spp.)
168.6723 Genus Ixophorus Schltdl. (1 sp.)
168.6724 Genus Zuloagaea Bess (1 sp.)
168.6725 Genus Paratheria Griseb. (2 spp.)
168.6730 Subtribus Paniceae incertae sedis
168.6731 Genus Hydrothauma C. E. Hubb. (1 sp.)
168.6732 Genus Hylebates Chippind. (2 spp.)
168.6733 Genus Oryzidium C. E. Hubb. &amp; Schweick. (1 sp.)
168.6734 Genus Thedachloa S. W. L. Jacobs (1 sp.)
168.6735 Genus Kellochloa Lizarazu, Nicola &amp; Scataglini (2 spp.)
168.6736 Genus Trichanthecium Zuloaga &amp; Morrone (39 spp.)
168.6737 Genus Sacciolepis Nash (29 spp.)
168.6800 Tribus Paspaleae Rchb.
168.6810 Subtribus Basal Paspaleae
168.6811 Genus Reynaudia Kunth (1 sp.)
168.6820 Subtribus Paspalinae Griseb.
168.6821 Genus Acostia Swallen (1 sp.)
168.6822 Genus Axonopus P. Beauv. (93 spp.)
168.6823 Genus Baptorhachis Clayton &amp; Renvoize (1 sp.)
168.6824 Genus Echinolaena Desv. (4 spp.)
168.6825 Genus Gerritea Zuloaga, Morrone &amp; Killeen (1 sp.)
168.6826 Genus Ichnanthus P. Beauv. (26 spp.)
168.6827 Genus Hildaea C. Silva &amp; R. P. Oliveira (6 spp.)
168.6828 Genus Oedochloa C. Silva &amp; R. P. Oliveira (9 spp.)
168.6829 Genus Ocellochloa Zuloaga &amp; Morrone (13 spp.)
168.6830 Genus Paspalum L. (384 spp.)
168.6831 Genus Anthaenantiopsis Mez ex Pilg. (4 spp.)
168.6832 Genus Aakia J. R. Grande (1 sp.)
168.6833 Genus Osvaldoa J. R. Grande (1 sp.)
168.6834 Genus Hopia Zuloaga &amp; Morrone (1 sp.)
168.6835 Genus Renvoizea Zuloaga &amp; Morrone (10 spp.)
168.6836 Genus Streptostachys Desv. (2 spp.)
168.6837 Genus Anthaenantia P. Beauv. (4 spp.)
168.6840 Subtribus Otachyriinae Butzin
168.6841 Genus Hymenachne P. Beauv. (16 spp.)
168.6842 Genus Otachyrium Nees (8 spp.)
168.6843 Genus Steinchisma Raf. (8 spp.)
168.6844 Genus Cliffordiochloa B. K. Simon (1 sp.)
168.6845 Genus Fasciculochloa B. K. Simon &amp; C. M. Weiller (1 sp.)
168.6846 Genus Plagiantha Renvoize (1 sp.)
168.6847 Genus Rugoloa Zuloaga (3 spp.)
168.6850 Subtribus Arthropogoninae Butzin
168.6851 Genus Apochloa Zuloaga &amp; Morrone (15 spp.)
168.6852 Genus Arthropogon Nees (5 spp.)
168.6853 Genus Altoparadisium Filg., Davidse, Zuloaga &amp; Morrone (2 spp.)
168.6854 Genus Canastra Morrone, Zuloaga, Davidse &amp; Filg. (2 spp.)
168.6855 Genus Homolepis Chase (5 spp.)
168.6856 Genus Oplismenopsis Parodi (1 sp.)
168.6857 Genus Phanopyrum (Raf.) Nash (1 sp.)
168.6858 Genus Stephostachys Zuloaga &amp; Morrone (1 sp.)
168.6859 Genus Cyphonanthus Zuloaga &amp; Morrone (1 sp.)
168.6860 Genus Oncorachis Morrone &amp; Zuloaga (2 spp.)
168.6861 Genus Coleataenia Griseb. (14 spp.)
168.6862 Genus Triscenia Griseb. (1 sp.)
168.6863 Genus Keratochlaena Morrone &amp; Zuloaga (1 sp.)
168.6864 Genus Mesosetum Steud. (28 spp.)
168.6865 Genus Tatianyx Zuloaga &amp; Soderstr. (1 sp.)
168.6870 Tribus Arundinelleae Stapf
168.6871 Genus Arundinella Raddi (57 spp.)
168.6872 Genus Garnotia Brongn. (29 spp.)
168.6890 Tribus Jansenelleae Voronts.
168.6891 Genus Jansenella Bor (2 spp.)
168.6892 Genus Chandrasekharania V. J. Nair, V. S. Ramach. &amp; Sreek. (1 sp.)
168.6900 Tribus Andropogoneae Dumort.
168.6910 Subtribus incertae sedis
168.6911 Genus Thelepogon Roth ex Roem. &amp; Schult. (1 sp.)
168.6912 Genus Lasiurus Boiss. (2 spp.)
168.6920 Subtribus Arthraxoninae Benth.
168.6921 Genus Arthraxon P. Beauv. (19 spp.)
168.6930 Subtribus Tripsacinae Dumort.
168.6931 Genus Zea L. (5 spp.)
168.6932 Genus Tripsacum L. (16 spp.)
168.6940 Subtribus Chionachninae Clayton
168.6941 Genus Chionachne R. Br. (10 spp.)
168.6942 Genus Trilobachne Schenck ex Henrard (1 sp.)
139.6950 Subtribus Rhytachninae Welker &amp; E.A.Kellogg
168.6951 Genus Vossia Wall. &amp; Griff. (1 sp.)
168.6952 Genus Oxyrhachis Pilg. (1 sp.)
168.6953 Genus Rhytachne Desv. (11 spp.)
168.6954 Genus Loxodera Launert (5 spp.)
168.6955 Genus Urelytrum Hack. (10 spp.)
168.6960 Subtribus Chrysopogoninae Welker &amp; E.A.Kellogg
168.6961 Genus Chrysopogon Trin. (50 spp.)
168.6970 Subtribus incertae sedis
168.6971 Genus Parahyparrhenia A. Camus (7 spp.)
168.6972 Genus Eriochrysis P. Beauv. (11 spp.)
168.6980 Subtribus incertae sedis
168.6981 Genus Microstegium Nees (19 spp.)
168.6982 Genus Leptatherum Nees (4 spp.)
168.6983 Genus Sehima Forssk. (6 spp.)
168.6984 Genus Kerriochloa C. E. Hubb. (1 sp.)
168.6985 Genus Pogonachne Bor (1 sp.)
168.6986 Genus Elionurus Humb. &amp; Bonpl. ex Willd. (17 spp.)
168.6990 Subtribus Rottboelliinae J. Presl
168.6991 Genus Coix L. (4 spp.)
168.6992 Genus Rottboellia L. fil. (12 spp.)
168.6993 Genus Chasmopodium Stapf (2 spp.)
168.7000 Subtribus incertae sedis
168.7001 Genus Tripidium H. Scholz (7 spp.)
168.7010 Subtribus Ratzeburgiinae Hook. fil.
168.7011 Genus Thyrsia Stapf (1 sp.)
168.7012 Genus Ratzeburgia Kunth (1 sp.)
168.7013 Genus Mnesithea Kunth (24 spp.)
168.7014 Genus Eremochloa Buse (13 spp.)
168.7015 Genus Glyphochloa Clayton (13 spp.)
168.7016 Genus Hackelochloa Kuntze (1 sp.)
168.7017 Genus Phacelurus Griseb. (8 spp.)
168.7018 Genus Manisuris L. (1 sp.)
168.7019 Genus Hemarthria R. Br. (13 spp.)
168.7020 Genus Heteropholis C. E. Hubb. (5 spp.)
168.7021 Genus Thaumastochloa C. E. Hubb. (8 spp.)
168.7030 Subtribus Ischaeminae J. Presl
168.7031 Genus Eulaliopsis Honda (2 spp.)
168.7032 Genus Andropterum Stapf (1 sp.)
168.7033 Genus Dimeria R. Br. (57 spp.)
168.7034 Genus Ischaemum L. (92 spp.)
168.7040 Subtribus Apludinae Hook. fil.
168.7041 Genus Polytrias Hack. (1 sp.)
168.7042 Genus Homozeugos Stapf (6 spp.)
168.7043 Genus Trachypogon Nees (5 spp.)
168.7044 Genus Sorghastrum Nash (23 spp.)
168.7045 Genus Asthenochloa Buse (1 sp.)
168.7046 Genus Eulalia Kunth (31 spp.)
168.7047 Genus Pseudopogonatherum A. Camus (6 spp.)
168.7048 Genus Apluda L. (1 sp.)
168.7050 Subtribus Germainiinae Clayton
168.7051 Genus Imperata Cirillo (12 spp.)
168.7052 Genus Pogonatherum P. Beauv. (4 spp.)
168.7053 Genus Germainia Balansa &amp; Poitr. (8 spp.)
168.7054 Genus Apocopis Nees (16 spp.)
168.7055 Genus Lophopogon Hack. (3 spp.)
168.7060 Subtribus Sorghinae Bluff, Nees &amp; Schauer ex Clayton &amp; Renvoize
168.7061 Genus Cleistachne Benth. (1 sp.)
168.7062 Genus Sarga Ewart (9 spp.)
168.7063 Genus Lasiorrhachis (Hack.) Stapf (3 spp.)
168.7064 Genus Sorghum Moench (24 spp.)
168.7070 Subtribus Saccharinae Griseb.
168.7071 Genus Pseudosorghum A. Camus (1 sp.)
168.7072 Genus Saccharum L. (26 spp.)
168.7073 Genus Miscanthus Andersson (19 spp.)
168.7074 Genus Narenga Burkill (2 spp.)
168.7080 Subtribus Anthistiriinae J. Presl
168.7081 Genus Jardinea Steud. (2 spp.)
168.7082 Genus Heteropogon Pers. (5 spp.)
168.7083 Genus Eremopogon (Hack.) Stapf (1 sp.)
168.7084 Genus Cymbopogon Spreng. (59 spp.)
168.7085 Genus Themeda Forssk. (33 spp.)
168.7086 Genus Iseilema Andersson (27 spp.)
168.7087 Genus Euclasta Franch. (2 spp.)
168.7088 Genus Bothriochloa Kuntze (38 spp.)
168.7089 Genus Dichanthium Willemet (23 spp.)
168.7090 Genus Capillipedium Stapf (21 spp.)
168.7100 Subtribus Andropogoninae J. Presl
168.7101 Genus Andropogon L. (123 spp.)
168.7102 Genus Hyparrhenia Andersson ex E. Fourn. (59 spp.)
168.7103 Genus Schizachyrium Nees (68 spp.)
168.7104 Genus Diectomis P. Beauv. (2 spp.)
168.7105 Genus Diheteropogon (Hack.) Stapf (4 spp.)
168.7106 Genus Bhidea Stapf ex Bor (3 spp.)
168.7107 Genus Anadelphia Hack. (15 spp.)
168.7108 Genus Elymandra Stapf (6 spp.)
168.7109 Genus Monocymbium Stapf (3 spp.)
168.7110 Genus Exotheca Andersson (1 sp.)
168.7111 Genus Hyperthelia Clayton (6 spp.)
168.7190 Subtribus unplaced Andropogoneae
168.7191 Genus Agenium Nees (4 spp.)
168.7192 Genus Clausospicula Lazarides (1 sp.)
168.7193 Genus Lakshmia Veldkamp (1 sp.)
168.7194 Genus Pseudanthistiria (Hack.) Hook. fil. (3 spp.)
168.7195 Genus Pseudodichanthium Bor (1 sp.)
168.7196 Genus Spathia Ewart (1 sp.)
168.7197 Genus Spodiopogon Trin. (17 spp.)
168.7198 Genus Triplopogon Bor (1 sp.)
168.7199 Genus Veldkampia Ibaragi &amp; Shiro Kobay. (1 sp.)
## Subfamilia ''[[Arundinoideae]]'' &lt;small&gt;Tateoka&lt;/small&gt;
168.8100 Tribus Arundineae Dumort
168.8101 Genus Amphipogon R. Br. (9 spp.)
168.8102 Genus Monachather Steud. (1 sp.)
168.8103 Genus Dregeochloa Conert (2 spp.)
168.8104 Genus Arundo L. (5 spp.)
168.8210 Tribus Crinipedeae Hardion
168.8211 Genus Crinipes Hochst. (2 spp.)
168.8212 Genus Elytrophorus P. Beauv. (2 spp.)
168.8213 Genus Pratochloa Hardion (1 sp.)
168.8214 Genus Styppeiochloa De Winter (3 spp.)
168.8200 Tribus Molinieae Jirasek
168.8221 Genus Hakonechloa Makino ex Honda (1 sp.)
168.8222 Genus Molinia Schrank (2 spp.)
168.8223 Genus Moliniopsis Hayata (1 sp.)
168.8224 Genus Phragmites Adans. (10 spp.)
168.8230 Subtribus Molinieae incertae sedis
168.8231 Genus Leptagrostis C. E. Hubb. (1 sp.)
168.8232 Genus Piptophyllum C. E. Hubb. (1 sp.)
## Subfamilia ''[[Micrairoideae]]'' &lt;small&gt;Pilg.&lt;/small&gt;
168.8510 Tribus Micraireae Pilg.
168.8511 Genus Micraira F. Muell. (15 spp.)
168.8512 Genus Zenkeria Trin. (5 spp.)
168.8520 Tribus Eriachneae (Ohwi) Eck-Borsb.
168.8521 Genus Eriachne R. Br. (50 spp.)
168.8522 Genus Pheidochloa S. T. Blake (2 spp.)
168.8530 Tribus Isachneae Benth.
168.8531 Genus Coelachne R. Br. (13 spp.)
168.8532 Genus Heteranthoecia Stapf (1 sp.)
168.8533 Genus Hubbardia Bor (2 spp.)
168.8534 Genus Isachne R. Br. (107 spp.)
168.8535 Genus Limnopoa C. E. Hubb. (1 sp.)
168.8536 Genus Sphaerocaryum Hook. fil. (1 sp.)
## Subfamilia ''[[Danthonioideae]]'' &lt;small&gt;Barker &amp; H. P. Linder&lt;/small&gt;
168.8910 Tribus Danthonieae Zotov
168.8911 Genus Merxmuellera Conert (7 spp.)
168.8912 Genus Capeochloa H. P. Linder &amp; N. P. Barker (3 spp.)
168.8913 Genus Geochloa H. P. Linder &amp; N. P. Barker (3 spp.)
168.8914 Genus Pentameris P. Beauv. (83 spp.)
168.8915 Genus Chaetobromus Nees (1 sp.)
168.8916 Genus Pseudopentameris Conert (4 spp.)
168.8917 Genus Schismus P. Beauv. (5 spp.)
168.8918 Genus Tribolium Desv. (9 spp.)
168.8919 Genus Plagiochloa Adamson &amp; Sprague (5 spp.)
168.8920 Genus Tenaxia N. P. Barker &amp; H. P. Linder (8 spp.)
168.8921 Genus Phaenanthoecium C. E. Hubb. (1 sp.)
168.8922 Genus Chimaerochloa H. P. Linder (1 sp.)
168.8923 Genus Rytidosperma Steud. (76 spp.)
168.8924 Genus Notochloe Domin (1 sp.)
168.8925 Genus Plinthanthesis Steud. (3 spp.)
168.8926 Genus Chionochloa Zotov (25 spp.)
168.8927 Genus Austroderia N. P. Barker &amp; H. P. Linder (5 spp.)
168.8928 Genus Cortaderia Stapf (21 spp.)
168.8929 Genus Danthonia DC. (26 spp.)
168.8930 Tribus Danthonioideae incertae sedis
168.8931 Genus Danthonidium C. E. Hubb. (1 sp.)
## Subfamilia ''[[Chloridoideae]]'' &lt;small&gt;Rouy&lt;/small&gt;
168.9100 Tribus Centropodieae P. M. Peterson, N. P. Barker &amp; H. P. Linder
168.9101 Genus Ellisochloa P. M. Peterson &amp; N. P. Barker (2 spp.)
168.9102 Genus Centropodia (R. Br.) Rchb. (4 spp.)
168.9150 Tribus Triraphideae Petersen
168.9151 Genus Habrochloa C. E. Hubb. (1 sp.)
168.9152 Genus Nematopoa C. E. Hubb. (1 sp.)
168.9153 Genus Neyraudia Hook. fil. (4 spp.)
168.9154 Genus Triraphis R. Br. (8 spp.)
168.9200 Tribus Eragrostideae Stapf
168.9210 Subtribus Cotteinae Reeder
168.9211 Genus Cottea Kunth (1 sp.)
168.9212 Genus Enneapogon Desv. ex P. Beauv. (29 spp.)
168.9213 Genus Kaokochloa De Winter (1 sp.)
168.9214 Genus Schmidtia Steud. (2 spp.)
168.9220 Subtribus Eragrostidinae J. Presl
168.9221 Genus Eragrostis Wolf (433 spp.)
168.9222 Genus Catalepis Stapf &amp; Stent (1 sp.)
168.9223 Genus Harpachne Hochst. (2 spp.)
168.9224 Genus Pogonarthria Stapf (4 spp.)
168.9225 Genus Viguierella A. Camus (1 sp.)
168.9226 Genus Cladoraphis Franch. (2 spp.)
168.9227 Genus Richardsiella Elffers &amp; Kenn.-O?Byrne (1 sp.)
168.9228 Genus Steirachne Ekman (2 spp.)
168.9229 Genus Stiburus Stapf (1 sp.)
168.9240 Subtribus Unioliinae Clayton
168.9241 Genus Fingerhuthia Nees ex Lehm. (2 spp.)
168.9242 Genus Entoplocamia Stapf (1 sp.)
168.9243 Genus Tetrachne Nees (1 sp.)
168.9244 Genus Uniola L. (5 spp.)
168.9300 Tribus Zoysieae Benth.
168.9310 Subtribus Sporobolinae Benth.
168.9311 Genus Psilolemma S. M. Phillips (1 sp.)
168.9312 Genus Sporobolus R. Br. (226 spp.)
168.9320 Subtribus Zoysiinae Benth.
168.9321 Genus Urochondra C. E. Hubb. (1 sp.)
168.9322 Genus Zoysia Willd. (9 spp.)
168.9400 Tribus Cynodonteae Dumort.
168.9410 Subtribus Tripogoninae Stapf
168.9411 Genus Desmostachya (Hook. fil.) Stapf (1 sp.)
168.9412 Genus Melanocenchris Nees (3 spp.)
168.9413 Genus Eragrostiella Bor (6 spp.)
168.9414 Genus Tripogonella P. M. Peterson &amp; Romasch. (3 spp.)
168.9415 Genus Oropetium Trin. (6 spp.)
168.9416 Genus Tripogon Roem. &amp; Schult. (49 spp.)
168.9692 Genus Indopoa Bor (1 sp.)
168.9417 Genus Halopyrum Stapf (1 sp.)
168.9420 Subtribus Pappophorinae Dumort.
168.9421 Genus Neesiochloa Pilg. (1 sp.)
168.9422 Genus Pappophorum Schreb. (9 spp.)
168.9423 Genus Tridens Roem. &amp; Schult. (15 spp.)
168.9430 Subtribus Traginae P. M. Peterson &amp; Columbus
168.9431 Genus Polevansia De Winter (1 sp.)
168.9432 Genus Pogononeura Napper (1 sp.)
168.9433 Genus Willkommia Hack. ex Schinz (4 spp.)
168.9434 Genus Orthacanthus P. M. Peterson &amp; Romasch. (1 sp.)
168.9435 Genus Monelytrum Hack. ex Schinz (1 sp.)
168.9436 Genus Tragus Haller (7 spp.)
168.9440 Subtribus Hilariinae P. M. Peterson &amp; Columbus
168.9441 Genus Hilaria Kunth (10 spp.)
168.9450 Subtribus Muhlenbergiinae Pilg.
168.9451 Genus Muhlenbergia Schreb. (180 spp.)
168.9460 Subtribus Sohnsiinae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9461 Genus Sohnsia Airy Shaw (1 sp.)
168.9465 Subtribus Jouveinae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9466 Genus Jouvea E. Fourn. (2 spp.)
168.9470 Subtribus Allolepiinae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9471 Genus Allolepis Soderstr. &amp; H. F. Decker (1 sp.)
168.9480 Subtribus Scleropogoninae Pilg.
168.9481 Genus Scleropogon Phil. (1 sp.)
168.9482 Genus Swallenia Soderstr. &amp; H. F. Decker (1 sp.)
168.9483 Genus Blepharidachne Hack. (4 spp.)
168.9484 Genus Munroa Torr. (5 spp.)
168.9485 Genus Dasyochloa Willd. ex Steud. (1 sp.)
168.9486 Genus Erioneuron Nash (3 spp.)
168.9490 Subtribus Kaliniinae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9491 Genus Kalinia H. L. Bell &amp; Columbus (1 sp.)
168.9500 Subtribus Boutelouinae Stapf
168.9501 Genus Bouteloua Lag. (58 spp.)
168.9510 Subtribus Monanthochloinae Pilg. ex Potztal
168.9511 Genus Distichlis Raf. (11 spp.)
168.9520 Subtribus Dactylocteniinae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9521 Genus Neobouteloua Gould (2 spp.)
168.9522 Genus Brachychloa S. M. Phillips (2 spp.)
168.9523 Genus Dactyloctenium Willd. (13 spp.)
168.9530 Subtribus Eleusininae Dumort.
168.9531 Genus Acrachne Wight &amp; Arn. ex Lindl. (4 spp.)
168.9532 Genus Dinebra Jacq. (24 spp.)
168.9533 Genus Coelachyrum Hochst. &amp; Nees (4 spp.)
168.9534 Genus Eleusine Gaertn. (9 spp.)
168.9535 Genus Apochiton C. E. Hubb. (1 sp.)
168.9536 Genus Leptochloa P. Beauv. (19 spp.)
168.9537 Genus Austrochloris Lazarides (1 sp.)
168.9538 Genus Astrebla F. Muell. (5 spp.)
168.9539 Genus Disakisperma P. M. Peterson &amp; N. Snow (4 spp.)
168.9540 Genus Schoenefeldia Kunth (2 spp.)
168.9541 Genus Afrotrichloris Chiov. (2 spp.)
168.9542 Genus Enteropogon Nees (14 spp.)
168.9543 Genus xCynochloris Clifford &amp; Everist (0 sp.)
168.9544 Genus Chloris Sw. (55 spp.)
168.9545 Genus Enteropogonopsis Wipff &amp; Shaw (2 spp.)
168.9546 Genus Tetrapogon Desf. (8 spp.)
168.9547 Genus Lepturus R. Br. (17 spp.)
168.9548 Genus Oxychloris Lazarides (1 sp.)
168.9549 Genus Harpochloa Kunth (2 spp.)
168.9550 Genus Microchloa R. Br. (4 spp.)
168.9551 Genus Micrachne P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera (5 spp.)
168.9552 Genus Eustachys Desv. (14 spp.)
168.9553 Genus Chrysochloa Swallen (4 spp.)
168.9554 Genus Stapfochloa H. Scholz (8 spp.)
168.9555 Genus Cynodon Rich. (26 spp.)
168.9556 Genus Neostapfiella A. Camus (3 spp.)
168.9557 Genus Pommereulla L. fil. (1 sp.)
168.9558 Genus Rheochloa Filg., P. M. Peterson &amp; Y. Herrera (1 sp.)
168.9560 Subtribus Aeluropodinae P. M. Peterson
168.9561 Genus Odyssea Stapf (1 sp.)
168.9562 Genus Aeluropus Trin. (8 spp.)
168.9570 Subtribus Orininae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9571 Genus Orinus Hitchc. (7 spp.)
168.9572 Genus Cleistogenes Keng (18 spp.)
168.9580 Subtribus Triodiinae Benth.
168.9581 Genus Triodia R. Br. (84 spp.)
168.9590 Subtribus Orcuttiinae P. M. Peterson &amp; Columbus
168.9591 Genus Neostapfia Burtt Davy (1 sp.)
168.9592 Genus Orcuttia Vasey (8 spp.)
168.9600 Subtribus Zaqiqahinae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9601 Genus Zaqiqah P. M. Peterson &amp; Romasch. (1 sp.)
168.9610 Subtribus Cteniinae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9611 Genus Ctenium Panz. (20 spp.)
168.9620 Subtribus Trichoneurinae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9621 Genus Trichoneura Andersson (9 spp.)
168.9630 Subtribus Farragininae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9631 Genus Craspedorhachis Benth. (3 spp.)
168.9632 Genus Farrago Clayton (1 sp.)
168.9640 Subtribus Perotidinae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9641 Genus Trigonochloa P. M. Peterson &amp; N. Snow (2 spp.)
168.9642 Genus Mosdenia Stent (1 sp.)
168.9643 Genus Perotis Aiton (16 spp.)
168.9650 Subtribus Hubbardochloinae Auquire
168.9651 Genus Leptothrium Kunth (4 spp.)
168.9652 Genus Tetrachaete Chiov. (1 sp.)
168.9653 Genus Dignathia Stapf (5 spp.)
168.9654 Genus Leptocarydion Hochst. ex Benth. &amp; Hook. fil. (1 sp.)
168.9655 Genus Bewsia Gooss. (1 sp.)
168.9656 Genus Hubbardochloa Auquier (1 sp.)
168.9657 Genus Lophacme Stapf (2 spp.)
168.9658 Genus Decaryella A. Camus (1 sp.)
168.9659 Genus Gymnopogon P. Beauv. (15 spp.)
168.9660 Subtribus Gouiniinae P. M. Peterson &amp; Columbus
168.9661 Genus Triplasiella P. M. Peterson &amp; Romasch. (1 sp.)
168.9662 Genus Triplasis P. Beauv. (1 sp.)
168.9663 Genus Schenckochloa J. J. Ortíz (1 sp.)
168.9664 Genus Tridentopsis P. M. Peterson (2 spp.)
168.9665 Genus Vaseyochloa Hitchc. (1 sp.)
168.9666 Genus Gouinia E. Fourn. ex Benth. &amp; Hook. fil. (9 spp.)
168.9670 Subtribus Cynodonteae incertae sedis
168.9671 Genus Kampochloa Clayton (1 sp.)
168.9672 Genus Lepturidium Hitchc. &amp; Ekman (1 sp.)
168.9673 Genus Sclerodactylon Stapf (1 sp.)
168.9674 Genus Vietnamochloa Veldkamp &amp; Nowack (1 sp.)
168.9690 Tribus Chloridoideae incertae sedis
168.9691 Genus Gossweilerochloa Renvoize (1 sp.)
168.9692 Genus Lepturopetium Morat (2 spp.)
168.9693 Genus Myriostachya (Benth.) Hook. fil. (1 sp.)
168.9694 Genus Pogonochloa C. E. Hubb. (1 sp.)
168.9695 Genus Pseudozoysia Chiov. (1 sp.)
168.9696 Genus Silentvalleya V. J. Nair, Sreek., Vajr. &amp; Bhargavan (2 spp.)
168.9698 Genus Schmidiella Veldkamp (1 sp.)


# ''&lt;s&gt;[[Anarthriaceae]]&lt;/s&gt;'' &lt;small&gt;D.F.Cutler &amp; Airy Shaw&lt;/small&gt; ; 3 roda, 11 vrsta
# ''[[Bromeliaceae]]'' &lt;small&gt;Juss.&lt;/small&gt; ; 52 roda, 3.320 vrsta
# ''&lt;s&gt;[[Centrolepidaceae]]&lt;/s&gt;''  &lt;small&gt;Endl.&lt;/small&gt;; 3 roda, 36 vrsta
# ''[[Cyperaceae]]'' &lt;small&gt;Juss.&lt;/small&gt;;  110 rodova, 5.784 vrsta
# ''[[Ecdeiocoleaceae]]'' &lt;small&gt;D.F.Cutler &amp; Airy Shaw&lt;/small&gt;; 2 roda 3 vrste
# ''[[Eriocaulaceae]]''  &lt;small&gt;Martinov&lt;/small&gt;;  11 rodova, 1.206 vrsta
# ''[[Flagellariaceae]]''  &lt;small&gt;Dumort.&lt;/small&gt;;  1 rod, 4 vrste
# ''[[Joinvilleaceae]]'' &lt;small&gt;Tomlinson &amp; A.C. Sm&lt;/small&gt; ; 1 rod, 4 vrste
# ''[[Mayacaceae]]'' &lt;small&gt;Kunth&lt;/small&gt;;  1 rod, 6 vrsta
# ''[[Poaceae]]'' &lt;small&gt;Barnhart&lt;/small&gt; ;  759 rodova,  11.554 vrsta
# ''[[Rapateaceae]]''  &lt;small&gt;Dumort.&lt;/small&gt;; 17 rodova, 95 vrsta
# ''[[Restionaceae]]''  &lt;small&gt;R.Br.&lt;/small&gt;; 47 rodova, 482 vrste
# ''[[Thurniaceae]]''  &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt;; 2 roda, 4 vrste
# ''[[Typhaceae]]'' &lt;small&gt;Juss.&lt;/small&gt;; 2 roda, 65 vrsta
# ''[[Xyridaceae]]''  &lt;small&gt;C.Agardh&lt;/small&gt;; 5 rodova, 387 vrsta

== Izvori ==
{{izvori}}
{{commonscat|Poales}}
{{wikispecies|Poales}}

[[Kategorija:Travolike| ]]
[[Kategorija:Jednosupnice]]</text>
      <sha1>ghc42rhask6y814vosy21ikp57qxf3h</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433092</id>
      <parentid>6433088</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T22:19:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>/* Porodice */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="67341" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =''Travolike''
| slika        = Astrebla lappacea plant13 tiller (7458476702).jpg
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =''[[Astrebla lappacea]]'', pripadnica trava iz potporodice ''[[Chloridoideae]]''.
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Tracheophyta]]
| classis      =[[Liliopsida]] 
| ordo         ='''''Poales'''''
| ordo_autorstvo=&lt;small&gt;Small&lt;/small&gt;
| familia      =
| genus        =
| species      =
| subspecies   =
| dvoimeno     =
| dvoimeno_autorstvo =
| karta_raspon =
}}
'''Travolike''' (Poales), biljni red u razredu [[Jednosupnice|jednosupnica]] kojemu pripada 16 porodica, od kojih je najznačajnija porodica [[Trave|trava]] (Poaceae) kojoj pripada 759 rodova i 11.554 vrsta.

Travama pripadaju i krušne biljke, [[žitarice]]
== Porodice ==
{{div col|cols=2}}
# '''Familia ''[[Typhaceae]]''''' &lt;small&gt;Juss.&lt;/small&gt; (58 spp.)
## Subfamilia [[Sparganioideae]] &lt;small&gt;Rouy&lt;/small&gt;
### Genus ''[[Sparganium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (21 spp.)
## Subfamilia [[Typhoideae]] &lt;small&gt;DC. ex Arn.&lt;/small&gt;
### Genus ''[[Typha]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (37 spp.)
# '''Familia ''[[Bromeliaceae]]''''' &lt;small&gt;Juss.&lt;/small&gt; (3668 spp.)
## Subfamilia ''[[Brocchinioideae]]'' &lt;small&gt;Givnish&lt;/small&gt;
### Genus ''[[Sequencia]]'' &lt;small&gt;Givnish&lt;/small&gt; (1 sp.)
### Genus ''[[Brocchinia]]'' &lt;small&gt;Schult. &amp; Schult. fil.&lt;/small&gt; (20 spp.)
## Subfamilia ''[[Lindmanioideae]]'' &lt;small&gt;Givnish&lt;/small&gt;
### Genus ''[[Connellia]]'' &lt;small&gt;N. E. Br.&lt;/small&gt; (6 spp.)
### Genus ''[[Lindmania]]'' &lt;small&gt;Mez&lt;/small&gt; (36 spp.)
## Subfamilia ''[[Tillandsioideae]]'' &lt;small&gt;Burnett&lt;/small&gt;
### ''[[Catopsis]]'' &lt;small&gt;Griseb.&lt;/small&gt; (21 spp.)
### ''[[Glomeropitcairnia]]'' &lt;small&gt;Mez&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Mezobromelia]]'' &lt;small&gt;L. B. Sm.&lt;/small&gt; (6 spp.)
### ''[[Guzmania]]'' &lt;small&gt;Ruiz &amp; Pav.&lt;/small&gt; (212 spp.)
### ''[[Waltillia]]'' &lt;small&gt;Leme, Barfuss &amp; Halbritt.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Alcantarea]]'' &lt;small&gt;(É. Morren ex Mez) Harms&lt;/small&gt; (48 spp.)
### ''[[Werauhia]]'' &lt;small&gt;J. R. Grant&lt;/small&gt; (94 spp.)
### ''[[Vriesea]]'' &lt;small&gt;Lindl.&lt;/small&gt; (272 spp.)
### ''[[Zizkaea]]'' &lt;small&gt;W. Till &amp; Barfuss&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Stigmatodon]]'' &lt;small&gt;Leme, G. K. Br. &amp; Barfuss&lt;/small&gt; (20 spp.)
### ''[[Pseudalcantarea]]'' &lt;small&gt;(C. Presl) Pinzón &amp; Barfuss&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Lutheria]]'' &lt;small&gt;Barfuss &amp; W. Till&lt;/small&gt; (4 spp.)
### ''[[Lemeltonia]]'' &lt;small&gt;Barfuss &amp; W. Till&lt;/small&gt; (7 spp.)
### ''[[Jagrantia]]'' &lt;small&gt;Barfuss &amp; W. Till&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Josemania]]'' &lt;small&gt;W. Till &amp; Barfuss&lt;/small&gt; (5 spp.)
### ''[[Wallisia]]'' &lt;small&gt;É. Morren&lt;/small&gt; (4 spp.)
### ''[[Barfussia]]'' &lt;small&gt;Manzan. &amp; W. Till&lt;/small&gt; (5 spp.)
### ''[[Goudaea]]'' &lt;small&gt;W. Till &amp; Barfuss&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Gregbrownia]]'' &lt;small&gt;W. Till &amp; Barfuss&lt;/small&gt; (4 spp.)
### ''[[Viridantha]]'' &lt;small&gt;Espejo&lt;/small&gt; (18 spp.)
### ''[[Tillandsia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (640 spp.)
### ''[[Racinaea]]'' &lt;small&gt;Spencer &amp; L. B. Sm.&lt;/small&gt; (80 spp.)
## Subfamilia ''[[Hechtioideae]]'' &lt;small&gt;Givnish&lt;/small&gt;
### Genus ''[[Hechtia]]'' &lt;small&gt;Klotzsch&lt;/small&gt; (89 spp.)
### Genus ''[[Mesoamerantha]]'' &lt;small&gt;I. Ramírez &amp; K. J. Romero&lt;/small&gt; (3 spp.)
## Subfamilia ''[[Pitcairnioideae]]'' &lt;small&gt;Harms&lt;/small&gt;
### ''[[Cottendorfia]]'' &lt;small&gt;Schult. fil.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Brewcaria]]'' &lt;small&gt;L. B. Sm., Steyerm. &amp; H. Rob.&lt;/small&gt; (6 spp.)
### ''[[Steyerbromelia]]'' &lt;small&gt;L. B. Sm.&lt;/small&gt; (9 spp.)
### ''[[Navia]]'' &lt;small&gt;Mart. ex Schult. fil.&lt;/small&gt; (93 spp.)
### ''[[Pitcairnia]]'' &lt;small&gt;L´Hér.&lt;/small&gt; (417 spp.)
### ''[[Fosterella]]'' &lt;small&gt;L. B. Sm.&lt;/small&gt; (34 spp.)
### ''[[Dyckia]]'' &lt;small&gt;Schult. fil.&lt;/small&gt; (248 spp.)
## Subfamilia ''[[Puyoideae]]'' &lt;small&gt;Givnish&lt;/small&gt;
155.6001 Genus Puya Molina (229 spp.)
## Subfamilia ''[[Bromelioideae]]'' &lt;small&gt;Burnett&lt;/small&gt;
155.7001 Genus Fascicularia Mez (1 sp.)
155.7002 Genus Ochagavia Phil. (4 spp.)
155.7003 Genus Greigia Regel (35 spp.)
155.7004 Genus Bromelia L. (71 spp.)
155.7005 Genus Pseudananas Hassl. (1 sp.)
155.7006 Genus Fernseea Baker (2 spp.)
155.7007 Genus Neoglaziovia Mez (3 spp.)
155.7008 Genus Ananas Mill. (7 spp.)
155.7009 Genus Lapanthus Louzada &amp; Versieux (2 spp.)
155.7010 Genus Forzzaea Leme, S. Heller &amp; Zizka (7 spp.)
155.7011 Genus Hoplocryptanthus (Mez) Leme, S. Heller &amp; Zizka (9 spp.)
155.7012 Genus Rokautskyia Leme, S. Heller &amp; Zizka (14 spp.)
155.7013 Genus Cryptanthus Otto &amp; A. Dietr. (58 spp.)
155.7014 Genus Siqueiranthus Leme, Zizka, E. H. Souza &amp; Paule (1 sp.)
155.7015 Genus Orthophytum Beer (76 spp.)
155.7016 Genus Orthocryptanthus (Leme, S. Heller &amp; Zizka) Leme, Zizka &amp; Paule (3 spp.)
155.7017 Genus Krenakanthus (Leme, S. Heller &amp; Zizka) Leme, Zizka &amp; Paule (1 sp.)
155.7018 Genus Acanthostachys Link (3 spp.)
155.7019 Genus Canistropsis (Mez) Leme (11 spp.)
155.7020 Genus Hohenbergiopsis L. B. Sm. &amp; Read (1 sp.)
155.7021 Genus Androlepis Brongn. ex Houllet (3 spp.)
155.7022 Genus Disteganthus Lem. (5 spp.)
155.7023 Genus Portea Brongn. &amp; K. Koch (8 spp.)
155.7024 Genus Araeococcus Brongn. (5 spp.)
155.7025 Genus Pseudaraeococcus (Mez) R. A. Pontes &amp; Versieux (7 spp.)
155.7026 Genus Lymania Read (10 spp.)
155.7027 Genus Ronnbergia É. Morren &amp; André (23 spp.)
155.7028 Genus Canistrum É. Morren (17 spp.)
155.7029 Genus Wittrockia Lindm. (5 spp.)
155.7030 Genus Quesnelia Gaudich. (25 spp.)
155.7031 Genus Nidularium Lem. (47 spp.)
155.7032 Genus xNiduregelia Leme (3 spp.)
155.7033 Genus Hohenbergia Schult. &amp; Schult. fil. (53 spp.)
155.7034 Genus Wittmackia Mez (43 spp.)
155.7035 Genus Billbergia Thunb. (66 spp.)
155.7036 Genus Hylaeaicum (Ule ex Mez) Leme, Forzza, Zizka &amp; Aguirre-Santoro (12 spp.)
155.7037 Genus Neoregelia L. B. Sm. (117 spp.)
155.7038 Genus Karawata J. R. Maciel &amp; G. M. Sousa (7 spp.)
155.7039 Genus Aechmea Ruiz &amp; Pav. (259 spp.)
# '''Familia ''[[Rapateaceae]]''''' &lt;small&gt;Dumort.&lt;/small&gt; (97 spp.)
## Subfamilia ''[[Rapateoideae]]'' &lt;small&gt;Meisn.&lt;/small&gt;
156.1001 Genus Spathanthus Desv. (2 spp.)
156.1002 Genus Duckea Maguire (4 spp.)
156.1003 Genus Cephalostemon R. H. Schomb. (5 spp.)
156.1004 Genus Rapatea Aubl. (22 spp.)
## Subfamilia ''[[Monotremoideae]]'' &lt;small&gt;Givnish &amp; P. E. Berry&lt;/small&gt;
156.2001 Genus Maschalocephalus Gilg &amp; K. Schum. (1 sp.)
156.2002 Genus Windsorina Gleason (1 sp.)
156.2003 Genus Potarophytum Sandwith (1 sp.)
156.2004 Genus Monotrema Körn. (4 spp.)
## Subfamilia ''[[Saxofridericioideae]]'' &lt;small&gt;Maguire&lt;/small&gt;
### Tribus ''[[Schoenocephalieae]]'' &lt;small&gt;Maguire&lt;/small&gt;
156.3101 Genus Kunhardtia Maguire (2 spp.)
156.3102 Genus Guacamaya Maguire (1 sp.)
156.3103 Genus Schoenocephalium Seub. (4 spp.)
### Tribus ''[[Saxofridericieae]]'' &lt;small&gt;Maguire&lt;/small&gt;
156.3201 Genus Saxofridericia R. H. Schomb. (10 spp.)
156.3202 Genus Marahuacaea Maguire (1 sp.)
156.3203 Genus Phelpsiella Maguire (1 sp.)
156.3204 Genus Epidryos Maguire (4 spp.)
156.3205 Genus Amphiphyllum Gleason (1 sp.)
156.3206 Genus Stegolepis Klotzsch ex Körn. (33 spp.)
# '''Familia ''[[Xyridaceae]]''''' &lt;small&gt;C. Agardh&lt;/small&gt; (405 spp.)
## Subfamilia [[Xyridoideae]] &lt;small&gt;Kunth ex Arn.&lt;/small&gt;
157.1001 Genus Achlyphila Maguire &amp; Wurdack (1 sp.)
157.1002 Genus Xyris L. (380 spp.)
## Subfamilia ''[[Abolbodoideae]]'' &lt;small&gt;Suess. &amp; Beyerle ex Thorne &amp; Reveal&lt;/small&gt;
157.2001 Genus Abolboda Humb. &amp; Bonpl. (21 spp.)
157.2002 Genus Aratitiyopea Steyerm. &amp; P. E. Berry (1 sp.)
157.2003 Genus Orectanthe Maguire &amp; Wurdack (2 spp.)
# '''Familia ''[[Eriocaulaceae]]''''' &lt;small&gt;Martinov&lt;/small&gt; (1335 spp.)
## Subfamilia ''[[Eriocauloideae]]'' &lt;small&gt;Burnett&lt;/small&gt;
158.1001 Genus Mesanthemum Körn. (16 spp.)
158.1002 Genus Eriocaulon L. (515 spp.)
## Subfamilia ''[[Paepalanthoideae]]'' &lt;small&gt;Ruhland&lt;/small&gt;
158.2001 Genus Comanthera L. B. Sm. (46 spp.)
158.2002 Genus Syngonanthus Ruhland (178 spp.)
158.2003 Genus Leiothrix Ruhland (66 spp.)
158.2004 Genus Rondonanthus Herzog (6 spp.)
158.2005 Genus Tonina Aubl. (1 sp.)
158.2006 Genus Lachnocaulon Kunth (7 spp.)
158.2007 Genus Actinocephalus Sano (52 spp.)
158.2008 Genus Paepalanthus Kunth (448 spp.)
# '''Familia ''[[Mayacaceae]]''''' &lt;small&gt;Kunth&lt;/small&gt; (6 spp.)
159.0001 Genus Mayaca Aubl. (6 spp.)
# Familia ''[[Thurniaceae]]'' Engl. (4 spp.)
## Tribus ''[[Prionieae]]'' &lt;small&gt;Reveal&lt;/small&gt;
160.0101 Genus Prionium E. Mey. (1 sp.)
## Tribus ''[[Thurnieae]]'' &lt;small&gt;Reveal&lt;/small&gt;
160.0201 Genus Thurnia Hook. fil. (3 spp.)
# '''Familia ''[[Juncaceae]]''''' &lt;small&gt;Juss.&lt;/small&gt; (477 spp.)
161.0001 Genus Oreojuncus Záv. Drábk. &amp; Kirschner (2 spp.)
161.0002 Genus Luzula DC. (118 spp.)
161.0003 Genus Patosia Buchenau (1 sp.)
161.0004 Genus Rostkovia Desv. (2 spp.)
161.0005 Genus Distichia Nees &amp; Meyen (3 spp.)
161.0006 Genus Marsippospermum Desv. (4 spp.)
161.0007 Genus Oxychloe Phil. (6 spp.)
161.0008 Genus Juncus L. (341 spp.)
# '''Familia ''[[Cyperaceae]]''''' &lt;small&gt;Juss.&lt;/small&gt; (5738 spp.)
## Subfamilia [[Mapanioideae]] &lt;small&gt;C. B. Clarke&lt;/small&gt;
### Tribus ''[[Hypolytreae]]'' &lt;small&gt;Nees ex Wight &amp; Arn.&lt;/small&gt;
162.1101 Genus Hypolytrum Rich. (27 spp.)
162.1102 Genus Paramapania Uittien (7 spp.)
162.1103 Genus Mapania Aubl. (135 spp.)
162.1104 Genus Scirpodendron Zipp. ex Kurz (2 spp.)
### Tribus ''[[Chrysitricheae]]'' &lt;small&gt;Nees&lt;/small&gt;
162.1201 Genus Diplasia Pers. (1 sp.)
162.1202 Genus Exocarya Benth. (1 sp.)
162.1203 Genus Capitularina Kern (1 sp.)
162.1204 Genus Lepironia Rich. (1 sp.)
162.1205 Genus Chrysitrix L. (4 spp.)
162.1206 Genus Chorizandra R. Br. (6 spp.)
## Subfamilia ''[[Cyperoideae]]'' &lt;small&gt;Beilschm.&lt;/small&gt;
### Tribus ''[[Trilepideae]]'' &lt;small&gt;Goetgh.&lt;/small&gt;
155.2101 Genus Microdracoides Hua (1 sp.)
162.2102 Genus Coleochloa Gilly (8 spp.)
162.2103 Genus Trilepis Nees (7 spp.)
162.2104 Genus Afrotrilepis (Gilly) J. Raynal (2 spp.)
### Tribus ''[[Cladieae]]'' &lt;small&gt;Torr.&lt;/small&gt;
162.2201 Genus Cladium P. Browne (6 spp.)
### Tribus ''[[Sclerieae]]'' &lt;small&gt;Wight &amp; Arn.&lt;/small&gt;
162.2301 Genus Scleria Bergius (267 spp.)
### Tribus ''[[Bisboeckelereae]]'' &lt;small&gt;Pax&lt;/small&gt;
162.2401 Genus Bisboeckelera Kuntze (4 spp.)
162.2402 Genus Calyptrocarya Nees (8 spp.)
162.2403 Genus Becquerelia Brongn. (6 spp.)
162.2404 Genus Diplacrum R. Br. (10 spp.)
### Tribus ''[[Carpheae]]'' &lt;small&gt;Semmouri &amp; Larridon&lt;/small&gt;
162.2501 Genus Carpha Banks &amp; Sol. ex R. Br. (11 spp.)
162.2502 Genus Trianoptiles Fenzl (3 spp.)
### Tribus ''[[Cryptangieae]]'' &lt;small&gt;Benth.&lt;/small&gt;
162.2601 Genus Koyamaea W. W. Thomas &amp; Davidse (1 sp.)
162.2602 Genus Didymiandrum Gilly (1 sp.)
162.2603 Genus Krenakia S. M. Costa (10 spp.)
162.2604 Genus Exochogyne C. B. Clarke (2 spp.)
162.2605 Genus Cryptangium Schrad. ex Nees (1 sp.)
162.2606 Genus Cephalocarpus Nees (22 spp.)
162.2607 Genus Lagenocarpus Nees (21 spp.)
### Tribus ''[[Schoeneae]]'' &lt;small&gt;Dumort.&lt;/small&gt;
#### Subtribus ''[[Anthelepidinae]]'' &lt;small&gt;R.L.Barrett&lt;/small&gt;
162.2711 Genus Anthelepis R. L. Barrett, K. L. Wilson &amp; J. J. Bruhl (4 spp.)
#### Subtribus ''[[Oreobolinae]]'' &lt;small&gt;R.L.Barrett&lt;/small&gt;
162.2721 Genus Cyathocoma Nees (3 spp.)
162.2722 Genus Costularia C. B. Clarke (15 spp.)
162.2723 Genus Chamaedendron (Kük.) Larridon (5 spp.)
162.2724 Genus Capeobolus Browning (1 sp.)
162.2725 Genus Oreobolus R. Br. (17 spp.)
#### Subtribus ''[[Gahniinae]]'' &lt;small&gt;Pax&lt;/small&gt;
162.2731 Genus Ptilothrix K. L. Wilson (1 sp.)
162.2732 Genus Mesomelaena Nees (5 spp.)
162.2733 Genus Cyathochaeta Nees (5 spp.)
162.2734 Genus Gahnia J. R. Forst. &amp; G. Forst. (42 spp.)
#### Subtribus ''[[Caustiinae]]'' &lt;small&gt;R.L.Barrett&lt;/small&gt;
162.2741 Genus Caustis R. Br. (7 spp.)
162.2742 Genus Evandra R. Br. (2 spp.)
#### Subtribus ''[[Gymnoschoeninae]]'' &lt;small&gt;R.L.Barrett&lt;/small&gt;
162.2751 Genus Reedia F. Muell. (1 sp.)
162.2752 Genus Gymnoschoenus Nees (2 spp.)
#### Subtribus ''[[Lepidospermatinae]]'' &lt;small&gt;R.L.Barrett&lt;/small&gt;
162.2761 Genus Machaerina Vahl (53 spp.)
162.2762 Genus Lepidosperma Labill. (76 spp.)
162.2763 Genus Neesenbeckia Levyns (1 sp.)
#### Subtribus ''[[Tricostulariinae]]'' &lt;small&gt;R.L.Barrett, K. L. Wilson &amp; J. J. Bruhl&lt;/small&gt;
162.2771 Genus Ammothryon R. L. Barrett, K. L. Wilson &amp; J. J. Bruhl (1 sp.)
162.2772 Genus Tricostularia Nees (11 spp.)
162.2773 Genus Chaetospora R. Br. (3 spp.)
162.2774 Genus Xyroschoenus Larridon (1 sp.)
162.2775 Genus Morelotia Gaudich. (6 spp.)
162.2776 Genus Tetraria P. Beauv. (30 spp.)
#### Subtribus ''[[Schoeninae]]'' &lt;small&gt;Fenzl&lt;/small&gt;
162.2781 Genus Schoenus L. (162 spp.)
### Tribus ''[[Rhynchosporeae]]''
162.2801 Genus Rhynchospora Vahl (381 spp.)
162.2802 Genus Pleurostachys Brongn. (31 spp.)
### Tribus ''[[Dulichieae]]'' &lt;small&gt;W. Schultze-Motel&lt;/small&gt;
162.2901 Genus Dulichium Rich. ex Pers. (1 sp.)
162.2902 Genus Blysmus Panz. ex Roem. &amp; Schult. (2 spp.)
162.2903 Genus Blysmopsis Oteng-Yeb. (1 sp.)
### Tribus ''[[Khaosokieae]]'' &lt;small&gt;Lév.-Bourret &amp; J. R. Starr&lt;/small&gt;
162.3001 Genus Khaosokia D. A. Simpson, Chayam. &amp; J. Parn. (1 sp.)
### Tribus ''[[Calliscirpeae]]'' &lt;small&gt;Lév.-Bourret &amp; J. R. Starr&lt;/small&gt;
162.3101 Genus Calliscirpus C. N. Gilmour, J. R. Starr &amp; Naczi (2 spp.)
### Tribus ''[[Scirpeae]]'' &lt;small&gt;T. Lestib.&lt;/small&gt;
162.3201 Genus Amphiscirpus Oteng-Yeb. (1 sp.)
162.3202 Genus Zameioscirpus Dhooge &amp; Goetgh. (3 spp.)
162.3203 Genus Rhodoscirpus Lév.-Bourret, Donadío &amp; J. R. Starr (1 sp.)
162.3204 Genus Phylloscirpus C. B. Clarke (3 spp.)
162.3205 Genus Scirpus L. (49 spp.)
162.3206 Genus Eriophorum L. (16 spp.)
### Tribus ''[[Trichophoreae]]'' &lt;small&gt;Lév.-Bourret &amp; J. R. Starr&lt;/small&gt;
162.3301 Genus Trichophorum Pers. (20 spp.)
### Tribus ''[[Sumatroscirpeae]]'' &lt;small&gt;Lév.-Bourret &amp; J. R. Starr&lt;/small&gt;
162.3401 Genus Sumatroscirpus Oteng-Yeb. (4 spp.)
### Tribus ''[[Cariceae]]'' &lt;small&gt;Dumort.&lt;/small&gt;
162.3501 Genus Carex L. (2040 spp.)
### Tribus ''[[Eleocharideae]]'' &lt;small&gt;Goetgh.&lt;/small&gt;
162.3601 Genus Eleocharis R. Br. (297 spp.)
### Tribus ''[[Abildgaardieae]]'' &lt;small&gt;Lye&lt;/small&gt;
162.3701 Genus Nelmesia Van der Veken (1 sp.)
162.3702 Genus Bulbostylis Kunth (227 spp.)
162.3703 Genus Zulustylis Muasya (2 spp.)
162.3704 Genus Trichoschoenus J. Raynal (1 sp.)
162.3705 Genus Actinoschoenus Benth. (5 spp.)
162.3706 Genus Arthrostylis R. Br. (2 spp.)
162.3707 Genus Trachystylis S. T. Blake (1 sp.)
162.3708 Genus Scleroschoenus K.L.Wilson, J.J.Bruhl &amp; R.L.Barrett (6 spp.)
162.3709 Genus Fimbristylis Vahl (312 spp.)
### Tribus ''[[Bolboschoeneae]]'' &lt;small&gt;(Tatanov) J.R.Starr&lt;/small&gt;
162.3801 Genus Bolboschoenus (Asch.) Palla (14 spp.)
### Tribus ''[[Fuireneae]]'' &lt;small&gt;Fenzl&lt;/small&gt;
162.3901 Genus Fuirena Rottb. (58 spp.)
162.4000 Genus Schoenoplecteae Lye ( sp.)
162.4001 Genus Actinoscirpus (Ohwi) R. W. Haines &amp; Lye (1 sp.)
162.4002 Genus Schoenoplectus (Rchb.) Palla (22 spp.)
### ''[[Pseudoschoeneae]]'' &lt;small&gt;J.R.Starr&lt;/small&gt;
162.4101 Genus Pseudoschoenus (C. B. Clarke) Oteng-Yeb. (1 sp.)
162.4102 Genus Schoenoplectiella Lye (62 spp.)
### Tribus ''[[Cypereae]]'' &lt;small&gt;Dumort.&lt;/small&gt;
#### Subtribus ''[[Ficiniinae]]'' &lt;small&gt;Fenzl&lt;/small&gt;
162.4211 Genus Erioscirpus Palla (2 spp.)
162.4212 Genus Scirpoides Seguier (6 spp.)
162.4213 Genus Afroscirpoides García-Madr. &amp; Muasya (1 sp.)
162.4214 Genus Dracoscirpoides Muasya (3 spp.)
162.4215 Genus Hellmuthia Steud. (1 sp.)
162.4216 Genus Isolepis R. Br. (71 spp.)
162.4217 Genus Ficinia Schrad. (82 spp.)
162.4220 Subtribus Cyperinae Pax
162.4221 Genus Cyperus L. (972 spp.)
162.9000 Tribus Cyperaceae, phylogenetic position unknown
162.9001 Genus Rhynchocladium T. Koyama (1 sp.)
162.9002 Genus Naikia Wad. Khan, Bhuskute &amp; Kahalkar (1 sp.)
# '''Familia ''[[Anarthriaceae]]''''' &lt;small&gt;D. F. Cutler &amp; Airy Shaw&lt;/small&gt; (11 spp.)
163.0001 Genus Anarthria R. Br. (6 spp.)
163.0002 Genus Hopkinsia W. Fitzg. (2 spp.)
163.0003 Genus Lyginia R. Br. (3 spp.)
# '''Familia ''[[Restionaceae]]''''' &lt;small&gt;R. Br.&lt;/small&gt; (542 spp.)
## Subfamilia ''[[Restionoideae]]'' &lt;small&gt;Arn.&lt;/small&gt;
164.1100 Tribus Willdenowieae
164.1101 Genus Ceratocaryum Nees (8 spp.)
164.1102 Genus Willdenowia Thunb. (12 spp.)
164.1200 Tribus Restioneae
164.1201 Genus Soroveta H. P. Linder &amp; C. R. Hardy (1 sp.)
164.1202 Genus Platycaulos Linder (12 spp.)
164.1203 Genus Elegia L. (50 spp.)
164.1204 Genus Anthochortus Nees (7 spp.)
164.1205 Genus Askidiosperma Steud. (12 spp.)
164.1206 Genus Staberoha Kunth (9 spp.)
164.1207 Genus Rhodocoma Nees (8 spp.)
164.1208 Genus Restio Rottb. (168 spp.)
164.1209 Genus Mastersiella Gilg-Ben. (3 spp.)
164.1210 Genus Hypodiscus Nees (15 spp.)
164.1211 Genus Cannomois P. Beauv. ex Desv. (12 spp.)
164.1212 Genus Thamnochortus Bergius (34 spp.)
164.1213 Genus Nevillea Esterh. &amp; H. P. Linder (3 spp.)
164.1214 Genus Hydrophilus Linder (1 sp.)
## Subfamilia ''[[Centrolepididoideae]]''
164.2001 Genus Gaimardia Gaudich. (4 spp.)
164.2002 Genus Aphelia R. Br. (6 spp.)
164.2003 Genus Centrolepis Labill. (26 spp.)
## Subfamilia ''[[Sporadanthoideae]]'' &lt;small&gt;B. G. Briggs &amp; H. P. Linder&lt;/small&gt;
164.3001 Genus Sporadanthus F. Muell. ex J. Buchenau (8 spp.)
164.3002 Genus Calorophus Labill. (2 spp.)
164.3003 Genus Lepyrodia R. Br. (22 spp.)
## Subfamilia ''[[Leptocarpoideae]]'' &lt;small&gt;B. G. Briggs &amp; H. P. Linder&lt;/small&gt;
164.4001 Genus Eurychorda Briggs &amp; Johnson (1 sp.)
164.4002 Genus Empodisma L. A. S. Johnson &amp; D. F. Cutler (3 spp.)
164.4003 Genus Taraxis Briggs &amp; Johnson (1 sp.)
164.4004 Genus Winifredia L. A. S. Johnson &amp; B. G. Briggs (1 sp.)
164.4005 Genus Alexgeorgea Carlquist (3 spp.)
164.4006 Genus Hypolaena R. Br. (7 spp.)
164.4007 Genus Chaetanthus R. Br. (3 spp.)
164.4008 Genus Apodasmia Briggs &amp; Johnson (4 spp.)
164.4009 Genus Dapsilanthus Briggs &amp; Johnson (4 spp.)
164.4010 Genus Leptocarpus R. Br. (17 spp.)
164.4011 Genus Loxocarya R. Br. (5 spp.)
164.4012 Genus Tremulina Briggs &amp; Johnson (2 spp.)
164.4013 Genus Platychorda Briggs &amp; Johnson (2 spp.)
164.4014 Genus Chordifex Briggs &amp; Johnson (20 spp.)
164.4015 Genus Dielsia Gilg ex Diels &amp; Pritz. (1 sp.)
164.4016 Genus Cytogonidium Briggs &amp; Johnson (1 sp.)
164.4017 Genus Tyrbastes Briggs &amp; Johnson (1 sp.)
164.4018 Genus Melanostachya Briggs &amp; Johnson (1 sp.)
164.4019 Genus Baloskion Raf. (8 spp.)
164.4020 Genus Catacolea Briggs &amp; L. A. S. Johnson (1 sp.)
164.4021 Genus Lepidobolus Nees (9 spp.)
164.4022 Genus Coleocarya S. T. Blake (1 sp.)
164.4023 Genus Desmocladus Nees (23 spp.)
# '''Familia ''[[Flagellariaceae]]''''' &lt;small&gt;Dumort.&lt;/small&gt; (5 spp.)
165.0001 Genus Flagellaria L. (5 spp.)
# '''Familia ''[[Joinvilleaceae]]''''' &lt;small&gt;Tolm. &amp; A. C. Sm.&lt;/small&gt; (3 spp.)
166.0001 Genus Joinvillea Gaudich. (3 spp.)
# '''Familia ''[[Ecdeiocoleaceae]]''''' &lt;small&gt;D. F. Cutler &amp; Airy Shaw&lt;/small&gt; (3 spp.)
167.0001 Genus Georgeantha B. G. Briggs &amp; L. A. S. Johnson (1 sp.)
167.0002 Genus Ecdeiocolea F. Muell. (2 spp.)
# '''Familia ''[[Poaceae]]''''' &lt;small&gt;Barnhart&lt;/small&gt; (12463 spp.)
## Subfamilia ''[[Anomochlooideae]]'' &lt;small&gt;Pilg. ex Potztal&lt;/small&gt;
168.1100 Tribus Anomochloeae C. E. Hubb.
168.1101 Genus Anomochloa Brongn. (1 sp.)
168.1200 Tribus Streptochaeteae C. E. Hubb.
168.1201 Genus Streptochaeta Schrad. (3 spp.)
## Subfamilia ''[[Pharoideae]]'' &lt;small&gt;L. G. Clark &amp; Judz.&lt;/small&gt;
168.1510 Tribus Phareae Stapf
168.1511 Genus Pharus R. Br. (7 spp.)
168.1512 Genus Leptaspis R. Br. (3 spp.)
168.1513 Genus Scrotochloa Judz. (2 spp.)
## Subfamilia ''[[Puelioideae]]'' &lt;small&gt;L. G. Clark&lt;/small&gt;
168.2100 Tribus Atractocarpeae Jacq.-Fél. ex Tzvelev
168.2101 Genus Puelia Franch. (5 spp.)
168.2200 Tribus Guaduelleae Soderstr. &amp; R. P. Ellis
168.2201 Genus Guaduella Franch. (6 spp.)
## Subfamilia ''[[Oryzoideae]]'' &lt;small&gt;Kunth ex Beilschm.&lt;/small&gt;
168.2510 Tribus Streptogyneae C. E. Hubb. ex C. E. Calderón &amp; Soderstr.
168.2511 Genus Streptogyna P. Beauv. (2 spp.)
168.2600 Tribus Ehrharteae Nevski
168.2601 Genus Ehrharta Thunb. (24 spp.)
168.2602 Genus Tetrarrhena R. Br. (4 spp.)
168.2603 Genus Microlaena R. Br. (8 spp.)
168.2604 Genus Zotovia Edgar &amp; Connor (3 spp.)
168.2700 Tribus Oryzeae Dumort
168.2710 Subtribus Oryzinae Rchb.
168.2711 Genus Leersia Sol. ex Sw. (18 spp.)
168.2712 Genus Maltebrunia Kunth (5 spp.)
168.2713 Genus Prosphytochloa Schweick. (1 sp.)
168.2714 Genus Oryza L. (23 spp.)
168.2720 Subtribus Zizaniinae Benth.
168.2721 Genus Chikusichloa Koidz. (3 spp.)
168.2722 Genus Hygroryza Nees (1 sp.)
168.2723 Genus Zizania L. (4 spp.)
168.2724 Genus Luziola Juss. (11 spp.)
168.2725 Genus Zizaniopsis Döll &amp; Asch. (6 spp.)
168.2800 Tribus Phyllorachideae C. E. Hubb.
168.2801 Genus Phyllorachis Trimen (1 sp.)
168.2802 Genus Humbertochloa A. Camus &amp; Stapf (2 spp.)
168.2803 Genus Suddia Renvoize (1 sp.)
## Subfamilia ''[[Bambusoideae]]'' &lt;small&gt;Luerss.&lt;/small&gt;
168.3100 Tribus Arundinarieae Hack.
168.3110 Subtribus Hsuehochloinae D. Z. Li &amp; Y. X. Zhang
168.3111 Genus Hsuehochloa D. Z. Li &amp; Y. X. Zhang (1 sp.)
168.3120 Subtribus Ampelocalaminae D. Z. Li &amp; Y. X. Zhang
168.3121 Genus Ampelocalamus S. L. Chen, T. H. Wen &amp; G. Y. Sheng (14 spp.)
168.3130 Subtribus Arundinariinae Nees ex Lindl.
168.3131 Genus Drepanostachyum Keng fil. (13 spp.)
168.3132 Genus Himalayacalamus Keng fil. (9 spp.)
168.3133 Genus Indocalamus sensu auct. non Nakai (31 spp.)
168.3134 Genus Oligostachyum Z. P. Wang &amp; G. H. Ye (18 spp.)
168.3135 Genus Gaoligongshania D. Z. Li Hsueh &amp; N. H. Xia (1 sp.)
168.3136 Genus Oldeania Stapleton (7 spp.)
168.3137 Genus Kuruna Attigala, Kathr. &amp; L. G. Clark (7 spp.)
168.3138 Genus Chimonocalamus Hsueh &amp; T. P. Yi (19 spp.)
168.3139 Genus Ferrocalamus Hsueh &amp; Keng fil. (2 spp.)
168.3140 Genus Tongpeia Stapleton (3 spp.)
168.3141 Genus Fargesia Franch. (95 spp.)
168.3142 Genus Thamnocalamus Munro (6 spp.)
168.3143 Genus Bashania Keng fil. &amp; Yi (4 spp.)
168.3144 Genus Sarocalamus Stapleton (6 spp.)
168.3145 Genus Bergbambos Stapleton (1 sp.)
168.3146 Genus Yushania Keng fil. (93 spp.)
168.3147 Genus Ravenochloa D. Z. Li &amp; Y. X. Zhang (1 sp.)
168.3148 Genus Sasa Makino &amp; Shibata (43 spp.)
168.3149 Genus Indocalamus Nakai (1 sp.)
168.3150 Genus Gelidocalamus T. H. Wen (13 spp.)
168.3151 Genus Chimonobambusa Makino (42 spp.)
168.3152 Genus Sasamorpha Nakai (5 spp.)
168.3153 Genus Vietnamocalamus T. Q. Nguyen (1 sp.)
168.3154 Genus xHibanobambusa Maruy. &amp; H. Okamura (1 sp.)
168.3155 Genus Semiarundinaria Makino ex Nakai (8 spp.)
168.3156 Genus Shibataea Makino (7 spp.)
168.3157 Genus Phyllostachys Siebold &amp; Zucc. (62 spp.)
168.3158 Genus Arundinaria Michx. (2 spp.)
168.3159 Genus Sasaella Makino (11 spp.)
168.3160 Genus Pleioblastus Nakai (26 spp.)
168.3161 Genus Pseudosasa Makino ex Nakai (21 spp.)
168.3162 Genus Sinosasa L.C.Chia ex N.H.Xia, Q.M.Qin &amp; Y.H.Tong (7 spp.)
168.3163 Genus Acidosasa C. D. Chu &amp; C. S. Chao (11 spp.)
168.3164 Genus Khoonmengia N. H. Xia, Y. H. Tong &amp; X. R. Zheng (1 sp.)
168.3165 Genus Sinobambusa Makino ex Nakai (13 spp.)
168.3166 Genus Indosasa McClure (19 spp.)
168.3200 Tribus Olyreae Kunth ex Spenn.
168.3210 Subtribus Buergersiochloinae (S. T. Blake) L. G. Clark &amp; Judz.
168.3211 Genus Buergersiochloa Pilg. (1 sp.)
168.3220 Subtribus Olyrinae Kromb.
168.3221 Genus Agnesia Zuloaga &amp; Judz. (7 spp.)
168.3222 Genus Arberella Soderstr. &amp; C. E. Calderón (11 spp.)
168.3223 Genus Cryptochloa Swallen (9 spp.)
168.3224 Genus Diandrolyra Stapf (3 spp.)
168.3225 Genus Ekmanochloa Hitchc. (2 spp.)
168.3226 Genus Froesiochloa G. A. Black (1 sp.)
168.3227 Genus Lithachne P. Beauv. (4 spp.)
168.3228 Genus Maclurolyra C. E. Calderón &amp; Soderstr. (1 sp.)
168.3229 Genus Mniochloa Chase (1 sp.)
168.3230 Genus Olyra L. (15 spp.)
168.3231 Genus Taquara I. L. C. Oliveira &amp; R. P. Oliveira (2 spp.)
168.3232 Genus Raddiella Swallen (12 spp.)
168.3233 Genus Piresia Swallen (6 spp.)
168.3234 Genus Reitzia Swallen (1 sp.)
168.3235 Genus Raddia Bertol. (11 spp.)
168.3236 Genus Brasilochloa R. P. Oliveira &amp; L. G. Clark (1 sp.)
168.3237 Genus Piresiella Judz., Zuloaga &amp; Morrone (1 sp.)
168.3238 Genus Rehia Fijten (1 sp.)
168.3240 Tribus Parianinae Hack.
168.3241 Genus Eremitis Döll (16 spp.)
168.3242 Genus Pariana Aubl. (33 spp.)
168.3243 Genus Parianella Hollowell, F. M. Ferreira &amp; R. P. Oliveira (2 spp.)
168.3300 Tribus Bambuseae Kunth ex Dumort.
168.3310 Subtribus Chusqueinae Soderstr. &amp; R. P. Ellis
168.3311 Genus Chusquea Kunth (192 spp.)
168.3320 Subtribus Guaduinae Soderstr. &amp; Ellis
168.3321 Genus Tibisia C. D. Tyrrell, Londoño &amp; L. G. Clark (3 spp.)
168.3322 Genus Otatea (McClure &amp; Sm.) C. E. Calderón &amp; Sodiro (13 spp.)
168.3323 Genus Olmeca Soderstr. (5 spp.)
168.3324 Genus Guadua Kunth (33 spp.)
168.3325 Genus Eremocaulon Soderstr. &amp; Londoño (5 spp.)
168.3326 Genus Apoclada McClure (1 sp.)
168.3330 Subtribus Arthrostylidiinae Soderstr. &amp; R. P. Ellis
168.3331 Genus Glaziophyton Franch. (1 sp.)
168.3332 Genus Cambajuva P. L. Viana, L. G. Clark &amp; Filg. (1 sp.)
168.3333 Genus Didymogonyx (L. G. Clark &amp; Londoño) C. D. Tyrrell, L. G. Clark &amp; Londoño (2 spp.)
168.3334 Genus Elytrostachys McClure (2 spp.)
168.3335 Genus Rhipidocladum McClure (21 spp.)
168.3336 Genus Arthrostylidium Rupr. (29 spp.)
168.3337 Genus Aulonemiella L. G. Clark, Londoño, C. D. Tyrrell &amp; Judz. (2 spp.)
168.3338 Genus Aulonemia Goudot (48 spp.)
168.3339 Genus Colanthelia McClure &amp; E. W. Sm. (11 spp.)
168.3340 Genus Filgueirasia Guala (2 spp.)
168.3341 Genus Alvimia C. E. Calderón ex Soderstr. &amp; Londoño (3 spp.)
168.3342 Genus Atractantha McClure (5 spp.)
168.3343 Genus Actinocladum McClure ex Soderstr. (1 sp.)
168.3344 Genus Athroostachys Benth. ex Benth. &amp; Hook. fil. (2 spp.)
168.3345 Genus Merostachys Spreng. (58 spp.)
168.3346 Genus Myriocladus Swallen (13 spp.)
168.3350 Subtribus Melocanninae Benth.
168.3351 Genus Melocanna Trin. in Spreng. (3 spp.)
168.3352 Genus Cephalostachyum Munro (14 spp.)
168.3353 Genus Pseudostachyum Munro (1 sp.)
168.3354 Genus Davidsea Soderstr. &amp; R. P. Ellis (1 sp.)
168.3355 Genus Ochlandra Thwaites (13 spp.)
168.3356 Genus Schizostachyum Nees (71 spp.)
168.3357 Genus Stapletonia P. Singh, S. S. Dash &amp; P. Kumari (3 spp.)
168.3358 Genus Annamocalamus H. N. Nguyen, N. H. Xia &amp; V. T. Tran (1 sp.)
168.3360 Subtribus Temburongiinae K. M. Wong
168.3361 Genus Fimbribambusa Widjaja (4 spp.)
168.3362 Genus Temburongia S. Dransf. &amp; Wong (1 sp.)
168.3370 Subtribus Hickeliinae Camus
168.3371 Genus Hickelia A. Camus (4 spp.)
168.3372 Genus Nastus Juss. (12 spp.)
168.3373 Genus Decaryochloa A. Camus (1 sp.)
168.3374 Genus Sirochloa S. Dransf. (1 sp.)
168.3375 Genus Cathariostachys S. Dransf. (2 spp.)
168.3376 Genus Hitchcockella A. Camus (1 sp.)
168.3377 Genus Perrierbambus A. Camus (2 spp.)
168.3378 Genus Valiha S. Dransf. (2 spp.)
168.3379 Genus Sokinochloa S. Dransf. (7 spp.)
168.3380 Subtribus Racemobambosinae Stapleton
168.3381 Genus Chloothamnus Buse (11 spp.)
168.3382 Genus Racemobambos Holttum (19 spp.)
168.3383 Genus Widjajachloa K. M. Wong &amp; S. Dransf. (1 sp.)
168.3390 Subtribus Mullerochloinae ined.
168.3391 Genus Mullerochloa K. M. Wong (1 sp.)
168.3400 Subtribus Greslaniinae K. M. Wong &amp; W. L. Goh
168.3401 Genus Greslania Balansa (2 spp.)
168.3410 Subtribus Dinochloinae K. M. Wong &amp; W. L. Goh
168.3411 Genus Pinga Widjaja (1 sp.)
168.3412 Genus Neololeba Widjaja (5 spp.)
168.3413 Genus Parabambusa Widjaja (1 sp.)
168.3414 Genus Dinochloa Buse (47 spp.)
168.3415 Genus Cyrtochloa S. Dransf. (7 spp.)
168.3416 Genus Sphaerobambos S. Dransf. (3 spp.)
168.3420 Subtribus Bambusinae J. Presl
168.3421 Genus Kinabaluchloa K. M. Wong (2 spp.)
168.3422 Genus Holttumochloa K. M. Wong (4 spp.)
168.3423 Genus Nianhochloa H. N. Nguyen &amp; V. T. Tran (1 sp.)
168.3424 Genus Bonia Balansa (5 spp.)
168.3425 Genus Laobambos Haev., Lamxay &amp; D. Z. Li (1 sp.)
168.3426 Genus Neomicrocalamus Keng fil. (3 spp.)
168.3427 Genus Temochloa S. Dransf. (1 sp.)
168.3428 Genus Soejatmia K. M. Wong (1 sp.)
168.3429 Genus Pseudoxytenanthera Soderstr. &amp; R. P. Ellis (5 spp.)
168.3430 Genus Maclurochloa K. M. Wong (4 spp.)
168.3431 Genus Melocalamus Benth. (17 spp.)
168.3432 Genus Bambusa Schreb. (154 spp.)
168.3433 Genus Dendrocalamus Nees (79 spp.)
168.3434 Genus Gigantochloa Kurz (68 spp.)
168.3435 Genus Phuphanochloa Sungkaew &amp; Teerawat. (1 sp.)
168.3436 Genus Oreobambos K. Schum. (1 sp.)
168.3437 Genus Oxytenanthera Munro (1 sp.)
168.3438 Genus Vietnamosasa T. Q. Nguyen (3 spp.)
168.3439 Genus Thyrsostachys Gamble (2 spp.)
168.3440 Genus Cochinchinochloa H. N. Nguyen &amp; V. T. Tran (1 sp.)
168.3441 Genus Yersinochloa H. N. Nguyen &amp; V. T. Tran (1 sp.)
168.3442 Genus Ruhooglandia S. Dransf. &amp; K. M. Wong (1 sp.)
## Subfamilia ''[[Pooideae]]'' &lt;small&gt;Benth.&lt;/small&gt;
168.4100 Tribus Brachyelytreae Ohwi
168.4101 Genus Brachyelytrum P. Beauv. (3 spp.)
168.4150 Tribus Nardeae W. D. J. Koch
168.4151 Genus Nardus L. (1 sp.)
168.4200 Tribus Lygeae J. Presl
168.4201 Genus Lygeum Loefl. ex L. (1 sp.)
168.4300 Tribus Phaenospermateae Renvoize &amp; Clayton
168.4301 Genus Stephanachne Keng (3 spp.)
168.4302 Genus Sinochasea Keng (1 sp.)
168.4303 Genus Phaenosperma Benth. (1 sp.)
168.4304 Genus Danthoniastrum (Holub) Holub (3 spp.)
168.4305 Genus Duthiea Hack. ex. Procop.-Procop (3 spp.)
168.4306 Genus Metcalfia Conert (1 sp.)
168.4307 Genus Anisopogon R. Br. (1 sp.)
168.4308 Genus Pseudodanthonia Bor &amp; C. E. Hubb. (1 sp.)
168.4400 Tribus Meliceae Rchb.
168.4401 Genus Brylkinia F. Schmidt (1 sp.)
168.4402 Genus Glyceria R. Br. (41 spp.)
168.4403 Genus Lycochloa Sam. (1 sp.)
168.4404 Genus Melica L. (91 spp.)
168.4405 Genus Pleuropogon R. Br. (5 spp.)
168.4406 Genus Schizachne Hack. (1 sp.)
168.4407 Genus Koordersiochloa Merr. (2 spp.)
168.4408 Genus Triniochloa Hitchc. (6 spp.)
168.4500 Tribus Stipeae Dumort.
168.4501 Genus Macrochloa Kunth (2 spp.)
168.4502 Genus Ampelodesmos Link (1 sp.)
168.4503 Genus Psammochloa Hitchc. (1 sp.)
168.4504 Genus Neotrinia (Tzvelev) M. Nobis, P. D. Gudkova &amp; A. Nowak (2 spp.)
168.4505 Genus Oryzopsis Michx. (1 sp.)
168.4506 Genus Trikeraia Bor (2 spp.)
168.4507 Genus Barkworthia Romasch., P. M. Peterson &amp; Soreng (1 sp.)
168.4508 Genus Piptatherum P. Beauv. (29 spp.)
168.4509 Genus Stipa L. (135 spp.)
168.4510 Genus Ptilagrostis Griseb. (16 spp.)
168.4511 Genus Orthoraphium Nees (1 sp.)
168.4512 Genus Patis Ohwi (3 spp.)
168.4513 Genus Piptochaetium C. Presl (37 spp.)
168.4514 Genus Piptatheropsis Romasch., P. M. Peterson &amp; Soreng (5 spp.)
168.4515 Genus Ptilagrostiella Romasch., P. M. Peterson &amp; Soreng (1 sp.)
168.4516 Genus Ortachne Steud. (3 spp.)
168.4517 Genus Anatherostipa (Hack. ex Kuntze) Peñail. (11 spp.)
168.4518 Genus Aciachne Benth. (3 spp.)
168.4519 Genus Hesperostipa (Elias) Barkworth (5 spp.)
168.4520 Genus Celtica F. M. Vázquez &amp; Barkworth (1 sp.)
168.4521 Genus Jarava p. p. (1 sp.)
168.4522 Genus Pappostipa (Speg.) Romasch., P. M. Peterson &amp; Soreng (32 spp.)
168.4523 Genus Achnatherum p. p. (3 spp.)
168.4524 Genus Anemanthele Veldkamp (1 sp.)
168.4525 Genus Austrostipa S. W. L. Jacobs &amp; J. Everett (64 spp.)
168.4526 Genus Achnatherum P. Beauv. (24 spp.)
168.4527 Genus Timouria Roshev. (3 spp.)
168.4528 Genus Oloptum Röser &amp; Hamasha (1 sp.)
168.4529 Genus Stipellula Röser &amp; Hamasha (5 spp.)
168.4530 Genus Eriocoma Nutt. (28 spp.)
168.4531 Genus xEriosella Romasch. (1 sp.)
168.4532 Genus Pseudoeriocoma Romasch., P. M. Peterson &amp; Soreng (6 spp.)
168.4532 Genus Thorneochloa Romasch., P. M. Peterson &amp; Soreng (1 sp.)
168.4533 Genus Jarava Ruiz &amp; Pav. (31 spp.)
168.4534 Genus Amelichloa Arriaga &amp; Barkworth (5 spp.)
168.4535 Genus Nassella (Trin.) É. Desv. (118 spp.)
168.4550 Tribus Diarrheneae Tateoka ex C. S. Campb.
168.4551 Genus Diarrhena P. Beauv. (2 spp.)
168.4552 Genus Neomolinia Honda (3 spp.)
168.4600 Tribus Brachypodieae Harz
168.4601 Genus Brachypodium P. Beauv. (25 spp.)
168.4700 Tribus Poeae R. Br.
168.4710 Subtribus Anthoxanthinae A. Gray
168.4711 Genus Hierochloe R. Br. (42 spp.)
168.4712 Genus Anthoxanthum L. (13 spp.)
168.4715 Subtribus Hypseochloinae Röser &amp; Tkach
168.4716 Genus Hypseochloa C. E. Hubb. (2 spp.)
168.4720 Subtribus Brizinae Tzvelev
168.4721 Genus Airopsis Desv. (1 sp.)
168.4722 Genus Briza L. (3 spp.)
168.4725 Subtribus Incertae sedis
168.4726 Genus Macrobriza (Tzvelev) Tzvelev (1 sp.)
168.4730 Subtribus Echinopogoninae Soreng
168.4731 Genus Ancistragrostis S. T. Blake (1 sp.)
168.4732 Genus Dichelachne Endl. (10 spp.)
168.4733 Genus Echinopogon P. Beauv. (7 spp.)
168.4734 Genus Pentapogon R. Br. (1 sp.)
168.4735 Genus Relchela Steud. (1 sp.)
168.4740 Subtribus Calothecinae Soreng
168.4741 Genus Chascolytrum Desv. (25 spp.)
168.4750 Subtribus Agrostidinae Fr.
168.4751 Genus Agrostula P. M. Peterson, Romasch., Soreng &amp; Sylvester (1 sp.)
168.4752 Genus Calamagrostis Adans. (89 spp.)
168.4753 Genus Gastridium P. Beauv. (3 spp.)
168.4754 Genus Triplachne Link (1 sp.)
168.4755 Genus Podagrostis (Griseb.) Scribn. &amp; Merr. (11 spp.)
168.4756 Genus Agrostis L. (197 spp.)
168.4757 Genus xAgropogon P. Fourn. (2 spp.)
168.4758 Genus Polypogon Desf. (15 spp.)
168.4759 Genus Lachnagrostis Trin. (40 spp.)
168.4760 Genus Deyeuxia Clarion (118 spp.)
168.4761 Genus Chaetotropis Kunth (5 spp.)
168.4762 Genus Bromidium Nees &amp; Meyen (5 spp.)
168.4765 Subtribus Torreyochloinae Soreng &amp; J. I. Davis
168.4766 Genus Amphibromus Nees (11 spp.)
168.4767 Genus Torreyochloa Church (4 spp.)
168.4770 Subtribus Phalaridinae Fr.
168.4771 Genus Phalaris L. (20 spp.)
168.4780 Subtribus Aveninae J. Presl
168.4781 Genus Avena L. (25 spp.)
168.4782 Genus Arrhenatherum P. Beauv. (5 spp.)
168.4783 Genus Tricholemma (Röser) Röser (2 spp.)
168.4784 Genus Helictotrichon Besser ex Schult. &amp; Schult. fil. (32 spp.)
168.4785 Genus xTrisetopsotrichon Röser &amp; A. Wölk (1 sp.)
167.4786 Genus Lagurus L. (1 sp.)
168.4787 Genus Tzveleviochloa Röser &amp; A. Wölk (5 spp.)
168.4790 Subtribus Koeleriinae Asch. &amp; Graebn.
168.4791 Genus Acrospelion Besser ex Roem. &amp; Schult. (8 spp.)
168.4792 Genus Trisetum Pers. (3 spp.)
168.4793 Genus Graphephorum Desv. (4 spp.)
168.4794 Genus Trisetum s. lat. (20 spp.)
168.4795 Genus xTrisetokoeleria Tzvelev (2 spp.)
168.4796 Genus Rostraria Trin. (13 spp.)
168.4723 Genus Avellinia Parl. (2 spp.)
168.4723 Genus Trisetaria Forssk. (16 spp.)
168.4797 Genus Gaudinia P. Beauv. (4 spp.)
168.4798 Genus Koeleria Pers. (77 spp.)
168.4799 Genus Sibirotrisetum Barberá, Soreng, Romasch., Quintanar &amp; P. M. Peterson (7 spp.)
168.4800 Genus Limnodea L. H. Dewey ex Coult. (1 sp.)
168.4801 Genus Sphenopholis Scribn. (6 spp.)
168.4802 Genus Peyritschia E. Fourn. ex Benth. &amp; Hook. fil. (31 spp.)
168.4803 Genus Laegaardia P. M. Peterson, Soreng, Romasch. &amp; Barberá (1 sp.)
168.4804 Genus Paramochloa P. M. Peterson, Soreng, Romasch. &amp; Barberá (2 spp.)
168.4805 Genus Greeneochloa P. M. Peterson, Soreng, Romasch. &amp; Barberá (2 spp.)
168.4806 Genus Cinnagrostis Griseb. (62 spp.)
168.4807 Genus Trisetopsis Röser &amp; A. Wölk (28 spp.)
168.4810 Subtribus Airinae Fr.
168.4811 Genus Aira L. (11 spp.)
168.4812 Genus Avenella (Bluff &amp; Fingerh.) Drejer (1 sp.)
168.4813 Genus Corynephorus P. Beauv. (5 spp.)
168.4814 Genus Periballia Trin. (1 sp.)
168.4815 Subtribus Holcinae Dumort.
168.4816 Genus Holcus L. (12 spp.)
168.4817 Genus Vahlodea Fr. (1 sp.)
168.4820 Subtribus Sesleriinae Parl.
168.4821 Genus Sesleriella Deyl (1 sp.)
168.4822 Genus Oreochloa Link (4 spp.)
168.4823 Genus Mibora Adans. (2 spp.)
168.4824 Genus Psilathera Link (1 sp.)
168.4825 Genus Sesleria Scop. (29 spp.)
168.4826 Genus Echinaria Desf. (1 sp.)
168.4830 Subtribus Scolochloinae Tzvelev
168.4831 Genus Scolochloa Link (2 spp.)
168.4832 Genus Dryopoa Vickery (1 sp.)
168.4835 Subtribus Antinoriinae Röser &amp; Tkach
168.4836 Genus Antinoria Parl. (2 spp.)
168.4840 Subtribus Loliinae Dumort.
168.4841 Genus Leucopoa Griseb. (14 spp.)
168.4842 Genus Drymochloa Holub (6 spp.)
168.4843 Genus Castellia Tineo (1 sp.)
168.4844 Genus Festuca L. (667 spp.)
168.4845 Genus xFestulolium Asch. &amp; Graebn. (5 spp.)
168.4846 Genus Lolium L. (29 spp.)
168.4847 Genus Pseudobromus K. Schum. (6 spp.)
168.4850 Subtribus Dactylidinae Stapf
168.4851 Genus Dactylis L. (4 spp.)
168.4852 Genus Lamarckia Moench (1 sp.)
168.4860 Subtribus Ammochloinae Tzvelev
168.4861 Genus Ammochloa Boiss. (3 spp.)
168.4870 Subtribus Cynosurinae Fr.
168.4871 Genus Cynosurus L. (10 spp.)
168.4880 Subtribus Parapholiinae Caro
168.4881 Genus Sphenopus Trin. (2 spp.)
168.4882 Genus Agropyropsis (Batt. &amp; Trab.) A. Camus (1 sp.)
168.4883 Genus Cutandia Willk. (6 spp.)
168.4884 Genus Catapodium Link (5 spp.)
168.4885 Genus Desmazeria Dumort. (4 spp.)
168.4886 Genus Parapholis C. E. Hubb. (7 spp.)
168.4887 Genus Vulpiella (Batt. &amp; Trab.) Burollet (2 spp.)
168.4890 Subtribus Aristaveninae F. Albers &amp; Butzin
168.4891 Genus Deschampsia P. Beauv. (71 spp.)
168.4895 Subtribus Helictochloinae Röser &amp; Tkach
168.4896 Genus Helictochloa Romero Zarco (26 spp.)
168.4897 Genus Molineriella Rouy (3 spp.)
168.4900 Subtribus Coleanthinae Rchb.
168.4901 Genus Catabrosa P. Beauv. (5 spp.)
168.4902 Genus xCatanellia L. J. Gillespie &amp; Soreng (1 sp.)
168.4903 Genus Hyalopodium Röser &amp; Tkach (2 spp.)
168.4904 Genus Catabrosella (Tzvelev) Tzvelev (6 spp.)
168.4905 Genus Hyalopoa (Tzvelev) Tzvelev (7 spp.)
168.4906 Genus Arctohyalopoa Röser &amp; Tkach (4 spp.)
168.4907 Genus Paracolpodium (Tzvelev) Tzvelev (5 spp.)
168.4908 Genus Coleanthus Seidel (1 sp.)
168.4909 Genus Phippsia (Trin.) R. Br. (3 spp.)
168.4910 Genus xPucciphippsia Tzvelev (2 spp.)
168.4911 Genus Puccinellia Parl. (134 spp.)
168.4912 Genus Sclerochloa P. Beauv. (2 spp.)
168.4913 Genus Colpodium Trin. (9 spp.)
168.4915 Subtribus Avenulinae Röser &amp; Tkach
168.4916 Genus Avenula (Dumort.) Dumort. (1 sp.)
168.4920 Subtribus Miliinae Dumort.
168.4921 Genus Milium L. (7 spp.)
168.4930 Subtribus Phleinae Dumort.
168.4931 Genus Phleum L. (17 spp.)
168.4940 Subtribus Poinae Dumort.
168.4941 Genus Poa L. (589 spp.)
168.4942 Genus Oreopoa H. Scholz &amp; Parolly (1 sp.)
168.4950 Subtribus Incertae sedis
168.4951 Genus Arctopoa (Griseb.) Prob. (5 spp.)
168.4952 Genus xDupontopoa Prob. (1 sp.)
168.4960 Subtribus Cinninae Caruel
168.4961 Genus Agrostopoa Davidse, Soreng &amp; P. M. Peterson (3 spp.)
168.4962 Genus Aniselytron Merr. (5 spp.)
168.4963 Genus Cinna L. (4 spp.)
168.4964 Genus Simplicia Kirk (3 spp.)
168.4970 Subtribus HSAQN clade
168.4971 Genus Arctagrostis Griseb. (1 sp.)
168.4972 Genus Hookerochloa E. B. Alexeev (2 spp.)
168.4973 Genus Saxipoa Soreng, L. J. Gillespie &amp; S. W. L. Jacobs (1 sp.)
168.4974 Genus Sylvipoa Soreng, L. J. Gillespie &amp; S. W. L. Jacobs (1 sp.)
168.4975 Genus Nicoraepoa Soreng &amp; L. J. Gillespie (7 spp.)
168.4980 Subtribus Beckmanninae Nevski
168.4981 Genus Beckmannia Host (2 spp.)
168.4982 Genus Pholiurus Trin. (1 sp.)
168.4983 Genus Pseudophleum Dogan (2 spp.)
168.4984 Genus Rhizocephalus Boiss. (1 sp.)
168.4985 Genus Brizochloinae Röser &amp; Tkach ( sp.)
168.4986 Genus Brizochloa Jirasek &amp; Chrtek (1 sp.)
168.4990 Subtribus DAD clade
168.4991 Genus Dupontia R. Br. (4 spp.)
168.4992 Genus xDuarctopoa Soreng &amp; L. J. Gillespie (1 sp.)
168.4993 Genus Dupontiopsis Soreng, L. J. Gillespie &amp; Koba (1 sp.)
168.5000 Subtribus Alopecurinae Dumort.
168.5001 Genus Alopecurus L. (44 spp.)
168.5002 Genus Cornucopiae L. (2 spp.)
168.5003 Genus Limnas Trin. (3 spp.)
168.5010 Subtribus Ventenatinae Holub ex L. J. Gillespie, Cabi &amp; Soreng
168.5011 Genus Apera Adans. (5 spp.)
168.5012 Genus Bellardiochloa Chiov. (6 spp.)
168.5013 Genus Nephelochloa Boiss. (1 sp.)
168.5014 Genus Ventenata Koeler (4 spp.)
168.5015 Genus Parvotrisetum Chrtek (1 sp.)
168.5016 Genus Gaudiniopsis (Boiss.) Eig (5 spp.)
168.5060 Tribus Littledaleeae Soreng &amp; J. I. Davis
168.5061 Genus Littledalea Hemsl. (4 spp.)
168.5070 Tribus Bromeae Dumort.
168.5071 Genus Bromus L. (173 spp.)
168.5080 Tribus Triticeae Dumort.
168.5081 Genus Anthosachne Steud. (11 spp.)
168.5082 Genus Connorochloa Barkworth, S. W. L. Jacobs &amp; H. Q. Zhang (1 sp.)
168.5083 Genus Elymus L. (222 spp.)
168.5084 Genus Thinoelymus Banfi (3 spp.)
168.5085 Genus xAgroelymus G. Camus ex A. Camus (5 spp.)
168.5086 Genus xElyleymus Baum (11 spp.)
168.5087 Genus xAgrositanion Bowden (2 spp.)
168.5088 Genus xPseudelymus Barkworth &amp; D. R. Dewey (1 sp.)
168.5089 Genus xAgrotrigia Tzvelev (6 spp.)
168.5090 Genus Pauneroa V. Lucía, E. Rico, K. Anamth.-Jon. &amp; M. M. Mart. Ort. (1 sp.)
168.5091 Genus Pseudoroegneria (Nevski) Á. Löve (14 spp.)
168.5092 Genus Pascopyrum Á. Löve (1 sp.)
168.5093 Genus Douglasdeweya C. Yen, J. L. Yang &amp; B. R. Baum (2 spp.)
168.5094 Genus Agropyron Gaertn. (13 spp.)
168.5095 Genus Kengyilia C. Yen &amp; J. L. Yang (30 spp.)
168.5096 Genus xLeymostachys Tzvelev (1 sp.)
168.5097 Genus xLeymotrigia Tzvelev (7 spp.)
168.5098 Genus Leymus Hochst. (68 spp.)
168.5099 Genus Psathyrostachys Nevski (10 spp.)
168.5100 Genus Taeniatherum Nevski (1 sp.)
168.5101 Genus Crithopsis Jaub. &amp; Spach (1 sp.)
168.5102 Genus Heteranthelium Hochst. ex Jaub. &amp; Spach (1 sp.)
168.5103 Genus Hordeum L. (41 spp.)
168.5104 Genus xElyhordeum Mansf. ex Cziczin &amp; Petr. (27 spp.)
168.5105 Genus Hordelymus (Jess.) Harz (1 sp.)
168.5106 Genus Festucopsis (C. E. Hubb.) Melderis (2 spp.)
168.5107 Genus Peridictyon Seberg, Fred. &amp; Baden (1 sp.)
168.5108 Genus Eremopyrum (Ledeb.) Jaub. &amp; Spach (6 spp.)
168.5109 Genus Secale L. (7 spp.)
168.5110 Genus Henrardia C. E. Hubb. (3 spp.)
168.5111 Genus Stenostachys Turcz. (4 spp.)
168.5112 Genus Australopyrum (Tzvelev) Á. Löve (5 spp.)
168.5113 Genus Dasypyrum (Coss. &amp; Durieu) T. Durand (2 spp.)
168.5114 Genus Thinopyrum Á. Löve (14 spp.)
168.5115 Genus Triticum L. (16 spp.)
168.5116 Genus xTriticosecale Wittm. (1 sp.)
168.5117 Genus xTrititrigia Tzvelev (0 sp.)
168.5118 Genus xHaynaldoticum Cif. &amp; Giacom. (0 sp.)
168.5119 Genus xTritordeum Asch. &amp; Graebn. (0 sp.)
168.5120 Genus Aegilops L. (21 spp.)
168.5121 Genus Amblyopyrum (Jaub. &amp; Spach) Eig (1 sp.)
168.5122 Genus xAegilotriticum P. Fourn. (0 sp.)
## Subfamilia ''[[Aristidoideae]]'' &lt;small&gt;Caro&lt;/small&gt;
168.5600 Tribus Aristideae C. E. Hubb.
168.5601 Genus Aristida L. (297 spp.)
168.5602 Genus Sartidia De Winter (6 spp.)
168.5603 Genus Stipagrostis Nees (62 spp.)
## Subfamilia ''[[Panicoideae]]'' &lt;small&gt;A. Braun&lt;/small&gt;
168.6100 Tribus Basal clade
168.6101 Genus Alloeochaete C. E. Hubb. (6 spp.)
168.6102 Genus Dichaetaria Nees ex Steud. (1 sp.)
168.6150 Tribus Thysanolaeneae C. E. Hubb.
168.6151 Genus Thysanolaena Nees (1 sp.)
168.6200 Tribus Cyperochloeae L. Watson &amp; Dallwitz ex Sánchez-Ken &amp; L. G. Clark
168.6201 Genus Cyperochloa Lazarides &amp; L. Watson (1 sp.)
168.6202 Genus Spartochloa C. E. Hubb. (1 sp.)
168.6250 Tribus Centotheceae Ridl.
168.6251 Genus Megastachya P. Beauv. (2 spp.)
168.6252 Genus Centotheca Desv. (4 spp.)
168.6300 Tribus Chasmanthieae W. V. Br. &amp; D. N. Sm. ex Sánchez-Ken &amp; L. G. Clark
168.6301 Genus Chasmanthium Link (6 spp.)
168.6302 Genus Bromuniola Stapf &amp; C. E. Hubb. (1 sp.)
168.6350 Tribus Zeugiteae Sánchez-Ken &amp; L. G. Clark
168.6351 Genus Chevalierella A. Camus (1 sp.)
168.6352 Genus Lophatherum Brongn. (2 spp.)
168.6353 Genus Orthoclada P. Beauv. (2 spp.)
168.6354 Genus Zeugites P. Browne (11 spp.)
168.6355 Genus Pohlidium Davidse, Soderstr. &amp; R. P. Ellis (1 sp.)
168.6400 Tribus Steyermarkochloeae Davidse &amp; Ellis
168.6401 Genus Steyermarkochloa Davidse &amp; Ellis (1 sp.)
168.6402 Genus Arundoclaytonia Davidse &amp; R. P. Ellis (2 spp.)
168.6450 Tribus Tristachyideae Sánchez-Ken &amp; L. G. Clark
168.6451 Genus Danthoniopsis Stapf (16 spp.)
168.6452 Genus Gilgiochloa Pilg. (1 sp.)
168.6453 Genus Loudetia Hochst. (23 spp.)
168.6454 Genus Trichopteryx Nees (5 spp.)
168.6455 Genus Loudetiopsis Conert (11 spp.)
168.6456 Genus Dilophotriche (C. E. Hubb.) Jacq.-Fél. (3 spp.)
168.6457 Genus Tristachya Nees (23 spp.)
168.6458 Genus Zonotriche (C. E. Hubb.) J. B. Phipps (3 spp.)
168.6500 Tribus Gynerieae Sánchez-Ken &amp; L. G. Clark
168.6501 Genus Gynerium Willd. ex P. Beauv. (1 sp.)
168.6550 Tribus Lecomtelleae Potztal
168.6551 Genus Lecomtella A. Camus (1 sp.)
168.6600 Tribus Paniceae R. Br.
168.6610 Subtribus Anthephorinae Benth.
168.6611 Genus Anthephora Schreb. (12 spp.)
168.6612 Genus Chaetopoa C. E. Hubb. (2 spp.)
168.6613 Genus Chlorocalymma Clayton (1 sp.)
168.6614 Genus Digitaria Haller (255 spp.)
168.6615 Genus Trichachne Nees (16 spp.)
168.6616 Genus Leptoloma Chase (8 spp.)
168.6617 Genus Tarigidia Stent (2 spp.)
168.6618 Genus Taeniorhachis Cope (1 sp.)
168.6619 Genus Thyridachne C. E. Hubb. (1 sp.)
168.6620 Genus Trachys Pers. (4 spp.)
168.6625 Subtribus Dichantheliinae Zuloaga
168.6626 Genus Adenochloa Zuloaga (14 spp.)
168.6627 Genus Dichanthelium (Hitchc. &amp; Chase) Gould (108 spp.)
168.6630 Subtribus Boivinellinae Pilg.
168.6631 Genus Acroceras Stapf (18 spp.)
168.6632 Genus Alloteropsis J. Presl (5 spp.)
168.6633 Genus Amphicarpum Raf. (2 spp.)
168.6634 Genus Pseudechinolaena Stapf (5 spp.)
168.6635 Genus Cyphochlaena Hack. (2 spp.)
168.6636 Genus Poecilostachys Hack. (11 spp.)
168.6637 Genus Oplismenus P. Beauv. (14 spp.)
168.6638 Genus Cyrtococcum Stapf (15 spp.)
168.6639 Genus Entolasia Stapf (6 spp.)
168.6640 Genus Lasiacis (Griseb.) Hitchc. (15 spp.)
168.6641 Genus Mayariochloa Salariato, Morrone &amp; Zuloaga (1 sp.)
168.6642 Genus Parodiophyllochloa Zuloaga &amp; Morrone (6 spp.)
168.6643 Genus Morronea Zuloaga &amp; Scataglini (6 spp.)
168.6644 Genus Pseudolasiacis (A. Camus) A. Camus (3 spp.)
168.6645 Genus Microcalamus Franch. (1 sp.)
168.6646 Genus Chasechloa A. Camus (3 spp.)
168.6647 Genus Ottochloa Dandy (3 spp.)
168.6648 Genus Echinochloa P. Beauv. (40 spp.)
168.6650 Subtribus Neurachninae Clayton &amp; Renvoize
168.6651 Genus Ancistrachne S. T. Blake (3 spp.)
168.6652 Genus Neurachne R. Br. (8 spp.)
168.6653 Genus Thyridolepis S. T. Blake (3 spp.)
168.6655 Subtribus Cleistochloinae E. J. Thomps.
168.6656 Genus Cleistochloa C. E. Hubb. (2 spp.)
168.6657 Genus Calyptochloa C. E. Hubb. (4 spp.)
168.6658 Genus Dimorphochloa S. T. Blake (1 sp.)
168.6659 Genus Simonachne E. J. Thomps. (1 sp.)
168.6660 Subtribus incertae sedis
168.6661 Genus Homopholis C. E. Hubb. (1 sp.)
168.6662 Genus Walwhalleya Wills &amp; J. J. Bruhl (4 spp.)
168.6670 Subtribus Melinidinae Stapf
168.6671 Genus Chaetium Nees (3 spp.)
168.6672 Genus Eccoptocarpha Launert (1 sp.)
168.6673 Genus Eriochloa Kunth (35 spp.)
168.6674 Genus Panicum auct. (1 sp.)
168.6675 Genus Rupichloa Salariato &amp; Morrone (2 spp.)
168.6676 Genus Thuarea Pers. (2 spp.)
168.6677 Genus Urochloa P. Beauv. (98 spp.)
168.6678 Genus Brachiaria (Trin.) Griseb. (42 spp.)
168.6679 Genus Scutachne Hitchc. &amp; Chase (1 sp.)
168.6680 Genus Megathyrsus (Pilg.) B. K. Simon &amp; S. W. L. Jacobs (3 spp.)
168.6681 Genus Yvesia A. Camus (1 sp.)
168.6682 Genus Leucophrys Rendle (1 sp.)
168.6683 Genus Melinis P. Beauv. (23 spp.)
168.6684 Genus Moorochloa Veldkamp (3 spp.)
168.6685 Genus Tricholaena Schrad. (4 spp.)
168.6690 Subtribus Panicinae Fr.
168.6691 Genus Panicum L. (275 spp.)
168.6692 Genus Cnidochloa Zuloaga (1 sp.)
168.6693 Genus Yakirra Lazarides &amp; R. D. Webster (7 spp.)
168.6694 Genus Arthragrostis Lazarides (4 spp.)
168.6695 Genus Louisiella C. E. Hubb. &amp; J. Léonard (3 spp.)
168.6700 Subtribus Cenchrinae Dumort.
168.6701 Genus Stenotaphrum Trin. (8 spp.)
168.6702 Genus Stereochlaena Hack. (4 spp.)
168.6703 Genus Streptolophus Hughes (1 sp.)
168.6704 Genus Cenchrus L. (123 spp.)
168.6705 Genus Acritochaete Pilg. (1 sp.)
168.6706 Genus Alexfloydia B. K. Simon (1 sp.)
168.6707 Genus Paractaenum P. Beauv. (2 spp.)
168.6708 Genus Pseudochaetochloa Hitchc. (1 sp.)
168.6709 Genus Zygochloa S. T. Blake (1 sp.)
168.6710 Genus Hygrochloa Lazarides (2 spp.)
168.6711 Genus Uranthoecium Stapf (1 sp.)
168.6712 Genus Whiteochloa C. E. Hubb. (6 spp.)
168.6713 Genus Chamaeraphis R. Br. (1 sp.)
168.6714 Genus Pseudoraphis Griff. (8 spp.)
168.6715 Genus Dissochondrus (Hillebr.) Kuntze ex Hack. (1 sp.)
168.6716 Genus Xerochloa R. Br. (3 spp.)
168.6717 Genus Panicum auct. (1 sp.)
168.6718 Genus Spinifex L. (4 spp.)
168.6719 Genus Setaria P. Beauv. (111 spp.)
168.6720 Genus Paspalidium Stapf (32 spp.)
168.6721 Genus Holcolemma Stapf &amp; C. E. Hubb. (4 spp.)
168.6722 Genus Setariopsis Scribn. &amp; Millsp. (2 spp.)
168.6723 Genus Ixophorus Schltdl. (1 sp.)
168.6724 Genus Zuloagaea Bess (1 sp.)
168.6725 Genus Paratheria Griseb. (2 spp.)
168.6730 Subtribus Paniceae incertae sedis
168.6731 Genus Hydrothauma C. E. Hubb. (1 sp.)
168.6732 Genus Hylebates Chippind. (2 spp.)
168.6733 Genus Oryzidium C. E. Hubb. &amp; Schweick. (1 sp.)
168.6734 Genus Thedachloa S. W. L. Jacobs (1 sp.)
168.6735 Genus Kellochloa Lizarazu, Nicola &amp; Scataglini (2 spp.)
168.6736 Genus Trichanthecium Zuloaga &amp; Morrone (39 spp.)
168.6737 Genus Sacciolepis Nash (29 spp.)
168.6800 Tribus Paspaleae Rchb.
168.6810 Subtribus Basal Paspaleae
168.6811 Genus Reynaudia Kunth (1 sp.)
168.6820 Subtribus Paspalinae Griseb.
168.6821 Genus Acostia Swallen (1 sp.)
168.6822 Genus Axonopus P. Beauv. (93 spp.)
168.6823 Genus Baptorhachis Clayton &amp; Renvoize (1 sp.)
168.6824 Genus Echinolaena Desv. (4 spp.)
168.6825 Genus Gerritea Zuloaga, Morrone &amp; Killeen (1 sp.)
168.6826 Genus Ichnanthus P. Beauv. (26 spp.)
168.6827 Genus Hildaea C. Silva &amp; R. P. Oliveira (6 spp.)
168.6828 Genus Oedochloa C. Silva &amp; R. P. Oliveira (9 spp.)
168.6829 Genus Ocellochloa Zuloaga &amp; Morrone (13 spp.)
168.6830 Genus Paspalum L. (384 spp.)
168.6831 Genus Anthaenantiopsis Mez ex Pilg. (4 spp.)
168.6832 Genus Aakia J. R. Grande (1 sp.)
168.6833 Genus Osvaldoa J. R. Grande (1 sp.)
168.6834 Genus Hopia Zuloaga &amp; Morrone (1 sp.)
168.6835 Genus Renvoizea Zuloaga &amp; Morrone (10 spp.)
168.6836 Genus Streptostachys Desv. (2 spp.)
168.6837 Genus Anthaenantia P. Beauv. (4 spp.)
168.6840 Subtribus Otachyriinae Butzin
168.6841 Genus Hymenachne P. Beauv. (16 spp.)
168.6842 Genus Otachyrium Nees (8 spp.)
168.6843 Genus Steinchisma Raf. (8 spp.)
168.6844 Genus Cliffordiochloa B. K. Simon (1 sp.)
168.6845 Genus Fasciculochloa B. K. Simon &amp; C. M. Weiller (1 sp.)
168.6846 Genus Plagiantha Renvoize (1 sp.)
168.6847 Genus Rugoloa Zuloaga (3 spp.)
168.6850 Subtribus Arthropogoninae Butzin
168.6851 Genus Apochloa Zuloaga &amp; Morrone (15 spp.)
168.6852 Genus Arthropogon Nees (5 spp.)
168.6853 Genus Altoparadisium Filg., Davidse, Zuloaga &amp; Morrone (2 spp.)
168.6854 Genus Canastra Morrone, Zuloaga, Davidse &amp; Filg. (2 spp.)
168.6855 Genus Homolepis Chase (5 spp.)
168.6856 Genus Oplismenopsis Parodi (1 sp.)
168.6857 Genus Phanopyrum (Raf.) Nash (1 sp.)
168.6858 Genus Stephostachys Zuloaga &amp; Morrone (1 sp.)
168.6859 Genus Cyphonanthus Zuloaga &amp; Morrone (1 sp.)
168.6860 Genus Oncorachis Morrone &amp; Zuloaga (2 spp.)
168.6861 Genus Coleataenia Griseb. (14 spp.)
168.6862 Genus Triscenia Griseb. (1 sp.)
168.6863 Genus Keratochlaena Morrone &amp; Zuloaga (1 sp.)
168.6864 Genus Mesosetum Steud. (28 spp.)
168.6865 Genus Tatianyx Zuloaga &amp; Soderstr. (1 sp.)
168.6870 Tribus Arundinelleae Stapf
168.6871 Genus Arundinella Raddi (57 spp.)
168.6872 Genus Garnotia Brongn. (29 spp.)
168.6890 Tribus Jansenelleae Voronts.
168.6891 Genus Jansenella Bor (2 spp.)
168.6892 Genus Chandrasekharania V. J. Nair, V. S. Ramach. &amp; Sreek. (1 sp.)
168.6900 Tribus Andropogoneae Dumort.
168.6910 Subtribus incertae sedis
168.6911 Genus Thelepogon Roth ex Roem. &amp; Schult. (1 sp.)
168.6912 Genus Lasiurus Boiss. (2 spp.)
168.6920 Subtribus Arthraxoninae Benth.
168.6921 Genus Arthraxon P. Beauv. (19 spp.)
168.6930 Subtribus Tripsacinae Dumort.
168.6931 Genus Zea L. (5 spp.)
168.6932 Genus Tripsacum L. (16 spp.)
168.6940 Subtribus Chionachninae Clayton
168.6941 Genus Chionachne R. Br. (10 spp.)
168.6942 Genus Trilobachne Schenck ex Henrard (1 sp.)
139.6950 Subtribus Rhytachninae Welker &amp; E.A.Kellogg
168.6951 Genus Vossia Wall. &amp; Griff. (1 sp.)
168.6952 Genus Oxyrhachis Pilg. (1 sp.)
168.6953 Genus Rhytachne Desv. (11 spp.)
168.6954 Genus Loxodera Launert (5 spp.)
168.6955 Genus Urelytrum Hack. (10 spp.)
168.6960 Subtribus Chrysopogoninae Welker &amp; E.A.Kellogg
168.6961 Genus Chrysopogon Trin. (50 spp.)
168.6970 Subtribus incertae sedis
168.6971 Genus Parahyparrhenia A. Camus (7 spp.)
168.6972 Genus Eriochrysis P. Beauv. (11 spp.)
168.6980 Subtribus incertae sedis
168.6981 Genus Microstegium Nees (19 spp.)
168.6982 Genus Leptatherum Nees (4 spp.)
168.6983 Genus Sehima Forssk. (6 spp.)
168.6984 Genus Kerriochloa C. E. Hubb. (1 sp.)
168.6985 Genus Pogonachne Bor (1 sp.)
168.6986 Genus Elionurus Humb. &amp; Bonpl. ex Willd. (17 spp.)
168.6990 Subtribus Rottboelliinae J. Presl
168.6991 Genus Coix L. (4 spp.)
168.6992 Genus Rottboellia L. fil. (12 spp.)
168.6993 Genus Chasmopodium Stapf (2 spp.)
168.7000 Subtribus incertae sedis
168.7001 Genus Tripidium H. Scholz (7 spp.)
168.7010 Subtribus Ratzeburgiinae Hook. fil.
168.7011 Genus Thyrsia Stapf (1 sp.)
168.7012 Genus Ratzeburgia Kunth (1 sp.)
168.7013 Genus Mnesithea Kunth (24 spp.)
168.7014 Genus Eremochloa Buse (13 spp.)
168.7015 Genus Glyphochloa Clayton (13 spp.)
168.7016 Genus Hackelochloa Kuntze (1 sp.)
168.7017 Genus Phacelurus Griseb. (8 spp.)
168.7018 Genus Manisuris L. (1 sp.)
168.7019 Genus Hemarthria R. Br. (13 spp.)
168.7020 Genus Heteropholis C. E. Hubb. (5 spp.)
168.7021 Genus Thaumastochloa C. E. Hubb. (8 spp.)
168.7030 Subtribus Ischaeminae J. Presl
168.7031 Genus Eulaliopsis Honda (2 spp.)
168.7032 Genus Andropterum Stapf (1 sp.)
168.7033 Genus Dimeria R. Br. (57 spp.)
168.7034 Genus Ischaemum L. (92 spp.)
168.7040 Subtribus Apludinae Hook. fil.
168.7041 Genus Polytrias Hack. (1 sp.)
168.7042 Genus Homozeugos Stapf (6 spp.)
168.7043 Genus Trachypogon Nees (5 spp.)
168.7044 Genus Sorghastrum Nash (23 spp.)
168.7045 Genus Asthenochloa Buse (1 sp.)
168.7046 Genus Eulalia Kunth (31 spp.)
168.7047 Genus Pseudopogonatherum A. Camus (6 spp.)
168.7048 Genus Apluda L. (1 sp.)
168.7050 Subtribus Germainiinae Clayton
168.7051 Genus Imperata Cirillo (12 spp.)
168.7052 Genus Pogonatherum P. Beauv. (4 spp.)
168.7053 Genus Germainia Balansa &amp; Poitr. (8 spp.)
168.7054 Genus Apocopis Nees (16 spp.)
168.7055 Genus Lophopogon Hack. (3 spp.)
168.7060 Subtribus Sorghinae Bluff, Nees &amp; Schauer ex Clayton &amp; Renvoize
168.7061 Genus Cleistachne Benth. (1 sp.)
168.7062 Genus Sarga Ewart (9 spp.)
168.7063 Genus Lasiorrhachis (Hack.) Stapf (3 spp.)
168.7064 Genus Sorghum Moench (24 spp.)
168.7070 Subtribus Saccharinae Griseb.
168.7071 Genus Pseudosorghum A. Camus (1 sp.)
168.7072 Genus Saccharum L. (26 spp.)
168.7073 Genus Miscanthus Andersson (19 spp.)
168.7074 Genus Narenga Burkill (2 spp.)
168.7080 Subtribus Anthistiriinae J. Presl
168.7081 Genus Jardinea Steud. (2 spp.)
168.7082 Genus Heteropogon Pers. (5 spp.)
168.7083 Genus Eremopogon (Hack.) Stapf (1 sp.)
168.7084 Genus Cymbopogon Spreng. (59 spp.)
168.7085 Genus Themeda Forssk. (33 spp.)
168.7086 Genus Iseilema Andersson (27 spp.)
168.7087 Genus Euclasta Franch. (2 spp.)
168.7088 Genus Bothriochloa Kuntze (38 spp.)
168.7089 Genus Dichanthium Willemet (23 spp.)
168.7090 Genus Capillipedium Stapf (21 spp.)
168.7100 Subtribus Andropogoninae J. Presl
168.7101 Genus Andropogon L. (123 spp.)
168.7102 Genus Hyparrhenia Andersson ex E. Fourn. (59 spp.)
168.7103 Genus Schizachyrium Nees (68 spp.)
168.7104 Genus Diectomis P. Beauv. (2 spp.)
168.7105 Genus Diheteropogon (Hack.) Stapf (4 spp.)
168.7106 Genus Bhidea Stapf ex Bor (3 spp.)
168.7107 Genus Anadelphia Hack. (15 spp.)
168.7108 Genus Elymandra Stapf (6 spp.)
168.7109 Genus Monocymbium Stapf (3 spp.)
168.7110 Genus Exotheca Andersson (1 sp.)
168.7111 Genus Hyperthelia Clayton (6 spp.)
168.7190 Subtribus unplaced Andropogoneae
168.7191 Genus Agenium Nees (4 spp.)
168.7192 Genus Clausospicula Lazarides (1 sp.)
168.7193 Genus Lakshmia Veldkamp (1 sp.)
168.7194 Genus Pseudanthistiria (Hack.) Hook. fil. (3 spp.)
168.7195 Genus Pseudodichanthium Bor (1 sp.)
168.7196 Genus Spathia Ewart (1 sp.)
168.7197 Genus Spodiopogon Trin. (17 spp.)
168.7198 Genus Triplopogon Bor (1 sp.)
168.7199 Genus Veldkampia Ibaragi &amp; Shiro Kobay. (1 sp.)
## Subfamilia ''[[Arundinoideae]]'' &lt;small&gt;Tateoka&lt;/small&gt;
168.8100 Tribus Arundineae Dumort
168.8101 Genus Amphipogon R. Br. (9 spp.)
168.8102 Genus Monachather Steud. (1 sp.)
168.8103 Genus Dregeochloa Conert (2 spp.)
168.8104 Genus Arundo L. (5 spp.)
168.8210 Tribus Crinipedeae Hardion
168.8211 Genus Crinipes Hochst. (2 spp.)
168.8212 Genus Elytrophorus P. Beauv. (2 spp.)
168.8213 Genus Pratochloa Hardion (1 sp.)
168.8214 Genus Styppeiochloa De Winter (3 spp.)
168.8200 Tribus Molinieae Jirasek
168.8221 Genus Hakonechloa Makino ex Honda (1 sp.)
168.8222 Genus Molinia Schrank (2 spp.)
168.8223 Genus Moliniopsis Hayata (1 sp.)
168.8224 Genus Phragmites Adans. (10 spp.)
168.8230 Subtribus Molinieae incertae sedis
168.8231 Genus Leptagrostis C. E. Hubb. (1 sp.)
168.8232 Genus Piptophyllum C. E. Hubb. (1 sp.)
## Subfamilia ''[[Micrairoideae]]'' &lt;small&gt;Pilg.&lt;/small&gt;
168.8510 Tribus Micraireae Pilg.
168.8511 Genus Micraira F. Muell. (15 spp.)
168.8512 Genus Zenkeria Trin. (5 spp.)
168.8520 Tribus Eriachneae (Ohwi) Eck-Borsb.
168.8521 Genus Eriachne R. Br. (50 spp.)
168.8522 Genus Pheidochloa S. T. Blake (2 spp.)
168.8530 Tribus Isachneae Benth.
168.8531 Genus Coelachne R. Br. (13 spp.)
168.8532 Genus Heteranthoecia Stapf (1 sp.)
168.8533 Genus Hubbardia Bor (2 spp.)
168.8534 Genus Isachne R. Br. (107 spp.)
168.8535 Genus Limnopoa C. E. Hubb. (1 sp.)
168.8536 Genus Sphaerocaryum Hook. fil. (1 sp.)
## Subfamilia ''[[Danthonioideae]]'' &lt;small&gt;Barker &amp; H. P. Linder&lt;/small&gt;
168.8910 Tribus Danthonieae Zotov
168.8911 Genus Merxmuellera Conert (7 spp.)
168.8912 Genus Capeochloa H. P. Linder &amp; N. P. Barker (3 spp.)
168.8913 Genus Geochloa H. P. Linder &amp; N. P. Barker (3 spp.)
168.8914 Genus Pentameris P. Beauv. (83 spp.)
168.8915 Genus Chaetobromus Nees (1 sp.)
168.8916 Genus Pseudopentameris Conert (4 spp.)
168.8917 Genus Schismus P. Beauv. (5 spp.)
168.8918 Genus Tribolium Desv. (9 spp.)
168.8919 Genus Plagiochloa Adamson &amp; Sprague (5 spp.)
168.8920 Genus Tenaxia N. P. Barker &amp; H. P. Linder (8 spp.)
168.8921 Genus Phaenanthoecium C. E. Hubb. (1 sp.)
168.8922 Genus Chimaerochloa H. P. Linder (1 sp.)
168.8923 Genus Rytidosperma Steud. (76 spp.)
168.8924 Genus Notochloe Domin (1 sp.)
168.8925 Genus Plinthanthesis Steud. (3 spp.)
168.8926 Genus Chionochloa Zotov (25 spp.)
168.8927 Genus Austroderia N. P. Barker &amp; H. P. Linder (5 spp.)
168.8928 Genus Cortaderia Stapf (21 spp.)
168.8929 Genus Danthonia DC. (26 spp.)
168.8930 Tribus Danthonioideae incertae sedis
168.8931 Genus Danthonidium C. E. Hubb. (1 sp.)
## Subfamilia ''[[Chloridoideae]]'' &lt;small&gt;Rouy&lt;/small&gt;
168.9100 Tribus Centropodieae P. M. Peterson, N. P. Barker &amp; H. P. Linder
168.9101 Genus Ellisochloa P. M. Peterson &amp; N. P. Barker (2 spp.)
168.9102 Genus Centropodia (R. Br.) Rchb. (4 spp.)
168.9150 Tribus Triraphideae Petersen
168.9151 Genus Habrochloa C. E. Hubb. (1 sp.)
168.9152 Genus Nematopoa C. E. Hubb. (1 sp.)
168.9153 Genus Neyraudia Hook. fil. (4 spp.)
168.9154 Genus Triraphis R. Br. (8 spp.)
168.9200 Tribus Eragrostideae Stapf
168.9210 Subtribus Cotteinae Reeder
168.9211 Genus Cottea Kunth (1 sp.)
168.9212 Genus Enneapogon Desv. ex P. Beauv. (29 spp.)
168.9213 Genus Kaokochloa De Winter (1 sp.)
168.9214 Genus Schmidtia Steud. (2 spp.)
168.9220 Subtribus Eragrostidinae J. Presl
168.9221 Genus Eragrostis Wolf (433 spp.)
168.9222 Genus Catalepis Stapf &amp; Stent (1 sp.)
168.9223 Genus Harpachne Hochst. (2 spp.)
168.9224 Genus Pogonarthria Stapf (4 spp.)
168.9225 Genus Viguierella A. Camus (1 sp.)
168.9226 Genus Cladoraphis Franch. (2 spp.)
168.9227 Genus Richardsiella Elffers &amp; Kenn.-O?Byrne (1 sp.)
168.9228 Genus Steirachne Ekman (2 spp.)
168.9229 Genus Stiburus Stapf (1 sp.)
168.9240 Subtribus Unioliinae Clayton
168.9241 Genus Fingerhuthia Nees ex Lehm. (2 spp.)
168.9242 Genus Entoplocamia Stapf (1 sp.)
168.9243 Genus Tetrachne Nees (1 sp.)
168.9244 Genus Uniola L. (5 spp.)
168.9300 Tribus Zoysieae Benth.
168.9310 Subtribus Sporobolinae Benth.
168.9311 Genus Psilolemma S. M. Phillips (1 sp.)
168.9312 Genus Sporobolus R. Br. (226 spp.)
168.9320 Subtribus Zoysiinae Benth.
168.9321 Genus Urochondra C. E. Hubb. (1 sp.)
168.9322 Genus Zoysia Willd. (9 spp.)
168.9400 Tribus Cynodonteae Dumort.
168.9410 Subtribus Tripogoninae Stapf
168.9411 Genus Desmostachya (Hook. fil.) Stapf (1 sp.)
168.9412 Genus Melanocenchris Nees (3 spp.)
168.9413 Genus Eragrostiella Bor (6 spp.)
168.9414 Genus Tripogonella P. M. Peterson &amp; Romasch. (3 spp.)
168.9415 Genus Oropetium Trin. (6 spp.)
168.9416 Genus Tripogon Roem. &amp; Schult. (49 spp.)
168.9692 Genus Indopoa Bor (1 sp.)
168.9417 Genus Halopyrum Stapf (1 sp.)
168.9420 Subtribus Pappophorinae Dumort.
168.9421 Genus Neesiochloa Pilg. (1 sp.)
168.9422 Genus Pappophorum Schreb. (9 spp.)
168.9423 Genus Tridens Roem. &amp; Schult. (15 spp.)
168.9430 Subtribus Traginae P. M. Peterson &amp; Columbus
168.9431 Genus Polevansia De Winter (1 sp.)
168.9432 Genus Pogononeura Napper (1 sp.)
168.9433 Genus Willkommia Hack. ex Schinz (4 spp.)
168.9434 Genus Orthacanthus P. M. Peterson &amp; Romasch. (1 sp.)
168.9435 Genus Monelytrum Hack. ex Schinz (1 sp.)
168.9436 Genus Tragus Haller (7 spp.)
168.9440 Subtribus Hilariinae P. M. Peterson &amp; Columbus
168.9441 Genus Hilaria Kunth (10 spp.)
168.9450 Subtribus Muhlenbergiinae Pilg.
168.9451 Genus Muhlenbergia Schreb. (180 spp.)
168.9460 Subtribus Sohnsiinae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9461 Genus Sohnsia Airy Shaw (1 sp.)
168.9465 Subtribus Jouveinae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9466 Genus Jouvea E. Fourn. (2 spp.)
168.9470 Subtribus Allolepiinae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9471 Genus Allolepis Soderstr. &amp; H. F. Decker (1 sp.)
168.9480 Subtribus Scleropogoninae Pilg.
168.9481 Genus Scleropogon Phil. (1 sp.)
168.9482 Genus Swallenia Soderstr. &amp; H. F. Decker (1 sp.)
168.9483 Genus Blepharidachne Hack. (4 spp.)
168.9484 Genus Munroa Torr. (5 spp.)
168.9485 Genus Dasyochloa Willd. ex Steud. (1 sp.)
168.9486 Genus Erioneuron Nash (3 spp.)
168.9490 Subtribus Kaliniinae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9491 Genus Kalinia H. L. Bell &amp; Columbus (1 sp.)
168.9500 Subtribus Boutelouinae Stapf
168.9501 Genus Bouteloua Lag. (58 spp.)
168.9510 Subtribus Monanthochloinae Pilg. ex Potztal
168.9511 Genus Distichlis Raf. (11 spp.)
168.9520 Subtribus Dactylocteniinae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9521 Genus Neobouteloua Gould (2 spp.)
168.9522 Genus Brachychloa S. M. Phillips (2 spp.)
168.9523 Genus Dactyloctenium Willd. (13 spp.)
168.9530 Subtribus Eleusininae Dumort.
168.9531 Genus Acrachne Wight &amp; Arn. ex Lindl. (4 spp.)
168.9532 Genus Dinebra Jacq. (24 spp.)
168.9533 Genus Coelachyrum Hochst. &amp; Nees (4 spp.)
168.9534 Genus Eleusine Gaertn. (9 spp.)
168.9535 Genus Apochiton C. E. Hubb. (1 sp.)
168.9536 Genus Leptochloa P. Beauv. (19 spp.)
168.9537 Genus Austrochloris Lazarides (1 sp.)
168.9538 Genus Astrebla F. Muell. (5 spp.)
168.9539 Genus Disakisperma P. M. Peterson &amp; N. Snow (4 spp.)
168.9540 Genus Schoenefeldia Kunth (2 spp.)
168.9541 Genus Afrotrichloris Chiov. (2 spp.)
168.9542 Genus Enteropogon Nees (14 spp.)
168.9543 Genus xCynochloris Clifford &amp; Everist (0 sp.)
168.9544 Genus Chloris Sw. (55 spp.)
168.9545 Genus Enteropogonopsis Wipff &amp; Shaw (2 spp.)
168.9546 Genus Tetrapogon Desf. (8 spp.)
168.9547 Genus Lepturus R. Br. (17 spp.)
168.9548 Genus Oxychloris Lazarides (1 sp.)
168.9549 Genus Harpochloa Kunth (2 spp.)
168.9550 Genus Microchloa R. Br. (4 spp.)
168.9551 Genus Micrachne P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera (5 spp.)
168.9552 Genus Eustachys Desv. (14 spp.)
168.9553 Genus Chrysochloa Swallen (4 spp.)
168.9554 Genus Stapfochloa H. Scholz (8 spp.)
168.9555 Genus Cynodon Rich. (26 spp.)
168.9556 Genus Neostapfiella A. Camus (3 spp.)
168.9557 Genus Pommereulla L. fil. (1 sp.)
168.9558 Genus Rheochloa Filg., P. M. Peterson &amp; Y. Herrera (1 sp.)
168.9560 Subtribus Aeluropodinae P. M. Peterson
168.9561 Genus Odyssea Stapf (1 sp.)
168.9562 Genus Aeluropus Trin. (8 spp.)
168.9570 Subtribus Orininae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9571 Genus Orinus Hitchc. (7 spp.)
168.9572 Genus Cleistogenes Keng (18 spp.)
168.9580 Subtribus Triodiinae Benth.
168.9581 Genus Triodia R. Br. (84 spp.)
168.9590 Subtribus Orcuttiinae P. M. Peterson &amp; Columbus
168.9591 Genus Neostapfia Burtt Davy (1 sp.)
168.9592 Genus Orcuttia Vasey (8 spp.)
168.9600 Subtribus Zaqiqahinae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9601 Genus Zaqiqah P. M. Peterson &amp; Romasch. (1 sp.)
168.9610 Subtribus Cteniinae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9611 Genus Ctenium Panz. (20 spp.)
168.9620 Subtribus Trichoneurinae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9621 Genus Trichoneura Andersson (9 spp.)
168.9630 Subtribus Farragininae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9631 Genus Craspedorhachis Benth. (3 spp.)
168.9632 Genus Farrago Clayton (1 sp.)
168.9640 Subtribus Perotidinae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9641 Genus Trigonochloa P. M. Peterson &amp; N. Snow (2 spp.)
168.9642 Genus Mosdenia Stent (1 sp.)
168.9643 Genus Perotis Aiton (16 spp.)
168.9650 Subtribus Hubbardochloinae Auquire
168.9651 Genus Leptothrium Kunth (4 spp.)
168.9652 Genus Tetrachaete Chiov. (1 sp.)
168.9653 Genus Dignathia Stapf (5 spp.)
168.9654 Genus Leptocarydion Hochst. ex Benth. &amp; Hook. fil. (1 sp.)
168.9655 Genus Bewsia Gooss. (1 sp.)
168.9656 Genus Hubbardochloa Auquier (1 sp.)
168.9657 Genus Lophacme Stapf (2 spp.)
168.9658 Genus Decaryella A. Camus (1 sp.)
168.9659 Genus Gymnopogon P. Beauv. (15 spp.)
168.9660 Subtribus Gouiniinae P. M. Peterson &amp; Columbus
168.9661 Genus Triplasiella P. M. Peterson &amp; Romasch. (1 sp.)
168.9662 Genus Triplasis P. Beauv. (1 sp.)
168.9663 Genus Schenckochloa J. J. Ortíz (1 sp.)
168.9664 Genus Tridentopsis P. M. Peterson (2 spp.)
168.9665 Genus Vaseyochloa Hitchc. (1 sp.)
168.9666 Genus Gouinia E. Fourn. ex Benth. &amp; Hook. fil. (9 spp.)
168.9670 Subtribus Cynodonteae incertae sedis
168.9671 Genus Kampochloa Clayton (1 sp.)
168.9672 Genus Lepturidium Hitchc. &amp; Ekman (1 sp.)
168.9673 Genus Sclerodactylon Stapf (1 sp.)
168.9674 Genus Vietnamochloa Veldkamp &amp; Nowack (1 sp.)
168.9690 Tribus Chloridoideae incertae sedis
168.9691 Genus Gossweilerochloa Renvoize (1 sp.)
168.9692 Genus Lepturopetium Morat (2 spp.)
168.9693 Genus Myriostachya (Benth.) Hook. fil. (1 sp.)
168.9694 Genus Pogonochloa C. E. Hubb. (1 sp.)
168.9695 Genus Pseudozoysia Chiov. (1 sp.)
168.9696 Genus Silentvalleya V. J. Nair, Sreek., Vajr. &amp; Bhargavan (2 spp.)
168.9698 Genus Schmidiella Veldkamp (1 sp.)
{{div col end}}

# ''&lt;s&gt;[[Anarthriaceae]]&lt;/s&gt;'' &lt;small&gt;D.F.Cutler &amp; Airy Shaw&lt;/small&gt; ; 3 roda, 11 vrsta
# ''[[Bromeliaceae]]'' &lt;small&gt;Juss.&lt;/small&gt; ; 52 roda, 3.320 vrsta
# ''&lt;s&gt;[[Centrolepidaceae]]&lt;/s&gt;''  &lt;small&gt;Endl.&lt;/small&gt;; 3 roda, 36 vrsta
# ''[[Cyperaceae]]'' &lt;small&gt;Juss.&lt;/small&gt;;  110 rodova, 5.784 vrsta
# ''[[Ecdeiocoleaceae]]'' &lt;small&gt;D.F.Cutler &amp; Airy Shaw&lt;/small&gt;; 2 roda 3 vrste
# ''[[Eriocaulaceae]]''  &lt;small&gt;Martinov&lt;/small&gt;;  11 rodova, 1.206 vrsta
# ''[[Flagellariaceae]]''  &lt;small&gt;Dumort.&lt;/small&gt;;  1 rod, 4 vrste
# ''[[Joinvilleaceae]]'' &lt;small&gt;Tomlinson &amp; A.C. Sm&lt;/small&gt; ; 1 rod, 4 vrste
# ''[[Mayacaceae]]'' &lt;small&gt;Kunth&lt;/small&gt;;  1 rod, 6 vrsta
# ''[[Poaceae]]'' &lt;small&gt;Barnhart&lt;/small&gt; ;  759 rodova,  11.554 vrsta
# ''[[Rapateaceae]]''  &lt;small&gt;Dumort.&lt;/small&gt;; 17 rodova, 95 vrsta
# ''[[Restionaceae]]''  &lt;small&gt;R.Br.&lt;/small&gt;; 47 rodova, 482 vrste
# ''[[Thurniaceae]]''  &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt;; 2 roda, 4 vrste
# ''[[Typhaceae]]'' &lt;small&gt;Juss.&lt;/small&gt;; 2 roda, 65 vrsta
# ''[[Xyridaceae]]''  &lt;small&gt;C.Agardh&lt;/small&gt;; 5 rodova, 387 vrsta

== Izvori ==
{{izvori}}
{{commonscat|Poales}}
{{wikispecies|Poales}}

[[Kategorija:Travolike| ]]
[[Kategorija:Jednosupnice]]</text>
      <sha1>4ufd5o5n7ob9uia4a4osxo9ibypa8dq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433100</id>
      <parentid>6433092</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T22:36:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>/* Porodice */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="68109" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =''Travolike''
| slika        = Astrebla lappacea plant13 tiller (7458476702).jpg
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =''[[Astrebla lappacea]]'', pripadnica trava iz potporodice ''[[Chloridoideae]]''.
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Tracheophyta]]
| classis      =[[Liliopsida]] 
| ordo         ='''''Poales'''''
| ordo_autorstvo=&lt;small&gt;Small&lt;/small&gt;
| familia      =
| genus        =
| species      =
| subspecies   =
| dvoimeno     =
| dvoimeno_autorstvo =
| karta_raspon =
}}
'''Travolike''' (Poales), biljni red u razredu [[Jednosupnice|jednosupnica]] kojemu pripada 16 porodica, od kojih je najznačajnija porodica [[Trave|trava]] (Poaceae) kojoj pripada 759 rodova i 11.554 vrsta.

Travama pripadaju i krušne biljke, [[žitarice]]
== Porodice i rodovi ==
{{div col|cols=2}}
# '''Familia ''[[Typhaceae]]''''' &lt;small&gt;Juss.&lt;/small&gt; (58 spp.)
## Subfamilia [[Sparganioideae]] &lt;small&gt;Rouy&lt;/small&gt;
### Genus ''[[Sparganium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (21 spp.)
## Subfamilia [[Typhoideae]] &lt;small&gt;DC. ex Arn.&lt;/small&gt;
### Genus ''[[Typha]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (37 spp.)
# '''Familia ''[[Bromeliaceae]]''''' &lt;small&gt;Juss.&lt;/small&gt; (3668 spp.)
## Subfamilia ''[[Brocchinioideae]]'' &lt;small&gt;Givnish&lt;/small&gt;
### Genus ''[[Sequencia]]'' &lt;small&gt;Givnish&lt;/small&gt; (1 sp.)
### Genus ''[[Brocchinia]]'' &lt;small&gt;Schult. &amp; Schult. fil.&lt;/small&gt; (20 spp.)
## Subfamilia ''[[Lindmanioideae]]'' &lt;small&gt;Givnish&lt;/small&gt;
### Genus ''[[Connellia]]'' &lt;small&gt;N. E. Br.&lt;/small&gt; (6 spp.)
### Genus ''[[Lindmania]]'' &lt;small&gt;Mez&lt;/small&gt; (36 spp.)
## Subfamilia ''[[Tillandsioideae]]'' &lt;small&gt;Burnett&lt;/small&gt;
### ''[[Catopsis]]'' &lt;small&gt;Griseb.&lt;/small&gt; (21 spp.)
### ''[[Glomeropitcairnia]]'' &lt;small&gt;Mez&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Mezobromelia]]'' &lt;small&gt;L. B. Sm.&lt;/small&gt; (6 spp.)
### ''[[Guzmania]]'' &lt;small&gt;Ruiz &amp; Pav.&lt;/small&gt; (212 spp.)
### ''[[Waltillia]]'' &lt;small&gt;Leme, Barfuss &amp; Halbritt.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Alcantarea]]'' &lt;small&gt;(É. Morren ex Mez) Harms&lt;/small&gt; (48 spp.)
### ''[[Werauhia]]'' &lt;small&gt;J. R. Grant&lt;/small&gt; (94 spp.)
### ''[[Vriesea]]'' &lt;small&gt;Lindl.&lt;/small&gt; (272 spp.)
### ''[[Zizkaea]]'' &lt;small&gt;W. Till &amp; Barfuss&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Stigmatodon]]'' &lt;small&gt;Leme, G. K. Br. &amp; Barfuss&lt;/small&gt; (20 spp.)
### ''[[Pseudalcantarea]]'' &lt;small&gt;(C. Presl) Pinzón &amp; Barfuss&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Lutheria]]'' &lt;small&gt;Barfuss &amp; W. Till&lt;/small&gt; (4 spp.)
### ''[[Lemeltonia]]'' &lt;small&gt;Barfuss &amp; W. Till&lt;/small&gt; (7 spp.)
### ''[[Jagrantia]]'' &lt;small&gt;Barfuss &amp; W. Till&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Josemania]]'' &lt;small&gt;W. Till &amp; Barfuss&lt;/small&gt; (5 spp.)
### ''[[Wallisia]]'' &lt;small&gt;É. Morren&lt;/small&gt; (4 spp.)
### ''[[Barfussia]]'' &lt;small&gt;Manzan. &amp; W. Till&lt;/small&gt; (5 spp.)
### ''[[Goudaea]]'' &lt;small&gt;W. Till &amp; Barfuss&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Gregbrownia]]'' &lt;small&gt;W. Till &amp; Barfuss&lt;/small&gt; (4 spp.)
### ''[[Viridantha]]'' &lt;small&gt;Espejo&lt;/small&gt; (18 spp.)
### ''[[Tillandsia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (640 spp.)
### ''[[Racinaea]]'' &lt;small&gt;Spencer &amp; L. B. Sm.&lt;/small&gt; (80 spp.)
## Subfamilia ''[[Hechtioideae]]'' &lt;small&gt;Givnish&lt;/small&gt;
### Genus ''[[Hechtia]]'' &lt;small&gt;Klotzsch&lt;/small&gt; (89 spp.)
### Genus ''[[Mesoamerantha]]'' &lt;small&gt;I. Ramírez &amp; K. J. Romero&lt;/small&gt; (3 spp.)
## Subfamilia ''[[Pitcairnioideae]]'' &lt;small&gt;Harms&lt;/small&gt;
### ''[[Cottendorfia]]'' &lt;small&gt;Schult. fil.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Brewcaria]]'' &lt;small&gt;L. B. Sm., Steyerm. &amp; H. Rob.&lt;/small&gt; (6 spp.)
### ''[[Steyerbromelia]]'' &lt;small&gt;L. B. Sm.&lt;/small&gt; (9 spp.)
### ''[[Navia]]'' &lt;small&gt;Mart. ex Schult. fil.&lt;/small&gt; (93 spp.)
### ''[[Pitcairnia]]'' &lt;small&gt;L´Hér.&lt;/small&gt; (417 spp.)
### ''[[Fosterella]]'' &lt;small&gt;L. B. Sm.&lt;/small&gt; (34 spp.)
### ''[[Dyckia]]'' &lt;small&gt;Schult. fil.&lt;/small&gt; (248 spp.)
## Subfamilia ''[[Puyoideae]]'' &lt;small&gt;Givnish&lt;/small&gt;
155.6001 Genus Puya Molina (229 spp.)
## Subfamilia ''[[Bromelioideae]]'' &lt;small&gt;Burnett&lt;/small&gt;
155.7001 Genus Fascicularia Mez (1 sp.)
155.7002 Genus Ochagavia Phil. (4 spp.)
155.7003 Genus Greigia Regel (35 spp.)
155.7004 Genus Bromelia L. (71 spp.)
155.7005 Genus Pseudananas Hassl. (1 sp.)
155.7006 Genus Fernseea Baker (2 spp.)
155.7007 Genus Neoglaziovia Mez (3 spp.)
155.7008 Genus Ananas Mill. (7 spp.)
155.7009 Genus Lapanthus Louzada &amp; Versieux (2 spp.)
155.7010 Genus Forzzaea Leme, S. Heller &amp; Zizka (7 spp.)
155.7011 Genus Hoplocryptanthus (Mez) Leme, S. Heller &amp; Zizka (9 spp.)
155.7012 Genus Rokautskyia Leme, S. Heller &amp; Zizka (14 spp.)
155.7013 Genus Cryptanthus Otto &amp; A. Dietr. (58 spp.)
155.7014 Genus Siqueiranthus Leme, Zizka, E. H. Souza &amp; Paule (1 sp.)
155.7015 Genus Orthophytum Beer (76 spp.)
155.7016 Genus Orthocryptanthus (Leme, S. Heller &amp; Zizka) Leme, Zizka &amp; Paule (3 spp.)
155.7017 Genus Krenakanthus (Leme, S. Heller &amp; Zizka) Leme, Zizka &amp; Paule (1 sp.)
155.7018 Genus Acanthostachys Link (3 spp.)
155.7019 Genus Canistropsis (Mez) Leme (11 spp.)
155.7020 Genus Hohenbergiopsis L. B. Sm. &amp; Read (1 sp.)
155.7021 Genus Androlepis Brongn. ex Houllet (3 spp.)
155.7022 Genus Disteganthus Lem. (5 spp.)
155.7023 Genus Portea Brongn. &amp; K. Koch (8 spp.)
155.7024 Genus Araeococcus Brongn. (5 spp.)
155.7025 Genus Pseudaraeococcus (Mez) R. A. Pontes &amp; Versieux (7 spp.)
155.7026 Genus Lymania Read (10 spp.)
155.7027 Genus Ronnbergia É. Morren &amp; André (23 spp.)
155.7028 Genus Canistrum É. Morren (17 spp.)
155.7029 Genus Wittrockia Lindm. (5 spp.)
155.7030 Genus Quesnelia Gaudich. (25 spp.)
155.7031 Genus Nidularium Lem. (47 spp.)
155.7032 Genus xNiduregelia Leme (3 spp.)
155.7033 Genus Hohenbergia Schult. &amp; Schult. fil. (53 spp.)
155.7034 Genus Wittmackia Mez (43 spp.)
155.7035 Genus Billbergia Thunb. (66 spp.)
155.7036 Genus Hylaeaicum (Ule ex Mez) Leme, Forzza, Zizka &amp; Aguirre-Santoro (12 spp.)
155.7037 Genus Neoregelia L. B. Sm. (117 spp.)
155.7038 Genus Karawata J. R. Maciel &amp; G. M. Sousa (7 spp.)
155.7039 Genus Aechmea Ruiz &amp; Pav. (259 spp.)
# '''Familia ''[[Rapateaceae]]''''' &lt;small&gt;Dumort.&lt;/small&gt; (97 spp.)
## Subfamilia ''[[Rapateoideae]]'' &lt;small&gt;Meisn.&lt;/small&gt;
156.1001 Genus Spathanthus Desv. (2 spp.)
156.1002 Genus Duckea Maguire (4 spp.)
156.1003 Genus Cephalostemon R. H. Schomb. (5 spp.)
156.1004 Genus Rapatea Aubl. (22 spp.)
## Subfamilia ''[[Monotremoideae]]'' &lt;small&gt;Givnish &amp; P. E. Berry&lt;/small&gt;
156.2001 Genus Maschalocephalus Gilg &amp; K. Schum. (1 sp.)
156.2002 Genus Windsorina Gleason (1 sp.)
156.2003 Genus Potarophytum Sandwith (1 sp.)
156.2004 Genus Monotrema Körn. (4 spp.)
## Subfamilia ''[[Saxofridericioideae]]'' &lt;small&gt;Maguire&lt;/small&gt;
### Tribus ''[[Schoenocephalieae]]'' &lt;small&gt;Maguire&lt;/small&gt;
156.3101 Genus Kunhardtia Maguire (2 spp.)
156.3102 Genus Guacamaya Maguire (1 sp.)
156.3103 Genus Schoenocephalium Seub. (4 spp.)
### Tribus ''[[Saxofridericieae]]'' &lt;small&gt;Maguire&lt;/small&gt;
156.3201 Genus Saxofridericia R. H. Schomb. (10 spp.)
156.3202 Genus Marahuacaea Maguire (1 sp.)
156.3203 Genus Phelpsiella Maguire (1 sp.)
156.3204 Genus Epidryos Maguire (4 spp.)
156.3205 Genus Amphiphyllum Gleason (1 sp.)
156.3206 Genus Stegolepis Klotzsch ex Körn. (33 spp.)
# '''Familia ''[[Xyridaceae]]''''' &lt;small&gt;C. Agardh&lt;/small&gt; (405 spp.)
## Subfamilia [[Xyridoideae]] &lt;small&gt;Kunth ex Arn.&lt;/small&gt;
157.1001 Genus Achlyphila Maguire &amp; Wurdack (1 sp.)
157.1002 Genus Xyris L. (380 spp.)
## Subfamilia ''[[Abolbodoideae]]'' &lt;small&gt;Suess. &amp; Beyerle ex Thorne &amp; Reveal&lt;/small&gt;
157.2001 Genus Abolboda Humb. &amp; Bonpl. (21 spp.)
157.2002 Genus Aratitiyopea Steyerm. &amp; P. E. Berry (1 sp.)
157.2003 Genus Orectanthe Maguire &amp; Wurdack (2 spp.)
# '''Familia ''[[Eriocaulaceae]]''''' &lt;small&gt;Martinov&lt;/small&gt; (1335 spp.)
## Subfamilia ''[[Eriocauloideae]]'' &lt;small&gt;Burnett&lt;/small&gt;
158.1001 Genus Mesanthemum Körn. (16 spp.)
158.1002 Genus Eriocaulon L. (515 spp.)
## Subfamilia ''[[Paepalanthoideae]]'' &lt;small&gt;Ruhland&lt;/small&gt;
158.2001 Genus Comanthera L. B. Sm. (46 spp.)
158.2002 Genus Syngonanthus Ruhland (178 spp.)
158.2003 Genus Leiothrix Ruhland (66 spp.)
158.2004 Genus Rondonanthus Herzog (6 spp.)
158.2005 Genus Tonina Aubl. (1 sp.)
158.2006 Genus Lachnocaulon Kunth (7 spp.)
158.2007 Genus Actinocephalus Sano (52 spp.)
158.2008 Genus Paepalanthus Kunth (448 spp.)
# '''Familia ''[[Mayacaceae]]''''' &lt;small&gt;Kunth&lt;/small&gt; (6 spp.)
159.0001 Genus Mayaca Aubl. (6 spp.)
# Familia ''[[Thurniaceae]]'' Engl. (4 spp.)
## Tribus ''[[Prionieae]]'' &lt;small&gt;Reveal&lt;/small&gt;
160.0101 Genus Prionium E. Mey. (1 sp.)
## Tribus ''[[Thurnieae]]'' &lt;small&gt;Reveal&lt;/small&gt;
160.0201 Genus Thurnia Hook. fil. (3 spp.)
# '''Familia ''[[Juncaceae]]''''' &lt;small&gt;Juss.&lt;/small&gt; (477 spp.)
161.0001 Genus Oreojuncus Záv. Drábk. &amp; Kirschner (2 spp.)
161.0002 Genus Luzula DC. (118 spp.)
161.0003 Genus Patosia Buchenau (1 sp.)
161.0004 Genus Rostkovia Desv. (2 spp.)
161.0005 Genus Distichia Nees &amp; Meyen (3 spp.)
161.0006 Genus Marsippospermum Desv. (4 spp.)
161.0007 Genus Oxychloe Phil. (6 spp.)
161.0008 Genus Juncus L. (341 spp.)
# '''Familia ''[[Cyperaceae]]''''' &lt;small&gt;Juss.&lt;/small&gt; (5738 spp.)
## Subfamilia [[Mapanioideae]] &lt;small&gt;C. B. Clarke&lt;/small&gt;
### Tribus ''[[Hypolytreae]]'' &lt;small&gt;Nees ex Wight &amp; Arn.&lt;/small&gt;
162.1101 Genus Hypolytrum Rich. (27 spp.)
162.1102 Genus Paramapania Uittien (7 spp.)
162.1103 Genus Mapania Aubl. (135 spp.)
162.1104 Genus Scirpodendron Zipp. ex Kurz (2 spp.)
### Tribus ''[[Chrysitricheae]]'' &lt;small&gt;Nees&lt;/small&gt;
162.1201 Genus Diplasia Pers. (1 sp.)
162.1202 Genus Exocarya Benth. (1 sp.)
162.1203 Genus Capitularina Kern (1 sp.)
162.1204 Genus Lepironia Rich. (1 sp.)
162.1205 Genus Chrysitrix L. (4 spp.)
162.1206 Genus Chorizandra R. Br. (6 spp.)
## Subfamilia ''[[Cyperoideae]]'' &lt;small&gt;Beilschm.&lt;/small&gt;
### Tribus ''[[Trilepideae]]'' &lt;small&gt;Goetgh.&lt;/small&gt;
155.2101 Genus Microdracoides Hua (1 sp.)
162.2102 Genus Coleochloa Gilly (8 spp.)
162.2103 Genus Trilepis Nees (7 spp.)
162.2104 Genus Afrotrilepis (Gilly) J. Raynal (2 spp.)
### Tribus ''[[Cladieae]]'' &lt;small&gt;Torr.&lt;/small&gt;
162.2201 Genus Cladium P. Browne (6 spp.)
### Tribus ''[[Sclerieae]]'' &lt;small&gt;Wight &amp; Arn.&lt;/small&gt;
162.2301 Genus Scleria Bergius (267 spp.)
### Tribus ''[[Bisboeckelereae]]'' &lt;small&gt;Pax&lt;/small&gt;
162.2401 Genus Bisboeckelera Kuntze (4 spp.)
162.2402 Genus Calyptrocarya Nees (8 spp.)
162.2403 Genus Becquerelia Brongn. (6 spp.)
162.2404 Genus Diplacrum R. Br. (10 spp.)
### Tribus ''[[Carpheae]]'' &lt;small&gt;Semmouri &amp; Larridon&lt;/small&gt;
162.2501 Genus Carpha Banks &amp; Sol. ex R. Br. (11 spp.)
162.2502 Genus Trianoptiles Fenzl (3 spp.)
### Tribus ''[[Cryptangieae]]'' &lt;small&gt;Benth.&lt;/small&gt;
162.2601 Genus Koyamaea W. W. Thomas &amp; Davidse (1 sp.)
162.2602 Genus Didymiandrum Gilly (1 sp.)
162.2603 Genus Krenakia S. M. Costa (10 spp.)
162.2604 Genus Exochogyne C. B. Clarke (2 spp.)
162.2605 Genus Cryptangium Schrad. ex Nees (1 sp.)
162.2606 Genus Cephalocarpus Nees (22 spp.)
162.2607 Genus Lagenocarpus Nees (21 spp.)
### Tribus ''[[Schoeneae]]'' &lt;small&gt;Dumort.&lt;/small&gt;
#### Subtribus ''[[Anthelepidinae]]'' &lt;small&gt;R.L.Barrett&lt;/small&gt;
162.2711 Genus Anthelepis R. L. Barrett, K. L. Wilson &amp; J. J. Bruhl (4 spp.)
#### Subtribus ''[[Oreobolinae]]'' &lt;small&gt;R.L.Barrett&lt;/small&gt;
162.2721 Genus Cyathocoma Nees (3 spp.)
162.2722 Genus Costularia C. B. Clarke (15 spp.)
162.2723 Genus Chamaedendron (Kük.) Larridon (5 spp.)
162.2724 Genus Capeobolus Browning (1 sp.)
162.2725 Genus Oreobolus R. Br. (17 spp.)
#### Subtribus ''[[Gahniinae]]'' &lt;small&gt;Pax&lt;/small&gt;
162.2731 Genus Ptilothrix K. L. Wilson (1 sp.)
162.2732 Genus Mesomelaena Nees (5 spp.)
162.2733 Genus Cyathochaeta Nees (5 spp.)
162.2734 Genus Gahnia J. R. Forst. &amp; G. Forst. (42 spp.)
#### Subtribus ''[[Caustiinae]]'' &lt;small&gt;R.L.Barrett&lt;/small&gt;
162.2741 Genus Caustis R. Br. (7 spp.)
162.2742 Genus Evandra R. Br. (2 spp.)
#### Subtribus ''[[Gymnoschoeninae]]'' &lt;small&gt;R.L.Barrett&lt;/small&gt;
162.2751 Genus Reedia F. Muell. (1 sp.)
162.2752 Genus Gymnoschoenus Nees (2 spp.)
#### Subtribus ''[[Lepidospermatinae]]'' &lt;small&gt;R.L.Barrett&lt;/small&gt;
162.2761 Genus Machaerina Vahl (53 spp.)
162.2762 Genus Lepidosperma Labill. (76 spp.)
162.2763 Genus Neesenbeckia Levyns (1 sp.)
#### Subtribus ''[[Tricostulariinae]]'' &lt;small&gt;R.L.Barrett, K. L. Wilson &amp; J. J. Bruhl&lt;/small&gt;
162.2771 Genus Ammothryon R. L. Barrett, K. L. Wilson &amp; J. J. Bruhl (1 sp.)
162.2772 Genus Tricostularia Nees (11 spp.)
162.2773 Genus Chaetospora R. Br. (3 spp.)
162.2774 Genus Xyroschoenus Larridon (1 sp.)
162.2775 Genus Morelotia Gaudich. (6 spp.)
162.2776 Genus Tetraria P. Beauv. (30 spp.)
#### Subtribus ''[[Schoeninae]]'' &lt;small&gt;Fenzl&lt;/small&gt;
162.2781 Genus Schoenus L. (162 spp.)
### Tribus ''[[Rhynchosporeae]]''
162.2801 Genus Rhynchospora Vahl (381 spp.)
162.2802 Genus Pleurostachys Brongn. (31 spp.)
### Tribus ''[[Dulichieae]]'' &lt;small&gt;W. Schultze-Motel&lt;/small&gt;
162.2901 Genus Dulichium Rich. ex Pers. (1 sp.)
162.2902 Genus Blysmus Panz. ex Roem. &amp; Schult. (2 spp.)
162.2903 Genus Blysmopsis Oteng-Yeb. (1 sp.)
### Tribus ''[[Khaosokieae]]'' &lt;small&gt;Lév.-Bourret &amp; J. R. Starr&lt;/small&gt;
162.3001 Genus Khaosokia D. A. Simpson, Chayam. &amp; J. Parn. (1 sp.)
### Tribus ''[[Calliscirpeae]]'' &lt;small&gt;Lév.-Bourret &amp; J. R. Starr&lt;/small&gt;
162.3101 Genus Calliscirpus C. N. Gilmour, J. R. Starr &amp; Naczi (2 spp.)
### Tribus ''[[Scirpeae]]'' &lt;small&gt;T. Lestib.&lt;/small&gt;
162.3201 Genus Amphiscirpus Oteng-Yeb. (1 sp.)
162.3202 Genus Zameioscirpus Dhooge &amp; Goetgh. (3 spp.)
162.3203 Genus Rhodoscirpus Lév.-Bourret, Donadío &amp; J. R. Starr (1 sp.)
162.3204 Genus Phylloscirpus C. B. Clarke (3 spp.)
162.3205 Genus Scirpus L. (49 spp.)
162.3206 Genus Eriophorum L. (16 spp.)
### Tribus ''[[Trichophoreae]]'' &lt;small&gt;Lév.-Bourret &amp; J. R. Starr&lt;/small&gt;
162.3301 Genus Trichophorum Pers. (20 spp.)
### Tribus ''[[Sumatroscirpeae]]'' &lt;small&gt;Lév.-Bourret &amp; J. R. Starr&lt;/small&gt;
162.3401 Genus Sumatroscirpus Oteng-Yeb. (4 spp.)
### Tribus ''[[Cariceae]]'' &lt;small&gt;Dumort.&lt;/small&gt;
162.3501 Genus Carex L. (2040 spp.)
### Tribus ''[[Eleocharideae]]'' &lt;small&gt;Goetgh.&lt;/small&gt;
162.3601 Genus Eleocharis R. Br. (297 spp.)
### Tribus ''[[Abildgaardieae]]'' &lt;small&gt;Lye&lt;/small&gt;
162.3701 Genus Nelmesia Van der Veken (1 sp.)
162.3702 Genus Bulbostylis Kunth (227 spp.)
162.3703 Genus Zulustylis Muasya (2 spp.)
162.3704 Genus Trichoschoenus J. Raynal (1 sp.)
162.3705 Genus Actinoschoenus Benth. (5 spp.)
162.3706 Genus Arthrostylis R. Br. (2 spp.)
162.3707 Genus Trachystylis S. T. Blake (1 sp.)
162.3708 Genus Scleroschoenus K.L.Wilson, J.J.Bruhl &amp; R.L.Barrett (6 spp.)
162.3709 Genus Fimbristylis Vahl (312 spp.)
### Tribus ''[[Bolboschoeneae]]'' &lt;small&gt;(Tatanov) J.R.Starr&lt;/small&gt;
162.3801 Genus Bolboschoenus (Asch.) Palla (14 spp.)
### Tribus ''[[Fuireneae]]'' &lt;small&gt;Fenzl&lt;/small&gt;
162.3901 Genus Fuirena Rottb. (58 spp.)
162.4000 Genus Schoenoplecteae Lye ( sp.)
162.4001 Genus Actinoscirpus (Ohwi) R. W. Haines &amp; Lye (1 sp.)
162.4002 Genus Schoenoplectus (Rchb.) Palla (22 spp.)
### ''[[Pseudoschoeneae]]'' &lt;small&gt;J.R.Starr&lt;/small&gt;
162.4101 Genus Pseudoschoenus (C. B. Clarke) Oteng-Yeb. (1 sp.)
162.4102 Genus Schoenoplectiella Lye (62 spp.)
### Tribus ''[[Cypereae]]'' &lt;small&gt;Dumort.&lt;/small&gt;
#### Subtribus ''[[Ficiniinae]]'' &lt;small&gt;Fenzl&lt;/small&gt;
162.4211 Genus Erioscirpus Palla (2 spp.)
162.4212 Genus Scirpoides Seguier (6 spp.)
162.4213 Genus Afroscirpoides García-Madr. &amp; Muasya (1 sp.)
162.4214 Genus Dracoscirpoides Muasya (3 spp.)
162.4215 Genus Hellmuthia Steud. (1 sp.)
162.4216 Genus Isolepis R. Br. (71 spp.)
162.4217 Genus Ficinia Schrad. (82 spp.)
#### Subtribus ''[[Cyperinae]]'' &lt;small&gt;Pax&lt;/small&gt;
162.4221 Genus Cyperus L. (972 spp.)
### Tribus ''[[Cyperaceae]]'', filogenetski položaj nepoznat
162.9001 Genus Rhynchocladium T. Koyama (1 sp.)
162.9002 Genus Naikia Wad. Khan, Bhuskute &amp; Kahalkar (1 sp.)
# '''Familia ''[[Anarthriaceae]]''''' &lt;small&gt;D. F. Cutler &amp; Airy Shaw&lt;/small&gt; (11 spp.)
163.0001 Genus Anarthria R. Br. (6 spp.)
163.0002 Genus Hopkinsia W. Fitzg. (2 spp.)
163.0003 Genus Lyginia R. Br. (3 spp.)
# '''Familia ''[[Restionaceae]]''''' &lt;small&gt;R. Br.&lt;/small&gt; (542 spp.)
## Subfamilia ''[[Restionoideae]]'' &lt;small&gt;Arn.&lt;/small&gt;
### Tribus [[Willdenowieae]]
164.1101 Genus Ceratocaryum Nees (8 spp.)
164.1102 Genus Willdenowia Thunb. (12 spp.)
### Tribus [[Restioneae]]
164.1201 Genus Soroveta H. P. Linder &amp; C. R. Hardy (1 sp.)
164.1202 Genus Platycaulos Linder (12 spp.)
164.1203 Genus Elegia L. (50 spp.)
164.1204 Genus Anthochortus Nees (7 spp.)
164.1205 Genus Askidiosperma Steud. (12 spp.)
164.1206 Genus Staberoha Kunth (9 spp.)
164.1207 Genus Rhodocoma Nees (8 spp.)
164.1208 Genus Restio Rottb. (168 spp.)
164.1209 Genus Mastersiella Gilg-Ben. (3 spp.)
164.1210 Genus Hypodiscus Nees (15 spp.)
164.1211 Genus Cannomois P. Beauv. ex Desv. (12 spp.)
164.1212 Genus Thamnochortus Bergius (34 spp.)
164.1213 Genus Nevillea Esterh. &amp; H. P. Linder (3 spp.)
164.1214 Genus Hydrophilus Linder (1 sp.)
## Subfamilia ''[[Centrolepididoideae]]''
164.2001 Genus Gaimardia Gaudich. (4 spp.)
164.2002 Genus Aphelia R. Br. (6 spp.)
164.2003 Genus Centrolepis Labill. (26 spp.)
## Subfamilia ''[[Sporadanthoideae]]'' &lt;small&gt;B. G. Briggs &amp; H. P. Linder&lt;/small&gt;
164.3001 Genus Sporadanthus F. Muell. ex J. Buchenau (8 spp.)
164.3002 Genus Calorophus Labill. (2 spp.)
164.3003 Genus Lepyrodia R. Br. (22 spp.)
## Subfamilia ''[[Leptocarpoideae]]'' &lt;small&gt;B. G. Briggs &amp; H. P. Linder&lt;/small&gt;
164.4001 Genus Eurychorda Briggs &amp; Johnson (1 sp.)
164.4002 Genus Empodisma L. A. S. Johnson &amp; D. F. Cutler (3 spp.)
164.4003 Genus Taraxis Briggs &amp; Johnson (1 sp.)
164.4004 Genus Winifredia L. A. S. Johnson &amp; B. G. Briggs (1 sp.)
164.4005 Genus Alexgeorgea Carlquist (3 spp.)
164.4006 Genus Hypolaena R. Br. (7 spp.)
164.4007 Genus Chaetanthus R. Br. (3 spp.)
164.4008 Genus Apodasmia Briggs &amp; Johnson (4 spp.)
164.4009 Genus Dapsilanthus Briggs &amp; Johnson (4 spp.)
164.4010 Genus Leptocarpus R. Br. (17 spp.)
164.4011 Genus Loxocarya R. Br. (5 spp.)
164.4012 Genus Tremulina Briggs &amp; Johnson (2 spp.)
164.4013 Genus Platychorda Briggs &amp; Johnson (2 spp.)
164.4014 Genus Chordifex Briggs &amp; Johnson (20 spp.)
164.4015 Genus Dielsia Gilg ex Diels &amp; Pritz. (1 sp.)
164.4016 Genus Cytogonidium Briggs &amp; Johnson (1 sp.)
164.4017 Genus Tyrbastes Briggs &amp; Johnson (1 sp.)
164.4018 Genus Melanostachya Briggs &amp; Johnson (1 sp.)
164.4019 Genus Baloskion Raf. (8 spp.)
164.4020 Genus Catacolea Briggs &amp; L. A. S. Johnson (1 sp.)
164.4021 Genus Lepidobolus Nees (9 spp.)
164.4022 Genus Coleocarya S. T. Blake (1 sp.)
164.4023 Genus Desmocladus Nees (23 spp.)
# '''Familia ''[[Flagellariaceae]]''''' &lt;small&gt;Dumort.&lt;/small&gt; (5 spp.)
165.0001 Genus Flagellaria L. (5 spp.)
# '''Familia ''[[Joinvilleaceae]]''''' &lt;small&gt;Tolm. &amp; A. C. Sm.&lt;/small&gt; (3 spp.)
166.0001 Genus Joinvillea Gaudich. (3 spp.)
# '''Familia ''[[Ecdeiocoleaceae]]''''' &lt;small&gt;D. F. Cutler &amp; Airy Shaw&lt;/small&gt; (3 spp.)
167.0001 Genus Georgeantha B. G. Briggs &amp; L. A. S. Johnson (1 sp.)
167.0002 Genus Ecdeiocolea F. Muell. (2 spp.)
# '''Familia ''[[Poaceae]]''''' &lt;small&gt;Barnhart&lt;/small&gt; (12463 spp.)
## Subfamilia ''[[Anomochlooideae]]'' &lt;small&gt;Pilg. ex Potztal&lt;/small&gt;
### Tribus ''[[Anomochloeae]]'' &lt;small&gt;C. E. Hubb.&lt;/small&gt;
168.1101 Genus Anomochloa Brongn. (1 sp.)
### Tribus ''[[Streptochaeteae]]'' &lt;small&gt;C. E. Hubb.&lt;/small&gt;
168.1201 Genus Streptochaeta Schrad. (3 spp.)
## Subfamilia ''[[Pharoideae]]'' &lt;small&gt;L. G. Clark &amp; Judz.&lt;/small&gt;
### Tribus ''[[Phareae]]'' &lt;small&gt;Stapf&lt;/small&gt;
168.1511 Genus Pharus R. Br. (7 spp.)
168.1512 Genus Leptaspis R. Br. (3 spp.)
168.1513 Genus Scrotochloa Judz. (2 spp.)
## Subfamilia ''[[Puelioideae]]'' &lt;small&gt;L. G. Clark&lt;/small&gt;
### Tribus ''[[Atractocarpeae]]'' &lt;small&gt;Jacq.-Fél. ex Tzvelev&lt;/small&gt;
168.2101 Genus Puelia Franch. (5 spp.)
### Tribus ''[[Guaduelleae]]'' &lt;small&gt;Soderstr. &amp; R. P. Ellis&lt;/small&gt;
168.2201 Genus Guaduella Franch. (6 spp.)
## Subfamilia ''[[Oryzoideae]]'' &lt;small&gt;Kunth ex Beilschm.&lt;/small&gt;
### Tribus ''[[Streptogyneae]]'' &lt;small&gt;C. E. Hubb. ex C. E. Calderón &amp; Soderstr.&lt;/small&gt;
168.2511 Genus Streptogyna P. Beauv. (2 spp.)
### Tribus ''[[Ehrharteae]]'' &lt;small&gt;Nevski&lt;/small&gt;
168.2601 Genus Ehrharta Thunb. (24 spp.)
168.2602 Genus Tetrarrhena R. Br. (4 spp.)
168.2603 Genus Microlaena R. Br. (8 spp.)
168.2604 Genus Zotovia Edgar &amp; Connor (3 spp.)
### Tribus ''[[Oryzeae]]'' &lt;small&gt;Dumort&lt;/small&gt;
#### Subtribus ''[[Oryzinae]]'' &lt;small&gt;Rchb.&lt;/small&gt;
168.2711 Genus Leersia Sol. ex Sw. (18 spp.)
168.2712 Genus Maltebrunia Kunth (5 spp.)
168.2713 Genus Prosphytochloa Schweick. (1 sp.)
168.2714 Genus Oryza L. (23 spp.)
#### Subtribus ''[[Zizaniinae]]'' &lt;small&gt;Benth.&lt;/small&gt;
168.2721 Genus Chikusichloa Koidz. (3 spp.)
168.2722 Genus Hygroryza Nees (1 sp.)
168.2723 Genus Zizania L. (4 spp.)
168.2724 Genus Luziola Juss. (11 spp.)
168.2725 Genus Zizaniopsis Döll &amp; Asch. (6 spp.)
### Tribus ''[[Phyllorachideae]]'' &lt;small&gt;C. E. Hubb.&lt;/small&gt;
168.2801 Genus Phyllorachis Trimen (1 sp.)
168.2802 Genus Humbertochloa A. Camus &amp; Stapf (2 spp.)
168.2803 Genus Suddia Renvoize (1 sp.)
## Subfamilia ''[[Bambusoideae]]'' &lt;small&gt;Luerss.&lt;/small&gt;
### Tribus ''[[Arundinarieae]]'' &lt;small&gt;Hack.&lt;/small&gt;
#### Subtribus ''[[Hsuehochloinae]]'' &lt;small&gt;D. Z. Li &amp; Y. X. Zhang&lt;/small&gt;
168.3111 Genus Hsuehochloa D. Z. Li &amp; Y. X. Zhang (1 sp.)
#### Subtribus ''[[Ampelocalaminae]]'' &lt;small&gt;D. Z. Li &amp; Y. X. Zhang&lt;/small&gt;
168.3121 Genus Ampelocalamus S. L. Chen, T. H. Wen &amp; G. Y. Sheng (14 spp.)
#### Subtribus ''[[Arundinariinae]]'' &lt;small&gt;Nees ex Lindl.&lt;/small&gt;
168.3131 Genus Drepanostachyum Keng fil. (13 spp.)
168.3132 Genus Himalayacalamus Keng fil. (9 spp.)
168.3133 Genus Indocalamus sensu auct. non Nakai (31 spp.)
168.3134 Genus Oligostachyum Z. P. Wang &amp; G. H. Ye (18 spp.)
168.3135 Genus Gaoligongshania D. Z. Li Hsueh &amp; N. H. Xia (1 sp.)
168.3136 Genus Oldeania Stapleton (7 spp.)
168.3137 Genus Kuruna Attigala, Kathr. &amp; L. G. Clark (7 spp.)
168.3138 Genus Chimonocalamus Hsueh &amp; T. P. Yi (19 spp.)
168.3139 Genus Ferrocalamus Hsueh &amp; Keng fil. (2 spp.)
168.3140 Genus Tongpeia Stapleton (3 spp.)
168.3141 Genus Fargesia Franch. (95 spp.)
168.3142 Genus Thamnocalamus Munro (6 spp.)
168.3143 Genus Bashania Keng fil. &amp; Yi (4 spp.)
168.3144 Genus Sarocalamus Stapleton (6 spp.)
168.3145 Genus Bergbambos Stapleton (1 sp.)
168.3146 Genus Yushania Keng fil. (93 spp.)
168.3147 Genus Ravenochloa D. Z. Li &amp; Y. X. Zhang (1 sp.)
168.3148 Genus Sasa Makino &amp; Shibata (43 spp.)
168.3149 Genus Indocalamus Nakai (1 sp.)
168.3150 Genus Gelidocalamus T. H. Wen (13 spp.)
168.3151 Genus Chimonobambusa Makino (42 spp.)
168.3152 Genus Sasamorpha Nakai (5 spp.)
168.3153 Genus Vietnamocalamus T. Q. Nguyen (1 sp.)
168.3154 Genus xHibanobambusa Maruy. &amp; H. Okamura (1 sp.)
168.3155 Genus Semiarundinaria Makino ex Nakai (8 spp.)
168.3156 Genus Shibataea Makino (7 spp.)
168.3157 Genus Phyllostachys Siebold &amp; Zucc. (62 spp.)
168.3158 Genus Arundinaria Michx. (2 spp.)
168.3159 Genus Sasaella Makino (11 spp.)
168.3160 Genus Pleioblastus Nakai (26 spp.)
168.3161 Genus Pseudosasa Makino ex Nakai (21 spp.)
168.3162 Genus Sinosasa L.C.Chia ex N.H.Xia, Q.M.Qin &amp; Y.H.Tong (7 spp.)
168.3163 Genus Acidosasa C. D. Chu &amp; C. S. Chao (11 spp.)
168.3164 Genus Khoonmengia N. H. Xia, Y. H. Tong &amp; X. R. Zheng (1 sp.)
168.3165 Genus Sinobambusa Makino ex Nakai (13 spp.)
168.3166 Genus Indosasa McClure (19 spp.)
### Tribus ''[[Olyreae]]'' &lt;small&gt;Kunth ex Spenn.&lt;/small&gt;
#### Subtribus ''[[Buergersiochloinae]]'' &lt;small&gt;(S. T. Blake) L. G. Clark &amp; Judz.&lt;/small&gt;
168.3211 Genus Buergersiochloa Pilg. (1 sp.)
#### Subtribus ''[[Olyrinae]]'' &lt;small&gt;Kromb.&lt;/small&gt;
168.3221 Genus Agnesia Zuloaga &amp; Judz. (7 spp.)
168.3222 Genus Arberella Soderstr. &amp; C. E. Calderón (11 spp.)
168.3223 Genus Cryptochloa Swallen (9 spp.)
168.3224 Genus Diandrolyra Stapf (3 spp.)
168.3225 Genus Ekmanochloa Hitchc. (2 spp.)
168.3226 Genus Froesiochloa G. A. Black (1 sp.)
168.3227 Genus Lithachne P. Beauv. (4 spp.)
168.3228 Genus Maclurolyra C. E. Calderón &amp; Soderstr. (1 sp.)
168.3229 Genus Mniochloa Chase (1 sp.)
168.3230 Genus Olyra L. (15 spp.)
168.3231 Genus Taquara I. L. C. Oliveira &amp; R. P. Oliveira (2 spp.)
168.3232 Genus Raddiella Swallen (12 spp.)
168.3233 Genus Piresia Swallen (6 spp.)
168.3234 Genus Reitzia Swallen (1 sp.)
168.3235 Genus Raddia Bertol. (11 spp.)
168.3236 Genus Brasilochloa R. P. Oliveira &amp; L. G. Clark (1 sp.)
168.3237 Genus Piresiella Judz., Zuloaga &amp; Morrone (1 sp.)
168.3238 Genus Rehia Fijten (1 sp.)
### Tribus ''[[Parianinae]]'' &lt;small&gt;Hack.&lt;/small&gt;
168.3241 Genus Eremitis Döll (16 spp.)
168.3242 Genus Pariana Aubl. (33 spp.)
168.3243 Genus Parianella Hollowell, F. M. Ferreira &amp; R. P. Oliveira (2 spp.)
### Tribus ''[[Bambuseae]]'' &lt;small&gt;Kunth ex Dumort.&lt;/small&gt;
#### Subtribus ''[[Chusqueinae]]'' &lt;small&gt;Soderstr. &amp; R. P. Ellis&lt;/small&gt;
168.3311 Genus Chusquea Kunth (192 spp.)
#### Subtribus ''[[Guaduinae]]'' &lt;small&gt;Soderstr. &amp; Ellis&lt;/small&gt;
168.3321 Genus Tibisia C. D. Tyrrell, Londoño &amp; L. G. Clark (3 spp.)
168.3322 Genus Otatea (McClure &amp; Sm.) C. E. Calderón &amp; Sodiro (13 spp.)
168.3323 Genus Olmeca Soderstr. (5 spp.)
168.3324 Genus Guadua Kunth (33 spp.)
168.3325 Genus Eremocaulon Soderstr. &amp; Londoño (5 spp.)
168.3326 Genus Apoclada McClure (1 sp.)
#### Subtribus ''[[Arthrostylidiinae]]'' &lt;small&gt;Soderstr. &amp; R. P. Ellis&lt;/small&gt;
168.3331 Genus Glaziophyton Franch. (1 sp.)
168.3332 Genus Cambajuva P. L. Viana, L. G. Clark &amp; Filg. (1 sp.)
168.3333 Genus Didymogonyx (L. G. Clark &amp; Londoño) C. D. Tyrrell, L. G. Clark &amp; Londoño (2 spp.)
168.3334 Genus Elytrostachys McClure (2 spp.)
168.3335 Genus Rhipidocladum McClure (21 spp.)
168.3336 Genus Arthrostylidium Rupr. (29 spp.)
168.3337 Genus Aulonemiella L. G. Clark, Londoño, C. D. Tyrrell &amp; Judz. (2 spp.)
168.3338 Genus Aulonemia Goudot (48 spp.)
168.3339 Genus Colanthelia McClure &amp; E. W. Sm. (11 spp.)
168.3340 Genus Filgueirasia Guala (2 spp.)
168.3341 Genus Alvimia C. E. Calderón ex Soderstr. &amp; Londoño (3 spp.)
168.3342 Genus Atractantha McClure (5 spp.)
168.3343 Genus Actinocladum McClure ex Soderstr. (1 sp.)
168.3344 Genus Athroostachys Benth. ex Benth. &amp; Hook. fil. (2 spp.)
168.3345 Genus Merostachys Spreng. (58 spp.)
168.3346 Genus Myriocladus Swallen (13 spp.)
#### Subtribus ''[[Melocanninae]]'' &lt;small&gt;Benth.&lt;/small&gt;
168.3351 Genus Melocanna Trin. in Spreng. (3 spp.)
168.3352 Genus Cephalostachyum Munro (14 spp.)
168.3353 Genus Pseudostachyum Munro (1 sp.)
168.3354 Genus Davidsea Soderstr. &amp; R. P. Ellis (1 sp.)
168.3355 Genus Ochlandra Thwaites (13 spp.)
168.3356 Genus Schizostachyum Nees (71 spp.)
168.3357 Genus Stapletonia P. Singh, S. S. Dash &amp; P. Kumari (3 spp.)
168.3358 Genus Annamocalamus H. N. Nguyen, N. H. Xia &amp; V. T. Tran (1 sp.)
#### Subtribus ''[[Temburongiinae]]'' &lt;small&gt;K. M. Wong&lt;/small&gt;
168.3361 Genus Fimbribambusa Widjaja (4 spp.)
168.3362 Genus Temburongia S. Dransf. &amp; Wong (1 sp.)
#### Subtribus ''[[Hickeliinae]]'' &lt;small&gt;Camus&lt;/small&gt;
168.3371 Genus Hickelia A. Camus (4 spp.)
168.3372 Genus Nastus Juss. (12 spp.)
168.3373 Genus Decaryochloa A. Camus (1 sp.)
168.3374 Genus Sirochloa S. Dransf. (1 sp.)
168.3375 Genus Cathariostachys S. Dransf. (2 spp.)
168.3376 Genus Hitchcockella A. Camus (1 sp.)
168.3377 Genus Perrierbambus A. Camus (2 spp.)
168.3378 Genus Valiha S. Dransf. (2 spp.)
168.3379 Genus Sokinochloa S. Dransf. (7 spp.)
#### Subtribus ''[[Racemobambosinae]]'' &lt;small&gt;Stapleton&lt;/small&gt;
168.3381 Genus Chloothamnus Buse (11 spp.)
168.3382 Genus Racemobambos Holttum (19 spp.)
168.3383 Genus Widjajachloa K. M. Wong &amp; S. Dransf. (1 sp.)
#### Subtribus ''[[Mullerochloinae]]'' &lt;small&gt;ined.&lt;/small&gt;
168.3391 Genus Mullerochloa K. M. Wong (1 sp.)
#### Subtribus ''[[Greslaniinae]]'' &lt;small&gt;K. M. Wong &amp; W. L. Goh&lt;/small&gt;
168.3401 Genus Greslania Balansa (2 spp.)
#### Subtribus ''[[Dinochloinae]]'' &lt;small&gt;K. M. Wong &amp; W. L. Goh&lt;/small&gt;
168.3411 Genus Pinga Widjaja (1 sp.)
168.3412 Genus Neololeba Widjaja (5 spp.)
168.3413 Genus Parabambusa Widjaja (1 sp.)
168.3414 Genus Dinochloa Buse (47 spp.)
168.3415 Genus Cyrtochloa S. Dransf. (7 spp.)
168.3416 Genus Sphaerobambos S. Dransf. (3 spp.)
#### Subtribus ''[[Bambusinae]]'' &lt;small&gt;J. Presl&lt;/small&gt;
168.3421 Genus Kinabaluchloa K. M. Wong (2 spp.)
168.3422 Genus Holttumochloa K. M. Wong (4 spp.)
168.3423 Genus Nianhochloa H. N. Nguyen &amp; V. T. Tran (1 sp.)
168.3424 Genus Bonia Balansa (5 spp.)
168.3425 Genus Laobambos Haev., Lamxay &amp; D. Z. Li (1 sp.)
168.3426 Genus Neomicrocalamus Keng fil. (3 spp.)
168.3427 Genus Temochloa S. Dransf. (1 sp.)
168.3428 Genus Soejatmia K. M. Wong (1 sp.)
168.3429 Genus Pseudoxytenanthera Soderstr. &amp; R. P. Ellis (5 spp.)
168.3430 Genus Maclurochloa K. M. Wong (4 spp.)
168.3431 Genus Melocalamus Benth. (17 spp.)
168.3432 Genus Bambusa Schreb. (154 spp.)
168.3433 Genus Dendrocalamus Nees (79 spp.)
168.3434 Genus Gigantochloa Kurz (68 spp.)
168.3435 Genus Phuphanochloa Sungkaew &amp; Teerawat. (1 sp.)
168.3436 Genus Oreobambos K. Schum. (1 sp.)
168.3437 Genus Oxytenanthera Munro (1 sp.)
168.3438 Genus Vietnamosasa T. Q. Nguyen (3 spp.)
168.3439 Genus Thyrsostachys Gamble (2 spp.)
168.3440 Genus Cochinchinochloa H. N. Nguyen &amp; V. T. Tran (1 sp.)
168.3441 Genus Yersinochloa H. N. Nguyen &amp; V. T. Tran (1 sp.)
168.3442 Genus Ruhooglandia S. Dransf. &amp; K. M. Wong (1 sp.)
## Subfamilia ''[[Pooideae]]'' &lt;small&gt;Benth.&lt;/small&gt;
### Tribus ''[[Brachyelytreae]]'' &lt;small&gt;Ohwi&lt;/small&gt;
168.4101 Genus Brachyelytrum P. Beauv. (3 spp.)
### Tribus ''[[Nardeae]]'' &lt;small&gt;W. D. J. Koch&lt;/small&gt;
168.4151 Genus Nardus L. (1 sp.)
### Tribus ''[[Lygeae]]'' &lt;small&gt;J. Presl&lt;/small&gt;
168.4201 Genus Lygeum Loefl. ex L. (1 sp.)
### Tribus ''[[Phaenospermateae]]'' &lt;small&gt;Renvoize &amp; Clayton&lt;/small&gt;
168.4301 Genus Stephanachne Keng (3 spp.)
168.4302 Genus Sinochasea Keng (1 sp.)
168.4303 Genus Phaenosperma Benth. (1 sp.)
168.4304 Genus Danthoniastrum (Holub) Holub (3 spp.)
168.4305 Genus Duthiea Hack. ex. Procop.-Procop (3 spp.)
168.4306 Genus Metcalfia Conert (1 sp.)
168.4307 Genus Anisopogon R. Br. (1 sp.)
168.4308 Genus Pseudodanthonia Bor &amp; C. E. Hubb. (1 sp.)
### Tribus ''[[Meliceae]]'' &lt;small&gt;Rchb.&lt;/small&gt;
168.4401 Genus Brylkinia F. Schmidt (1 sp.)
168.4402 Genus Glyceria R. Br. (41 spp.)
168.4403 Genus Lycochloa Sam. (1 sp.)
168.4404 Genus Melica L. (91 spp.)
168.4405 Genus Pleuropogon R. Br. (5 spp.)
168.4406 Genus Schizachne Hack. (1 sp.)
168.4407 Genus Koordersiochloa Merr. (2 spp.)
168.4408 Genus Triniochloa Hitchc. (6 spp.)
### Tribus ''[[Stipeae]]'' &lt;small&gt;Dumort.&lt;/small&gt;
168.4501 Genus Macrochloa Kunth (2 spp.)
168.4502 Genus Ampelodesmos Link (1 sp.)
168.4503 Genus Psammochloa Hitchc. (1 sp.)
168.4504 Genus Neotrinia (Tzvelev) M. Nobis, P. D. Gudkova &amp; A. Nowak (2 spp.)
168.4505 Genus Oryzopsis Michx. (1 sp.)
168.4506 Genus Trikeraia Bor (2 spp.)
168.4507 Genus Barkworthia Romasch., P. M. Peterson &amp; Soreng (1 sp.)
168.4508 Genus Piptatherum P. Beauv. (29 spp.)
168.4509 Genus Stipa L. (135 spp.)
168.4510 Genus Ptilagrostis Griseb. (16 spp.)
168.4511 Genus Orthoraphium Nees (1 sp.)
168.4512 Genus Patis Ohwi (3 spp.)
168.4513 Genus Piptochaetium C. Presl (37 spp.)
168.4514 Genus Piptatheropsis Romasch., P. M. Peterson &amp; Soreng (5 spp.)
168.4515 Genus Ptilagrostiella Romasch., P. M. Peterson &amp; Soreng (1 sp.)
168.4516 Genus Ortachne Steud. (3 spp.)
168.4517 Genus Anatherostipa (Hack. ex Kuntze) Peñail. (11 spp.)
168.4518 Genus Aciachne Benth. (3 spp.)
168.4519 Genus Hesperostipa (Elias) Barkworth (5 spp.)
168.4520 Genus Celtica F. M. Vázquez &amp; Barkworth (1 sp.)
168.4521 Genus Jarava p. p. (1 sp.)
168.4522 Genus Pappostipa (Speg.) Romasch., P. M. Peterson &amp; Soreng (32 spp.)
168.4523 Genus Achnatherum p. p. (3 spp.)
168.4524 Genus Anemanthele Veldkamp (1 sp.)
168.4525 Genus Austrostipa S. W. L. Jacobs &amp; J. Everett (64 spp.)
168.4526 Genus Achnatherum P. Beauv. (24 spp.)
168.4527 Genus Timouria Roshev. (3 spp.)
168.4528 Genus Oloptum Röser &amp; Hamasha (1 sp.)
168.4529 Genus Stipellula Röser &amp; Hamasha (5 spp.)
168.4530 Genus Eriocoma Nutt. (28 spp.)
168.4531 Genus xEriosella Romasch. (1 sp.)
168.4532 Genus Pseudoeriocoma Romasch., P. M. Peterson &amp; Soreng (6 spp.)
168.4532 Genus Thorneochloa Romasch., P. M. Peterson &amp; Soreng (1 sp.)
168.4533 Genus Jarava Ruiz &amp; Pav. (31 spp.)
168.4534 Genus Amelichloa Arriaga &amp; Barkworth (5 spp.)
168.4535 Genus Nassella (Trin.) É. Desv. (118 spp.)
### Tribus ''[[Diarrheneae]]'' &lt;small&gt;Tateoka ex C. S. Campb.&lt;/small&gt;
168.4551 Genus Diarrhena P. Beauv. (2 spp.)
168.4552 Genus Neomolinia Honda (3 spp.)
### Tribus ''[[Brachypodieae]]'' &lt;small&gt;Harz&lt;/small&gt;
168.4601 Genus Brachypodium P. Beauv. (25 spp.)
### Tribus ''[[Poeae]]'' &lt;small&gt;R. Br.&lt;/small&gt;
168.4710 Subtribus Anthoxanthinae A. Gray
168.4711 Genus Hierochloe R. Br. (42 spp.)
168.4712 Genus Anthoxanthum L. (13 spp.)
168.4715 Subtribus Hypseochloinae Röser &amp; Tkach
168.4716 Genus Hypseochloa C. E. Hubb. (2 spp.)
168.4720 Subtribus Brizinae Tzvelev
168.4721 Genus Airopsis Desv. (1 sp.)
168.4722 Genus Briza L. (3 spp.)
168.4725 Subtribus Incertae sedis
168.4726 Genus Macrobriza (Tzvelev) Tzvelev (1 sp.)
168.4730 Subtribus Echinopogoninae Soreng
168.4731 Genus Ancistragrostis S. T. Blake (1 sp.)
168.4732 Genus Dichelachne Endl. (10 spp.)
168.4733 Genus Echinopogon P. Beauv. (7 spp.)
168.4734 Genus Pentapogon R. Br. (1 sp.)
168.4735 Genus Relchela Steud. (1 sp.)
168.4740 Subtribus Calothecinae Soreng
168.4741 Genus Chascolytrum Desv. (25 spp.)
168.4750 Subtribus Agrostidinae Fr.
168.4751 Genus Agrostula P. M. Peterson, Romasch., Soreng &amp; Sylvester (1 sp.)
168.4752 Genus Calamagrostis Adans. (89 spp.)
168.4753 Genus Gastridium P. Beauv. (3 spp.)
168.4754 Genus Triplachne Link (1 sp.)
168.4755 Genus Podagrostis (Griseb.) Scribn. &amp; Merr. (11 spp.)
168.4756 Genus Agrostis L. (197 spp.)
168.4757 Genus xAgropogon P. Fourn. (2 spp.)
168.4758 Genus Polypogon Desf. (15 spp.)
168.4759 Genus Lachnagrostis Trin. (40 spp.)
168.4760 Genus Deyeuxia Clarion (118 spp.)
168.4761 Genus Chaetotropis Kunth (5 spp.)
168.4762 Genus Bromidium Nees &amp; Meyen (5 spp.)
168.4765 Subtribus Torreyochloinae Soreng &amp; J. I. Davis
168.4766 Genus Amphibromus Nees (11 spp.)
168.4767 Genus Torreyochloa Church (4 spp.)
168.4770 Subtribus Phalaridinae Fr.
168.4771 Genus Phalaris L. (20 spp.)
168.4780 Subtribus Aveninae J. Presl
168.4781 Genus Avena L. (25 spp.)
168.4782 Genus Arrhenatherum P. Beauv. (5 spp.)
168.4783 Genus Tricholemma (Röser) Röser (2 spp.)
168.4784 Genus Helictotrichon Besser ex Schult. &amp; Schult. fil. (32 spp.)
168.4785 Genus xTrisetopsotrichon Röser &amp; A. Wölk (1 sp.)
167.4786 Genus Lagurus L. (1 sp.)
168.4787 Genus Tzveleviochloa Röser &amp; A. Wölk (5 spp.)
168.4790 Subtribus Koeleriinae Asch. &amp; Graebn.
168.4791 Genus Acrospelion Besser ex Roem. &amp; Schult. (8 spp.)
168.4792 Genus Trisetum Pers. (3 spp.)
168.4793 Genus Graphephorum Desv. (4 spp.)
168.4794 Genus Trisetum s. lat. (20 spp.)
168.4795 Genus xTrisetokoeleria Tzvelev (2 spp.)
168.4796 Genus Rostraria Trin. (13 spp.)
168.4723 Genus Avellinia Parl. (2 spp.)
168.4723 Genus Trisetaria Forssk. (16 spp.)
168.4797 Genus Gaudinia P. Beauv. (4 spp.)
168.4798 Genus Koeleria Pers. (77 spp.)
168.4799 Genus Sibirotrisetum Barberá, Soreng, Romasch., Quintanar &amp; P. M. Peterson (7 spp.)
168.4800 Genus Limnodea L. H. Dewey ex Coult. (1 sp.)
168.4801 Genus Sphenopholis Scribn. (6 spp.)
168.4802 Genus Peyritschia E. Fourn. ex Benth. &amp; Hook. fil. (31 spp.)
168.4803 Genus Laegaardia P. M. Peterson, Soreng, Romasch. &amp; Barberá (1 sp.)
168.4804 Genus Paramochloa P. M. Peterson, Soreng, Romasch. &amp; Barberá (2 spp.)
168.4805 Genus Greeneochloa P. M. Peterson, Soreng, Romasch. &amp; Barberá (2 spp.)
168.4806 Genus Cinnagrostis Griseb. (62 spp.)
168.4807 Genus Trisetopsis Röser &amp; A. Wölk (28 spp.)
168.4810 Subtribus Airinae Fr.
168.4811 Genus Aira L. (11 spp.)
168.4812 Genus Avenella (Bluff &amp; Fingerh.) Drejer (1 sp.)
168.4813 Genus Corynephorus P. Beauv. (5 spp.)
168.4814 Genus Periballia Trin. (1 sp.)
168.4815 Subtribus Holcinae Dumort.
168.4816 Genus Holcus L. (12 spp.)
168.4817 Genus Vahlodea Fr. (1 sp.)
168.4820 Subtribus Sesleriinae Parl.
168.4821 Genus Sesleriella Deyl (1 sp.)
168.4822 Genus Oreochloa Link (4 spp.)
168.4823 Genus Mibora Adans. (2 spp.)
168.4824 Genus Psilathera Link (1 sp.)
168.4825 Genus Sesleria Scop. (29 spp.)
168.4826 Genus Echinaria Desf. (1 sp.)
168.4830 Subtribus Scolochloinae Tzvelev
168.4831 Genus Scolochloa Link (2 spp.)
168.4832 Genus Dryopoa Vickery (1 sp.)
168.4835 Subtribus Antinoriinae Röser &amp; Tkach
168.4836 Genus Antinoria Parl. (2 spp.)
168.4840 Subtribus Loliinae Dumort.
168.4841 Genus Leucopoa Griseb. (14 spp.)
168.4842 Genus Drymochloa Holub (6 spp.)
168.4843 Genus Castellia Tineo (1 sp.)
168.4844 Genus Festuca L. (667 spp.)
168.4845 Genus xFestulolium Asch. &amp; Graebn. (5 spp.)
168.4846 Genus Lolium L. (29 spp.)
168.4847 Genus Pseudobromus K. Schum. (6 spp.)
168.4850 Subtribus Dactylidinae Stapf
168.4851 Genus Dactylis L. (4 spp.)
168.4852 Genus Lamarckia Moench (1 sp.)
168.4860 Subtribus Ammochloinae Tzvelev
168.4861 Genus Ammochloa Boiss. (3 spp.)
168.4870 Subtribus Cynosurinae Fr.
168.4871 Genus Cynosurus L. (10 spp.)
168.4880 Subtribus Parapholiinae Caro
168.4881 Genus Sphenopus Trin. (2 spp.)
168.4882 Genus Agropyropsis (Batt. &amp; Trab.) A. Camus (1 sp.)
168.4883 Genus Cutandia Willk. (6 spp.)
168.4884 Genus Catapodium Link (5 spp.)
168.4885 Genus Desmazeria Dumort. (4 spp.)
168.4886 Genus Parapholis C. E. Hubb. (7 spp.)
168.4887 Genus Vulpiella (Batt. &amp; Trab.) Burollet (2 spp.)
168.4890 Subtribus Aristaveninae F. Albers &amp; Butzin
168.4891 Genus Deschampsia P. Beauv. (71 spp.)
168.4895 Subtribus Helictochloinae Röser &amp; Tkach
168.4896 Genus Helictochloa Romero Zarco (26 spp.)
168.4897 Genus Molineriella Rouy (3 spp.)
168.4900 Subtribus Coleanthinae Rchb.
168.4901 Genus Catabrosa P. Beauv. (5 spp.)
168.4902 Genus xCatanellia L. J. Gillespie &amp; Soreng (1 sp.)
168.4903 Genus Hyalopodium Röser &amp; Tkach (2 spp.)
168.4904 Genus Catabrosella (Tzvelev) Tzvelev (6 spp.)
168.4905 Genus Hyalopoa (Tzvelev) Tzvelev (7 spp.)
168.4906 Genus Arctohyalopoa Röser &amp; Tkach (4 spp.)
168.4907 Genus Paracolpodium (Tzvelev) Tzvelev (5 spp.)
168.4908 Genus Coleanthus Seidel (1 sp.)
168.4909 Genus Phippsia (Trin.) R. Br. (3 spp.)
168.4910 Genus xPucciphippsia Tzvelev (2 spp.)
168.4911 Genus Puccinellia Parl. (134 spp.)
168.4912 Genus Sclerochloa P. Beauv. (2 spp.)
168.4913 Genus Colpodium Trin. (9 spp.)
168.4915 Subtribus Avenulinae Röser &amp; Tkach
168.4916 Genus Avenula (Dumort.) Dumort. (1 sp.)
168.4920 Subtribus Miliinae Dumort.
168.4921 Genus Milium L. (7 spp.)
168.4930 Subtribus Phleinae Dumort.
168.4931 Genus Phleum L. (17 spp.)
168.4940 Subtribus Poinae Dumort.
168.4941 Genus Poa L. (589 spp.)
168.4942 Genus Oreopoa H. Scholz &amp; Parolly (1 sp.)
168.4950 Subtribus Incertae sedis
168.4951 Genus Arctopoa (Griseb.) Prob. (5 spp.)
168.4952 Genus xDupontopoa Prob. (1 sp.)
168.4960 Subtribus Cinninae Caruel
168.4961 Genus Agrostopoa Davidse, Soreng &amp; P. M. Peterson (3 spp.)
168.4962 Genus Aniselytron Merr. (5 spp.)
168.4963 Genus Cinna L. (4 spp.)
168.4964 Genus Simplicia Kirk (3 spp.)
168.4970 Subtribus HSAQN clade
168.4971 Genus Arctagrostis Griseb. (1 sp.)
168.4972 Genus Hookerochloa E. B. Alexeev (2 spp.)
168.4973 Genus Saxipoa Soreng, L. J. Gillespie &amp; S. W. L. Jacobs (1 sp.)
168.4974 Genus Sylvipoa Soreng, L. J. Gillespie &amp; S. W. L. Jacobs (1 sp.)
168.4975 Genus Nicoraepoa Soreng &amp; L. J. Gillespie (7 spp.)
168.4980 Subtribus Beckmanninae Nevski
168.4981 Genus Beckmannia Host (2 spp.)
168.4982 Genus Pholiurus Trin. (1 sp.)
168.4983 Genus Pseudophleum Dogan (2 spp.)
168.4984 Genus Rhizocephalus Boiss. (1 sp.)
168.4985 Genus Brizochloinae Röser &amp; Tkach ( sp.)
168.4986 Genus Brizochloa Jirasek &amp; Chrtek (1 sp.)
168.4990 Subtribus DAD clade
168.4991 Genus Dupontia R. Br. (4 spp.)
168.4992 Genus xDuarctopoa Soreng &amp; L. J. Gillespie (1 sp.)
168.4993 Genus Dupontiopsis Soreng, L. J. Gillespie &amp; Koba (1 sp.)
168.5000 Subtribus Alopecurinae Dumort.
168.5001 Genus Alopecurus L. (44 spp.)
168.5002 Genus Cornucopiae L. (2 spp.)
168.5003 Genus Limnas Trin. (3 spp.)
168.5010 Subtribus Ventenatinae Holub ex L. J. Gillespie, Cabi &amp; Soreng
168.5011 Genus Apera Adans. (5 spp.)
168.5012 Genus Bellardiochloa Chiov. (6 spp.)
168.5013 Genus Nephelochloa Boiss. (1 sp.)
168.5014 Genus Ventenata Koeler (4 spp.)
168.5015 Genus Parvotrisetum Chrtek (1 sp.)
168.5016 Genus Gaudiniopsis (Boiss.) Eig (5 spp.)
168.5060 Tribus Littledaleeae Soreng &amp; J. I. Davis
168.5061 Genus Littledalea Hemsl. (4 spp.)
168.5070 Tribus Bromeae Dumort.
168.5071 Genus Bromus L. (173 spp.)
168.5080 Tribus Triticeae Dumort.
168.5081 Genus Anthosachne Steud. (11 spp.)
168.5082 Genus Connorochloa Barkworth, S. W. L. Jacobs &amp; H. Q. Zhang (1 sp.)
168.5083 Genus Elymus L. (222 spp.)
168.5084 Genus Thinoelymus Banfi (3 spp.)
168.5085 Genus xAgroelymus G. Camus ex A. Camus (5 spp.)
168.5086 Genus xElyleymus Baum (11 spp.)
168.5087 Genus xAgrositanion Bowden (2 spp.)
168.5088 Genus xPseudelymus Barkworth &amp; D. R. Dewey (1 sp.)
168.5089 Genus xAgrotrigia Tzvelev (6 spp.)
168.5090 Genus Pauneroa V. Lucía, E. Rico, K. Anamth.-Jon. &amp; M. M. Mart. Ort. (1 sp.)
168.5091 Genus Pseudoroegneria (Nevski) Á. Löve (14 spp.)
168.5092 Genus Pascopyrum Á. Löve (1 sp.)
168.5093 Genus Douglasdeweya C. Yen, J. L. Yang &amp; B. R. Baum (2 spp.)
168.5094 Genus Agropyron Gaertn. (13 spp.)
168.5095 Genus Kengyilia C. Yen &amp; J. L. Yang (30 spp.)
168.5096 Genus xLeymostachys Tzvelev (1 sp.)
168.5097 Genus xLeymotrigia Tzvelev (7 spp.)
168.5098 Genus Leymus Hochst. (68 spp.)
168.5099 Genus Psathyrostachys Nevski (10 spp.)
168.5100 Genus Taeniatherum Nevski (1 sp.)
168.5101 Genus Crithopsis Jaub. &amp; Spach (1 sp.)
168.5102 Genus Heteranthelium Hochst. ex Jaub. &amp; Spach (1 sp.)
168.5103 Genus Hordeum L. (41 spp.)
168.5104 Genus xElyhordeum Mansf. ex Cziczin &amp; Petr. (27 spp.)
168.5105 Genus Hordelymus (Jess.) Harz (1 sp.)
168.5106 Genus Festucopsis (C. E. Hubb.) Melderis (2 spp.)
168.5107 Genus Peridictyon Seberg, Fred. &amp; Baden (1 sp.)
168.5108 Genus Eremopyrum (Ledeb.) Jaub. &amp; Spach (6 spp.)
168.5109 Genus Secale L. (7 spp.)
168.5110 Genus Henrardia C. E. Hubb. (3 spp.)
168.5111 Genus Stenostachys Turcz. (4 spp.)
168.5112 Genus Australopyrum (Tzvelev) Á. Löve (5 spp.)
168.5113 Genus Dasypyrum (Coss. &amp; Durieu) T. Durand (2 spp.)
168.5114 Genus Thinopyrum Á. Löve (14 spp.)
168.5115 Genus Triticum L. (16 spp.)
168.5116 Genus xTriticosecale Wittm. (1 sp.)
168.5117 Genus xTrititrigia Tzvelev (0 sp.)
168.5118 Genus xHaynaldoticum Cif. &amp; Giacom. (0 sp.)
168.5119 Genus xTritordeum Asch. &amp; Graebn. (0 sp.)
168.5120 Genus Aegilops L. (21 spp.)
168.5121 Genus Amblyopyrum (Jaub. &amp; Spach) Eig (1 sp.)
168.5122 Genus xAegilotriticum P. Fourn. (0 sp.)
## Subfamilia ''[[Aristidoideae]]'' &lt;small&gt;Caro&lt;/small&gt;
168.5600 Tribus Aristideae C. E. Hubb.
168.5601 Genus Aristida L. (297 spp.)
168.5602 Genus Sartidia De Winter (6 spp.)
168.5603 Genus Stipagrostis Nees (62 spp.)
## Subfamilia ''[[Panicoideae]]'' &lt;small&gt;A. Braun&lt;/small&gt;
168.6100 Tribus Basal clade
168.6101 Genus Alloeochaete C. E. Hubb. (6 spp.)
168.6102 Genus Dichaetaria Nees ex Steud. (1 sp.)
168.6150 Tribus Thysanolaeneae C. E. Hubb.
168.6151 Genus Thysanolaena Nees (1 sp.)
168.6200 Tribus Cyperochloeae L. Watson &amp; Dallwitz ex Sánchez-Ken &amp; L. G. Clark
168.6201 Genus Cyperochloa Lazarides &amp; L. Watson (1 sp.)
168.6202 Genus Spartochloa C. E. Hubb. (1 sp.)
168.6250 Tribus Centotheceae Ridl.
168.6251 Genus Megastachya P. Beauv. (2 spp.)
168.6252 Genus Centotheca Desv. (4 spp.)
168.6300 Tribus Chasmanthieae W. V. Br. &amp; D. N. Sm. ex Sánchez-Ken &amp; L. G. Clark
168.6301 Genus Chasmanthium Link (6 spp.)
168.6302 Genus Bromuniola Stapf &amp; C. E. Hubb. (1 sp.)
168.6350 Tribus Zeugiteae Sánchez-Ken &amp; L. G. Clark
168.6351 Genus Chevalierella A. Camus (1 sp.)
168.6352 Genus Lophatherum Brongn. (2 spp.)
168.6353 Genus Orthoclada P. Beauv. (2 spp.)
168.6354 Genus Zeugites P. Browne (11 spp.)
168.6355 Genus Pohlidium Davidse, Soderstr. &amp; R. P. Ellis (1 sp.)
168.6400 Tribus Steyermarkochloeae Davidse &amp; Ellis
168.6401 Genus Steyermarkochloa Davidse &amp; Ellis (1 sp.)
168.6402 Genus Arundoclaytonia Davidse &amp; R. P. Ellis (2 spp.)
168.6450 Tribus Tristachyideae Sánchez-Ken &amp; L. G. Clark
168.6451 Genus Danthoniopsis Stapf (16 spp.)
168.6452 Genus Gilgiochloa Pilg. (1 sp.)
168.6453 Genus Loudetia Hochst. (23 spp.)
168.6454 Genus Trichopteryx Nees (5 spp.)
168.6455 Genus Loudetiopsis Conert (11 spp.)
168.6456 Genus Dilophotriche (C. E. Hubb.) Jacq.-Fél. (3 spp.)
168.6457 Genus Tristachya Nees (23 spp.)
168.6458 Genus Zonotriche (C. E. Hubb.) J. B. Phipps (3 spp.)
168.6500 Tribus Gynerieae Sánchez-Ken &amp; L. G. Clark
168.6501 Genus Gynerium Willd. ex P. Beauv. (1 sp.)
168.6550 Tribus Lecomtelleae Potztal
168.6551 Genus Lecomtella A. Camus (1 sp.)
168.6600 Tribus Paniceae R. Br.
168.6610 Subtribus Anthephorinae Benth.
168.6611 Genus Anthephora Schreb. (12 spp.)
168.6612 Genus Chaetopoa C. E. Hubb. (2 spp.)
168.6613 Genus Chlorocalymma Clayton (1 sp.)
168.6614 Genus Digitaria Haller (255 spp.)
168.6615 Genus Trichachne Nees (16 spp.)
168.6616 Genus Leptoloma Chase (8 spp.)
168.6617 Genus Tarigidia Stent (2 spp.)
168.6618 Genus Taeniorhachis Cope (1 sp.)
168.6619 Genus Thyridachne C. E. Hubb. (1 sp.)
168.6620 Genus Trachys Pers. (4 spp.)
168.6625 Subtribus Dichantheliinae Zuloaga
168.6626 Genus Adenochloa Zuloaga (14 spp.)
168.6627 Genus Dichanthelium (Hitchc. &amp; Chase) Gould (108 spp.)
168.6630 Subtribus Boivinellinae Pilg.
168.6631 Genus Acroceras Stapf (18 spp.)
168.6632 Genus Alloteropsis J. Presl (5 spp.)
168.6633 Genus Amphicarpum Raf. (2 spp.)
168.6634 Genus Pseudechinolaena Stapf (5 spp.)
168.6635 Genus Cyphochlaena Hack. (2 spp.)
168.6636 Genus Poecilostachys Hack. (11 spp.)
168.6637 Genus Oplismenus P. Beauv. (14 spp.)
168.6638 Genus Cyrtococcum Stapf (15 spp.)
168.6639 Genus Entolasia Stapf (6 spp.)
168.6640 Genus Lasiacis (Griseb.) Hitchc. (15 spp.)
168.6641 Genus Mayariochloa Salariato, Morrone &amp; Zuloaga (1 sp.)
168.6642 Genus Parodiophyllochloa Zuloaga &amp; Morrone (6 spp.)
168.6643 Genus Morronea Zuloaga &amp; Scataglini (6 spp.)
168.6644 Genus Pseudolasiacis (A. Camus) A. Camus (3 spp.)
168.6645 Genus Microcalamus Franch. (1 sp.)
168.6646 Genus Chasechloa A. Camus (3 spp.)
168.6647 Genus Ottochloa Dandy (3 spp.)
168.6648 Genus Echinochloa P. Beauv. (40 spp.)
168.6650 Subtribus Neurachninae Clayton &amp; Renvoize
168.6651 Genus Ancistrachne S. T. Blake (3 spp.)
168.6652 Genus Neurachne R. Br. (8 spp.)
168.6653 Genus Thyridolepis S. T. Blake (3 spp.)
168.6655 Subtribus Cleistochloinae E. J. Thomps.
168.6656 Genus Cleistochloa C. E. Hubb. (2 spp.)
168.6657 Genus Calyptochloa C. E. Hubb. (4 spp.)
168.6658 Genus Dimorphochloa S. T. Blake (1 sp.)
168.6659 Genus Simonachne E. J. Thomps. (1 sp.)
168.6660 Subtribus incertae sedis
168.6661 Genus Homopholis C. E. Hubb. (1 sp.)
168.6662 Genus Walwhalleya Wills &amp; J. J. Bruhl (4 spp.)
168.6670 Subtribus Melinidinae Stapf
168.6671 Genus Chaetium Nees (3 spp.)
168.6672 Genus Eccoptocarpha Launert (1 sp.)
168.6673 Genus Eriochloa Kunth (35 spp.)
168.6674 Genus Panicum auct. (1 sp.)
168.6675 Genus Rupichloa Salariato &amp; Morrone (2 spp.)
168.6676 Genus Thuarea Pers. (2 spp.)
168.6677 Genus Urochloa P. Beauv. (98 spp.)
168.6678 Genus Brachiaria (Trin.) Griseb. (42 spp.)
168.6679 Genus Scutachne Hitchc. &amp; Chase (1 sp.)
168.6680 Genus Megathyrsus (Pilg.) B. K. Simon &amp; S. W. L. Jacobs (3 spp.)
168.6681 Genus Yvesia A. Camus (1 sp.)
168.6682 Genus Leucophrys Rendle (1 sp.)
168.6683 Genus Melinis P. Beauv. (23 spp.)
168.6684 Genus Moorochloa Veldkamp (3 spp.)
168.6685 Genus Tricholaena Schrad. (4 spp.)
168.6690 Subtribus Panicinae Fr.
168.6691 Genus Panicum L. (275 spp.)
168.6692 Genus Cnidochloa Zuloaga (1 sp.)
168.6693 Genus Yakirra Lazarides &amp; R. D. Webster (7 spp.)
168.6694 Genus Arthragrostis Lazarides (4 spp.)
168.6695 Genus Louisiella C. E. Hubb. &amp; J. Léonard (3 spp.)
168.6700 Subtribus Cenchrinae Dumort.
168.6701 Genus Stenotaphrum Trin. (8 spp.)
168.6702 Genus Stereochlaena Hack. (4 spp.)
168.6703 Genus Streptolophus Hughes (1 sp.)
168.6704 Genus Cenchrus L. (123 spp.)
168.6705 Genus Acritochaete Pilg. (1 sp.)
168.6706 Genus Alexfloydia B. K. Simon (1 sp.)
168.6707 Genus Paractaenum P. Beauv. (2 spp.)
168.6708 Genus Pseudochaetochloa Hitchc. (1 sp.)
168.6709 Genus Zygochloa S. T. Blake (1 sp.)
168.6710 Genus Hygrochloa Lazarides (2 spp.)
168.6711 Genus Uranthoecium Stapf (1 sp.)
168.6712 Genus Whiteochloa C. E. Hubb. (6 spp.)
168.6713 Genus Chamaeraphis R. Br. (1 sp.)
168.6714 Genus Pseudoraphis Griff. (8 spp.)
168.6715 Genus Dissochondrus (Hillebr.) Kuntze ex Hack. (1 sp.)
168.6716 Genus Xerochloa R. Br. (3 spp.)
168.6717 Genus Panicum auct. (1 sp.)
168.6718 Genus Spinifex L. (4 spp.)
168.6719 Genus Setaria P. Beauv. (111 spp.)
168.6720 Genus Paspalidium Stapf (32 spp.)
168.6721 Genus Holcolemma Stapf &amp; C. E. Hubb. (4 spp.)
168.6722 Genus Setariopsis Scribn. &amp; Millsp. (2 spp.)
168.6723 Genus Ixophorus Schltdl. (1 sp.)
168.6724 Genus Zuloagaea Bess (1 sp.)
168.6725 Genus Paratheria Griseb. (2 spp.)
168.6730 Subtribus Paniceae incertae sedis
168.6731 Genus Hydrothauma C. E. Hubb. (1 sp.)
168.6732 Genus Hylebates Chippind. (2 spp.)
168.6733 Genus Oryzidium C. E. Hubb. &amp; Schweick. (1 sp.)
168.6734 Genus Thedachloa S. W. L. Jacobs (1 sp.)
168.6735 Genus Kellochloa Lizarazu, Nicola &amp; Scataglini (2 spp.)
168.6736 Genus Trichanthecium Zuloaga &amp; Morrone (39 spp.)
168.6737 Genus Sacciolepis Nash (29 spp.)
168.6800 Tribus Paspaleae Rchb.
168.6810 Subtribus Basal Paspaleae
168.6811 Genus Reynaudia Kunth (1 sp.)
168.6820 Subtribus Paspalinae Griseb.
168.6821 Genus Acostia Swallen (1 sp.)
168.6822 Genus Axonopus P. Beauv. (93 spp.)
168.6823 Genus Baptorhachis Clayton &amp; Renvoize (1 sp.)
168.6824 Genus Echinolaena Desv. (4 spp.)
168.6825 Genus Gerritea Zuloaga, Morrone &amp; Killeen (1 sp.)
168.6826 Genus Ichnanthus P. Beauv. (26 spp.)
168.6827 Genus Hildaea C. Silva &amp; R. P. Oliveira (6 spp.)
168.6828 Genus Oedochloa C. Silva &amp; R. P. Oliveira (9 spp.)
168.6829 Genus Ocellochloa Zuloaga &amp; Morrone (13 spp.)
168.6830 Genus Paspalum L. (384 spp.)
168.6831 Genus Anthaenantiopsis Mez ex Pilg. (4 spp.)
168.6832 Genus Aakia J. R. Grande (1 sp.)
168.6833 Genus Osvaldoa J. R. Grande (1 sp.)
168.6834 Genus Hopia Zuloaga &amp; Morrone (1 sp.)
168.6835 Genus Renvoizea Zuloaga &amp; Morrone (10 spp.)
168.6836 Genus Streptostachys Desv. (2 spp.)
168.6837 Genus Anthaenantia P. Beauv. (4 spp.)
168.6840 Subtribus Otachyriinae Butzin
168.6841 Genus Hymenachne P. Beauv. (16 spp.)
168.6842 Genus Otachyrium Nees (8 spp.)
168.6843 Genus Steinchisma Raf. (8 spp.)
168.6844 Genus Cliffordiochloa B. K. Simon (1 sp.)
168.6845 Genus Fasciculochloa B. K. Simon &amp; C. M. Weiller (1 sp.)
168.6846 Genus Plagiantha Renvoize (1 sp.)
168.6847 Genus Rugoloa Zuloaga (3 spp.)
168.6850 Subtribus Arthropogoninae Butzin
168.6851 Genus Apochloa Zuloaga &amp; Morrone (15 spp.)
168.6852 Genus Arthropogon Nees (5 spp.)
168.6853 Genus Altoparadisium Filg., Davidse, Zuloaga &amp; Morrone (2 spp.)
168.6854 Genus Canastra Morrone, Zuloaga, Davidse &amp; Filg. (2 spp.)
168.6855 Genus Homolepis Chase (5 spp.)
168.6856 Genus Oplismenopsis Parodi (1 sp.)
168.6857 Genus Phanopyrum (Raf.) Nash (1 sp.)
168.6858 Genus Stephostachys Zuloaga &amp; Morrone (1 sp.)
168.6859 Genus Cyphonanthus Zuloaga &amp; Morrone (1 sp.)
168.6860 Genus Oncorachis Morrone &amp; Zuloaga (2 spp.)
168.6861 Genus Coleataenia Griseb. (14 spp.)
168.6862 Genus Triscenia Griseb. (1 sp.)
168.6863 Genus Keratochlaena Morrone &amp; Zuloaga (1 sp.)
168.6864 Genus Mesosetum Steud. (28 spp.)
168.6865 Genus Tatianyx Zuloaga &amp; Soderstr. (1 sp.)
168.6870 Tribus Arundinelleae Stapf
168.6871 Genus Arundinella Raddi (57 spp.)
168.6872 Genus Garnotia Brongn. (29 spp.)
168.6890 Tribus Jansenelleae Voronts.
168.6891 Genus Jansenella Bor (2 spp.)
168.6892 Genus Chandrasekharania V. J. Nair, V. S. Ramach. &amp; Sreek. (1 sp.)
168.6900 Tribus Andropogoneae Dumort.
168.6910 Subtribus incertae sedis
168.6911 Genus Thelepogon Roth ex Roem. &amp; Schult. (1 sp.)
168.6912 Genus Lasiurus Boiss. (2 spp.)
168.6920 Subtribus Arthraxoninae Benth.
168.6921 Genus Arthraxon P. Beauv. (19 spp.)
168.6930 Subtribus Tripsacinae Dumort.
168.6931 Genus Zea L. (5 spp.)
168.6932 Genus Tripsacum L. (16 spp.)
168.6940 Subtribus Chionachninae Clayton
168.6941 Genus Chionachne R. Br. (10 spp.)
168.6942 Genus Trilobachne Schenck ex Henrard (1 sp.)
139.6950 Subtribus Rhytachninae Welker &amp; E.A.Kellogg
168.6951 Genus Vossia Wall. &amp; Griff. (1 sp.)
168.6952 Genus Oxyrhachis Pilg. (1 sp.)
168.6953 Genus Rhytachne Desv. (11 spp.)
168.6954 Genus Loxodera Launert (5 spp.)
168.6955 Genus Urelytrum Hack. (10 spp.)
168.6960 Subtribus Chrysopogoninae Welker &amp; E.A.Kellogg
168.6961 Genus Chrysopogon Trin. (50 spp.)
168.6970 Subtribus incertae sedis
168.6971 Genus Parahyparrhenia A. Camus (7 spp.)
168.6972 Genus Eriochrysis P. Beauv. (11 spp.)
168.6980 Subtribus incertae sedis
168.6981 Genus Microstegium Nees (19 spp.)
168.6982 Genus Leptatherum Nees (4 spp.)
168.6983 Genus Sehima Forssk. (6 spp.)
168.6984 Genus Kerriochloa C. E. Hubb. (1 sp.)
168.6985 Genus Pogonachne Bor (1 sp.)
168.6986 Genus Elionurus Humb. &amp; Bonpl. ex Willd. (17 spp.)
168.6990 Subtribus Rottboelliinae J. Presl
168.6991 Genus Coix L. (4 spp.)
168.6992 Genus Rottboellia L. fil. (12 spp.)
168.6993 Genus Chasmopodium Stapf (2 spp.)
168.7000 Subtribus incertae sedis
168.7001 Genus Tripidium H. Scholz (7 spp.)
168.7010 Subtribus Ratzeburgiinae Hook. fil.
168.7011 Genus Thyrsia Stapf (1 sp.)
168.7012 Genus Ratzeburgia Kunth (1 sp.)
168.7013 Genus Mnesithea Kunth (24 spp.)
168.7014 Genus Eremochloa Buse (13 spp.)
168.7015 Genus Glyphochloa Clayton (13 spp.)
168.7016 Genus Hackelochloa Kuntze (1 sp.)
168.7017 Genus Phacelurus Griseb. (8 spp.)
168.7018 Genus Manisuris L. (1 sp.)
168.7019 Genus Hemarthria R. Br. (13 spp.)
168.7020 Genus Heteropholis C. E. Hubb. (5 spp.)
168.7021 Genus Thaumastochloa C. E. Hubb. (8 spp.)
168.7030 Subtribus Ischaeminae J. Presl
168.7031 Genus Eulaliopsis Honda (2 spp.)
168.7032 Genus Andropterum Stapf (1 sp.)
168.7033 Genus Dimeria R. Br. (57 spp.)
168.7034 Genus Ischaemum L. (92 spp.)
168.7040 Subtribus Apludinae Hook. fil.
168.7041 Genus Polytrias Hack. (1 sp.)
168.7042 Genus Homozeugos Stapf (6 spp.)
168.7043 Genus Trachypogon Nees (5 spp.)
168.7044 Genus Sorghastrum Nash (23 spp.)
168.7045 Genus Asthenochloa Buse (1 sp.)
168.7046 Genus Eulalia Kunth (31 spp.)
168.7047 Genus Pseudopogonatherum A. Camus (6 spp.)
168.7048 Genus Apluda L. (1 sp.)
168.7050 Subtribus Germainiinae Clayton
168.7051 Genus Imperata Cirillo (12 spp.)
168.7052 Genus Pogonatherum P. Beauv. (4 spp.)
168.7053 Genus Germainia Balansa &amp; Poitr. (8 spp.)
168.7054 Genus Apocopis Nees (16 spp.)
168.7055 Genus Lophopogon Hack. (3 spp.)
168.7060 Subtribus Sorghinae Bluff, Nees &amp; Schauer ex Clayton &amp; Renvoize
168.7061 Genus Cleistachne Benth. (1 sp.)
168.7062 Genus Sarga Ewart (9 spp.)
168.7063 Genus Lasiorrhachis (Hack.) Stapf (3 spp.)
168.7064 Genus Sorghum Moench (24 spp.)
168.7070 Subtribus Saccharinae Griseb.
168.7071 Genus Pseudosorghum A. Camus (1 sp.)
168.7072 Genus Saccharum L. (26 spp.)
168.7073 Genus Miscanthus Andersson (19 spp.)
168.7074 Genus Narenga Burkill (2 spp.)
168.7080 Subtribus Anthistiriinae J. Presl
168.7081 Genus Jardinea Steud. (2 spp.)
168.7082 Genus Heteropogon Pers. (5 spp.)
168.7083 Genus Eremopogon (Hack.) Stapf (1 sp.)
168.7084 Genus Cymbopogon Spreng. (59 spp.)
168.7085 Genus Themeda Forssk. (33 spp.)
168.7086 Genus Iseilema Andersson (27 spp.)
168.7087 Genus Euclasta Franch. (2 spp.)
168.7088 Genus Bothriochloa Kuntze (38 spp.)
168.7089 Genus Dichanthium Willemet (23 spp.)
168.7090 Genus Capillipedium Stapf (21 spp.)
168.7100 Subtribus Andropogoninae J. Presl
168.7101 Genus Andropogon L. (123 spp.)
168.7102 Genus Hyparrhenia Andersson ex E. Fourn. (59 spp.)
168.7103 Genus Schizachyrium Nees (68 spp.)
168.7104 Genus Diectomis P. Beauv. (2 spp.)
168.7105 Genus Diheteropogon (Hack.) Stapf (4 spp.)
168.7106 Genus Bhidea Stapf ex Bor (3 spp.)
168.7107 Genus Anadelphia Hack. (15 spp.)
168.7108 Genus Elymandra Stapf (6 spp.)
168.7109 Genus Monocymbium Stapf (3 spp.)
168.7110 Genus Exotheca Andersson (1 sp.)
168.7111 Genus Hyperthelia Clayton (6 spp.)
168.7190 Subtribus unplaced Andropogoneae
168.7191 Genus Agenium Nees (4 spp.)
168.7192 Genus Clausospicula Lazarides (1 sp.)
168.7193 Genus Lakshmia Veldkamp (1 sp.)
168.7194 Genus Pseudanthistiria (Hack.) Hook. fil. (3 spp.)
168.7195 Genus Pseudodichanthium Bor (1 sp.)
168.7196 Genus Spathia Ewart (1 sp.)
168.7197 Genus Spodiopogon Trin. (17 spp.)
168.7198 Genus Triplopogon Bor (1 sp.)
168.7199 Genus Veldkampia Ibaragi &amp; Shiro Kobay. (1 sp.)
## Subfamilia ''[[Arundinoideae]]'' &lt;small&gt;Tateoka&lt;/small&gt;
168.8100 Tribus Arundineae Dumort
168.8101 Genus Amphipogon R. Br. (9 spp.)
168.8102 Genus Monachather Steud. (1 sp.)
168.8103 Genus Dregeochloa Conert (2 spp.)
168.8104 Genus Arundo L. (5 spp.)
168.8210 Tribus Crinipedeae Hardion
168.8211 Genus Crinipes Hochst. (2 spp.)
168.8212 Genus Elytrophorus P. Beauv. (2 spp.)
168.8213 Genus Pratochloa Hardion (1 sp.)
168.8214 Genus Styppeiochloa De Winter (3 spp.)
168.8200 Tribus Molinieae Jirasek
168.8221 Genus Hakonechloa Makino ex Honda (1 sp.)
168.8222 Genus Molinia Schrank (2 spp.)
168.8223 Genus Moliniopsis Hayata (1 sp.)
168.8224 Genus Phragmites Adans. (10 spp.)
168.8230 Subtribus Molinieae incertae sedis
168.8231 Genus Leptagrostis C. E. Hubb. (1 sp.)
168.8232 Genus Piptophyllum C. E. Hubb. (1 sp.)
## Subfamilia ''[[Micrairoideae]]'' &lt;small&gt;Pilg.&lt;/small&gt;
168.8510 Tribus Micraireae Pilg.
168.8511 Genus Micraira F. Muell. (15 spp.)
168.8512 Genus Zenkeria Trin. (5 spp.)
168.8520 Tribus Eriachneae (Ohwi) Eck-Borsb.
168.8521 Genus Eriachne R. Br. (50 spp.)
168.8522 Genus Pheidochloa S. T. Blake (2 spp.)
168.8530 Tribus Isachneae Benth.
168.8531 Genus Coelachne R. Br. (13 spp.)
168.8532 Genus Heteranthoecia Stapf (1 sp.)
168.8533 Genus Hubbardia Bor (2 spp.)
168.8534 Genus Isachne R. Br. (107 spp.)
168.8535 Genus Limnopoa C. E. Hubb. (1 sp.)
168.8536 Genus Sphaerocaryum Hook. fil. (1 sp.)
## Subfamilia ''[[Danthonioideae]]'' &lt;small&gt;Barker &amp; H. P. Linder&lt;/small&gt;
168.8910 Tribus Danthonieae Zotov
168.8911 Genus Merxmuellera Conert (7 spp.)
168.8912 Genus Capeochloa H. P. Linder &amp; N. P. Barker (3 spp.)
168.8913 Genus Geochloa H. P. Linder &amp; N. P. Barker (3 spp.)
168.8914 Genus Pentameris P. Beauv. (83 spp.)
168.8915 Genus Chaetobromus Nees (1 sp.)
168.8916 Genus Pseudopentameris Conert (4 spp.)
168.8917 Genus Schismus P. Beauv. (5 spp.)
168.8918 Genus Tribolium Desv. (9 spp.)
168.8919 Genus Plagiochloa Adamson &amp; Sprague (5 spp.)
168.8920 Genus Tenaxia N. P. Barker &amp; H. P. Linder (8 spp.)
168.8921 Genus Phaenanthoecium C. E. Hubb. (1 sp.)
168.8922 Genus Chimaerochloa H. P. Linder (1 sp.)
168.8923 Genus Rytidosperma Steud. (76 spp.)
168.8924 Genus Notochloe Domin (1 sp.)
168.8925 Genus Plinthanthesis Steud. (3 spp.)
168.8926 Genus Chionochloa Zotov (25 spp.)
168.8927 Genus Austroderia N. P. Barker &amp; H. P. Linder (5 spp.)
168.8928 Genus Cortaderia Stapf (21 spp.)
168.8929 Genus Danthonia DC. (26 spp.)
168.8930 Tribus Danthonioideae incertae sedis
168.8931 Genus Danthonidium C. E. Hubb. (1 sp.)
## Subfamilia ''[[Chloridoideae]]'' &lt;small&gt;Rouy&lt;/small&gt;
168.9100 Tribus Centropodieae P. M. Peterson, N. P. Barker &amp; H. P. Linder
168.9101 Genus Ellisochloa P. M. Peterson &amp; N. P. Barker (2 spp.)
168.9102 Genus Centropodia (R. Br.) Rchb. (4 spp.)
168.9150 Tribus Triraphideae Petersen
168.9151 Genus Habrochloa C. E. Hubb. (1 sp.)
168.9152 Genus Nematopoa C. E. Hubb. (1 sp.)
168.9153 Genus Neyraudia Hook. fil. (4 spp.)
168.9154 Genus Triraphis R. Br. (8 spp.)
168.9200 Tribus Eragrostideae Stapf
168.9210 Subtribus Cotteinae Reeder
168.9211 Genus Cottea Kunth (1 sp.)
168.9212 Genus Enneapogon Desv. ex P. Beauv. (29 spp.)
168.9213 Genus Kaokochloa De Winter (1 sp.)
168.9214 Genus Schmidtia Steud. (2 spp.)
168.9220 Subtribus Eragrostidinae J. Presl
168.9221 Genus Eragrostis Wolf (433 spp.)
168.9222 Genus Catalepis Stapf &amp; Stent (1 sp.)
168.9223 Genus Harpachne Hochst. (2 spp.)
168.9224 Genus Pogonarthria Stapf (4 spp.)
168.9225 Genus Viguierella A. Camus (1 sp.)
168.9226 Genus Cladoraphis Franch. (2 spp.)
168.9227 Genus Richardsiella Elffers &amp; Kenn.-O?Byrne (1 sp.)
168.9228 Genus Steirachne Ekman (2 spp.)
168.9229 Genus Stiburus Stapf (1 sp.)
168.9240 Subtribus Unioliinae Clayton
168.9241 Genus Fingerhuthia Nees ex Lehm. (2 spp.)
168.9242 Genus Entoplocamia Stapf (1 sp.)
168.9243 Genus Tetrachne Nees (1 sp.)
168.9244 Genus Uniola L. (5 spp.)
168.9300 Tribus Zoysieae Benth.
168.9310 Subtribus Sporobolinae Benth.
168.9311 Genus Psilolemma S. M. Phillips (1 sp.)
168.9312 Genus Sporobolus R. Br. (226 spp.)
168.9320 Subtribus Zoysiinae Benth.
168.9321 Genus Urochondra C. E. Hubb. (1 sp.)
168.9322 Genus Zoysia Willd. (9 spp.)
168.9400 Tribus Cynodonteae Dumort.
168.9410 Subtribus Tripogoninae Stapf
168.9411 Genus Desmostachya (Hook. fil.) Stapf (1 sp.)
168.9412 Genus Melanocenchris Nees (3 spp.)
168.9413 Genus Eragrostiella Bor (6 spp.)
168.9414 Genus Tripogonella P. M. Peterson &amp; Romasch. (3 spp.)
168.9415 Genus Oropetium Trin. (6 spp.)
168.9416 Genus Tripogon Roem. &amp; Schult. (49 spp.)
168.9692 Genus Indopoa Bor (1 sp.)
168.9417 Genus Halopyrum Stapf (1 sp.)
168.9420 Subtribus Pappophorinae Dumort.
168.9421 Genus Neesiochloa Pilg. (1 sp.)
168.9422 Genus Pappophorum Schreb. (9 spp.)
168.9423 Genus Tridens Roem. &amp; Schult. (15 spp.)
168.9430 Subtribus Traginae P. M. Peterson &amp; Columbus
168.9431 Genus Polevansia De Winter (1 sp.)
168.9432 Genus Pogononeura Napper (1 sp.)
168.9433 Genus Willkommia Hack. ex Schinz (4 spp.)
168.9434 Genus Orthacanthus P. M. Peterson &amp; Romasch. (1 sp.)
168.9435 Genus Monelytrum Hack. ex Schinz (1 sp.)
168.9436 Genus Tragus Haller (7 spp.)
168.9440 Subtribus Hilariinae P. M. Peterson &amp; Columbus
168.9441 Genus Hilaria Kunth (10 spp.)
168.9450 Subtribus Muhlenbergiinae Pilg.
168.9451 Genus Muhlenbergia Schreb. (180 spp.)
168.9460 Subtribus Sohnsiinae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9461 Genus Sohnsia Airy Shaw (1 sp.)
168.9465 Subtribus Jouveinae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9466 Genus Jouvea E. Fourn. (2 spp.)
168.9470 Subtribus Allolepiinae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9471 Genus Allolepis Soderstr. &amp; H. F. Decker (1 sp.)
168.9480 Subtribus Scleropogoninae Pilg.
168.9481 Genus Scleropogon Phil. (1 sp.)
168.9482 Genus Swallenia Soderstr. &amp; H. F. Decker (1 sp.)
168.9483 Genus Blepharidachne Hack. (4 spp.)
168.9484 Genus Munroa Torr. (5 spp.)
168.9485 Genus Dasyochloa Willd. ex Steud. (1 sp.)
168.9486 Genus Erioneuron Nash (3 spp.)
168.9490 Subtribus Kaliniinae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9491 Genus Kalinia H. L. Bell &amp; Columbus (1 sp.)
168.9500 Subtribus Boutelouinae Stapf
168.9501 Genus Bouteloua Lag. (58 spp.)
168.9510 Subtribus Monanthochloinae Pilg. ex Potztal
168.9511 Genus Distichlis Raf. (11 spp.)
168.9520 Subtribus Dactylocteniinae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9521 Genus Neobouteloua Gould (2 spp.)
168.9522 Genus Brachychloa S. M. Phillips (2 spp.)
168.9523 Genus Dactyloctenium Willd. (13 spp.)
168.9530 Subtribus Eleusininae Dumort.
168.9531 Genus Acrachne Wight &amp; Arn. ex Lindl. (4 spp.)
168.9532 Genus Dinebra Jacq. (24 spp.)
168.9533 Genus Coelachyrum Hochst. &amp; Nees (4 spp.)
168.9534 Genus Eleusine Gaertn. (9 spp.)
168.9535 Genus Apochiton C. E. Hubb. (1 sp.)
168.9536 Genus Leptochloa P. Beauv. (19 spp.)
168.9537 Genus Austrochloris Lazarides (1 sp.)
168.9538 Genus Astrebla F. Muell. (5 spp.)
168.9539 Genus Disakisperma P. M. Peterson &amp; N. Snow (4 spp.)
168.9540 Genus Schoenefeldia Kunth (2 spp.)
168.9541 Genus Afrotrichloris Chiov. (2 spp.)
168.9542 Genus Enteropogon Nees (14 spp.)
168.9543 Genus xCynochloris Clifford &amp; Everist (0 sp.)
168.9544 Genus Chloris Sw. (55 spp.)
168.9545 Genus Enteropogonopsis Wipff &amp; Shaw (2 spp.)
168.9546 Genus Tetrapogon Desf. (8 spp.)
168.9547 Genus Lepturus R. Br. (17 spp.)
168.9548 Genus Oxychloris Lazarides (1 sp.)
168.9549 Genus Harpochloa Kunth (2 spp.)
168.9550 Genus Microchloa R. Br. (4 spp.)
168.9551 Genus Micrachne P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera (5 spp.)
168.9552 Genus Eustachys Desv. (14 spp.)
168.9553 Genus Chrysochloa Swallen (4 spp.)
168.9554 Genus Stapfochloa H. Scholz (8 spp.)
168.9555 Genus Cynodon Rich. (26 spp.)
168.9556 Genus Neostapfiella A. Camus (3 spp.)
168.9557 Genus Pommereulla L. fil. (1 sp.)
168.9558 Genus Rheochloa Filg., P. M. Peterson &amp; Y. Herrera (1 sp.)
168.9560 Subtribus Aeluropodinae P. M. Peterson
168.9561 Genus Odyssea Stapf (1 sp.)
168.9562 Genus Aeluropus Trin. (8 spp.)
168.9570 Subtribus Orininae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9571 Genus Orinus Hitchc. (7 spp.)
168.9572 Genus Cleistogenes Keng (18 spp.)
168.9580 Subtribus Triodiinae Benth.
168.9581 Genus Triodia R. Br. (84 spp.)
168.9590 Subtribus Orcuttiinae P. M. Peterson &amp; Columbus
168.9591 Genus Neostapfia Burtt Davy (1 sp.)
168.9592 Genus Orcuttia Vasey (8 spp.)
168.9600 Subtribus Zaqiqahinae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9601 Genus Zaqiqah P. M. Peterson &amp; Romasch. (1 sp.)
168.9610 Subtribus Cteniinae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9611 Genus Ctenium Panz. (20 spp.)
168.9620 Subtribus Trichoneurinae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9621 Genus Trichoneura Andersson (9 spp.)
168.9630 Subtribus Farragininae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9631 Genus Craspedorhachis Benth. (3 spp.)
168.9632 Genus Farrago Clayton (1 sp.)
168.9640 Subtribus Perotidinae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9641 Genus Trigonochloa P. M. Peterson &amp; N. Snow (2 spp.)
168.9642 Genus Mosdenia Stent (1 sp.)
168.9643 Genus Perotis Aiton (16 spp.)
168.9650 Subtribus Hubbardochloinae Auquire
168.9651 Genus Leptothrium Kunth (4 spp.)
168.9652 Genus Tetrachaete Chiov. (1 sp.)
168.9653 Genus Dignathia Stapf (5 spp.)
168.9654 Genus Leptocarydion Hochst. ex Benth. &amp; Hook. fil. (1 sp.)
168.9655 Genus Bewsia Gooss. (1 sp.)
168.9656 Genus Hubbardochloa Auquier (1 sp.)
168.9657 Genus Lophacme Stapf (2 spp.)
168.9658 Genus Decaryella A. Camus (1 sp.)
168.9659 Genus Gymnopogon P. Beauv. (15 spp.)
168.9660 Subtribus Gouiniinae P. M. Peterson &amp; Columbus
168.9661 Genus Triplasiella P. M. Peterson &amp; Romasch. (1 sp.)
168.9662 Genus Triplasis P. Beauv. (1 sp.)
168.9663 Genus Schenckochloa J. J. Ortíz (1 sp.)
168.9664 Genus Tridentopsis P. M. Peterson (2 spp.)
168.9665 Genus Vaseyochloa Hitchc. (1 sp.)
168.9666 Genus Gouinia E. Fourn. ex Benth. &amp; Hook. fil. (9 spp.)
168.9670 Subtribus Cynodonteae incertae sedis
168.9671 Genus Kampochloa Clayton (1 sp.)
168.9672 Genus Lepturidium Hitchc. &amp; Ekman (1 sp.)
168.9673 Genus Sclerodactylon Stapf (1 sp.)
168.9674 Genus Vietnamochloa Veldkamp &amp; Nowack (1 sp.)
168.9690 Tribus Chloridoideae incertae sedis
168.9691 Genus Gossweilerochloa Renvoize (1 sp.)
168.9692 Genus Lepturopetium Morat (2 spp.)
168.9693 Genus Myriostachya (Benth.) Hook. fil. (1 sp.)
168.9694 Genus Pogonochloa C. E. Hubb. (1 sp.)
168.9695 Genus Pseudozoysia Chiov. (1 sp.)
168.9696 Genus Silentvalleya V. J. Nair, Sreek., Vajr. &amp; Bhargavan (2 spp.)
168.9698 Genus Schmidiella Veldkamp (1 sp.)
{{div col end}}

# ''&lt;s&gt;[[Anarthriaceae]]&lt;/s&gt;'' &lt;small&gt;D.F.Cutler &amp; Airy Shaw&lt;/small&gt; ; 3 roda, 11 vrsta
# ''[[Bromeliaceae]]'' &lt;small&gt;Juss.&lt;/small&gt; ; 52 roda, 3.320 vrsta
# ''&lt;s&gt;[[Centrolepidaceae]]&lt;/s&gt;''  &lt;small&gt;Endl.&lt;/small&gt;; 3 roda, 36 vrsta
# ''[[Cyperaceae]]'' &lt;small&gt;Juss.&lt;/small&gt;;  110 rodova, 5.784 vrsta
# ''[[Ecdeiocoleaceae]]'' &lt;small&gt;D.F.Cutler &amp; Airy Shaw&lt;/small&gt;; 2 roda 3 vrste
# ''[[Eriocaulaceae]]''  &lt;small&gt;Martinov&lt;/small&gt;;  11 rodova, 1.206 vrsta
# ''[[Flagellariaceae]]''  &lt;small&gt;Dumort.&lt;/small&gt;;  1 rod, 4 vrste
# ''[[Joinvilleaceae]]'' &lt;small&gt;Tomlinson &amp; A.C. Sm&lt;/small&gt; ; 1 rod, 4 vrste
# ''[[Mayacaceae]]'' &lt;small&gt;Kunth&lt;/small&gt;;  1 rod, 6 vrsta
# ''[[Poaceae]]'' &lt;small&gt;Barnhart&lt;/small&gt; ;  759 rodova,  11.554 vrsta
# ''[[Rapateaceae]]''  &lt;small&gt;Dumort.&lt;/small&gt;; 17 rodova, 95 vrsta
# ''[[Restionaceae]]''  &lt;small&gt;R.Br.&lt;/small&gt;; 47 rodova, 482 vrste
# ''[[Thurniaceae]]''  &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt;; 2 roda, 4 vrste
# ''[[Typhaceae]]'' &lt;small&gt;Juss.&lt;/small&gt;; 2 roda, 65 vrsta
# ''[[Xyridaceae]]''  &lt;small&gt;C.Agardh&lt;/small&gt;; 5 rodova, 387 vrsta

== Izvori ==
{{izvori}}
{{commonscat|Poales}}
{{wikispecies|Poales}}

[[Kategorija:Travolike| ]]
[[Kategorija:Jednosupnice]]</text>
      <sha1>dlmlj56x8p9xbguxxq4q9kp6vrwry8l</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433101</id>
      <parentid>6433100</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T22:37:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="68120" xml:space="preserve">{{radovi}}
{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =''Travolike''
| slika        = Astrebla lappacea plant13 tiller (7458476702).jpg
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =''[[Astrebla lappacea]]'', pripadnica trava iz potporodice ''[[Chloridoideae]]''.
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Tracheophyta]]
| classis      =[[Liliopsida]] 
| ordo         ='''''Poales'''''
| ordo_autorstvo=&lt;small&gt;Small&lt;/small&gt;
| familia      =
| genus        =
| species      =
| subspecies   =
| dvoimeno     =
| dvoimeno_autorstvo =
| karta_raspon =
}}
'''Travolike''' (Poales), biljni red u razredu [[Jednosupnice|jednosupnica]] kojemu pripada 16 porodica, od kojih je najznačajnija porodica [[Trave|trava]] (Poaceae) kojoj pripada 759 rodova i 11.554 vrsta.

Travama pripadaju i krušne biljke, [[žitarice]]
== Porodice i rodovi ==
{{div col|cols=2}}
# '''Familia ''[[Typhaceae]]''''' &lt;small&gt;Juss.&lt;/small&gt; (58 spp.)
## Subfamilia [[Sparganioideae]] &lt;small&gt;Rouy&lt;/small&gt;
### Genus ''[[Sparganium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (21 spp.)
## Subfamilia [[Typhoideae]] &lt;small&gt;DC. ex Arn.&lt;/small&gt;
### Genus ''[[Typha]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (37 spp.)
# '''Familia ''[[Bromeliaceae]]''''' &lt;small&gt;Juss.&lt;/small&gt; (3668 spp.)
## Subfamilia ''[[Brocchinioideae]]'' &lt;small&gt;Givnish&lt;/small&gt;
### Genus ''[[Sequencia]]'' &lt;small&gt;Givnish&lt;/small&gt; (1 sp.)
### Genus ''[[Brocchinia]]'' &lt;small&gt;Schult. &amp; Schult. fil.&lt;/small&gt; (20 spp.)
## Subfamilia ''[[Lindmanioideae]]'' &lt;small&gt;Givnish&lt;/small&gt;
### Genus ''[[Connellia]]'' &lt;small&gt;N. E. Br.&lt;/small&gt; (6 spp.)
### Genus ''[[Lindmania]]'' &lt;small&gt;Mez&lt;/small&gt; (36 spp.)
## Subfamilia ''[[Tillandsioideae]]'' &lt;small&gt;Burnett&lt;/small&gt;
### ''[[Catopsis]]'' &lt;small&gt;Griseb.&lt;/small&gt; (21 spp.)
### ''[[Glomeropitcairnia]]'' &lt;small&gt;Mez&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Mezobromelia]]'' &lt;small&gt;L. B. Sm.&lt;/small&gt; (6 spp.)
### ''[[Guzmania]]'' &lt;small&gt;Ruiz &amp; Pav.&lt;/small&gt; (212 spp.)
### ''[[Waltillia]]'' &lt;small&gt;Leme, Barfuss &amp; Halbritt.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Alcantarea]]'' &lt;small&gt;(É. Morren ex Mez) Harms&lt;/small&gt; (48 spp.)
### ''[[Werauhia]]'' &lt;small&gt;J. R. Grant&lt;/small&gt; (94 spp.)
### ''[[Vriesea]]'' &lt;small&gt;Lindl.&lt;/small&gt; (272 spp.)
### ''[[Zizkaea]]'' &lt;small&gt;W. Till &amp; Barfuss&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Stigmatodon]]'' &lt;small&gt;Leme, G. K. Br. &amp; Barfuss&lt;/small&gt; (20 spp.)
### ''[[Pseudalcantarea]]'' &lt;small&gt;(C. Presl) Pinzón &amp; Barfuss&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Lutheria]]'' &lt;small&gt;Barfuss &amp; W. Till&lt;/small&gt; (4 spp.)
### ''[[Lemeltonia]]'' &lt;small&gt;Barfuss &amp; W. Till&lt;/small&gt; (7 spp.)
### ''[[Jagrantia]]'' &lt;small&gt;Barfuss &amp; W. Till&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Josemania]]'' &lt;small&gt;W. Till &amp; Barfuss&lt;/small&gt; (5 spp.)
### ''[[Wallisia]]'' &lt;small&gt;É. Morren&lt;/small&gt; (4 spp.)
### ''[[Barfussia]]'' &lt;small&gt;Manzan. &amp; W. Till&lt;/small&gt; (5 spp.)
### ''[[Goudaea]]'' &lt;small&gt;W. Till &amp; Barfuss&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Gregbrownia]]'' &lt;small&gt;W. Till &amp; Barfuss&lt;/small&gt; (4 spp.)
### ''[[Viridantha]]'' &lt;small&gt;Espejo&lt;/small&gt; (18 spp.)
### ''[[Tillandsia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (640 spp.)
### ''[[Racinaea]]'' &lt;small&gt;Spencer &amp; L. B. Sm.&lt;/small&gt; (80 spp.)
## Subfamilia ''[[Hechtioideae]]'' &lt;small&gt;Givnish&lt;/small&gt;
### Genus ''[[Hechtia]]'' &lt;small&gt;Klotzsch&lt;/small&gt; (89 spp.)
### Genus ''[[Mesoamerantha]]'' &lt;small&gt;I. Ramírez &amp; K. J. Romero&lt;/small&gt; (3 spp.)
## Subfamilia ''[[Pitcairnioideae]]'' &lt;small&gt;Harms&lt;/small&gt;
### ''[[Cottendorfia]]'' &lt;small&gt;Schult. fil.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Brewcaria]]'' &lt;small&gt;L. B. Sm., Steyerm. &amp; H. Rob.&lt;/small&gt; (6 spp.)
### ''[[Steyerbromelia]]'' &lt;small&gt;L. B. Sm.&lt;/small&gt; (9 spp.)
### ''[[Navia]]'' &lt;small&gt;Mart. ex Schult. fil.&lt;/small&gt; (93 spp.)
### ''[[Pitcairnia]]'' &lt;small&gt;L´Hér.&lt;/small&gt; (417 spp.)
### ''[[Fosterella]]'' &lt;small&gt;L. B. Sm.&lt;/small&gt; (34 spp.)
### ''[[Dyckia]]'' &lt;small&gt;Schult. fil.&lt;/small&gt; (248 spp.)
## Subfamilia ''[[Puyoideae]]'' &lt;small&gt;Givnish&lt;/small&gt;
155.6001 Genus Puya Molina (229 spp.)
## Subfamilia ''[[Bromelioideae]]'' &lt;small&gt;Burnett&lt;/small&gt;
155.7001 Genus Fascicularia Mez (1 sp.)
155.7002 Genus Ochagavia Phil. (4 spp.)
155.7003 Genus Greigia Regel (35 spp.)
155.7004 Genus Bromelia L. (71 spp.)
155.7005 Genus Pseudananas Hassl. (1 sp.)
155.7006 Genus Fernseea Baker (2 spp.)
155.7007 Genus Neoglaziovia Mez (3 spp.)
155.7008 Genus Ananas Mill. (7 spp.)
155.7009 Genus Lapanthus Louzada &amp; Versieux (2 spp.)
155.7010 Genus Forzzaea Leme, S. Heller &amp; Zizka (7 spp.)
155.7011 Genus Hoplocryptanthus (Mez) Leme, S. Heller &amp; Zizka (9 spp.)
155.7012 Genus Rokautskyia Leme, S. Heller &amp; Zizka (14 spp.)
155.7013 Genus Cryptanthus Otto &amp; A. Dietr. (58 spp.)
155.7014 Genus Siqueiranthus Leme, Zizka, E. H. Souza &amp; Paule (1 sp.)
155.7015 Genus Orthophytum Beer (76 spp.)
155.7016 Genus Orthocryptanthus (Leme, S. Heller &amp; Zizka) Leme, Zizka &amp; Paule (3 spp.)
155.7017 Genus Krenakanthus (Leme, S. Heller &amp; Zizka) Leme, Zizka &amp; Paule (1 sp.)
155.7018 Genus Acanthostachys Link (3 spp.)
155.7019 Genus Canistropsis (Mez) Leme (11 spp.)
155.7020 Genus Hohenbergiopsis L. B. Sm. &amp; Read (1 sp.)
155.7021 Genus Androlepis Brongn. ex Houllet (3 spp.)
155.7022 Genus Disteganthus Lem. (5 spp.)
155.7023 Genus Portea Brongn. &amp; K. Koch (8 spp.)
155.7024 Genus Araeococcus Brongn. (5 spp.)
155.7025 Genus Pseudaraeococcus (Mez) R. A. Pontes &amp; Versieux (7 spp.)
155.7026 Genus Lymania Read (10 spp.)
155.7027 Genus Ronnbergia É. Morren &amp; André (23 spp.)
155.7028 Genus Canistrum É. Morren (17 spp.)
155.7029 Genus Wittrockia Lindm. (5 spp.)
155.7030 Genus Quesnelia Gaudich. (25 spp.)
155.7031 Genus Nidularium Lem. (47 spp.)
155.7032 Genus xNiduregelia Leme (3 spp.)
155.7033 Genus Hohenbergia Schult. &amp; Schult. fil. (53 spp.)
155.7034 Genus Wittmackia Mez (43 spp.)
155.7035 Genus Billbergia Thunb. (66 spp.)
155.7036 Genus Hylaeaicum (Ule ex Mez) Leme, Forzza, Zizka &amp; Aguirre-Santoro (12 spp.)
155.7037 Genus Neoregelia L. B. Sm. (117 spp.)
155.7038 Genus Karawata J. R. Maciel &amp; G. M. Sousa (7 spp.)
155.7039 Genus Aechmea Ruiz &amp; Pav. (259 spp.)
# '''Familia ''[[Rapateaceae]]''''' &lt;small&gt;Dumort.&lt;/small&gt; (97 spp.)
## Subfamilia ''[[Rapateoideae]]'' &lt;small&gt;Meisn.&lt;/small&gt;
156.1001 Genus Spathanthus Desv. (2 spp.)
156.1002 Genus Duckea Maguire (4 spp.)
156.1003 Genus Cephalostemon R. H. Schomb. (5 spp.)
156.1004 Genus Rapatea Aubl. (22 spp.)
## Subfamilia ''[[Monotremoideae]]'' &lt;small&gt;Givnish &amp; P. E. Berry&lt;/small&gt;
156.2001 Genus Maschalocephalus Gilg &amp; K. Schum. (1 sp.)
156.2002 Genus Windsorina Gleason (1 sp.)
156.2003 Genus Potarophytum Sandwith (1 sp.)
156.2004 Genus Monotrema Körn. (4 spp.)
## Subfamilia ''[[Saxofridericioideae]]'' &lt;small&gt;Maguire&lt;/small&gt;
### Tribus ''[[Schoenocephalieae]]'' &lt;small&gt;Maguire&lt;/small&gt;
156.3101 Genus Kunhardtia Maguire (2 spp.)
156.3102 Genus Guacamaya Maguire (1 sp.)
156.3103 Genus Schoenocephalium Seub. (4 spp.)
### Tribus ''[[Saxofridericieae]]'' &lt;small&gt;Maguire&lt;/small&gt;
156.3201 Genus Saxofridericia R. H. Schomb. (10 spp.)
156.3202 Genus Marahuacaea Maguire (1 sp.)
156.3203 Genus Phelpsiella Maguire (1 sp.)
156.3204 Genus Epidryos Maguire (4 spp.)
156.3205 Genus Amphiphyllum Gleason (1 sp.)
156.3206 Genus Stegolepis Klotzsch ex Körn. (33 spp.)
# '''Familia ''[[Xyridaceae]]''''' &lt;small&gt;C. Agardh&lt;/small&gt; (405 spp.)
## Subfamilia [[Xyridoideae]] &lt;small&gt;Kunth ex Arn.&lt;/small&gt;
157.1001 Genus Achlyphila Maguire &amp; Wurdack (1 sp.)
157.1002 Genus Xyris L. (380 spp.)
## Subfamilia ''[[Abolbodoideae]]'' &lt;small&gt;Suess. &amp; Beyerle ex Thorne &amp; Reveal&lt;/small&gt;
157.2001 Genus Abolboda Humb. &amp; Bonpl. (21 spp.)
157.2002 Genus Aratitiyopea Steyerm. &amp; P. E. Berry (1 sp.)
157.2003 Genus Orectanthe Maguire &amp; Wurdack (2 spp.)
# '''Familia ''[[Eriocaulaceae]]''''' &lt;small&gt;Martinov&lt;/small&gt; (1335 spp.)
## Subfamilia ''[[Eriocauloideae]]'' &lt;small&gt;Burnett&lt;/small&gt;
158.1001 Genus Mesanthemum Körn. (16 spp.)
158.1002 Genus Eriocaulon L. (515 spp.)
## Subfamilia ''[[Paepalanthoideae]]'' &lt;small&gt;Ruhland&lt;/small&gt;
158.2001 Genus Comanthera L. B. Sm. (46 spp.)
158.2002 Genus Syngonanthus Ruhland (178 spp.)
158.2003 Genus Leiothrix Ruhland (66 spp.)
158.2004 Genus Rondonanthus Herzog (6 spp.)
158.2005 Genus Tonina Aubl. (1 sp.)
158.2006 Genus Lachnocaulon Kunth (7 spp.)
158.2007 Genus Actinocephalus Sano (52 spp.)
158.2008 Genus Paepalanthus Kunth (448 spp.)
# '''Familia ''[[Mayacaceae]]''''' &lt;small&gt;Kunth&lt;/small&gt; (6 spp.)
159.0001 Genus Mayaca Aubl. (6 spp.)
# Familia ''[[Thurniaceae]]'' Engl. (4 spp.)
## Tribus ''[[Prionieae]]'' &lt;small&gt;Reveal&lt;/small&gt;
160.0101 Genus Prionium E. Mey. (1 sp.)
## Tribus ''[[Thurnieae]]'' &lt;small&gt;Reveal&lt;/small&gt;
160.0201 Genus Thurnia Hook. fil. (3 spp.)
# '''Familia ''[[Juncaceae]]''''' &lt;small&gt;Juss.&lt;/small&gt; (477 spp.)
161.0001 Genus Oreojuncus Záv. Drábk. &amp; Kirschner (2 spp.)
161.0002 Genus Luzula DC. (118 spp.)
161.0003 Genus Patosia Buchenau (1 sp.)
161.0004 Genus Rostkovia Desv. (2 spp.)
161.0005 Genus Distichia Nees &amp; Meyen (3 spp.)
161.0006 Genus Marsippospermum Desv. (4 spp.)
161.0007 Genus Oxychloe Phil. (6 spp.)
161.0008 Genus Juncus L. (341 spp.)
# '''Familia ''[[Cyperaceae]]''''' &lt;small&gt;Juss.&lt;/small&gt; (5738 spp.)
## Subfamilia [[Mapanioideae]] &lt;small&gt;C. B. Clarke&lt;/small&gt;
### Tribus ''[[Hypolytreae]]'' &lt;small&gt;Nees ex Wight &amp; Arn.&lt;/small&gt;
162.1101 Genus Hypolytrum Rich. (27 spp.)
162.1102 Genus Paramapania Uittien (7 spp.)
162.1103 Genus Mapania Aubl. (135 spp.)
162.1104 Genus Scirpodendron Zipp. ex Kurz (2 spp.)
### Tribus ''[[Chrysitricheae]]'' &lt;small&gt;Nees&lt;/small&gt;
162.1201 Genus Diplasia Pers. (1 sp.)
162.1202 Genus Exocarya Benth. (1 sp.)
162.1203 Genus Capitularina Kern (1 sp.)
162.1204 Genus Lepironia Rich. (1 sp.)
162.1205 Genus Chrysitrix L. (4 spp.)
162.1206 Genus Chorizandra R. Br. (6 spp.)
## Subfamilia ''[[Cyperoideae]]'' &lt;small&gt;Beilschm.&lt;/small&gt;
### Tribus ''[[Trilepideae]]'' &lt;small&gt;Goetgh.&lt;/small&gt;
155.2101 Genus Microdracoides Hua (1 sp.)
162.2102 Genus Coleochloa Gilly (8 spp.)
162.2103 Genus Trilepis Nees (7 spp.)
162.2104 Genus Afrotrilepis (Gilly) J. Raynal (2 spp.)
### Tribus ''[[Cladieae]]'' &lt;small&gt;Torr.&lt;/small&gt;
162.2201 Genus Cladium P. Browne (6 spp.)
### Tribus ''[[Sclerieae]]'' &lt;small&gt;Wight &amp; Arn.&lt;/small&gt;
162.2301 Genus Scleria Bergius (267 spp.)
### Tribus ''[[Bisboeckelereae]]'' &lt;small&gt;Pax&lt;/small&gt;
162.2401 Genus Bisboeckelera Kuntze (4 spp.)
162.2402 Genus Calyptrocarya Nees (8 spp.)
162.2403 Genus Becquerelia Brongn. (6 spp.)
162.2404 Genus Diplacrum R. Br. (10 spp.)
### Tribus ''[[Carpheae]]'' &lt;small&gt;Semmouri &amp; Larridon&lt;/small&gt;
162.2501 Genus Carpha Banks &amp; Sol. ex R. Br. (11 spp.)
162.2502 Genus Trianoptiles Fenzl (3 spp.)
### Tribus ''[[Cryptangieae]]'' &lt;small&gt;Benth.&lt;/small&gt;
162.2601 Genus Koyamaea W. W. Thomas &amp; Davidse (1 sp.)
162.2602 Genus Didymiandrum Gilly (1 sp.)
162.2603 Genus Krenakia S. M. Costa (10 spp.)
162.2604 Genus Exochogyne C. B. Clarke (2 spp.)
162.2605 Genus Cryptangium Schrad. ex Nees (1 sp.)
162.2606 Genus Cephalocarpus Nees (22 spp.)
162.2607 Genus Lagenocarpus Nees (21 spp.)
### Tribus ''[[Schoeneae]]'' &lt;small&gt;Dumort.&lt;/small&gt;
#### Subtribus ''[[Anthelepidinae]]'' &lt;small&gt;R.L.Barrett&lt;/small&gt;
162.2711 Genus Anthelepis R. L. Barrett, K. L. Wilson &amp; J. J. Bruhl (4 spp.)
#### Subtribus ''[[Oreobolinae]]'' &lt;small&gt;R.L.Barrett&lt;/small&gt;
162.2721 Genus Cyathocoma Nees (3 spp.)
162.2722 Genus Costularia C. B. Clarke (15 spp.)
162.2723 Genus Chamaedendron (Kük.) Larridon (5 spp.)
162.2724 Genus Capeobolus Browning (1 sp.)
162.2725 Genus Oreobolus R. Br. (17 spp.)
#### Subtribus ''[[Gahniinae]]'' &lt;small&gt;Pax&lt;/small&gt;
162.2731 Genus Ptilothrix K. L. Wilson (1 sp.)
162.2732 Genus Mesomelaena Nees (5 spp.)
162.2733 Genus Cyathochaeta Nees (5 spp.)
162.2734 Genus Gahnia J. R. Forst. &amp; G. Forst. (42 spp.)
#### Subtribus ''[[Caustiinae]]'' &lt;small&gt;R.L.Barrett&lt;/small&gt;
162.2741 Genus Caustis R. Br. (7 spp.)
162.2742 Genus Evandra R. Br. (2 spp.)
#### Subtribus ''[[Gymnoschoeninae]]'' &lt;small&gt;R.L.Barrett&lt;/small&gt;
162.2751 Genus Reedia F. Muell. (1 sp.)
162.2752 Genus Gymnoschoenus Nees (2 spp.)
#### Subtribus ''[[Lepidospermatinae]]'' &lt;small&gt;R.L.Barrett&lt;/small&gt;
162.2761 Genus Machaerina Vahl (53 spp.)
162.2762 Genus Lepidosperma Labill. (76 spp.)
162.2763 Genus Neesenbeckia Levyns (1 sp.)
#### Subtribus ''[[Tricostulariinae]]'' &lt;small&gt;R.L.Barrett, K. L. Wilson &amp; J. J. Bruhl&lt;/small&gt;
162.2771 Genus Ammothryon R. L. Barrett, K. L. Wilson &amp; J. J. Bruhl (1 sp.)
162.2772 Genus Tricostularia Nees (11 spp.)
162.2773 Genus Chaetospora R. Br. (3 spp.)
162.2774 Genus Xyroschoenus Larridon (1 sp.)
162.2775 Genus Morelotia Gaudich. (6 spp.)
162.2776 Genus Tetraria P. Beauv. (30 spp.)
#### Subtribus ''[[Schoeninae]]'' &lt;small&gt;Fenzl&lt;/small&gt;
162.2781 Genus Schoenus L. (162 spp.)
### Tribus ''[[Rhynchosporeae]]''
162.2801 Genus Rhynchospora Vahl (381 spp.)
162.2802 Genus Pleurostachys Brongn. (31 spp.)
### Tribus ''[[Dulichieae]]'' &lt;small&gt;W. Schultze-Motel&lt;/small&gt;
162.2901 Genus Dulichium Rich. ex Pers. (1 sp.)
162.2902 Genus Blysmus Panz. ex Roem. &amp; Schult. (2 spp.)
162.2903 Genus Blysmopsis Oteng-Yeb. (1 sp.)
### Tribus ''[[Khaosokieae]]'' &lt;small&gt;Lév.-Bourret &amp; J. R. Starr&lt;/small&gt;
162.3001 Genus Khaosokia D. A. Simpson, Chayam. &amp; J. Parn. (1 sp.)
### Tribus ''[[Calliscirpeae]]'' &lt;small&gt;Lév.-Bourret &amp; J. R. Starr&lt;/small&gt;
162.3101 Genus Calliscirpus C. N. Gilmour, J. R. Starr &amp; Naczi (2 spp.)
### Tribus ''[[Scirpeae]]'' &lt;small&gt;T. Lestib.&lt;/small&gt;
162.3201 Genus Amphiscirpus Oteng-Yeb. (1 sp.)
162.3202 Genus Zameioscirpus Dhooge &amp; Goetgh. (3 spp.)
162.3203 Genus Rhodoscirpus Lév.-Bourret, Donadío &amp; J. R. Starr (1 sp.)
162.3204 Genus Phylloscirpus C. B. Clarke (3 spp.)
162.3205 Genus Scirpus L. (49 spp.)
162.3206 Genus Eriophorum L. (16 spp.)
### Tribus ''[[Trichophoreae]]'' &lt;small&gt;Lév.-Bourret &amp; J. R. Starr&lt;/small&gt;
162.3301 Genus Trichophorum Pers. (20 spp.)
### Tribus ''[[Sumatroscirpeae]]'' &lt;small&gt;Lév.-Bourret &amp; J. R. Starr&lt;/small&gt;
162.3401 Genus Sumatroscirpus Oteng-Yeb. (4 spp.)
### Tribus ''[[Cariceae]]'' &lt;small&gt;Dumort.&lt;/small&gt;
162.3501 Genus Carex L. (2040 spp.)
### Tribus ''[[Eleocharideae]]'' &lt;small&gt;Goetgh.&lt;/small&gt;
162.3601 Genus Eleocharis R. Br. (297 spp.)
### Tribus ''[[Abildgaardieae]]'' &lt;small&gt;Lye&lt;/small&gt;
162.3701 Genus Nelmesia Van der Veken (1 sp.)
162.3702 Genus Bulbostylis Kunth (227 spp.)
162.3703 Genus Zulustylis Muasya (2 spp.)
162.3704 Genus Trichoschoenus J. Raynal (1 sp.)
162.3705 Genus Actinoschoenus Benth. (5 spp.)
162.3706 Genus Arthrostylis R. Br. (2 spp.)
162.3707 Genus Trachystylis S. T. Blake (1 sp.)
162.3708 Genus Scleroschoenus K.L.Wilson, J.J.Bruhl &amp; R.L.Barrett (6 spp.)
162.3709 Genus Fimbristylis Vahl (312 spp.)
### Tribus ''[[Bolboschoeneae]]'' &lt;small&gt;(Tatanov) J.R.Starr&lt;/small&gt;
162.3801 Genus Bolboschoenus (Asch.) Palla (14 spp.)
### Tribus ''[[Fuireneae]]'' &lt;small&gt;Fenzl&lt;/small&gt;
162.3901 Genus Fuirena Rottb. (58 spp.)
162.4000 Genus Schoenoplecteae Lye ( sp.)
162.4001 Genus Actinoscirpus (Ohwi) R. W. Haines &amp; Lye (1 sp.)
162.4002 Genus Schoenoplectus (Rchb.) Palla (22 spp.)
### ''[[Pseudoschoeneae]]'' &lt;small&gt;J.R.Starr&lt;/small&gt;
162.4101 Genus Pseudoschoenus (C. B. Clarke) Oteng-Yeb. (1 sp.)
162.4102 Genus Schoenoplectiella Lye (62 spp.)
### Tribus ''[[Cypereae]]'' &lt;small&gt;Dumort.&lt;/small&gt;
#### Subtribus ''[[Ficiniinae]]'' &lt;small&gt;Fenzl&lt;/small&gt;
162.4211 Genus Erioscirpus Palla (2 spp.)
162.4212 Genus Scirpoides Seguier (6 spp.)
162.4213 Genus Afroscirpoides García-Madr. &amp; Muasya (1 sp.)
162.4214 Genus Dracoscirpoides Muasya (3 spp.)
162.4215 Genus Hellmuthia Steud. (1 sp.)
162.4216 Genus Isolepis R. Br. (71 spp.)
162.4217 Genus Ficinia Schrad. (82 spp.)
#### Subtribus ''[[Cyperinae]]'' &lt;small&gt;Pax&lt;/small&gt;
162.4221 Genus Cyperus L. (972 spp.)
### Tribus ''[[Cyperaceae]]'', filogenetski položaj nepoznat
162.9001 Genus Rhynchocladium T. Koyama (1 sp.)
162.9002 Genus Naikia Wad. Khan, Bhuskute &amp; Kahalkar (1 sp.)
# '''Familia ''[[Anarthriaceae]]''''' &lt;small&gt;D. F. Cutler &amp; Airy Shaw&lt;/small&gt; (11 spp.)
163.0001 Genus Anarthria R. Br. (6 spp.)
163.0002 Genus Hopkinsia W. Fitzg. (2 spp.)
163.0003 Genus Lyginia R. Br. (3 spp.)
# '''Familia ''[[Restionaceae]]''''' &lt;small&gt;R. Br.&lt;/small&gt; (542 spp.)
## Subfamilia ''[[Restionoideae]]'' &lt;small&gt;Arn.&lt;/small&gt;
### Tribus [[Willdenowieae]]
164.1101 Genus Ceratocaryum Nees (8 spp.)
164.1102 Genus Willdenowia Thunb. (12 spp.)
### Tribus [[Restioneae]]
164.1201 Genus Soroveta H. P. Linder &amp; C. R. Hardy (1 sp.)
164.1202 Genus Platycaulos Linder (12 spp.)
164.1203 Genus Elegia L. (50 spp.)
164.1204 Genus Anthochortus Nees (7 spp.)
164.1205 Genus Askidiosperma Steud. (12 spp.)
164.1206 Genus Staberoha Kunth (9 spp.)
164.1207 Genus Rhodocoma Nees (8 spp.)
164.1208 Genus Restio Rottb. (168 spp.)
164.1209 Genus Mastersiella Gilg-Ben. (3 spp.)
164.1210 Genus Hypodiscus Nees (15 spp.)
164.1211 Genus Cannomois P. Beauv. ex Desv. (12 spp.)
164.1212 Genus Thamnochortus Bergius (34 spp.)
164.1213 Genus Nevillea Esterh. &amp; H. P. Linder (3 spp.)
164.1214 Genus Hydrophilus Linder (1 sp.)
## Subfamilia ''[[Centrolepididoideae]]''
164.2001 Genus Gaimardia Gaudich. (4 spp.)
164.2002 Genus Aphelia R. Br. (6 spp.)
164.2003 Genus Centrolepis Labill. (26 spp.)
## Subfamilia ''[[Sporadanthoideae]]'' &lt;small&gt;B. G. Briggs &amp; H. P. Linder&lt;/small&gt;
164.3001 Genus Sporadanthus F. Muell. ex J. Buchenau (8 spp.)
164.3002 Genus Calorophus Labill. (2 spp.)
164.3003 Genus Lepyrodia R. Br. (22 spp.)
## Subfamilia ''[[Leptocarpoideae]]'' &lt;small&gt;B. G. Briggs &amp; H. P. Linder&lt;/small&gt;
164.4001 Genus Eurychorda Briggs &amp; Johnson (1 sp.)
164.4002 Genus Empodisma L. A. S. Johnson &amp; D. F. Cutler (3 spp.)
164.4003 Genus Taraxis Briggs &amp; Johnson (1 sp.)
164.4004 Genus Winifredia L. A. S. Johnson &amp; B. G. Briggs (1 sp.)
164.4005 Genus Alexgeorgea Carlquist (3 spp.)
164.4006 Genus Hypolaena R. Br. (7 spp.)
164.4007 Genus Chaetanthus R. Br. (3 spp.)
164.4008 Genus Apodasmia Briggs &amp; Johnson (4 spp.)
164.4009 Genus Dapsilanthus Briggs &amp; Johnson (4 spp.)
164.4010 Genus Leptocarpus R. Br. (17 spp.)
164.4011 Genus Loxocarya R. Br. (5 spp.)
164.4012 Genus Tremulina Briggs &amp; Johnson (2 spp.)
164.4013 Genus Platychorda Briggs &amp; Johnson (2 spp.)
164.4014 Genus Chordifex Briggs &amp; Johnson (20 spp.)
164.4015 Genus Dielsia Gilg ex Diels &amp; Pritz. (1 sp.)
164.4016 Genus Cytogonidium Briggs &amp; Johnson (1 sp.)
164.4017 Genus Tyrbastes Briggs &amp; Johnson (1 sp.)
164.4018 Genus Melanostachya Briggs &amp; Johnson (1 sp.)
164.4019 Genus Baloskion Raf. (8 spp.)
164.4020 Genus Catacolea Briggs &amp; L. A. S. Johnson (1 sp.)
164.4021 Genus Lepidobolus Nees (9 spp.)
164.4022 Genus Coleocarya S. T. Blake (1 sp.)
164.4023 Genus Desmocladus Nees (23 spp.)
# '''Familia ''[[Flagellariaceae]]''''' &lt;small&gt;Dumort.&lt;/small&gt; (5 spp.)
165.0001 Genus Flagellaria L. (5 spp.)
# '''Familia ''[[Joinvilleaceae]]''''' &lt;small&gt;Tolm. &amp; A. C. Sm.&lt;/small&gt; (3 spp.)
166.0001 Genus Joinvillea Gaudich. (3 spp.)
# '''Familia ''[[Ecdeiocoleaceae]]''''' &lt;small&gt;D. F. Cutler &amp; Airy Shaw&lt;/small&gt; (3 spp.)
167.0001 Genus Georgeantha B. G. Briggs &amp; L. A. S. Johnson (1 sp.)
167.0002 Genus Ecdeiocolea F. Muell. (2 spp.)
# '''Familia ''[[Poaceae]]''''' &lt;small&gt;Barnhart&lt;/small&gt; (12463 spp.)
## Subfamilia ''[[Anomochlooideae]]'' &lt;small&gt;Pilg. ex Potztal&lt;/small&gt;
### Tribus ''[[Anomochloeae]]'' &lt;small&gt;C. E. Hubb.&lt;/small&gt;
168.1101 Genus Anomochloa Brongn. (1 sp.)
### Tribus ''[[Streptochaeteae]]'' &lt;small&gt;C. E. Hubb.&lt;/small&gt;
168.1201 Genus Streptochaeta Schrad. (3 spp.)
## Subfamilia ''[[Pharoideae]]'' &lt;small&gt;L. G. Clark &amp; Judz.&lt;/small&gt;
### Tribus ''[[Phareae]]'' &lt;small&gt;Stapf&lt;/small&gt;
168.1511 Genus Pharus R. Br. (7 spp.)
168.1512 Genus Leptaspis R. Br. (3 spp.)
168.1513 Genus Scrotochloa Judz. (2 spp.)
## Subfamilia ''[[Puelioideae]]'' &lt;small&gt;L. G. Clark&lt;/small&gt;
### Tribus ''[[Atractocarpeae]]'' &lt;small&gt;Jacq.-Fél. ex Tzvelev&lt;/small&gt;
168.2101 Genus Puelia Franch. (5 spp.)
### Tribus ''[[Guaduelleae]]'' &lt;small&gt;Soderstr. &amp; R. P. Ellis&lt;/small&gt;
168.2201 Genus Guaduella Franch. (6 spp.)
## Subfamilia ''[[Oryzoideae]]'' &lt;small&gt;Kunth ex Beilschm.&lt;/small&gt;
### Tribus ''[[Streptogyneae]]'' &lt;small&gt;C. E. Hubb. ex C. E. Calderón &amp; Soderstr.&lt;/small&gt;
168.2511 Genus Streptogyna P. Beauv. (2 spp.)
### Tribus ''[[Ehrharteae]]'' &lt;small&gt;Nevski&lt;/small&gt;
168.2601 Genus Ehrharta Thunb. (24 spp.)
168.2602 Genus Tetrarrhena R. Br. (4 spp.)
168.2603 Genus Microlaena R. Br. (8 spp.)
168.2604 Genus Zotovia Edgar &amp; Connor (3 spp.)
### Tribus ''[[Oryzeae]]'' &lt;small&gt;Dumort&lt;/small&gt;
#### Subtribus ''[[Oryzinae]]'' &lt;small&gt;Rchb.&lt;/small&gt;
168.2711 Genus Leersia Sol. ex Sw. (18 spp.)
168.2712 Genus Maltebrunia Kunth (5 spp.)
168.2713 Genus Prosphytochloa Schweick. (1 sp.)
168.2714 Genus Oryza L. (23 spp.)
#### Subtribus ''[[Zizaniinae]]'' &lt;small&gt;Benth.&lt;/small&gt;
168.2721 Genus Chikusichloa Koidz. (3 spp.)
168.2722 Genus Hygroryza Nees (1 sp.)
168.2723 Genus Zizania L. (4 spp.)
168.2724 Genus Luziola Juss. (11 spp.)
168.2725 Genus Zizaniopsis Döll &amp; Asch. (6 spp.)
### Tribus ''[[Phyllorachideae]]'' &lt;small&gt;C. E. Hubb.&lt;/small&gt;
168.2801 Genus Phyllorachis Trimen (1 sp.)
168.2802 Genus Humbertochloa A. Camus &amp; Stapf (2 spp.)
168.2803 Genus Suddia Renvoize (1 sp.)
## Subfamilia ''[[Bambusoideae]]'' &lt;small&gt;Luerss.&lt;/small&gt;
### Tribus ''[[Arundinarieae]]'' &lt;small&gt;Hack.&lt;/small&gt;
#### Subtribus ''[[Hsuehochloinae]]'' &lt;small&gt;D. Z. Li &amp; Y. X. Zhang&lt;/small&gt;
168.3111 Genus Hsuehochloa D. Z. Li &amp; Y. X. Zhang (1 sp.)
#### Subtribus ''[[Ampelocalaminae]]'' &lt;small&gt;D. Z. Li &amp; Y. X. Zhang&lt;/small&gt;
168.3121 Genus Ampelocalamus S. L. Chen, T. H. Wen &amp; G. Y. Sheng (14 spp.)
#### Subtribus ''[[Arundinariinae]]'' &lt;small&gt;Nees ex Lindl.&lt;/small&gt;
168.3131 Genus Drepanostachyum Keng fil. (13 spp.)
168.3132 Genus Himalayacalamus Keng fil. (9 spp.)
168.3133 Genus Indocalamus sensu auct. non Nakai (31 spp.)
168.3134 Genus Oligostachyum Z. P. Wang &amp; G. H. Ye (18 spp.)
168.3135 Genus Gaoligongshania D. Z. Li Hsueh &amp; N. H. Xia (1 sp.)
168.3136 Genus Oldeania Stapleton (7 spp.)
168.3137 Genus Kuruna Attigala, Kathr. &amp; L. G. Clark (7 spp.)
168.3138 Genus Chimonocalamus Hsueh &amp; T. P. Yi (19 spp.)
168.3139 Genus Ferrocalamus Hsueh &amp; Keng fil. (2 spp.)
168.3140 Genus Tongpeia Stapleton (3 spp.)
168.3141 Genus Fargesia Franch. (95 spp.)
168.3142 Genus Thamnocalamus Munro (6 spp.)
168.3143 Genus Bashania Keng fil. &amp; Yi (4 spp.)
168.3144 Genus Sarocalamus Stapleton (6 spp.)
168.3145 Genus Bergbambos Stapleton (1 sp.)
168.3146 Genus Yushania Keng fil. (93 spp.)
168.3147 Genus Ravenochloa D. Z. Li &amp; Y. X. Zhang (1 sp.)
168.3148 Genus Sasa Makino &amp; Shibata (43 spp.)
168.3149 Genus Indocalamus Nakai (1 sp.)
168.3150 Genus Gelidocalamus T. H. Wen (13 spp.)
168.3151 Genus Chimonobambusa Makino (42 spp.)
168.3152 Genus Sasamorpha Nakai (5 spp.)
168.3153 Genus Vietnamocalamus T. Q. Nguyen (1 sp.)
168.3154 Genus xHibanobambusa Maruy. &amp; H. Okamura (1 sp.)
168.3155 Genus Semiarundinaria Makino ex Nakai (8 spp.)
168.3156 Genus Shibataea Makino (7 spp.)
168.3157 Genus Phyllostachys Siebold &amp; Zucc. (62 spp.)
168.3158 Genus Arundinaria Michx. (2 spp.)
168.3159 Genus Sasaella Makino (11 spp.)
168.3160 Genus Pleioblastus Nakai (26 spp.)
168.3161 Genus Pseudosasa Makino ex Nakai (21 spp.)
168.3162 Genus Sinosasa L.C.Chia ex N.H.Xia, Q.M.Qin &amp; Y.H.Tong (7 spp.)
168.3163 Genus Acidosasa C. D. Chu &amp; C. S. Chao (11 spp.)
168.3164 Genus Khoonmengia N. H. Xia, Y. H. Tong &amp; X. R. Zheng (1 sp.)
168.3165 Genus Sinobambusa Makino ex Nakai (13 spp.)
168.3166 Genus Indosasa McClure (19 spp.)
### Tribus ''[[Olyreae]]'' &lt;small&gt;Kunth ex Spenn.&lt;/small&gt;
#### Subtribus ''[[Buergersiochloinae]]'' &lt;small&gt;(S. T. Blake) L. G. Clark &amp; Judz.&lt;/small&gt;
168.3211 Genus Buergersiochloa Pilg. (1 sp.)
#### Subtribus ''[[Olyrinae]]'' &lt;small&gt;Kromb.&lt;/small&gt;
168.3221 Genus Agnesia Zuloaga &amp; Judz. (7 spp.)
168.3222 Genus Arberella Soderstr. &amp; C. E. Calderón (11 spp.)
168.3223 Genus Cryptochloa Swallen (9 spp.)
168.3224 Genus Diandrolyra Stapf (3 spp.)
168.3225 Genus Ekmanochloa Hitchc. (2 spp.)
168.3226 Genus Froesiochloa G. A. Black (1 sp.)
168.3227 Genus Lithachne P. Beauv. (4 spp.)
168.3228 Genus Maclurolyra C. E. Calderón &amp; Soderstr. (1 sp.)
168.3229 Genus Mniochloa Chase (1 sp.)
168.3230 Genus Olyra L. (15 spp.)
168.3231 Genus Taquara I. L. C. Oliveira &amp; R. P. Oliveira (2 spp.)
168.3232 Genus Raddiella Swallen (12 spp.)
168.3233 Genus Piresia Swallen (6 spp.)
168.3234 Genus Reitzia Swallen (1 sp.)
168.3235 Genus Raddia Bertol. (11 spp.)
168.3236 Genus Brasilochloa R. P. Oliveira &amp; L. G. Clark (1 sp.)
168.3237 Genus Piresiella Judz., Zuloaga &amp; Morrone (1 sp.)
168.3238 Genus Rehia Fijten (1 sp.)
### Tribus ''[[Parianinae]]'' &lt;small&gt;Hack.&lt;/small&gt;
168.3241 Genus Eremitis Döll (16 spp.)
168.3242 Genus Pariana Aubl. (33 spp.)
168.3243 Genus Parianella Hollowell, F. M. Ferreira &amp; R. P. Oliveira (2 spp.)
### Tribus ''[[Bambuseae]]'' &lt;small&gt;Kunth ex Dumort.&lt;/small&gt;
#### Subtribus ''[[Chusqueinae]]'' &lt;small&gt;Soderstr. &amp; R. P. Ellis&lt;/small&gt;
168.3311 Genus Chusquea Kunth (192 spp.)
#### Subtribus ''[[Guaduinae]]'' &lt;small&gt;Soderstr. &amp; Ellis&lt;/small&gt;
168.3321 Genus Tibisia C. D. Tyrrell, Londoño &amp; L. G. Clark (3 spp.)
168.3322 Genus Otatea (McClure &amp; Sm.) C. E. Calderón &amp; Sodiro (13 spp.)
168.3323 Genus Olmeca Soderstr. (5 spp.)
168.3324 Genus Guadua Kunth (33 spp.)
168.3325 Genus Eremocaulon Soderstr. &amp; Londoño (5 spp.)
168.3326 Genus Apoclada McClure (1 sp.)
#### Subtribus ''[[Arthrostylidiinae]]'' &lt;small&gt;Soderstr. &amp; R. P. Ellis&lt;/small&gt;
168.3331 Genus Glaziophyton Franch. (1 sp.)
168.3332 Genus Cambajuva P. L. Viana, L. G. Clark &amp; Filg. (1 sp.)
168.3333 Genus Didymogonyx (L. G. Clark &amp; Londoño) C. D. Tyrrell, L. G. Clark &amp; Londoño (2 spp.)
168.3334 Genus Elytrostachys McClure (2 spp.)
168.3335 Genus Rhipidocladum McClure (21 spp.)
168.3336 Genus Arthrostylidium Rupr. (29 spp.)
168.3337 Genus Aulonemiella L. G. Clark, Londoño, C. D. Tyrrell &amp; Judz. (2 spp.)
168.3338 Genus Aulonemia Goudot (48 spp.)
168.3339 Genus Colanthelia McClure &amp; E. W. Sm. (11 spp.)
168.3340 Genus Filgueirasia Guala (2 spp.)
168.3341 Genus Alvimia C. E. Calderón ex Soderstr. &amp; Londoño (3 spp.)
168.3342 Genus Atractantha McClure (5 spp.)
168.3343 Genus Actinocladum McClure ex Soderstr. (1 sp.)
168.3344 Genus Athroostachys Benth. ex Benth. &amp; Hook. fil. (2 spp.)
168.3345 Genus Merostachys Spreng. (58 spp.)
168.3346 Genus Myriocladus Swallen (13 spp.)
#### Subtribus ''[[Melocanninae]]'' &lt;small&gt;Benth.&lt;/small&gt;
168.3351 Genus Melocanna Trin. in Spreng. (3 spp.)
168.3352 Genus Cephalostachyum Munro (14 spp.)
168.3353 Genus Pseudostachyum Munro (1 sp.)
168.3354 Genus Davidsea Soderstr. &amp; R. P. Ellis (1 sp.)
168.3355 Genus Ochlandra Thwaites (13 spp.)
168.3356 Genus Schizostachyum Nees (71 spp.)
168.3357 Genus Stapletonia P. Singh, S. S. Dash &amp; P. Kumari (3 spp.)
168.3358 Genus Annamocalamus H. N. Nguyen, N. H. Xia &amp; V. T. Tran (1 sp.)
#### Subtribus ''[[Temburongiinae]]'' &lt;small&gt;K. M. Wong&lt;/small&gt;
168.3361 Genus Fimbribambusa Widjaja (4 spp.)
168.3362 Genus Temburongia S. Dransf. &amp; Wong (1 sp.)
#### Subtribus ''[[Hickeliinae]]'' &lt;small&gt;Camus&lt;/small&gt;
168.3371 Genus Hickelia A. Camus (4 spp.)
168.3372 Genus Nastus Juss. (12 spp.)
168.3373 Genus Decaryochloa A. Camus (1 sp.)
168.3374 Genus Sirochloa S. Dransf. (1 sp.)
168.3375 Genus Cathariostachys S. Dransf. (2 spp.)
168.3376 Genus Hitchcockella A. Camus (1 sp.)
168.3377 Genus Perrierbambus A. Camus (2 spp.)
168.3378 Genus Valiha S. Dransf. (2 spp.)
168.3379 Genus Sokinochloa S. Dransf. (7 spp.)
#### Subtribus ''[[Racemobambosinae]]'' &lt;small&gt;Stapleton&lt;/small&gt;
168.3381 Genus Chloothamnus Buse (11 spp.)
168.3382 Genus Racemobambos Holttum (19 spp.)
168.3383 Genus Widjajachloa K. M. Wong &amp; S. Dransf. (1 sp.)
#### Subtribus ''[[Mullerochloinae]]'' &lt;small&gt;ined.&lt;/small&gt;
168.3391 Genus Mullerochloa K. M. Wong (1 sp.)
#### Subtribus ''[[Greslaniinae]]'' &lt;small&gt;K. M. Wong &amp; W. L. Goh&lt;/small&gt;
168.3401 Genus Greslania Balansa (2 spp.)
#### Subtribus ''[[Dinochloinae]]'' &lt;small&gt;K. M. Wong &amp; W. L. Goh&lt;/small&gt;
168.3411 Genus Pinga Widjaja (1 sp.)
168.3412 Genus Neololeba Widjaja (5 spp.)
168.3413 Genus Parabambusa Widjaja (1 sp.)
168.3414 Genus Dinochloa Buse (47 spp.)
168.3415 Genus Cyrtochloa S. Dransf. (7 spp.)
168.3416 Genus Sphaerobambos S. Dransf. (3 spp.)
#### Subtribus ''[[Bambusinae]]'' &lt;small&gt;J. Presl&lt;/small&gt;
168.3421 Genus Kinabaluchloa K. M. Wong (2 spp.)
168.3422 Genus Holttumochloa K. M. Wong (4 spp.)
168.3423 Genus Nianhochloa H. N. Nguyen &amp; V. T. Tran (1 sp.)
168.3424 Genus Bonia Balansa (5 spp.)
168.3425 Genus Laobambos Haev., Lamxay &amp; D. Z. Li (1 sp.)
168.3426 Genus Neomicrocalamus Keng fil. (3 spp.)
168.3427 Genus Temochloa S. Dransf. (1 sp.)
168.3428 Genus Soejatmia K. M. Wong (1 sp.)
168.3429 Genus Pseudoxytenanthera Soderstr. &amp; R. P. Ellis (5 spp.)
168.3430 Genus Maclurochloa K. M. Wong (4 spp.)
168.3431 Genus Melocalamus Benth. (17 spp.)
168.3432 Genus Bambusa Schreb. (154 spp.)
168.3433 Genus Dendrocalamus Nees (79 spp.)
168.3434 Genus Gigantochloa Kurz (68 spp.)
168.3435 Genus Phuphanochloa Sungkaew &amp; Teerawat. (1 sp.)
168.3436 Genus Oreobambos K. Schum. (1 sp.)
168.3437 Genus Oxytenanthera Munro (1 sp.)
168.3438 Genus Vietnamosasa T. Q. Nguyen (3 spp.)
168.3439 Genus Thyrsostachys Gamble (2 spp.)
168.3440 Genus Cochinchinochloa H. N. Nguyen &amp; V. T. Tran (1 sp.)
168.3441 Genus Yersinochloa H. N. Nguyen &amp; V. T. Tran (1 sp.)
168.3442 Genus Ruhooglandia S. Dransf. &amp; K. M. Wong (1 sp.)
## Subfamilia ''[[Pooideae]]'' &lt;small&gt;Benth.&lt;/small&gt;
### Tribus ''[[Brachyelytreae]]'' &lt;small&gt;Ohwi&lt;/small&gt;
168.4101 Genus Brachyelytrum P. Beauv. (3 spp.)
### Tribus ''[[Nardeae]]'' &lt;small&gt;W. D. J. Koch&lt;/small&gt;
168.4151 Genus Nardus L. (1 sp.)
### Tribus ''[[Lygeae]]'' &lt;small&gt;J. Presl&lt;/small&gt;
168.4201 Genus Lygeum Loefl. ex L. (1 sp.)
### Tribus ''[[Phaenospermateae]]'' &lt;small&gt;Renvoize &amp; Clayton&lt;/small&gt;
168.4301 Genus Stephanachne Keng (3 spp.)
168.4302 Genus Sinochasea Keng (1 sp.)
168.4303 Genus Phaenosperma Benth. (1 sp.)
168.4304 Genus Danthoniastrum (Holub) Holub (3 spp.)
168.4305 Genus Duthiea Hack. ex. Procop.-Procop (3 spp.)
168.4306 Genus Metcalfia Conert (1 sp.)
168.4307 Genus Anisopogon R. Br. (1 sp.)
168.4308 Genus Pseudodanthonia Bor &amp; C. E. Hubb. (1 sp.)
### Tribus ''[[Meliceae]]'' &lt;small&gt;Rchb.&lt;/small&gt;
168.4401 Genus Brylkinia F. Schmidt (1 sp.)
168.4402 Genus Glyceria R. Br. (41 spp.)
168.4403 Genus Lycochloa Sam. (1 sp.)
168.4404 Genus Melica L. (91 spp.)
168.4405 Genus Pleuropogon R. Br. (5 spp.)
168.4406 Genus Schizachne Hack. (1 sp.)
168.4407 Genus Koordersiochloa Merr. (2 spp.)
168.4408 Genus Triniochloa Hitchc. (6 spp.)
### Tribus ''[[Stipeae]]'' &lt;small&gt;Dumort.&lt;/small&gt;
168.4501 Genus Macrochloa Kunth (2 spp.)
168.4502 Genus Ampelodesmos Link (1 sp.)
168.4503 Genus Psammochloa Hitchc. (1 sp.)
168.4504 Genus Neotrinia (Tzvelev) M. Nobis, P. D. Gudkova &amp; A. Nowak (2 spp.)
168.4505 Genus Oryzopsis Michx. (1 sp.)
168.4506 Genus Trikeraia Bor (2 spp.)
168.4507 Genus Barkworthia Romasch., P. M. Peterson &amp; Soreng (1 sp.)
168.4508 Genus Piptatherum P. Beauv. (29 spp.)
168.4509 Genus Stipa L. (135 spp.)
168.4510 Genus Ptilagrostis Griseb. (16 spp.)
168.4511 Genus Orthoraphium Nees (1 sp.)
168.4512 Genus Patis Ohwi (3 spp.)
168.4513 Genus Piptochaetium C. Presl (37 spp.)
168.4514 Genus Piptatheropsis Romasch., P. M. Peterson &amp; Soreng (5 spp.)
168.4515 Genus Ptilagrostiella Romasch., P. M. Peterson &amp; Soreng (1 sp.)
168.4516 Genus Ortachne Steud. (3 spp.)
168.4517 Genus Anatherostipa (Hack. ex Kuntze) Peñail. (11 spp.)
168.4518 Genus Aciachne Benth. (3 spp.)
168.4519 Genus Hesperostipa (Elias) Barkworth (5 spp.)
168.4520 Genus Celtica F. M. Vázquez &amp; Barkworth (1 sp.)
168.4521 Genus Jarava p. p. (1 sp.)
168.4522 Genus Pappostipa (Speg.) Romasch., P. M. Peterson &amp; Soreng (32 spp.)
168.4523 Genus Achnatherum p. p. (3 spp.)
168.4524 Genus Anemanthele Veldkamp (1 sp.)
168.4525 Genus Austrostipa S. W. L. Jacobs &amp; J. Everett (64 spp.)
168.4526 Genus Achnatherum P. Beauv. (24 spp.)
168.4527 Genus Timouria Roshev. (3 spp.)
168.4528 Genus Oloptum Röser &amp; Hamasha (1 sp.)
168.4529 Genus Stipellula Röser &amp; Hamasha (5 spp.)
168.4530 Genus Eriocoma Nutt. (28 spp.)
168.4531 Genus xEriosella Romasch. (1 sp.)
168.4532 Genus Pseudoeriocoma Romasch., P. M. Peterson &amp; Soreng (6 spp.)
168.4532 Genus Thorneochloa Romasch., P. M. Peterson &amp; Soreng (1 sp.)
168.4533 Genus Jarava Ruiz &amp; Pav. (31 spp.)
168.4534 Genus Amelichloa Arriaga &amp; Barkworth (5 spp.)
168.4535 Genus Nassella (Trin.) É. Desv. (118 spp.)
### Tribus ''[[Diarrheneae]]'' &lt;small&gt;Tateoka ex C. S. Campb.&lt;/small&gt;
168.4551 Genus Diarrhena P. Beauv. (2 spp.)
168.4552 Genus Neomolinia Honda (3 spp.)
### Tribus ''[[Brachypodieae]]'' &lt;small&gt;Harz&lt;/small&gt;
168.4601 Genus Brachypodium P. Beauv. (25 spp.)
### Tribus ''[[Poeae]]'' &lt;small&gt;R. Br.&lt;/small&gt;
168.4710 Subtribus Anthoxanthinae A. Gray
168.4711 Genus Hierochloe R. Br. (42 spp.)
168.4712 Genus Anthoxanthum L. (13 spp.)
168.4715 Subtribus Hypseochloinae Röser &amp; Tkach
168.4716 Genus Hypseochloa C. E. Hubb. (2 spp.)
168.4720 Subtribus Brizinae Tzvelev
168.4721 Genus Airopsis Desv. (1 sp.)
168.4722 Genus Briza L. (3 spp.)
168.4725 Subtribus Incertae sedis
168.4726 Genus Macrobriza (Tzvelev) Tzvelev (1 sp.)
168.4730 Subtribus Echinopogoninae Soreng
168.4731 Genus Ancistragrostis S. T. Blake (1 sp.)
168.4732 Genus Dichelachne Endl. (10 spp.)
168.4733 Genus Echinopogon P. Beauv. (7 spp.)
168.4734 Genus Pentapogon R. Br. (1 sp.)
168.4735 Genus Relchela Steud. (1 sp.)
168.4740 Subtribus Calothecinae Soreng
168.4741 Genus Chascolytrum Desv. (25 spp.)
168.4750 Subtribus Agrostidinae Fr.
168.4751 Genus Agrostula P. M. Peterson, Romasch., Soreng &amp; Sylvester (1 sp.)
168.4752 Genus Calamagrostis Adans. (89 spp.)
168.4753 Genus Gastridium P. Beauv. (3 spp.)
168.4754 Genus Triplachne Link (1 sp.)
168.4755 Genus Podagrostis (Griseb.) Scribn. &amp; Merr. (11 spp.)
168.4756 Genus Agrostis L. (197 spp.)
168.4757 Genus xAgropogon P. Fourn. (2 spp.)
168.4758 Genus Polypogon Desf. (15 spp.)
168.4759 Genus Lachnagrostis Trin. (40 spp.)
168.4760 Genus Deyeuxia Clarion (118 spp.)
168.4761 Genus Chaetotropis Kunth (5 spp.)
168.4762 Genus Bromidium Nees &amp; Meyen (5 spp.)
168.4765 Subtribus Torreyochloinae Soreng &amp; J. I. Davis
168.4766 Genus Amphibromus Nees (11 spp.)
168.4767 Genus Torreyochloa Church (4 spp.)
168.4770 Subtribus Phalaridinae Fr.
168.4771 Genus Phalaris L. (20 spp.)
168.4780 Subtribus Aveninae J. Presl
168.4781 Genus Avena L. (25 spp.)
168.4782 Genus Arrhenatherum P. Beauv. (5 spp.)
168.4783 Genus Tricholemma (Röser) Röser (2 spp.)
168.4784 Genus Helictotrichon Besser ex Schult. &amp; Schult. fil. (32 spp.)
168.4785 Genus xTrisetopsotrichon Röser &amp; A. Wölk (1 sp.)
167.4786 Genus Lagurus L. (1 sp.)
168.4787 Genus Tzveleviochloa Röser &amp; A. Wölk (5 spp.)
168.4790 Subtribus Koeleriinae Asch. &amp; Graebn.
168.4791 Genus Acrospelion Besser ex Roem. &amp; Schult. (8 spp.)
168.4792 Genus Trisetum Pers. (3 spp.)
168.4793 Genus Graphephorum Desv. (4 spp.)
168.4794 Genus Trisetum s. lat. (20 spp.)
168.4795 Genus xTrisetokoeleria Tzvelev (2 spp.)
168.4796 Genus Rostraria Trin. (13 spp.)
168.4723 Genus Avellinia Parl. (2 spp.)
168.4723 Genus Trisetaria Forssk. (16 spp.)
168.4797 Genus Gaudinia P. Beauv. (4 spp.)
168.4798 Genus Koeleria Pers. (77 spp.)
168.4799 Genus Sibirotrisetum Barberá, Soreng, Romasch., Quintanar &amp; P. M. Peterson (7 spp.)
168.4800 Genus Limnodea L. H. Dewey ex Coult. (1 sp.)
168.4801 Genus Sphenopholis Scribn. (6 spp.)
168.4802 Genus Peyritschia E. Fourn. ex Benth. &amp; Hook. fil. (31 spp.)
168.4803 Genus Laegaardia P. M. Peterson, Soreng, Romasch. &amp; Barberá (1 sp.)
168.4804 Genus Paramochloa P. M. Peterson, Soreng, Romasch. &amp; Barberá (2 spp.)
168.4805 Genus Greeneochloa P. M. Peterson, Soreng, Romasch. &amp; Barberá (2 spp.)
168.4806 Genus Cinnagrostis Griseb. (62 spp.)
168.4807 Genus Trisetopsis Röser &amp; A. Wölk (28 spp.)
168.4810 Subtribus Airinae Fr.
168.4811 Genus Aira L. (11 spp.)
168.4812 Genus Avenella (Bluff &amp; Fingerh.) Drejer (1 sp.)
168.4813 Genus Corynephorus P. Beauv. (5 spp.)
168.4814 Genus Periballia Trin. (1 sp.)
168.4815 Subtribus Holcinae Dumort.
168.4816 Genus Holcus L. (12 spp.)
168.4817 Genus Vahlodea Fr. (1 sp.)
168.4820 Subtribus Sesleriinae Parl.
168.4821 Genus Sesleriella Deyl (1 sp.)
168.4822 Genus Oreochloa Link (4 spp.)
168.4823 Genus Mibora Adans. (2 spp.)
168.4824 Genus Psilathera Link (1 sp.)
168.4825 Genus Sesleria Scop. (29 spp.)
168.4826 Genus Echinaria Desf. (1 sp.)
168.4830 Subtribus Scolochloinae Tzvelev
168.4831 Genus Scolochloa Link (2 spp.)
168.4832 Genus Dryopoa Vickery (1 sp.)
168.4835 Subtribus Antinoriinae Röser &amp; Tkach
168.4836 Genus Antinoria Parl. (2 spp.)
168.4840 Subtribus Loliinae Dumort.
168.4841 Genus Leucopoa Griseb. (14 spp.)
168.4842 Genus Drymochloa Holub (6 spp.)
168.4843 Genus Castellia Tineo (1 sp.)
168.4844 Genus Festuca L. (667 spp.)
168.4845 Genus xFestulolium Asch. &amp; Graebn. (5 spp.)
168.4846 Genus Lolium L. (29 spp.)
168.4847 Genus Pseudobromus K. Schum. (6 spp.)
168.4850 Subtribus Dactylidinae Stapf
168.4851 Genus Dactylis L. (4 spp.)
168.4852 Genus Lamarckia Moench (1 sp.)
168.4860 Subtribus Ammochloinae Tzvelev
168.4861 Genus Ammochloa Boiss. (3 spp.)
168.4870 Subtribus Cynosurinae Fr.
168.4871 Genus Cynosurus L. (10 spp.)
168.4880 Subtribus Parapholiinae Caro
168.4881 Genus Sphenopus Trin. (2 spp.)
168.4882 Genus Agropyropsis (Batt. &amp; Trab.) A. Camus (1 sp.)
168.4883 Genus Cutandia Willk. (6 spp.)
168.4884 Genus Catapodium Link (5 spp.)
168.4885 Genus Desmazeria Dumort. (4 spp.)
168.4886 Genus Parapholis C. E. Hubb. (7 spp.)
168.4887 Genus Vulpiella (Batt. &amp; Trab.) Burollet (2 spp.)
168.4890 Subtribus Aristaveninae F. Albers &amp; Butzin
168.4891 Genus Deschampsia P. Beauv. (71 spp.)
168.4895 Subtribus Helictochloinae Röser &amp; Tkach
168.4896 Genus Helictochloa Romero Zarco (26 spp.)
168.4897 Genus Molineriella Rouy (3 spp.)
168.4900 Subtribus Coleanthinae Rchb.
168.4901 Genus Catabrosa P. Beauv. (5 spp.)
168.4902 Genus xCatanellia L. J. Gillespie &amp; Soreng (1 sp.)
168.4903 Genus Hyalopodium Röser &amp; Tkach (2 spp.)
168.4904 Genus Catabrosella (Tzvelev) Tzvelev (6 spp.)
168.4905 Genus Hyalopoa (Tzvelev) Tzvelev (7 spp.)
168.4906 Genus Arctohyalopoa Röser &amp; Tkach (4 spp.)
168.4907 Genus Paracolpodium (Tzvelev) Tzvelev (5 spp.)
168.4908 Genus Coleanthus Seidel (1 sp.)
168.4909 Genus Phippsia (Trin.) R. Br. (3 spp.)
168.4910 Genus xPucciphippsia Tzvelev (2 spp.)
168.4911 Genus Puccinellia Parl. (134 spp.)
168.4912 Genus Sclerochloa P. Beauv. (2 spp.)
168.4913 Genus Colpodium Trin. (9 spp.)
168.4915 Subtribus Avenulinae Röser &amp; Tkach
168.4916 Genus Avenula (Dumort.) Dumort. (1 sp.)
168.4920 Subtribus Miliinae Dumort.
168.4921 Genus Milium L. (7 spp.)
168.4930 Subtribus Phleinae Dumort.
168.4931 Genus Phleum L. (17 spp.)
168.4940 Subtribus Poinae Dumort.
168.4941 Genus Poa L. (589 spp.)
168.4942 Genus Oreopoa H. Scholz &amp; Parolly (1 sp.)
168.4950 Subtribus Incertae sedis
168.4951 Genus Arctopoa (Griseb.) Prob. (5 spp.)
168.4952 Genus xDupontopoa Prob. (1 sp.)
168.4960 Subtribus Cinninae Caruel
168.4961 Genus Agrostopoa Davidse, Soreng &amp; P. M. Peterson (3 spp.)
168.4962 Genus Aniselytron Merr. (5 spp.)
168.4963 Genus Cinna L. (4 spp.)
168.4964 Genus Simplicia Kirk (3 spp.)
168.4970 Subtribus HSAQN clade
168.4971 Genus Arctagrostis Griseb. (1 sp.)
168.4972 Genus Hookerochloa E. B. Alexeev (2 spp.)
168.4973 Genus Saxipoa Soreng, L. J. Gillespie &amp; S. W. L. Jacobs (1 sp.)
168.4974 Genus Sylvipoa Soreng, L. J. Gillespie &amp; S. W. L. Jacobs (1 sp.)
168.4975 Genus Nicoraepoa Soreng &amp; L. J. Gillespie (7 spp.)
168.4980 Subtribus Beckmanninae Nevski
168.4981 Genus Beckmannia Host (2 spp.)
168.4982 Genus Pholiurus Trin. (1 sp.)
168.4983 Genus Pseudophleum Dogan (2 spp.)
168.4984 Genus Rhizocephalus Boiss. (1 sp.)
168.4985 Genus Brizochloinae Röser &amp; Tkach ( sp.)
168.4986 Genus Brizochloa Jirasek &amp; Chrtek (1 sp.)
168.4990 Subtribus DAD clade
168.4991 Genus Dupontia R. Br. (4 spp.)
168.4992 Genus xDuarctopoa Soreng &amp; L. J. Gillespie (1 sp.)
168.4993 Genus Dupontiopsis Soreng, L. J. Gillespie &amp; Koba (1 sp.)
168.5000 Subtribus Alopecurinae Dumort.
168.5001 Genus Alopecurus L. (44 spp.)
168.5002 Genus Cornucopiae L. (2 spp.)
168.5003 Genus Limnas Trin. (3 spp.)
168.5010 Subtribus Ventenatinae Holub ex L. J. Gillespie, Cabi &amp; Soreng
168.5011 Genus Apera Adans. (5 spp.)
168.5012 Genus Bellardiochloa Chiov. (6 spp.)
168.5013 Genus Nephelochloa Boiss. (1 sp.)
168.5014 Genus Ventenata Koeler (4 spp.)
168.5015 Genus Parvotrisetum Chrtek (1 sp.)
168.5016 Genus Gaudiniopsis (Boiss.) Eig (5 spp.)
168.5060 Tribus Littledaleeae Soreng &amp; J. I. Davis
168.5061 Genus Littledalea Hemsl. (4 spp.)
168.5070 Tribus Bromeae Dumort.
168.5071 Genus Bromus L. (173 spp.)
168.5080 Tribus Triticeae Dumort.
168.5081 Genus Anthosachne Steud. (11 spp.)
168.5082 Genus Connorochloa Barkworth, S. W. L. Jacobs &amp; H. Q. Zhang (1 sp.)
168.5083 Genus Elymus L. (222 spp.)
168.5084 Genus Thinoelymus Banfi (3 spp.)
168.5085 Genus xAgroelymus G. Camus ex A. Camus (5 spp.)
168.5086 Genus xElyleymus Baum (11 spp.)
168.5087 Genus xAgrositanion Bowden (2 spp.)
168.5088 Genus xPseudelymus Barkworth &amp; D. R. Dewey (1 sp.)
168.5089 Genus xAgrotrigia Tzvelev (6 spp.)
168.5090 Genus Pauneroa V. Lucía, E. Rico, K. Anamth.-Jon. &amp; M. M. Mart. Ort. (1 sp.)
168.5091 Genus Pseudoroegneria (Nevski) Á. Löve (14 spp.)
168.5092 Genus Pascopyrum Á. Löve (1 sp.)
168.5093 Genus Douglasdeweya C. Yen, J. L. Yang &amp; B. R. Baum (2 spp.)
168.5094 Genus Agropyron Gaertn. (13 spp.)
168.5095 Genus Kengyilia C. Yen &amp; J. L. Yang (30 spp.)
168.5096 Genus xLeymostachys Tzvelev (1 sp.)
168.5097 Genus xLeymotrigia Tzvelev (7 spp.)
168.5098 Genus Leymus Hochst. (68 spp.)
168.5099 Genus Psathyrostachys Nevski (10 spp.)
168.5100 Genus Taeniatherum Nevski (1 sp.)
168.5101 Genus Crithopsis Jaub. &amp; Spach (1 sp.)
168.5102 Genus Heteranthelium Hochst. ex Jaub. &amp; Spach (1 sp.)
168.5103 Genus Hordeum L. (41 spp.)
168.5104 Genus xElyhordeum Mansf. ex Cziczin &amp; Petr. (27 spp.)
168.5105 Genus Hordelymus (Jess.) Harz (1 sp.)
168.5106 Genus Festucopsis (C. E. Hubb.) Melderis (2 spp.)
168.5107 Genus Peridictyon Seberg, Fred. &amp; Baden (1 sp.)
168.5108 Genus Eremopyrum (Ledeb.) Jaub. &amp; Spach (6 spp.)
168.5109 Genus Secale L. (7 spp.)
168.5110 Genus Henrardia C. E. Hubb. (3 spp.)
168.5111 Genus Stenostachys Turcz. (4 spp.)
168.5112 Genus Australopyrum (Tzvelev) Á. Löve (5 spp.)
168.5113 Genus Dasypyrum (Coss. &amp; Durieu) T. Durand (2 spp.)
168.5114 Genus Thinopyrum Á. Löve (14 spp.)
168.5115 Genus Triticum L. (16 spp.)
168.5116 Genus xTriticosecale Wittm. (1 sp.)
168.5117 Genus xTrititrigia Tzvelev (0 sp.)
168.5118 Genus xHaynaldoticum Cif. &amp; Giacom. (0 sp.)
168.5119 Genus xTritordeum Asch. &amp; Graebn. (0 sp.)
168.5120 Genus Aegilops L. (21 spp.)
168.5121 Genus Amblyopyrum (Jaub. &amp; Spach) Eig (1 sp.)
168.5122 Genus xAegilotriticum P. Fourn. (0 sp.)
## Subfamilia ''[[Aristidoideae]]'' &lt;small&gt;Caro&lt;/small&gt;
168.5600 Tribus Aristideae C. E. Hubb.
168.5601 Genus Aristida L. (297 spp.)
168.5602 Genus Sartidia De Winter (6 spp.)
168.5603 Genus Stipagrostis Nees (62 spp.)
## Subfamilia ''[[Panicoideae]]'' &lt;small&gt;A. Braun&lt;/small&gt;
168.6100 Tribus Basal clade
168.6101 Genus Alloeochaete C. E. Hubb. (6 spp.)
168.6102 Genus Dichaetaria Nees ex Steud. (1 sp.)
168.6150 Tribus Thysanolaeneae C. E. Hubb.
168.6151 Genus Thysanolaena Nees (1 sp.)
168.6200 Tribus Cyperochloeae L. Watson &amp; Dallwitz ex Sánchez-Ken &amp; L. G. Clark
168.6201 Genus Cyperochloa Lazarides &amp; L. Watson (1 sp.)
168.6202 Genus Spartochloa C. E. Hubb. (1 sp.)
168.6250 Tribus Centotheceae Ridl.
168.6251 Genus Megastachya P. Beauv. (2 spp.)
168.6252 Genus Centotheca Desv. (4 spp.)
168.6300 Tribus Chasmanthieae W. V. Br. &amp; D. N. Sm. ex Sánchez-Ken &amp; L. G. Clark
168.6301 Genus Chasmanthium Link (6 spp.)
168.6302 Genus Bromuniola Stapf &amp; C. E. Hubb. (1 sp.)
168.6350 Tribus Zeugiteae Sánchez-Ken &amp; L. G. Clark
168.6351 Genus Chevalierella A. Camus (1 sp.)
168.6352 Genus Lophatherum Brongn. (2 spp.)
168.6353 Genus Orthoclada P. Beauv. (2 spp.)
168.6354 Genus Zeugites P. Browne (11 spp.)
168.6355 Genus Pohlidium Davidse, Soderstr. &amp; R. P. Ellis (1 sp.)
168.6400 Tribus Steyermarkochloeae Davidse &amp; Ellis
168.6401 Genus Steyermarkochloa Davidse &amp; Ellis (1 sp.)
168.6402 Genus Arundoclaytonia Davidse &amp; R. P. Ellis (2 spp.)
168.6450 Tribus Tristachyideae Sánchez-Ken &amp; L. G. Clark
168.6451 Genus Danthoniopsis Stapf (16 spp.)
168.6452 Genus Gilgiochloa Pilg. (1 sp.)
168.6453 Genus Loudetia Hochst. (23 spp.)
168.6454 Genus Trichopteryx Nees (5 spp.)
168.6455 Genus Loudetiopsis Conert (11 spp.)
168.6456 Genus Dilophotriche (C. E. Hubb.) Jacq.-Fél. (3 spp.)
168.6457 Genus Tristachya Nees (23 spp.)
168.6458 Genus Zonotriche (C. E. Hubb.) J. B. Phipps (3 spp.)
168.6500 Tribus Gynerieae Sánchez-Ken &amp; L. G. Clark
168.6501 Genus Gynerium Willd. ex P. Beauv. (1 sp.)
168.6550 Tribus Lecomtelleae Potztal
168.6551 Genus Lecomtella A. Camus (1 sp.)
168.6600 Tribus Paniceae R. Br.
168.6610 Subtribus Anthephorinae Benth.
168.6611 Genus Anthephora Schreb. (12 spp.)
168.6612 Genus Chaetopoa C. E. Hubb. (2 spp.)
168.6613 Genus Chlorocalymma Clayton (1 sp.)
168.6614 Genus Digitaria Haller (255 spp.)
168.6615 Genus Trichachne Nees (16 spp.)
168.6616 Genus Leptoloma Chase (8 spp.)
168.6617 Genus Tarigidia Stent (2 spp.)
168.6618 Genus Taeniorhachis Cope (1 sp.)
168.6619 Genus Thyridachne C. E. Hubb. (1 sp.)
168.6620 Genus Trachys Pers. (4 spp.)
168.6625 Subtribus Dichantheliinae Zuloaga
168.6626 Genus Adenochloa Zuloaga (14 spp.)
168.6627 Genus Dichanthelium (Hitchc. &amp; Chase) Gould (108 spp.)
168.6630 Subtribus Boivinellinae Pilg.
168.6631 Genus Acroceras Stapf (18 spp.)
168.6632 Genus Alloteropsis J. Presl (5 spp.)
168.6633 Genus Amphicarpum Raf. (2 spp.)
168.6634 Genus Pseudechinolaena Stapf (5 spp.)
168.6635 Genus Cyphochlaena Hack. (2 spp.)
168.6636 Genus Poecilostachys Hack. (11 spp.)
168.6637 Genus Oplismenus P. Beauv. (14 spp.)
168.6638 Genus Cyrtococcum Stapf (15 spp.)
168.6639 Genus Entolasia Stapf (6 spp.)
168.6640 Genus Lasiacis (Griseb.) Hitchc. (15 spp.)
168.6641 Genus Mayariochloa Salariato, Morrone &amp; Zuloaga (1 sp.)
168.6642 Genus Parodiophyllochloa Zuloaga &amp; Morrone (6 spp.)
168.6643 Genus Morronea Zuloaga &amp; Scataglini (6 spp.)
168.6644 Genus Pseudolasiacis (A. Camus) A. Camus (3 spp.)
168.6645 Genus Microcalamus Franch. (1 sp.)
168.6646 Genus Chasechloa A. Camus (3 spp.)
168.6647 Genus Ottochloa Dandy (3 spp.)
168.6648 Genus Echinochloa P. Beauv. (40 spp.)
168.6650 Subtribus Neurachninae Clayton &amp; Renvoize
168.6651 Genus Ancistrachne S. T. Blake (3 spp.)
168.6652 Genus Neurachne R. Br. (8 spp.)
168.6653 Genus Thyridolepis S. T. Blake (3 spp.)
168.6655 Subtribus Cleistochloinae E. J. Thomps.
168.6656 Genus Cleistochloa C. E. Hubb. (2 spp.)
168.6657 Genus Calyptochloa C. E. Hubb. (4 spp.)
168.6658 Genus Dimorphochloa S. T. Blake (1 sp.)
168.6659 Genus Simonachne E. J. Thomps. (1 sp.)
168.6660 Subtribus incertae sedis
168.6661 Genus Homopholis C. E. Hubb. (1 sp.)
168.6662 Genus Walwhalleya Wills &amp; J. J. Bruhl (4 spp.)
168.6670 Subtribus Melinidinae Stapf
168.6671 Genus Chaetium Nees (3 spp.)
168.6672 Genus Eccoptocarpha Launert (1 sp.)
168.6673 Genus Eriochloa Kunth (35 spp.)
168.6674 Genus Panicum auct. (1 sp.)
168.6675 Genus Rupichloa Salariato &amp; Morrone (2 spp.)
168.6676 Genus Thuarea Pers. (2 spp.)
168.6677 Genus Urochloa P. Beauv. (98 spp.)
168.6678 Genus Brachiaria (Trin.) Griseb. (42 spp.)
168.6679 Genus Scutachne Hitchc. &amp; Chase (1 sp.)
168.6680 Genus Megathyrsus (Pilg.) B. K. Simon &amp; S. W. L. Jacobs (3 spp.)
168.6681 Genus Yvesia A. Camus (1 sp.)
168.6682 Genus Leucophrys Rendle (1 sp.)
168.6683 Genus Melinis P. Beauv. (23 spp.)
168.6684 Genus Moorochloa Veldkamp (3 spp.)
168.6685 Genus Tricholaena Schrad. (4 spp.)
168.6690 Subtribus Panicinae Fr.
168.6691 Genus Panicum L. (275 spp.)
168.6692 Genus Cnidochloa Zuloaga (1 sp.)
168.6693 Genus Yakirra Lazarides &amp; R. D. Webster (7 spp.)
168.6694 Genus Arthragrostis Lazarides (4 spp.)
168.6695 Genus Louisiella C. E. Hubb. &amp; J. Léonard (3 spp.)
168.6700 Subtribus Cenchrinae Dumort.
168.6701 Genus Stenotaphrum Trin. (8 spp.)
168.6702 Genus Stereochlaena Hack. (4 spp.)
168.6703 Genus Streptolophus Hughes (1 sp.)
168.6704 Genus Cenchrus L. (123 spp.)
168.6705 Genus Acritochaete Pilg. (1 sp.)
168.6706 Genus Alexfloydia B. K. Simon (1 sp.)
168.6707 Genus Paractaenum P. Beauv. (2 spp.)
168.6708 Genus Pseudochaetochloa Hitchc. (1 sp.)
168.6709 Genus Zygochloa S. T. Blake (1 sp.)
168.6710 Genus Hygrochloa Lazarides (2 spp.)
168.6711 Genus Uranthoecium Stapf (1 sp.)
168.6712 Genus Whiteochloa C. E. Hubb. (6 spp.)
168.6713 Genus Chamaeraphis R. Br. (1 sp.)
168.6714 Genus Pseudoraphis Griff. (8 spp.)
168.6715 Genus Dissochondrus (Hillebr.) Kuntze ex Hack. (1 sp.)
168.6716 Genus Xerochloa R. Br. (3 spp.)
168.6717 Genus Panicum auct. (1 sp.)
168.6718 Genus Spinifex L. (4 spp.)
168.6719 Genus Setaria P. Beauv. (111 spp.)
168.6720 Genus Paspalidium Stapf (32 spp.)
168.6721 Genus Holcolemma Stapf &amp; C. E. Hubb. (4 spp.)
168.6722 Genus Setariopsis Scribn. &amp; Millsp. (2 spp.)
168.6723 Genus Ixophorus Schltdl. (1 sp.)
168.6724 Genus Zuloagaea Bess (1 sp.)
168.6725 Genus Paratheria Griseb. (2 spp.)
168.6730 Subtribus Paniceae incertae sedis
168.6731 Genus Hydrothauma C. E. Hubb. (1 sp.)
168.6732 Genus Hylebates Chippind. (2 spp.)
168.6733 Genus Oryzidium C. E. Hubb. &amp; Schweick. (1 sp.)
168.6734 Genus Thedachloa S. W. L. Jacobs (1 sp.)
168.6735 Genus Kellochloa Lizarazu, Nicola &amp; Scataglini (2 spp.)
168.6736 Genus Trichanthecium Zuloaga &amp; Morrone (39 spp.)
168.6737 Genus Sacciolepis Nash (29 spp.)
168.6800 Tribus Paspaleae Rchb.
168.6810 Subtribus Basal Paspaleae
168.6811 Genus Reynaudia Kunth (1 sp.)
168.6820 Subtribus Paspalinae Griseb.
168.6821 Genus Acostia Swallen (1 sp.)
168.6822 Genus Axonopus P. Beauv. (93 spp.)
168.6823 Genus Baptorhachis Clayton &amp; Renvoize (1 sp.)
168.6824 Genus Echinolaena Desv. (4 spp.)
168.6825 Genus Gerritea Zuloaga, Morrone &amp; Killeen (1 sp.)
168.6826 Genus Ichnanthus P. Beauv. (26 spp.)
168.6827 Genus Hildaea C. Silva &amp; R. P. Oliveira (6 spp.)
168.6828 Genus Oedochloa C. Silva &amp; R. P. Oliveira (9 spp.)
168.6829 Genus Ocellochloa Zuloaga &amp; Morrone (13 spp.)
168.6830 Genus Paspalum L. (384 spp.)
168.6831 Genus Anthaenantiopsis Mez ex Pilg. (4 spp.)
168.6832 Genus Aakia J. R. Grande (1 sp.)
168.6833 Genus Osvaldoa J. R. Grande (1 sp.)
168.6834 Genus Hopia Zuloaga &amp; Morrone (1 sp.)
168.6835 Genus Renvoizea Zuloaga &amp; Morrone (10 spp.)
168.6836 Genus Streptostachys Desv. (2 spp.)
168.6837 Genus Anthaenantia P. Beauv. (4 spp.)
168.6840 Subtribus Otachyriinae Butzin
168.6841 Genus Hymenachne P. Beauv. (16 spp.)
168.6842 Genus Otachyrium Nees (8 spp.)
168.6843 Genus Steinchisma Raf. (8 spp.)
168.6844 Genus Cliffordiochloa B. K. Simon (1 sp.)
168.6845 Genus Fasciculochloa B. K. Simon &amp; C. M. Weiller (1 sp.)
168.6846 Genus Plagiantha Renvoize (1 sp.)
168.6847 Genus Rugoloa Zuloaga (3 spp.)
168.6850 Subtribus Arthropogoninae Butzin
168.6851 Genus Apochloa Zuloaga &amp; Morrone (15 spp.)
168.6852 Genus Arthropogon Nees (5 spp.)
168.6853 Genus Altoparadisium Filg., Davidse, Zuloaga &amp; Morrone (2 spp.)
168.6854 Genus Canastra Morrone, Zuloaga, Davidse &amp; Filg. (2 spp.)
168.6855 Genus Homolepis Chase (5 spp.)
168.6856 Genus Oplismenopsis Parodi (1 sp.)
168.6857 Genus Phanopyrum (Raf.) Nash (1 sp.)
168.6858 Genus Stephostachys Zuloaga &amp; Morrone (1 sp.)
168.6859 Genus Cyphonanthus Zuloaga &amp; Morrone (1 sp.)
168.6860 Genus Oncorachis Morrone &amp; Zuloaga (2 spp.)
168.6861 Genus Coleataenia Griseb. (14 spp.)
168.6862 Genus Triscenia Griseb. (1 sp.)
168.6863 Genus Keratochlaena Morrone &amp; Zuloaga (1 sp.)
168.6864 Genus Mesosetum Steud. (28 spp.)
168.6865 Genus Tatianyx Zuloaga &amp; Soderstr. (1 sp.)
168.6870 Tribus Arundinelleae Stapf
168.6871 Genus Arundinella Raddi (57 spp.)
168.6872 Genus Garnotia Brongn. (29 spp.)
168.6890 Tribus Jansenelleae Voronts.
168.6891 Genus Jansenella Bor (2 spp.)
168.6892 Genus Chandrasekharania V. J. Nair, V. S. Ramach. &amp; Sreek. (1 sp.)
168.6900 Tribus Andropogoneae Dumort.
168.6910 Subtribus incertae sedis
168.6911 Genus Thelepogon Roth ex Roem. &amp; Schult. (1 sp.)
168.6912 Genus Lasiurus Boiss. (2 spp.)
168.6920 Subtribus Arthraxoninae Benth.
168.6921 Genus Arthraxon P. Beauv. (19 spp.)
168.6930 Subtribus Tripsacinae Dumort.
168.6931 Genus Zea L. (5 spp.)
168.6932 Genus Tripsacum L. (16 spp.)
168.6940 Subtribus Chionachninae Clayton
168.6941 Genus Chionachne R. Br. (10 spp.)
168.6942 Genus Trilobachne Schenck ex Henrard (1 sp.)
139.6950 Subtribus Rhytachninae Welker &amp; E.A.Kellogg
168.6951 Genus Vossia Wall. &amp; Griff. (1 sp.)
168.6952 Genus Oxyrhachis Pilg. (1 sp.)
168.6953 Genus Rhytachne Desv. (11 spp.)
168.6954 Genus Loxodera Launert (5 spp.)
168.6955 Genus Urelytrum Hack. (10 spp.)
168.6960 Subtribus Chrysopogoninae Welker &amp; E.A.Kellogg
168.6961 Genus Chrysopogon Trin. (50 spp.)
168.6970 Subtribus incertae sedis
168.6971 Genus Parahyparrhenia A. Camus (7 spp.)
168.6972 Genus Eriochrysis P. Beauv. (11 spp.)
168.6980 Subtribus incertae sedis
168.6981 Genus Microstegium Nees (19 spp.)
168.6982 Genus Leptatherum Nees (4 spp.)
168.6983 Genus Sehima Forssk. (6 spp.)
168.6984 Genus Kerriochloa C. E. Hubb. (1 sp.)
168.6985 Genus Pogonachne Bor (1 sp.)
168.6986 Genus Elionurus Humb. &amp; Bonpl. ex Willd. (17 spp.)
168.6990 Subtribus Rottboelliinae J. Presl
168.6991 Genus Coix L. (4 spp.)
168.6992 Genus Rottboellia L. fil. (12 spp.)
168.6993 Genus Chasmopodium Stapf (2 spp.)
168.7000 Subtribus incertae sedis
168.7001 Genus Tripidium H. Scholz (7 spp.)
168.7010 Subtribus Ratzeburgiinae Hook. fil.
168.7011 Genus Thyrsia Stapf (1 sp.)
168.7012 Genus Ratzeburgia Kunth (1 sp.)
168.7013 Genus Mnesithea Kunth (24 spp.)
168.7014 Genus Eremochloa Buse (13 spp.)
168.7015 Genus Glyphochloa Clayton (13 spp.)
168.7016 Genus Hackelochloa Kuntze (1 sp.)
168.7017 Genus Phacelurus Griseb. (8 spp.)
168.7018 Genus Manisuris L. (1 sp.)
168.7019 Genus Hemarthria R. Br. (13 spp.)
168.7020 Genus Heteropholis C. E. Hubb. (5 spp.)
168.7021 Genus Thaumastochloa C. E. Hubb. (8 spp.)
168.7030 Subtribus Ischaeminae J. Presl
168.7031 Genus Eulaliopsis Honda (2 spp.)
168.7032 Genus Andropterum Stapf (1 sp.)
168.7033 Genus Dimeria R. Br. (57 spp.)
168.7034 Genus Ischaemum L. (92 spp.)
168.7040 Subtribus Apludinae Hook. fil.
168.7041 Genus Polytrias Hack. (1 sp.)
168.7042 Genus Homozeugos Stapf (6 spp.)
168.7043 Genus Trachypogon Nees (5 spp.)
168.7044 Genus Sorghastrum Nash (23 spp.)
168.7045 Genus Asthenochloa Buse (1 sp.)
168.7046 Genus Eulalia Kunth (31 spp.)
168.7047 Genus Pseudopogonatherum A. Camus (6 spp.)
168.7048 Genus Apluda L. (1 sp.)
168.7050 Subtribus Germainiinae Clayton
168.7051 Genus Imperata Cirillo (12 spp.)
168.7052 Genus Pogonatherum P. Beauv. (4 spp.)
168.7053 Genus Germainia Balansa &amp; Poitr. (8 spp.)
168.7054 Genus Apocopis Nees (16 spp.)
168.7055 Genus Lophopogon Hack. (3 spp.)
168.7060 Subtribus Sorghinae Bluff, Nees &amp; Schauer ex Clayton &amp; Renvoize
168.7061 Genus Cleistachne Benth. (1 sp.)
168.7062 Genus Sarga Ewart (9 spp.)
168.7063 Genus Lasiorrhachis (Hack.) Stapf (3 spp.)
168.7064 Genus Sorghum Moench (24 spp.)
168.7070 Subtribus Saccharinae Griseb.
168.7071 Genus Pseudosorghum A. Camus (1 sp.)
168.7072 Genus Saccharum L. (26 spp.)
168.7073 Genus Miscanthus Andersson (19 spp.)
168.7074 Genus Narenga Burkill (2 spp.)
168.7080 Subtribus Anthistiriinae J. Presl
168.7081 Genus Jardinea Steud. (2 spp.)
168.7082 Genus Heteropogon Pers. (5 spp.)
168.7083 Genus Eremopogon (Hack.) Stapf (1 sp.)
168.7084 Genus Cymbopogon Spreng. (59 spp.)
168.7085 Genus Themeda Forssk. (33 spp.)
168.7086 Genus Iseilema Andersson (27 spp.)
168.7087 Genus Euclasta Franch. (2 spp.)
168.7088 Genus Bothriochloa Kuntze (38 spp.)
168.7089 Genus Dichanthium Willemet (23 spp.)
168.7090 Genus Capillipedium Stapf (21 spp.)
168.7100 Subtribus Andropogoninae J. Presl
168.7101 Genus Andropogon L. (123 spp.)
168.7102 Genus Hyparrhenia Andersson ex E. Fourn. (59 spp.)
168.7103 Genus Schizachyrium Nees (68 spp.)
168.7104 Genus Diectomis P. Beauv. (2 spp.)
168.7105 Genus Diheteropogon (Hack.) Stapf (4 spp.)
168.7106 Genus Bhidea Stapf ex Bor (3 spp.)
168.7107 Genus Anadelphia Hack. (15 spp.)
168.7108 Genus Elymandra Stapf (6 spp.)
168.7109 Genus Monocymbium Stapf (3 spp.)
168.7110 Genus Exotheca Andersson (1 sp.)
168.7111 Genus Hyperthelia Clayton (6 spp.)
168.7190 Subtribus unplaced Andropogoneae
168.7191 Genus Agenium Nees (4 spp.)
168.7192 Genus Clausospicula Lazarides (1 sp.)
168.7193 Genus Lakshmia Veldkamp (1 sp.)
168.7194 Genus Pseudanthistiria (Hack.) Hook. fil. (3 spp.)
168.7195 Genus Pseudodichanthium Bor (1 sp.)
168.7196 Genus Spathia Ewart (1 sp.)
168.7197 Genus Spodiopogon Trin. (17 spp.)
168.7198 Genus Triplopogon Bor (1 sp.)
168.7199 Genus Veldkampia Ibaragi &amp; Shiro Kobay. (1 sp.)
## Subfamilia ''[[Arundinoideae]]'' &lt;small&gt;Tateoka&lt;/small&gt;
168.8100 Tribus Arundineae Dumort
168.8101 Genus Amphipogon R. Br. (9 spp.)
168.8102 Genus Monachather Steud. (1 sp.)
168.8103 Genus Dregeochloa Conert (2 spp.)
168.8104 Genus Arundo L. (5 spp.)
168.8210 Tribus Crinipedeae Hardion
168.8211 Genus Crinipes Hochst. (2 spp.)
168.8212 Genus Elytrophorus P. Beauv. (2 spp.)
168.8213 Genus Pratochloa Hardion (1 sp.)
168.8214 Genus Styppeiochloa De Winter (3 spp.)
168.8200 Tribus Molinieae Jirasek
168.8221 Genus Hakonechloa Makino ex Honda (1 sp.)
168.8222 Genus Molinia Schrank (2 spp.)
168.8223 Genus Moliniopsis Hayata (1 sp.)
168.8224 Genus Phragmites Adans. (10 spp.)
168.8230 Subtribus Molinieae incertae sedis
168.8231 Genus Leptagrostis C. E. Hubb. (1 sp.)
168.8232 Genus Piptophyllum C. E. Hubb. (1 sp.)
## Subfamilia ''[[Micrairoideae]]'' &lt;small&gt;Pilg.&lt;/small&gt;
168.8510 Tribus Micraireae Pilg.
168.8511 Genus Micraira F. Muell. (15 spp.)
168.8512 Genus Zenkeria Trin. (5 spp.)
168.8520 Tribus Eriachneae (Ohwi) Eck-Borsb.
168.8521 Genus Eriachne R. Br. (50 spp.)
168.8522 Genus Pheidochloa S. T. Blake (2 spp.)
168.8530 Tribus Isachneae Benth.
168.8531 Genus Coelachne R. Br. (13 spp.)
168.8532 Genus Heteranthoecia Stapf (1 sp.)
168.8533 Genus Hubbardia Bor (2 spp.)
168.8534 Genus Isachne R. Br. (107 spp.)
168.8535 Genus Limnopoa C. E. Hubb. (1 sp.)
168.8536 Genus Sphaerocaryum Hook. fil. (1 sp.)
## Subfamilia ''[[Danthonioideae]]'' &lt;small&gt;Barker &amp; H. P. Linder&lt;/small&gt;
168.8910 Tribus Danthonieae Zotov
168.8911 Genus Merxmuellera Conert (7 spp.)
168.8912 Genus Capeochloa H. P. Linder &amp; N. P. Barker (3 spp.)
168.8913 Genus Geochloa H. P. Linder &amp; N. P. Barker (3 spp.)
168.8914 Genus Pentameris P. Beauv. (83 spp.)
168.8915 Genus Chaetobromus Nees (1 sp.)
168.8916 Genus Pseudopentameris Conert (4 spp.)
168.8917 Genus Schismus P. Beauv. (5 spp.)
168.8918 Genus Tribolium Desv. (9 spp.)
168.8919 Genus Plagiochloa Adamson &amp; Sprague (5 spp.)
168.8920 Genus Tenaxia N. P. Barker &amp; H. P. Linder (8 spp.)
168.8921 Genus Phaenanthoecium C. E. Hubb. (1 sp.)
168.8922 Genus Chimaerochloa H. P. Linder (1 sp.)
168.8923 Genus Rytidosperma Steud. (76 spp.)
168.8924 Genus Notochloe Domin (1 sp.)
168.8925 Genus Plinthanthesis Steud. (3 spp.)
168.8926 Genus Chionochloa Zotov (25 spp.)
168.8927 Genus Austroderia N. P. Barker &amp; H. P. Linder (5 spp.)
168.8928 Genus Cortaderia Stapf (21 spp.)
168.8929 Genus Danthonia DC. (26 spp.)
168.8930 Tribus Danthonioideae incertae sedis
168.8931 Genus Danthonidium C. E. Hubb. (1 sp.)
## Subfamilia ''[[Chloridoideae]]'' &lt;small&gt;Rouy&lt;/small&gt;
168.9100 Tribus Centropodieae P. M. Peterson, N. P. Barker &amp; H. P. Linder
168.9101 Genus Ellisochloa P. M. Peterson &amp; N. P. Barker (2 spp.)
168.9102 Genus Centropodia (R. Br.) Rchb. (4 spp.)
168.9150 Tribus Triraphideae Petersen
168.9151 Genus Habrochloa C. E. Hubb. (1 sp.)
168.9152 Genus Nematopoa C. E. Hubb. (1 sp.)
168.9153 Genus Neyraudia Hook. fil. (4 spp.)
168.9154 Genus Triraphis R. Br. (8 spp.)
168.9200 Tribus Eragrostideae Stapf
168.9210 Subtribus Cotteinae Reeder
168.9211 Genus Cottea Kunth (1 sp.)
168.9212 Genus Enneapogon Desv. ex P. Beauv. (29 spp.)
168.9213 Genus Kaokochloa De Winter (1 sp.)
168.9214 Genus Schmidtia Steud. (2 spp.)
168.9220 Subtribus Eragrostidinae J. Presl
168.9221 Genus Eragrostis Wolf (433 spp.)
168.9222 Genus Catalepis Stapf &amp; Stent (1 sp.)
168.9223 Genus Harpachne Hochst. (2 spp.)
168.9224 Genus Pogonarthria Stapf (4 spp.)
168.9225 Genus Viguierella A. Camus (1 sp.)
168.9226 Genus Cladoraphis Franch. (2 spp.)
168.9227 Genus Richardsiella Elffers &amp; Kenn.-O?Byrne (1 sp.)
168.9228 Genus Steirachne Ekman (2 spp.)
168.9229 Genus Stiburus Stapf (1 sp.)
168.9240 Subtribus Unioliinae Clayton
168.9241 Genus Fingerhuthia Nees ex Lehm. (2 spp.)
168.9242 Genus Entoplocamia Stapf (1 sp.)
168.9243 Genus Tetrachne Nees (1 sp.)
168.9244 Genus Uniola L. (5 spp.)
168.9300 Tribus Zoysieae Benth.
168.9310 Subtribus Sporobolinae Benth.
168.9311 Genus Psilolemma S. M. Phillips (1 sp.)
168.9312 Genus Sporobolus R. Br. (226 spp.)
168.9320 Subtribus Zoysiinae Benth.
168.9321 Genus Urochondra C. E. Hubb. (1 sp.)
168.9322 Genus Zoysia Willd. (9 spp.)
168.9400 Tribus Cynodonteae Dumort.
168.9410 Subtribus Tripogoninae Stapf
168.9411 Genus Desmostachya (Hook. fil.) Stapf (1 sp.)
168.9412 Genus Melanocenchris Nees (3 spp.)
168.9413 Genus Eragrostiella Bor (6 spp.)
168.9414 Genus Tripogonella P. M. Peterson &amp; Romasch. (3 spp.)
168.9415 Genus Oropetium Trin. (6 spp.)
168.9416 Genus Tripogon Roem. &amp; Schult. (49 spp.)
168.9692 Genus Indopoa Bor (1 sp.)
168.9417 Genus Halopyrum Stapf (1 sp.)
168.9420 Subtribus Pappophorinae Dumort.
168.9421 Genus Neesiochloa Pilg. (1 sp.)
168.9422 Genus Pappophorum Schreb. (9 spp.)
168.9423 Genus Tridens Roem. &amp; Schult. (15 spp.)
168.9430 Subtribus Traginae P. M. Peterson &amp; Columbus
168.9431 Genus Polevansia De Winter (1 sp.)
168.9432 Genus Pogononeura Napper (1 sp.)
168.9433 Genus Willkommia Hack. ex Schinz (4 spp.)
168.9434 Genus Orthacanthus P. M. Peterson &amp; Romasch. (1 sp.)
168.9435 Genus Monelytrum Hack. ex Schinz (1 sp.)
168.9436 Genus Tragus Haller (7 spp.)
168.9440 Subtribus Hilariinae P. M. Peterson &amp; Columbus
168.9441 Genus Hilaria Kunth (10 spp.)
168.9450 Subtribus Muhlenbergiinae Pilg.
168.9451 Genus Muhlenbergia Schreb. (180 spp.)
168.9460 Subtribus Sohnsiinae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9461 Genus Sohnsia Airy Shaw (1 sp.)
168.9465 Subtribus Jouveinae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9466 Genus Jouvea E. Fourn. (2 spp.)
168.9470 Subtribus Allolepiinae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9471 Genus Allolepis Soderstr. &amp; H. F. Decker (1 sp.)
168.9480 Subtribus Scleropogoninae Pilg.
168.9481 Genus Scleropogon Phil. (1 sp.)
168.9482 Genus Swallenia Soderstr. &amp; H. F. Decker (1 sp.)
168.9483 Genus Blepharidachne Hack. (4 spp.)
168.9484 Genus Munroa Torr. (5 spp.)
168.9485 Genus Dasyochloa Willd. ex Steud. (1 sp.)
168.9486 Genus Erioneuron Nash (3 spp.)
168.9490 Subtribus Kaliniinae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9491 Genus Kalinia H. L. Bell &amp; Columbus (1 sp.)
168.9500 Subtribus Boutelouinae Stapf
168.9501 Genus Bouteloua Lag. (58 spp.)
168.9510 Subtribus Monanthochloinae Pilg. ex Potztal
168.9511 Genus Distichlis Raf. (11 spp.)
168.9520 Subtribus Dactylocteniinae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9521 Genus Neobouteloua Gould (2 spp.)
168.9522 Genus Brachychloa S. M. Phillips (2 spp.)
168.9523 Genus Dactyloctenium Willd. (13 spp.)
168.9530 Subtribus Eleusininae Dumort.
168.9531 Genus Acrachne Wight &amp; Arn. ex Lindl. (4 spp.)
168.9532 Genus Dinebra Jacq. (24 spp.)
168.9533 Genus Coelachyrum Hochst. &amp; Nees (4 spp.)
168.9534 Genus Eleusine Gaertn. (9 spp.)
168.9535 Genus Apochiton C. E. Hubb. (1 sp.)
168.9536 Genus Leptochloa P. Beauv. (19 spp.)
168.9537 Genus Austrochloris Lazarides (1 sp.)
168.9538 Genus Astrebla F. Muell. (5 spp.)
168.9539 Genus Disakisperma P. M. Peterson &amp; N. Snow (4 spp.)
168.9540 Genus Schoenefeldia Kunth (2 spp.)
168.9541 Genus Afrotrichloris Chiov. (2 spp.)
168.9542 Genus Enteropogon Nees (14 spp.)
168.9543 Genus xCynochloris Clifford &amp; Everist (0 sp.)
168.9544 Genus Chloris Sw. (55 spp.)
168.9545 Genus Enteropogonopsis Wipff &amp; Shaw (2 spp.)
168.9546 Genus Tetrapogon Desf. (8 spp.)
168.9547 Genus Lepturus R. Br. (17 spp.)
168.9548 Genus Oxychloris Lazarides (1 sp.)
168.9549 Genus Harpochloa Kunth (2 spp.)
168.9550 Genus Microchloa R. Br. (4 spp.)
168.9551 Genus Micrachne P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera (5 spp.)
168.9552 Genus Eustachys Desv. (14 spp.)
168.9553 Genus Chrysochloa Swallen (4 spp.)
168.9554 Genus Stapfochloa H. Scholz (8 spp.)
168.9555 Genus Cynodon Rich. (26 spp.)
168.9556 Genus Neostapfiella A. Camus (3 spp.)
168.9557 Genus Pommereulla L. fil. (1 sp.)
168.9558 Genus Rheochloa Filg., P. M. Peterson &amp; Y. Herrera (1 sp.)
168.9560 Subtribus Aeluropodinae P. M. Peterson
168.9561 Genus Odyssea Stapf (1 sp.)
168.9562 Genus Aeluropus Trin. (8 spp.)
168.9570 Subtribus Orininae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9571 Genus Orinus Hitchc. (7 spp.)
168.9572 Genus Cleistogenes Keng (18 spp.)
168.9580 Subtribus Triodiinae Benth.
168.9581 Genus Triodia R. Br. (84 spp.)
168.9590 Subtribus Orcuttiinae P. M. Peterson &amp; Columbus
168.9591 Genus Neostapfia Burtt Davy (1 sp.)
168.9592 Genus Orcuttia Vasey (8 spp.)
168.9600 Subtribus Zaqiqahinae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9601 Genus Zaqiqah P. M. Peterson &amp; Romasch. (1 sp.)
168.9610 Subtribus Cteniinae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9611 Genus Ctenium Panz. (20 spp.)
168.9620 Subtribus Trichoneurinae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9621 Genus Trichoneura Andersson (9 spp.)
168.9630 Subtribus Farragininae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9631 Genus Craspedorhachis Benth. (3 spp.)
168.9632 Genus Farrago Clayton (1 sp.)
168.9640 Subtribus Perotidinae P. M. Peterson, Romasch. &amp; Y. Herrera
168.9641 Genus Trigonochloa P. M. Peterson &amp; N. Snow (2 spp.)
168.9642 Genus Mosdenia Stent (1 sp.)
168.9643 Genus Perotis Aiton (16 spp.)
168.9650 Subtribus Hubbardochloinae Auquire
168.9651 Genus Leptothrium Kunth (4 spp.)
168.9652 Genus Tetrachaete Chiov. (1 sp.)
168.9653 Genus Dignathia Stapf (5 spp.)
168.9654 Genus Leptocarydion Hochst. ex Benth. &amp; Hook. fil. (1 sp.)
168.9655 Genus Bewsia Gooss. (1 sp.)
168.9656 Genus Hubbardochloa Auquier (1 sp.)
168.9657 Genus Lophacme Stapf (2 spp.)
168.9658 Genus Decaryella A. Camus (1 sp.)
168.9659 Genus Gymnopogon P. Beauv. (15 spp.)
168.9660 Subtribus Gouiniinae P. M. Peterson &amp; Columbus
168.9661 Genus Triplasiella P. M. Peterson &amp; Romasch. (1 sp.)
168.9662 Genus Triplasis P. Beauv. (1 sp.)
168.9663 Genus Schenckochloa J. J. Ortíz (1 sp.)
168.9664 Genus Tridentopsis P. M. Peterson (2 spp.)
168.9665 Genus Vaseyochloa Hitchc. (1 sp.)
168.9666 Genus Gouinia E. Fourn. ex Benth. &amp; Hook. fil. (9 spp.)
168.9670 Subtribus Cynodonteae incertae sedis
168.9671 Genus Kampochloa Clayton (1 sp.)
168.9672 Genus Lepturidium Hitchc. &amp; Ekman (1 sp.)
168.9673 Genus Sclerodactylon Stapf (1 sp.)
168.9674 Genus Vietnamochloa Veldkamp &amp; Nowack (1 sp.)
168.9690 Tribus Chloridoideae incertae sedis
168.9691 Genus Gossweilerochloa Renvoize (1 sp.)
168.9692 Genus Lepturopetium Morat (2 spp.)
168.9693 Genus Myriostachya (Benth.) Hook. fil. (1 sp.)
168.9694 Genus Pogonochloa C. E. Hubb. (1 sp.)
168.9695 Genus Pseudozoysia Chiov. (1 sp.)
168.9696 Genus Silentvalleya V. J. Nair, Sreek., Vajr. &amp; Bhargavan (2 spp.)
168.9698 Genus Schmidiella Veldkamp (1 sp.)
{{div col end}}

# ''&lt;s&gt;[[Anarthriaceae]]&lt;/s&gt;'' &lt;small&gt;D.F.Cutler &amp; Airy Shaw&lt;/small&gt; ; 3 roda, 11 vrsta
# ''[[Bromeliaceae]]'' &lt;small&gt;Juss.&lt;/small&gt; ; 52 roda, 3.320 vrsta
# ''&lt;s&gt;[[Centrolepidaceae]]&lt;/s&gt;''  &lt;small&gt;Endl.&lt;/small&gt;; 3 roda, 36 vrsta
# ''[[Cyperaceae]]'' &lt;small&gt;Juss.&lt;/small&gt;;  110 rodova, 5.784 vrsta
# ''[[Ecdeiocoleaceae]]'' &lt;small&gt;D.F.Cutler &amp; Airy Shaw&lt;/small&gt;; 2 roda 3 vrste
# ''[[Eriocaulaceae]]''  &lt;small&gt;Martinov&lt;/small&gt;;  11 rodova, 1.206 vrsta
# ''[[Flagellariaceae]]''  &lt;small&gt;Dumort.&lt;/small&gt;;  1 rod, 4 vrste
# ''[[Joinvilleaceae]]'' &lt;small&gt;Tomlinson &amp; A.C. Sm&lt;/small&gt; ; 1 rod, 4 vrste
# ''[[Mayacaceae]]'' &lt;small&gt;Kunth&lt;/small&gt;;  1 rod, 6 vrsta
# ''[[Poaceae]]'' &lt;small&gt;Barnhart&lt;/small&gt; ;  759 rodova,  11.554 vrsta
# ''[[Rapateaceae]]''  &lt;small&gt;Dumort.&lt;/small&gt;; 17 rodova, 95 vrsta
# ''[[Restionaceae]]''  &lt;small&gt;R.Br.&lt;/small&gt;; 47 rodova, 482 vrste
# ''[[Thurniaceae]]''  &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt;; 2 roda, 4 vrste
# ''[[Typhaceae]]'' &lt;small&gt;Juss.&lt;/small&gt;; 2 roda, 65 vrsta
# ''[[Xyridaceae]]''  &lt;small&gt;C.Agardh&lt;/small&gt;; 5 rodova, 387 vrsta

== Izvori ==
{{izvori}}
{{commonscat|Poales}}
{{wikispecies|Poales}}

[[Kategorija:Travolike| ]]
[[Kategorija:Jednosupnice]]</text>
      <sha1>n56m6gevu4st3m2fui55pgzd0xfrxal</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mislav Oršić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>551614</id>
    <revision>
      <id>6433080</id>
      <parentid>6431998</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T21:42:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Klupska statistika */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="98075" xml:space="preserve">{{Infookvir nogometaš/trener/izbornik
| ime                              = Mislav Oršić
| slika                            = [[Datoteka:Mislav Oršić.jpg|250px]]
| opis slike                       = Oršić u dresu [[Changchun Yatai F.C.|Changchun Yataija]] [[2016.]] godine
| država                           = {{ZD+X/H|HRV}}
| puno ime                         = Mislav Oršić
| nadimak                          = ''Orša'' 
| datum rođenja                    = [[Zagreb]], [[29. prosinca]] [[1992.]]
| datum smrti                      = 
| visina                           = 179 cm&lt;ref name=dinamo&gt;[https://gnkdinamo.hr/HR/Players/Single?Permalink=mislav-orsic Profil], [[GNK Dinamo Zagreb]], pristupljeno 10. prosinca 2021.&lt;/ref&gt;
| težina                           = 69 kg&lt;ref name=dinamo/&gt;
| trenutačni klub                  = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]
| broj u klubu                     = 99
| pozicija                         = [[Napadač (nogomet)|lijevo krilo]]
| ugovor                           = 
| mlade godine                     = &lt;br&gt; {{0}}{{0}}{{0}}? – [[2008.]] &lt;br /&gt;[[2008.]] – [[2009.]]
| juniorski klubovi                = [[NK Trešnjevka Zagreb|Trešnjevka]] &lt;br&gt; [[NK Kustošija Zagreb|Kustošija Zagreb]]&lt;br /&gt;[[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]]
| godina                           = [[2009.]] – [[2013.]]&lt;br /&gt;[[2013.]] – [[2014.]]&lt;br /&gt;[[2014.]]&lt;br /&gt;[[2014.]] &lt;br /&gt; [[2015.]]&lt;br /&gt;[[2016.]]&lt;br /&gt;[[2016.]]&lt;br /&gt;[[2017.]] – [[2018.]]&lt;br /&gt;[[2018.]] – ''danas''
| profesionalni klubovi            = [[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]]&lt;br /&gt;[[Spezia Calcio|Spezia]]&lt;br /&gt;[[HNK Rijeka|Rijeka]]&lt;br /&gt; → [[NK Celje|Celje]] (posudba)&lt;br /&gt; → [[Jeonnam Dragons]] (posudba)&lt;br /&gt; [[Jeonnam Dragons]]&lt;br /&gt;[[Changchun Yatai F.C.|Changchun Yatai]] &lt;br /&gt;[[Ulsan Hyundai FC|Ulsan Hyundai]] &lt;br /&gt; [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] 
| nastupi(golovi)                  = {{0}}{{0}}90 {{0}}{{0}}(21)&lt;br /&gt;{{0}}{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}{{0}}(0)&lt;br /&gt;{{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0)&lt;br /&gt;{{0}}{{0}}13 {{0}}{{0}}{{0}}(2)&lt;br /&gt;{{0}}{{0}}33 {{0}}{{0}}{{0}}(9)&lt;br /&gt;{{0}}{{0}}17 {{0}}{{0}}{{0}}(5)&lt;br /&gt;{{0}}{{0}}14 {{0}}{{0}}{{0}}(2)&lt;br /&gt;{{0}}{{0}}52 {{0}}{{0}}(14)&lt;br /&gt;{{0}}119 {{0}}{{0}}(50)
| godine u reprezentaciji          = [[2010.]]&lt;br /&gt;[[2010.]] – [[2011.]]&lt;br /&gt;[[2011.]] – [[2013.]]&lt;br /&gt;[[2013.]]&lt;br /&gt;[[2019.]] – ''danas''
| reprezentacija                   = {{NogRep|HRV18}}&lt;br /&gt;{{NogRep|HRV19}}&lt;br /&gt;{{NogRep|HRV20}}&lt;br /&gt;{{NogRep|HRV21}}&lt;br /&gt;{{NogRep|HRV}}
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) &lt;br /&gt;{{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(0)&lt;br /&gt;{{0}}{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}{{0}}(1)&lt;br /&gt;{{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(1)&lt;br /&gt;{{0}}{{0}}19 {{0}}{{0}}{{0}}(1)  
| godine treniranja                = 
| klubovi                          = 
| medalje                          = 
| bilješka                         = 
| ažurirano                        = 23. srpnja 2022.
}} 
'''Mislav Oršić''' ([[Zagreb]], [[29. prosinca]] [[1992.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogometaš]] i reprezentativac koji igra na poziciji [[Napadač (nogomet)|lijevog krila]]. Trenutačno igra za [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]. 

Tijekom svoje omladinske karijere nastupao je za [[NK Trešnjevka Zagreb|Trešnjevku]], [[NK Kustošija|Kustošiju]] i [[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]]. Za potonji klub ostvario je 2009. seniorski debi. Kao igrač tog kluba, Oršić je postigao najmlađi igrač koji je postigao [[hat-trick]] u [[1. HNL]]. U Interu je ostao do 2013. kada prelazi u redove [[Italija|talijanskog]] drugoligaša [[Spezia Calcio|Spezije]] za koju je igrao jednu sezonu. Potom postaje igrač [[HNK Rijeka|Rijeke]] za koju nikada nije igrao, već je bio posuđen [[NK Celje|Celju]] i [[Južna Koreja|južnokorejskom]] [[Jeonnam Dragons]]u koji ga i otkupljuje. Nakon godine i pol u Južnoj Koreji, Oršić je prešao u [[Narodna Republika Kina|kineski]] [[Changchun Yatai F.C.|Changchun Yatai]]. Poslije pola godine u Narodnoj Republici Kini, Oršić se u veljači 2017. vratio u Južnu Koreju te je postao igrač kluba [[Ulsan Hyundai FC|Ulsan Hyundai]]. S tim je klubom osvojio [[Južnokorejski nogometni kup|kup]] ujedno i svoj prvi trofej. 

Krajem svibnja 2018. prešao je u [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]. S [[#Pogodci za Dinamo Zagreb u europskim klupskim natjecanjima|23]]&lt;ref&gt;[https://www.germanijak.hr/nogomet/vijesti/lani-su-modri-nakon-ispadanja-od-villarreala-zavrsili-sezonu-bez-poraza-moze-li-kopic-ponoviti-krznara/96407 Lani su Modri nakon ispadanja od Villarreala završili sezonu bez poraza. Može li Kopić ponoviti Krznara?], Germanijak, objavljeno 25. veljače 2022., pristupljeno 25. veljače 2022.&lt;/ref&gt; postignuta pogotka, Oršić je ne samo Dinamov rekorder po broju postignutih golova u [[Dodatak:GNK Dinamo Zagreb u međunarodnim natjecanjima|europskim klupskim natjecanjima]], već i rekorder među svim hrvatskim klubovima. U europskim utakmicama zabijao je brojnim velikanima kao što su [[Atalanta BC|Atalanta]], [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]], [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]], [[Villarreal CF|Villarreal]], [[West Ham United F.C.|West Ham United]] i [[Sevilla F.C.|Sevilla]]. Oršić je s hat-trickovima postignutima protiv Atalante i Tottenham Hotspura, jedini igrač u povijesti Dinama koji je postigao dva hat-tricka u europskim utakmicama. U jednom navratu uvršten je u najbolju momčad [[UEFA Europska liga|UEFA Europske lige]].

== Klupska karijera ==
=== Rana karijera ===
Svoju nogometnu karijeru Oršić je započeo u [[NK Trešnjevka Zagreb|Trešnjevci]]. Potom je igrao za [[NK Kustošija|Kustošiju]] sve do 2008. kada je prešao u [[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]] za iznos od 90.000 kuna.&lt;ref name=&quot;90k&quot;&gt;Damir Mrvec, [https://www.vecernji.hr/sport/iz-kustosije-u-inter-presao-je-za-90-000-kuna-a-sada-vrijedi-5-5-milijuna-eura-1346556 Iz Kustošije u Inter prešao je za 90.000 kuna, a sada vrijedi 5,5 milijuna eura], [[Večernji list]], objavljeno 20. rujna 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Silvijo Škrlec, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/mislav-orsic-naravno-da-imam-tremu-s-13-godina-zbog-modrica-sam-isao-na-sjever-a-sada-cu-igrati-uz-najboljeg-igraca-svijeta-foto-20190831 Mislav Oršić: Naravno da imam tremu. S 13 godina zbog Modrića sam išao na sjever, a sada ću igrati uz najboljeg igrača svijeta], Tportal, objavljeno 31. kolovoza 2019., pristupljeno 10. prosinca 2021.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;TM&quot;&gt;[https://www.transfermarkt.de/mislav-orsic/profil/spieler/119150 Profil], [[Transfermarkt]], pristupljeno 10. prosinca 2021.&lt;/ref&gt;

=== Inter Zaprešić ===
Za [[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]] debitirao je 12. rujna 2009. u utakmici [[1. HNL]] u kojoj je Inter izgubio od [[zagreb]]ačkog [[GNK Dinamo Zagreb|Dinama]] s minimalnih 0:1.&lt;ref name=&quot;90k&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;INT&quot;&gt;[https://www.transfermarkt.de/mislav-orsic/leistungsdatendetails/spieler/119150/plus/0?saison=&amp;verein=918&amp;liga=&amp;wettbewerb=&amp;pos=&amp;trainer_id= DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – NK Inter Zapresic], [[Transfermarkt]], pristupljeno 28. prosinca 2021.&lt;/ref&gt; Svoja prva tri gola za kluba postigao je 13. svibnja 2010. kada je Inter u utakmici zadnjeg ligaškog kola pobijedio [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotivu Zagreb]] 4:2.&lt;ref name=&quot;INT&quot; /&gt; Tim golovima osigurao je opstanak Intera u 1. HNL.&lt;ref&gt;[https://www.vecernji.hr/sport/orsic-valjda-su-me-svi-ti-skauti-primjetili-403930 Oršić: Valjda su me svi ti skauti primjetili!], [[Večernji list]], objavljeno 29. travnja 2012., pristupljeno 28. prosinca 2021.&lt;/ref&gt; Tada je imao samo 17 godina i 135 dana&lt;ref&gt;[https://www.vecernji.hr/sport/jedini-zagrepcanin-u-momcadi-hajduk-mu-musterija-a-kek-ga-se-odrekao-1265588 Jedini Zagrepčanin u momčadi: Hajduk mu mušterija, a Kek ga se odrekao], [[Večernji list]], objavljeno 24. kolovoza 2018., pristupljeno 3. siječnja 2022.&lt;/ref&gt; te je postao najmlađi strijelac prvenstvenog hat-tricka u 1. HNL.&lt;ref name=&quot;Rud72&quot; /&gt;

Dana 22. rujna 2012. postigao je gol i dvije asistencije na ligaškoj utakmici protiv [[NK Zadar|Zadra]] koji je poražen rezultatom 1:5.&lt;ref name=&quot;INT&quot; /&gt; U veljači 2013. bio je meta [[Italija|talijanskog]] prvoligaša [[Torino FC|Torina]].&lt;ref&gt;[https://www.vecernji.hr/sport/torino-zagrizao-za-interova-mislava-orsica-lazio-bi-brozovica-511750 Torino zagrizao za Interova Mislava Oršića, Lazio bi Brozovića], [[Večernji list]], objavljeno 17. veljače 2013., pristupljeno 28. prosinca 2021.&lt;/ref&gt; Postigao je dva pogotka u utakmici 1. HNL odigrane 22. veljače 2013. protiv [[NK Slaven Belupo|Slavena Belupa]] koja je završila 2:2.&lt;ref name=&quot;INT&quot; /&gt;&lt;ref&gt;Borut Šips, [https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/maxtv-prva-liga-dva-remija-orsic-zaustavio-crni-niz-intera-20130223 MAXtv Prva liga: Dva remija, Oršić zaustavio crni niz Intera], Tportal, objavljeno 22. veljače 2013., pristupljeno 28. prosinca 2021.&lt;/ref&gt; Idući put kada je postigao dva gola u nekoj ligaškoj utakmici bilo je 28. ožujka kada je Inter igrao 2:2 s Lokomotivom.&lt;ref name=&quot;INT&quot; /&gt; U utakmici domaćeg prvenstva odigranoj 27. travnja protiv Zadra koji je poražen rezultatom 1:2, Oršić je prvi put bio [[Kapetan (šport)|klupski kapetan]] te je postigao gol i asistenciju.&lt;ref name=&quot;INT&quot; /&gt; S 12 postignutih pogodaka u [[1. HNL 2012./13.|sezoni 2012./13. 1. HNL-a]], Oršić je bio najbolji strijelac kluba te je sa [[NK Zagreb|Zagrebovim]] [[Besart Abdurahimi|Besartom Abdurahimijem]] dijelio četvrtu poziciji na ljestvici najboljih strijelaca 1. HNL 2012./13.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20130702140259/http://www.hrsport.net/statistika/245/strijelci/ LJESTVICA STRIJELACA], Sportnet.rtl.hr., pristupljeno 28. prosinca 2021.&lt;/ref&gt; 

U srpnju 2013. [[Engleska|engleski]] [[Crystal Palace F.C.|Crystal Palace]] ponudio je za Oršića Interu 850.000 funti, odnosno 975.000 eura.&lt;ref&gt;James Dickenson, [https://www.express.co.uk/sport/football/415591/Crystal-Palace-ponder-move-for-Croatia-U21-starlet-Mislav-Orsic Crystal Palace ponder move for Croatia U21 starlet Mislav Orsic], [[Daily Express]], objavljeno 18. srpnja 2013., pristupljeno 28. prosinca 2021.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Luka Vuletić, [https://www.24sata.hr/sport/mislav-orsic-na-meti-crystal-palacea-nude-mu-975000-324335 Mislav Oršić na meti Crystal Palacea: Nude mu 975.000 €], [[24sata]], objavljeno 18. srpnja 2013., pristupljeno 28. prosinca 2021.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;D. K., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/engleski-prvoligas-kupuje-igraca-hrvatske-druge-lige-20130718 Engleski prvoligaš kupuje igrača hrvatske druge lige], Tportal,  objavljeno 18. srpnja 2013., pristupljeno 28. prosinca 2021.&lt;/ref&gt; U kolovozu 2013. Oršić je trebao prijeći u [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]].&lt;ref&gt; Alen Orlić, [https://web.archive.org/web/20151117144738/http://sportske.jutarnji.hr/mario-pasalic-u-cataniji-za-1-5-milijuna-eura--mislav-orsic-stize-u-hajduk-/1123251/ Mario Pašalić u Cataniji za 1,5 milijuna eura, Mislav Oršić stiže u Hajduk?], [[Sportske novosti]], objavljeno 30. kolovoza 2013., pristupljeno 28. prosinca 2021.&lt;/ref&gt;

Za Inter je sveukupno u 90 ligaških susreta postigao 22 gola i 7 asistencija.&lt;ref name=&quot;INT&quot; /&gt;

=== Spezia ===
U rujnu 2013. prešao je u talijansku [[Spezia Calcio|Speziju]] za nepoznati iznos.&lt;ref name=&quot;TM&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[https://www.acspezia.com/it/news/mercato-ufficiale-mislav-orsic-allo-spezia-c-il-transfert.8152.html MERCATO: UFFICIALE MISLAV ORSIC ALLO SPEZIA, C'È IL TRANSFERT], [[Spezia Calcio]], objavljeno 21. rujna 2013., pristupljeno 29. prosinca 2021.&lt;/ref&gt; Za Speziju je debitirao tek 3. prosinca u utakmici [[Coppa Italia|Coppa Italije]] u kojoj je Spezia dobila [[Delfino Pescara 1936|Delfino]] iz [[Pescara|Pescare]] 3:0.&lt;ref name=&quot;SPE&quot;&gt;[https://www.transfermarkt.de/mislav-orsic/leistungsdatendetails/spieler/119150/plus/0?saison=&amp;verein=3522&amp;liga=&amp;wettbewerb=&amp;pos=&amp;trainer_id= DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – Spezia Calcio], [[Transfermarkt]], pristupljeno 29. prosinca 2021.&lt;/ref&gt; U [[Serie B|talijanskoj drugoj ligi]] debitirao je 29. prosinca kada je Spezia od [[Latina Calcio 1932|Latine]] izgubila rezultatom 1:4.&lt;ref name=&quot;SPE&quot; /&gt; Oršić je prvi put bio član početne postave Spezije u svojoj predzadnjoj utakmici za klub odigrane 2. svibnja 2014. protiv [[Reggina 1914|Reggine]] koju je Spezia dobila 2:1.&lt;ref name=&quot;SPE&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[https://www.acspezia.com/news/spezia-reggina-orsic-e-ferrari-le-novit-dal-primo-minuto.9615.html SPEZIA-REGGINA: ORSIC E FERRARI LE NOVITÀ DAL PRIMO MINUTO], [[Spezia Calcio]], objavljeno 2. svibnja 2014., pristupljeno 29. prosinca 2021.&lt;/ref&gt; Za Speziju je sveukupno odigrao devet utakmica u drugoj ligi te dvije u kupu, no nikada nije postigao niti jedan gol za klub, no postigao je dvije asistencije u ligi.&lt;ref name=&quot;SPE&quot; /&gt;

=== Rijeka ===
Dana 25. lipnja 2014. Spezia je prodala Oršića [[HNK Rijeka|Rijeci]]&lt;ref&gt;[https://www.acspezia.com/it/news/mercato-mislav-orsic-si-trasferisce-allhnk-rijeka.9932.html MERCATO: MISLAV ORSIC SI TRASFERISCE ALL'HNK RIJEKA], [[Spezia Calcio]], objavljeno 29. prosinca 2014., pristupljeno 29. prosinca 2021.&lt;/ref&gt; s kojom je idući dan potpisao ugovor na dvije godine s mogućnošću produljenja ugovora na još jednu godinu.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20161030204510/https://nk-rijeka.hr/vijest/za-rijeku-potpisao-mislav-orsic/ Za Rijeku potpisao Mislav Oršić], [[HNK Rijeka]], objavljeno 26. lipnja 2014., pristupljeno 29. prosinca 2021.&lt;/ref&gt; Za Rijeku nikada nije nastupio, već je bio posuđen [[Slovenija|slovenskom]] [[NK Celje|Celju]] i [[Južna Koreja|južnokorejskom]] [[Jeonnam Dragons]]u.

=== Celje ===
Dana 31. kolovoza, na posljednji dan prijelaznog roka, Oršić je posuđen [[NK Celje|Celju]]&lt;ref name=&quot;TM&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20161002095648/https://nk-rijeka.hr/vijest/potpisao-marko-vesovic/ Potpisao Marko Vešović], [[HNK Rijeka]], objavljeno 1. rujna 2014., pristupljeno 29. prosinca 2021.&lt;/ref&gt; u kojem je ostao do kraja prve polovice sezone.&lt;ref name=&quot;TM&quot; /&gt; Za Celje je debitirao 13. rujna u utakmici [[1. SNL]] protiv [[ND Gorica|Gorice]] koja je završila 1:1.&lt;ref name=&quot;CELJ&quot;&gt;[https://www.transfermarkt.de/mislav-orsic/leistungsdatendetails/spieler/119150/plus/0?saison=&amp;verein=710&amp;liga=&amp;wettbewerb=&amp;pos=&amp;trainer_id= DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – NK Celje], [[Transfermarkt]], pristupljeno 29. prosinca 2021.&lt;/ref&gt; U [[Slovenski nogometni kup|Slovenskom nogometnom kupu]] ostvario je svoj debi tri dana kasnije kada je [[NK Kranj|Zarica Kranj]] poražena 1:2.&lt;ref name=&quot;CELJ&quot; /&gt; Svoj prvi gol i asistenciju za Celje postigao je 27. rujna u ligaškoj utakmici u kojoj je Celje pobijedilo [[NK Domžale|Domžale]] 2:0.&lt;ref name=&quot;CELJ&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[https://www.vecernji.hr/sport/hrvatski-nogometas-potezom-poput-ronaldinhova-odusevio-navijace-965195 Mislav Oršić potezom poput Ronaldinhova oduševio navijače], [[Večernji list]], objavljeno 4. listopada 2014., pristupljeno 29. prosinca 2021.&lt;/ref&gt; Za Celje je u 16 utakmica postigao dva gola i četiri asistencije.&lt;ref name=&quot;CELJ&quot; /&gt;

=== Jeonnam Dragons ===
Dana 1. siječnja 2015. Rijeka je posudila Oršiću [[Južna Koreja|južnokorejskom]] [[Jeonnam Dragons]]u.&lt;ref&gt;Rok Plestenjak, [https://siol.net/sportal/nogomet/junaska-enajsterica-celja-izgubila-pomembnega-hrvata-175603 Junaška enajsterica Celja izgubila pomembnega Hrvata], Siol.net, objavljeno 1. siječnja 2015., pristupljeno 29. prosinca 2021.&lt;/ref&gt; U južnokorejskoj ligi, zvanoj [[K League 1|K League Classic]], Oršić je bio registriran kao „Orša” ([[Korejski jezik|korejski]]: 오르샤) jer su drugi igrači imali problema s izgovaranjem njegovog prezimena.&lt;ref&gt;[http://www.footballist.co.kr/news/articleView.html?idxno=14468 전남 오르시치 등록명 ‘오르샤’로 새 출발, 왜?], Footballist, objavljeno 27. veljače 2015., pristupljeno 29. prosinca 2021.&lt;/ref&gt; 

U ligi je debitirao 8. ožujka protiv [[Jeju United FC|Jeju Uniteda]] s kojim je Oršićev novi klub igrao 1:1.&lt;ref name=&quot;JEO&quot;&gt;[https://www.transfermarkt.de/mislav-orsic/leistungsdatendetails/spieler/119150/plus/0?saison=&amp;verein=6503&amp;liga=&amp;wettbewerb=&amp;pos=&amp;trainer_id= DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – Jeonnam Dragons], [[Transfermarkt]], pristupljeno 29. prosinca 2021.&lt;/ref&gt; Prvu asistenciju za Jeonnam Dragons postigao je 26. travnja u ligaškoj utakmici u kojoj je [[Jeonbuk Hyundai Motors]] poražen 2:1.&lt;ref name=&quot;JEO&quot; /&gt; U svojoj debitantskoj utakmici u [[Korejski nogometni kup|Korejskom nogometnom kupu]] odigranoj 13. svibnja protiv [[Suwon Samsung Bluewings]]a, Oršić je postigao svoj prvi gol za klub.&lt;ref name=&quot;JEO&quot; /&gt; Deset dana kasnije u ligaškom susretu protiv Jeju Uniteda od kojeg je Jeonnam Dragons izgubio 3:2, Oršić je postigao asistenciju i svoj prvi pogodak u korejskoj ligi.&lt;ref name=&quot;JEO&quot; /&gt; U ligaškoj utakmici odigranoj 20. lipnja protiv [[FC Seoul|Seoula]], Oršić je postigao gol i asistenciju te je time sudjelovao u postizanju jedina dva gola na utakmici.&lt;ref name=&quot;JEO&quot; /&gt; Dana 12. srpnja ponovno je postigao gol i asistenciju, ovaj put protiv [[Daejeon Hana Citizen|Daejeon Citizena]] koji je u ligaškom susretu poražen 2:3.&lt;ref name=&quot;JEO&quot; /&gt; Četrnaest dana kasnije postigao je dva gola i jednu asistenciju u ligaškoj utakmici u kojoj je Jeonnam Dragons pobijedio Jeju United 3:1.&lt;ref name=&quot;JEO&quot; /&gt; S Jeonnam Dragonsom ispao je u polufinalu Južnokorejskog nogometnog kupa 2015.&lt;!---U Južnoj Koreji jedna sezona traje čitavu kalendarsku godinu.---&gt;&lt;ref name=&quot;JEO&quot; /&gt; U sezoni 2015. Oršić je za Jeonnam Dragons postigao devet golova i osam asistencija u 33 ligaške utakmice, kao i jedan gol u četiri utakmice kupa.&lt;ref name=&quot;JEO&quot; /&gt; U studenom 2015. Jeonnam Dragons aktivirao je klauzulu o otkupu Oršićevog ugovora za milijun američkih dolara.&lt;ref&gt;Hrvoje Tironi, [https://www.goal.com/hr/news/7037/prva-hnl/2015/11/15/17359762/mislav-or%C5%A1i%C4%87-donosi-rijeci-milijun-dolara Mislav Oršić donosi Rijeci milijun dolara], Goal.com, objavljeno 15. studenog 2015., pristupljeno 29. prosinca 2021.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://sports.news.naver.com/news?oid=109&amp;aid=0003200720 오르샤, 전남으로 완전 이적...3년 계약], Sports.news.naver.com, objavljeno 13. studenog 2015., pristupljeno 29. prosinca 2021.&lt;/ref&gt;

U utakmici drugog kola sezone 2016., Oršić je 20. ožujka postigao svoj prvi gol i asistenciju te sezone i to protiv Suwon Samsung Bluewingsa s kojim je Jeonnam Dragons igrao 2:2.&lt;ref name=&quot;JEO&quot; /&gt; Postigao je dva gola u utakmici kupa odigranoj 11. svibnja protiv [[Gangwon FC|Gangwona]] koji je poražen 4:0.&lt;ref name=&quot;JEO&quot; /&gt; Dana 15. lipnja postigao je gol i asistenciju protiv [[Ulsan Hyundai FC|Ulsan Hyundaija]] koji je poražen 3:1 u ligaškoj utakmici.&lt;ref name=&quot;JEO&quot; /&gt; U sezoni 2016. Oršić je za Jeonnam Dragons postigao pet golova i tri asistencije u 17 ligaških utakmica te dva gola u jednoj utakmici kupa.&lt;ref name=&quot;JEO&quot; /&gt;

=== Changchun Yatai ===
U srpnju 2016. prešao je u [[Changchun Yatai F.C.|Changchun Yatai]]&lt;ref&gt;[https://sports.news.naver.com/news?oid=139&amp;aid=0002058293 [단독] ‘킥 마스터’ 오르샤, 이장수의 창춘 이적], Sports.news.naver.com, objavljeno 26. rujna 2016., pristupljeno 29. prosinca 2021.&lt;/ref&gt; za 1,3 milijuna eura.&lt;ref name=&quot;TM&quot; /&gt; Za Changchun Yatai debitirao je 3. srpnja kada je njegov novi klub izgubio 3:0 od [[Shanghai Shenhua F.C.|Shanghai Greenland Shenhue]] u utakmici [[Kineska Super Liga|Kineske Super Lige]].&lt;ref name=&quot;CHA&quot;&gt;[https://www.transfermarkt.de/mislav-orsic/leistungsdatendetails/spieler/119150/plus/0?saison=&amp;verein=4768&amp;liga=&amp;wettbewerb=&amp;pos=&amp;trainer_id= DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – Changchun Yatai], [[Transfermarkt]], pristupljeno 29. prosinca 2021.&lt;/ref&gt; Svoj prvi gol za klub postigao je 24. srpnja kada je [[Hebei F.C.|Hebei China Fortune]] pobijedio Changchun Yatai 2:1.&lt;ref name=&quot;CHA&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[https://www.vecernji.hr/sport/mislav-orsic-zabio-prvijenac-u-kineskoj-ligi-1101884 Mislav Oršić zabio prvijenac u kineskoj ligi], [[Večernji list]], objavljeno 26. srpnja 2016., pristupljeno 29. prosinca 2021.&lt;/ref&gt; Svoj drugi, ujedno i posljednji gol za klub, postigao je 10. rujna u utakmici protiv [[Shandong Taishan F.C.|Shandong Luneng Taishana]] koja je završila 1:1.&lt;ref name=&quot;CHA&quot; /&gt; Za Changchun Yatai upisao je dva pogotka u 14 nastupa.&lt;ref name=&quot;CHA&quot; /&gt;

=== Ulsan Hyundai ===
U veljači 2017. prešao je u [[Južna Koreja|južnokorejski]] [[Ulsan Hyundai FC|Ulsan Hyundai]]&lt;ref&gt;[https://sports.news.naver.com/news?oid=108&amp;aid=0002589156 [오피셜] 울산 현대, 크로아티아 FW 오르샤 영입], Sports.news.naver.com, objavljeno 9. veljače 2017., pristupljeno 30. prosinca 2021.&lt;/ref&gt; i to za 935 tisuća eura.&lt;ref name=&quot;TM&quot; /&gt; Za Ulsan Hyundai debitirao je 21. veljače u utakmici grupne faze [[AFC Liga prvaka|AFC Lige prvaka]] u kojoj je njegova nova momčad izgubila 2:0 od [[japan]]skog [[Kashima Antlers]]a.&lt;ref name=&quot;ULS&quot;&gt;[https://www.transfermarkt.de/mislav-orsic/leistungsdatendetails/spieler/119150/plus/0?saison=&amp;verein=3535&amp;liga=&amp;wettbewerb=&amp;pos=&amp;trainer_id= DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – Ulsan Hyundai], [[Transfermarkt]], pristupljeno 31. prosinca 2021.&lt;/ref&gt; Tjedan dana kasnije postigao je svoja prva dva gola za klub u utakmici istog natjecanja u kojoj je Ulsan Hyundai pobijedio [[Australija|australski]] [[Brisbane Roar FC|Brisbane Roar]] 6:0.&lt;ref name=&quot;ULS&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[https://www.vecernji.hr/sport/hrvat-kojeg-su-platili-milijun-dolara-s-dva-pogotka-briljirao-u-azijskoj-ligi-prvaka-1152823 Hrvat kojeg su platili milijun dolara s dva pogotka briljirao u Azijskoj ligi prvaka], [[Večernji list]], objavljeno 28. veljače 2017., pristupljeno 3. siječnja 2022.&lt;/ref&gt; U [[K League 1|južnokorejskoj ligi]] debitirao je za Ulsan Hyundai 4. ožujka kada je [[Pohang Steelers]] poražen 2:1.&lt;ref name=&quot;ULS&quot; /&gt; Svoj prvi gol u tom natjecanju u dresu Ulsan Hyundaija postigao je 2. travnja protiv [[Gangwon FC|Gangwona]] koji je poražen 2:1.&lt;ref name=&quot;ULS&quot; /&gt; Sedamnaest dana kasnije ostvario je svoj [[Južnokorejski nogometni kup|kupski]] debi za klub i to protiv [[Chuncheon FC|Chuncheona]] koji je izgubio susret 3:1.&lt;ref name=&quot;ULS&quot; /&gt;  Svoj prvi klupski gol i asistenciju u kupu postigao je 9. kolovoza kada je Ulsan Hyundai pobijedio klub [[Gimcheon Sangmu FC|Sangju Sangmu]] 3:1.&lt;ref name=&quot;ULS&quot; /&gt; Protiv istog je protivnika postigao dva gola 9. rujna kada je Ulsan Hyundai slavio s 4:2.&lt;ref name=&quot;ULS&quot; /&gt; Dana 19. studenog postigao je gol i asistenciju u ligaškom susretu koji je Gangwon izgubio 1:2.&lt;ref name=&quot;ULS&quot; /&gt; 

Dana 29. studenog asistirao je za drugi gol Ulsana Hyundaija u prvoj finalnoj utakmici južnokorejskog nogometnog kupa protiv [[Busan IPark]]a kojeg je Ulsan Hyundai dobio rezultatom 1:2.&lt;ref name=&quot;ULS&quot; /&gt; Uzvratna utakmica odigrana 3. prosinca završila je bez golova te je time Ulsan Hyundai osvojio južnokorejski kup,&lt;ref name=&quot;ULS&quot; /&gt; a Oršić svoj prvi trofej u karijeri.

Svoja prva dva gola i prvu asistenciju u sezoni 2018. postigao je 13. veljače 2018. kada je Ulsan Hyundai u AFC Ligi prvaka igrao 3:3 s [[Melbourne Victory FC|Melbourne Victoryjem]].&lt;ref name=&quot;ULS&quot; /&gt; Osam dana kasnije asistirao je za oba gola Ulsana Hyundai u utakmici istog natjecanju protiv japanskog kluba [[Kawasaki Frontale]] koja je završila 2:1.&lt;ref name=&quot;ULS&quot; /&gt; Dana 4. travnja ponovno je postigao dva gola protiv Melbourne Victoryja. Taj je put Ulsan Hyundai slavio s visokih 6:2.&lt;ref name=&quot;ULS&quot; /&gt; Četiri dana kasnije postigao je gol i asistenciju u ligaškoj utakmici protiv Gangwona koji je izgubio utakmicu 3:1.&lt;ref name=&quot;ULS&quot; /&gt;

=== Dinamo Zagreb ===
==== Sezona 2018./19. ====
[[Datoteka:Mislav-Orsic.png|desno|thumb|250 px|Mislav Oršić [[2021.]] godine]]
Dana 25. svibnja 2018. Oršić je postao novi igrač [[zagreb]]ačkog Dinama i to za milijun eura.&lt;ref&gt;[https://gnkdinamo.hr/HR/Novosti/Clanak/orsic-potpisao-za-dinamo ORŠIĆ: ISPUNIO SE MOJ DJEČAČKI SAN], [[GNK Dinamo Zagreb]], objavljeno 25. svibnja 2018., pristupljeno 3. siječnja 2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.vecernji.hr/sport/pojacanje-sletjelo-u-maksimiru-dinamo-ga-platio-milijun-eura-1247922 Pojačanje sletjelo u Maksimiru: Dinamo ga platio milijun eura?!], [[Večernji list]], objavljeno 25. svibnja 2018., pristupljeno 3. siječnja 2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Hrvoje Tironi, [https://www.24sata.hr/sport/dinamo-ispunio-bjelicinu-zelju-mislav-orsic-novi-igrac-plavih-575250 Dinamo ispunio Bjeličinu želju: Mislav Oršić novi igrač 'plavih'], [[24sata]], objavljeno 25. svibnja 2018., pristupljeno 3. siječnja 2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;S.Š., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/trener-bjelica-odobrio-dovodenje-hit-igraca-iz-azije-foto-20180525 Trener Bjelica odobrio dovođenje hit-igrača iz Azije!], Tportal, objavljeno 25. svibnja 2018., pristupljeno 3. siječnja 2022.&lt;/ref&gt; Odabrao je dres s brojem 99 jer je dres s brojem 9 nosio Dinamov igrač [[Mario Budimir]].&lt;ref&gt;Antonio Bevanda, [https://www.24sata.hr/sport/samo-ja-idem-od-zapresica-do-zagreba-preko-juzne-koreje-583666 'Samo ja idem od Zaprešića do Zagreba preko – Južne Koreje'], [[24sata]], objavljeno 24. srpnja 2018., pristupljeno 3. siječnja 2022.&lt;/ref&gt; 

Za novi je klub debitirao i postigao svoj prvi gol 24. srpnja u utakmici drugog kvalifikacijskog kola [[UEFA Liga prvaka 2018./19.|UEFA Lige prvaka 2018./19.]] u kojoj je [[izrael]]ski [[Hapoel Be'er Sheva F.C.|Hapoel Be'er Sheva]] poražen s visokih 5:0.&lt;ref name=&quot;DIN&quot;&gt;[https://www.transfermarkt.de/mislav-orsic/leistungsdatendetails/spieler/119150/plus/0?saison=&amp;verein=419&amp;liga=&amp;wettbewerb=&amp;pos=&amp;trainer_id= DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – GNK Dinamo Zagreb], [[Transfermarkt]], pristupljeno 3. siječnja 2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Drago Hudika, [https://www.vecernji.hr/sport/dinamo-novu-sezonu-otvara-protiv-izraelskog-prvaka-hapoela-1260275 Petarda u Maksimiru! Dinamo pregazio izraelskog prvaka], [[Večernji list]], objavljeno 24. srpnja 2018., pristupljeno 3. siječnja 2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Josip Tolić, Hrvoje Tironi, [https://www.24sata.hr/sport/decko-sam-iz-zagreba-najezio-sam-se-kad-sam-cuo-te-ovacije-583561 'Dečko sam iz Zagreba, naježio sam se kad sam čuo te ovacije'], [[24sata]], objavljeno 24. srpnja 2018., pristupljeno 3. siječnja 2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ivan Janković, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/maksimir-dobio-novu-neocekivanu-zvijezdu-to-se-zove-briljantan-povratak-u-hrvatski-nogomet-foto-20180725 Maksimir dobio novu neočekivanu zvijezdu: To se zove briljantan povratak u hrvatski nogomet], Tportal, objavljeno 24. srpnja 2018., pristupljeno 3. siječnja 2022.&lt;/ref&gt; Za Dinamo je u [[1. HNL]] debitirao 3. kolovoza kada je Dinamo pobijedio [[NK Istra 1961|Istru 1961]] 3:0.&lt;ref name=&quot;DIN&quot; /&gt; Četrnaest dana kasnije na utakmici protiv [[NK Osijek|Osijeka]] koja je završila 2:1, postigao je gol za 2:0, ujedno i svoj prvi ligaški gol u dresu Dinama. Tom je pobjedom Dinamo sjeo na vrhu ljestvice [[1. HNL 2018./19.]]&lt;ref name=&quot;DIN&quot; /&gt;&lt;ref&gt;Josip Tolić, [https://www.24sata.hr/sport/dinamo-protiv-osijeka-bjelica-je-opet-izmiksao-cijeli-sastav-586535 'Modri' dobili Osijek u Zagrebu i zasjeli na vrh ljestvice HNL-a], [[24sata]], objavljeno 17. kolovoza 2018., pristupljeno 3. siječnja 2022.&lt;/ref&gt; U [[UEFA Europska liga|UEFA Europskoj ligi]] debitirao je 20. rujna kada je Dinamo pobijedio [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] 4:1.&lt;ref name=&quot;DIN&quot; /&gt; U [[Hrvatski nogometni kup|Hrvatskom nogometnom kupu]] debitirao je 26. rujna kada je [[HNK Sloga Mravince|Sloga]] iz [[Mravince|Mravinca]] poražena s minimalnih 0:1.&lt;ref name=&quot;DIN&quot; /&gt; Svoj prvi gol u UEFA Europskoj ligi postigao je 25. listopada kada je [[FC Spartak Trnava|Spartak]] iz [[Slovačka|slovačkog]] grada [[Trnava (Slovačka)|Trnave]] poražen 1:2.&lt;ref name=&quot;DIN&quot; /&gt; Prvi gol u kupu za Dinamo postigao je 5. prosinca kada je u četvrtfinalnoj utakmici kupa postigao jedini gol protiv [[NK Slaven Belupo|Slaven Belupa]].&lt;ref name=&quot;DIN&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[[HINA]], Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/dinamo-se-zeli-prikljuciti-rijeci-i-osijeku-u-polufinalu-kupa-603392 Rutinska pobjeda Dinama! Oršić donio polufinale Kupa...], [[24sata]], objavljeno 5. prosinca 2018., pristupljeno 4. siječnja 2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Hrvoje Tironi, [https://www.24sata.hr/sport/orsic-moj-dolazak-u-dinamo-je-pun-pogodak-gol-je-bio-sretan-603422 Oršić: Moj dolazak u Dinamo je pun pogodak, gol je bio sretan], [[24sata]], objavljeno 5. prosinca 2018., pristupljeno 4. siječnja 2022.&lt;/ref&gt;

Dana 2. veljače 2019. Oršić je u utakmici 1. HNL-a protiv [[NK Rudeš|Rudeša]] koja je završila 7:2, postigao svoj prvi [[hat-trick]] za Dinamo.&lt;ref name=&quot;DIN&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[https://www.vecernji.hr/sport/bjelica-zadovoljan-ali-istice-suparnik-nam-je-iz-jedne-sanse-zabio-dva-gola-1298483 Bjelica zadovoljan ali ističe: Suparnik nam je iz jedne šanse zabio dva gola], [[Večernji list]], objavljeno 2. veljače 2019., pristupljeno 4. siječnja 2022.&lt;/ref&gt; To mu je bio drugi hat-trick u karijeri, prvi je postigao 2010. u dresu [[zaprešić]]kog [[NK Inter Zaprešić|Intera]] protiv [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotive Zagreb]].&lt;ref name=&quot;Rud72&gt;Hrvoje Tironi, [https://www.24sata.hr/sport/rekorder-orsic-hat-trick-je-zabio-brze-i-od-lea-messija-612227 Rekorder Oršić: Hat-trick je zabio brže i od Lea Messija...], [[24sata]], objavljeno 4. veljače 2019., pristupljeno 4. siječnja 2022.&lt;/ref&gt; Ta tri gola postigao je u samo 7 minuta i 47 sekundi te je time oborio rekord za najbrži postignuti hat-trick u povijesti Dinama kojeg je do tada držao [[Igor Cvitanović]] koji je postigao tri gola u devet minuta utakmice [[1. HNL 1995./96.]] protiv [[NK Hrvatski dragovoljac|Hrvatskog dragovoljca]] koja je završila 6:0.&lt;ref name=&quot;Rud72&quot; /&gt; Također, Oršićev hat-trick na utakmici protiv Rudeša tada je bio drugi najbrži hat-trick u povijesti 1. HNL. U tom trenutku rekord za najbrži postignuti hat-trick u 1. HNL držao je [[Davor Vugrinec]] koji je u šest minuta postigao tri gola za [[NK Zagreb|Zagreb]] u utakmici u kojoj je Osijek pobijedio 5:3.&lt;ref name=&quot;VUG&quot;&gt;D. S., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/promijenjene-knjige-rekorda-dinamo-je-to-jos-napravio-samo-partizanu-a-orsic-je-srusio-cvitanovica-foto-20190202 Promijenjene knjige rekorda; Dinamo je to još napravio samo Partizanu, a Oršić je srušio Cvitanovića], Tportal, objavljeno 5. veljače 2019., pristupljeno 4. siječnja 2022.&lt;/ref&gt; Zadnji put kada je Dinamo zabio sedam golova prije navedene utakmice protiv Rudeša bilo je 2011. kada je dobio [[NK Varaždin|Varaždin]] 7:0.&lt;ref&gt;Ricardo Kulušić, [https://www.24sata.hr/sport/dinamo-protiv-rudesa-koji-im-je-vec-jednom-otkinuo-bod-612096 Dinamo napunio Rudeš: Osam godina nije bilo ovakve golijade], [[24sata]], objavljeno 2. veljače 2019., pristupljeno 4. siječnja 2022.&lt;/ref&gt; Također, ovo je druga službena utakmica u povijesti Dinama u kojoj je Dinamo pobijedio sa 7:2. Prva je bila 20. svibnja 1964. kada je u polufinalu [[Kup maršala Tita|Kupu maršala Tita]] poražen [[beograd]]ski [[FK Partizan Beograd|Partizan]].&lt;ref name=&quot;VUG&quot; /&gt;

Dana 17. veljače Oršić je postigao gol i asistenciju u ligaškoj utakmici protiv Slaven Belupa koja je završila 3:0.&lt;ref name=&quot;DIN&quot; /&gt;&lt;ref&gt;Ivan Žurić, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/dinamo-proigrao-tek-nakon-sat-vremena-hajrovic-i-orsic-dalekometnim-bombama-razbili-slaven-belupo-foto-20190217 Dinamo proigrao tek nakon sat vremena; Hajrović i Oršić dalekometnim bombama 'razbili' Slaven Belupo], Tportal, objavljeno 18. veljače 2019., pristupljeno 4. siječnja 2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[HINA]], Mato Galić, [https://www.24sata.hr/sport/bjelica-protiv-slavena-s-cak-11-novih-igraca-u-odnosu-na-el-614629 'Modri' razbili Slaven Belupo i Viktoriji poslali snažnu poruku], [[24sata]], objavljeno 17. veljače 2019., pristupljeno 4. siječnja 2022.&lt;/ref&gt; Četiri dana kasnije postigao je gol i asistenciju u uzvratnoj utakmici šesnaestine finala UEFA Europske lige 2018./19. u kojoj je [[Češka|češki]] klub [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] poražen 3:0.&lt;ref name=&quot;DIN&quot; /&gt;&lt;ref&gt;Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/iznena-enje-u-sastavu-sunjic-od-prve-minute-na-viktoriju-615393 Ovo nije san, bajka o Dinamu ide dalje! Modri u osmini finala], [[24sata]], objavljeno 21. veljače 2019., pristupljeno 4. siječnja 2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Josip Tolić, [https://www.24sata.hr/sport/izbornice-jesmo-li-u-petkovicu-dobili-zamjenu-za-mandzukica-615414 Izborniče, jesmo li u Petkoviću dobili zamjenu za Mandžukića?], [[24sata]], objavljeno 22. veljače 2019., pristupljeno 4. siječnja 2022.&lt;/ref&gt; Akcijom [[Bruno Petković|Bruna Petkovića]] i [[Dani Olmo|Danija Olma]] kojom je Oršić postigao gol za 1:0, [[UEFA]] je proglasila potezom dana.&lt;ref&gt;Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/iznena-enje-u-sastavu-sunjic-od-prve-minute-na-viktoriju-615393 Ovo nije san, bajka o Dinamu ide dalje! Modri u osmini finala], [[24sata]], objavljeno 21. veljače 2019., pristupljeno 4. siječnja 2022.&lt;/ref&gt; Prvu utakmicu Dinamo je izgubio 2:1 tako da je ovom pobjedom izborio osminu finalu natjecanja.&lt;ref name=&quot;DIN&quot; /&gt; Dana 13. travnja Oršić je postigao gol i asistenciju u ligaškoj utakmici u kojoj je Istra 1961 poražena rezultatom 0:4.&lt;ref name=&quot;DIN&quot; /&gt;&lt;ref&gt;Boris Trifunović, [https://www.24sata.hr/sport/uzivo-dinamo-vec-danas-moze-osvojiti-naslov-prvaka-hnl-a-624377 Dinamo razbio Istru u gostima i na korak je do titule prvaka], [[24sata]], objavljeno 13. travnja 2019., pristupljeno 4. siječnja 2022.&lt;/ref&gt; Postigao je gol u finalu kupa u kojem je Dinamo izgubio od [[HNK Rijeka|Rijeke]] 1:3.&lt;ref name=&quot;DIN&quot; /&gt;&lt;ref&gt;Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/bitka-za-rabuzinovo-sunce-olmo-i-petko-protiv-puljica-630796 Sunce se vratilo na Kvarner! Rijeka je osvojila Hrvatski kup], [[24sata]], objavljeno 22. svibnja 2019., pristupljeno 4. siječnja 2022.&lt;/ref&gt; U sezoni 2018./19. postigao je 13 golova i 7 asistencija u 44 utakmica.&lt;ref name=&quot;DIN&quot; /&gt;

==== Sezona 2019./20. ====
{{football squad on pitch|align=right
| GK  = '''[[Dominik Livaković|Livaković]]'''
| RB  = '''[[Petar Stojanović (nogometaš)|Stojanović]]'''
| RCB = '''[[Kévin Théophile-Catherine|Théophile-Catherine]]'''
| LCB = '''[[Dino Perić|Perić]]'''
| LB  = '''[[Marin Leovac|Leovac]]'''
| RM  = '''[[Nikola Moro|Moro]]'''
| DM  = '''[[Emir Dilaver|Dilaver]]'''
| LM  = '''[[Arijan Ademi|Ademi]]'''
| RF  = '''[[Dani Olmo|Olmo]]'''
| CF  = '''[[Bruno Petković|Petković]]'''
| LF  = '''Oršić'''
| caption = Postava Dinama protiv [[Atalanta BC|Atalante]]&lt;ref&gt;[https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2027029--dinamo-zagreb-vs-atalanta/?referrer=%2Fuefachampionsleague%2Fseason%3D2020%2Fmatches%2Fround%3D2001140%2Fmatch%3D2027029%2F Dinamo Zagreb 4 – 0 Atalanta], [[UEFA]], objavljeno 19. rujna 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.&lt;/ref&gt; 
}}
Sezonu 2019./20. započeo je pogotkom u utakmici prvog kola [[1. HNL 2019./20.]] odigrane 19. srpnja 2019. protiv Lokomotive Zagreb koja je poražena 3:0.&lt;ref name=&quot;DIN&quot; /&gt;&lt;ref&gt;Hrvoje Tironi, Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/dinamovci-bez-pola-momcadi-protiv-uvijek-neugodnih-lokosa-640501 Bjeličin stroj je nezaustavljiv! Obje momčadi promašile penal], [[24sata]], objavljeno 19. srpnja 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.&lt;/ref&gt; Četiri dana kasnije postigao je gol i asistenciju u utakmici prvog kvalifikacijskog kola [[UEFA Liga prvaka 2019./20.|UEFA Lige prvaka 2019./20.]] te je tako sudjelovao u postizanju oba gola na utakmici protiv [[FC Saburtalo Tbilisi|Saburtala]] iz [[Tbilisi]]ja.&lt;ref name=&quot;DIN&quot; /&gt;&lt;ref&gt;Hrvoje Tironi, [https://www.24sata.hr/sport/rezultat-bolji-od-dojma-bjelica-isao-na-sigurno-junak-je-orsic-641056 Rezultat bolji od dojma: Bjelica išao na sigurno, junak je Oršić!], [[24sata]], objavljeno 23. srpnja 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.&lt;/ref&gt; 

U UEFA Ligi prvaka debitirao je 18. rujna te je pritom postigao svoj prvi hat-trick u tom natjecanju i to protiv [[Atalanta BC|Atalante]], treće najbolje talijanske momčadi, koja je poražena 4:0.&lt;ref name=&quot;DIN&quot; /&gt;&lt;ref&gt;Robert Junaci, Drago Hudika, [https://www.vecernji.hr/sport/uzivo-dinamo-kao-nikad-manji-autsajder-krece-u-ligu-prvaka-1346228 Plava rapsodija u Maksimiru! Dinamo slomio Atalantu, Oršić zabio 'hat-trick'], [[Večernji list]], objavljeno 18. rujna 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ivan Žurić, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/igraci-dinama-kao-u-transu-ovo-je-cudo-odigrali-smo-fantasticno-moglo-je-mozda-biti-i-vise-golova-foto-20190919 Igrači Dinama kao u transu: Ovo je čudo, odigrali smo fantastično, moglo je možda biti i više golova], Tportal, objavljeno 19. rujna 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Silvijo Šrklec, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/talijanski-mediji-vriste-o-sramoti-koju-je-atalanta-dozivjela-u-zagrebu-foto-20190919 Talijanski mediji 'vrište' o sramoti koju je Atalanta doživjela u Zagrebu], Tportal, objavljeno 19. rujna 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Silvijo Šrklec, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/junak-mislav-orsic-debitirao-hat-trickom-u-ligi-prvaka-i-otkrio-nam-sto-ce-napraviti-s-trofejom-kojeg-je-ponio-kuci-foto-20190919 Junak Mislav Oršić debitirao hat-trickom u Ligi prvaka i otkrio nam što će napraviti s trofejem koji je ponio kući], Tportal, objavljeno 19. rujna 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ATA40&quot;&gt;[[HINA]], Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/maksimir-ce-gorjeti-dinamo-protiv-atalante-u-1-kolu-lp-a-649361 Maksimir slavi fantastičnu noć! Hat-trick Oršić srušio Atalantu], [[24sata]], objavljeno 18. rujna 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Davor Kovačević, [https://www.24sata.hr/sport/olmo-se-igra-nogometa-stojke-i-ademi-dodavaju-a-orsic-trpa-649394 Večer života Oršića: Prvi, drugi pa treći... Gollini će ga sanjati], [[24sata]], objavljeno 18. rujna 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.&lt;/ref&gt; Postigavši hat-trick, Oršić je postao peti Hrvat koji je zabio hat-trick na nekoj utakmici UEFA Lige prvaka, poslije [[Dado Pršo|Dade Prše]], [[Ivan Klasnić|Ivana Klasnića]], [[Ivica Olić|Ivice Olića]] i [[Mario Mandžukić|Marija Mandžukića]].&lt;ref&gt;Josip Tolić, [https://www.24sata.hr/sport/orsic-peti-hrvat-s-hat-trickom-u-lp-u-a-tek-deveti-u-debiju-649501 Oršić peti Hrvat s hat-trickom u LP-u, a tek deveti u debiju...], [[24sata]], objavljeno 19. rujna 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.&lt;/ref&gt; Tom je pobjedom Dinamo ostvario svoju prvu pobjedu u UEFA Ligi prvaka od 16. rujna 2015. kada je pobijedio [[Arsenal F.C.|Arsenal]] 2:1.&lt;ref name=&quot;ATA40&quot; /&gt; Taj poraz bio je drugi najteži Atalantin u zadnjih pet godina.&lt;ref&gt;Dubravko Miličić, [https://www.24sata.hr/sport/cestitke-vecer-kad-je-dinamo-od-atalante-napravio-atlantidu-649403 Čudesno: Večer kad je Dinamo od Atalante napravio Atlantidu], [[24sata]], objavljeno 19. rujna 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.&lt;/ref&gt; Mislav Oršić bio je među četiri igrača koji su bili kandidati za najboljeg igrača prvog kola UEFA Lige prvaka, a ostali su bili: [[Ángel Di María]], [[Erling Haaland]] i [[Marc-André ter Stegen]].&lt;ref&gt;[[HINA]], [https://www.vecernji.hr/sport/orsic-me-u-kandidatima-za-igraca-kola-u-ligi-prvaka-1346584 Oršić među kandidatima za igrača kola u Ligi prvaka], [[Večernji list]], objavljeno 19. rujna 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Danijel Starešinčić, [[HINA]], [https://www.tportal.hr/sport/clanak/evo-gdje-mozete-glasati-za-dinamovog-junaka-koji-je-sredio-atalantu-foto-20190919 Evo gdje možete glasati za Dinamovog junaka koji je sredio Atalantu], Tportal, objavljeno 19. rujna 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.&lt;/ref&gt; Nagradu je na kraju osvojio Erling Haaland.&lt;ref&gt;[https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0255-0e99f20f0002-ec132bef01b8-1000--haaland-takes-player-of-the-week-honour/ Haaland takes Player of the Week honour], [[UEFA]], objavljeno 20. rujna 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.&lt;/ref&gt; Oršić je s klupskim suigračem [[Marin Leovac|Marinom Leovcem]] koji je postigao prvi gol na utakmici protiv Atalante, uvršten u najbolju momčad prvog kola UEFA Lige prvaka 2019./20.&lt;ref name=&quot;LP1920&quot;&gt;Jelena Ćubel, [https://www.24sata.hr/sport/kakva-dominacija-hrvata-tri-nasa-igraca-u-momcadi-tjedna-649746 Kakva dominacija Hrvata! Tri naša igrača u momčadi tjedna], [[24sata]], objavljeno 20. rujna 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.&lt;/ref&gt;

Dana 18. listopada, točno mjesec dana od utakmice protiv Atalante, Oršić je ponovno postigao hat-trick, ovaj put u ligaškoj utakmici u kojoj je [[HNK Gorica|Gorica]] poražena 2:4.&lt;ref name=&quot;DIN&quot; /&gt;&lt;ref&gt;Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/bjelica-ispremijesao-sastav-gorica-jos-ne-zna-ni-za-bod-654320 Golijada u V. Gorici! Dinamo na krilima Oršića srušio domaćine], [[24sata]], objavljeno 18. listopada 2019., pristupljeno 6. siječnja 2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Antonio Bevanda, [https://www.24sata.hr/sport/sahtar-cuvaj-se-kada-orsic-ovako-igra-dinamo-pobje-uje-654347 Šahtar, čuvaj se! Kada Oršić ovako zabija, Dinamo pobjeđuje], [[24sata]], objavljeno 18. listopada 2019., pristupljeno 6. siječnja 2022.&lt;/ref&gt; Četiri dana kasnije postigao je gol i asistenciju u utakmici UEFA Lige prvaka protiv [[FK Šahtar Donjeck|Šahtara]] iz [[Donjeck]]a koja je završila 2:2.&lt;ref name=&quot;DIN&quot; /&gt;&lt;ref&gt;Robert Junaci, Drago Hudika, [https://www.vecernji.hr/sport/uzivo-plavi-pred-novim-europskim-izazovom-ademi-i-petkovic-upitni-1354091 Dinamo odličnom igrom stigao do boda u Harkivu, a mogao je puno više], [[Večernji list]], objavljeno 22. listopada 2019., pristupljeno 6. siječnja 2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ivan Žurić, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/sjajna-partija-dinama-u-ukrajini-osvojili-su-modri-veliki-bod-ali-mogli-su-i-puno-vise-foto-20191022 Sjajna partija Dinama u Ukrajini; osvojili su 'modri' veliki bod, ali mogli su i puno više...], Tportal, objavljeno 22. listopada 2019., pristupljeno 6. siječnja 2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/dinamo-po-prvu-pobjedu-protiv-sahtara-petko-i-ademi-igraju-655041 Stative uzele pobjedu Dinamu: Gubili, okrenuli pa osvojili bod], [[24sata]], objavljeno 22. listopada 2019., pristupljeno 6. siječnja 2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Mato Galić, [https://www.24sata.hr/sport/za-orsicem-su-gutali-prasinu-stojanovic-najlosiji-na-terenu-655068 Za Oršićem su gutali prašinu, Marlos amaterski izgubio loptu], [[24sata]], objavljeno 22. listopada 2019., pristupljeno 6. siječnja 2022.&lt;/ref&gt; U ligaškoj utakmici odigranoj 10. studenog u kojoj je Rijeka poražena s visokih 5:0, Oršić je ponovno postigao hat-trick za Dinamo.&lt;ref name=&quot;DIN&quot; /&gt;&lt;ref&gt;Ivan Žurić/[[HINA]], [https://www.tportal.hr/sport/clanak/video-dinamo-demolirao-rijeku-cetiri-gola-modri-su-zabili-u-razmaku-od-12-minuta-uz-hat-trick-mislava-orsica-foto-video-20191110 VIDEO Dinamo 'demolirao' Rijeku; četiri gola 'modri' su zabili u razmaku od 12 minuta uz hat-trick Mislava Oršića], Tportal, objavljeno 10. studenog, pristupljeno 6. siječnja 2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Boris Trifunović, [https://www.24sata.hr/sport/rijeka-krece-u-napad-dinamo-s-najjacim-sastavom-na-rujevici-658649 Pala petarda na Rujevici: Oršić i Petković deklasirali su Rijeku], [[24sata]], objavljeno 10. studenog, pristupljeno 6. siječnja 2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Danijel Vukušić, Eva Grgić, [https://www.24sata.hr/sport/orsic-ovo-je-bilo-za-sahtar-znamo-da-smo-bolji-od-toga-658696 Oršić: 'Ovo je bilo za Šahtar, znamo da smo bolji od toga...'], [[24sata]], objavljeno 10. studenog, pristupljeno 6. siječnja 2022.&lt;/ref&gt; Postigao je gol i asistenciju 30. studenog kada je Istra 1961 u utakmici 1. HNL poražena 1:2.&lt;ref name=&quot;DIN&quot; /&gt;&lt;ref&gt;Ricardo Kulušić, [https://www.24sata.hr/sport/dinamo-zelli-isprati-gorak-okus-atalante-istra-bjezi-od-2-hnl-662512 Oršić i Kadzior izdominirali su Istrane! Ćuže je zabio penal...], [[24sata]], objavljeno 30. studenog 2019.&lt;/ref&gt; Oršić je 29. veljače 2020. postigao jedan gol i dvije asistencije u ligaškoj utakmici protiv Rijeke koja je završila 4:0.&lt;ref name=&quot;DIN&quot; /&gt;&lt;ref&gt;Fabijan Hrnčić, [https://www.24sata.hr/sport/petkovic-opet-na-klupi-colak-i-stefulj-zele-scenarij-s-rujevice-678638 'Modri' se pojavili u 10 minuta nastavka i utrpali još tri gola], [[24sata]], objavljeno 29. veljače 2020., pristupljeno 14. svibnja 2022.&lt;/ref&gt;

==== Sezona 2020./21. ====
{{football squad on pitch|align=right
| GK  = '''[[Dominik Livaković|Livaković]]'''
| RB  = '''[[Stefan Ristovski|Ristovski]]'''
| RCB = '''[[Rasmus Lauritsen|Lauritsen]]'''
| LCB = '''[[Kévin Théophile-Catherine|Théophile-Catherine]]'''
| LB  = '''[[Bartol Franjić|Franjić]]'''
| RM  = '''[[Lovro Majer|Majer]]'''
| CM  = '''[[Kristijan Jakić|Jakić]]'''
| LM  = '''[[Arijan Ademi|Ademi]]'''
| RF  = '''[[Luka Ivanušec|Ivanušec]]'''
| CF  = '''[[Bruno Petković|Petković]]'''
| LF  = '''Oršić'''
| caption = Postava Dinama protiv [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenhama]]&lt;ref&gt;[https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/match/2029893/ Dinamo Zagreb 3 – 0 Tottenham], [[UEFA]], objavljeno 18. ožujka 2021., pristupljeno 5. siječnja 2022.&lt;/ref&gt; 
}}

Oršić je postigao gol i asistenciju 16. kolovoza 2020. u utakmici prvog kola [[1. HNL 2020./21.]] u kojoj je Lokomotiva Zagreb poražena s visokih 6:0.&lt;ref name=&quot;DIN&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[[HINA]], Hrvoje Tironi, Eva Grgić, [https://www.24sata.hr/sport/dinamo-trazi-popravak-imidza-protiv-rasprodane-lokomotive-711337 Dinamo deklasirao Lokomotivu: Majer odigrao 'partiju života'], [[24sata]], objavljeno 16. kolovoza 2020., pristupljeno 14. svibnja 2022.&lt;/ref&gt; Dana 12. rujna postigao je gol i asistenciju protiv [[HNK Hajduk Split|Hajduka Split]] koji je izgubio ligaški susret rezultatom 1:2.&lt;ref name=&quot;DIN&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[[HINA]], Marko Pavić, [https://www.vecernji.hr/sport/uzivo-hajduk-i-dinamo-igraju-veliki-derbi-na-poljudu-pogledajte-sastave-1430924 Dinamo na Poljudu slavio protiv Hajduka, Oršić zabio golčinu], [[Večernji list]], objavljeno 12. rujna 2020., pristupljeno 14. svibnja 2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ricardo Kulušić, [https://www.24sata.hr/sport/petkovic-je-ipak-u-prvih-11-a-tu-je-i-gvardiol-hajduk-s-gyurcsom-715993 Dinamo u spektaklu slavio na Poljudu! Zabili Oršić i Kastrati], [[24sata]], objavljeno 12. rujna 2020., pristupljeno 14. svibnja 2022.&lt;/ref&gt; Dva gola postigao je 4. listopada kada je Dinamo u ligi igrao 1:2 s [[NK Varaždin Varaždin|Varaždinom]].&lt;ref name=&quot;DIN&quot; /&gt;&lt;ref&gt;S.Š., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/video-foto-mislav-orsic-s-dva-je-vrhunska-slobodnjaka-osigurao-dinamu-pobjedu-kod-varazdina-i-spasio-debitanta-lauritsena-blamaze-foto-20201004 VIDEO, FOTO Mislav Oršić s dva je vrhunska 'slobodnjaka' osigurao Dinamu pobjedu kod Varaždina i spasio debitanta Lauritsena blamaže], Tportal, objavljeno 4. listopada 2020., pristupljeno 14. svibnja 2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[HINA]], Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/dinamo-jos-ne-zna-za-poraz-moze-li-ga-ugroziti-varazdin-720103 Dinamo uz puno muke srušio Varaždin! Briljirao sjajni Oršić], [[24sata]], objavljeno 4. listopada 2020., pristupljeno 14. svibnja 2022.&lt;/ref&gt; U posljednjoj utakmici [[UEFA Europska liga 2020./21.|UEFA Europske lige 2020./21.]] odigrane 10. prosinca 2021. protiv [[CSKA Moskva|CSKA Moskve]] koju je Dinamo dobio 3:1, Oršić je postigao jedan gol.&lt;ref name=&quot;DIN&quot; /&gt;&lt;ref&gt;Tomo Ničota, Patrik Mršnik, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/europska-liga/dinamo-slavi-ali-ipak-nije-postao-svjetski-rekorder-hrvat-pokvario-potpuni-show-modrih-na-maksimiru-15036166 DINAMO SLAVI, ALI IPAK NIJE POSTAO SVJETSKI REKORDER! HRVAT POKVARIO POTPUNI SHOW MODRIH NA MAKSIMIRU], [[Sportske novosti]], objavljno 10. prosinca 2021., pristupljeno 14. svibnja 2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.vecernji.hr/sport/uzivo-dinamo-se-veceras-moze-upisati-u-povijest-mamic-odabrao-najjaci-sastav-1452851 Dinamo sa stilom dovršio posao u skupini, minute su nedostajalo da uđe i u povijest], [[Večernji list]], objavljno 10. prosinca 2021., pristupljeno 14. svibnja 2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ivan Žurić, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/video-foto-dinamovi-igraci-nakon-velicanstvene-pobjede-protiv-cska-zale-samo-za-jednim-to-nam-ipak-nije-trebalo-foto-20201211 VIDEO/FOTO Dinamovi igrači nakon veličanstvene pobjede protiv CSKA žale samo za jednim: To nam ipak nije trebalo...], Tportal, objavljno 10. prosinca 2021., pristupljeno 14. svibnja 2022.&lt;/ref&gt; Također, nastup na ovoj utakmici bio je Oršićev 37. uzastopni u europskim natjecanjima, a da nije dobio karton. Time je Oršić oborio klupski rekord za najviše uzastopnih nastupa u europskim natjecanjima bez dobivanje kartona, koji je prethodno držao [[Tomislav Butina]].&lt;ref&gt;Ante Buškulić, [https://www.24sata.hr/sport/luda-sezona-rekorda-u-europi-dinamo-ih-vec-postavio-osam-747433 Luda sezona rekorda u Europi: Dinamo ih već postavio osam!], [[24sata]], objavljeno 24. siječnja 2021., pristupljeno 14. svibnja 2022.&lt;/ref&gt;

Dva gola ponovno je postigao 27. siječnja 2021. i to u ligaškoj utakmici protiv Hajduka Split koja je završila 3:1.&lt;ref name=&quot;DIN&quot; /&gt;&lt;ref&gt;Silvijo Škrlec, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/video-foto-pogledajte-golove-mislava-orsica-kojih-se-ne-bi-posramio-ni-lionel-messi-foto-20210127 VIDEO/FOTO Pogledajte golove Mislava Oršića, kojih se ne bi posramio ni Lionel Messi], Tportal, objavljeno 27. siječnja 2021., pristupljeno 14. svibnja 2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[HINA]], Zdravko Batišić, [https://www.24sata.hr/sport/petko-i-gavro-napadaju-hajduk-hajdukov-junak-krece-s-klupe-742058 Dinamo još jednom bolji od Hajduka! 'Bili' promašivali, oduševio velemajstor Oršić...], [[24sata]], objavljeno 27. siječnja 2021., pristupljeno 14. svibnja 2022.&lt;/ref&gt; Dana 5. veljače Oršić je potpisao novi višegodišnji ugovor s Dinamom.&lt;ref&gt;[https://www.gnkdinamo.hr/hr/Novosti/Clanak/mislav-orsic-potpisao-novi-ugovor-s-dinamom MISLAV ORŠIĆ POTPISAO NOVI UGOVOR S DINAMOM!], [[GNK Dinamo Zagreb]], objavljeno 5. veljače 2021., pristupljeno 14. svibnja 2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/sjajne-vijesti-za-dinamo-jedan-od-najboljih-igraca-i-novi-vatreni-potpisao-ugovor-tu-je-moj-dom-15048353 SJAJNE VIJESTI ZA DINAMO, JEDAN OD NAJBOLJIH IGRAČA I NOVI VATRENI POTPISAO UGOVOR: ‘TU JE MOJ DOM!‘], [[Sportske novosti]], objavljeno 5. veljače 2021., pristupljeno 14. svibnja 2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;S.K., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/dinamo-se-pohvalio-mozda-i-najvecim-poslom-u-ovom-prijelaznom-roku-sjajni-napadac-potpisao-visegodisnji-ugovor-s-modrima-20210205 Dinamo se pohvalio možda i najvećim poslom u ovom prijelaznom roku; sjajni napadač potpisao višegodišnji ugovor s 'modrima'], Tportal, objavljeno 5. veljače 2021., pristupljeno 14. svibnja 2022.&lt;/ref&gt; Dana 18. ožujka postigao je dvije asistencije u utakmici šesnaestine finala UEFA Europske lige 2020./21. u kojoj je [[Rusija|ruski]] [[FK Krasnodar|Krasnodar]] poražen rezultatom 2:3.&lt;ref name=&quot;DIN&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[[HINA]], Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/dinamovci-u-hladnoj-rusiji-protiv-krasnodara-na-minus-13-746387 Petko zaledio Ruse! Dinamovci na koračić od osmine finala EL], [[24 sata]], objavljeno 18. veljače 2021., pristupljeno 14. svibnja 2022.&lt;/ref&gt; Na uzvratnoj utakmici odigranoj sedam dana kasnije Oršić je postigao jedini gol na utakmici.&lt;ref name=&quot;DIN&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[[HINA]], Eva Grgić, [https://www.vecernji.hr/sport/uzivo-od-21-sat-dinamo-u-maksimiru-ide-po-povijesnu-pobjedu-1471905 Spasibo, Krasnodar! Dinamo je opet bolji, Modri su prošli u osminu finala Europske lige!], [[Večernji list]], objavljeno 25. veljače 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Josip Tolić, [https://www.24sata.hr/sport/hakleri-petko-i-jakic-pa-killer-orsic-pogledajte-kako-je-zabio-i-dosao-na-koracic-od-povijesti-747717 'Hakleri' Petko i Jakić pa 'killer' Oršić: Pogledajte kako je zabio i došao na koračić od povijesti!], [[24sata]], objavljeno 25. veljače 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.&lt;/ref&gt; Postigao je gol i asistenciju 7. ožujka u ligaškoj utakmici protiv Rijeke te je tako sudjelovao u postizanju jedina dva pogotka na utakmici.&lt;ref name=&quot;DIN&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[[HINA]], Fabijan Hrnčić, [https://www.24sata.hr/sport/tomic-s-kulenovicem-u-napadu-mamic-ide-s-udarnim-sastavom-749405 'Modri' do osme pobjede u nizu: Ivanušec i Oršić srušili Riječane], [[24sata]], objavljeno 7. ožujka 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.&lt;/ref&gt; Četiri dana poslije Oršić je igrao u utakmici osmine finala UEFA Europske lige 2020./21. u kojoj je Dinamo izgubio 0:2 od [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenhama]] kojeg je vodio [[José Mourinho]].&lt;ref name=&quot;DIN&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/europska-liga/pogledajte-kako-je-majstor-kane-srusio-dinamo-modri-tragicar-nakon-gafa-primio-gol-kroz-noge-15057135 POGLEDAJTE KAKO JE MAJSTOR KANE SRUŠIO DINAMO! MODRI TRAGIČAR NAKON GAFA PRIMIO GOL KROZ NOGE], [[Sportske novosti]], objavljeno 11. ožujka 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[HINA]], Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/dinamo-po-cudo-u-londonu-hoce-li-mou-odmarati-zvijezde-750232 Obrana je poklanjala golove, a Kane bio nemilosrdan: Dinamo će sad trebati čudo za prolazak], [[24sata]], objavljeno 11. ožujka 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.&lt;/ref&gt; U ligaškoj utakmici odigranoj 14. ožujka protiv Varaždina kojeg je Dinamo dobio 5:0, Oršić je postigao dva gola i dvije asistencije.&lt;ref name=&quot;DIN&quot; /&gt;&lt;ref&gt;Ivan Žurić/[[HINA]], [https://www.tportal.hr/sport/clanak/video-foto-dinamo-bez-milosti-razbio-nemocne-varazdince-modri-su-usred-varazdina-opalili-petardu-foto-20210314 VIDEO/FOTO Dinamo bez milosti razbio nemoćne Varaždince; 'modri' su usred Varaždina opalili 'petardu'], Tportal, objavljeno 14. ožujka 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Boris Trifunović, [https://www.24sata.hr/sport/rapsodija-golova-pogledajte-kako-je-dinamo-razbio-varazdin-750688 Rapsodija golova: Pogledajte kako je Dinamo razbio Varaždin], [[24sata]], objavljeno 14. ožujka 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.&lt;/ref&gt; Na toj utakmici postigao je svoj 50. gol u dresu Dinama.&lt;ref&gt;N. Lipovac, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/europska-liga/mislav-orsic-puno-sam-puta-pogledao-taj-video-definitivno-sam-lose-reagirao-lose-se-pripremio-15058277 MISLAV ORŠIĆ: ‘PUNO SAM PUTA POGLEDAO TAJ VIDEO! DEFINITIVNO SAM LOŠE REAGIRAO, LOŠE SE PRIPREMIO...‘], [[Sportske novosti]], objavljeno 16. ožujka 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.&lt;/ref&gt;

Dana 18. ožujka, četiri dana poslije utakmice s Varaždinom, Dinamo je igrao uzvratnu utakmicu osmine finale UEFA Europske lige 2020./21. protiv Tottenhama od kojeg je u prvoj utakmici izgubio 0:2.&lt;ref name=&quot;DIN&quot; /&gt; U 62. minuti susreta Oršić je na asistenciju [[Lovro Majer|Lovre Majera]] postigao gol za 1:0. 21 minutu kasnije lopta je od [[Bruno Petković|Brune Petkovića]] preko [[Arijan Ademi|Arijana Ademija]] došla do [[Iyayi Believe Atiemwen|Iyayija Believea Atiemwena]] na desnom krilu. Atiemwen se probio u [[šesnaesterac]] i potom s preciznošću uputio loptu po zemlji na deset metara gdje je utrčao Oršić i zabio po sredini gola za 2:0. Utakmica je tako odvedena u [[Produžetci (nogomet)|produžetke]] pošto je rezultat na [[Stadion Maksimir|Maksimiru]] bio jednakom onome u [[London]]u prije tjedan dana. U 106. minuti susreta Oršić je sjurio između trojice igrača Tottenhama te je s ruba šesnaesterca zabio gol [[Hugo Lloris|Hugu Llorisu]] za konačnih 3:0.&lt;ref&gt;Danijel Starešinčić, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/video-foto-pogledajte-sva-tri-fantasticna-gola-mislava-orsica-nevjerojatna-utakmica-dinamovog-napadaca-zbog-kojeg-jose-mourinho-nece-moci-spavati-20210318 VIDEO/FOTO Pogledajte sva tri fantastična gola Mislava Oršića; nevjerojatna utakmica Dinamovog napadača zbog kojeg Jose Mourinho neće moći spavati], Tportal, objavljeno 18. ožujka 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.&lt;/ref&gt; 

Postigavši taj [[hat-trick]], Oršić je postao prvi igrač u klupskoj povijesti koji je postigao dva hat-tricka u europskim utakmicama (svoj prvi je postigao sezonu ranije protiv Atalante). Broj golova koje je postigao Oršić u europskim utakmicama na toj je utakmici narastao s 14 na 17. Time je Oršić postao najbolji strijelac Dinama u europskim utakmicama. Prethodno su taj rekord držale klupske legende [[Igor Cvitanović]] i [[Slaven Zambata]] od kojih je svaki od njih postigao 15 golova. Prije ove utakmice [[Miljenko Mumlek]] i [[Zlatko Vujović]] držali su rekord za broj postignutih europskih pogodaka u dresu nekog hrvatskog kluba. Mumlek je zabio 16 golova dok je bio igrač [[varaždin]]skog [[NK Varteks Varaždin|Varteksa]], a Vujović isto toliko dok je bio igrač Hajduka.&lt;ref&gt;Tomislav Dasović, [https://www.vecernji.hr/sport/mislav-orsic-dinamov-je-junak-a-pogledajte-ovu-nepravdu-prema-njemu-1477515 Mislav Oršić Dinamov je junak, a pogledajte ovu nepravdu prema njemu!], [[Večernji list]], objavljeno 19. ožujka 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.&lt;/ref&gt; Oršić je postao tek drugi igrač u povijesti koji je zabio Tottenhama hat-trick u nekoj europskoj utakmici. Prvi koji je to postigao bio je [[FC Bayern München|Bayernov]] [[Serge Gnabry]] koji je hat-trick postigao sezonu ranije.&lt;ref&gt;Danijel Starešinčić, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/uefa-nominirala-mislava-orsica-za-igraca-tjedna-u-europskoj-ligi-glasajte-za-dinamovog-napadaca-koji-je-torpedirao-tottenham-i-mourinha-iz-europe-foto-20210319 UEFA nominirala Mislava Oršića za igrača tjedna u Europskoj ligi; glasajte za Dinamovog napadača koji je 'torpedirao' Tottenham i Mourinha iz Europe], Tportal, objavljeno 19. ožujka 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.&lt;/ref&gt;

UEFA je u najboljih 11 tog kola UEFA Europske lige uvrstila tri Dinamova igrača: [[Dominik Livaković|Dominika Livakovića]], [[Kévin Théophile-Catherine|Kévina Théophile-Catherinea]] i Mislava Oršića.&lt;ref name=&quot;TOT1&quot;&gt;S.Š., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/uefi-nije-bilo-dovoljno-sto-je-nagradila-mislava-orsica-pa-je-u-momcad-tjedna-ubacila-jos-dva-dinamova-igraca-foto-20210320 Uefi nije bilo dovoljno što je nagradila Mislava Oršića, pa je u momčad tjedna 'ubacila' još dva Dinamova igrača], Tportal, objavljeno 20. ožujka 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.&lt;/ref&gt; Također, Oršića je UEFA proglasila najboljim igračem kola.&lt;ref name=&quot;TOT2&quot;&gt;[https://www.vecernji.hr/sport/veliko-priznanje-za-dinamo-i-orsica-ovo-pokazuje-koliko-je-mocan-hrvatski-prvak-1477718 Veliko priznanje za Dinamo i Oršića: Ovo pokazuje koliko je moćan hrvatski prvak], [[Večernji list]], objavljeno 19. ožujka 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;TOT3&quot;&gt;S.Š./[[HINA]], [https://www.tportal.hr/sport/clanak/ako-je-i-bilo-kakvih-dilema-vise-ih-nema-uefa-je-posteno-nagradila-velicanstveno-izdanje-mislava-orsica-foto-20210319 Ako je i bilo kakvih dilema, više ih nema. Uefa je pošteno nagradila veličanstveno izdanje Mislava Oršića], Tportal, objavljeno 19. ožujka 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.&lt;/ref&gt;

Dinamo je pobjedom protiv Tottenhama izborio četvrtfinale UEFA Europske lige 2020./21., prvo četvrtfinale u nekom europskom klupskom natjecanju nakon pola stoljeća.&lt;ref&gt;D.S., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/video-foto-pogledajte-kako-gori-ispred-maksimirskog-stadiona-na-kojem-se-dogodilo-cudo-stotine-navijaca-s-igracima-proslavilo-povijesni-uspjeh-foto-20210318 VIDEO/FOTO Pogledajte kako je gorjelo ispred maksimirskog stadiona na kojem se dogodilo čudo; stotine navijača s igračima proslavilo povijesni uspjeh Dinama], Tportal, objavljeno 18. ožujka 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.&lt;/ref&gt; Dinamova pobjeda nad Tottenhamom izabrana je za drugu najbolju utakmicu te sezone UEFA Europske lige.&lt;ref&gt;S.Š., [[HINA]], [https://www.tportal.hr/sport/clanak/video-dinamovo-gazenje-tottenhama-i-hat-trick-mislava-orsica-izabrani-su-za-drugu-najbolju-utakmicu-europske-lige-ove-sezone-20210515 VIDEO Dinamovo gaženje Tottenhama i hat-trick Mislava Oršića izabrani su za drugu najbolju utakmicu Europske lige ove sezone], Tportal, objavljeno 15. svibnja 2021., pristupljeno 24. svibnja 2022.&lt;/ref&gt; 

U četvrtfinalu Dinamo je igrao s [[Villarreal CF|Villarrealom]]. Na Maksimiru je Dinamo 8. travnja izgubio 0:1, a u uzvratnoj utakmici odigranoj sedam dana kasnije 2:1.&lt;ref name=&quot;DIN&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/news/0268-11fe731e793d-9e2c65aca865-1000--highlights-report-villarreal-win/ Dinamo Zagreb 0-1 Villarreal: Gerard Moreno gives visitors narrow win], [[UEFA]], objavljeno 8. travnja 2021., pristupljeno 24. svibnja 2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/news/0268-120c86a04706-b41442c1dd52-1000--highlights-report-villarreal-ease-through/ Villarreal 2-1 Dinamo Zagreb (agg: 3-1): Villarreal ease through to semi-finals], [[UEFA]], objavljeno 15. travnja 2021., pristupljeno 24. svibnja 2022.&lt;/ref&gt; Oršić je bio jedini Dinamov strijelac na tim utakmicama.&lt;ref&gt;Ivan Žurić, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/objavljeni-su-sastavi-za-utakmicu-villarreala-i-dinama-modri-od-prve-minute-idu-s-najjacim-sastavom-bruno-petkovic-je-u-prvih-11-20210415 VIDEO/FOTO Dinamo nije uspio; Villarreal je slavio 2:1 i izborio plasman u polufinale Europske lige], Tportal, objavljeno 15. travnja 2022., pristupljeno 24. svibnja 2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/moze-li-dinamo-do-polufinala-utakmica-istine-s-villarrealom-756730 Kraj 'modre' bajke: Oršić dao nadu, ali Villarreal ide dalje!], [[24sata]], objavljeno 15. travnja 2022., pristupljeno 24. svibnja 2022.&lt;/ref&gt;

U finalnoj utakmici [[Hrvatski nogometni kup|Hrvatskog nogometnog kupa]] odigranoj 19. svibnja, Dinamo je pobijedio [[NK Istra 1961|Istru 1961]] 6:3, a Oršić je pritom dva puta bio strijelac.&lt;ref&gt;Tomo Ničota, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/nogomet-mix/video-devet-golova-u-senzacionalnom-finalu-dinamo-cudesno-osvojio-duplu-krunu-slave-hajduk-rijeka-15074402 VIDEO: DEVET GOLOVA U SENZACIONALNOM FINALU! DINAMO ČUDESNO OSVOJIO DUPLU KRUNU, SLAVE HAJDUK, RIJEKA...], [[Sportske novosti]], objavljeno 19. svibnja 2022., pristupljeno 24. svibnja 2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[HINA]], [https://www.vecernji.hr/sport/uzivo-od-20-sati-dinamo-i-istra-u-finalu-kupa-pogledajte-sastave-1493821 Dinamo u nevjerojatnoj utakmici s devet golova svladao Istru i osvojio Kup], [[Večernji list]], objavljeno 19. svibnja 2022., pristupljeno 24. svibnja 2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[HINA]], Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/puljani-traze-cudo-u-v-gorici-dinamo-po-16-trofej-u-kupu-762998 Gem, set i meč za novi Kup! Dinamo u golijadi srušio Istru], [[24sata]], objavljeno 19. svibnja 2022., pristupljeno 24. svibnja 2022.&lt;/ref&gt;

UEFA je Oršića i njegovog klupskog suigrača Livakovića uvrstila u najbolju momčad UEFA Europske lige 2020./21.&lt;ref name=&quot;EL20211&quot;&gt;[https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/news/0269-1262ae3ac85f-0a3f996ae443-1000--uefa-europa-league-squad-of-the-season-2020-21/ UEFA Europa League Squad of the Season 2020/21], [[UEFA]], objavljeno 28. svibnja 2021., pristupljeno 24. svibnja 2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;EL20212&quot;&gt;[[HINA]], [https://www.vecernji.hr/sport/zasluzeno-priznanje-dva-igraca-dinama-u-najboljoj-postavi-europske-lige-1496905 Zasluženo priznanje! Dva igrača Dinama u najboljoj postavi Europske lige], [[Večernji list]], objavljeno 31. svibnja 2021., pristupljeno 24. svibnja 2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;EL20213&quot;&gt;S.K., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/dinamov-dvojac-je-medu-najboljima-u-europi-brojni-igraci-s-maksimira-su-zasjali-ove-sezone-ali-ova-dvojica-su-bas-odusevila-20210529 Dinamov dvojac je među najboljima u Europi; brojni igrači s Maksimira su zasjali ove sezone, ali ova dvojica su baš oduševila], Tportal, objavljeno 29. svibnja 2021., pristupljeno 24. svibnja 2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;EL20214&quot;&gt;Ricardo Kulušić, [https://www.24sata.hr/sport/novi-uspjeh-uefa-u-najbolji-tim-el-stavila-dvojicu-dinamovaca-764910 Novi uspjeh: Uefa u najbolji tim EL stavila dvojicu dinamovaca!], [[24sata]], objavljeno 29. svibnja 2021., pristupljeno 24. svibnja 2022.&lt;/ref&gt;

==== Sezona 2021./22. ====
Oršić je postigao jednu asistenciju i izborio jedan [[Jedanaesterac (nogomet)|kazneni udarac]] 30. rujna 2021. u utakmici [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]] odigrane protiv [[KRC Genk|Genka]] koji je poražen 0:3.&lt;ref name=&quot;DIN&quot; /&gt;&lt;ref&gt;Eva Grgić, [[HINA]], [https://www.vecernji.hr/sport/uzivo-od-21-sat-dinamo-po-nastavak-sjajnog-napadackog-niza-protiv-genk-1527341 Pravo lice Dinama za prvu pobjedu: Ivanušec načeo, a Petko iz penala dokrajčio domaćine], [[Večernji list]], objavljeno 30. rujna 2021., pristupljeno 25. svibnja 2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ivan Žurić, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/mislav-orsic-nakon-pobjede-protiv-genka-otkrio-sto-je-najvise-motiviralo-dinamove-igrace-stvarno-nam-je-bilo-dosta-toga-foto-20211001 Mislav Oršić nakon pobjede protiv Genka otkrio što je najviše motiviralo Dinamove igrače: Stvarno nam je bilo dosta toga...], Tportal, objavljeno 1. listopada 2021., pristupjeno 25. svibnja 2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Josip Tolić, [https://www.24sata.hr/sport/video-modri-kao-iz-udzbenika-kako-je-ivanusec-probio-belgijce-787459 VIDEO 'Modri' kao iz udžbenika! Kako je Ivanušec probio Belgijce i Petković kulerski izveo penale], [[24sata]], objavljeno 30. rujna 2021., pristupljeno 25. svibnja 2022.&lt;/ref&gt; Postigao je gol iz [[Udarac iz kuta|kornera]] u utakmici osmine finala [[Hrvatski nogometni kup|Hrvatskog nogometnog kupa]] odigrane 27. listopada protiv [[2. HNL|drugoligaškog]] kluba [[NK BSK Bijelo Brdo|Bijelo Brdo]] koji je izgubio susret 2:3.&lt;ref name=&quot;DIN&quot; /&gt;&lt;ref&gt;Robert Junaci, [https://www.vecernji.hr/sport/orsic-zabio-iz-kornera-pa-priznao-nisam-to-gadao-ali-je-uslo-1534603 Oršić zabio iz kornera pa priznao: Nisam to gađao, ali je ušlo], [[Večernji list]], objavljeno 28. listopada 2021., pristupljeno 25. svibnja 2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;V.R., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/dinamo-zeli-popraviti-los-dojam-kod-vodece-momcadi-2-hnl-a-trener-krznar-zabrinut-je-zbog-dvije-stvari-koje-imaju-veze-s-nezgodnim-domacinom-20211027 FOTO Dinamo se mučio protiv BSK-a, a onda je Mislav Oršić zabio spektakularan gol iz kornera za pobjedu 3:2 ], Tportal, objavljeno 27. listopada 2021., pristupljeno 25. svibnja 2022.&lt;/ref&gt; Dana 9. prosinca Oršić je u utakmici posljednjeg kola grupne faze UEFA Europske lige 2021./22. odigrane protiv [[West Ham United F.C.|West Ham Uniteda]] postigao jedini pogodak na susretu. Tom je pobjedom Dinamo osvojio drugo mjesto u skupini te se tako plasirao u doigravanju za osminu finala.&lt;ref&gt;[https://www.vecernji.hr/sport/video-pogledajte-spektakularan-gol-orsica-cak-su-i-navijacima-west-hama-padale-vilice-od-ljepote-1546170 VIDEO Pogledajte spektakularan gol Oršića, čak su i navijačima West Hama padale vilice od ljepote], [[Večernji list]], objavljeno 9. prosinca 2021., pristupljeno 26. svibnja 2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Tabak, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/mislav-orsic-nakon-utakmice-prokomentirao-svoje-remek-djelo-evo-sto-je-rekao-foto-20211209 Mislav Oršić nakon utakmice prokomentirao svoje remek djelo, evo što je rekao], Tportal, objavljeno 9. prosinca 2021., pristupljeno 26. svibnja 2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Josip Tolić, [https://www.24sata.hr/sport/video-majko-mila-kakav-gol-pogledajte-orsicevu-bombetinu-802230 VIDEO Majko mila, kakav gol! Pogledajte Oršićevu bombetinu], [[24sata]], objavljeno 9. prosinca 2021., pristupljeno 26. svibnja 2022.&lt;/ref&gt; Oršićev pogodak UEFA je proglasila najboljim pogotkom tog kola.&lt;ref name=&quot;WHU1&quot;&gt;[[HINA]], [https://www.vecernji.hr/sport/jos-jedno-veliko-priznanje-za-orsica-1546307 Još jedno veliko priznanje za Oršića], [[Večernji list]], objavljeno 10. prosinca 2021., pristupljeno 26. svibnja 2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;WHU2&quot;&gt;V.R./[[HINA]], [https://www.tportal.hr/sport/clanak/orsiceva-golcina-u-londonu-kojoj-se-svi-dive-obisla-svijet-a-stigla-je-i-potvrda-iz-uefe-proglasen-je-za-najljepsi-pogodak-kola-u-europskoj-ligi-foto-20211210 Oršićeva golčina u Londonu kojoj se svi dive obišla svijet, a stigla je i potvrda iz Uefe; proglašen je za najljepši pogodak kola u Europskoj ligi!], Tportal, objavljeno 10. prosinca 2021., pristupljeno 26. svibnja 2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;WHU3&quot;&gt;[[HINA]], [https://www.24sata.hr/sport/i-uefa-prepoznala-orsicevu-bombu-proglasili-golom-kola-802399 I Uefa prepoznala: Oršićevu bombu proglasili golom kola], [[24sata]], objavljeno 10. prosinca 2021., pristupljeno 26. svibnja 2022.&lt;/ref&gt; Tri dana poslije utakmice s West Ham Unitedom, 12. prosinca, Oršić je postigao dva gola u ligaškom susretu protiv [[NK Slaven Belupo|Slaven Belupa]] koji je završio 3:0.&lt;ref name=&quot;DIN&quot; /&gt;&lt;ref&gt;Tomo Ničota, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/video-modri-u-25-minuta-rijesili-slaven-i-popeli-se-iznad-hajduka-pogledajte-golove-15132195 VIDEO: MODRI U 25 MINUTA RIJEŠILI SLAVEN I POPELI SE IZNAD HAJDUKA, POGLEDAJTE GOLOVE], [[Sportske novosti]], objavljeno 12. prosinca 2021., pristupljeno 26. svibnja 2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;L.K., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/modri-nakon-velike-europske-pobjede-traze-pobjedu-i-povratak-forme-u-ligi-spikic-i-andric-od-prve-minute-20211212 VIDEO 'Modri' do sigurne pobjede na Maksimiru! Raspoloženi Oršić i Andrić presudili Belupu i Dinamo je došao do bitna tri boda u prvenstvu], Tportal, objavljeno 12. prosinca 2021., pristupljeno 26. svibnja 2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/dinamo-u-koprivnici-lovi-formu-uoci-novog-europskog-izazova-786401 'Modra' rapsodija u Koprivnici: Oršić oduševio majstorijom], [[24sata]], objavljeno 12. prosinca 2021., pristupljeno 26. svibnja 2022.&lt;/ref&gt; Dana 19. prosinca Oršić je asistirao za jedina dva pogotka na ligaškoj utakmici protiv [[NK Hrvatski dragovoljac|Hrvatskog dragovoljca]].&lt;ref&gt;Tomo Ničota, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/hrvatski-dragovoljac/video-dinamo-na-krilima-perica-i-andrica-slavio-u-kranjcevicevoj-i-izbio-na-vrh-ljestvice-pogledajte-golove-15135088 VIDEO: DINAMO NA KRILIMA PERIĆA I ANDRIĆA SLAVIO U KRANJČEVIĆEVOJ I IZBIO NA VRH LJESTVICE, POGLEDAJTE GOLOVE], [[Sportske novosti]], objavljeno 19. prosinca 2021., pristupljeno 31. svibnja 2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Edi Džindo, [[HINA]], [https://www.vecernji.hr/sport/kopic-uoci-novog-testa-ne-treba-nas-zanimati-kako-ce-drugi-klubovi-odigrati-1548576 Dinamo slavio i došao na vrh Prve HNL, ali Hr. dragovoljac je imao više udaraca], [[Večernji list]], objavljeno 19. prosinca 2021., pristupljeno 31. svibnja 2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ivan Žurić/[[HINA]], [https://www.tportal.hr/sport/clanak/video-foto-dinamo-se-lako-obracunao-s-nedoraslim-dragovoljcem-modri-su-zabili-dva-gola-a-jos-su-im-dva-ponistena-foto-20211219 VIDEO/FOTO Dinamo se lako obračunao s nedoraslim Dragovoljcem; 'modri' su zabili dva gola, a još su im dva poništena...], Tportal, objavljeno 19. prosinca 2021., pristupljeno 31. svibnja 2022.&lt;/ref&gt;

U siječnju 2022. [[FA Premier liga|premierligaški]] klub [[Burnley F.C.|Burnley]] pokušao je od Dinama kupiti Oršića.&lt;ref&gt;[https://www.vecernji.hr/sport/englezi-otkrivaju-dinamova-kapitalca-zeli-velikan-iz-premier-lige-1556614 Englezi otkrivaju: Dinamova kapitalca želi velikan iz Premier lige], [[Večernji list]], objavljeno 20. siječnja 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;D. S., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/dinamo-pred-novim-fantasticnim-transferom-ali-bez-obzira-na-silne-milijune-to-bi-moglo-uzdrmati-modru-svlacionicu-foto-20220125 Dinamo pred novim fantastičnim transferom, ali bez obzira na silne milijune to bi moglo uzdrmati 'modru' svlačionicu], Tportal, objavljeno 25. siječnja 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Hrvoje Tironi, Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/orsic-odlazi-iz-dinama-burnley-je-ponudio-osam-milijuna-eura-modri-se-i-dalje-premisljaju-811362 Oršić odlazi iz Dinama? Burnley je ponudio osam milijuna eura! 'Modri' se i dalje premišljaju], [[24sata]], objavljeno 26. siječnja 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.&lt;/ref&gt; Oršić je htio prijeći u Burnley, no čelnici maksimirskog kluba odbili su ponudu od 8 do 9 milijuna eura zbog načina plaćanja, iako su bili zadovoljni iznosom ponude. Također, jedan od razloga zašto je Dinamo odbio ponudu bio je nedostatak adekvatne zamjene za Oršića.&lt;ref&gt;Hrvoje Tironi, [https://www.24sata.hr/sport/mislav-orsic-zeli-otici-u-burnley-ali-dinamo-ipak-odbio-engleze-811505 Mislav Oršić želi otići u Burnley, ali Dinamo ipak odbio Engleze!], [[24sata]], objavljeno 26. siječnja 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.&lt;/ref&gt; Burnley je htio platiti Dinamu u što više rata, dok je Dinamo tražio da Burnley odmah plati kompletni iznos.&lt;ref&gt;Hrvoje Tironi, [https://www.24sata.hr/sport/dinamo-jos-uvijek-ne-popusta-orsic-i-dalje-daleko-od-burnleya-811823 Dinamo još uvijek ne popušta: Oršić i dalje daleko od Burnleya], [[24sata]], objavljeno 27. siječnja 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.&lt;/ref&gt; Zatim je Dinamo odbio ponudu od 10 milijuna eura.&lt;ref&gt;Davorin Olivari, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/dinamo/dinamo-odbio-10-milijuna-eura-ali-orsic-zeli-otici-pogledajte-koliku-mu-placu-nude-englezi-15150744 DINAMO ODBIO 10 MILIJUNA EURA! ALI, ORŠIĆ ŽELI OTIĆI, POGLEDAJTE KOLIKU MU PLAĆU NUDE ENGLEZI...], [[Sportske novosti]], objavljeno 27. siječnja 2021., pristupljeno 31. svibnja 2022.&lt;/ref&gt; Potom je predsjednik Burnleyja došao u Zagreb kako bi pregovarao s čelnicima Dinama,&lt;ref&gt;Davorin Olivari, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/dinamo/na-pomolu-preokret-u-transferu-mislava-orsica-dinamo-rekao-ne-a-suvlasnik-premierligasa-stigao-u-zagreb-15151166 NA POMOLU PREOKRET U TRANSFERU MISLAVA ORŠIĆA?! DINAMO REKAO NE, A SUVLASNIK PREMIERLIGAŠA STIGAO U ZAGREB...], [[Sportske novosti]], objavljeno 28. siječnja 2021., pristupljeno 31. svibnja 2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.vecernji.hr/sport/doznajemo-predsjednik-burnleyja-u-dosao-je-u-zagreb-po-orsica-1558943 Ekskluzivno doznajemo: Predsjednik Burnleyja došao je u Zagreb po Oršića!], [[Večernji list]], objavljeno 28. siječnja 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.&lt;/ref&gt; no bez uspjeha. Oršić je na kraju ostao u Dinamu.&lt;ref&gt;[https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/dinamo/video-orsic-ostaje-u-dinamu-pogledajte-kako-su-modri-navijacima-priopcili-najljepsu-vijest-15151291 VIDEO: ORŠIĆ OSTAJE U DINAMU! POGLEDAJTE KAKO SU MODRI NAVIJAČIMA PRIOPĆILI NAJLJEPŠU VIJEST], [[Sportske novosti]], objavljeno 29. siječnja 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.&lt;/reF&gt;&lt;ref&gt;Eva Grgić, [https://www.vecernji.hr/sport/pratite-uzivo-orsic-ostaje-u-dinamu-dinamo-objavio-intrigantan-video-1559043 VIDEO Oršić ide s Dinamom po naslov prvaka! Englezi otpali iz dogovora], [[Večernji list]], objavljeno 29. siječnja 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ivan Žurić, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/dinamo-je-odbio-ponudu-engleza-od-cak-10-milijuna-eura-i-pobjednicki-objavio-mislav-orsic-ostaje-na-maksimiru-20220129 Dinamo je odbio ponudu Engleza od čak 10 milijuna eura i pobjednički objavio: Mislav Oršić ostaje na Maksimiru!], Tportal, objavljeno 29. siječnja 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Hrvoje Tironi, Hrvoje Tesko, [https://www.24sata.hr/sport/video-dinamo-zaintrigirao-navijace-orsic-ipak-ostaje-812140 VIDEO Dinamo zaintrigirao navijače: Oršić ipak ostaje!], [[24sata]], objavljeno 29. siječnja 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.&lt;/ref&gt;

Dana 1. veljače Oršić je potpisao novi ugovor s Dinamom koji vrijedi do ljeta 2026.&lt;ref&gt;Tomo Ničota, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/dinamo/velika-vijest-s-maksimira-mislav-orsic-otkrio-istinu-o-transferu-u-englesku-i-potpisao-za-dinamo-do-34-godine-15152467 VELIKA VIJEST S MAKSIMIRA: MISLAV ORŠIĆ OTKRIO ISTINU O TRANSFERU U ENGLESKU I POTPISAO ZA DINAMO DO 34. GODINE!], [[Sportske novosti]], objavljeno 1. veljače 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;B.T., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/video-foto-euforija-na-maksimiru-orsic-potpisao-novi-ugovor-s-dinamom-i-porucio-idemo-po-naslov-prvaka-foto-20220201 VIDEO/FOTO Euforija na Maksimiru; Oršić potpisao novi ugovor s Dinamom i poručio: Idemo po naslov prvaka], Tportal, objavljeno 1. veljače 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Josip Tolić, Hrvoje Tironi, [https://www.24sata.hr/sport/orsic-je-potpisao-novi-ugovor-htio-sam-otici-u-burnley-ali-je-presudila-volja-navijaca-i-kluba-812717 Oršić je potpisao novi ugovor: 'Da, htio sam otići u Englesku! Ali onda sam shvatio poruku...'], [[24sata]], objavljeno 1. veljače 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.&lt;/ref&gt; Pet dana kasnije Oršić je dvaput bio strijelac u ligaškom susretu protiv [[NK Istra 1961|Istre 1961]] koji je završio 1:2.&lt;ref name=&quot;DIN&quot; /&gt;&lt;ref&gt;Tomo Ničota, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/istra1961/dinamo-nastavlja-kopicevski-na-orsicev-pogon-petkovic-se-jednim-potezom-opet-iskljucio-za-iducu-utakmicu-15154739 DINAMO NASTAVLJA ‘KOPIĆEVSKI‘, NA ORŠIĆEV POGON, PETKOVIĆ SE JEDNIM POTEZOM OPET ISKLJUČIO ZA IDUĆU UTAKMICU], [[Sportske novosti]], objavljeno 6. veljače 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Robert Junaci, [https://www.vecernji.hr/sport/suci-nisu-vidjeli-ademijev-prekrsaj-prije-penala-a-dinamo-je-uzeo-bodove-1561267 Suci nisu vidjeli Ademijev prekršaj prije penala, a Dinamo je uzeo bodove], [[Večernji list]], objavljeno 7. veljače 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/kopic-je-opet-dao-prednost-andricu-petkovic-na-klupi-813749 Dinamo se provukao u Puli s igračem više: VAR im poništio penal, Oršić opet spasio sve], [[24sata]], objavljeno 6. veljače 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.&lt;/ref&gt; Oršić je 17. veljače postigao jedan gol u utakmici doigravanja za osminu finalu protiv [[Sevilla F.C.|Seville]] od koje je Dinamo izgubio 3:1.&lt;ref name=&quot;DIN&quot; /&gt;&lt;ref&gt;Eva Grgić, [https://www.vecernji.hr/sport/video-pogledajte-prekrasan-gol-maestra-orsica-koji-je-vratio-nadu-dinamu-1564392 VIDEO Pogledajte prekrasan gol maestra Oršića koji je vratio nadu Dinamu], [[Večernji list]], objavljeno 18. veljače 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;L.K., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/spektakl-u-sevilli-dinamo-protiv-spanjolskog-velikana-u-potrazi-za-novim-europskim-iznenadenjem-cekaju-se-postave-20220217 Sevilla pobijedila Dinamo! Modri odigrali dobru utakmicu ali greške su ih koštale boljeg rezultat], Tportal, objavljeno 17. veljače 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Thea Tesko, [https://www.24sata.hr/sport/pogledajte-pet-minuta-ludila-orsic-je-sjajno-zabio-a-sevilla-odgovorila-s-2-gola-u-2-minute-816374 Pogledajte pet minuta ludila! Oršić je sjajno zabio, a Sevilla odgovorila s 2 gola u 2 minute], [[24sata]], objavljeno 17. veljače 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.&lt;/ref&gt; Sedam dana kasnije Oršić je iz penala postigao jedini gol u uzvratnoj utakmici.&lt;ref name=&quot;DIN&quot; /&gt;&lt;ref&gt;L.K., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/dinamo-protiv-seville-modri-traze-pobjedu-i-jos-jedno-europsko-cudo-na-maksimiru-20220224 FOTO], Dinamo odigrao sjajnu utakmicu i pobijedio veliku Sevillu! Malo je falilo Modrima za prolaz u osminu finala, Tportal, objavljeno 24. veljače 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[HINA]], Fabijan Hrnčić, [https://www.24sata.hr/sport/navijaci-vjeruju-u-cudo-10-000-navijaca-bodrit-ce-modre-na-maksimiru-protiv-andaluzana-817841 Dinamo ispao iz Europe! Oršić je dao nadu, ali Španjolci idu dalje], [[24sata]], objavljeno 24. veljače 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.&lt;/ref&gt; Dana 15. travnja Oršić je postigao dva gola i jednu asistenciju u ligaškoj utakmici protiv Istre 1961 koja je poražena 3:0.&lt;ref name=&quot;DIN&quot; /&gt;&lt;ref&gt;Davorin Olivari, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/istra1961/video-golijada-pregrst-sansi-jedna-od-dinamovih-akcija-sezone-i-orsic-show-pogledajte-i-gaf-gostiju-15184544 VIDEO: GOLIJADA, PREGRŠT ŠANSI, JEDNA OD DINAMOVIH AKCIJA SEZONE I ORŠIĆ SHOW! POGLEDAJTE I GAF GOSTIJU], [[Sportske novosti]], objavljeno 15. travnja 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Eva Grgić, [[HINA]], [https://www.vecernji.hr/sport/uzivo-od-18-h-dinamo-vs-istra-plavi-na-ispit-pred-derbi-s-oporavljenim-ivanusecom-1579148 Oršić zabio dva komada već u prvom dijelu, Emreli dodao još jedan za slavlje plavih], [[Večernji list]], objavljeno 15. travnja 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;L.K., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/dinamo-nakon-bitne-pobjede-na-rujevici-docekuje-istru-na-maksimiru-pobjeda-je-imperativ-petkovic-na-klupi-20220415 VIDEO/FOTO Dinamo golovima Oršića i Emrelija došao do rutinske pobijede protiv Istre! Bitna tri boda u borbi za naslov u HT Prvoj ligi], Tportal, objavljeno 15. travnja 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.&lt;/ref&gt;

==== Sezona 2022./23. ====
Dana 23. srpnja 2022. postigao je gol i asistenciju u utakmici [[HNL]] (do početka sezone liga se zvala 1. HNL) odigrane protiv [[NK Slaven Belupo|Slaven Belupa]] koji je poražen 1:5.&lt;ref name=&quot;DIN&quot; /&gt;

== Reprezentativna karijera ==
Tijekom svoje omladinske karijere nastupao je za sve selekcije Hrvatske od 18 do 21 godine.&lt;ref name=&quot;HNS&quot; /&gt;

Poziv u [[Hrvatska nogometna reprezentacija|A selekciju hrvatske nogometne reprezentacije]] Oršić je prvi put dobio 19. kolovoza 2019. od izbornika [[Zlatko Dalić|Zlatka Dalića]] za utakmice kvalifikacija za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europsko prvenstvo 2020.]] protiv [[Slovačka nogometna reprezentacija|Slovačke]] i [[Azerbajdžanska nogometna reprezentacija|Azerbajdžana]].&lt;ref&gt;Josip Tolić, [https://www.24sata.hr/sport/dalic-prvi-put-pozvao-orsica-bartolec-unutra-rog-je-ispao-644594 Dalić je prvi put pozvao Oršića, Duje Ćaleta-Car nije na popisu!], [[24sata]], objavljeno 19. kolovoza 2019., pristupljeno 12. prosinca 2021.&lt;/ref&gt; Protiv potonjeg protivnika je i debitirao 9. rujna kada je Hrvatska igrala 1:1 u [[Baku]]u. Tada je zamijenio [[Ante Rebić|Antu Rebića]] u 86 minuti susreta.&lt;ref name=&quot;HNS&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[https://hns-cff.hr/matches/30263965/azerbajdzan-hrvatska-1-1/ HRVATSKA PONOVNO DONIJELA BOD IZ BAKUA], [[Hrvatski nogometni savez]], objavljeno 9. rujna 2019., pristupljeno 12. prosinca 2021.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://gnkdinamo.hr/HR/Novosti/Clanak//hrvatskoj-bod-u-azerbajdzanu HRVATSKOJ BOD U AZERBAJDŽANU], [[GNK Dinamo Zagreb]], objavljeno 10. rujna 2019., pristupljeno 12. prosinca 2021.&lt;/ref&gt;

Dana 17. svibnja 2021. Zlatko Dalić [[Popis reprezentativaca na Europskom prvenstvu u nogometu – Europa 2020.|objavio je popis koji sadrži imena 26 igrača]] za odgođeno Europsko prvenstvo 2020. Među tim igračima bio je i Oršić.&lt;ref&gt;[https://gol.dnevnik.hr/clanak/rubrika/nogomet/popis-hrvatske-za-euro-2020-ovo-je-26-vatrenih-koji-putuju-na-europsko-prvenstvo---652063.html Dalić objavio popis za Euro 2020: Poznato svih 26 imena, izbornik objasnio iznenađenj], Gol.hr, objavljeno 17. svibnja 2021., pristupljeno 12. prosinca 2021.&lt;/ref&gt; Na tom natjecanju nije nastupao na niti jednoj utakmici grupne faze, već je jedino odigrao utakmicu osmine finala protiv [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolske]]. Na toj je utakmici zamijenio Rebića u 67. minuti kada je Hrvatska gubila 3:1. U 85. minuti postigao je svoj prvi gol za reprezentaciju, a u drugoj minuti sudačke nadoknade asistirao je [[Mario Pašalić|Mariju Pašaliću]] za 3:3. Španjolska je u [[Produžetci (nogomet)|produžetcima]] pobijedila Hrvatsku 5:3.&lt;ref name=&quot;HNS&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[https://hns-cff.hr/matches/51156832/hrvatska-spanjolska-3-5/ HRVATSKA ZAUSTAVLJENA U PRODUŽECIMA, ŠPANJOLSKOJ GOLIJADA U KOPENHAGENU], [[Hrvatski nogometni savez]], objavljeno 28. lipnja 2021., pristupljeno 12. prosinca 2021.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Davorin Olivari, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/reprezentacija/bio-sam-tako-napaljen-kada-sam-ulazio-da-bio-sam-ljut-sto-ne-igram-euro-mogli-smo-bolje-15084531 ‘BIO SAM TAKO NAPALJEN KADA SAM ULAZIO... DA, BIO SAM LJUT ŠTO NE IGRAM. EURO? MOGLI SMO BOLJE‘], [[Sportske novosti]], objavljeno 30. lipnja 2021., pristupljeno 12. prosinca 2021.&lt;/ref&gt;

== Statistika ==
=== Klupska statistika ===
''Zadnji put ažurirano 26. srpnja 2022.''&lt;ref&gt;[https://int.soccerway.com/players/-/85764/ Profil], Soccerway, pristupljeno 10. prosinca 2021.&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|+ Broj utakmica i golova po klubu, sezoni i natjecanju 
|-
!rowspan=&quot;2&quot;|Klub
!rowspan=&quot;2&quot;|Sezona
!colspan=&quot;3&quot;|Liga
!colspan=&quot;2&quot;|Kup
!colspan=&quot;2&quot;|Superkup
!colspan=&quot;2&quot;|Kontinentalno
!colspan=&quot;2&quot;|Sveukupno
|-
!Liga!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi
|- 
|rowspan=5|[[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]]
|[[1. HNL 2009./10.|2009./10.]]||[[1. HNL]]
|8||3||1||0||colspan=2|—||colspan=2|—||9||3
|-
|[[1. HNL 2010./11.|2010./11.]]||1. HNL
|25||3||1||0||colspan=2|—||colspan=2|—||26||3
|-
|[[1. HNL 2011./12.|2011./12.]]||1. HNL
|24||4||2||0||colspan=2|—||colspan=2|—||26||4
|-
|[[1. HNL 2012./13.|2012./13.]]||1. HNL
|33||12||1||0||colspan=2|—||colspan=2|—||34||12
|-
!colspan=2|Sveukupno
!90!!22!!5!!0!!colspan=2|—!!colspan=2|—||95!!22
|-
|[[Spezia Calcio|Spezia]]||2013./14.||[[Serie B]]
|9||0||2||0||colspan=2|—||colspan=2|—||11||0
|-
|[[HNK Rijeka|Rijeka]]
|[[1. HNL 2014./15.|2014./15.]]||1. HNL
|colspan=2|—||colspan=2|—||colspan=2|—||colspan=2|—||colspan=2|—
|-
|[[NK Celje|Celje]] (posudba)||2014./15.||[[Prva slovenska nogometna liga|1. SNL]]
|13||2||3||0||colspan=2|—||colspan=2|—||16||2
|-
|[[Jeonnam Dragons]] (posudba)||2015.||[[K League 1|K League Classic]]
|33||9||4||1||colspan=2|—||colspan=2|—||37||10
|-
|[[Jeonnam Dragons]]
|2016.||K League Classic
|17||5||1||2||colspan=2|—||colspan=2|—||18||7
|-
|[[Changchun Yatai F.C.|Changchun Yatai]]||2016.||[[Kineska Super Liga]]
|14||2||colspan=2|—||colspan=2|—||colspan=2|—||14||2
|-
|rowspan=3|[[Ulsan Hyundai FC|Ulsan Hyundai]]||2017.||K League Classic
|38||10||6||1||colspan=2|—||5||2||49||13
|-
|2018.||K League 1 (preimenovano)
|14||4||0||0||colspan=2|—||7||4||21||8
|-
!colspan=2|Sveukupno
!52!!14!!6!!1!!colspan=2|—!!12!!6!!70!!21
|-
|rowspan=6|[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]
|[[1. HNL 2018./19.|2018./19.]]||1. HNL
|24||6||4||2||colspan=2|—||16||5||44||13
|-
|[[1. HNL 2019./20.|2019./20.]]||1. HNL
|28||13||2||1||1||0||12||7||42||21
|-
|[[1. HNL 2020./21.|2020./21.]]||1. HNL
|32||16||4||2||colspan=2|—||15||6||51||24
|-
|[[1. HNL 2021./22.|2021./22.]]||1. HNL
|33||14||2||1||colspan=2|—||15||5||50||19
|-
|[[HNL 2022./23.|2022./23.]]||[[HNL]]
|2||1||0||0||1||0||2||0||5||1
|-
!colspan=2|Sveukupno
!119!!50!!12!!6!!2!!0!!60!!23!!192!!79
|-
!colspan=3|Sveukupno u karijeri
!347!!104!!33!!10!!2!!0!!72!!29!!454!!143
|}

==== Pogodci za Dinamo Zagreb u europskim klupskim natjecanjima ====
''Zadnji put ažurirano 24. veljače 2022.''&lt;ref name=&quot;DIN&quot; /&gt;
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! # !! Datum !! Mjesto !! Protivnik !! Pogodak !! Rezultat !! Natjecanje
|-
! align=center|1. 
| 24. srpnja 2018.
| [[Stadion Maksimir]], [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
| {{DZ|IZR}} [[Hapoel Be'er Sheva F.C.|Hapoel Be'er Sheva]]
| align=center|'''2''':0
| align=center|5:0
| Drugo kvalifikacijsko kolo [[UEFA Liga prvaka 2018./19.|UEFA Lige prvaka 2018./19.]]
|-
! align=center|2. 
| 22. kolovoza 2018.
| [[Stade de Suisse]], [[Bern]], [[Švicarska]]
| {{DZ|ŠVI}} [[BSC Young Boys|Young Boys]]
| align=center|1:'''1'''
| align=center|1:1
| Doigravanje [[UEFA Liga prvaka 2018./19.|UEFA Lige prvaka 2018./19.]]
|-
! align=center|3. 
| 25. listopada 2018.
| [[Štadión Antona Malatinského]], [[Trnava (Slovačka)|Trnava]], [[Slovačka]]
| {{DZ|SLK}} [[FC Spartak Trnava|Spartak Trnava]]
| align=center|1:'''2'''
| align=center|1:2
| rowspan=2|Grupna faza [[UEFA Europska liga 2018./19.|UEFA Europske lige 2018./19.]]
|-
! align=center|4. 
| 8. studenog 2018.
| rowspan=&quot;2&quot;| [[Stadion Maksimir]], [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
| {{DZ|SLK}} [[FC Spartak Trnava|Spartak Trnava]]
| align=center|'''3''':1
| align=center|3:1
|-
! align=center|5. 
| 21. veljače 2019.
| {{DZ|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]]
| align=center|'''1''':0
| align=center|3:0
| Šesnaestina finala [[UEFA Europska liga 2018./19.|UEFA Europske lige 2018./19.]]
|-
! align=center|6. 
| 23. srpnja 2019.
| [[Stadion Mihail Meshi]], [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
| {{DZ|GRU}} [[FC Saburtalo Tbilisi|Saburtalo Tbilisi]]
| align=center|0:'''1'''
| align=center|0:2
| rowspan=2|Drugo kvalifikacijsko kolo [[UEFA Liga prvaka 2019./20.|UEFA Lige prvaka 2019./20.]]
|-
! align=center|7. 
| 30. srpnja 2019.
| rowspan=&quot;5&quot;| [[Stadion Maksimir]], [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
| {{DZ|GRU}} [[FC Saburtalo Tbilisi|Saburtalo Tbilisi]]
| align=center|'''1''':0
| align=center|3:0
|-
! align=center|8. 
| 21. kolovoza 2019.
| {{DZ|NOR}} [[Rosenborg B.K.|Rosenborg]]
| align=center|'''2''':0
| align=center|2:0
| Doigravanje [[UEFA Liga prvaka 2019./20.|UEFA Lige prvaka 2019./20.]]
|-
! align=center|9. 
| rowspan=&quot;3&quot;|18. rujna 2019.
| rowspan=&quot;3&quot;|{{DZ|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]]
| align=center|'''2''':0
| rowspan=3 align=center|4:0
| rowspan=4|Grupna faza [[UEFA Liga prvaka 2019./20.|UEFA Lige prvaka 2019./20.]]
|-
! align=center|10.
| align=center|'''3''':0
|-
! align=center|11.
| align=center|'''4''':0
|-
! align=center|12.
| 22. listopada 2019.
| [[Stadion Metalist]], [[Harkov]], [[Ukrajina]]
| {{DZ|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]]
| align=center|1:'''2'''
| align=center|2:2
|-
! align=center|13.
| 10. prosinca 2020.
| rowspan=&quot;5&quot;| [[Stadion Maksimir]], [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
| {{DZ|RUS}} [[PFK CSKA Moskva|CSKA Moskva]]
| align=center|'''2''':0
| align=center|3:1
| Grupna faza [[UEFA Europska liga 2020./21.|UEFA Europske lige 2020./21.]]
|-
! align=center|14.
| 25. veljače 2021.
| {{DZ|RUS}} [[FK Krasnodar|Krasnodar]]
| align=center|'''1''':0
| align=center|1:0
| Šesnaestina finala [[UEFA Europska liga 2020./21.|UEFA Europske lige 2020./21.]]
|-
! align=center|15.
| rowspan=3|18. ožujka 2021.
| rowspan=3|{{DZ|ENG}} [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]]
| align=center|'''1''':0
| rowspan=3 align=center|3:0
| rowspan=3|Osmina finala [[UEFA Europska liga 2020./21.|UEFA Europske lige 2020./21.]]
|-
! align=center|16.
| align=center|'''2''':0
|-
! align=center|17.
| align=center|'''3''':0
|-
! align=center|18.
| 15. travnja 2021.
| [[Estadio El Madrigal|Estadio de la Cerámica]], [[Villarreal]], [[Španjolska]]
| {{DZ|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]]
| align=center|2:'''1'''
| align=center|2:1
| Četvrtfinale [[UEFA Europska liga 2020./21.|UEFA Europske lige 2020./21.]]
|-
! align=center|19.
| 13. srpnja 2021.
| [[Hlíðarendi]], [[Reykjavik]], [[Island]]
| {{DZ|ISL}} [[Valur]]
| align=center|0:'''2'''
| align=center|0:2
| Prvo kvalifikacijsko kolo [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|UEFA Lige prvaka 2021./22.]]
|-
! align=center|20.
| 21. listopada 2021.
| [[Franz-Horr-Stadion]], [[Beč]], [[Austrija]]
| {{DZ|AUT}} [[FK Austria Beč|Austria Beč]]
| align=center|1:'''1'''
| align=center|2:1
| rowspan=2| Grupna faza [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]]
|-
! align=center|21.
| 9. prosinca 2021.
| [[Olimpijski stadion u Londonu|London Stadium]], [[London]], [[Engleska]]
| {{DZ|ENG}} [[West Ham United F.C.|West Ham United]]
| align=center|0:'''1'''
| align=center|0:1
|-
! align=center|22.
| 17. veljače 2022.
| [[Estadio Ramón Sánchez Pizjuán]], [[Sevilla]], [[Španjolska]]
| rowspan=2|{{DZ|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]]
| align=center|1:'''1'''
| align=center|3:1
| rowspan=2|Doigravanje za završni dio [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]]
|-
! align=center|23.
| 24. veljače 2022.
| [[Stadion Maksimir]], [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
| align=center|'''1''':0
| align=center|1:0
|}

=== Reprezentativna statistika ===
''Zadnji put ažurirano 10. lipnja 2022.''&lt;ref name=&quot;HNS&quot;&gt;[https://hns-cff.hr/players/15830/mislav-orsic/ Profil], [[Hrvatski nogometni savez]], pristupljeno 10. lipnja 2022.&lt;/ref&gt;

{| class=wikitable style=&quot;text-align: center&quot;
|+ Broj utakmica i golova po reprezentaciji i godini
|-
!Reprezentacija!!Godina!!Odigrane utakmice!!Golovi
|-
| rowspan=&quot;1&quot; |{{ZD|H|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 18 godina|Hrvatska do 18]]
|2010.||1||0
|-
!colspan=2|Sveukupno!!1!!0
|-
!Reprezentacija!!Godina!!Odigrane utakmice!!Golovi
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZD|H|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 19 godina|Hrvatska do 19]]
|2010.||3||0
|-
|2011.||1||0
|-
!colspan=2|Sveukupno!!4!!0
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |{{ZD|H|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 20 godina|Hrvatska do 20]]
|2011.||2||0
|-
|2012.||5||1
|-
|2013.||2||0
|-
!colspan=2|Sveukupno!!9!!1
|-
| rowspan=&quot;1&quot; |{{ZD|H|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 21 godine|Hrvatska do 21]]
|2013.||4||1
|-
!colspan=2|Sveukupno!!4!!1
|-
| rowspan=&quot;4&quot; |{{ZD|H|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}]]
|2019.||3||0
|-
|2020.||2||0
|-
|2021.||9||1
|-
|2022.||5||0
|-
!colspan=2|Sveukupno!!19!!1
|-
!colspan=2|Sveukupno!!37!!3
|}

==== Pogodci za reprezentaciju ====
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! # !! Datum !! Mjesto !! Nastup !! Protivnik !! Pogodak !! Rezultat !! Natjecanje
|-
! align=center|1. 
| 28. lipnja 2021.
| [[Stadion Parken]], [[Kopenhagen]], [[Danska]]
| align=center|10.
| {{NogRep|ŠPA}} 
| align=center|'''2''':3
| align=center|3:5
| [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europsko prvenstvo 2020.]]
|}

== Priznanja ==
=== Individualna ===
* Član momčadi kola [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2019./20.|UEFA Lige prvaka 2019./20.]] (1. kolo grupne faze)&lt;ref name=&quot;LP1920&quot; /&gt;
* Član momčadi kola [[UEFA Europska liga|UEFA Europske lige]]: [[UEFA Europska liga 2020./21.|2020./21.]] (uzvratno kolo osmine finala)&lt;ref name=&quot;TOT1&quot; /&gt;
* Igrač kola UEFA Europske lige: 2020./21. (uzvratno kolo osmine finala)&lt;ref name=&quot;TOT2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;TOT3&quot; /&gt;
* Član momčadi sezone UEFA Europske lige: 2020./21.&lt;ref name=&quot;EL20211&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;EL20212&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;EL20213&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;EL20214&quot; /&gt;
* Gol kola UEFA Europske lige: [[UEFA Europska liga 2021./22.|2021./22.]] (6. kolo)&lt;ref name=&quot;WHU1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;WHU2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;WHU3&quot; /&gt;
* Drugi najbolji gol grupne faze UEFA Europske lige: [[UEFA Europska liga 2021./22.|2021./22.]]&lt;ref&gt;[https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/news/0270-13fa8e56dc3f-58f0bb03883c-1000--kyogo-furuhashi-wins-europa-league-goal-of-the-group-stage/ Kyogo Furuhashi wins Europa League Goal of the Group Stage], [[UEFA]], objavljeno 17. prosinca 2021., pristupljeno 17. prosinca 2021.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://hns-cff.hr/news/23572/orsicev-pogodak-drugi-najbolji-u-grupnoj-fazi-europske-lige/ ORŠIĆEV POGODAK DRUGI NAJBOLJI U GRUPNOJ FAZI EUROPSKE LIGE], [[Hrvatski nogometni savez]], objavljeno 17. prosinca 2021., pristupljeno 17. prosinca 2021.&lt;/ref&gt;
* [[Trofej nogometaš]] – Član najbolje momčadi [[1. HNL]]: [[1. HNL 2020./21.|2020./21.]],&lt;ref&gt;[https://www.nacional.hr/huns-objavio-dobitnike-nagrade-trofej-nogometas/ HUNS objavio dobitnike nagrade Trofej Nogometaš], [[Nacional]], objavljeno 6. lipnja 2021., pristupljeno 10. prosinca 2021.&lt;/ref&gt; [[1. HNL 2021./22.|2021./22.]]&lt;ref&gt;Tomislav Gabelić, Zdravko Barišić, Davor Kovačević, [https://www.24sata.hr/sport/igraci-i-treneri-odlucili-livaja-je-najbolji-igrac-sezone-u-hnl-u-842201 Igrači i treneri odlučili: Livaja je najbolji igrač sezone u HNL-u! Evo tko je sve u dream-teamu], [[24sata]], objavljeno 14. lipnja 2022., pristupljeno 14. lipnja 2022.&lt;/ref&gt;

===Klupska===
'''[[Ulsan Hyundai]]'''
* [[Južnokorejski nogometni kup]] '''(1):''' 2017.

'''[[Dinamo Zagreb]]'''
* [[1. HNL]] '''(4):''' [[1. HNL 2018./19.|2018./19.]], [[1. HNL 2019./20.|2019./20.]], [[1. HNL 2020./21.|2020./21.]], [[1. HNL 2021./22.|2021./22.]] 
* [[Hrvatski nogometni kup]] '''(1)''': [[Hrvatski nogometni kup 2020./21.|2020./21.]]
* [[Hrvatski nogometni superkup]] '''(2):''' 2019., 2022.

== Zanimljivosti ==
* Dio glavne tribine [[NK Kustošija Zagreb|NK Kustošije]] nosi ime po Mislavu Oršiću.&lt;ref&gt;Hrvoje Tironi, [https://www.24sata.hr/sport/stize-i-tribina-mislava-orsica-kustosija-mu-odaje-veliku-cast-655475 Stiže i 'tribina Mislava Oršića': Kustošija mu odaje veliku čas], [[24sata]], objavljeno 24. listopada 2019., pristupljeno 10. prosinca 2021.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.germanijak.hr/nogomet/vijesti/stigla-i-posljednja-gradjevinska-dozvola-za-tribinu-mislav-orsic-video/67283 Stigla i posljednja „građevinska dozvola“ za tribinu Mislav Oršić (VIDEO)], Germanijak, objavljeno 31. listopada 2019., pristupljeno 10. prosinca 2021.&lt;/ref&gt;
*Oršićev najdraži postignuti gol je njegov treći na uzvratnoj utakmici osmine finala [[UEFA Europska liga 2020./21.|UEFA Europske lige 2020./21.]] odigrane 18. ožujka 2021. protiv [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenhama]] kojeg je Dinamo na [[Stadion Maksimir|Maksimiru]] dobio 3:0.&lt;ref&gt;Fabijan Hrnčić, Mato Galić, [https://www.24sata.hr/sport/orsic-nakon-pobjede-vlasic-nas-je-motivirao-u-neku-ruku-a-gol-mi-nije-najdrazi-u-dresu-dinama-802409 Oršić nakon pobjede: Vlašić nas je motivirao pa nam čestitao, a gol mi nije najdraži za Dinamo], [[24sata]], objavljeno 10. prosinca 2021., pristupljeno 10. prosinca 2021.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori|3}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Mislav Oršić}}
* [https://gnkdinamo.hr/hr/Players/Single?Permalink=mislav-orsic Profil], [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]
* [https://hns-cff.hr/players/15830/mislav-orsic/ Profil], [[Hrvatski nogometni savez]]
* [https://int.soccerway.com/players/-/85764/ Profil], Soccerway
* [https://www.transfermarkt.de/mislav-orsic/profil/spieler/119150 Profil], [[Transfermarkt]]

{{dinamosastav}}
{{Sastav Hrvatska 2020. EP}}
{{Trofej Nogometaš – Najbolja momčad 1. HNL 2020./21.}}
{{Trofej Nogometaš – Najbolja momčad 1. HNL 2021./22.}}

{{GLAVNIRASPORED:Oršić, Mislav}}
[[Kategorija:Hrvatski nogometaši]]
[[Kategorija:Hrvatski nogometni reprezentativci]]
[[Kategorija:Nogometaši Dinama]]
[[Kategorija:Nogometaši NK Inter Zaprešić]]
[[Kategorija:Nogometaši NK Kustošija Zagreb]]
[[Kategorija:Nogometaši HNK Rijeke]]
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]</text>
      <sha1>t8lll0r3zm6fadccbcfz78qg3z44ydp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aaron Ramsey</title>
    <ns>0</ns>
    <id>560976</id>
    <revision>
      <id>6432949</id>
      <parentid>6423050</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T16:53:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4914" xml:space="preserve">{{Infookvir nogometaš/trener/izbornik
| ime                              = Aaron Ramsey
| slika                            = [[Datoteka:Aaron_Ramsey_2019.jpg|250px]] 
| opis slike                       = Ramsey u dresu [[Juventus F.C.|Juventusa]] [[2019.]] godine
| država                           = {{ZD+X/W|WAL}}
| puno ime                         = Aaron James Ramsey
| nadimak                          = 
| datum rođenja                    = [[26. prosinca]] [[1990.]]
| datum smrti                      = 
| visina                           = 177 cm
| trenutačni klub                  = ''Bez kluba''
| broj u klubu                     = 
| pozicija                         = [[vezni igrač (nogomet)|veznjak]]
| ugovor                           = 
| mlade godine                     = 2006. – 2010.
| juniorski klubovi                = [[Cardiff City F.C.|Cardiff City]]
| godina                           = 2006. – 2008. &lt;br /&gt; 2008. – 2019&lt;br /&gt; 2010. – 2011. &lt;br /&gt; 2011.&lt;br /&gt;2019. – 2022. &lt;br&gt; 2022.
| profesionalni klubovi            = [[Cardiff City F.C.|Cardiff City]] &lt;br /&gt; [[Arsenal F.C.|Arsenal]] &lt;br /&gt; {{nowrap|→ [[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]] (posudba)}} &lt;br /&gt; {{nowrap|→ [[Cardiff City F.C.|Cardiff City]] (posudba)}}&lt;br /&gt;[[Juventus F.C.|Juventus]] &lt;br&gt; → [[Rangers F.C.|Rangers]] (posudba)
| nastupi(golovi)                  = {{0}}{{0}}16 {{0}}{{0}}{{0}}(1) &lt;br /&gt; {{0}}262 {{0}}{{0}}(40) &lt;br /&gt; {{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(0) &lt;br /&gt; {{0}}{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(1)&lt;br /&gt;{{0}}{{0}}49 {{0}}{{0}}{{0}}(5) &lt;br&gt; {{0}}{{0}}{{0}}7 {{0}}{{0}}{{0}}(2)
| godine u reprezentaciji          = 2005. – 2008. &lt;br /&gt; 2007. – 2009. &lt;br /&gt; 2008. – ''danas'' &lt;br /&gt; 2012.
| reprezentacija                   = {{ZD|W|WAL}} [[Velška nogometna reprezentacija do 17 godina|Wales do 17]] &lt;br /&gt; {{ZD|W|WAL}} [[Velška nogometna reprezentacija do 21 godine|Wales do 21]] &lt;br /&gt; {{NogRep|WAL}}&lt;br /&gt;{{DZ|UK}} [[Britanska olimpijska nogometna reprezentacija|Velika Britanija]]
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}15 {{0}}{{0}}{{0}}(2) &lt;br /&gt; {{0}}{{0}}12 {{0}}{{0}}{{0}}(2) &lt;br /&gt; {{0}}{{0}}75 {{0}}{{0}}(20) &lt;br /&gt; {{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(1) 
| godine treniranja                = 
| klubovi                          = 
| medalje                          = 
| bilješka                         = 
| ažurirano                        = 26. srpnja 2022.
}}
'''Aaron James Ramsey''' ([[Caerphilly]], [[26. prosinca]] [[1990.]]) je [[Wales|velški]] [[nogomet]]aš koji je trenutačno bez kluba. Profesionalnu karijeru je započeo u domovini u [[Cardiff City F.C.|Cardiff Cityju]]. U [[2008.]] godini je prešao u engleski Arsenal. Arsenal ga šalje na dvije posudbe, prvi u [[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]] a drugi ponovno Cardiff City.&lt;ref&gt; {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/teams/a/arsenal/9369702.stm |naslov=Cardiff complete Aaron Ramsey loan deal from Arsenal |rad=bbc.co.uk |dan=22. siječnja 2011. |preuzeto=10. travnja 2016.}} &lt;/ref&gt; Nakon jedanaest godina je Ramsey napustio Arsenal u srpnju [[2019.]] godine za [[Juventus F.C.|Juventus]].&lt;ref&gt; {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=https://www.theguardian.com/football/2019/feb/11/football-aaron-ramsey-juventus-arsenal-transfer-highest-paid-gb-player |naslov=Arsenal's Aaron Ramsey signs four-year contract with Juventus |rad=theguardian.com |dan=11. veljače 2019. |preuzeto=24. rujna 2019.}} &lt;/ref&gt; Tijekom svog debija je Ramsey zabio svoj prvijenac u rujnu [[2019.]] godine, nakon asistencije [[Cristiano Ronaldo|Cristiana Ronalda]] protiv [[Hellas Verona F.C.|Hellas Verone]].&lt;ref&gt; {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=https://www.thesun.co.uk/sport/football/9976696/aaron-ramsey-first-juventus-goal-cristiano-ronaldo-assist-verona/ |naslov=Aaron Ramsey scores on first Juventus start from Cristiano Ronaldo assist after Verona give Old Lady early scare |rad=thesun.co.uk |dan=21. rujna 2019. |preuzeto=24. rujna 2019.}} &lt;/ref&gt;

Za velšku reprezentaciju je odigrao preko 55 utakmica. Bio je i također kapetan Walesa od [[2011.]] do [[2012.]] godine. Velški nogometni izbornik objavio je u svibnju [[2016.]] popis za nastup na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Europskom prvenstvu u Francuskoj]], na kojem je se nalazio Ramsey.&lt;ref&gt; {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.bbc.com/sport/football/36417368 |naslov=Euro 2016: Full squads for every country |rad=bbc.com |dan=4. lipnja 2016. |preuzeto=4. lipnja 2016.}} &lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

{{commons}}
{{mrva-biog-nogomet}}

{{Sastav Wales 2016. EP}}
{{Sastav Wales 2020. EP}}

{{GLAVNIRASPORED:Ramsey, Aaron}}
[[Kategorija:Velški nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Arsenala]]
[[Kategorija:Nogometaši Cardiff Cityja]]
[[Kategorija:Nogometaši Juventusa F.C.]]
[[Kategorija:Nogometaši Nottingham Foresta]]
[[Kategorija:Nogometaši Rangersa]]</text>
      <sha1>neoshcovq7zojlbdgwk2f995cwz2y3n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Papratnice</title>
    <ns>0</ns>
    <id>583436</id>
    <revision>
      <id>6432950</id>
      <parentid>6432530</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T16:55:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>/* Redovi */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27101" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =Papratnice
| slika        = Polypodium hesperium 6322.JPG
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =''[[Polypodium hesperium]]''
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Pteridophyta]]
| classis      ='''''Polypodiopsida'''''
| classis_autorstvo=&lt;small&gt;Cronquist, Takht. &amp; W. Zimm., 1966&lt;/small&gt;
| ordo         =
| familia      =
| genus        =
| species      =
| subspecies   =
| dvoimeno     =
| dvoimeno_autorstvo =
| karta_raspon =
}}

'''Papratnice''' (prave paprati; [[Latinski jezik|lat.]] ''Polypodiopsida''), najvažniji razred [[Papratnjače|papratnjača]] (Pteridophyta) kojemu pripada preko 10 000 vrsta pretežno zeljastih trajnica. Većina pravih paprati rastu u [[Tropi|tropskim]] područjima gdje su neke paprati i drvolike.

Zeljaste paprati imaju podanke iz kojih izbijaju, često puta veiki [[list]]ovi, koji mogu biti jednostgruko, dvostruko ili trostruko raspareni, a rjeđe cjeloviti (kao jelenjak ili jelenak, ''[[Asplenium scolopendrium]]'').

Listovi paprati mogu biti sporofili, na kojima se s donje strane razvijaju trusne gomilice (sorusi) i trofofili, koji se razlikuju jedni od drugih samo kod [[vlasasta rebrača|vlasaste rebrače]] (''[[Blechnum spicant]]'') i [[smeđa stela|smeđe stele]] (''[[Matteuccia struthiopteris]]''). 

Većina papratnjača su za raliku od [[Mahovnjače|mahovnjača]], uz nekoliko iznimaka, [[izosporija|izosporne]], dok su za razliku od njih mahovine pretežno [[heterosporija|heterosporne]], opetr uz nekoliko iznimaka.
== Redovi ==
Papratnice se dijele na 11 redova&lt;ref&gt;[http://www.catalogueoflife.org/col/browse/tree/id/6f04c926293ed1f0aad95adc429ead0f Catalogue of Life: 30th April 2017]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;:
{{div col|cols=3}}
# '''ordo ''[[Cyatheales]]''''' &lt;small&gt;A. B. Frank&lt;/small&gt;
## familia ''[[Cibotiaceae]]'' &lt;small&gt;Korall&lt;/small&gt;
### genus ''[[Cibotium]]'' &lt;small&gt;Kaulf.&lt;/small&gt;
## familia ''[[Culcitaceae]]'' &lt;small&gt;Pic. Serm.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Culcita (Plantae)|Culcita]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
## familia ''[[Cyatheaceae]]'' &lt;small&gt;Kaulf.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Alsophila]]'' &lt;small&gt;R. Br.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Cyathea]]'' &lt;small&gt;J. E. Sm.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Sphaeropteris]]'' &lt;small&gt;Bernh.&lt;/small&gt;
## familia ''[[Dicksoniaceae]]'' &lt;small&gt;M. R. Schomb.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Calochlaena]]'' &lt;small&gt;(Maxon) R. A. White &amp; M. D. Turner&lt;/small&gt;
### genus ''[[Dicksonia]]'' &lt;small&gt;L'Hér.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Lophosoria]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
## familia ''[[Loxsomataceae]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
### genus ''[[Loxsoma]]'' &lt;small&gt;R. Br.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Loxsomopsis]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
## familia ''[[Metaxyaceae]]'' &lt;small&gt;Pic. Serm.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Metaxya]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
## familia ''[[Plagiogyriaceae]]'' &lt;small&gt;Bower&lt;/small&gt;
### genus ''[[Plagiogyria]]'' &lt;small&gt;(Kunze) Mett.&lt;/small&gt;
## familia ''[[Thyrsopteridaceae]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
### genus ''[[Thyrsopteris]]'' &lt;small&gt;Kunze&lt;/small&gt;
# '''ordo ''[[Equisetales]]''''' &lt;small&gt;DC. ex Bercht. &amp; J. Presl&lt;/small&gt;
## familia ''[[Equisetaceae]]'' &lt;small&gt;Michx. ex DC.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Equisetum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
# '''ordo ''[[Gleicheniales]]''''' &lt;small&gt;Schimp.&lt;/small&gt;
## familia ''[[Dipteridaceae]]'' &lt;small&gt;(Diels) Seward &amp; E. Dale&lt;/small&gt;
### genus ''[[Cheiropleuria]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
### genus ''[[Dipteris]]'' &lt;small&gt;Reinw.&lt;/small&gt;
## familia ''[[Gleicheniaceae]]'' &lt;small&gt;(R. Br.) C. Presl&lt;/small&gt;
### genus ''[[Dicranopteris]]'' &lt;small&gt;Bernh.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Diplopterygium]]'' &lt;small&gt;(Diels) Nakai&lt;/small&gt;
### genus ''[[Gleichenella]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
### genus ''[[Gleichenia]]'' &lt;small&gt;J. E. Sm.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Rouxopteris]]'' &lt;small&gt;Hong M.Liu&lt;/small&gt;
### genus ''[[Sticherus]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
### genus ''[[Stromatopteris]]'' &lt;small&gt;Mett.&lt;/small&gt;
## familia ''[[Matoniaceae]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
### genus ''[[Matonia]]'' &lt;small&gt;R. Br.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Phanerosorus]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# '''ordo ''[[Hymenophyllales]]''''' A. B. Frank
## familia ''[[Hymenophyllaceae]]'' &lt;small&gt;Mart.&lt;/small&gt;
### subfamilia ''[[Hymenophylloideae]]'' &lt;small&gt;Burnett&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Hymenophyllum]]'' &lt;small&gt;J. E. Sm.&lt;/small&gt;
### subfamilia ''[[Trichomanoideae]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Abrodictyum]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Callistopteris]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Cephalomanes]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Crepidomanes]]'' &lt;small&gt;(C. Presl) C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Didymoglossum]]'' &lt;small&gt;Desv.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Polyphlebium]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Trichomanes]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Vandenboschia]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# '''ordo ''[[Marattiales]]''''' &lt;small&gt;Link&lt;/small&gt;
## familia ''[[Marattiaceae]]'' &lt;small&gt;Kaulf.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Angiopteris]]'' &lt;small&gt;Hoffm.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Christensenia]]'' &lt;small&gt;Maxon&lt;/small&gt;
### genus ''[[Danaea]]'' &lt;small&gt;Sm.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Eupodium]]'' &lt;small&gt;J. Sm.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Marattia]]'' &lt;small&gt;Sw.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Ptisana]]'' &lt;small&gt;Murdock&lt;/small&gt;
# '''ordo ''[[Ophioglossales]]''''' &lt;small&gt;Link&lt;/small&gt;
## familia ''[[Ophioglossaceae]]'' &lt;small&gt;Martynov&lt;/small&gt;
### subfamilia [[Botrychioideae]] &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Botrychium]]'' &lt;small&gt;Sw.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Botrypus]]'' &lt;small&gt;Michx.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Japanobotrychum]]'' &lt;small&gt;Masam.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Sahashia]]'' &lt;small&gt;Li Bing Zhang &amp; Liang Zhang&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Sceptridium]]'' &lt;small&gt;Lyon&lt;/small&gt;
### subfamilia [[Helminthostachyoideae]] &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Helminthostachys]]'' &lt;small&gt;Kaulf.&lt;/small&gt;
### subfamilia [[Mankyuoideae]] &lt;small&gt;J. R. Grant &amp; B. Dauphin&lt;/small&gt;
#### genus [[Mankyua]] &lt;small&gt;B.Y.Sun, M.H.Kim &amp; C.H.Kim&lt;/small&gt;
### subfamilia ''[[Ophioglossoideae]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Cheiroglossa]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Ophioderma]]'' &lt;small&gt;(Blume) Endlicher&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Ophioglossum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Rhizoglossum]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
# '''ordo ''[[Osmundales]]''''' &lt;small&gt;Link&lt;/small&gt;
## familia ''[[Osmundaceae]]'' &lt;small&gt;Martynov&lt;/small&gt;
### genus ''[[Claytosmunda]]'' &lt;small&gt;(Y. Yatabe, N. Murak. &amp; K. Iwats.) Metzgar &amp; Rouhan&lt;/small&gt;
### genus ''[[Leptopteris]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
### genus ''[[xOsmunasium]]'' &lt;small&gt;Hong M.Liu, Schuettp. &amp; H.Schneid.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Osmunda]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Osmundastrum]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
### genus ''[[xOsmuntonia]]'' &lt;small&gt;Hong M.Liu, Schuettp. &amp; H.Schneid.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Plenasium]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
### genus ''[[Todea]]'' &lt;small&gt;Willd.&lt;/small&gt;
# '''ordo ''[[Polypodiales]]''''' &lt;small&gt;Link&lt;/small&gt;
## familia ''[[Aspleniaceae]]'' &lt;small&gt;Newman&lt;/small&gt;
### genus ''[[Asplenium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Hymenasplenium]]'' &lt;small&gt;Hayata&lt;/small&gt;
## familia ''[[Athyriaceae]]'' &lt;small&gt;Alston&lt;/small&gt;
### genus ''[[Anisocampium]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
### genus ''[[Athyrium]]'' &lt;small&gt;Roth&lt;/small&gt;
### genus ''[[Cornopteris]]'' &lt;small&gt;Nakai&lt;/small&gt;
### genus ''[[Deparia]]'' &lt;small&gt;Hook. &amp; Grev.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Diplazium]]'' &lt;small&gt;Sw.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Ephemeropteris]]'' &lt;small&gt;R. C. Moran &amp; Sundue&lt;/small&gt;
### genus ''[[Pseudathyrium]]'' &lt;small&gt;Newman&lt;/small&gt;
### genus ''[[×Schnellerathyrium]]'' &lt;small&gt;Hong M.Liu, Schuettp. &amp; H.Schneid.&lt;/small&gt;
## familia ''[[Blechnaceae]]'' &lt;small&gt;Newman&lt;/small&gt;
### subfamilia ''[[Blechnoideae]]'' &lt;small&gt;Gasper, V. A. O. Dittrich &amp; Salino&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Austroblechnum]]'' &lt;small&gt;Gasper &amp; V. A. O. Dittrich&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Blechnidium]]'' &lt;small&gt;T. Moore&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Blechnopsis]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Blechnum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Brainea]]'' &lt;small&gt;J. Sm.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Cleistoblechnum]]'' &lt;small&gt;Gasper &amp; Salino&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Cranfillia]]'' &lt;small&gt;Gasper &amp; V. A. O. Dittrich&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Diploblechnum]]'' &lt;small&gt;Hayata&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Doodia]]'' &lt;small&gt;R. Br.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Icarus]]'' &lt;small&gt;Gasper &amp; Salino&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Lomaria]]'' &lt;small&gt;Willd.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Lomaridium]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Lomariocycas]]'' &lt;small&gt;J. Sm.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Neoblechnum]]'' &lt;small&gt;Gasper &amp; V. A. O. Dittrich&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Oceaniopteris]]'' &lt;small&gt;Gasper &amp; Salino&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Parablechnum]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Sadleria]]'' &lt;small&gt;Kaulf.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Spicantopsis]]'' &lt;small&gt;Nakai&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Struthiopteris]]'' &lt;small&gt;Scop&lt;/small&gt;
### subfamilia ''[[Stenochlaenoideae]]'' &lt;small&gt;(Ching) J. P. Roux&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Salpichlaena]]'' &lt;small&gt;Hook.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Stenochlaena]]'' &lt;small&gt;J. Sm.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Telmatoblechnum]]'' &lt;small&gt;Perrie, D. J. Ohlsen &amp; Brownsey&lt;/small&gt;
### subfamilia ''[[Woodwardioideae]]'' &lt;small&gt;Gasper, V. A. O. Dittrich &amp; Salino&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Anchistea]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Lorinseria]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Woodwardia]]'' &lt;small&gt;J. E. Sm.&lt;/small&gt;
## familia ''[[Cystodiaceae]]'' &lt;small&gt;J. R. Croft&lt;/small&gt;
### genus ''[[Cystodium]]'' &lt;small&gt;J. Sm.&lt;/small&gt;
## familia ''[[Cystopteridaceae]]'' &lt;small&gt;(Payer) Shmakov&lt;/small&gt;
### genus ''[[Acystopteris]]'' &lt;small&gt;Nakai&lt;/small&gt;
### genus ''[[×Cystocarpium]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Cystopteris]]'' &lt;small&gt;Bernh.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Gymnocarpium]]'' &lt;small&gt;Newman&lt;/small&gt;
## familia ''[[Davalliaceae]]'' &lt;small&gt;(Gaudich.) M. R. Schomb.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Davallia]]'' &lt;small&gt;J. E. Sm.&lt;/small&gt;
## familia ''[[Dennstaedtiaceae]]'' &lt;small&gt;Lotsy&lt;/small&gt;
### genus ''[[Blotiella]]'' &lt;small&gt;R. M. Tryon&lt;/small&gt;
### genus ''[[Dennstaedtia]]'' &lt;small&gt;T. Moore&lt;/small&gt;
### genus ''[[Histiopteris]]'' &lt;small&gt;(J. Agardh) J. Sm.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Hiya]]'' &lt;small&gt;H. Shang&lt;/small&gt;
### genus ''[[Hypolepis]]'' &lt;small&gt;Bernh.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Leptolepia]]'' &lt;small&gt;Mett. ex Kuhn&lt;/small&gt;
### genus ''[[Microlepia]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
### genus ''[[Monachosorum]]'' &lt;small&gt;Kunze&lt;/small&gt;
### genus ''[[Oenotrichia]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Paesia]]'' &lt;small&gt;A. St.-Hil.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Pteridium]]'' &lt;small&gt;Gled. ex Scop.&lt;/small&gt;
## familia ''[[Desmophlebiaceae]]'' &lt;small&gt;Mynssen, A. Vasco, Sylvestre, R. C. Moran &amp; Rouhan&lt;/small&gt;
### genus ''[[Desmophlebium]]'' &lt;small&gt;Mynssen, A. Vasco, Sylvestre, R. C. Moran &amp; Rouhan&lt;/small&gt;
## familia ''[[Didymochlaenaceae]]'' &lt;small&gt;Ching ex Li Bing Zhang &amp; Liang Zhang&lt;/small&gt;
### genus ''[[Didymochlaena]]'' &lt;small&gt;Desv.&lt;/small&gt;
## familia ''[[Diplaziopsidaceae]]'' &lt;small&gt;X. C. Zhang &amp; Christenh.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Diplaziopsis]]'' &lt;small&gt;C. Chr.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Homalosorus]]'' &lt;small&gt;Small ex Pic. Serm.&lt;/small&gt;
## familia ''[[Dryopteridaceae]]'' &lt;small&gt;Herter&lt;/small&gt;
### subfamilia [[Dryopteridoideae]] &lt;small&gt;B. K. Nayar&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Arachniodes]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Ctenitis]]'' &lt;small&gt;C. Chr. ex C. Chr.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Cyrtomium]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Dryopteris]]'' &lt;small&gt;Adans.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Dryostichum]]'' &lt;small&gt;W. H. Wagner&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Phanerophlebia]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Polystichum]]'' &lt;small&gt;Roth&lt;/small&gt;
### subfamilia [[Elaphoglossoideae]] &lt;small&gt;(Pic. Serm.) Crabbe, Jermy &amp; Mickel&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Arthrobotrya]]'' &lt;small&gt;J. Sm.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Bolbitis]]'' &lt;small&gt;Schott&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Elaphoglossum]]'' &lt;small&gt;Schott ex J. Sm.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Lastreopsis]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Lomagramma]]'' &lt;small&gt;J. Sm.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Megalastrum]]'' &lt;small&gt;Holttum&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Mickelia]]'' &lt;small&gt;R. C. Moran, Labiak &amp; Sundue&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Parapolystichum]]'' &lt;small&gt;Keyserl.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Pleocnemia]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Rumohra]]'' &lt;small&gt;Raddi&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Teratophyllum]]'' &lt;small&gt;Mett. ex Kuhn&lt;/small&gt;
### subfamilia ''[[Polybotryoideae]]'' &lt;small&gt;H. M. Liu &amp; X. C. Zhang&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Cyclobotrya]]'' &lt;small&gt;Engels &amp; Canestraro&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Cyclodium]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Maxonia]]'' &lt;small&gt;C. Chr.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Olfersia]]'' &lt;small&gt;Raddi&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Polybotrya]]'' &lt;small&gt;Willd.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Polystichopsis]]'' &lt;small&gt;(J. Sm.) Holttum&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Stigmatopteris]]'' &lt;small&gt;C. Chr.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Trichoneuron]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
### subfamilia nije dodijeljeno
#### genus ''[[Atalopteris]]'' &lt;small&gt;Maxon&lt;/small&gt;
## familia ''[[Hemidictyaceae]]'' &lt;small&gt;Christenh. &amp; H. Schneid.&lt;/small&gt;
### genus [[Hemidictyum]] &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
## familia ''[[Hypodematiaceae]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
### genus ''[[Hypodematium]]'' &lt;small&gt;Kunze&lt;/small&gt;
### genus ''[[Leucostegia]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
## familia ''[[Lindsaeaceae]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
### genus ''[[Lindsaea]]'' &lt;small&gt;Dryand.&lt;/small&gt;
### genus ''[[×Lindsaeosoria]]'' &lt;small&gt;W. H. Wagner&lt;/small&gt;
### genus ''[[Nesolindsaea]]'' &lt;small&gt;Lehtonen &amp; Christenh.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Odontosoria]]'' &lt;small&gt;(C. Presl) Fée&lt;/small&gt;
### genus ''[[Osmolindsaea]]'' &lt;small&gt;(K. U. Kramer) Lehtonen &amp; Christenh.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Sphenomeris]]'' &lt;small&gt;Maxon&lt;/small&gt;
### genus ''[[Tapeinidium]]'' &lt;small&gt;(C. Presl) C. Chr.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Xyropteris]]'' &lt;small&gt;K. U. Kramer&lt;/small&gt;
## familia ''[[Lomariopsidaceae]]'' &lt;small&gt;Alston&lt;/small&gt;
### genus ''[[Cyclopeltis]]'' &lt;small&gt;J. Sm.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Dracoglossum]]'' &lt;small&gt;Christenh.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Dryopolystichum]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Lomariopsis]]'' &lt;small&gt;Fée&lt;/small&gt;
## familia ''[[Lonchitidaceae]]'' &lt;small&gt;C. Presl ex M. R. Schomb.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Lonchitis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
## familia ''[[Nephrolepidaceae]]'' &lt;small&gt;Pic. Serm.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Nephrolepis]]'' &lt;small&gt;Schott&lt;/small&gt;
## familia ''[[Oleandraceae]]'' &lt;small&gt;(J. Sm.) Ching ex Pic. Serm.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Oleandra]]'' &lt;small&gt;Cav.&lt;/small&gt;
## familia ''[[Onocleaceae]]'' &lt;small&gt;Pic. Serm.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Matteuccia]]'' &lt;small&gt;Tod.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Onoclea]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Onocleopsis]]'' &lt;small&gt;Ballard&lt;/small&gt;
### genus ''[[Pentarhizidium]]'' &lt;small&gt;Hayata&lt;/small&gt;
## familia ''[[Polypodiaceae]]'' &lt;small&gt;J. &amp; C. Presl&lt;/small&gt;
### subfamilia ''[[Drynarioideae]]'' &lt;small&gt;Crabbe, Jermy &amp; Mickel&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Drynaria]]'' &lt;small&gt;(Bory) J. Sm.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Gymnogrammitis]]'' &lt;small&gt;Griffith&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Pichisermollodes]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk. &amp; Challis&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Selliguea]]'' &lt;small&gt;Bory&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Sellimeris]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk., Sushil K. Singh &amp; J. Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
### subfamilia ''[[Grammitidoideae]]'' &lt;small&gt;Parris &amp; Sundue&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Acrosorus]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Adenophorus]]'' &lt;small&gt;Gaudich&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Alansmia]]'' &lt;small&gt;M. Kessler, Moguel, Sundue &amp; Labiak&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Archigrammitis]]'' &lt;small&gt;Parris&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Ascogrammitis]]'' &lt;small&gt;Sundue&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Calymmodon]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Ceradenia]]'' &lt;small&gt;L. E. Bishop&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Chrysogrammitis]]'' &lt;small&gt;Parris&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Cochlidium]]'' &lt;small&gt;Kaulf.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Ctenopterella]]'' &lt;small&gt;Parris&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Dasygrammitis]]'' &lt;small&gt;Parris&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Enterosora]]'' &lt;small&gt;Baker&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Galactodenia]]'' &lt;small&gt;Sundue &amp; Labiak&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Lellingeria]]'' &lt;small&gt;A. R. Sm. &amp; R. C. Moran&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Leucotrichum]]'' &lt;small&gt;Labiak&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Lomaphlebia]]'' &lt;small&gt;J. Sm.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Luisma Murillo]]'' &lt;small&gt;&amp; A. R. Sm.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Melpomene]]'' &lt;small&gt;A. R. Sm. &amp; R. C. Moran&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Micropolypodium]]'' &lt;small&gt;Hayata&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Moranopteris]]'' &lt;small&gt;R. Y. Hirai &amp; J. Prado&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Mycopteris]]'' &lt;small&gt;Sundue&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Notogrammitis]]'' &lt;small&gt;Parris&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Oreogrammitis]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Parrisia]]'' &lt;small&gt;Shalisko &amp; Sundue&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Prosaptia]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Scleroglossum]]'' &lt;small&gt;Alderw.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Stenogrammitis]]'' &lt;small&gt;Labiak&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Terpsichore]]'' &lt;small&gt;A. R. Sm.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Tomophyllum]]'' &lt;small&gt;(E. Fourn.) Parris&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Xiphopterella]]'' &lt;small&gt;Parris&lt;/small&gt;
### subfamilia ''[[Loxogrammoideae]]'' &lt;small&gt;H. Schneid.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Dictymia]]'' &lt;small&gt;J. Sm.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Loxogramme]]'' &lt;small&gt;(Blume) C. Presl&lt;/small&gt;
### subfamilia ''[[Microsoroideae]]'' &lt;small&gt;B. K. Nayar&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Bosmania]]'' &lt;small&gt;Testo&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Goniophlebium]]'' &lt;small&gt;(Blume) C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Lecanopteris]]'' &lt;small&gt;Reinw.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Lepisorus]]'' &lt;small&gt;(J. Sm.) Ching&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Leptochilus]]'' &lt;small&gt;Kaulf.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Microsorum]]'' &lt;small&gt;Link&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Podosorus]]'' &lt;small&gt;Holttum&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Thylacopteris]]'' &lt;small&gt;Kunze ex J. Sm.&lt;/small&gt;
### subfamilia ''[[Platycerioideae]]'' &lt;small&gt;B. K. Nayar&lt;/small&gt;
#### genus [[Hovenkampia]] &lt;small&gt;Li Bing Zhang &amp; X. M. Zhou&lt;/small&gt;
#### genus [[Platycerium]] &lt;small&gt;Desv.&lt;/small&gt;
#### genus [[Pyrrosia]] &lt;small&gt;Mirb.&lt;/small&gt;
### subfamilia ''[[Polypodioideae]]'' &lt;small&gt;Sw.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Adetogramma]]'' &lt;small&gt;T. E. Almeida&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Campyloneurum]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Microgramma]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Niphidium]]'' &lt;small&gt;J. Sm.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Pecluma]]'' &lt;small&gt;M. G. Price&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Phlebodium]]'' &lt;small&gt;(R. Br.) J. Sm.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Phlebosia]]'' &lt;small&gt;Viane &amp; Pompe&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Pleopeltis]]'' &lt;small&gt;Humb. &amp; Bonpl. ex Willd.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Pleurosoriopsis]]'' &lt;small&gt;Fomin&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Polypodium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Serpocaulon]]'' &lt;small&gt;A. R. Sm.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Synammia]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
## familia ''[[Pteridaceae]]'' &lt;small&gt;E. D. M. Kirchn.&lt;/small&gt;
### subfamilia ''[[Cheilanthoideae]]'' &lt;small&gt;Horvath&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Adiantopsis]]'' &lt;small&gt;Fée&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Aleuritopteris]]'' &lt;small&gt;Fée&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Argyrochosma]]'' &lt;small&gt;(J. Sm.) Windham&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Aspidotis]]'' &lt;small&gt;(Nutt. ex Hook.) Copel.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Astrolepis]]'' &lt;small&gt;D. M. Benham &amp; Windham&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Baja (biljni rod)|Baja]]'' &lt;small&gt;Windham &amp; L. O. George&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Bommeria]]'' &lt;small&gt;E. Fourn.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Calciphilopteris]]'' &lt;small&gt;Yesilyurt &amp; H. Schneid.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Cheilanthes]]'' &lt;small&gt;Sw.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Cheiloplecton]]'' &lt;small&gt;Fée&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Doryopteris]]'' &lt;small&gt;J.Sm.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Gaga]]'' &lt;small&gt;Pryer, Fay W. Li &amp; Windham&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Hemionitis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Lytoneuron]]'' &lt;small&gt;(Klotzsch) Yesilyurt&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Mickelopteris]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Mildella]]'' &lt;small&gt;Trevis.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Myriopteris]]'' &lt;small&gt;Fée&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Notholaena]]'' &lt;small&gt;R. Br.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Oeosporangium]]'' &lt;small&gt;Vis.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Ormopteris]]'' &lt;small&gt;J. Sm.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Paragymnopteris]]'' &lt;small&gt;K. H. Shing&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Pellaea]]'' &lt;small&gt;Link&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Pentagramma]]'' &lt;small&gt;Yatsk., Windham &amp; E. Wollenw.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Trachypteris]]'' &lt;small&gt;André&lt;/small&gt;
### subfamilia ''[[Cryptogrammoideae]]'' &lt;small&gt;S. Linds.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Coniogramme]]'' &lt;small&gt;Fée&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Cryptogramma]]'' &lt;small&gt;R. Br.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Llavea]]'' &lt;small&gt;Lag.&lt;/small&gt;
### subfamilia ''[[Parkerioideae]]'' &lt;small&gt;Burnett&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Acrostichum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Ceratopteris]]'' &lt;small&gt;Brongn.&lt;/small&gt;
### subfamilia ''[[Pteridoideae]]'' &lt;small&gt;C. Chr. ex Crabbe, Jermy &amp; Mickel&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Actiniopteris]]'' &lt;small&gt;Link&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Anogramma]]'' &lt;small&gt;Link&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Austrogramme]]'' &lt;small&gt;E. Fourn.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Cerosora]]'' &lt;small&gt;Baker ex Domin&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Cosentinia]]'' &lt;small&gt;Tod.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Gastoniella]]'' &lt;small&gt;Li Bing Zhang &amp; Liang Zhang&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Jamesonia]]'' &lt;small&gt;Hook. &amp; Grev.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Onychium]]'' &lt;small&gt;Kaulf.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Pityrogramma]]'' &lt;small&gt;Link&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Pteris]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Pterozonium]]'' &lt;small&gt;Fée&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Syngramma]]'' &lt;small&gt;J. Sm.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Taenitis]]'' &lt;small&gt;Willd. ex Spreng.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Tryonia]]'' &lt;small&gt;Schuettp., J. Prado &amp; A. T. Cochran&lt;/small&gt;
### subfamilia [[Vittarioideae]] &lt;small&gt;(C. Presl) Crabbe, Jermy &amp; Mickel&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Adiantum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Ananthacorus]]'' &lt;small&gt;Underw. &amp; Maxon&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Antrophyopsis]]'' &lt;small&gt;(Benedict) Schuettp.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Antrophyum]]'' &lt;small&gt;Kaulf.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Haplopteris]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Hecistopteris]]'' &lt;small&gt;J. Sm.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Polytaenium]]'' &lt;small&gt;Desv.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Radiovittaria]]'' &lt;small&gt;(Benedict) E. H. Crane&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Rheopteris]]'' &lt;small&gt;Alston&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Scoliosorus]]'' &lt;small&gt;T. Moore&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Vaginularia]]'' &lt;small&gt;Fée&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Vittaria]]'' &lt;small&gt;J. E. Sm.&lt;/small&gt;
##familia ''[[Rhachidosoraceae]]'' &lt;small&gt;X. C. Zhang&lt;/small&gt;
### genus ''[[Rhachidosorus]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
## familia ''[[Saccolomataceae]]'' &lt;small&gt;Doweld&lt;/small&gt;
### genus ''[[Orthiopteris]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Saccoloma]]'' &lt;small&gt;Kaulf.&lt;/small&gt;
## familia ''[[Tectariaceae]]'' &lt;small&gt;Panigrahi&lt;/small&gt;
### subfamilia ''[[Arthropteridoideae]]'' &lt;small&gt;ined.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Arthropteris]]'' &lt;small&gt;J. Sm.&lt;/small&gt;
### subfamilia ''[[Pteridryoideae]]'' &lt;small&gt;ined.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Draconopteris]]'' &lt;small&gt;Li Bing Zhang &amp; Liang Zhang&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Malaifilix]]'' &lt;small&gt;Li Bing Zhang &amp; Schuettp.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Polydictyum]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Pteridrys]]'' &lt;small&gt;C. Chr. &amp; Ching&lt;/small&gt;
### subfamilia ''[[Tectarioideae]]'' &lt;small&gt;ined.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Hypoderris]]'' &lt;small&gt;R. Br.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Tectaria]]'' &lt;small&gt;Cav.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Triplophyllum]]'' &lt;small&gt;Holttum&lt;/small&gt;
## familia ''[[Thelypteridaceae]]'' &lt;small&gt;Ching ex Pic. Serm.&lt;/small&gt;
### subfamilia ''[[Phegopteridoideae]]'' &lt;small&gt;Salino, A. R. Sm. &amp; T. E. Almeida&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Macrothelypteris]]'' &lt;small&gt;(H. Itô) Ching&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Phegopteris]]'' &lt;small&gt;(C. Presl) Fée&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Pseudophegopteris]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
### subfamilia ''[[Thelypteroideae]]'' &lt;small&gt;C. F. Reed&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Abacopteris]]'' &lt;small&gt;Fée&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Amauropelta]]'' &lt;small&gt;Kunze&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Amblovenatum]]'' &lt;small&gt;J. P. Roux&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Ampelopteris]]'' &lt;small&gt;Kunze&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Chingia]]'' &lt;small&gt;Holttum&lt;/small&gt;
#### genus ''[[×Chrinephrium]]'' &lt;small&gt;Nakaike&lt;/small&gt;
#### genus ''[[×Chrismatopteris]]'' &lt;small&gt;Quansah &amp; D. S. Edwards&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Christella]]'' &lt;small&gt;Lév.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Coryphopteris]]'' &lt;small&gt;Holttum&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Cyclogramma]]'' &lt;small&gt;Tagawa&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Cyclosorus]]'' &lt;small&gt;Link&lt;/small&gt;
#### genus ''[[×Glaphypseudosorus]]'' &lt;small&gt;Hong M.Liu, Schuettp. &amp; H.Schneid.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Glaphyropteridopsis]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Goniopteris]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Grypothrix]]'' &lt;small&gt;(Holttum) S.E. Fawc. &amp; A.R. Sm.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Hoiokula]]'' &lt;small&gt;S.E. Fawc. &amp; A.R. Sm.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Leptogramma]]'' &lt;small&gt;J. Sm.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Menisciopsis]]'' &lt;small&gt;(Holttum) S.E. Fawc. &amp; A.R. Sm.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Meniscium]]'' &lt;small&gt;Schreb.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Menisorus]]'' &lt;small&gt;Alston&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Mesophlebion]]'' &lt;small&gt;Holttum&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Mesopteris]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Metathelypteris]]'' &lt;small&gt;(H. Itô) Ching&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Oreopteris]]'' &lt;small&gt;Holub&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Pakau]]'' &lt;small&gt;S.E. Fawc. &amp; A.R. Sm.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Pelazoneuron]]'' &lt;small&gt;(Holttum) A.R. Sm. &amp; S.E. Fawc.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Plesioneuron]]'' &lt;small&gt;(Holttum) Holttum&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Pneumatopteris]]'' &lt;small&gt;Nakai&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Pronephrium]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Pseudocyclosorus]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Reholttumia]]'' &lt;small&gt;S.E. Fawc. &amp; A.R. Sm.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Sphaerostephanos]]'' &lt;small&gt;J. Sm.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Stegnogramma]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Steiropteris]]'' &lt;small&gt;(C. Chr.) Pic. Serm.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Strophocaulon]]'' &lt;small&gt;S.E. Fawc. &amp; A.R. Sm.&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Thelypteris]]'' &lt;small&gt;Schmidel&lt;/small&gt;
#### genus ''[[Trigonospora]]'' &lt;small&gt;Holttum&lt;/small&gt;
## familia ''[[Woodsiaceae]]'' &lt;small&gt;(A. Gray) Herter&lt;/small&gt;
### genus ''[[Physematium]]'' &lt;small&gt;Kaulf.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Woodsia]]'' &lt;small&gt;R. Br.&lt;/small&gt;
### genus ''[[×Woodsimatium]]'' &lt;small&gt;Li Bing Zhang, N.T.Lu &amp; X.F.Gao&lt;/small&gt;
# '''ordo ''[[Psilotales]]''''' &lt;small&gt;Prantl&lt;/small&gt;
## familia ''[[Psilotaceae]]'' &lt;small&gt;J. W. Griff. &amp; Henfr.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Psilotum]]'' &lt;small&gt;Sw.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Tmesipteris]]'' &lt;small&gt;Sw.&lt;/small&gt;
# '''ordo ''[[Salviniales]]''''' &lt;small&gt;Bartl.&lt;/small&gt;
## familia ''[[Marsileaceae]]'' &lt;small&gt;Mirb.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Marsilea]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Pilularia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Regnellidium]]'' &lt;small&gt;Lindm.&lt;/small&gt;
## familia ''[[Salviniaceae]]'' &lt;small&gt;Rchb.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Azolla]]'' &lt;small&gt;Lam.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Salvinia]]'' &lt;small&gt;Ség.&lt;/small&gt;
# '''ordo ''[[Schizaeales]]''''' &lt;small&gt;Schimp.&lt;/small&gt;
## familia ''[[Anemiaceae]]'' &lt;small&gt;Link&lt;/small&gt;
### genus ''[[Anemia]]'' &lt;small&gt;Sw.&lt;/small&gt;
## familia ''[[Lygodiaceae]]'' &lt;small&gt;M. Roem.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Lygodium]]'' &lt;small&gt;Sw.&lt;/small&gt;
## familia ''[[Schizaeaceae]]'' &lt;small&gt;Kaulf.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Actinostachys]]'' &lt;small&gt;R. Br. ex Wall.&lt;/small&gt;
### genus ''[[Schizaea]]'' &lt;small&gt;J. E. Sm&lt;/small&gt;
{{div col end}}
{{commonscat|Polypodiopsida}}
{{wikispecies|Polypodiopsida}}

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Papratnice| ]]
[[Kategorija:Papratnjače]]
[[Kategorija:Biljni razredi]]</text>
      <sha1>4uarz0qg7gdxonc4kf4j7hegzwy2hom</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Veijo Baltzar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>588996</id>
    <revision>
      <id>6432897</id>
      <parentid>6416793</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T14:21:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ponor</username>
        <id>38361</id>
      </contributor>
      <comment>[[WP:UREĐIVANJE]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8804" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}

'''Veijo Baltzar''' ([[9. lipnja]] [[1942.]]) [[Finci|finski]] je [[književnik]], ravnatelj [[kazalište|kazališta]] i društveni djelatnik – svestrani stvaralac u području kulture, podrijetlom [[Romi|Rom]] [[Nomadi|nomad]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Etusivu|url=https://kansallisbiografia.fi//kansallisbiografia/henkilo/9181|access-date=2022-07-26|website=kansallisbiografia.fi}}&lt;/ref&gt; Baltzar je jedan od međunarodno vodećih [[Romska književnost|romskih književnika]],&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; koji je počevši od [[1960-ih]] kroz svoju književničku, umjetničku i kulturno-političku karijeru bio značajan graditelj mostova između većinskog i manjinskog stanovništva.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.en.veijobaltzar.fi/ |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20170314210404/http://www.en.veijobaltzar.fi/ |archive-date=14. ožujka 2017. |access-date=19. srpnja 2017.}}&lt;/ref&gt;

Bibliografija ovog nagrađivanog umjetnika obuhvaća više od 72 djela: [[roman]]e, [[Drama|drame]], [[Libreto|libreta]], zbirke pjesama i [[Filmski scenarist|filmske scenarije]]. Njegov roman prvijenac &quot;Užareni put&quot; (Poltava tie, 1968.) izazvao je veliku buru. Baltzarov roman &quot;U ratu i ljubavi&quot; (Sodassa ja rakkaudessa, 2008.) opisuje sudbinu europskih [[Romi|Roma]] tijekom [[2. svjetski rat|2. svjetskog rata]]. &quot;''Phuro''&quot; ([[2000.]]), nazvan i ciganskim nacionalnim [[spjev]]om, bavi se krvnim nasljeđem Roma nomada, njihovim načinom života kao i duhovnim stvaralaštvom i kulturom.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.en.veijobaltzar.fi/author |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20210322074457/https://fonts.googleapis.com/css?family=Poppins:300 |archive-date=22. ožujka 2021. |access-date=19. srpnja 2017.}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:THE_BLACK_RIBBON_3.jpg|mini|Veijo Baltzar, ''The Black Scourge,'' 1981. – 1982.]]
Baltzar je bio voditelj vlastitog kazališta, režirao je na desetke predstava, predavao na kazališnoj akademiji,&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.en.veijobaltzar.fi/theatre- |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20180919171531/http://www.en.veijobaltzar.fi/theatre- |archive-date=19. rujna 2018. |access-date=19. srpnja 2017.}}&lt;/ref&gt; a aktivno se bavi i [[Likovna umjetnost|likovnom umjetnošću]].&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.en.veijobaltzar.fi/artist |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20170815135846/http://www.en.veijobaltzar.fi/artist |archive-date=15. kolovoza 2017. |access-date=19. srpnja 2017.}}&lt;/ref&gt;

Snažan identitet, kultura, kao i dubinsko poznavanje kulture većinskog stanovništva utjecali su na Baltzarove oštre i kritičke poglede na oba ta svijeta. On je pisac poznat po hrabroj i nepoštednoj, ali uvijek konstruktivnoj kritici upućenoj kako većinskom stanovništvu, tako i samim Romima, te odnosima moći na kojima počiva multikulturalno društvo.&lt;ref&gt;http://www.kirja.fi/kirjailija/veijo-baltzar/{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

Odnos većinskog i romskog naroda u Baltzarovom je djelu donose se u svoj svojoj proturječnosti. On prikazuje romsku kulturu kao malu ali snažnu manjinsku kulturu koja se vječno bori oko toga što joj se više isplati: izolacija i strogo pridržavanje tradicije, ili otvorenost i fleksibilnost. Baltzar ne zagovara utapanje u većinsku kulturu, ali prihvaća [[Integracija|integraciju]]. Prema njemu, u [[Multikulturalizam|multikulturalnoj]] Europi vlada kultura povlađivanja, a to dovodi do toga da se u tome utapaju kako većinsko stanovništvo tako i [[Asimilacija|asimilirane]] manjine i doseljenici.&lt;ref&gt;https://asiakas.kotisivukone.com/files/drom.kotisivukone.com/kuvat/Lehtileikkeet/Etela-Suomen_Sanomat_Pitka_tie.pdf&lt;/ref&gt;

Predsjednica [[Tarja Halonen]] [[2011.]] godine dodijelila je Baltzar titulu „kulttuurineuvos“ kao priznanje za njegovo životno djelo.&lt;ref&gt;http://www.iltalehti.fi/viihde/201703302200094483_vi.shtml&lt;/ref&gt;

{{Citat4|left|Bili smo lutalice i naše područje bila je Savonija. U našoj obitelji bilo je 12 djece. Glad i bijeda svakodnevno su nas posjećivali. Oni najjači i najzdraviji u obitelji jeli su svaki treći ili četvrti dan. Moj je otac bio konjušar koji je prodavao seoskim zemljovlasnicima konje za rad. Moja se majka bavila ručnim radom. Skitnicama bez doma put od imanja do imanja bio je dug, bile su velike hladnoće, konji bi se svjetlucali prekriveni injem.|Veijo Baltzar, ''A Tale of a Gipsy''}}

Veijo Baltzar je predsjednik i osnivatelj [[Drom|Kreativne udruge za umjetnost i kulturu Drom]] (osn. 1976.). Zadaća udruženja promicanje je dijaloga između Finske i međunarodne zajednice kroz umjetnost i kulturnu politiku.

== Izložba ''Miranda – holokaust Roma'' ==
Izložba se zasniva na životnoj priči [[Miranda|Mirande]], Romkinje iz [[Slovačka|Slovačke]], koja je za razliku od svoje obitelji uspjela preživjeti zatočeništvo u koncentracijskom logoru. Kroz [[kolaž]] fotografija koje prikazuju tipičan romski život, ali i romsku umjetnost te patnju u koncentracijskim logorima, izložba donosi šokantnu, ali i stiliziranu priču o romskoj djevojčici Mirandi, o njezinom putu kroz Drugi svjetski rat i preživljavanje [[Auschwitz|Auschwitza]].

Izložba je od [[2012.]] do 2017. putovala po [[Finska|Finskoj]], a početak njene međunarodne turneje ujedno je i početak međunarodnog putujućeg projekta Kroz Mirandine oči [[2017.]] – [[2018.]] u sklopu kojega se izložba i organizira, a za ostvarenje kojega je Drom dobio sredstva iz [[Europska unija|EU]] programa Europa za građane te iz [[Švedski kulturni fond|švedskog]] i [[Norveški kulturni fond|norveškog kulturnog fonda]].&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.en.drom.fi/tme |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20170815135826/http://www.en.drom.fi/tme |archive-date=15. kolovoza 2017. |access-date=19. srpnja 2017.}}&lt;/ref&gt; Izložba ''Miranda – holokaust Roma'' govori o tihom [[genocid]]u Roma za vrijeme Drugog svjetskog rata. Tijekom turneje po Finskoj razgledalo ju je oko milijun posjetitelja. Ta je turneja uključila i njen postav u [[Nacionalni muzej Finske|Nacionalnom muzeju Finske]] od [[2013.]] do [[2014.]] godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.en.drom.fi/miranda2 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20171113030329/http://www.en.drom.fi/miranda2 |archive-date=13. studenoga 2017. |access-date=19. srpnja 2017.}}&lt;/ref&gt;

Cilj projekta Kroz Mirandine oči je potaknuti međukulturalni dijalog te na primjeru [[holokaust]]a Roma obnoviti podučavanje o europskoj povijesti. Miranda predstavlja [[Anne Frank|Anu Frank]] Roma,&lt;ref&gt; http://aa.com.tr/ba/kultura-i-umjetnost/hrvatska-otvorena-izlo%C5%BEba-o-mirandi-romskoj-ani-frank/851326&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Štefanac|first=Maja|date=2017-06-28|title=U NSK stiže neispričana priča o holokaustu Roma|url=https://www.zagrebacki.hr/2017/06/28/ne-propustite-nsk-stize-neispricana-prica-holokaustu-roma/|url-status=live|access-date=2022-07-26|website=Zagrebački List|language=hr}}&lt;/ref&gt; kao i nov te inovativni način postavljanja izložbi koji je ujedno i međunarodni brand.&lt;ref&gt; http://www.culturenet.hr/default2.aspx?id=77096&lt;/ref&gt; Projekt je privukao veliku pozornost djelomično i zbog činjenice da je riječ o prvoj izložbi o holokaustu Roma čiji su autori sami Romi. Tijekom projekta izložba će obići 19 država te će se postaviti u ustanovama različitih profila. Osim Finske, izložbu su  tijekom [[2017.]] i [[2018.]] godine ugostile Estonija, Latvija i Hrvatska, te [[Albanija]], [[Argentina]], [[Belgija]], [[Češka]], [[Danska]], [[Francuska]], [[Island]], [[Mađarska]], [[Norveška]], [[Njemačka]], [[Rumunjska]], [[Rusija]], [[Slovačka]], [[Švedska]], [[Ukrajina]] te [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]. Međunarodnu putujuću izložbu Miranda – holokaust Roma, u organizaciji finske Kreativne udruge za umjetnost i kulturu DROM i [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu|Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu]], u Zagrebu je bila otvorena [[29. lipnja]] [[2017.]]&lt;ref&gt;http://www.izravno.com/hr/info/kultura/kultura-28-lipnja-2017/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210217065418/http://www.izravno.com/hr/info/kultura/kultura-28-lipnja-2017/|date=17. veljače 2021.}}&lt;/ref&gt; 

Izložba je svoj vrhunac imala u proljeće [[2018.]] godine kada je bila postavljena u [[Europski parlament|Europskom parlamentu]] u [[Bruxelles]]u.&lt;ref&gt; https://narod.hr/kultura/nsk-izlozba-miranda-holokaust-roma&lt;/ref&gt;
== Izvori ==
{{izvori|30em}}

{{GLAVNIRASPORED:Baltzar, Veijo}}
[[Kategorija:Finski književnici]]
[[Kategorija:Finski umjetnici]]
[[Kategorija:Kazalište]]
[[Kategorija:Romi]]</text>
      <sha1>30n0j843nbemgh3y1f05e5ilhs8z1sn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Osladolike</title>
    <ns>0</ns>
    <id>589706</id>
    <revision>
      <id>6433027</id>
      <parentid>6431867</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T20:28:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2816" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =Osladolike
| slika        = Engelsüß HD.JPG
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =''[[Polypodium vulgare]]'' ili obična oslad
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Pteridophyta]]
| classis      =[[Polypodiopsida]]
| ordo         ='''''Polypodiales'''''
| ordo_autorstvo =&lt;small&gt;Link&lt;/small&gt;
| familia      =
| genus        =
| species      =
| subspecies   =
| dvoimeno     =
| dvoimeno_autorstvo =
| karta_raspon =
}}

'''Osladolike''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Polypodiales''), biljni red u razredu ''[[Polypodiopsida]]'' ili [[Papratnice|papratnica]]. Sastoji se od 26  porodica&lt;ref&gt;[https://www.worldplants.de/world-ferns/ferns-and-lycophytes-list#g- World Ferns] pristupljeno 28. svibnja 2022&lt;/ref&gt; s preko 9700 vrsta.&lt;ref&gt;[https://www.catalogueoflife.org/?taxonKey=3VL Catalogue of Life] pristupljeno 28. svibnja 2022&lt;/ref&gt;  

I red i porodica ''[[Polypodiaceae]]'' dobili su ime po rodu [[oslad]] (''[[Polypodium (Plantae)|Polypodium]]'').

== Porodice ==
# ''[[Aspleniaceae]]''  &lt;small&gt;Newman&lt;/small&gt;
# ''[[Athyriaceae]]'' &lt;small&gt;Alston&lt;/small&gt;
# ''[[Blechnaceae]]'' &lt;small&gt;Newman&lt;/small&gt;
# ''[[Cystodiaceae]]'' &lt;small&gt;J.R.Croft&lt;/small&gt;
# ''[[Cystopteridaceae]]'' &lt;small&gt;Shmakov&lt;/small&gt;
# ''[[Davalliaceae]]'' &lt;small&gt;M.R. Schomb. ex A.B. Frank&lt;/small&gt;
# ''[[Dennstaedtiaceae]]'' &lt;small&gt;Lotsy&lt;/small&gt;
# ''[[Desmophlebiaceae]]''  &lt;small&gt;Mynssen, A. Vasco, Sylvestre, R.C. Moran &amp; Rouhan&lt;/small&gt;
# ''[[Didymochlaenaceae]]'' &lt;small&gt;Ching ex Li Bing Zhang &amp; Liang Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Diplaziopsidaceae]]'' &lt;small&gt;X.C. Zhang &amp; Christenh.&lt;/small&gt;
# ''[[Dryopteridaceae]]'' &lt;small&gt;Herter&lt;/small&gt;
# ''[[Grammitidaceae]]'' &lt;small&gt;Newman&lt;/small&gt;; sinonim od ''[[Polypodiaceae]]''
# ''[[Hemidictyaceae]]''  &lt;small&gt;Christenh. &amp; H. Schneid.&lt;/small&gt;
# ''[[Hypodematiaceae]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Lindsaeaceae]]'' &lt;small&gt;C. Presl ex M.R. Schomb.&lt;/small&gt;
# ''[[Lomariopsidaceae]]'' &lt;small&gt;Alston&lt;/small&gt;
# ''[[Lonchitidaceae]]'' &lt;small&gt;Doweld&lt;/small&gt; 
# ''[[Nephrolepidaceae]]'' &lt;small&gt;Pic. Serm.&lt;/small&gt; 
# ''[[Oleandraceae]]'' &lt;small&gt;Ching ex Pic. Serm.&lt;/small&gt;
# ''[[Onocleaceae]]'' &lt;small&gt;Pic. Serm.&lt;/small&gt;
# ''[[Polypodiaceae]]'' &lt;small&gt;J. Presl &amp; C. Presl&lt;/small&gt;
# ''[[Pteridaceae]]'' &lt;small&gt;E.D.M. Kirchn.&lt;/small&gt;
# ''[[Rhachidosoridaceae]]'' &lt;small&gt;X.C. Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Saccolomataceae]]'' &lt;small&gt;Doweld&lt;/small&gt;
# ''[[Tectariaceae]]'' &lt;small&gt;Panigrahi&lt;/small&gt;
# ''[[Thelypteridaceae]]'' &lt;small&gt;Ching ex Pic. Serm.&lt;/small&gt;
# ''[[Woodsiaceae]]'' &lt;small&gt;Herter&lt;/small&gt;
* ''&lt;s&gt;[[Pteridryaceae]]&lt;/s&gt;'' &lt;small&gt;Li Bing Zhang, X.M. Zhou, Liang Zhang &amp; T.N. Lu&lt;/small&gt;
{{commonscat|Polypodiales}}. 
{{wikispecies|Polypodiales}}

== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Osladolike| ]]
[[Kategorija:Papratnice]]</text>
      <sha1>65wxlon6etuvrvbykeww8uspnuxp5kn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pokrivalo za glavu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>593614</id>
    <revision>
      <id>6433055</id>
      <parentid>5868474</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T21:08:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Fraxinus</username>
        <id>3144</id>
      </contributor>
      <comment>/* Sestrinski projekti */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2029" xml:space="preserve">[[Datoteka:Hoofddeksels.jpg|mini|desno|Različiti oblici pokrivala za glavu.]]
'''Pokrivalo za glavu''' dio je [[odjeća|odjeće]] koji pokriva područje [[glava|glave]] u svrhu:

* zaštite (od štetnih utjecaja hladnoće, [[toplina|topline]], [[oborina]], [[dim]]a, sunčeva zračenja...)
* dekoracije (modni dodatak)
* vjerske svrhe
* medicinske svrhe
* pripadnosti nekoj skupini
* nenaglašavanju vlastitoga izgleda (skromnosti) 

== Oblici ==
&lt;gallery&gt;
Hufflepuff Hat.jpg|Kapa 
Sven Palmqvist 1965.jpg|Beretka 
Czapka.marynarska.ORP.SĘP.JPG|Mornarska kapa 
Ushanka of Soldier of Soviet Army-5.jpg|[[Šubara]] (ušanka) 
Einmalhotelduschhaube.jpg|Kapa za tuširanje 
Bedouin man with Fez.jpg|Fes (Fez)
ImperialStateCrown.jpg|[[Kruna]]
Coronet of a British Earl.svg|Koroneta britanskog grofa (earla)
Bouchet Exposition les vins des papes d'Avignon Tiare de Jean XXII.jpg|[[Papinska tijara]]
Ukraine Ochipok with Kerchief.jpg|Ukrajinski očipok
A fedora hat, made by Borsalino.jpg|[[šešir|Klobuk]] (šešir)
EmperorSuleiman.jpg|[[Sulejman I.]] s [[turban]]om
Felthat.jpg|Kaubojski šešir
EFatima in UAE with niqab.jpg|Nikab
Índios da etnia Bororo-Boe.jpg|Pripadnici naroda [[Boróro|Bororo]]
De Vermont-Largilliere.jpg|Potret Nicolasa de Vermonta s [[perika|perikom]]
&lt;/gallery&gt;

== Vanjske poveznice ==
=== Mrežna mjesta ===
* [http://libmma.contentdm.oclc.org/cdm/search/collection/p15324coll12/searchterm/headgear/field/title/mode/all/conn/and/order/nosort Oblici šešira (ilustracije)] na stranicama knjižnice Muzeja Metroplitan {{eng oznaka}}

=== Sestrinski projekti ===
{{WProjekti
|commons        = 
|commonshr      = 
|commons2       = 
|commonshr2     = 
|commonscat     = Headgear
|commonscathr   = Pokrivalo za glavu
|commonscat2    = 
|commonscathr2  = 
|wikiatlas      = 
|wikiatlashr    = 
|wikivrste      = 
|wikivrstehr    = 
|wikizvor       = 
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = 
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
|stariwi        = 
}}

{{Pokrivala za glavu}}

[[Kategorija:Pokrivala za glavu]]</text>
      <sha1>ep2uzqf6v5vg14wm2d6koke8nnyhpom</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Papratke</title>
    <ns>0</ns>
    <id>598052</id>
    <revision>
      <id>6433049</id>
      <parentid>6158785</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T21:05:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3475" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =Papratke
| slika        = Dryopteris goldiana - Jenkins Arboretum - DSC00627.JPG
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =''[[Dryopteris goldiana]]'' 
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Tracheophyta]]
| classis      =[[Polypodiopsida]]
| ordo         =[[Polypodiales]]
| familia      ='''''Dryopteridaceae'''''
| familia_autorstvo =&lt;small&gt;Herter&lt;/small&gt;
| genus        =
| genus_autorstvo =
| species      =
| subspecies   =
| dvoimeno     =
| dvoimeno_autorstvo =
| karta_raspon =
}}

'''Papratke''', [[Latinski jezik|lat.]] ''Dryopteridaceae'', [[Sinonim|sin.]] ''Aspidiaceae''), biljna porodica u redu [[osladolike]]. Ime dobiva po rodu [[paprat]]i ([[Dryopteris]]), ali joj pripada 26 rodova unutar 3 imenovane potporodice i jednog roda sa nesigurnim položajem i ukupno 2149 vrsta.&lt;ref&gt;[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1658862122 World Plants (Complete List)] pristupljeno 26 srpnja 2022&lt;/ref&gt;

Porodica je u hrvatskoj zastupljena od nekoliko vrsta koje pripadaju rodovima ''Polystichum'' ([[bodljikava papratnjača]], [[dlakava papratnjača]], [[kopljasta papratnjača]], [[čekinjava papratnjača]]), ''Dryopteris'' ([[mirisava paprat]], [[tresetna paprat]], [[velika paprat]], [[šumska paprat]] ili [[muška paprat]], [[blijeda paprat]]) i ''Cyrtomium'' ([[srpasta papratica]]).
== Potporodice i rodovi ==
{{div col|colwidth=24em}}
# '''Subfamilia ''[[Polybotryoideae]]''''' &lt;small&gt;H. M. Liu &amp; X. C. Zhang&lt;/small&gt;
## ''[[Polybotrya]]'' &lt;small&gt;Willd.&lt;/small&gt; (39 spp.)
## ''[[Maxonia]]'' &lt;small&gt;C. Chr.&lt;/small&gt; (1 sp.)
## ''[[Cyclodium]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt; (13 spp.)
## ''[[xCyclobotrya]]'' &lt;small&gt;Engels &amp; Canestraro&lt;/small&gt; (0 sp.)
## ''[[Olfersia]]'' &lt;small&gt;Raddi&lt;/small&gt; (4 spp.)
## ''[[Trichoneuron]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt; (1 sp.)
## ''[[Polystichopsis]]'' &lt;small&gt;(J. Sm.) Holttum&lt;/small&gt; (7 spp.)
## ''[[Stigmatopteris]]'' &lt;small&gt;C. Chr.&lt;/small&gt; (26 spp.)
# '''Subfamilia ''[[Elaphoglossoideae]]''''' &lt;small&gt;(Pic. Serm.) Crabbe, Jermy &amp; Mickel&lt;/small&gt;
## ''[[Bolbitis]]'' &lt;small&gt;Schott&lt;/small&gt; (67 spp.)
## ''[[Lomagramma]]'' &lt;small&gt;J. Sm.&lt;/small&gt; (18 spp.)
## ''[[Arthrobotrya]]'' &lt;small&gt;J. Sm.&lt;/small&gt; (3 spp.)
## ''[[Teratophyllum]]'' &lt;small&gt;Mett. ex Kuhn&lt;/small&gt; (10 spp.)
## ''[[Mickelia]]'' &lt;small&gt;R. C. Moran, Labiak &amp; Sundue&lt;/small&gt; (10 spp.)
## ''[[Elaphoglossum]]'' &lt;small&gt;Schott ex J. Sm.&lt;/small&gt; (755 spp.)
## ''[[Pleocnemia]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt; (20 spp.)
## ''[[Rumohra]]'' &lt;small&gt;Raddi&lt;/small&gt; (10 spp.)
## ''[[Megalastrum]]'' &lt;small&gt;Holttum&lt;/small&gt; (99 spp.)
## ''[[Lastreopsis]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt; (21 spp.)
## ''[[Parapolystichum]]'' &lt;small&gt;Keyserl.&lt;/small&gt; (30 spp.)
# '''Subfamilia ''[[Dryopteridoideae]]''''' &lt;small&gt;B. K. Nayar&lt;/small&gt;
## ''[[Ctenitis]]'' &lt;small&gt;C. Chr. ex C. Chr.&lt;/small&gt; (144 spp.)
## ''[[Phanerophlebia]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt; (10 spp.)
## ''[[Polystichum]]'' &lt;small&gt;Roth&lt;/small&gt; (405 spp.)
## ''[[xDryostichum]]'' &lt;small&gt;W. H. Wagner&lt;/small&gt; (0 sp.)
## ''[[Cyrtomium]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt; (37 spp.)
## ''[[Dryopteris]]'' &lt;small&gt;Adans.&lt;/small&gt; (343 spp.)
## ''[[Arachniodes]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (73 spp.)
# '''''Subfamilia nesigurno'''''
## ''[[Atalopteris]]'' &lt;small&gt;Maxon&lt;/small&gt; (3 spp.)

{{div col end}}
{{commonscat|Dryopteridaceae}}
{{wikispecies|Dryopteridaceae}}

== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Papratke| ]]
[[Kategorija:Osladolike]]</text>
      <sha1>4fww6030ggbpwnctxus1aq03d6d6hrf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kristina Jovanović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>599838</id>
    <revision>
      <id>6432938</id>
      <parentid>6432718</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T16:15:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>93.86.99.45</ip>
      </contributor>
      <comment>Flixed.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2832" xml:space="preserve">{{Filmski umjetnik
|ime             = Kristina Jovanović
|slika           =
|veličina        =
|opis slike      =
|rodno ime       =
|pseudonim       =
|rođenje         = [[1993.]]
|mjesto rođenja  = [[Beograd]], [[Srbija]]
|smrt            = 
|mjesto smrti    = 
|zanimanje       = glumica, pjevačica
|godine rada     = [[2012.]] - danas
|web             =
|supruga         =
|suprug          =
|važnije uloge   = &quot;[[Prava žena (televizijska serija)|Prava žena]]&quot; kao Maja Bogdan
|važniji filmovi = &quot;[[Grubi rez]]&quot; kao Aja
|oscar           = 
|emmy            = 
|tony            = 
|zlatni globus   = 
|bafta           = 
|cesar           = 
|goya            = 
|afi             = 
|olivier         = 
|saturn          = 
|ostale_nagrade  = 
}}

'''Kristina Jovanović''' ([[Beograd]], [[1993.]]) [[srbija]]nska je filmska, televizijska, glasovna [[glumac|glumica]] i [[pjevač]]ica.&lt;ref&gt;[https://www.rtl.hr/prava-zena/1966903/upoznajte-djevojku-koja-glumi-maju-ona-je-glumica-pjevacica-i-zaljubljena-je-u-zivot/ Upoznajte djevojku koja glumi Maju: Ona je glumica, pjevačica i zaljubljena je u život], rtl.hr, preuzeto 31. prosinca 2017,&lt;/ref&gt;

== Filmografija ==
=== Televizijske uloge ===
* &quot;[[Dva brata protiv Hipokrata]]&quot; kao Mica Ljubičica ([[2018.]])
* &quot;[[Grofov motel]]&quot; kao Teja ([[2018.]])
* &quot;[[Prava žena (televizijska serija)|Prava žena]]&quot; kao Maja Bogdan ([[2016.]] – [[2017.]])
* &quot;[[Sinđelići]]&quot; kao Vanja ([[2013.]])
* &quot;[[Igra sudbine]]&quot; kao Jelena Radman ([[2020.]])
* &quot;[[Reži]]&quot; kao Aja ([[2019.]])
* &quot;[[Istine i laži]]&quot; kao Jelisaveta „Beti” Minić ([[2018.]])
* &quot;[[Jedini izlaz]]&quot; kao Natasa Vranješ Galić ([[2021.]])

=== Filmske uloge ===
* &quot;[[Grubi rez]]&quot; kao Aja ([[2018.]])
* &quot;[[Mač osvete]]&quot; kao Kwen ([[2015.]])
* &quot;[[Poslednja noć]]&quot; kao Sofija ([[2012.]])

=== Sinkronizacija ===
* &quot;[[Winx]]&quot; kao Mjuza,Roksi ([[2012.]] – [[2014.]])
* &quot;[[Ekstremi Fudbal]]&quot; kao Luna ([[2018.]] – [[2019.]])
* &quot;[[Zak i Kvak]]&quot; ([[2019.]])
* &quot;[[Lolirok]]&quot; kao Oriana,Misi Robins,Kraljica Efedija ([[2019.]])
* &quot;[[Hejdi (TV serija iz 2015)|Hejdi]]&quot; kao Hejdi Mejer ([[2020.]])
* &quot;[[Fantastični povratak u OZ]]&quot; ([[2020.]])
* &quot;[[Jakari i veličanstveno pero]]&quot; kao Jakari ([[2020.]])
* &quot;[[Edisonova tajna laboratorija]]&quot; kao Niki ([[2020.]])
* &quot;[[Oli (TV serija)|Oli]]&quot; kao Oli ([[2021.]])
* &quot;[[K3]]&quot; kao Kim ([[2021.]])
* &quot;[[Superčudovišta: Čudovišna parada]]&quot; kao Spajk ([[2021.]])
* &quot;[[Žizel i zelena ekipa]]&quot; kao Aleks ([[2022.]])

=== Ostalo ===
* &quot;Kronika Pulskog filmskog festivala&quot; kao sudionica u prilogu ([[2019.]])

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* {{imdb ime|id=6390419|ime=Kristina Jovanović}}

{{GLAVNIRASPORED:Jovanović, Kristina}}
[[Kategorija:Srbijanski filmski glumci]]
[[Kategorija:Srbijanski televizijski glumci]]
[[Kategorija:Glumci iz Beograda]]</text>
      <sha1>6qnm91t367w57422ienn19r5o12k8b4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>XII. Zimske paraolimpijske igre - Pyeongchang 2018.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>606636</id>
    <revision>
      <id>6433018</id>
      <parentid>6390103</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T20:17:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.8</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9375" xml:space="preserve">{{Infookvir OI|ime=XII. Zimske paraolimpijske igre|Logo=The PyeongChang 2018 Paralympic Winter Games Emblem.svg|Optional caption=|grad domaćin={{ZD|J|JKO}} [[Pyeongchang]], [[Republika Koreja]]|broj športaša=569|broj športova=6|broj natjecanja=80|otvaranje igara=[[9. ožujka]] [[2018.]]|zatvaranje igara=[[18. ožujka]] [[2018.]]|športaška prisega=|sudačka prisega=|olimpijska baklja=[[Kim Eun-jung]]&lt;br&gt;[[Seo Soon-seok]]|trenerska prisega=}}

'''XII. Zimske paraolimpijske igre''' održale se u [[Južna Koreja|južnokorejskom]] gradu [[Pyeongchang]]u od [[9. ožujka|9.]] do [[18. ožujka]] [[2018.]] godine. To su prve paraolimpijske igre održane u Južnoj Koreji.

[[Međunarodni olimpijski odbor]], dobio je tri ponude [[15. listopada]] [[2009.]] za domaćinstvo olimpijskih igara. Stigle su ponude gradova [[Annecy]]ja u [[Francuska|Francuskoj]], [[München]]a u [[Njemačka|Njemačkoj]] te [[Pyeongchang]]ea u [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]]. Najbolja ponuda objavljena je [[6. srpnja]] [[2011.]] na 123. sjednici MOO-a u [[Durban]]u proglasivši Pyeongchang domaćinom Olimpijskih i Paraolimpijskih igara.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.wsj.com/articles/SB10001424052702303544604576429672248314638 |title=South Korea Wins 2018 Olympic Bid |work=wsj.com |language=engleski |accessdate=3. ožujka 2018.}}&lt;/ref&gt;

== Borilišta ==

=== Planinski klaster ===
1. Alpensia Biathlon Centre - biatlonski centar

2. Alpensia Cross-Country Skiing Centre - nordijsko skijanje

3. Jeongseon Alpine Centre - alpsko skijanje i snowboard&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://2018winterolympicswiki.com/pyeongchang-2018-winter-games/ |title=About Pyeongchang 2018 Winter Games |work=2018winterolympicswiki.com |language=engleski |accessdate=3. ožujka 2018. |archive-date=21. veljače 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180221204308/http://2018winterolympicswiki.com/pyeongchang-2018-winter-games/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Gangneung klaster ===
1. Gangneung Curling Centre - curling u stolicama

2. Gangneung Hockey Centre - hokej na sanjkama&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

=== Ostalo ===
1. Olimpijsko selo

2. Pyeongchang Olimpijski stadion&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Zastupljeni športovi ==
Natjecanja na zimskim paraolimpijskim igrama u Pyeongchangu 2018. godine održale su se u šest zimskih sportova te se podijelilo ukupno 80 medalja. Od ovih olimpijskih igara, snowboard je bio proširen u zasebnu disciplinu te se unutar njega održalo deset natjecanja. Do ovih Igara, snowboard se održavao unutar dva programa alpskog skijanja.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.pyeongchang2018.com/en/paralympics/sports/snowboard |title=Pyeongchang 2018: Snowboard |work=pyeongchang2018.com |language=engleski |accessdate=3. ožujka 2018. |archive-date=28. veljače 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180228014700/https://www.pyeongchang2018.com/en/paralympics/sports/snowboard |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

* [[Datoteka:Alpine_skiing_-_Paralympic_pictogram.svg|20x20px]] [[Paraolimpijsko alpsko skijanje|alpsko skijanje]]
* [[Datoteka:Biathlon_-_Paralympic_pictogram.svg|22x22px]] [[Paraolimpijski Biatlon|biatlon]]
* [[Datoteka:Cross-country_skiing_-_Paralympic_pictogram.svg|20x20px]] [[Paraolimpijsko nordijsko skijanje|nordijsko skijanje]]
* [[Datoteka:Ice_sledge_hockey_-_Paralympic_pictogram.svg|21x21px]] [[Paraolimpijski Hokej na sanjkama|hokej na sanjkama]]
* [[Datoteka:Snowboarding_-_Paralympic_pictogram.svg|21x21px]] [[Paraolimpijski snowboard|snowboard]]
* [[Datoteka:Wheelchair_curling_-_Paralympic_pictogram.svg|20x20px]] [[Paraolimpijski curling u kolicima|curling u kolicima]]

== Raspored natjecanja ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin:0.5em auto;font-size:90%;&quot;
| bgcolor=&quot;#00cc33&quot; |&amp;nbsp;●&amp;nbsp;
|Svečano otvorenje
| bgcolor=&quot;#3399ff&quot; |&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
|Natjecateljski dani
| bgcolor=&quot;#ffcc00&quot; |&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
|Broj finala
| bgcolor=&quot;#ee3333&quot; |&amp;nbsp;●&amp;nbsp;
|Svečano zatvaranje
|-
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin:0.5em auto;font-size:90%;&quot;
!Ožujak 2018.
!Pet&lt;br&gt;9.
!Sub&lt;br&gt;10.
!Ned&lt;br&gt;11.
!Pon&lt;br&gt;12.
!Uto&lt;br&gt;13.
!Sri&lt;br&gt;14.
!Čet&lt;br&gt;15.
!Pet&lt;br&gt;16.
!Sub&lt;br&gt;17.
!Ned&lt;br&gt;18.
!Broj&lt;br&gt;medalja
|- align=&quot;center&quot;
|Ceremonije 
| bgcolor=&quot;#00cc33&quot; |SO
| 
| 
| 
| 
| 
| 
| 
| 
| bgcolor=&quot;#ee3333&quot; |SZ 
|
|- align=&quot;center&quot;
|Alpsko skijanje
&lt;!--9th--&gt;|
&lt;!--10th--&gt;| bgcolor=&quot;#ffcc00&quot; |6
&lt;!--11th--&gt;| bgcolor=&quot;#ffcc00&quot; |6
&lt;!--12th--&gt;|
&lt;!--13th--&gt;| bgcolor=&quot;#ffcc00&quot; |6
&lt;!--14th--&gt;| bgcolor=&quot;#ffcc00&quot; |3
&lt;!--15th--&gt;| bgcolor=&quot;#ffcc00&quot; |3
&lt;!--16th--&gt;|
&lt;!--17th--&gt;| bgcolor=&quot;#ffcc00&quot; |3
&lt;!--18th--&gt;| bgcolor=&quot;#ffcc00&quot; |3
&lt;!--Gold medals--&gt;| 30
|- align=&quot;center&quot;
|Biatlon
&lt;!--9th--&gt;|
&lt;!--10th--&gt;| bgcolor=&quot;#ffcc00&quot; |6
&lt;!--11th--&gt;|
&lt;!--12th--&gt;|
&lt;!--13th--&gt;| bgcolor=&quot;#ffcc00&quot; |6
&lt;!--14th--&gt;|
&lt;!--15th--&gt;|
&lt;!--16th--&gt;| bgcolor=&quot;#ffcc00&quot; |6
&lt;!--17th--&gt;|
&lt;!--18th--&gt;|
&lt;!--Gold medals--&gt;| 18
|- align=&quot;center&quot;
|Nordijsko skijanje
&lt;!--9th--&gt;|
&lt;!--10th--&gt;|
&lt;!--11th--&gt;| bgcolor=&quot;#ffcc00&quot; |2
&lt;!--12th--&gt;| bgcolor=&quot;#ffcc00&quot; |4
&lt;!--13th--&gt;|
&lt;!--14th--&gt;| bgcolor=&quot;#ffcc00&quot; |6
&lt;!--15th--&gt;|
&lt;!--16th--&gt;|
&lt;!--17th--&gt;| bgcolor=&quot;#ffcc00&quot; |6
&lt;!--18th--&gt;| bgcolor=&quot;#ffcc00&quot; |2
&lt;!--Gold medals--&gt;| 20
|- align=&quot;center&quot;
|Hokej na sanjkama
&lt;!--9th--&gt;|
&lt;!--10th--&gt;| bgcolor=&quot;#3399ff&quot; |●
&lt;!--11th--&gt;| bgcolor=&quot;#3399ff&quot; |●
&lt;!--12th--&gt;| bgcolor=&quot;#3399ff&quot; |●
&lt;!--13th--&gt;| bgcolor=&quot;#3399ff&quot; |●
&lt;!--14th--&gt;| bgcolor=&quot;#3399ff&quot; |●
&lt;!--15th--&gt;| bgcolor=&quot;#3399ff&quot; |●
&lt;!--16th--&gt;| bgcolor=&quot;#3399ff&quot; |●
&lt;!--17th--&gt;| bgcolor=&quot;#3399ff&quot; |●
&lt;!--18th--&gt;| bgcolor=&quot;#ffcc00&quot; |1
&lt;!--Gold medals--&gt;| 1
|- align=&quot;center&quot;
|Snowboard
&lt;!--9th--&gt;|
&lt;!--10th--&gt;|
&lt;!--11th--&gt;|
&lt;!--12th--&gt;| bgcolor=&quot;#ffcc00&quot; |5
&lt;!--13th--&gt;|
&lt;!--14th--&gt;|
&lt;!--15th--&gt;|
&lt;!--16th--&gt;| bgcolor=&quot;#ffcc00&quot; |5
&lt;!--17th--&gt;|
&lt;!--18th--&gt;|
&lt;!--Gold medals--&gt;| 10
|- align=&quot;center&quot;
|Curling u kolicima
&lt;!--9th--&gt;|
&lt;!--10th--&gt;| bgcolor=&quot;#3399ff&quot; |●
&lt;!--11th--&gt;| bgcolor=&quot;#3399ff&quot; |●
&lt;!--12th--&gt;| bgcolor=&quot;#3399ff&quot; |●
&lt;!--13th--&gt;| bgcolor=&quot;#3399ff&quot; |●
&lt;!--14th--&gt;| bgcolor=&quot;#3399ff&quot; |●
&lt;!--15th--&gt;| bgcolor=&quot;#3399ff&quot; |●
&lt;!--16th--&gt;| bgcolor=&quot;#3399ff&quot; |●
&lt;!--17th--&gt;| bgcolor=&quot;#ffcc00&quot; |1
&lt;!--18th--&gt;|
&lt;!--Gold medals--&gt;| 1
|- align=&quot;center&quot;
!'''Ukupno'''
!0
!12 
!8 
!9 
!12 
!9 
!3 
!11 
!10 
!6
!80
|}

== Zemlje sudionice  ==
{| class=&quot;wikitable collapsible&quot; style=&quot;width:100%;&quot; 
! Paraolimpijske igre 2018. - Pyeongchang 2018.
|-
|
{{Col-begin}}
{{Col-break}}
* {{ZD+X/A|AND}}
* {{ZD+X/A|ARG}}
* {{ZD+X/A|ARM}}
* {{ZD+X/A|AUS}}
* {{ZD+X/A|AUT}}
* {{ZD+X/B|BEL}}
* {{ZD+X/B|BIH}}
* {{ZD+X/B|BJE}}
* {{ZD+X/B|BRA}}
* {{ZD+X/B|BUG}}
* {{ZD+X/Č|ČEŠ}}
* {{ZD+X/Č|ČIL}}
* {{ZD+X/D|DAN}}
{{Col-break}}
* {{ZD+X/F|FIN}}
* {{ZD+X/F|FRA}}
* {{ZD+X/G|GRČ}}
* {{ZD+X/G|GRU}}
* {{ZD+X/H|HRV}}
* {{ZD+X/I|IRN}}
* {{ZD+X/I|ISL}}
* {{ZD+X/I|ITA}}
* {{ZD+X/J|JAP}}
* {{ZD+X/J|JKO}}
* {{ZD+X/K|KAN}}
* {{ZD+X/K|KAZ}}
{{Col-break}}
* {{ZD+X/K|KIN}}
* {{ZD+X/M|MAĐ}}
* {{ZD+X/M|MEX}}
* {{ZD+X/M|MNG}}
* {{ZD+X/N|NIZ}}
* {{ZD+X/N|NOR}}
* {{ZD+X/N|NZL}}
* {{ZD+X/N|NJE}}
* {{ZD+X/P|POLJ}}
* {{ZD+X/R|RUM}}
* {{ZD+X/S|SAD}}
* {{ZD+X/S|SJKOR}}
{{Col-break}}
* {{ZD+X/S|SLK}}
* {{ZD+X/S|SLO}}
* {{ZD+X/S|SRB}}
* {{ZD+X/Š|ŠPA}}
* {{ZD+X/Š|ŠVE}}
* {{ZD+X/Š|ŠVI}}
* {{ZD+X/T|TADŽ}}
* {{ZD+X/T|TUR}}
* {{ZD+X/U|UK}}
* {{ZD+X/U|UKR}}
* {{ZD+X/U|UZB}}
* [[Datoteka:Olympic flag.svg|25px]] Olimpijski natjecatelji
{{Col-end}}
{{Div col end}}
|}

[[Rusija na Paraolimpijskim igrama|Reprezentacija Rusije]] je suspendirana od [[Međunarodni paraolimpijski odbor|Međunarodnog paraolimpijskog odbora]] (MPO) zbog skandala s doping programom pod pokroviteljstvom države. No ipak, [[Međunarodni paraolimpijski odbor|MPO]] je dopustio ruskim sportašima da se kvalificiraju kao neutralni sudionici te nastupaju pod olimpijskom zastavom. Oni će se natjecati s otprilike 30-35 sportaša u 5 sportova, sudjelujući kao neutralni paraolimpijski sportaši.

==Medalje==
{{glavni|Dodatak:Popis zemalja osvajača odličja na ZPI 2018.}}
Popis pet najuspješnijih reprezentacija po sjajnosti osvojenih medalja.

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! colspan=&quot;6&quot; style=&quot;border-right:0px;&quot; | XII. Zimske paraolimpijske igre - Pyeongchang 2018.
|- bgcolor=&quot;#efefef&quot;
! '''Plasman'''
! '''Država'''
| bgcolor=&quot;gold&quot; |'''[[Datoteka:Med_1.png|Gold]] Zlato'''
| bgcolor=&quot;silver&quot; |'''[[Datoteka:Med_2.png|Silver]] Srebro'''
| bgcolor=&quot;CC9966&quot; |'''[[Datoteka:Med_3.png|Bronze]] Bronca'''
! '''Ukupno'''
|-
|'''1.'''
| colspan=&quot;1&quot; align=&quot;left&quot; |{{ZD+X/S|SAD}}
|13
|15
|8
|'''36'''
|-
| '''2.''' 
| align=&quot;left&quot; |{{OI-država|IOA}} ([[Rusija na Olimpijskim igrama|Rusija]])
|8
|10
|6
|'''24'''
|-
|'''3.'''
| colspan=&quot;1&quot; align=&quot;left&quot; |{{ZD+X/K|KAN}}
|8
|4
|16
|'''28'''
|-
|'''4.'''
| colspan=&quot;1&quot; align=&quot;left&quot; |{{ZD+X/U|UKR}}
|7
|8
|5
|'''20'''
|-
|'''5.'''
| colspan=&quot;1&quot; align=&quot;left&quot; |{{ZD+X/N|NJE}}
|7
|8
|4
|'''19'''
|-
| rowspan=&quot;1&quot; style=&quot;background:#b3d1ff;&quot; |'''19.'''
| rowspan=&quot;1&quot; style=&quot;background:#b3d1ff;&quot; align=&quot;left&quot; | {{ZD+X/H|HRV}}
| rowspan=&quot;1&quot; style=&quot;background:#b3d1ff;&quot; |1
| rowspan=&quot;1&quot; style=&quot;background:#b3d1ff;&quot; |0
| rowspan=&quot;1&quot; style=&quot;background:#b3d1ff;&quot; |1
| rowspan=&quot;1&quot; style=&quot;background:#b3d1ff;&quot; |'''2'''
|-
|}

== Vidi još ==
* [[XXIII. Zimske olimpijske igre - Pyeongchang 2018.]]
* [[Hrvatska na Zimskim paraolimpijskim igrama 2018.]]

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Paraolimpijske igre}}
{{Višešportska natjecanja}}

[[Kategorija:Paraolimpijske igre]]</text>
      <sha1>48rpolwydmews0p2xgy6iftoc5b94kf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kožnata paprat</title>
    <ns>0</ns>
    <id>611391</id>
    <revision>
      <id>6433051</id>
      <parentid>6293955</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T21:06:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2195" xml:space="preserve"> {{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =''Kožnata paprat''
| slika        = Rumohra adiantiformis kz1.jpg
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =''Rumohra adiantiformis''
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Pteridophyta]]
| classis      =[[Polypodiopsida]]
| ordo         =[[Polypodiales]]
| familia      =[[Dryopteridaceae]]
| subfamilia   = [[Elaphoglossoideae]] 
| genus        ='''''Rumohra'''''
| genus_autorstvo = &lt;small&gt;Raddi&lt;/small&gt;
| species      =
| subspecies   =
| dvoimeno     =
| dvoimeno_autorstvo =
| karta_raspon =
}}
'''''Kožnata paprat''''' (lat. Rumohra), rod vazdazelenih trajnica iz porodice [[Rebračevke|rebračevki]] (''[[Dryopteridaceae]]''), kojemu pripada deset priznatih vrsta&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.catalogueoflife.org/col/browse/tree/id/eb394c56a1fc7e429f3a3a710d9c7790 |title=Catalogue of Life: 28th March 2018 |journal= |access-date=16. travnja 2018. |archive-date=6. travnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200406174549/http://www.catalogueoflife.org/col/browse/tree/id/eb394c56a1fc7e429f3a3a710d9c7790 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; [[Papratnice|papratnica]] iz reda [[osladolike]]. Najpoznatija među njima je ''[[Rumohra adiantiformis|R. adiantiformis]]'', raširena po mnogima državama [[Amerika|Amerike]] i [[Afrika|Afrike]], po [[Australija|Australiji]], [[Novi Zeland|Novom Zelandu]] i nekim [[Pacifik|pacifičkim]] otocima, a nekoliko vrsta samo po [[Madagaskar]]u.

== Vrste ==
# ''[[Rumohra adiantiformis]]'' &lt;small&gt;(G.Forst.) Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Rumohra berteroana]]''  &lt;small&gt;(Colla) R.Rodr.&lt;/small&gt;
# ''[[Rumohra capuronii]]'' &lt;small&gt;Tardieu&lt;/small&gt;
# ''[[Rumohra glandulosa]]'' &lt;small&gt;Tardieu&lt;/small&gt;
# ''[[Rumohra glandulosissima]]''  &lt;small&gt;Sundue &amp; J.Prado&lt;/small&gt;
# ''[[Rumohra humbertii]]''  &lt;small&gt;Tardieu&lt;/small&gt;
# ''[[Rumohra linearisquamata]]''  &lt;small&gt;Rakotondr.&lt;/small&gt;
# ''[[Rumohra lokohensis]]''  &lt;small&gt;Tardieu&lt;/small&gt;
# ''[[Rumohra madagascarica]]''  &lt;small&gt;(Bonap.) Tardieu&lt;/small&gt;
# ''[[Rumohra turficola]]'' &lt;small&gt;R.M.Senna&lt;/small&gt;

{{commonscat|Rumohra}}
{{wikispecies|Rumohra}}

== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Papratke]]</text>
      <sha1>ax1te9k0i082le7jr68w8g08cst3yhb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Radio televizija Tuzlanskog kantona</title>
    <ns>0</ns>
    <id>612035</id>
    <revision>
      <id>6432912</id>
      <parentid>5515986</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T15:26:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>31.176.141.70</ip>
      </contributor>
      <comment>sredio</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2730" xml:space="preserve">{{Infookvir TV postaja
| Ime                  = Radio televizija Tuzlanskog kantona
| logo                 = Logo of RTV TK.png|200px
| width                = 200px
| Vrsta emitiranja     = [[Radio]] i [[televizija]]
| Pokriveno područje   = [[Tuzlanska županija]]&lt;br /&gt; [[Hrvatska|Istočna Hrvatska]]&lt;br /&gt;[[Srbija|Zapadna Srbija]]
| Zemlja               = [[Bosna i Hercegovina]]
| Sjedište             = [[Tuzla]]
| Jezik                = [[bošnjački jezik|bošnjački]]
| Vlasnik              = Skupština [[Tuzlanska županija|Tuzlanske županije]]
| Ključne osobe        = 
| Razina               = 
| Početak emitiranja   = [[1993.]]
| Prestanak emitiranja = 
| Raniji nazivi        = 
| Slogan               = 
| Razlučivost          = 
| Website              = {{URL|www.rtvtk.ba}}
}}

'''Radio-televizija Tuzlanskog kantona''', [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] javna postaja za područje [[Tuzlanska županija|Tuzlanske županije]]. 

== Povijest ==
Radio-televizija Tuzlanskog kantona osnovana je  20. februara 1993. godine. Sa sredstvima skromno, a namjerom ambiciozno. S vremenom je skromnost postala snaga, a ambicioznost  realnost. U godinama koje su uslijedile stvaraju se uslovi za tehničko i kadrovsko jačanje, uvode se novi programski sadržaji i emituje raznovrstan cjelodnevni program. Ubrzo zatim Televizija Tuzlanskog kantona postaje najgledanija televizija u Bosni i Hercegovini, a nekoliko godina zaredom biva proglašena i za najbolju televiziju u BiH.

Radio-televizija Tuzlanskog kantona danas ima 100 uposlenih i višemilionski auditorij, vlastitu zgradu i prostor za rad, repetitore i odašiljače zemaljskog signala, koji pokrivaju cijelo područje sjeveroistočne Bosne, istočne Hrvatske i zapadne Srbije. Televizija Tuzlanskog kantona prisutna je u mrežama većine kablovskih operatera u BiH i susjednim zemaljama. Kroz IPTV-servise  dostupna je skoro u svim krajevima BiH. Program TVTK gleda se u Americi, Kanadi i zemljama Zapadne Evrope putem Interneta i IPTV-servisa.

== Pokrivenost signalom ==
Repetitori i odašiljači RTV TK pokrivaju cijelo područje sjeveroistočne Bosne, istočne Hrvatske i zapadne Srbije. Ima IPTV-servis pa je i u mrežama kablovskih i telekom operatera u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i susjednim državama. Informativne i druge vlastite sadržaje RTVTK emituje i uživo na društvenoj platformi Facebook. Ima i vlastiti Youtube kanal koji se ažurira novim sadržajima na dnevnoj bazi.

== Izvori ==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
* [http://www.rtvtk.ba Službena stranica]

[[Kategorija:Mediji u Tuzli]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke televizijske postaje‎]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke radijske postaje]]</text>
      <sha1>27xj3uqcnmutgl5kfl2v7flp7p1ruw2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432932</id>
      <parentid>6432912</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T15:57:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Triton produkcija</username>
        <id>278121</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>sredio</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2734" xml:space="preserve">{{Infookvir TV postaja
| Ime                  = Radio televizija Tuzlanskog kantona
| logo                 = Logo of RTV TK.png|200px
| width                = 200px
| Vrsta emitiranja     = [[Radio]] i [[televizija]]
| Pokriveno područje   = [[Tuzlanska županija]]&lt;br /&gt; [[Hrvatska|Istočna Hrvatska]]&lt;br /&gt;[[Srbija|Zapadna Srbija]]
| Zemlja               = [[Bosna i Hercegovina]]
| Sjedište             = [[Tuzla]]
| Jezik                = [[bošnjački jezik|bošnjački]]
| Vlasnik              = Skupština [[Tuzlanska županija|Tuzlanske županije]]
| Ključne osobe        = 
| Razina               = 
| Početak emitiranja   = [[1993.]]
| Prestanak emitiranja = 
| Raniji nazivi        = 
| Slogan               = 
| Razlučivost          = 
| Website              = {{URL|www.rtvtk.ba}}
}}

== '''Radio-televizija Tuzlanskog kantona''', [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] javna postaja za područje [[Tuzlanska županija|Tuzlanskog kantona]]. ==

== Povijest ==
Radio-televizija Tuzlanskog kantona osnovana je  20. februara 1993. godine. Sa sredstvima skromno, a namjerom ambiciozno. S vremenom je skromnost postala snaga, a ambicioznost  realnost. U godinama koje su uslijedile stvaraju se uslovi za tehničko i kadrovsko jačanje, uvode se novi programski sadržaji i emituje raznovrstan cjelodnevni program. Ubrzo zatim Televizija Tuzlanskog kantona postaje najgledanija televizija u Bosni i Hercegovini, a nekoliko godina zaredom biva proglašena i za najbolju televiziju u BiH.

Radio-televizija Tuzlanskog kantona danas ima 100 uposlenih i višemilionski auditorij, vlastitu zgradu i prostor za rad, repetitore i odašiljače zemaljskog signala, koji pokrivaju cijelo područje sjeveroistočne Bosne, istočne Hrvatske i zapadne Srbije. Televizija Tuzlanskog kantona prisutna je u mrežama većine kablovskih operatera u BiH i susjednim zemaljama. Kroz IPTV-servise  dostupna je skoro u svim krajevima BiH. Program TVTK gleda se u Americi, Kanadi i zemljama Zapadne Evrope putem Interneta i IPTV-servisa.

== Pokrivenost signalom ==
Repetitori i odašiljači RTV TK pokrivaju cijelo područje sjeveroistočne Bosne, istočne Hrvatske i zapadne Srbije. Ima IPTV-servis pa je i u mrežama kablovskih i telekom operatera u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i susjednim državama. Informativne i druge vlastite sadržaje RTVTK emituje i uživo na društvenoj platformi Facebook. Ima i vlastiti Youtube kanal koji se ažurira novim sadržajima na dnevnoj bazi.

== Izvori ==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
* [http://www.rtvtk.ba Službena stranica]

[[Kategorija:Mediji u Tuzli]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke televizijske postaje‎]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke radijske postaje]]</text>
      <sha1>a4hg4bjrrzh582aebl8qy66nuz0xv06</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432934</id>
      <parentid>6432932</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T16:00:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Triton produkcija</username>
        <id>278121</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>sredio</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2721" xml:space="preserve">{{Infookvir TV postaja
| Ime                  = Radio televizija Tuzlanskog kantona
| logo                 = Logo of RTV TK.png|200px
| width                = 200px
| Vrsta emitiranja     = [[Radio]] i [[televizija]]
| Pokriveno područje   = [[Tuzlanski kanton]]&lt;br /&gt; [[Hrvatska|Istočna Hrvatska]]&lt;br /&gt;[[Srbija|Zapadna Srbija]]
| Zemlja               = [[Bosna i Hercegovina]]
| Sjedište             = [[Tuzla]]
| Jezik                = [[bosanski jezik|bosanski]]
| Vlasnik              = Skupština [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskog kantona]]
| Ključne osobe        = 
| Razina               = 
| Početak emitiranja   = [[1993.]]
| Prestanak emitiranja = 
| Raniji nazivi        = 
| Slogan               = 
| Razlučivost          = 
| Website              = {{URL|www.rtvtk.ba}}
}}

== '''Radio-televizija Tuzlanskog kantona''', [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] javna postaja za područje [[Tuzlanska županija|Tuzlanskog kantona]]. ==

== Povijest ==
Radio-televizija Tuzlanskog kantona osnovana je  20. februara 1993. godine. Sa sredstvima skromno, a namjerom ambiciozno. S vremenom je skromnost postala snaga, a ambicioznost  realnost. U godinama koje su uslijedile stvaraju se uslovi za tehničko i kadrovsko jačanje, uvode se novi programski sadržaji i emituje raznovrstan cjelodnevni program. Ubrzo zatim Televizija Tuzlanskog kantona postaje najgledanija televizija u Bosni i Hercegovini, a nekoliko godina zaredom biva proglašena i za najbolju televiziju u BiH.

Radio-televizija Tuzlanskog kantona danas ima 100 uposlenih i višemilionski auditorij, vlastitu zgradu i prostor za rad, repetitore i odašiljače zemaljskog signala, koji pokrivaju cijelo područje sjeveroistočne Bosne, istočne Hrvatske i zapadne Srbije. Televizija Tuzlanskog kantona prisutna je u mrežama većine kablovskih operatera u BiH i susjednim zemaljama. Kroz IPTV-servise  dostupna je skoro u svim krajevima BiH. Program TVTK gleda se u Americi, Kanadi i zemljama Zapadne Evrope putem Interneta i IPTV-servisa.

== Pokrivenost signalom ==
Repetitori i odašiljači RTV TK pokrivaju cijelo područje sjeveroistočne Bosne, istočne Hrvatske i zapadne Srbije. Ima IPTV-servis pa je i u mrežama kablovskih i telekom operatera u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i susjednim državama. Informativne i druge vlastite sadržaje RTVTK emituje i uživo na društvenoj platformi Facebook. Ima i vlastiti Youtube kanal koji se ažurira novim sadržajima na dnevnoj bazi.

== Izvori ==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
* [http://www.rtvtk.ba Službena stranica]

[[Kategorija:Mediji u Tuzli]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke televizijske postaje‎]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke radijske postaje]]</text>
      <sha1>3485cdezt5e48vm06y68g9se3f3y8e4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432959</id>
      <parentid>6432934</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T17:23:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ponor</username>
        <id>38361</id>
      </contributor>
      <comment>Reverted to revision 5515986 by [[Special:Contributions/Vrtleska225|Vrtleska225]] ([[User talk:Vrtleska225|talk]]): Neenciklopedijski, [[WP:HRV]] / Twinkle</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2460" xml:space="preserve">{{Infookvir TV postaja
| Ime                  = Radio televizija Tuzlanskog kantona
| logo                 = Logo of RTV TK.png|200px
| width                = 200px
| Vrsta emitiranja     = [[Radio]] i [[televizija]]
| Pokriveno područje   = [[Tuzlanska županija]]&lt;br /&gt; [[Hrvatska|Istočna Hrvatska]]&lt;br /&gt;[[Srbija|Zapadna Srbija]]
| Zemlja               = [[Bosna i Hercegovina]]
| Sjedište             = [[Tuzla]]
| Jezik                = [[bošnjački jezik|bošnjački]]
| Vlasnik              = Skupština [[Tuzlanska županija|Tuzlanske županije]]
| Ključne osobe        = 
| Razina               = 
| Početak emitiranja   = [[1993.]]
| Prestanak emitiranja = 
| Raniji nazivi        = 
| Slogan               = 
| Razlučivost          = 
| Website              = {{URL|www.rtvtk.ba}}
}}

'''Radio-televizija Tuzlanskog kantona''', [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] javna postaja za područje [[Tuzlanska županija|Tuzlanske županije]]. 

== Povijest ==
Radio televizija Tuzlanskog kantona (RTV TK) je osnovana [[televizija u 1993.|početkom 1993.]] godine i djelovala sa skromnim sredstvima. Zbog ambicioznoasti i rada postaja je napredovala, došli su bolji uvjeti, pojačali su se u kakvoći osoblja i tehnike, pa su uvedeni novi sadržaji. Program je cjelodnevni i raznovrstan: 
inozemne proizvodnje su zabavni program, filmovi i serije, šport, dokumentarni filmovi i dječji program, a vlastite su informativni, dokumentarni, obrazovni, zabavni, revijalni, športski, vjerski i dječji program vlastite produkcije. Izvjestitelji su na terenu diljem Županije Soli, Podrinja i Posavine. Program je na bošnjačkom jeziku. Vremenom je postala najgledanija televizijska postaja u Bosni i Hercegovini. Uzastopce nekoliko godina proglašena naboljom televizijom u Bosni i Hercegovini.

== Pokrivenost signalom ==
Repetitori i odašiljači RTV TK pokrivaju cijelo područje sjeveroistočne Bosne, istočne Hrvatske i zapadne Srbije. Ima IPTV-servis pa je i u mrežama kabelskih operatera u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i susjednim državama. U RTV TK je nešto više od stotinu zaposlenika.&lt;ref&gt;(boš.) [https://rtvtk.ba/o-nama/ RTVTK] O nama (pristupljeno 21. travnja 2018.)&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
* [http://www.rtvtk.ba Službena stranica]

[[Kategorija:Mediji u Tuzli]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke televizijske postaje‎]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke radijske postaje]]</text>
      <sha1>4ygbh5sgqj0mhqjggqhq1oomr6e89x4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433171</id>
      <parentid>6432959</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T10:18:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Triton produkcija</username>
        <id>278121</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2448" xml:space="preserve">{{Infookvir TV postaja
| Ime                  = Radio televizija Tuzlanskog kantona
| logo                 = Logo of RTV TK.png|200px
| width                = 200px
| Vrsta emitiranja     = [[Radio]] i [[televizija]]
| Pokriveno područje   = [[Tuzlanska županija]]&lt;br /&gt; [[Hrvatska|Istočna Hrvatska]]&lt;br /&gt;[[Srbija|Zapadna Srbija]]
| Zemlja               = [[Bosna i Hercegovina]]
| Sjedište             = [[Tuzla]]
| Jezik                = [[bosanski|bosanski]]
| Vlasnik              = Skupština [[Tuzlanska županija|Tuzlanske županije]]
| Ključne osobe        = 
| Razina               = 
| Početak emitiranja   = [[1993.]]
| Prestanak emitiranja = 
| Raniji nazivi        = 
| Slogan               = 
| Razlučivost          = 
| Website              = {{URL|www.rtvtk.ba}}
}}

'''Radio-televizija Tuzlanskog kantona''', [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] javna postaja za područje [[Tuzlanska županija|Tuzlanske županije]]. 

== Povijest ==
Radio televizija Tuzlanskog kantona (RTV TK) je osnovana [[televizija u 1993.|početkom 1993.]] godine i djelovala sa skromnim sredstvima. Zbog ambicioznoasti i rada postaja je napredovala, došli su bolji uvjeti, pojačali su se u kakvoći osoblja i tehnike, pa su uvedeni novi sadržaji. Program je cjelodnevni i raznovrstan: 
inozemne proizvodnje su zabavni program, filmovi i serije, šport, dokumentarni filmovi i dječji program, a vlastite su informativni, dokumentarni, obrazovni, zabavni, revijalni, športski, vjerski i dječji program vlastite produkcije. Izvjestitelji su na terenu diljem Županije Soli, Podrinja i Posavine. Program je na bošnjačkom jeziku. Vremenom je postala najgledanija televizijska postaja u Bosni i Hercegovini. Uzastopce nekoliko godina proglašena naboljom televizijom u Bosni i Hercegovini.

== Pokrivenost signalom ==
Repetitori i odašiljači RTV TK pokrivaju cijelo područje sjeveroistočne Bosne, istočne Hrvatske i zapadne Srbije. Ima IPTV-servis pa je i u mrežama kabelskih operatera u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i susjednim državama. U RTV TK je nešto više od stotinu zaposlenika.&lt;ref&gt;(boš.) [https://rtvtk.ba/o-nama/ RTVTK] O nama (pristupljeno 21. travnja 2018.)&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
* [http://www.rtvtk.ba Službena stranica]

[[Kategorija:Mediji u Tuzli]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke televizijske postaje‎]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke radijske postaje]]</text>
      <sha1>lle6mvvfc06brpn09qq5xbu16m76j5c</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433172</id>
      <parentid>6433171</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T10:19:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Triton produkcija</username>
        <id>278121</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2444" xml:space="preserve">{{Infookvir TV postaja
| Ime                  = Radio televizija Tuzlanskog kantona
| logo                 = Logo of RTV TK.png|200px
| width                = 200px
| Vrsta emitiranja     = [[Radio]] i [[televizija]]
| Pokriveno područje   = [[Tuzlanska županija]]&lt;br /&gt; [[Hrvatska|Istočna Hrvatska]]&lt;br /&gt;[[Srbija|Zapadna Srbija]]
| Zemlja               = [[Bosna i Hercegovina]]
| Sjedište             = [[Tuzla]]
| Jezik                = [[bosanski|bosanski]]
| Vlasnik              = Skupština [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskog kantona]]
| Ključne osobe        = 
| Razina               = 
| Početak emitiranja   = [[1993.]]
| Prestanak emitiranja = 
| Raniji nazivi        = 
| Slogan               = 
| Razlučivost          = 
| Website              = {{URL|www.rtvtk.ba}}
}}

'''Radio-televizija Tuzlanskog kantona''', [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] javna postaja za područje [[Tuzlanska županija|Tuzlanske županije]]. 

== Povijest ==
Radio televizija Tuzlanskog kantona (RTV TK) je osnovana [[televizija u 1993.|početkom 1993.]] godine i djelovala sa skromnim sredstvima. Zbog ambicioznoasti i rada postaja je napredovala, došli su bolji uvjeti, pojačali su se u kakvoći osoblja i tehnike, pa su uvedeni novi sadržaji. Program je cjelodnevni i raznovrstan: 
inozemne proizvodnje su zabavni program, filmovi i serije, šport, dokumentarni filmovi i dječji program, a vlastite su informativni, dokumentarni, obrazovni, zabavni, revijalni, športski, vjerski i dječji program vlastite produkcije. Izvjestitelji su na terenu diljem Županije Soli, Podrinja i Posavine. Program je na bošnjačkom jeziku. Vremenom je postala najgledanija televizijska postaja u Bosni i Hercegovini. Uzastopce nekoliko godina proglašena naboljom televizijom u Bosni i Hercegovini.

== Pokrivenost signalom ==
Repetitori i odašiljači RTV TK pokrivaju cijelo područje sjeveroistočne Bosne, istočne Hrvatske i zapadne Srbije. Ima IPTV-servis pa je i u mrežama kabelskih operatera u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i susjednim državama. U RTV TK je nešto više od stotinu zaposlenika.&lt;ref&gt;(boš.) [https://rtvtk.ba/o-nama/ RTVTK] O nama (pristupljeno 21. travnja 2018.)&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
* [http://www.rtvtk.ba Službena stranica]

[[Kategorija:Mediji u Tuzli]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke televizijske postaje‎]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke radijske postaje]]</text>
      <sha1>ehqed58mvjk0s43p0so834ixus9bfsz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433174</id>
      <parentid>6433172</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T10:20:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Triton produkcija</username>
        <id>278121</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>sredio</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2439" xml:space="preserve">{{Infookvir TV postaja
| Ime                  = Radio televizija Tuzlanskog kantona
| logo                 = Logo of RTV TK.png|200px
| width                = 200px
| Vrsta emitiranja     = [[Radio]] i [[televizija]]
| Pokriveno područje   = [[Tuzlanski kanton]]&lt;br /&gt; [[Hrvatska|Istočna Hrvatska]]&lt;br /&gt;[[Srbija|Zapadna Srbija]]
| Zemlja               = [[Bosna i Hercegovina]]
| Sjedište             = [[Tuzla]]
| Jezik                = [[bosanski|bosanski]]
| Vlasnik              = Skupština [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskog kantona]]
| Ključne osobe        = 
| Razina               = 
| Početak emitiranja   = [[1993.]]
| Prestanak emitiranja = 
| Raniji nazivi        = 
| Slogan               = 
| Razlučivost          = 
| Website              = {{URL|www.rtvtk.ba}}
}}

'''Radio-televizija Tuzlanskog kantona''', [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] javna postaja za područje [[Tuzlanskog kantona|Tuzlanskog kantona]]. 

== Povijest ==
Radio televizija Tuzlanskog kantona (RTV TK) je osnovana [[televizija u 1993.|početkom 1993.]] godine i djelovala sa skromnim sredstvima. Zbog ambicioznoasti i rada postaja je napredovala, došli su bolji uvjeti, pojačali su se u kakvoći osoblja i tehnike, pa su uvedeni novi sadržaji. Program je cjelodnevni i raznovrstan: 
inozemne proizvodnje su zabavni program, filmovi i serije, šport, dokumentarni filmovi i dječji program, a vlastite su informativni, dokumentarni, obrazovni, zabavni, revijalni, športski, vjerski i dječji program vlastite produkcije. Izvjestitelji su na terenu diljem Županije Soli, Podrinja i Posavine. Program je na bošnjačkom jeziku. Vremenom je postala najgledanija televizijska postaja u Bosni i Hercegovini. Uzastopce nekoliko godina proglašena naboljom televizijom u Bosni i Hercegovini.

== Pokrivenost signalom ==
Repetitori i odašiljači RTV TK pokrivaju cijelo područje sjeveroistočne Bosne, istočne Hrvatske i zapadne Srbije. Ima IPTV-servis pa je i u mrežama kabelskih operatera u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i susjednim državama. U RTV TK je nešto više od stotinu zaposlenika.&lt;ref&gt;(boš.) [https://rtvtk.ba/o-nama/ RTVTK] O nama (pristupljeno 21. travnja 2018.)&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
* [http://www.rtvtk.ba Službena stranica]

[[Kategorija:Mediji u Tuzli]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke televizijske postaje‎]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke radijske postaje]]</text>
      <sha1>1i3zb4vay2i511hh5fieud3vvcfdsly</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor sa suradnikom:Croxyz</title>
    <ns>3</ns>
    <id>626128</id>
    <revision>
      <id>6432882</id>
      <parentid>6429562</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T13:36:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Cybermb</username>
        <id>1634</id>
      </contributor>
      <comment>/* RE: Broj klubova u predlošku Predložak:Infookvir sezona nogometne lige */ RE: RE: NK Inker Zaprešić (novi klub)</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="292482" xml:space="preserve">== Dobrodošlica ==

{{uvodni tečaj}}
'''Croxyz, dobro došli na Wikipediju na hrvatskome jeziku, započetu [[16. veljače]] [[2003.]] godine – slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]!'''

Pozivamo vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije na [[hrvatski jezik|hrvatskome standardnom jeziku]].
----
'''Ovdje su neke od stranica koje bi vam mogle pomoći:'''
* [[Wikipedija|'''Wikipedija''']] − što je Wikipedija, povijest i organizacija projekta,
* [[Wikipedija:Provjerljivost|'''izvori''']] − kako uspješno činiti Wikipediju boljom, te
* [[Wikipedija:Slike|'''slike''']] − '''obvezno''' pročitati prije postavljanja bilo kakvih slika.
----
Ako želite vježbati možete to raditi na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|'''stranici za vježbanje''']], u slučaju da vam zatreba pomoć učinite sljedeće:

* postavite pitanje u [[Wikipedija:Kafić|'''Kafiću''']], odgovor će brzo stići,
* spojite se na '''[[WP:IRC|IRC]]''' (chat): [http://webchat.freenode.net/ #wikipedia-hr].
----
Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, dok komentare na pripadajućim [[Wikipedija:Stranice za razgovor|stranicama za razgovor]], suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] molimo potpisujte tako što ćete pritisnuti gumbić [[Slika:Signature_icon.png]] ili [[Slika:OOUI JS signature icon LTR.svg|20px]] na alatnoj vrpci ili napisati 4 tilde ('''''tilda''''' = 4x istovremeno tipke '''AltGr''' + tipka s brojem '''1'''), što kod uređivanja izgleda ovako '''&lt;nowiki&gt;~~~~&lt;/nowiki&gt;'''. &lt;br&gt;
Vlastitu [[Suradnik:{{PAGENAME}}|suradničku stranicu]] (onu koja se zove &quot;Suradnik:''Croxyz''&quot;) možete uređivati po svojoj želji u skladu s [[WP:SS|pravilima uređivanja ]] suradničke stranice (npr. [[Suradnik:Ja suradnik|asketski]] ili [[Suradnik:Duh Svemira|šminkerski]]).
----
Molimo Vas, ne stavljajte [[autorsko pravo|zaštićene radove]] bez dopuštenja! '''Nemojte''' izravno kopirati sadržaje s drugih internetskih stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili jednostavno dodajte [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja|ovdje]]. No, obvezno to napravite '''prije''' nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Molimo uočite da se svi doprinosi Wikipediji smatraju dvojno licencirani, pod [http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/hr/ Creative Commons Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima 3.0] i [[GFDL]] licencijom. Ako ne želite da se vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete ono što ćete napisati sami napisati, ili ćete to prepisati iz nečeg što je u [[javno vlasništvo|javnom vlasništvu]] ili pod sličnom slobodnom licencijom.
----
'''If you don't speak Croatian:''' This is a welcome message sent to new users of hr.wikipedia.

Još jednom, dobro došli!
[[Suradnik:SpeedyGonsales|&lt;font color=&quot;blue&quot;&gt;Speedy&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|&lt;font color=&quot;gray&quot;&gt;Gonsales&lt;/font&gt;]] 12:30, 1. rujna 2018. (CEST)

== Izvori ==

Poštovani, ako [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Sveti_Petar_u_%C5%A0umi&amp;curid=14924&amp;diff=5131581&amp;oldid=5131577 mijenjate] podatke u članku, dužni ste navesti izvor, {{c|'''sukladno smjernici [[Wikipedija:Navođenje izvora]]'''}}. [[Suradnik:SpeedyGonsales|&lt;span style='color:blue'&gt;Speedy&lt;/span&gt;]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|&lt;span style='color:gray'&gt;Gonsales&lt;/span&gt;]] 12:47, 1. rujna 2018. (CEST)
: Isto vrijedi za uređivanja u člancima [[3.]] i [[4.]] [[Suradnik:SpeedyGonsales|&lt;span style='color:blue'&gt;Speedy&lt;/span&gt;]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|&lt;span style='color:gray'&gt;Gonsales&lt;/span&gt;]] 12:49, 1. rujna 2018. (CEST)

== Međuwiki ==
Bok. Predlažem da baciš oko na [[Wikipedija:Međuwikipoveznice|međuwikije]]. U člancima koje pokrećeš često ih zaboraviš :) Ugodan dan! -[[Suradnik:M3zzz00|m3zzz00]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:M3zzz00|razgovor]])&lt;/small&gt; 04:26, 7. rujna 2018. (CEST)

== Suradnički okvirići ==

{{SuradnikPočetak|Primjer}}
{{Suradnik wikipedija/administrator}}
{{Predložak:SO/Pjevanje}}
{{Predložak:SO/Obiteljska povijest}}
{{Predložak:SO/Anđeo}}
{{SuradnikKraj}}
Pozdrav Croxyz, umjesto da dodaješ suradničke okviriće [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Suradnik:Croxyz&amp;curid=626402&amp;diff=5135901&amp;oldid=5135865 ovako], dodaji ih na ovaj način:
&lt;pre&gt;
{{SuradnikPočetak|Primjer}}
{{Suradnik wikipedija/administrator}}
{{Predložak:SO/Pjevanje}}
{{Predložak:SO/Obiteljska povijest}}
{{Predložak:SO/Anđeo}}
{{SuradnikKraj}}
&lt;/pre&gt;
Puno je lakše i jednostavnije. Srdačan pozdrav, [[Suradnik:Dvanaesti Igrač|'''&lt;font color=&quot;Blue&quot;&gt;Dvanaesti&lt;/font&gt;''']] [[Razgovor sa suradnikom:Dvanaesti Igrač|'''&lt;font color=&quot;Gray&quot;&gt;Igrač&lt;/font&gt;''']] 21:29, 13. rujna 2018. (CEST)

:Suradnički okvirić &lt;nowiki&gt;{{Predložak:SO/Patrola nedavne}}&lt;/nowiki&gt; smijete dodati samo ako ste [[Wikipedija:Ophoditelji|ophoditelj]]. Hvala na razumijevanju! --[[Suradnik:Dvanaesti Igrač|'''&lt;font color=&quot;Blue&quot;&gt;Dvanaesti&lt;/font&gt;''']] [[Razgovor sa suradnikom:Dvanaesti Igrač|'''&lt;font color=&quot;Gray&quot;&gt;Igrač&lt;/font&gt;''']] 22:33, 13. rujna 2018. (CEST)

== Bitka kod Ain Jaluta ==

Poštovani, tekst na gore navedenoj stranici ne zadovoljava enciklopedijske kriterije (Mamlučki ili Mamelučki? kategorije? još sadržaja?), te je premješten na stranicu za razgovor i bit će obrisan za 2 tjedna ako u međuvremenu ne postane valjani enciklopedijski članak. Lijep pozdrav! [[Suradnik:SpeedyGonsales|&lt;span style='color:blue'&gt;Speedy&lt;/span&gt;]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|&lt;span style='color:gray'&gt;Gonsales&lt;/span&gt;]] 01:10, 14. rujna 2018. (CEST)

== [[Međuslavenski jezik]] ==

Poštovani, [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Me%C4%91uslavenski_jezik&amp;curid=567697&amp;diff=5135633&amp;oldid=5095235 ovo nije] samo dopuna. Molim obrazložite zamjene slova, hvala. [[Suradnik:SpeedyGonsales|&lt;span style='color:blue'&gt;Speedy&lt;/span&gt;]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|&lt;span style='color:gray'&gt;Gonsales&lt;/span&gt;]] 01:59, 14. rujna 2018. (CEST)

Tekst s drugačijim slovima sam našao na  [http://steen.free.fr/interslavic/otcze_nasz.html službenoj stranici jezika]. [[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] 10:41, 14. rujna 2018. (CEST)

== Razgovor ==

Pozdrav Croxyz, kad ostalim suradnicima odgovaraš ovdje (na svojoj stranici za razgovor), oni ne dobivaju nikakvu obavijest da si im pisao. Stoga te lijepo molim, '''[[Wikipedija:Stranice za razgovor#Kako održavati dvosmjerni razgovor čitljivim|pročitaj ovdje kako održavati dvosmjerni razgovor (čitljivim)]]'''. Srdačan pozdrav, [[Suradnik:Dvanaesti Igrač|'''&lt;font color=&quot;Blue&quot;&gt;Dvanaesti&lt;/font&gt;''']] [[Razgovor sa suradnikom:Dvanaesti Igrač|'''&lt;font color=&quot;Gray&quot;&gt;Igrač&lt;/font&gt;''']] 16:47, 14. rujna 2018. (CEST)

== Redoslijed ==

Bok Croxyz! Pripazi na redoslijed članka. Prvo idu izvori pa potom &quot;Vanjske poveznice&quot;. ([https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Amer_Gojak&amp;diff=5136341&amp;oldid=5136279 ''vidi ovdje'']) 
[[Datoteka:Smile.png|20px]] Srdačan pozdrav, [[Suradnik:MateoKatanaCRO|MateoKatanaCRO]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:MateoKatanaCRO|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:54, 15. rujna 2018. (CEST)

== Pozdrav ==

Pozdravljam našega novaka! Vidim, dobro si se zaletio, krenulo je tebe. Neka. Baš nam je drago. Ako ti gdje šta zapne, slobodno nas pitaj. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:07, 16. rujna 2018. (CEST)

== Savjet ==

[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mislav_Or%C5%A1i%C4%87&amp;curid=551614&amp;diff=5138531&amp;oldid=5137069] Nisi trebao uklanjati ove kategorije, jer su točno označavale igrača. On jest bio nogometaš Intera iz Zaprešića, Rijeke i Kustošije. Kategorije ne pokazuju za koga sad igrač igra, nego i za sve klubove za koje je ikad igrao. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:04, 20. rujna 2018. (CEST)

== Traženi članci o temama ==
Bok, Croxyz. Vezano za [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Tra%C5%BEeni_%C4%8Dlanci_po_temama&amp;diff=prev&amp;oldid=5142998 dodavanje] članka na popis traženih članaka zato jer &quot;nije dobar&quot; je pogrešno iz razloga što suradnici plave poveznice tretiraju kao stvorene, što i jesu, te ih iz tog popisa nemaju praksu dorađivati. Uz to, ako neki članak nije dobar, isti se ispravi/doradi/dopuni ili u najmanju ruku označi potrebnim predlošcima za doradu. Iz tog razloga tribalo bi ukloniti izmjenu. [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:18, 1. listopada 2018. (CEST)

== Uklanjanje izmjene ==

Kada uklanjaš više vandalizama na [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Dragan_%C4%8Covi%C4%87&amp;diff=5146456&amp;oldid=5146452 jednom članku], nemoj uklanjati jednu po jednu, nego ukloni ručno. --[[Suradnik:Dvanaesti Igrač|'''&lt;span style='color:blue'&gt;Dvanaesti&lt;/span&gt;''']] [[Razgovor sa suradnikom:Dvanaesti Igrač|'''&lt;span style='color:gray'&gt;Igrač&lt;/span&gt;''']] 20:11, 8. listopada 2018. (CEST)

Pozdrav, cijenim tvoje uklanjanje vandalizama i vrlo je dobrodošlo, ali [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Lirika&amp;diff=5148408&amp;oldid=5148301 ovdje] si malo ''zeznuo''. Budi malo pažljiviji. --[[Suradnik:PajoPajimir|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Red;&quot;&gt;'''Pajo'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:PajoPajimir|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Green;&quot;&gt;'''Pajimir'''&lt;/span&gt;]] 14:20, 12. listopada 2018. (CEST)

Ista stvar [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ra%C4%8Dunalni_virus&amp;diff=5156534&amp;oldid=5156357 ovdje]. Bez žurbe. Uvijek pogledaj je li i prethodnu inačicu netko vandalizirao i onda vrati cijeli članak na posljednju ispravnu inačicu. Hvala na razumijevanju. --[[Suradnik:PajoPajimir|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Red;&quot;&gt;'''Pajo'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:PajoPajimir|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Green;&quot;&gt;'''Pajimir'''&lt;/span&gt;]] 22:41, 29. listopada 2018. (CET)

: Bok Croxyz! Stvarno si velika pomoć, ali te lijepo molim da pripaziš kada uklanjaš izmjene štetočina. Ako je vandal napravio više izmjena, vrati na inačicu prethodnog suradnika; kao npr. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=James_Watt&amp;diff=5162579&amp;oldid=5162569 ''ovdje'']. Ne moraš žuriti, članak ti neće pobjeći. [[Datoteka:Smile_eye.png|20px]] 
:Srdačan pozdrav, [[Suradnik:MateoKatanaCRO|&lt;span style=&quot;color:grey;&quot;&gt;Mateo&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:MateoKatanaCRO|&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Katana&lt;/span&gt;]] 17:40, 12. studenoga 2018. (CET)

::Bok! [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Casey_Affleck&amp;diff=5162656&amp;oldid=5162651 Izmjena je točna]. ([https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Casey_Affleck&amp;diff=5162657&amp;oldid=5162656 Vidi izvor]) Nema svaki IP-korisnik loše namjere, nekima je u interesu konstruktivno doprinijeti. Srdačan pozdrav, [[Suradnik:MateoKatanaCRO|&lt;span style=&quot;color:grey;&quot;&gt;Mateo&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:MateoKatanaCRO|&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Katana&lt;/span&gt;]] 19:27, 12. studenoga 2018. (CET)

== Pažljivije ==

Pripazi samo malo na [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Petar_Kre%C5%A1imir_IV.&amp;diff=prev&amp;oldid=5150643 ovo].  --[[Suradnik:Dvanaesti Igrač|'''&lt;span style='color:blue'&gt;Dvanaesti&lt;/span&gt;''']] [[Razgovor sa suradnikom:Dvanaesti Igrač|'''&lt;span style='color:gray'&gt;Igrač&lt;/span&gt;''']] 21:34, 16. listopada 2018. (CEST)

== Dobro napriduješ ==

Dobro napriduješ, samo tako. Baš si nam dobro doša :) [[Suradnik:Kubura|Kubura]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:46, 29. listopada 2018. (CET)

== [[Operacija Slog]] ==

Croxyz, nemoj me pogrešno shvatiti, namjera ti je dobra ali [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Operacija_Slog&amp;diff=5163040&amp;oldid=5162990 ovo uređivanje] se smatra [[Wikipedija:Vandalizam|vandalizmom]]. U budućnost [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Operacija_Slog&amp;diff=5163053&amp;oldid=5163040 dodaj predloške] koje možeš pronaći u [https://hr.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Predlošci_-_održavanje_Wikipedije ovoj kategoriji], a ako je članak grafit, slobodno ga predloži za brisanje s dodavanjem predloška &lt;nowiki&gt;{{bris|&lt;/nowiki&gt;''a ovdje unesi razlog brisanja''}}. Hvala na razumijevanju. Srdačan pozdrav, [[Suradnik:MateoKatanaCRO|&lt;span style=&quot;color:grey;&quot;&gt;Mateo&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:MateoKatanaCRO|&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Katana&lt;/span&gt;]] 18:06, 13. studenoga 2018. (CET)

Ne smiješ napraviti takve radnje, Croxyze. Ta je operacija realnost i dokumentirana je. Nije nikakva teorija o urotama ni rekla-kazala, nego su to uvrdile sigurnosne službe, policija i vojska. Autor članka dobro je napisao. U pojedinim odlomcima otišao je široko i izvan izvorne teme, ali to nije razlog za brisati. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])&lt;/small&gt; 00:15, 17. studenoga 2018. (CET)

== Još savjeta ==

Ako poveznica ne radi [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hrvatski_vladari&amp;diff=5164272&amp;oldid=5164194], to nije razlog za brisati. Ni najmanje. Isto kao da kažeš da nema smisla za članak o osobi koja je umrla pa je više nema. Ne. Kad je poveznica neaktivna, onda potražiš arhiviranu inačicu ili, ako je stranica i dalje ista samo na preorganiziranoj adresi istih stranica, onda se stavi tu novu adresu. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])&lt;/small&gt; 00:18, 17. studenoga 2018. (CET)

Vidiš li [https://web.archive.org/web/20170901042156/http://www.hupi.hr/povijest/glave.html]? [[Suradnik:Kubura|Kubura]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])&lt;/small&gt; 00:20, 17. studenoga 2018. (CET)

== Provjeriti ==

Vidim da si čitao ovaj članak [https://hr.wikipedia.org/wiki/Izbori_za_Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski_sabor_1861.]. Površno pogledano čini mi se da ima nekih netočnosti. Što ti kažeš? [[Suradnik:Kubura|Kubura]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])&lt;/small&gt; 02:05, 20. studenoga 2018. (CET)

== Tobago ==
[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Plo%C4%8De&amp;type=revision&amp;diff=5168220&amp;oldid=5168219 Ovdje] se u sažetku šališ, zar ne?--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:45, 23. studenoga 2018. (CET)

== Savjet ==

[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Energy_usage_in_Korea&amp;diff=5177964&amp;oldid=5173072] To pišu suradnici s Fakulteta strojarstva i brodogradnje u okviru [[Wikipedija:Wikiprojekt energetika/Wikiprojekt energetika 2019. godine|Wikiprojekta &quot;energetika&quot;]]. Pročitaj [[Predložak:Wprojekt|predložak]]. Pozdrav, [[Suradnik:MateoKatanaCRO|MateoKatanaCRO]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:MateoKatanaCRO|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:58, 12. prosinca 2018. (CET)

== Zastavice ==
Uglavnom ih ne stavljamo u infokutije. Možda su fora, ali su potpuno nepotrebne. A ne pišemo šarenu slikovnicu nego enciklopediju. Nije mi jasna ova rečenica: 'Nakon što prođe grad Belgorod ulazi u Ukrajinu, dotiče istočno od Harkova, gdje naglo zavija prema jugozapadu i ponovo se vraća u Rusiju.' Nije mi jasno što to dotiče rijeka istočno od Harkova?--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:15, 20. prosinca 2018. (CET)

== Kategorije ==

Bok Croxyz, kao što možeš vidjeti, označio sam kategoriju koju si stvorio (&lt;nowiki&gt;Kategorija:Planine u Angoli&lt;/nowiki&gt;) za brisanje, iz razloga što je nepotrebno započinjati nove kategorije ako će ta kategorija imati samo 1 ili 2 članka. Molio bih te da ubuduće pripaziš na ovo. Srdačan pozdrav, [[Suradnik:Dvanaesti Igrač|'''&lt;span style='color:blue'&gt;Dvanaesti&lt;/span&gt;''']] [[Razgovor sa suradnikom:Dvanaesti Igrač|'''&lt;span style='color:gray'&gt;Igrač&lt;/span&gt;''']] 23:24,
:[https://hr.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Zemljopis_Andore] Opet se ponavljaš. U mojoj poruci gore piše što trebaš znati, molio bih te da se držiš toga. Srdačan pozdrav, [[Suradnik:Dvanaesti Igrač|'''&lt;span style='color:blue'&gt;Dvanaesti&lt;/span&gt;''']] [[Razgovor sa suradnikom:Dvanaesti Igrač|'''&lt;span style='color:gray'&gt;Igrač&lt;/span&gt;''']] 19:16, 21. ožujka 2019. (CET)

== Prikaži ==
[[Slika:Prikaži kako će izgledati3.PNG|border|right|275px|link=Wikipedija:Prikaži kako će izgledati]][[Image:Information.svg|25px]] Pozdrav, cijenimo Vaše doprinose na Wikipediji i stoga Vas molimo da prije nego što snimite svoje promjene na stranici{{#if:|, kao u članku [[{{{1}}}]],}}  uporabite tipku '''[[Wikipedija:Prikaži kako će izgledati|&lt;span style='color:darkred'&gt;Prikaži kako će izgledati&lt;/span&gt;]]''' koja se nalazi pored tipke ''Sačuvaj stranicu''. Tako ćete odmah vidjeti što ste napravili i moći ispraviti eventualne pogrješke. Prečestim snimanjem raznih sitnica zatrpava se stranica [[Wikipedija:Nedavne promjene|nedavnih promjena]]. Tipka je prikazana na slici desno. Ako namjeravate raditi veće izmjene ili pisati duži tekst, bolje je da prvo kopirate stari tekst stranice na svoje računalo (u Notepad ili neki drugi program), tamo ga uredite, a zatim konačnu inačicu iskopirate u prozor za izmjenu teksta stranice. {{#if:|{{{2}}}|Hvala na razumijevanju.}}&lt;!-- Template:NS-prikazi1 --&gt;--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:45, 11. ožujka 2019. (CET)

== Uputa ==
[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=816.&amp;type=revision&amp;diff=5223887&amp;oldid=5223764 Ovdje] možete vidjeti kako ne koristiti pasiv kad prevodite s jezika kojima je svojstven. Također, svaki put nakon rednog broja obvezno pišemo točku. Zahvaljujem na razumijevanju i lijepo pozdravljam.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:05, 12. ožujka 2019. (CET)

== Savjetić ==

Prijo, lipo napriduješ. Isto pripazi na ove stvari [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ernst_%C3%96pik&amp;type=revision&amp;diff=5226786&amp;oldid=5226705]. Ala, živia mi. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:17, 17. ožujka 2019. (CET)

== Savjetić ==

[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Bitka_na_granicama&amp;curid=593243&amp;diff=5233288&amp;oldid=4968129] Ovo je u redu. Ostala je jedna  kategorija, koja je nadkategorija kategorije koju si ubacio, pa onda tu nadkategoriju možeš obrisati iz članka. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])&lt;/small&gt; 01:12, 1. travnja 2019. (CEST)

Rišia san ti to. :) [[Suradnik:Kubura|Kubura]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])&lt;/small&gt; 01:13, 1. travnja 2019. (CEST)
:Ne zaboravi ovo što ti je [[Suradnik:Kubura|Kubura]] savjetovao [[Slika:Face-wink.svg|20px]] --[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:58, 6. travnja 2019. (CEST)

== Wikipedija:CEE Proljeće 2019. ==

Bože, nisam uopće bio svjestan toga da moji članci o Arkoninim albumima mogu ići drito u spomenuti Wikiprojekt. Hvala ti što si ih [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:CEE_Prolje%C4%87e_2019.&amp;diff=next&amp;oldid=5236629 uvrstio u tablicu]! Evo, to mi je vjetar u leđa da dovršim diskografiju ovih dana i malo pripomognem [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]] --[[Suradnik:PajoPajimir|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Red;&quot;&gt;'''Pajo'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:PajoPajimir|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Green;&quot;&gt;'''Pajimir'''&lt;/span&gt;]] 23:20, 7. travnja 2019. (CEST)

== Glasanje ==

Bok, Croxyz,

ne možeš [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Izabrani_%C4%8Dlanci/Prijedlozi_za_izabrane_%C4%8Dlanke/21._2019.&amp;diff=5237796&amp;oldid=5237764 glasati] za vlastiti prijedlog. Mislim da u pravilima piše da se predlagačev glas automatski uračunava. Tako je barem bilo dosad. Lijepo bih te molio ako bi mogao sam ukloniti svoju izmjenu kojom si glasao. Hvala na razumijevanju i na uloženom trudu. Lijepi pozdrav, -- [[suradnik: Nesmir Kudilovic|Nesmir Kudilovič]] &lt;small&gt;([[razgovor sa suradnikom: Nesmir Kudilovic|razgovor]])&lt;/small&gt; 23,27; 9. travnja 2019. (SEV)

== Citat ==
[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kralj_Tomislav&amp;action=historysubmit&amp;type=revision&amp;diff=5237993&amp;oldid=5237928 ne mjenjamo] prema mogućem današnjem imenu mjesta. Zahvaljujem na razumijevanju--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:23, 10. travnja 2019. (CEST)

== Pravila o predlaganju članaka za status Izabranog članka ==

Bok, Croxyz,

prema pravilima ne postoji pravo da suradnik predlaže svaki tjedan, već svaki drugi tjedan. Jedan se tjedan preskače, ako je suradnik predložio članak za koji se trenutačno glasa. Stoga bi [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Izabrani_%C4%8Dlanci/Prijedlozi_za_izabrane_%C4%8Dlanke/22._2019.&amp;curid=640178&amp;diff=5238875&amp;oldid=5237861 svoj prijedlog] za članak [[Tuzla]] trebao odgoditi za neki drugi put. Inače je malo previše zemljopisnih članaka o gradovima bilo ove godine, pa i kad se gleda zadnjih 12 mjeseci. Prijedlozi bi trebali biti što raznovrsniji. Hvala na razumijevanju. Lijepi pozdrav, -- [[suradnik: Nesmir Kudilovic|Nesmir Kudilovič]] &lt;small&gt;([[razgovor sa suradnikom: Nesmir Kudilovic|razgovor]])&lt;/small&gt; 0,34; 12. travnja 2019. (SEV)

== Stvaranje preusmjeravajućih stranica ==

Bok, Croxyz,

prema uputi na stranici [[Wikipedija:Preusmjeravanje]], nije predviđeno da se stvaraju prekobrojna preusmjeravanja odnosno prekobrojne preusmjeravajuće stranice. Dopušteno je do dva preusmjeravanja, pri čemu je preporuka izbjegavati postavljanje (stvaranje stranica) nepotrebnih i nekorištenih preusmjeravanja.

Tako u primjeru:
* [[Ukrajinske rijeke‎]]; 23:59:49 +39‎ ‎Croxyz razgovor doprinosi‎ Preusmjeravanje stranice na Popis rijeka u Ukrajini Oznaka: novo preusmjeravanje
* [[Rijeke Ukrajine‎]]; 23:58:47 +39‎ ‎Croxyz razgovor doprinosi‎ Preusmjeravanje stranice na Popis rijeka u Ukrajini Oznaka: novo preusmjeravanje
* [[Rijeke u Ukrajini‎]]; 23:58:39 +39‎ ‎Croxyz razgovor doprinosi‎ Preusmjeravanje stranice na Popis rijeka u Ukrajini Oznaka: novo preusmjeravanje

zadnje preusmjeravanje je prekobrojno, nepotrebno i [[Posebno:Što_vodi_ovamo/Rijeke_u_Ukrajini|nekorišteno]]. Kao takvo ga valja brisati, tim više što je čitatelju dostupno upisivajući [[Rijeke Ukrajine]] doći i do [[Rijeke u Ukrajini]] (isto slovo). Hvala na razumijevanju. Lijepi pozdrav, -- [[suradnik: Nesmir Kudilovic|Nesmir Kudilovič]] &lt;small&gt;([[razgovor sa suradnikom: Nesmir Kudilovic|razgovor]])&lt;/small&gt; 0,44; 12. travnja 2019. (SEV)

== Preslovljavanje ==

[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kaljmius&amp;oldid=prev&amp;diff=5239379] Griješiš. Pročitaj [https://hr.wikipedia.org/wiki/Transkripcija_i_transliteracija] &quot;''Transkripcija ćirilićnih imena. Također se fonetiziraju, a za ruska, bjeloruska i ukrajinska posebna slova vrijede ova pravila: rus. e &gt; e iza suglasnika, je na početku riječi, iza samoglasnika i iza Ь i Ъ ...Ее (1) ... 1) Kao „e” iza suglasnika, kao je na početku riječi, iza samoglasnika i iza Ь i Ъ ''&quot; . Nasuprot tome, &quot;oe&quot; se preslovljava u &quot;oe&quot; kod bugarskog i macedonskog. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:58, 13. travnja 2019. (CEST)

== Savjet ==

Kad predložiš brisanje nečijeg članka jer već postoji članak baš pod tom temom, bolje je staviti &quot;uklopi u&quot; i ime članka koji je prije napisan. Zašto uklapanje, a ne brisanje odmah? Zato što je druga inačica možda znatno bolja od prve. Auktoru članka koji je napisao drugi primjerak napiši onda obavijest o prijedlogu za uklapanjem, odnosno zamolbu za uklapanjem. Zašto mi ne bismo iskopirali? Naime, taj drugi auktor se je potrudio napisati taj drugi članak, a da mi iskopiramo - onda bi to značilo da si prisvajamo njegove zasluge i brišemo tragove da je on izvorno napisao. Zato se zamoli auktora drugog članka neka sâm prebaci, tako da njegove zasluge i dalje idu njemu. Kad to obavi, onda se pristupa brisanju. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:13, 14. travnja 2019. (CEST)

== Pravila o predlaganju članaka za status Izabranog članka 2 ==

Croxyz, prema pravilima ne postoji pravo da suradnik predlaže svaki tjedan, već svaki drugi tjedan ([[Wikipedija:Izabrani članci/Pravila izbora Izabranih članaka]]). Stoga te molim da povučeš [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Izabrani_%C4%8Dlanci/Prijedlozi_za_izabrane_%C4%8Dlanke/23._2019.&amp;type=revision&amp;diff=5241742&amp;oldid=5241714&amp;diffmode=source svoj prijedlog] za 23. tjedan :D -[[Suradnik:Kraljnnm|Kraljnnm]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kraljnnm|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:46, 19. travnja 2019. (CEST)

== Micanje? ==

Zašto maknuti [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hrvatski_blogovi_A-D&amp;diff=prev&amp;oldid=5242691&amp;diffmode=source]?-[[Suradnik:Kraljnnm|Kraljnnm]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kraljnnm|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:23, 19. travnja 2019. (CEST)

==Hadži Lojo==
Bog, kako je stranica pisana na nivou žutog tiska (sistem rekla-kazala, s podacima koji nikoga ne zanimaju), uz to stranim jezikom prebacio sam je na stranicu za razgovor. Trebala bi biti popravljena enciklopedijskom stilu u slijedeća dva tjedna, u protivnom će biti obrisana. LP 
--[[Suradnik:Lasta|&lt;font color=&quot;Blue&quot;&gt;'''Las'''&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa suradnikom:Lasta|&lt;font color=&quot;Magenta&quot;&gt;'''ta'''&lt;/font&gt;]] 13:17, 24. svibnja 2019. (CEST)

== Vidi ovo ==

Pronasao sam novinarski dnevnik nekog putovanja u Abzerbajžan: [https://www.dalmacijadanas.hr/azerbajdzan-2019-dani-6-i-7-motoriste-odusevila-skulptura-ljubavi-u-batumiju-figure-se-krecu-jedna-prema-drugoj-bez-da-se-dodirnu], [https://www.dalmacijadanas.hr/azerbajdzan-2019-dani-4-i-5-od-rafalne-paljbe-u-predgradu-ankare-do-hrvata-koje-je-u-kapadokiji-umijecem-sokirao-tursku-plesacicu], [https://www.dalmacijadanas.hr/azerbejdzan-2019-dani-2-i-3-turska-zemlja-kvalitetne-spize-i-povoljnog-smjestaja-posebna-je-znanost-probiti-se-kroz-guzve-istanbula]. Lijep pozdrav.-- [[Suradnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:39, 27. svibnja 2019. (CEST)

== Postavljanje predloška [[predložak: bris|bris]] ==

Cijenjeni, Croxyz,

[[wikipedija: kriteriji|kriterije]] se ocjenjuje na drugi način, te nisu navedeni u [[wikipedija: što ne spada u Wikipediju| što ne spada u Wikipediju]]. Jasno je navedeno koji mogu biti razlozi za [[wikipedija:održavanje #Brzo brisanje|brzo brisanje]]. [[Predložak: bris]] ne postavlja se za kriterije, osim u slučaju &lt;span class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Bris&amp;diff=4275809&amp;oldid=4101560 minimalnih enciklopedijskih kriterija]&lt;/span&gt;, iako članak ili zadovoljava kriterije ili ih ne zadovoljava. Članci ne moraju biti izbrisani istoga dana, nego se o njima može raspravljati minimalnih 14 dana koliko je predviđeno za raspravu o ispunjavanju uvjeta iz kriterija wikipedije na hrvatskome jeziku.

Štoviše, sama stranica ([[wikipedija: što ne spada u Wikipediju #Kada se pitate što učiniti]]), u trećem stavku jasno navodi u kojim se slučajevima ide na »Predlaganje članaka za brisanje«.

Puno je bolje ne pretpostavljati [[wikipedija: što ne spada u Wikipediju #Wikipedija nije mjesto za oglašavanje ili reklamiranje|samopropagiranje]] (točka br. 2. odlomka 1.4. Wikipedija nije mjesto za oglašavanje ili reklamiranje na [[wikipedija: što ne spada u Wikipediju #Wikipedija nije mjesto za oglašavanje ili reklamiranje|wp: nije]]; kraće: 1. 4. 2.), osobito ako se ne vidi preuveličavanje ili je poštovana [[wikipedija: nepristrano gledište|neutralna točka gledišta]].

Tako da bi u slučaju Vašega uređivanja od danas, ponedjeljka &lt;span class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mario_Softa&amp;curid=644059&amp;diff=5262507&amp;oldid=5262505 27. svibnja 2019. u 20:48:18 (CEST)]&lt;/span&gt; trebalo preoblikovati, jer nije svako autorstvo automatski neneutralno. Veliko je pitanje i teško utvrdivo uz poštovanje ostalih primjenjivih pravila ([[WP:PDN]], [[WP:BON]]) piše li suradnik sam o sebi.

Zatim se postavlja pitanje, jeste li pročitali [[WP:60]]? Suradnik je snimio članak/stranicu u &lt;span class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mario_Softa&amp;oldid=5262505 danas, 27. svibnja 2019. u 20:45:55 (CEST)]&lt;/span&gt;, a Vi postavljate {{pp|bris}} u &lt;span class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mario_Softa&amp;diff=5262507&amp;oldid=5262505 danas, 27. svibnja 2019. u 20:48:18 (CEST)]&lt;/span&gt; (2 minute i 23 sekundi poslije inicijalnog uređivanja novopridošloga suradnika).

Novopridošli suradnik nije obaviješten ni dobrodošlicom, niti mu je ostavljena poruka na [[wikipedija: stranice za razgovor|stranici za razgovor]]: [[Razgovor sa suradnikom:Mario Softa|ovdje]]. Stoga bi bilo dobro da se prouči [[wikipedija: molimo budite dobri prema novim suradnicima]] i posebno: [[wikipedija: molimo budite dobri prema novim suradnicima #Česte pogreške novopridošlica]], gdje se spominje smjernica o [[wikipedija: budite odvažni#Smjernica 60 minuta|60 minuta]]. Hvala na razumijevanju. Lijepi pozdrav, -- [[suradnik: Nesmir Kudilovic|Nesmir Kudilovič]] &lt;small&gt;([[razgovor sa suradnikom: Nesmir Kudilovic|razgovor]])&lt;/small&gt; 22,00; 27. svibnja 2019. (SEV)
== Malo bolje pazi ==
*Kad nekom pišeš kritike, onda bolje pripazi kome treba poslat. Greške u članku, zbog kojeg me prozivaš, pisao je i napravio neko drugi --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:38, 29. svibnja 2019. (CEST)

== re: Drugi čečenski rat ==

Jesam, i ako mi nešto treba s tim se konzultiram, ali generalno me sh previše ne zanima i kad sam već napisao za Prvi rat onda mi je glupo da ne napišem za Drugi. Osim toga, namjera mi je napraviti članak koji je koncizniji od njihovog. [[Suradnik:Franjo Tahy|Franjo Tahy]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Franjo Tahy|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:06, 2. lipnja 2019. (CEST)

== [[Transplatacija organa|Nigdje članak neće uteć]] ==

Lijepo molim, uputno je pridržavati se [[Wikipedija:Budite_odvažni#Smjernica_60_minuta|smjernice o 60 minuta]]. Pogotovo je to bitno kod novih suradnika kojima treba određeno vrijeme da se naviknu na wikipediju.--&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;font color=&quot;Grey&quot;&gt;&lt;sub&gt;'''MaGa'''&lt;/sub&gt;&lt;/font&gt;]]&lt;font color=&quot;#E80911&quot;&gt;▀&lt;/font&gt;&lt;font color=&quot;#0C55A3&quot;&gt;▄&lt;/font&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;font color=&quot;Grey&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/font&gt;''']]&lt;/span&gt; 18:40, 9. lipnja 2019. (CEST)

== Arg ==

[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Arg_(grad)&amp;diff=5265776&amp;oldid=5265257] U hrvatskoj književnosti taj se grad tako naziva. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:10, 13. lipnja 2019. (CEST)

== Savjet ==

[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=NK_Rakovec&amp;diff=5270730&amp;oldid=5270721] Ne stavljaš i bris i wikipedizirati. Šta ćeš sređivati nešto što je za brisanje. Ono je za wikipedizirati i treba još predložak izvor. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:14, 13. lipnja 2019. (CEST)

== Preuzimanje sadržaja sa zaštićenih stranica ==

Cijenjeni, Croxyz,

nije dopušteno &lt;span class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Jaufr%C3%A9_Rudel&amp;oldid=5283888 ovakvo]&lt;/span&gt; preuzimanje sa stranica koje su zaštićene autorskim pravima, a za koje nije dobivena dopusnica bez obzira na zavrzlame oko pojedinih uređivanja stranice s dopusnicama. Molim da preoblikujete Vaš tekst uz pomoć drugih izvora, jer se na wikipediji sadržaj stvara iz [[WP:PRO|provjerljivih visokokvalitetnih izvora]] tj. sekundarnih izvora, a ne prepisuje se iz tercijarnih izvora bez obzira na pouzdanost takvih tercijarnih izvora.

Gradivo na Wikipediji objavljuje se pod licencijama koje podrazumijevaju potpuno slobodan pristup tom gradivu, sve u smislu [[WP:GDFL|GDFL]]-a i slično. To znači da korisnici wikipedijinih stranica smiju s tim gradivom raditi što god žele, pod uvjetom da referenciraju odakle su preuzeli gradivo. To nije slučaj sa zaštićenim stranicama. Hvala na razumijevanju. Lijepi pozdrav, -- [[suradnik: Nesmir Kudilovic|Nesmir Kudilovič]] &lt;small&gt;([[razgovor sa suradnikom: Nesmir Kudilovic|razgovor]])&lt;/small&gt; 23,39; 1. srpnja 2019. (SEV)
:[[WP:GFDL]]. -- [[suradnik: Nesmir Kudilovic|Nesmir Kudilovič]] &lt;small&gt;([[razgovor sa suradnikom: Nesmir Kudilovic|razgovor]])&lt;/small&gt; 23,41; 1. srpnja 2019. (SEV)

== Wikiprojekt Azerbajdžan ==

Hvala na pozivu,
Napisat ću članke o upravnim središtima, gradovima: [[Bejlagan]], [[Jardimli]], [[Sumgait]], [[Tovuz]], [[Zakatali]], [[Udžari]], [[Zangelan]] i [[Zardob]]. No, kako me zanimaju mjesta svjetske baštine, potražio sam popis mjesta koja Azerbajdžan želi upisati pa sam pronašao gradove o kojima bih najprije volio pisati: [[Nahičevan]], [[Šuša]] i [[Ordubad]], pa se bacam na posao. Pozz 
--[[Suradnik:Prof saxx|Prof saxx]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Prof saxx|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:26, 11. srpnja 2019. (CEST)

== Odg. LKMZ ==

Ispravno je [[LZMK]], navodi se u [[WP:KR|kriterijima]] i imamo posebnu dozvlu za članke sa [[LZMK]], ako se ne varam. LP.-- [[Suradnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:43, 13. srpnja 2019. (CEST) 

:Da, {{ping|Bonč}} je to [https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Dopuštenja_za_korištenje_sadržaja/Ustanove#/editor/45 riješio]. {{Riješeno}}
:{{Citat|Poštovani, s obzorom na Vaš upit o citiranju članaka iz edicija Leksikografskoga zavoda odgovaramo: Možete citirati cjelovite članke kao i pojedine njihove dijelove uz navođenje izvora. S druge pak strane ne držimo da je Wikipedija „cjelovita i posebna publikacija“ – ona bi to bila samo kad bi cijeli njezin sadržaj činili zavodski članci ili njihovi dijelovi – te sukladno tomu za citiranje zavodske građe ne trebate našu pismenu suglasnost. Štoviše, radujemo se svakoj novoj informaciji na Wikipediji kojoj je izvor Leksikografski zavod kao pouzdan partner u oblikovanju znanja. Srdačno, Ankica Šunjić, pomoćnica ravnatelja |[[LZMK]]}} 

::Nažalost to prethodno, [[ping|Nesmir Kudilovic]] vjerojatno nije ni vidio. Suradnika kojega je MaGa blokirao jest [[Suradnik:Zavod za platni promet Federacije Bosne i Hercegovine]], da sam ja bio admin, ja bi dao [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Ovbhrvatska&amp;diff=5288751 ovo upozorenje] prije blokiranja. Lijep pozdrav.--[[Suradnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:03, 13. srpnja 2019. (CEST)

== Wikidata ==

Ne igraj se živcima staroga čovjeka [[Datoteka:Smiley.svg|20px]] Ubih se natjerati Wikidatu da prihvati &quot;hr&quot; za ISO 8601 i ne da. ''Češ-češ'' i konačno se sjetih: već postoji. Usput sam se morao i prijavljivati, zaboravili su me, i dok sam se logirao, ti si to unio. Nisam naravno zaboravio povezati, čak ni na [http://bonc1.users.sbb.rs/wp/ISO_8601/ISO_8601.html izvornoj stranici], kao i u drugim [http://bonc1.users.sbb.rs/wp/wp-uvod.html člancima za Wikipediju]  [[Datoteka:Face-grin.svg|22px]] &lt;span style=&quot;margin-left: 5px;&quot;&gt;&amp;nbsp;&amp;bull;&amp;nbsp;[[Suradnik:Bonč|Bonč]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Bonč|razgovor]])&lt;/small&gt;&amp;nbsp;&amp;bull;&amp;nbsp;''&lt;span style=&quot;cursor:help; color:#008000;&quot; title=&quot;Tagline je kratka sažeta rečenica uz potpis (aforizam, maksima, grafiti...)&quot;&gt;Inteligencija je sposobnost dobrog rješavanja testova inteligencije.&lt;/span&gt;''&amp;nbsp;&amp;bull;&amp;nbsp;&lt;/span&gt; 23:29, 16. srpnja 2019. (CEST)

== Ponovljeno preuzimanje s wikipedije na &quot;zajedničkom jeziku&quot; ==

[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Polda%C5%A1tanski_okrug&amp;curid=648023&amp;action=history] Kubura je nedavno objasnio zašto naročito s tog projekta ne bih trebao preuzimate članke... --[[Suradnik:Mateo K 01|Mateo K 01]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mateo K 01|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:55, 23. srpnja 2019. (CEST)
     
Članak koji sam &quot;preuzeo&quot; sa srpskohrvatske wikipedije je prijevod članka s engleskoga na (srpsko)hrvatski. Tako da sam mogao i napisati da je članak nastao prijevodom s engleskoga jezika. Ne vidim razlog zašto da prevodim članak s engleskoga na hrvatski, kada već postoji prijevod.--[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]]  10:45, 24. srpnja 2019. (CEST)

:Radi se o osnovnim načelima. S preuzimanjem pružaš izravno legitimaciju &quot;sh&quot; wikipediji, sam naziv tog projekta vrijeđa osnovu nacionalnog identiteta Hrvata.
:Radije će nam nedostajati članci s jednom rečenicom nego da preuzimamo baš ste wikipedije. U skladu s time mogli bi razmišljati o zabrani preuzimanja s tog projekta te pravilu da se odgovarajući članci neposredno smiju brisati. --[[Suradnik:Mateo K 01|Mateo K 01]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mateo K 01|razgovor]])&lt;/small&gt; 01:05, 25. srpnja 2019. (CEST)

== &quot;potpredsednik&quot; ==

Bok, pripazi da ti se [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Miroslav_Panti%C4%87&amp;diff=prev&amp;oldid=5298748 ovako] nešto ubuduće ne desi. --[[Suradnik:Mateo K 01|Mateo K 01]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mateo K 01|razgovor]])&lt;/small&gt; 02:46, 1. kolovoza 2019. (CEST)

== ''Hiperaktivac'' ==

Svaka tebi čast. U 11 mjeseci stvoriti 209 članaka (&gt; 0.6 po danu!).  

'''Nisi normalan''' i nemoj se mijenjati! --[[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:16, 1. kolovoza 2019. (CEST)

To je malo na prema nekim drugim suradnicima, kao što je [[Suradnik:Zeljko|Zeljko]], koji je napravio [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/Zeljko  167 članka u 30 dana]. --[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:27, 1. kolovoza 2019. (CEST)

== Problem Blacklist filtera kod suradnika čija imena nisu na latinici ==

Danas pri popravljanju članka [[Borivoj Galić]] htio sam njegovom autoru, [[Suradnik:Развигорац|Suradniku Развигорац]] (Razbigorac), ostaviti poruku na što treba paziti: pravopis, prijevod srpskih riječi na hrvatskome (oblast -&gt; područje, saradnik -&gt; suradnik, tokom -&gt; tijekom, itd.), kategorije itd; te mu dati dobrodošlicu, no dogodio se jedan problem, zbog blacklist filtera koji sadržava ćirilicu, nije mi dao da stvorim njegovu stranicu s razgovorom. Stoga molim administratore da stvore njegovu stranicu [[Razgovor sa suradnikom:Развигорац|s razgovorom]] zajedno sa suradničkom stranicom te da se pridruže Discord kanalu gdje vas možemo lakše kontaktirati te obavjestiti o vandalima, jer je trenutačno na Discordu prisutan samo jedan administrator ([[Suradnik:Kubura|Kubura]]), koji tamo svraća otprilike dva puta mjesećno. Hvala.--[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:28, 9. rujna 2019. (CEST)
:{{riješeno}}. SZR sa suradnikom stvorena.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:13, 11. rujna 2019. (CEST)

== American &quot;County&quot; ==

Mislim da je to [[županija]] jer Ameri naše županije zovu &quot;county&quot;, ne zovu ih valjda okrug? Zagrebački okrug, Zadarski okrug, Splitsko-dalmatinski okrug? Lijep pozz.-- [[Suradnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]])&lt;/small&gt; 00:03, 12. rujna 2019. (CEST) 
:Ne u Americi su counties (jd. county), a ne županije. Velika je razlika u tim pojmovima. 

:U pravilu bi trebalo ostati na Discordu, ali [[Suradnik:Croxyz/Mudre misli s Discorda]] ti je nepotpuni popis gluposti, shitpostanja i rečenica koje nemaju smisla bez konteksta koje su suradnici na Discordu rekli, nešto slično kao one stare ''knjige viceva''. Nema ničega spornog, nikakvih privatnih razgovora i sl. --[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:09, 23. rujna 2019. (CEST) 
::Njihov &quot;county&quot; vrijedi i za Republiku Hrvatsku jer u tom slučaju živimo u [[:en:Split-Dalmatia County|Splitsko-dalmatinskom okrugu]], [[:en:Osijek-Baranja county|Osječko-baranjskom okrugu]], [[:en:Karlovac county|Karlovačkom okrugu]], [[:en:Zagreb County|Okrugu grada Zagreba]] zato je najbolje prevoditi &quot;županija&quot;. Lijep pozz.---[[Suradnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:05, 23. rujna 2019. (CEST)

== Inter Wiki ==
Fala lipa. kad ti šta zaboraviš vraćam dug. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:33, 19. rujna 2019. (CEST)

== Agresivnost ==

[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Bon%C4%8D&amp;curid=525632&amp;diff=5327353&amp;oldid=5327118] Otkud ti ideja da me to zanima? &lt;span style=&quot;margin-left: 5px;&quot;&gt;&amp;nbsp;&amp;bull;&amp;nbsp;[[Suradnik:Bonč|Bonč]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Bonč|razgovor]])&lt;/small&gt;&amp;nbsp;&amp;bull;&amp;nbsp;''&lt;span style=&quot;cursor:help; color:#008000;&quot; title=&quot;Tagline je kratka sažeta rečenica uz potpis (aforizam, maksima, grafiti...)&quot;&gt;Lajava najava - labava zabava.&lt;/span&gt;''&amp;nbsp;&amp;bull;&amp;nbsp;&lt;/span&gt; 00:08, 21. rujna 2019. (CEST)
== Poveznice ==
Pa [[Amaryllideae]] je povezan, a razdvojbenu stranicu [[Gilliesia]] nema nitko osim nas. Barem provjeri prije kad nekom nešto šalješ ovako. Ja najviše vremena provedem na sređivanju tuđih grešaka, vandalizama i i raznih stvari koje drugi zaborave ili ne stignu.--[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:24, 22. rujna 2019. (CEST)
*Eto fala lipa. Samo ti pusti poruku, kad šta vidiš --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:02, 22. rujna 2019. (CEST)

== Savjet ==

Nije li pravilo [[Suradnik:Croxyz/Mudre misli s Discorda|&quot;šta se dogodi na Discordu]] [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Uspjeh_je_klju%C4%8D_%C5%BEivota&amp;diff=5245480 ostaje na discordu&quot;?] Lijep pozz. -- [[Suradnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]])&lt;/small&gt; 00:15, 23. rujna 2019. (CEST)

== Commonscat ==

Mongolija nema niti kategoriju športa u Mongoliji. Stvarajući tu kategoriju nagomilao bih kategorije s jednim člankom uz gomilu šta sam ih napravio. Popunit ću ih kad budem napisao članke o šahistima sudionicima. Commonscat mi nije žuran a usporava me u izradi. Zasad ide samo najnužnije u članke.--[[Suradnik:Arraque|Arraque]] ♘ ([[Razgovor sa suradnikom:Arraque|gens una sumus]]) 20:31, 29. rujna 2019. (CEST)

Zahvaljujem se na pozivu. Nažalost ograničen sam vremenom. --[[Suradnik:Arraque|Arraque]] ♘ ([[Razgovor sa suradnikom:Arraque|gens una sumus]]) 18:36, 1. studenoga 2019. (CET)

== Ne vraćaj nagrade == 
Ne vraćajte tuđe suradničke nagrade, ako su oni bili uklonili. Pročitajte [[Suradnik:Ja suradnik/Nagrade#Oduzimanje nagrade|Oduzimanje nagrade]]. Lijep pozz.{{--}}[[Suradnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:08, 1. listopada 2019. (CEST)

== ''Mudre'' misli ==

Rekao bih da za Discord kao i za IRC i mnoge druge slične servise vrijedi da se tuđa komunikacija ne smije objavljivati javno.--&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 18:12, 3. listopada 2019. (CEST)

== Uklanjanje predloška [[predložak:BB|BB]] ==

Cijenjeni, Croxyz,

mislim da suradnici nemaju pravo uklanjati predložak {{pp|bris}} ({{pp|BB}}), posebno ne ako su u [[m:w:en:WP:COI|WP:COI]]. Tako da Vaše &lt;span class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Suradnik:Croxyz/Mudre_misli_s_Discorda&amp;diff=5335062&amp;oldid=5334948 uklanjanje]&lt;/span&gt; moga &lt;span class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Suradnik:Croxyz/Mudre_misli_s_Discorda&amp;diff=5334948&amp;oldid=5334946 uređivanja]&lt;/span&gt; imam svako pravo vratiti natrag, a temeljem [[Razgovor Wikipedija:Razdvojbe|ustaljene prakse]] na wikipediji na hrvatskome jeziku:
* https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Razdvojbe&amp;action=history

Također mislim da bi bilo jako korisno svakom pročitati [[Wikipedija:Wikipedistički osnovni tečaj#Etika]]. Hvala na razumijevanju. Lijepi pozdrav, -- [[suradnik: Nesmir Kudilovic|Nesmir Kudilovič]] &lt;small&gt;([[razgovor sa suradnikom: Nesmir Kudilovic|razgovor]])&lt;/small&gt; 21,25; 3. listopada 2019. (SEV)

== Pravedna upotreba slika ==

Pod opisom slike [[:Datoteka:Alan Ford.jpg]] piše da će se koristiti samo u članku [[Alan Ford]], te njeno [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Izabrani_%C4%8Dlanci/41,_2019.&amp;diff=5333784&amp;oldid=5333305 stavljanje u IČ] nije opravdano. &lt;span style=&quot;margin-left: 5px;&quot;&gt;&amp;nbsp;•&amp;nbsp;[[user:Bonč|Bonč]] &lt;small&gt;([[User talk:Bonč|razgovor]])&lt;/small&gt;&amp;nbsp;•&amp;nbsp;''Tagline: &lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati.&lt;/span&gt;''&amp;nbsp;•&amp;nbsp;&lt;/span&gt; 13:45, 8. listopada 2019. (CEST)

== Kategorije ==

što namjeravaš s ovim silnim kategorijama s po jednim člankom?--[[User:Man_Usk|&lt;span style=&quot;font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;&quot;&gt;''Man_Usk''&lt;/span&gt;]] &lt;sup&gt;&lt;span style=&quot;color:#00FF00;&quot;&gt;[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]&lt;/span&gt;&lt;/sup&gt; 19:48, 10. listopada 2019. (CEST)

: Ni mukajet.--[[User:Man_Usk|&lt;span style=&quot;font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;&quot;&gt;''Man_Usk''&lt;/span&gt;]] &lt;sup&gt;&lt;span style=&quot;color:#00FF00;&quot;&gt;[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]&lt;/span&gt;&lt;/sup&gt; 20:50, 15. listopada 2019. (CEST)

:: Već sam mislio da si jedan od onih šutljivih. :) Na [[Wikipedija:Kategorije#Upute za stvaranje kategorija]] stoji i &quot;NE kreirati kategoriju ako u njoj ima manje od pet članaka&quot;. Zbog toga ni Arraque, ni ti, ni bilo tko ne treba otvarati kategorije s manje od pet članaka. Netko bi to sad trebao sve pobrisati i srediti.--[[User:Man_Usk|&lt;span style=&quot;font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;&quot;&gt;''Man_Usk''&lt;/span&gt;]] &lt;sup&gt;&lt;span style=&quot;color:#00FF00;&quot;&gt;[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]&lt;/span&gt;&lt;/sup&gt; 21:42, 15. listopada 2019. (CEST)

== Crveni ==

&lt;div style=&quot;float: left; border:solid orange 1px; margin: 1px;&quot;&gt;
{| cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;width: 238px; background: red;&quot;
! style=&quot;font-size:10px;padding:4pt;line-height:1.25em&quot;|&lt;big&gt;Crveni karton.&lt;br&gt;Blokirani ste!&lt;/big&gt;
|}&lt;/div&gt;
&lt;br clear=all&gt;

Poštovani, na stranicama Wikipedije slobodno je pisati odnosno snimati &quot;'''svoje doprinose'''&quot;, dakle vaše vlastite riječi. Ako snimate tuđe riječi (citirate), one moraju biti relevantne i javno dostupne, sukladno pravilu:

{{c|'''Enciklopedijski sadržaj mora biti provjerljiv sukladno smjernici [[Wikipedija:Navođenje izvora]].'''}}

Kopiranje tuđih izjava iz e-pošte, irca, foruma, facebooka, twittera ili bilo kojeg drugog izvora, ako se ne radi o nesumnjivo javnim osobama, nije dopušteno. To nije predmet Wikipedije.


Wikipedija je enciklopedija, cilj je širenje znanja. Na stranicama izvan glavnog imenskog prostora može se ili razgovarati s drugim suradnicima, ili eksperimentirati s predlošcima ili već nešto što je u skladu s pravilima i vodi boljem projektu.

Kopiranje tuđih izjava ne spada u gornje. Kako su vas već [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Croxyz&amp;diff=5334912&amp;oldid=5333495 drugi suradnici upozorili na isto], što ste ignorirali, želim vam jasno dati do znanja da to što ovaj projekt ima mali broj aktivnih administratora, koji nisu stalno tu, to ne znači da se pravila mogu kršiti.

Uslijed malog broja administratora ponekad dolazi do nešto većeg odmaka od trenutka kršenja pravila do sankcije. To ponekad zbunjuje suradnike. Trik je - svako vaše uređivanje ili vam služi na čast, ili je svjedok protiv vas koji vam jamči kraći ili dulji blok.

Svako dobro vam želim! [[Suradnik:SpeedyGonsales|&lt;span style='color:blue'&gt;Speedy&lt;/span&gt;]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|&lt;span style='color:gray'&gt;Gonsales&lt;/span&gt;]] 22:48, 11. listopada 2019. (CEST)

== Sretan rođendan ==

Sretan ti [[Wikipedija:Rođendani Wikipedista|41.]] rođendan! --[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:33, 10. listopada 2019. (CEST)
:Zahvaljujem [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] --[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:12, 16. listopada 2019. (CEST)

== Prijedlog za izabrani članak ==

[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Izabrani_%C4%8Dlanci/Prijedlozi_za_izabrane_%C4%8Dlanke/50._2019.&amp;type=revision&amp;diff=5348129&amp;oldid=5347761&amp;diffmode=source] Isti članak koji nije izabran možeš ponovno predložiti 3 mjeseci nakon prvog predlaganja.[[Wikipedija:Izabrani članci/Pravila izbora Izabranih članaka#Nakon glasovanja|Točka 11]].-[[Suradnik:Kraljnnm|Kraljnnm]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kraljnnm|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:41, 27. listopada 2019. (CET)

== Geomorfološki proces ==

Ne tvrdim da je nešto netočno, ali svaki članak bi trebao imati izvore. Pogotovo neki od 5000+ znakova i još preuzet s druge Wikipedije.--[[User:Man_Usk|&lt;span style=&quot;font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;&quot;&gt;''Man_Usk''&lt;/span&gt;]] &lt;sup&gt;&lt;span style=&quot;color:#00FF00;&quot;&gt;[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]&lt;/span&gt;&lt;/sup&gt; 18:58, 1. studenoga 2019. (CET)

== Kategorija:Geomorfološki procesi ==

Zar nije bilo bolje kategorizirati kao Kategorija:Reljefni oblici:
* Eolski (reljefni)  oblici
* Fluvijalni (reljefni) oblici
* Glacijalni (reljefni)  oblici
* Krški (reljefni)  oblici - ovu kategoriju već imamo!
* Marinski (reljefni)  oblici
Što misliš?--[[User:Man_Usk|&lt;span style=&quot;font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;&quot;&gt;''Man_Usk''&lt;/span&gt;]] &lt;sup&gt;&lt;span style=&quot;color:#00FF00;&quot;&gt;[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]&lt;/span&gt;&lt;/sup&gt; 19:10, 1. studenoga 2019. (CET)

: Ovakva podjela, kao kod nas, je još samo na sr.wiki koliko sam vidio. Treba razmisliti, vidjet ćemo hoće li se još itko javiti za prijedlog.--[[User:Man_Usk|&lt;span style=&quot;font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;&quot;&gt;''Man_Usk''&lt;/span&gt;]] &lt;sup&gt;&lt;span style=&quot;color:#00FF00;&quot;&gt;[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]&lt;/span&gt;&lt;/sup&gt; 19:24, 1. studenoga 2019. (CET)

== [[Ventifakt#Literatura]] ==

Cijenjeni, Croxyz,

vidim članak [[Special:PermanentLink/5350830|Ventifakt]] u kom je kao [[Ventifakt#Literatura|literatura]] navedena jedinica koja je štampana ćirilicom: {{COBISS.SR|id=105629964}}. Bilo bi poželjno da se izvori navode točno onako kako su navedeni u samom djelu, uz moguću transliteraciju, kao primjerice u članku [[Grb Moldavske SSR#Vanjske poveznice]]. Hvala na razumijevanju. Lijepi pozdrav, -- [[suradnik: Nesmir Kudilovic|Nesmir Kudilovič]] &lt;small&gt;([[razgovor sa suradnikom: Nesmir Kudilovic|razgovor]])&lt;/small&gt; 19,11; 1. studenoga 2019. (SEV)

== Laborec (vojskovođa) ==

Protivim se brisanju članka o Laborecu.
Članak &quot;Laborec (vojskovođa)&quot; je prijevod istog članka sa engleskog pa ako je članak na engleskom mogao opstati onda može i ovaj na hrvatskom.
Dakle ja nisam posao nove stvari na Wikipediju već sam samo prevodio postojeće.

Što se tiče istinitosti priče o Laborecu mogu reći sljedeće:
- nema pojma o njemu, a &quot;Djela Mađara&quot; ću pročitati jednog dana, kad uhvatim vremena
- u članku jasno piše &quot;navodni&quot; vođa
- u članku jasno piše da neki povjesničari smatraju da on nije bio stvarna osoba

Tako da je sasvim jasno da priču treba primiti &quot;sa zrnom soli&quot;. &lt;small&gt;— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:TheFlag|TheFlag]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:TheFlag|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/TheFlag|doprinosi]]) 12:53, 3. studenog 2019&lt;/small&gt;

== Wikidata ==

[https://www.wikidata.org/w/index.php?title=Q162478&amp;diff=1043946922&amp;oldid=1010832521] Ne daš čovjeku ni da otre znoj :) &lt;span style=&quot;margin-left: 5px;&quot;&gt;&amp;nbsp;&amp;bull;&amp;nbsp;[[Suradnik:Bonč|Bonč]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Bonč|razgovor]])&lt;/small&gt;&amp;nbsp;&amp;bull;&amp;nbsp;''&lt;span style=&quot;cursor:help; color:#008000;&quot; title=&quot;Tagline je kratka sažeta rečenica uz potpis (aforizam, maksima, grafiti...)&quot;&gt;Mijenjam cimera koji hrče za cimericu koja uzdiše.&lt;/span&gt;''&amp;nbsp;&amp;bull;&amp;nbsp;&lt;/span&gt; 13:11, 3. studenoga 2019. (CET)

== NSO ==

[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Bon%C4%8D&amp;curid=525632&amp;diff=5355155&amp;oldid=5348726] Hvala, na članku, ali... Nudili su mi (tu je negdje na mojim SZR) da dopunim članak za Niš, ali sam odbio. Naime, članak treba pisati realno, a ne hvalospjeve. &quot;Grad&quot; u kome ne možeš proći a da ne nagaziš na ''minu'', ili da te ne vijaju repati (p)ostavljači tih mina, da izlazeći iz auta na parkingu ne staneš u smeće, da slušaš grmeći turbo-folk iz jurećih automobilâ, da te ne spopada ''milijun'' prosjaka... sve to vrijedi za centar, ne znam kako je na periferiji, ali vjerujem da nema prosjaka [[Datoteka:Face-wink.svg|22px]]

Slično je i za NSO. Moglo bi se reći &quot;koliko para, toliko muzike&quot;. Ansambl ima dobre glazbenike, koji iz ovog ili onog razloga nisu otišli ''trbuhom za kruhom''. Ali... kad [http://bonc1.users.sbb.rs/nso/nso20181228.html#program na koncertu klasične muzike trešti ''pevaljka'' s mikrofonom kao u kavani], u sali koja ima oko 200 mjesta, što reći? Nažalost, nije na tome završilo, slično je bilo nešto kasnije na koncertu povodom dana žena, a pola godine kasnije, na kraju te koncertne sezone, stavili su na svoju službenu fb-stranicu [https://www.facebook.com/NiskiSimfonijskiOrkestar/videos/2211048439012450/ ovu] snimku (na ta druga dva koncerta nisam išao.) Ništa čudno ako se uzme u obzir da su u službenom dokumentu kojim su od Grada tražili novce (program rada za 2018. godinu) Mendelssohnovu Koncertantnu uvertiru &quot;Hebridi&quot; nazvali &quot;Hibridi&quot; (ćir. Хибриди) [[Datoteka:Face-grin.svg|22px]]  A što stavljaju na svoju službenu stranicu, može se vidjeti [http://bonc1.users.sbb.rs/nso/komentar.html u ovom komentaru]. 

Dakle, hvala na ponudi, ali ostavit ću članak onima koji vole pisati reklame. &lt;span style=&quot;margin-left: 5px;&quot;&gt;&amp;nbsp;&amp;bull;&amp;nbsp;[[Suradnik:Bonč|Bonč]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Bonč|razgovor]])&lt;/small&gt;&amp;nbsp;&amp;bull;&amp;nbsp;''&lt;span style=&quot;cursor:help; color:#008000;&quot; title=&quot;Tagline je kratka sažeta rečenica uz potpis (aforizam, maksima, grafiti...)&quot;&gt;Da sam normalan, poludio bih.&lt;/span&gt;''&amp;nbsp;&amp;bull;&amp;nbsp;&lt;/span&gt; 02:09, 9. studenoga 2019. (CET)

== Imam ti nešto za reći... ==

...a to je sretan rođendan, meštre! Nadam se da se dobro provodiš [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] --[[Suradnik:PajoPajimir|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Red;&quot;&gt;'''Pajo'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:PajoPajimir|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Green;&quot;&gt;'''Pajimir'''&lt;/span&gt;]] 19:42, 19. studenoga 2019. (CET)

:i od mene sve najbolje [[Slika:Face-smile.svg|20px]]. Pozdrav --[[Suradnik:Mateo K 01|Mateo K 01]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mateo K 01|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:28, 19. studenoga 2019. (CET)

== Re: Zaboravljaš ==

Da zaboravljam. Hvala. :)-[[Suradnik:Kraljnnm|Kraljnnm]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kraljnnm|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:52, 21. studenoga 2019. (CET)
== Animalia ==
Evo ti popis vrsta [http://www.catalogueoflife.org/col/browse/tree životinja]. Wikipedija nema možda ni 1% opisanih. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:50, 21. studenoga 2019. (CET)

== [[Muzej suvremene umjetnosti – Dvorac Montsoreau]] ==

Hello {{ping|Croxyz}}, would you mind to check this article. Thank you very much. All my very best, --[[Suradnik:Philippe49730|Philippe49730]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Philippe49730|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:52, 25. studenoga 2019. (CET)

== Upit u vezi članka o jugo odboru ==

Pozdrav, nisam neki načitani stručnjak pa sam prepisao doslovno što piše u knjizi D.M. Hrvati i Srbi dva stara, različita naroda u vezi jugo(tada još rimski radi mjesta nastanka) odbora. Ubacio sam tamo gdje vremenski spada pošto smatram da je vrijedno za istaknuti za taj dio, prije formalnog osnivanja i naveo izvor tj. autora.

                            [[Suradnik:Tomazi II Herceg|Tomazi II Herceg]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tomazi II Herceg|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:03, 27. studenoga 2019. (CET)


Ponovno pozdravljam, jel krivo to što sam ubacio te činjenice u vezi &quot;rimskog odbora&quot; pošto je tek kasnije dobio naziv jugoslavenski. Ili to da od početka nisu imali ovlaštenje od svog hrvatskog naroda a išli sa Pašićem paralelno nešto dogovarati, pregovarati gdje su ubrzo uvidjeli neka nepromjenjiva stajališta srpskih predstavnika koji nikad nisu bili za zajedništvo i ravnopravnost. Na tome inzistiram i to ističem jer to nije moje viđenje ili istina nego činjenice koje su potvrđene protekom vremena, izlaskom dokaza i njihovim stavovima tj. odnosom prema (svim susjedima) al sad ističem nas (Mi Hrvati nećemo.....)

  [[Suradnik:Tomazi II Herceg|Tomazi II Herceg]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tomazi II Herceg|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:38, 29. studenoga 2019. (CET)

Još jedan pozdrav Croxyz, zahvaljujem na ukazivanju na moj nestručno napisani članak, budem poradio na razmacima, crtici, ono &gt;&gt;novi kurs&lt;&lt; je u knjizi pa sam i ja tako napisao. Pardon jer nisam stručnjak, učim se pisati članke.  Jel išta krivo (lažno) napisano, jel se može (smije) samo ispraviti tekst jer ga ja više ne vidim. Ili da ga ponovo napišem? 

[[Suradnik:Tomazi II Herceg|Tomazi II Herceg]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tomazi II Herceg|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:49, 29. studenoga 2019. (CET)

== Potresi u Albaniji 2019. ==

Je li možeš u vijestima za 26.11. za vijest o potresima u Albaniji dodati poveznicu na članak [[Potresi u Albaniji 2019.]] koji planiram napisati ujutro? --[[user: Croxyz|Croxyz]] &lt;small&gt;([[user talk: Croxyz|razgovor]])&lt;/small&gt; 00:01, 29. studenoga 2019. (CET)
:{{riješeno}}--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 00:12, 29. studenoga 2019. (CET)

== Potvrda identiteta ==

Ja sam na Discordu sada pod imenom Ejnal.--[[Suradnik:Ejnal|Æiynāl]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ejnal|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:47, 8. prosinca 2019. (CET)

== Preusmjeravanja ==

Pretjeruješ s preusmjeravanjima. Na primjer, na [[Filozofski fakultet Sveučilišta u Beogradu]] stavljaš četiri preusmjeravanja od kojih na dva ništa ne vodi niti je za očekivati da će išta na njih voditi.--[[User:Man_Usk|&lt;span style=&quot;font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;&quot;&gt;''Man_Usk''&lt;/span&gt;]] &lt;sup&gt;&lt;span style=&quot;color:#00FF00;&quot;&gt;[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]&lt;/span&gt;&lt;/sup&gt; 23:02, 12. prosinca 2019. (CET)

== WP:60 ==

[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nedeljko_Bilki%C4%87&amp;curid=659792&amp;diff=5390079&amp;oldid=5390075] Nisi ništa krivo napravio, ali inače bi trebalo poštovati [[WP:60|smjernicu 60 minuta]]. Hvala na razumijevanju!--[[User:Man_Usk|&lt;span style=&quot;font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;&quot;&gt;''Man_Usk''&lt;/span&gt;]] &lt;sup&gt;&lt;span style=&quot;color:#00FF00;&quot;&gt;[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]&lt;/span&gt;&lt;/sup&gt; 23:15, 17. prosinca 2019. (CET)

== Discord server ==

Bok, Croxyz. Potvrđujem da sam ja korisnik Acamicamacaraca na Diskordu. --[[Suradnik:Acamicamacaraca|Acamicamacaraca]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Acamicamacaraca|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:04, 18. prosinca 2019. (CET)

== Re:Rođendan ==

Znam da si mi već službeno čestitao i na Discordu, ali nek' bude službeno: Hvala ti! [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] --[[Suradnik:PajoPajimir|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Red;&quot;&gt;'''Pajo'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:PajoPajimir|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Green;&quot;&gt;'''Pajimir'''&lt;/span&gt;]] 18:46, 20. prosinca 2019. (CET)

== Mastodon i Božić ==

Hej, sretan ti Božić! [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]]

Uz to, imam pitanje. Nije li naša riječ za tog slona zbog kojeg si napravio preusmjeravanje ''mastodont'', a ne ''mastodon''? --[[Suradnik:PajoPajimir|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Red;&quot;&gt;'''Pajo'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:PajoPajimir|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Green;&quot;&gt;'''Pajimir'''&lt;/span&gt;]] 10:32, 25. prosinca 2019. (CET)

Samo jedan naputak – kad predlažeš članak za brisanje, moraš izbrisati sve poveznice na njega, što nisi učinio. Klikneš na ''Što vodi ovamo'', odeš na sve članke koji vode na taj koji si predložio za brisanje i prepraviš (npr. ovdje si sve gdje je pisalo ''Mastodon'' trebao prepraviti u ''Mastodon (sastav)'' ako je riječ o skupini, a to je i bilo tako u 99% slučajeva.) --[[Suradnik:PajoPajimir|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Red;&quot;&gt;'''Pajo'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:PajoPajimir|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Green;&quot;&gt;'''Pajimir'''&lt;/span&gt;]] 14:35, 26. prosinca 2019. (CET)

== Re: Ernst ==

Na portalu Povijest.hr piše Ernest. [[Suradnik:Lordluka99|Lordluka99]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Lordluka99|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:21, 26. prosinca 2019. (CET)

== Savjet ==

Ne ovako [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Manipul&amp;oldid=5394269], jer tako obeshrabruješ ljude. Podatci su točni, ne izgleda kao vandalizam, što je već samo po sebi argument više za ne brisati, tim više što suradničko ime nije neko bezvezno. Stoga samo dodaš predloške &quot;wikipedizirati&quot;, &quot;izvor&quot;, a suradnika naputiš na Uvodni tečaj, i staviš mu poveznicu na wikipedijsku stranicu &quot;navođenje izvora&quot;. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])&lt;/small&gt; 05:01, 27. prosinca 2019. (CET)

== Pajo i Srđan? ==

Smanji doživljaje s neprimjerenim preusmjeravanjima.--&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 10:28, 28. prosinca 2019. (CET)

== Odgovor &quot;Trebuchet&quot; ==

Hrvatski je jezik dosta siromašan s jedno riječnim vojnim nazivljem, tako da ga nema. Oni sve to stavljaju pod katapult. Najtočnije bi bilo mehanički bacač ili na venetskom jeziku ''trabuco''. Nadam se da ti je to od pomoći. [[Suradnik:Kaštel Stari|Kaštel Stari]] ([[Razgovor sa suradnikom:Kaštel Stari|razgovor]])13:30, 2. siječnja 2020. (CET)

== Čekat.... ==

[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Gradska_groblja_Zagreb&amp;curid=661223&amp;diff=5399923&amp;oldid=5399918] [[Wikipedija:Budite_odvažni#Smjernica_60_minuta|Čemu žurba]]?--&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 15:54, 3. siječnja 2020. (CET)

== Odg. Jezero (krater)==
Evo taman gotov. Slobodno baci pogled.--[[Suradnik:Franjo Josip|Franjo Josip]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Franjo Josip|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:43, 5. siječnja 2020. (CET)

== re:Zamolba ==

Već postoji članak, [[Jezero (općina)]].--[[User:Man_Usk|&lt;span style=&quot;font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;&quot;&gt;''Man_Usk''&lt;/span&gt;]] &lt;sup&gt;&lt;span style=&quot;color:#00FF00;&quot;&gt;[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]&lt;/span&gt;&lt;/sup&gt; 21:05, 5. siječnja 2020. (CET)

== [[Sajga]] ==

Zašto na izvorima nema datum i godina? {{--}} [[Suradnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:54, 6. siječnja 2020. (CET)

:Zato što znanstvena literatura ne treba imati datum pristupljanja. To je obavezno samo za internet stranice. --Croxyz (razgovor) 19:57, 6. siječnja 2020. (CET)

::Jeste li znali kako znanstvena literatura ne spadaju pod izvore već pod svoj odlomak [[WP:L|Literatura]]. Lijep pozz.{{--}} [[Suradnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:01, 6. siječnja 2020. (CET)

:::Ipak, [[Wikipedija:Izvori|spadaju]], međutim kako to da nema ISBN?  [[Suradnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:12, 6. siječnja 2020. (CET)

== Page Šejla Kamerić  ==

Izvinite, došlo do par grešaka - sa umjetnicom radimo na njenoj stranici, željele bi uraditi promijene, da su stranice sa njenom biografijom iste - na eng, bhs i hrvtaskom jezikom. Hvala na razumjevanju, Živa &lt;small&gt;— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Zivazava|Zivazava]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Zivazava|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Zivazava|doprinosi]]) 15:32, 9. siječnja 2020.&lt;/small&gt;

Stranica na hr.wiki ne mora biti ista kao i na drugim jezicima, kao što je engleski. Drugo, &quot;bhs&quot; ne postoji. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:54, 14. siječnja 2020. (CET)

== Postavljanje predloška Neutralnost u članak ==

Cijenjeni, Croxyz,

nisam detaljno iščitavao biografiju &lt;span class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Šejla_Kamerić&amp;diff=5409780&amp;oldid=5409717 kojoj je postavljen predložak Neutralnost]&lt;/span&gt;. U napucima o postavljanju određenih predložaka navedeno je da se njihovo postavljanje treba obrazložiti na [[WP:SZR|szr]] članka.

Nije mi jasno ni uvođenje predloška {{pp|bliske veze}}, jer taj predložak u svom sadržaju pretpostavlja o nečemu što mi kao korisnici ne možemo dovoljno znati, a da bismo meritorno sudili. Takvo stvaranje nedogovorenih predložaka koje se onda postavlja po člancima bez potrebne rasprave nije poželjan način rada, iz više razloga uključujući i privatnost korisnika. Posve bi druga situacija bila da se neki predložak manje korigira da bi služio i u slučaju neprijavljenih suradnika. Kako se kaže, ''na znanje i ravnanje''. Hvala na razumijevanju. Lijepi pozdrav, -- [[suradnik: Nesmir Kudilovic|Nesmir Kudilovič]] &lt;small&gt;([[razgovor sa suradnikom: Nesmir Kudilovic|razgovor]])&lt;/small&gt; 18,20; 9. siječnja 2020. (SEV)

== Naseljena mjesta ==

U {{kat:|Naselja po državama}} dvije su kategorije koje se zovu drugačije od ostalih, a koje si ti kreirao: {{kat:|Naseljena mjesta u Gorskom Karabahu}} i {{kat:|Naseljena mjesta u Azerbajdžanu}}. Ostala su &quot;Naselja u ...&quot;. Da preimenujemo ove dvije? --[[Suradnik:Suradnik A10|Suradnik A10]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Suradnik A10|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:00, 17. siječnja 2020. (CET)

== Discord ==
Bok, ja sam Imjustthere#5423 na Discordu, danas sam se pridružio. Rekli su mi da ti pošaljem poruku ovdje da me potvrdiš. Hvala :). &lt;br&gt;
[[Suradnik:Imjusttherediting|Imjusttherediting]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Imjusttherediting|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:42, 18. siječnja 2020. (CET)
== Ptice ==
*A to si ti našao sa našim imenima. Fala lipa od srca. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:50, 25. siječnja 2020. (CET)
**Svaka čast. Samo javi kad šta nađeš sa našim nazivima --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:54, 25. siječnja 2020. (CET)

== Zduhać ==

Na ovom članku Vam jos stoje radovi. Ako ćemo iskreno nedostaje ti još samo &quot;Related traditions&quot; gdje spominje 
{{Citiranje|''vremenjak'' in Lika and Sinj, ''legromant'' or ''nagromant'' in southern Dalmatia and the area around Dubrovnik, ''višćun'' in Dalmatia, and ''štrigun'' in Istria. The ''krsnik'' was recorded in Istria, Gorski Kotar, the Kvarner Gulf, and parts of Slovenia.}} Lijep pozz.{{--}} [[Suradnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:06, 26. siječnja 2020. (CET)

== Kategorije od 1 članka ==

Bi li mogli malo pomoći kod predlaganja kategorija od 1 ili 2 članka za brisanje i prekategoriziranju članaka u njima? Koliko vidim, dobar dio ste ih [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Hrvanje_po_dr%C5%BEavama&amp;action=history Vi napravili]. --[[Suradnik:Mosorska gušterica|Mosorska gušterica]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mosorska gušterica|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:26, 28. siječnja 2020. (CET)

Opet otvaraš kategorije s manje od pet članaka i nakon tko zna koliko upozerenja.--[[User:Man_Usk|&lt;span style=&quot;font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;&quot;&gt;''Man_Usk''&lt;/span&gt;]] &lt;sup&gt;&lt;span style=&quot;color:#00FF00;&quot;&gt;[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]&lt;/span&gt;&lt;/sup&gt; 21:54, 2. veljače 2020. (CET)

: Mislim da nemamo više od tri životopisa iz Olova - nema potrebe za otvaranjem kategorije. Ako je takva situacija onda se crvena kategorija ukloni.--[[User:Man_Usk|&lt;span style=&quot;font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;&quot;&gt;''Man_Usk''&lt;/span&gt;]] &lt;sup&gt;&lt;span style=&quot;color:#00FF00;&quot;&gt;[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]&lt;/span&gt;&lt;/sup&gt; 22:33, 2. veljače 2020. (CET)

:: Ne bi trebali biti samo zato što su rođeni negdje, trebalo bi biti oni koji jesu iz tog mjesta i oni koji su bitni za to mjesto. Mislim da nitko iz te kategorije ne spada u kategoriju Životopisi, Olovo, pa ni u tu kategoriju gdje se sada nalaze. No, kako to neki osebujni suradnički računi kategoriziraju ne znam. Što se može.--[[User:Man_Usk|&lt;span style=&quot;font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;&quot;&gt;''Man_Usk''&lt;/span&gt;]] &lt;sup&gt;&lt;span style=&quot;color:#00FF00;&quot;&gt;[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]&lt;/span&gt;&lt;/sup&gt; 22:58, 2. veljače 2020. (CET)

== CEE 2020 ==

Drago mi je da to radite i da se i netko drugi osim mene time bavi. Imate moju podršku. Lijep pozdrav.--[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:25, 12. veljače 2020. (CET)
=== Ogulinska špiljska spužvica ===
Nije slučajnost, bolo mi oči. Nisam završio članak, budem kroz dan dva. Malo fintam jer znam da će kopipejstat kolege sa sh wiki pa ću malo odgodit puni članak. --[[Suradnik:Domjanovic|Domjanovic]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Domjanovic|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:02, 17. veljače 2020. (CET)

== Predložak:Nobelova nagrada za fiziku ==
Puno hvala. Radim na tome da to kompletiram. Lijepi pozdrav - [[Suradnik:Mmarre|Mmarre]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mmarre|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:06, 1. ožujka 2020. (CET)
== Ima ==
[https://hirc.botanic.hr/fcd/ShowResults.aspx?hash=797641060 Hrvatski endemi] --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:26, 1. ožujka 2020. (CET)
*Ali pazi neki su navedeni pod sinonimima, a naši ništa ne ažuriraju, pa možeš tu [http://www.plantsoftheworldonline.org/ provjerit] --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:28, 1. ožujka 2020. (CET)

== &quot;Slušaj starije, ali ne idi za njima&quot; ==

Prije pisanja ove poruke nisam gladao kako si do sada radio, poruka se odnosi [[Razgovor sa suradnikom:Thesevenq#Testiranje|samo na jedan slučaj]]. Dvije napomene kod stavljanja predloška &lt;nowiki&gt;{{bris}}&lt;/nowiki&gt;:

* Nije previše važno što se napiše kao parametar predloška, ali bolje je staviti neki od već predefiniranih razloga, kako bi se administratorima olakšala odluka. Uporaba predloška može se vidjeti u svakom trenutku preko poveznice ispod okvira za uređivanje (pod &gt;Predlošci koji se koriste na ovoj stranici:). Iako se u uputi predloška spominje, ''vandalizam'' podrazumijeva neku štetu na postojećem sadržaju, nova stranica koja ima neprikladan sadržaj nije vandalizam, to može biti testiranje ili je ''kreativni čin'' ([[Suradnik:Bonč/Biseri|neki su i sačuvani]]), samo što ga mi ne shvaćamo [[Datoteka:Face-wink.svg|22px]]
* Kad se bilo koji predložak za neodgovarajući sadržaj postavi u članak, treba o tome obavijestiti suradnika (ako je prijavljen, nema svrhe postavljati IP-ovima jer se mijenjaju). Wikipedija na to ne obvezuje, ali je dobro iz jednog ili dva razloga: suradniku se daje do znanja da je nešto loše napravio te onda može i poduzeti mjere za učenje i popravljanje, a i da mu doda ''težinu'' na SZR ako nastavi s neproduktivnim doprinosom.

Možda si sve to već znao, u tom slučaju samo da te podsjetim... [[Datoteka:Smiley.svg|20px]] &lt;span style=&quot;margin-left: 5px;&quot;&gt;&amp;nbsp;&amp;bull;&amp;nbsp;[[Suradnik:Bonč|Bonč]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Bonč|razgovor]])&lt;/small&gt;&amp;nbsp;&amp;bull;&amp;nbsp;''&lt;span style=&quot;cursor:help; color:#008000;&quot; title=&quot;Tagline je kratka sažeta rečenica uz potpis (aforizam, maksima, grafiti...)&quot;&gt;Pokvario mi se pješčani sat, kasni tri zrnca!&lt;/span&gt;''&amp;nbsp;&amp;bull;&amp;nbsp;&lt;/span&gt; 02:05, 9. ožujka 2020. (CET)

== Heralić ==

Tužilac, penzija? Breza je središte općine kao i Vareš, nikakva Breza kod Vareša. Poveznice na Youtube? Jesu gotovi radovi [[Alija Sirotanović|ovdje]]?--[[User:Man_Usk|&lt;span style=&quot;font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;&quot;&gt;''Man_Usk''&lt;/span&gt;]] &lt;sup&gt;&lt;span style=&quot;color:#00FF00;&quot;&gt;[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]&lt;/span&gt;&lt;/sup&gt; 23:05, 9. ožujka 2020. (CET)

: Tužitelj, mirovina?! Pogledati [[Wikipedija:Vanjske poveznice]], pod 14.--[[User:Man_Usk|&lt;span style=&quot;font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;&quot;&gt;''Man_Usk''&lt;/span&gt;]] &lt;sup&gt;&lt;span style=&quot;color:#00FF00;&quot;&gt;[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]&lt;/span&gt;&lt;/sup&gt; 22:50, 12. ožujka 2020. (CET)

== WP:60 ==

[[WP:60]]. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])&lt;/small&gt; 00:16, 13. ožujka 2020. (CET)

== Kategorije s pjesnicima ==

Znaš da [[Wikipedija:Kategorije|kategorije]] otvaramo kad ima 5 članaka? Pretpostavljam da si unaprijed prebrojio i da neće ostati na 1 članku. Ako ostanu na 1, morat ćemo ih pobrisati. --[[Suradnik:Lasta|&lt;span style=&quot;color: blue;&quot;&gt;'''Las'''&lt;/span&gt;]][[Razgovor sa suradnikom:Lasta|&lt;span style=&quot;color: magenta;&quot;&gt;'''ta'''&lt;/span&gt;]] 10:24, 13. ožujka 2020. (CET)

== [[Wikipedija:Sažetak]] ==

[[Slika:WikiSažetak.png|right|border|300px]][[Slika:WikiSažetak2.png|right|border|300px]][[Image:Information.svg|25px]]Zahvaljujemo Vam na [[Posebno:Doprinosi/{{PAGENAME}}|Vašim doprinosima]]  [[Wikipedija na hrvatskom jeziku|Wikipediji na hrvatskom jeziku]]. No, kada spremate sadržaj članka, prije no što pritisnete tipku '''''&quot;Sačuvaj stranicu&quot;''''', molimo Vas – upišite kratko obrazloženje u polje &quot;[[Wikipedija:Sažetak|Sažetak]]&quot; (koje se nalazi odmah uz tipku '''''&quot;Sačuvaj stranicu&quot;'''''). Time olakšavate drugim suradnicima koji iz sažetka mogu lako protumačiti vaše razloge svake pojedine izmjene. Primjerice, u slučaju &amp;#32;[[Wikipedija:Nedavne promjene|nedavno načinjenih promjena]]. Popunjavajući polje '''&quot;Sažetak&quot;''' pomažete svima, uključujući i sebi, prepoznavati Vaše doprinose u povijesti uređivanja članaka, a to može biti koristan i učinkovit način pronalaženja tih istih doprinosa. Zahvaljujemo na trudu koji ćete uložiti, te na razumijevanju ove poruke.--[[suradnik: Nesmir Kudilovic|Nesmir Kudilovič]] &lt;small&gt;([[razgovor sa suradnikom: Nesmir Kudilovic|razgovor]])&lt;/small&gt; 10,32; 13. ožujka 2020. (SEV)

== Jedan prijedlog ==

Možda ne bi bilo zgorega da [[Wikipedija:Kako arhivirati stranicu za razgovor|arhiviraš stranicu za razgovor]], vidim da ti se nakupilo mnogo poruka. --[[Suradnik:PajoPajimir|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Red;&quot;&gt;'''Pajo'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:PajoPajimir|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Green;&quot;&gt;'''Pajimir'''&lt;/span&gt;]] 19:47, 13. ožujka 2020. (CET)

== WP:PRE ==

Ti si izgleda ''zaljubljen'' u [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?target=Croxyz&amp;namespace=all&amp;tagfilter=mw-new-redirect&amp;start=&amp;end=&amp;limit=500&amp;title=Posebno%3ADoprinosi preusmjeravanja]? Meni djeluje da pretjeruješ, pročitaj [[Wikipedija:Preusmjeravanje#Kada NE koristiti preusmjeravanje]]. Ja [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Seka_Sabli%C4%87&amp;type=revision&amp;diff=5477381&amp;oldid=5475967 ovo] nisam napravio, jer mislim da je nepotrebno. Suradnici preko tražilice mogu naći pojam koji traže, a koji se javlja u sličnom obliku. Ne trebamo raditi preusmjeravanja za svaki oblik koji čitatelju može pasti na pamet. &lt;span style=&quot;margin-left: 5px;&quot;&gt;&amp;nbsp;&amp;bull;&amp;nbsp;[[Suradnik:Bonč|Bonč]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Bonč|razgovor]])&lt;/small&gt;&amp;nbsp;&amp;bull;&amp;nbsp;''&lt;span style=&quot;cursor:help; color:#008000;&quot; title=&quot;Tagline je kratka sažeta rečenica uz potpis (aforizam, maksima, grafiti...)&quot;&gt;Ako i ne znaš šta radiš, radi to otmjeno.&lt;/span&gt;''&amp;nbsp;&amp;bull;&amp;nbsp;&lt;/span&gt; 13:31, 14. ožujka 2020. (CET)

== Obrazloženje koje (ne) postoji ==

[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kubratovo_blago&amp;curid=668109&amp;diff=5477585&amp;oldid=5477572] Kaže predložak koji si postavio: ''Točnost podataka u ovom članku je osporena. Ne postavljajte ovaj predložak ako niste pokušali ispraviti sporne dijelove teksta '''i napisali obrazloženje na stranici za razgovor!''''' Ima li možda nešto nejasno u ovom podebljanom dijelu?--&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 18:39, 14. ožujka 2020. (CET)

== Zahvala ==
Ej, hvala na ovoj poruki koju si mi poslao. Ne znam kako se zahvaliti suradnicima na porukama pa sam ti odlučio ovdje poruku poslati. BTW, hvala na bi zastavi, fin dodatak haha.
--&lt;div style=&quot;color:teal; font-size:100%; font-weight:bold; font-family:Calibri;&quot;&gt;[[Suradnik:Imjusttherediting|Imjustthere]]&lt;/div&gt; 12:54, 17. ožujka 2020. (CET)

== Ne može ovako ==
Oni članci nisu bili izabrani, i nisi ih smio ukloniti, zato sam uklonio tvoju izmjenu kako bi ti članci ostali kao kandidati. [[Space2006]] (razgovor) 20:16, 18. ožujka 2020.

== ы nije &quot;ji&quot;, to je jedno slovo ==

Pa nije &quot;oglji&quot;, nego &quot;ogly&quot;. ы se preslovljava kao y. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:03, 19. ožujka 2020. (CET)

== Apsolutno netočno ==

[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor:L%C3%A0_ci_darem_la_mano&amp;diff=prev&amp;oldid=5481835] Ovo je '''apsolutno netočno'''. Članak nisam pisao u okviru projekta. Nisam ni znao za [taj konkretni, ovogodišnji] projekt. A i da sam znao, ne bih ga stavio u tu kategoriju: uvijek sam protiv ''štancanja'', a taj projekt (kao i drugi) upravo potiče ''štancanje'' ([https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Elica_Jankova&amp;oldid=4775029 primjer] na koji sam morao reagirati, u sklopu Wikiprojekta Bugarska). &lt;span style=&quot;margin-left: 5px;&quot;&gt;&amp;nbsp;&amp;bull;&amp;nbsp;[[Suradnik:Bonč|Bonč]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Bonč|razgovor]])&lt;/small&gt;&amp;nbsp;&amp;bull;&amp;nbsp;''&lt;span style=&quot;cursor:help; color:#008000;&quot; title=&quot;Assumption is the mother of all fuck-ups. - Travis Dane, Under Siege 2&quot;&gt;Pretpostavka je majka svih zariba.&lt;/span&gt;''&amp;nbsp;&amp;bull;&amp;nbsp;&lt;/span&gt; 23:46, 21. ožujka 2020. (CET)

== Kategorije, peti put ==

Maloprije sam uklonio neka pogrešna i dupla kategoriziranja. Do sada si trebao, iz toliko savjeta, naučiti kako s kategorijama.--[[User:Man_Usk|&lt;span style=&quot;font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;&quot;&gt;''Man_Usk''&lt;/span&gt;]] &lt;sup&gt;&lt;span style=&quot;color:#00FF00;&quot;&gt;[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]&lt;/span&gt;&lt;/sup&gt; 22:01, 22. ožujka 2020. (CET)

: [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Man_Usk&amp;diff=next&amp;oldid=5483139] Znaš priču o konju i žabi? Molim te, nemoj više kopirati kategorije sa engleske Wikipedije. To rade na bs i tamo imaju bezbroj kategorija sa 1 člankom. Nećemo našu wikipediju pretvarati u žabu s potkovom. Potrudi se proučiti postojeći sustav kategorija i drži se njega. --[[Suradnik:Lasta|&lt;span style=&quot;color: blue;&quot;&gt;'''Las'''&lt;/span&gt;]][[Razgovor sa suradnikom:Lasta|&lt;span style=&quot;color: magenta;&quot;&gt;'''ta'''&lt;/span&gt;]] 09:20, 26. ožujka 2020. (CET)

== Preusmjeravanja, peti put ==

Maloprije sam predložio za brisanje neka pogrešna preusmjeravanja i ona na koja ništa ne vodi. Do sada si trebao, iz toliko savjeta, naučiti kako s preusmjeravanjima.--[[User:Man_Usk|&lt;span style=&quot;font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;&quot;&gt;''Man_Usk''&lt;/span&gt;]] &lt;sup&gt;&lt;span style=&quot;color:#00FF00;&quot;&gt;[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]&lt;/span&gt;&lt;/sup&gt; 21:22, 23. ožujka 2020. (CET)

== Neka sad stoji ovako. ==

Uklonio sam sumnjive djelove [[Starohrvatska astrognozija|članka]]. Ne znam ima li ih još. Uostalom, našao sam na Stellarium Wiki [http://stellarium.sourceforge.net/wiki/index.php/Sky_cultures#Mesopotamian_.28Babylonian-Assyrian-Sumerian.29] ove podatke, ali ne znam je su li točni. Lijep pozdrav. -- [[Suradnik:Franjo Josip|Franjo Josip]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Franjo Josip|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:33, 23. ožujka 2020. (CET)

Mogla je bar ostat zvijezda Danica, to jest stari naziv. -- [[Suradnik:Franjo Josip|Franjo Josip]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Franjo Josip|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:35, 23. ožujka 2020. (CET)

Upravo sam pronašao dio teksta u kojem piše o Veneri. 

Mojst(a)r r(e)če: Měsec jes(t) najmańša planita meju druzimi planitami. I potom
jes(t) Slnce. I te dve najveće služita: Měsec vrěmena kaže, Slnce vsěm služi. I potom
jes(t) ineh pet, jedna imenujet se Satarnus, 2. Venus, to jes(t) Dannica.142

[63.] Mlaji r(e)če: Kako to more biti jedna zvězda Dannica i Zvěrnica?

Mojst(a)r r(e)če: Tako nam kńigi naše svědoče da Dannica jedno lěto teče prěd Slncem,
a drugo za Slncem. Kada teče prěd Slncem, tada i[me]nujet se Dannica, a koga
lěta teče za Slnce[m], onoga se zove Zvěrnica. Četrta zvězda imenujet se Mars143 i ta
jes(t) k Dannici podobna i da ju nijedan mešt(a)r ne more razaznati. I neki tako děju
da ta zvězda tuliko visoko teče da se jedva v jutro prěd Slncem vidi. Peta zvězda
imenujet se Jupiter i ta teče 7 lět prěje nere svoj běg svrši. I ot te zvězd(e) tako nam
prave učiteļi da ona vladajet mudrostju144. I ošće jes(t) jedna zvězda ka se imenuje
Jovis145 i ta teče 12 lět146 prěje nere svrši svoj běg, i ta teče po Šaturne najviše.

Hvala na porukama.--[[Suradnik:Franjo Josip|Franjo Josip]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Franjo Josip|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:49, 23. ožujka 2020. (CET)


:Bezveze tražeći o starohrv. astronomiji na internetu, naišao sam na [https://bib.irb.hr/datoteka/575559.etnoastronomija.pdf] izvor koji (po meni) i ne izgleda tako loše. Nema riječi sa 100 na kvadrat akcenata i pisac nije oni &quot;Japanac&quot;, već g. Jadran Kale.
Evo nekih izvadaka:

&quot;Stoljetnica Kučerinog Našeg neba okašnjeli
je čas bilješci da je jedan od učinaka ove knjige i početak astronomskog
interesa u Hrvatskoj za istra`ivanje etnotaksonomije nebeskih tijela (po
pučkom pričanju ... u hrvatskom narodu; prvo izdanje Našeg neba (str.
20-21, 331 i 410), donosi pučke nazive Velika Kola za zviježđe Velikog
medvjeda, kumovska slama i dva naziva za Veneru - Danica i Večernjica, a
u drugom izdanju (str. 57) pridružuju mu se i imena pojedinih zvijezda u
Plejadama, sa skupnim nazivom Vlašići), nakon što je s etnološke strane
prvi pripadni upit u Arkivu 1851. podastro Kukuljević.&quot;

&quot;Disciplinarno sjecište polja zanimanja etnologije i astronomije u
hrvatskoj znanosti do sada nije posebno komentirano. Bilje‘enja ovakvih
predaja u hrvatskoj knji‘evnosti susre}emo od 16. st., kada u 18. poglavlju
Planina, objavljenih 1569., Zoranić navodi: &quot;... ča vlašići bihu i prik neba
rimski put ča je i zač se zove put kim je kum kumu slamu kral i ko je
svetoga Petra šćap i volopasnica ka je zvizda i ke u križ svite i zač se
kri‘a sfak boji i ko je vela medvidica i mali medvidić i zmaj ko je i veliki
bivolj i ~udne jine razlike zvizde&quot; (str. 82). Već je ovo pjesnikovo nizanje
imena i naznaka pratećih predaja jedan prete‘ni inventar hrvatskog predajnog poz-navanja tijela zvjezdanog neba, u omjeru s u~enim atribucijama
(Draco, Taurus). Nedostaje tek spomen Sjeverne krune (najčešće zvanom
Gospinom krunom) i planeta. Leksikografski spomeni po~inju prvim
hrvatskim rječnikom iz 1595. (F. Vrančić), bivaju}i zanimljivima u mnogim
potonjim hrvatskim rječnicima (npr. rijedak naziv zvijezde &quot;Zaštepnice&quot;,
vjerojatno  Orionis, u Parčića, str. 1165, ili druga potvrda &quot;Zašćepnice&quot;, iz
izgledno zajedni~kog Pavlinovićevog izvora, kojeg u potonjem primjeru danas
znamo samo putem ARj, sv. 22, str. 463). Dragocjene potvrde hrvatskih
astronima nalazimo u mnogim književnim izvorima, na primjer, jedan od
dva poznata navoda naziva &quot;Svrdao&quot; (vjerojatno  Orionis)13 i jedan
od rijetkih navoda naziva &quot;Zakošnjak&quot; (vjer.  Orionis)14 u Svetoj Rožaliji
Antuna Kanižlića Po‘e‘anina (str. 12).&quot;

&quot;Uklapanje noćnog neba u utjecajne kulturne obrasce razvidno je
i po predajnim sklonostima zaokruživanja broja zvijezda u prepoznavanim
likovima na simbolično zaokružene brojeve. Pri tome je najznakovitiji broj
sedam: sestre Plejade, za koje je Ovidije prijevodu Arata imao dodati &quot;quae
septem dici, sex tamen esse solent&quot;, jer su i Grci opažanje {est zvijezda za
sedam sestara obrazlagali bijegom one udane za smrtnika; znak Plejada na
minojskom Faistovom disku je sedam zaokruženih točaka; također i jedina
klasična latinska brojčana imenovanja - Velikog medvjeda kao septentrio,
Malog medvjeda kao septentrio minor, alter septentrio i Sjeverne krune kao
septemtrionalis Corona (Allen, str. 411; Scherer, str. 139, 179; Le Boeuffle,
str. 90, 99); u njemačkom Siebengestirn; u bošnjačkoj astronimiji Sandžaka
brojem također eponimni naziv Sedmozvije‘|e za Plejade. Bliska asociranju
simbolički snažnih brojeva je i sklonost uopćavanju i shematizaciji izgleda.
Prikazivanje zvijezda Plejada poredanih uokrug najsjajnije me|u njima
može se susresti u visokoj kulturi srednjovjekovnih rukopisa, na grbu
obitelji Vlašić u Fojničkom grbovniku, a napose živo među nazivanjima
Plejada “kvočkom s pilićima”.&quot;

:(neka slova sa kvačicama i crticama te grčka slova su zamijenjena različitim znakovima)

:Što misliš?--[[Suradnik:Franjo Josip|Franjo Josip]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Franjo Josip|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:31, 24. ožujka 2020. (CET)
== Kajkavski jezik == 

&lt;div style=&quot;float: left; border:solid orange 1px; margin: 1px;&quot;&gt;
{| cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;width: 238px; background: yellow;&quot;
! style=&quot;font-size:10px;padding:4pt;line-height:1.25em&quot;|&lt;big&gt;Žuti karton&lt;/big&gt;
|}&lt;/div&gt;
&lt;br clear=all&gt;
Jel vidiš [https://iso639-3.sil.org/request/2014-056 ovo], status o priznanju,; kao i druge izvore, recimo tu, od [https://ika.hkm.hr/novosti/predstavljeno-sveto-pismo-novog-zavjeta-na-kajkavskom-jeziku/ prošle godine], ukazuje nam da ne govoriš istinu. Razlog me ne zanima, sačuvaj ga za sebe --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:09, 27. ožujka 2020. (CET)

&lt;div style=&quot;float: left; border:solid orange 1px; margin: 1px;&quot;&gt;
{| cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;width: 238px; background: red;&quot;
! style=&quot;font-size:10px;padding:4pt;line-height:1.25em&quot;|&lt;big&gt;Crveni karton.&lt;br&gt;Blokirani ste!&lt;/big&gt;
|}&lt;/div&gt;
&lt;br clear=all&gt;

Blokiarn si 7 dana. I pokraj očitih dokaza tjeraš svoje --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:28, 27. ožujka 2020. (CET)

*Eto nisam te htio blokirat na wikipediji nego na tom članku. Posveti energiju na nešto drugo. Ugodan dan --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:33, 27. ožujka 2020. (CET)
**Samo ti radi, imaš bezbroj članaka na raspologanju --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:28, 27. ožujka 2020. (CET)
***Zašto ne nađeš link za ono što tvrdiš, za to nije potreban nikakcv razgovor --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:17, 28. ožujka 2020. (CET)

== Nagrada ==

Hvala na nagradi. Zaista me je obradovala [[slika:Face-smile.svg|20px]] --[[Suradnik:Mateo K 01|Mateo K 01]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mateo K 01|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:53, 1. travnja 2020. (CEST)

: [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Suradnik:Bon%C4%8D/nagrade&amp;curid=465190&amp;diff=5493651&amp;oldid=5488446] Hvala na nagradi. Nagrada je prikladna za 1. travnja i slatko sam se nasmijao na &quot;najvećeg obožavatelja&quot; sjetiviši se [[#NSO|ove poruke]] i lepeza ili [http://bonc1.users.sbb.rs/fu/fu20190611.html#napomena mojih vodiča] koji služe u tu svrhu [[Datoteka:Smiley.svg|20px]] &lt;span style=&quot;margin-left: 5px;&quot;&gt;&amp;nbsp;&amp;bull;&amp;nbsp;[[Suradnik:Bonč|Bonč]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Bonč|razgovor]])&lt;/small&gt;&amp;nbsp;&amp;bull;&amp;nbsp;''&lt;span style=&quot;cursor:help; color:#008000;&quot; title=&quot;Tagline je kratka sažeta rečenica uz potpis (aforizam, maksima, grafiti...)&quot;&gt;All hope abandon, ye who enter [messages] here.&lt;/span&gt;''&amp;nbsp;&amp;bull;&amp;nbsp;&lt;/span&gt; 01:20, 2. travnja 2020. (CEST)

== Poddistrikt ==

Prvo, nije lijepo počinjati razgovoe sa &quot;prestani&quot;. Drugo, ako ti se ne sviđa riječ, trebao si predložiti drugu. --[[Suradnik:Ključ broj 13|Ključ broj 13]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ključ broj 13|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:12, 11. travnja 2020. (CEST)
:Odakle tebi uopće ta riječ? --[[user: Croxyz|Croxyz]] &lt;small&gt;([[user talk: Croxyz|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:12, 11. travnja 2020. (CEST)
:: I dalje ne daješ konkretni prijedlog?--[[Suradnik:Ključ broj 13|Ključ broj 13]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ključ broj 13|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:47, 13. travnja 2020. (CEST)

== CEE proljeće 2020. ==

[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor:Mariborska_katedrala&amp;oldid=5500117][https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor:Mariborska_nadbiskupija&amp;oldid=5500116] Malo koncentracije. [[Slika:Face-wink.svg|20px]]--[[User:Man_Usk|&lt;span style=&quot;font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;&quot;&gt;''Man_Usk''&lt;/span&gt;]] &lt;sup&gt;&lt;span style=&quot;color:#00FF00;&quot;&gt;[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]&lt;/span&gt;&lt;/sup&gt; 20:58, 11. travnja 2020. (CEST)

== Tri vodoravne crtice -, – i — ==

Croxyz, prema pravopisnim priručnicima, nije nepravilna ni jedna - ni druga – ni treća — [[Crtica (pravopis)|crtica ili crta]]. Lijep pozdrav, --[[Suradnica:Roberta F.|&lt;font color=&quot;Aqua&quot;&gt;'''Roberta'''&lt;/font&gt;]] [[Razgovor sa suradnicom:Roberta F.|'''&lt;font color=&quot;Turquoise&quot;&gt;F.&lt;/font&gt;''']] 18:28, 14. travnja 2020. (CEST)

== Re:Discord ==

Zahvaljujem ti se na pozivu, ali [[Discord]] nije nešto za mene. Lijepo te pozdravljam! {{;P}} --[[Suradnik:Koreanovsky|Koreanovsky 🎸]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|razgovor]])&lt;/small&gt; 11:16, 22. travnja 2020. (CEST)
== Trčci ==
*Dobro si napravio. Oba naziva su priznate varijante ,staviću izvore --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:50, 24. travnja 2020. (CEST)

== Bruh... ==

# [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Muhamed_Hevaji_Uskjufi&amp;diff=5525052&amp;oldid=5525039]
# [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Muhamed_Hevaji_Uskjufi&amp;diff=next&amp;oldid=5525069]
Y u do dis bro? [[Datoteka:Face-sad.svg|20px]]

Hahaha [[Datoteka:Face-badtooth.svg|20px]], [[Suradnik:Koreanovsky|Koreanovsky 🎸]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:23, 4. svibnja 2020. (CEST)

== Čitanje izvora.. ==

...nek` ti ne bude [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor:Muhamed_Hevaji_Uskjufi&amp;oldid=5451915 teško].--[[User:Man_Usk|&lt;span style=&quot;font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;&quot;&gt;''Man_Usk''&lt;/span&gt;]] &lt;sup&gt;&lt;span style=&quot;color:#00FF00;&quot;&gt;[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]&lt;/span&gt;&lt;/sup&gt; 22:50, 4. svibnja 2020. (CEST)

== Još uvijek se zalijećeš ==

Upadaš u stvari koje nisi dovršio. N.pr. '' 16:23, 19. srpnja 2019.‎ Croxyz razgovor doprinosi blokiraj‎ 81 bajt +81‎ Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|Philologists from Ukraine}} Kategorija:Filolozi po nacionalnosti«.''. Ako otvaraš praznu kategoriju, onda to čini ako ju misliš u skoro vrijeme napuniti. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])&lt;/small&gt; 02:33, 7. svibnja 2020. (CEST)

== Portali ==

[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafić&amp;diff=5525243&amp;oldid=5524987] Imaš li već neku &quot;viziju&quot;? {{?}} Neki portali su zapušteni ali ipak u dobrom stanju (npr. [[Portal:Glazba]]), drugi su neugledni kao što je ''(danas nažalost neslavni)'' prvi wikiportal na hrvatskome jeziku – [[Portal:Fizika]]. Osobno bi volio reanimirati [[Portal:Europa]] i [[Portal:Nogomet]]. Što ti kažeš? --[[Suradnik:Koreanovsky|Koreanovsky 🎸]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:23, 11. svibnja 2020. (CEST)

== Request ==

Hello, please kindly review this [[Posebno:Doprinosi/Explora57|contribution]] and maintain related articles if in need, thanks. Btw, it seems that the user need help as he left a message at my talk page at meta, if you want, please help him. --[[Suradnik:Hamish|Hamish]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Hamish|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:13, 11. svibnja 2020. (CEST)

== Sadašnja država ==

Bok Croxyz, uklonio sam tvoj upis prijašnje države iz infookvira. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ivan_Me%C5%A1trovi%C4%87&amp;type=revision&amp;diff=5532283&amp;oldid=5527092] U infookvir unosi se sadašnja država. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom%3AOrgulja%C5%A1&amp;type=revision&amp;diff=4643155&amp;oldid=4642851] Lp.--[[Suradnik:Rovoobob|&lt;b&gt;&lt;font color=&quot;Blue&quot;&gt;Rovoobob&lt;/font&gt;&lt;/b&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Rovoobob|&lt;b&gt;&lt;font color=&quot;Green&quot;&gt;Razgovor&lt;/font&gt;&lt;/b&gt;]] 11:09, 15. svibnja 2020. (CEST)

Pitaj admine. Tako je već godinama.--[[Suradnik:Rovoobob|&lt;b&gt;&lt;font color=&quot;Blue&quot;&gt;Rovoobob&lt;/font&gt;&lt;/b&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Rovoobob|&lt;b&gt;&lt;font color=&quot;Green&quot;&gt;Razgovor&lt;/font&gt;&lt;/b&gt;]] 11:15, 15. svibnja 2020. (CEST)

== [[La Plata dolphin]] ==

Doda si preusmjerenje s engleskog naziva. Misliš li dodat i preusmjerenje sa francuskog, njemačkog i svahilija? --[[Suradnik:Lasta|&lt;span style=&quot;color: blue;&quot;&gt;'''Las'''&lt;/span&gt;]][[Razgovor sa suradnikom:Lasta|&lt;span style=&quot;color: magenta;&quot;&gt;'''ta'''&lt;/span&gt;]] 14:18, 15. svibnja 2020. (CEST)

== Kladogram ==

[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak%3AClade&amp;type=revision&amp;diff=5532486&amp;oldid=2577067] A da probaš s predlošcima {{pp|klad}} i {{pp|kladogram}}? &lt;span style=&quot;margin-left: 5px;&quot;&gt;&amp;nbsp;•&amp;nbsp;[[user:Bonč|Bonč]] &lt;small&gt;([[User talk:Bonč|razgovor]])&lt;/small&gt;&amp;nbsp;•&amp;nbsp;''&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati.&lt;/span&gt;''&amp;nbsp;•&amp;nbsp;&lt;/span&gt; 14:40, 15. svibnja 2020. (CEST)

: [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Bon%C4%8D&amp;curid=525632&amp;diff=5532494&amp;oldid=5529874] Pogledat ću, na prvi pogled djeluje kao da je problem u dubini niza. &lt;span style=&quot;margin-left: 5px;&quot;&gt;&amp;nbsp;•&amp;nbsp;[[user:Bonč|Bonč]] &lt;small&gt;([[User talk:Bonč|razgovor]])&lt;/small&gt;&amp;nbsp;•&amp;nbsp;''&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati.&lt;/span&gt;''&amp;nbsp;•&amp;nbsp;&lt;/span&gt; 15:00, 15. svibnja 2020. (CEST)

:: Dobro da se nisam ''zahuktao'', jer je Ivi104 riješio  [[Datoteka:Smiley.svg|20px]] &lt;span style=&quot;margin-left: 5px;&quot;&gt;&amp;nbsp;•&amp;nbsp;[[user:Bonč|Bonč]] &lt;small&gt;([[User talk:Bonč|razgovor]])&lt;/small&gt;&amp;nbsp;•&amp;nbsp;''&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati.&lt;/span&gt;''&amp;nbsp;•&amp;nbsp;&lt;/span&gt; 01:44, 16. svibnja 2020. (CEST)

== WP:60 ==

Ako sam dobro prebrojio na ovoj SZR, do sada si četiri puta upozoravan na ovu smjernicu, a ti [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Preno%C5%A1enje_Krista_(Pontormo)&amp;curid=674085&amp;diff=5534217&amp;oldid=5534214 opet po istome], cijele četiri minute nakon izmjene suradnika. Cijelih 7 minuta nakon toga u članak [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Preno%C5%A1enje_Krista_(Pontormo)&amp;diff=next&amp;oldid=5534219 lijepiš predloške o održavanju]. Do kada tako?--&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 19:18, 18. svibnja 2020. (CEST)

: Poslušaj kolegu što ti piše. Usput, pripazi sa kategorijama, ima ih puno tvojih sa 1-2 članka. Pravilo je da ne otvaramo ispod 5 članaka. --[[Suradnik:Lasta|&lt;span style=&quot;color: blue;&quot;&gt;'''Las'''&lt;/span&gt;]][[Razgovor sa suradnikom:Lasta|&lt;span style=&quot;color: magenta;&quot;&gt;'''ta'''&lt;/span&gt;]] 09:26, 20. svibnja 2020. (CEST)

== tada dio ==

[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Umihana_%C4%8Cuvidina&amp;diff=5534500&amp;oldid=5534191] Čim se dogovorimo da se tako piše.--[[User:Man_Usk|&lt;span style=&quot;font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;&quot;&gt;''Man_Usk''&lt;/span&gt;]] &lt;sup&gt;&lt;span style=&quot;color:#00FF00;&quot;&gt;[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]&lt;/span&gt;&lt;/sup&gt; 20:51, 18. svibnja 2020. (CEST)
== Rodovi i vrste i kategorije ==
*Samo vrste stavljaj, ne rodove. A za fosile treba navest fosilna vrsta, one nisu ekstantne --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:17, 22. svibnja 2020. (CEST)

== Bugarski članci ==

Nema potrebe brisati članak samo [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Sofijska_deklaracija&amp;diff=prev&amp;oldid=5530037 zbog toga tko ga je napisao]. --[[Suradnik:Lasta|&lt;span style=&quot;color: blue;&quot;&gt;'''Las'''&lt;/span&gt;]][[Razgovor sa suradnikom:Lasta|&lt;span style=&quot;color: magenta;&quot;&gt;'''ta'''&lt;/span&gt;]] 17:45, 25. svibnja 2020. (CEST)

==Translation request==
Hello.

Can you translate and upload the article [[:en:Azerbaijan Democratic Republic]] in Croatian Wikipedia?

Yours sincerely, [[Suradnik:Karalainza|Karalainza]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Karalainza|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:23, 29. svibnja 2020. (CEST)

== Re: Eja močvarica ==

Hvala na primjedbi.-[[Suradnik:Kraljnnm|Kraljnnm]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kraljnnm|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:25, 6. lipnja 2020. (CEST)

== Traženi članci ==

[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Tra%C5%BEeni%C4%8Clanci-nedavne-promjene&amp;oldid=prev&amp;diff=5551081] Za spriječiti sve moguće nejasnoće: maknio sam one teme [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Tra%C5%BEeni%C4%8Clanci-nedavne-promjene&amp;diff=prev&amp;oldid=5550659] jer su već mjesecima stajale, a nismo ih se riješili s popisa jer ljudima nisu bile zanimljive. Tako izgledaju kao neažurirano sučelje, dosadno, zamorno, neprivlačno i odbojno. Stoga sam stavio izabranu drugu skupinu tema s popisa željenih članaka koji su davno stavljeni na popis i čekaju. Ako ljude nešto ne privlači, onda treba staviti novo, ne valja ih siliti. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:10, 7. lipnja 2020. (CEST)

== Re:Zastava Hrvatskoga Kraljevstva ==

Uklonio bi...
:...da sam admin na commonsu. :P --[[Suradnik:Koreanovsky|𝐊𝐨𝐫𝐞𝐚𝐧𝐨𝐯𝐬𝐤𝐲]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:39, 7. lipnja 2020. (CEST)

== Žuti karton ==

&lt;div style=&quot;float: left; border:solid orange 1px; margin: 1px;&quot;&gt;
{| cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;width: 238px; background: yellow;&quot;
! style=&quot;font-size:10px;padding:4pt;line-height:1.25em&quot;|&lt;big&gt;Žuti karton&lt;/big&gt;
|}&lt;/div&gt;
&lt;br clear=all&gt;

Ne ubacuj predloške za netočnost napamet [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kajkavski_knji%C5%BEevni_jezik&amp;diff=5555274&amp;oldid=5554318][https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kajkavski_knji%C5%BEevni_jezik&amp;diff=5555280&amp;oldid=5555278]. Koora jest uklonio [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kajkavski_knji%C5%BEevni_jezik&amp;diff=5554274&amp;oldid=5490357] dio teksta gdje se spominje Lovrić i to je spomenut tek kao literatura na tu temu. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:55, 11. lipnja 2020. (CEST)

== Savjet ==

{{citat|Ovdje sam već dvije godine i autor sam skoro 600 članaka, a još uvijek nisam ophoditelj|Croxyz}}
[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Administratori/Prijedlozi_za_administratore/Ceha&amp;diff=prev&amp;oldid=5555654] Ophoditelj se postaje radom, ne po automatizmu. --[[Suradnik:Mateo K 01|Mateo K 01]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mateo K 01|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:32, 11. lipnja 2020. (CEST)

== Uređivačko ratovanje i nečitanje pravila ==

U svezi s ovim [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Administratori/Prijedlozi_za_administratore/Ceha&amp;curid=676542&amp;diff=5555651&amp;oldid=5555647], dobro čitaj pravila. [https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Administratori/Prijedlozi_za_administratore][https://xtools.wmflabs.org/ec/hr.wikipedia.org/Imjusttherediting] Ignoriraš birokratovo objašnjenje, upuštaš se u uređivački rat, ignoriraš pravila i unosiš nered. Ponašaš se kao da ne znaš, a pravila izbora su na vrhu stranice. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:59, 11. lipnja 2020. (CEST)

&lt;div style=&quot;float: left; border:solid orange 1px; margin: 1px;&quot;&gt;
{| cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;width: 238px; background: red;&quot;
! style=&quot;font-size:10px;padding:4pt;line-height:1.25em&quot;|&lt;big&gt;Crveni karton.&lt;br&gt;Blokirani ste na rok: 1 dan!&lt;/big&gt;&lt;br /&gt;Razlog je: vidi gore
|}&lt;/div&gt;
&lt;br clear=all&gt;

== Kategorije ==

[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Limenka&amp;oldid=5555407] Kad stvaraš članak, ne zaboravi kategorizirati. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])&lt;/small&gt; 04:03, 12. lipnja 2020. (CEST)

== Cvijeta ==
Slika koja se nalazi u mnogim člancima o Cvijeti ne prikazuje nju. Pogledaj szr članka. A mislim da ni ovoj drugoj koju si dodao nije mjesto u članku. Cvijeta je bila ono što je bila i onda kad je bila. Nisu joj potrebni raznorazni nestvarni i izmišljeni prikazi. Mislim da ćemo joj najveće i najdublje poštovanje odati izostavljanjem nestvarnih prikaza. Zahvaljujem na razumijevanju i lijepo pozdravljam.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:33, 14. lipnja 2020. (CEST)

== Odg.:Sretan ti rođendan ==

Hvala ti Croxyz, puno mi znači što si se sjetio :) --[[Suradnik:Dvanaesti Igrač|'''&lt;span style='color:blue'&gt;Dvanaesti&lt;/span&gt;''']] [[Razgovor sa suradnikom:Dvanaesti Igrač|'''&lt;span style='color:gray'&gt;Igrač&lt;/span&gt;''']] 23:07, 14. lipnja 2020. (CEST)
:Oho, zanimljivo. Ako ga nećete napisati, mogu li znati o čemu je članak trebao biti? --[[Suradnik:Dvanaesti Igrač|'''&lt;span style='color:blue'&gt;Dvanaesti&lt;/span&gt;''']] [[Razgovor sa suradnikom:Dvanaesti Igrač|'''&lt;span style='color:gray'&gt;Igrač&lt;/span&gt;''']] 00:27, 15. lipnja 2020. (CEST)

== (Ne)potpisan ==
Dobra večer Croxyz. '''[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?diff=5565069&amp;oldid=5565058&amp;title=Wikipedija:Administratori/Prijedlozi_za_administratore/Neptune,_the_Mystic Za ovo]''' rabimo [[predložak:Nepotpisan]] [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]]. Srdačan pozdrav, [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Purple;&quot;&gt;Maestro&lt;/span&gt;''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Blue;&quot;&gt;Ivanković&lt;/span&gt;''']] 22:53, 22. lipnja 2020. (CEST)

== Re:Pitanje ==

Prevodim.--[[Suradnik:Kraljnnm|Kraljnnm]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kraljnnm|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:16, 23. lipnja 2020. (CEST)

== Sažeci  ==

[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Svjetsko_prvenstvo_u_nogometu_-_Kanada,_Meksiko,_SAD_2026.&amp;diff=prev&amp;oldid=5570630] [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Otkrhnuti&amp;diff=prev&amp;oldid=5570631] Nije primjereno prozivati suradnike u sažecima. --[[Suradnik:Mateo K 01|Mateo K 01]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mateo K 01|razgovor]])&lt;/small&gt; 00:55, 30. lipnja 2020. (CEST)

== Anophthalmus hitleri ==

dobar, lijepo srocen i fundiran clanak. hvala. (bez obzira na nezgodno ime istog) --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])&lt;/small&gt;

== Lovrićev rječnik ==

Poslao sam upit u ISBN ured NSK, čini se da je ISBN za Lovrićev kajkavski rječnik izmišljen jer nije nigdje zaveden, upitno je postoji li uopće. Maknuo sam ga iz [[Kajkavsko narječje]]. --[[Suradnik:Koora|koora]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Koora|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:32, 2. srpnja 2020. (CEST)
: Jasno mi je o čemu se radi i zašto bi se trebalo ukloniti, ali vidiš i sam da u stranicama razgovora nailaziš na otpor na te izmjene. Vjerujem da bi već sam uklonio iz ih članaka da je &quot;lako&quot;. --[[Suradnik:Koora|koora]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Koora|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:41, 2. srpnja 2020. (CEST)
:: Ako te zanima iz čisto osobnih razloga, iz ISBN ureda su mi javili da taj rječnik ne postoji. --[[Suradnik:Koora|koora]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Koora|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:08, 15. srpnja 2020. (CEST)

== Nirnberški proces protiv nacističkih liječnika‎ ==

Pozdrav Croxyz. Vidi: [[Razgovor:Nirnberški zakoni]]. Pozdrav --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:32, 2. srpnja 2020. (CEST)

== [[5G]] ==

&lt;div style=&quot;float: left; border:solid orange 1px; margin: 1px;&quot;&gt;
{| cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;width: 238px; background: yellow;&quot;
! style=&quot;font-size:10px;padding:4pt;line-height:1.25em&quot;|&lt;big&gt;Žuti karton&lt;/big&gt;
|}&lt;/div&gt;
&lt;br clear=all&gt;

U većini slučajeva [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=5G&amp;diff=5569212&amp;oldid=5569211 ovakvo uređivanje] je u redu, no u ovom slučaju to '''nije''' u redu. Naime, članak o novoj tehnologiji u kome je osim uredno napisanog zaglavlja jedini odlomak nešto nevezano za predmet članka nije moguće nazvati enciklopedijskim, nego tek - člankom u nastajanju.

Zbog nedostatka vremena nisam odmah napisao taj odlomak, ali takav odlomak je nužan u tome članku.

Postojanje praznoga odlomka pod nazivom &quot;Tehnologija&quot; moglo je nekoga potaknuti da napiše nešto u tom praznom odlomku.

Kao što sam gore napisao, brisanje praznih naslova je u većini slučajeva u redu, ali to ipak treba raditi pažljivo, ako je negdje, u nekom '''novom''' članku ostavljen &lt;u&gt;jedan&lt;/u&gt; prazan odlomak, možda to ima svoju svrhu.

Kad bi imali pravilo o brisanju (ili nebrisanju) praznih naslova, onda bi to botovi mogli raditi. No botovi, skripte mogu raditi samo jednostavna uređivanja, za ona složenija potrebni su ljudi koji razmišljaju dok uređuju ovaj projekt, kako bi on u konačnici bio bolji, a ne gori. [[Suradnik:SpeedyGonsales|&lt;span style='color:blue'&gt;Speedy&lt;/span&gt;]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|&lt;span style='color:gray'&gt;Gonsales&lt;/span&gt;]] 11:27, 5. srpnja 2020. (CEST)
: Poanta je - uređivanja na Wikipediji trebaju biti u korist projekta. Da nemate crvenih kartona, preskočio bih ovo.
: No kako je vaša povijest blokiranja jako crvena, htio sam vas uputiti da je očito da nešto ne valja s vašim uređivanjima. Ne znam zašto dolazi do manjkavih uređivanja, ali lijepo vas molim da pokušate razmisliti što ne valja s njima, i da to žurno popravite, ako je moguće. Lijep pozdrav! [[Suradnik:SpeedyGonsales|&lt;span style='color:blue'&gt;Speedy&lt;/span&gt;]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|&lt;span style='color:gray'&gt;Gonsales&lt;/span&gt;]] 20:54, 6. srpnja 2020. (CEST)
::Croxyz je jedan od boljih urednika i ne možete reći da nešto nije u redu sa njegovim uređivanjem. --[[Suradnik:Arnel6-2|Arnel6-2]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Arnel6-2|razgovor]])&lt;/small&gt;
: [[Suradnik:SpeedyGonsales|Suradniče SpeedyGonsales]], ako članak nije dovršen postoje [[WP:60]], [[Predložak:Radovi]] i [[Predložak:Radovi24]]. No kako je vaša povijest doprinosa jako izrazito kontrovezna, uključujući [https://meta.wikimedia.org/wiki/Requests_for_comment/Site-wide_administrator_abuse_and_WP:PILLARS_violations_on_the_Croatian_Wikipedia raspravu o vama na RFC-u od 725 KB], što je mnogo više od članka [[Zlatice]], najduljeg članka na Wikipediji na hrvatskom jeziku; htio sam vas uputiti da je očito da nešto ne valja s vašim uređivanjima. Ne znam zašto dolazi do manjkavih uređivanja, ali lijepo vas molim da pokušate razmisliti što ne valja s njima, i da to žurno popravite, ako je moguće. Naravno, ovim vašem žutim (i daljnim ako bude zbog ove situacije) kartonom vidi se zloupotreba vašega administratorskoga statusa. Lijep pozdrav! --[[user: Croxyz|Croxyz]] &lt;small&gt;([[user talk: Croxyz|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:18, 7. srpnja 2020. (CEST)

== [[Pop-up knjiga]] ==

Ne želim nikoga lažno optuživati, ali postoji li mogućnost da je [[Pop-up knjiga|to]] tvoj sadržaj? [[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'Times New Roman';font-size:11pt;color:#003cd4;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'Times New Roman';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 15:50, 11. srpnja 2020. (CEST)

[[Suradnik:Koreanovsky|Koreanovsky]], on je prvo od mene copypasteao čitavi nedovršeni članak koji se nalazio u mojoj tiskari što me je izrazito naljutilo jer sam taj članak pripremao za jubilarni. Zatim je za vrijeme/maloprije jubilarca preveo čitav članak s en. wiki tako da ga ne mogu objaviti.--[[user: Croxyz|Croxyz]] &lt;small&gt;([[user talk: Croxyz|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:23, 11. srpnja 2020. (CEST)

== [[Minska polja u Hrvatskoj]] ==

Jel' ti smijem samo kratko upadati u uređivanje? :-) --[[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 18:22, 17. srpnja 2020. (CEST)
:P.S: Sitnice su u pitanju. --[[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 18:22, 17. srpnja 2020. (CEST)

== Boje ==
Za sada sam još na osnovama ([[pigment]]i i [[Bojilo|bojila]] - pigmenti se ne otapaju recimo u vodi, a bojila se otapaju), tema je toliko opširna da nema kraja... uglavnom za magentu je osnova [[fuksin]] (ili jedna od osnova, nisam još došao do toga).... Uglavnom, radi se... Lijepi pozdrav - [[Suradnik:Mmarre|Mmarre]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mmarre|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:31, 19. srpnja 2020. (CEST)

== Upornost je vrlina upornih ==

Umjesto što si potrošio vremena za 1.552 znakova izvora mogao si kliknuti na poveznicu [[Rat u Bosni i Hercegovini]] gdje je sve objašnjeno, kao i na SZR dotičnog članka, pa ako ni to nije dovoljno mogao si pitati.--[[User:Man_Usk|&lt;span style=&quot;font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;&quot;&gt;''Man_Usk''&lt;/span&gt;]] &lt;sup&gt;&lt;span style=&quot;color:#00FF00;&quot;&gt;[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]&lt;/span&gt;&lt;/sup&gt; 21:41, 24. srpnja 2020. (CEST)

== Sammir ==
[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Croxyz2&amp;diff=prev&amp;oldid=5587401] Bok Croxyz, ostavio sam ti poruku na razgovoru suradničkoga imena Croxyz2 u svezi [[Sammir]]a i njegovih nastupa i pogodaka. Lp.--[[Suradnik:Rovoobob|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Rovoobob&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Rovoobob|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;Razgovor&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] 23:58, 25. srpnja 2020. (CEST)

== BiH Kategorije ==
Zamolio bih te za malo više wikipedijskog ponašanja na ove 4. teme. &lt;br&gt;
Ne zvuči nimalo pristojno kada nekog optužuješ za &quot;još jednu podjelu BiH&quot;, pogotovo kada u tom primjeru izražavaš totalan nemar za njezine postojeće administrativne jedinice. --[[User:Ceha|Čeha]] &lt;small&gt;([[User talk:Ceha|razgovor]])&lt;/small&gt; 00:06, 3. kolovoza 2020. (CEST)

== BiH ==

S obzirom na [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija%3AHercegovina&amp;type=revision&amp;diff=5591446&amp;oldid=5591328 ovaj prijedlog], pozvao bi te da izneseš svoje mišljenje na [[Razgovor o kategoriji:Turska Hrvatska]]. --[[Suradnik:Suradnik A10|Suradnik A10]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Suradnik A10|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:51, 4. kolovoza 2020. (CEST)

== [[Eksplozije u Beirutu 2020.]] ==

Fala! Jedva sam čekao da netko započne taj članak! [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]] --[[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 21:49, 5. kolovoza 2020. (CEST)

[[Suradnik:Koreanovsky|Koreanovsky]], ja sam sa svojim planiranim radom završio. Ako želiš, slobodno nastavi dalje (npr. treba prevest 2. uvodni paragraf s eng. wiki). Slobodno me kontaktiraj na Discordu ako imaš kakva pitanja.--[[user: Croxyz|Croxyz]] &lt;small&gt;([[user talk: Croxyz|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:52, 5. kolovoza 2020. (CEST)

== Endemske kategorije ==

Može pomoć? Treba mi pojasniti razliku između [[:Kategorija:Madagaskarske endemske vrste]] i [[:Kategorija:Endemska flora Madagaskara]]. Da znam gdje što ide. --[[Suradnik:Leo 2020|Leo 2020]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Leo 2020|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:59, 6. kolovoza 2020. (CEST)

[[Suradnik:Leo 2020|Leo 2020]], u Endemska flora Madagaskara idu biljke koje su endemične za Madagaskar. Ako ćeš raditi životinje, stavi ih u Madagaskarske endemske vrste ili napravi novu kategoriju, Endemska fauna Madagaskara. Valja napomenuti da mogu postojati i endemi koji nisu niti životinje (fauna) niti biljke (flora), poput naše alge [[Jadranski bračić]] koji ide u kategoriju [[:Kategorija:Hrvatske endemske vrste]].--[[user: Croxyz|Croxyz]] &lt;small&gt;([[user talk: Croxyz|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:57, 6. kolovoza 2020. (CEST)

== Predlagač smije glasati u glasanju o ostalim člancima-kandidatima ==

Dragi Croxyz,

[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=_Wikipedija:Izabrani_članci/Prijedlozi_za_izabrane_članke/41._2020.&amp;diff=5614086&amp;oldid=5614037 ovo] ću vratiti natrag na stanje kakvo je bilo prije Tvoga uređivanja. U pravilima ne piše ono što se tvrdi. Hvala na razumijevanju. Lijep pozdrav, -- [[suradnik: Nesmir Kudilovic|Nesmir Kudilovič]] &lt;small&gt;([[razgovor sa suradnikom: Nesmir Kudilovic|razgovor]])&lt;/small&gt; 22,10; 26. kolovoza 2020. (SEV)
:Dragi Croxyz,
:u slučaju da netko nema potkrepu u pravilima, ne može donositi vlastita pravila pozivajući se na logiku. Mislim da [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=_Wikipedija:Izabrani_članci/Prijedlozi_za_izabrane_članke/41._2020.&amp;diff=5614404&amp;oldid=5614397 komentar] nije na prikladnom mjestu, te bi ga trebalo skupa s odgovorom premjestiti na SZR te stranice o glasanju. Tako barem zaključuje moja malenkost, da ničim ne treba kontaminirati izborni proces, posebno ne propitivanjem zašto je netko glasao kako je glasao. To su osobna pitanja, a nije potrebno obrazložiti glasanje o IČ-u, sukladno postojećim pravilima. Bilo bi poželjno, no, nije obvezno. Osobna pitanja postavljaju se na suradničkim stranicama za razgovor svakoga suradnika, ponaosob. Hvala na razumijevanju. Lijep pozdrav, -- [[suradnik: Nesmir Kudilovic|Nesmir Kudilovič]] &lt;small&gt;([[razgovor sa suradnikom: Nesmir Kudilovic|razgovor]])&lt;/small&gt; 23,29; 26. kolovoza 2020. (SEV)

== GNK Dinamo Zagreb ==

To sto si postavio bas i nije oficijelni logotip (naseg) Dinama. Ili se varam? ;-) - Pozdrav --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:01, 27. kolovoza 2020. (CEST)

[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]], ako se ne varam prošle godine su dodali te tri zvjezdice zbog 30 osvojenih HNL-a. Mogu provjeriti.--[[user: Croxyz|Croxyz]] &lt;small&gt;([[user talk: Croxyz|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:02, 27. kolovoza 2020. (CEST)

:Kuzim sve. :-) No tu smo ipak na Wiki Croxyz (bez uvrede) - Pozz --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:05, 27. kolovoza 2020. (CEST)
:::Ispričavam se što upadam ovako nenajavljen ali izgleda kao da je [https://gnkdinamo.hr/Content/Images/main-logo.png '''ovo'''] službeni logo. :-) Pozdrav, [[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 22:03, 27. kolovoza 2020. (CEST)

{{s|Mark7747}} i {{s|Koreanovsky}} I mene si čini da je ovo što je bilo prije službeni logo, ali mi nema smisla zašto na dresovima imaju 3 zvijezdice. Možda su te zvijezdoce samo na dresu?--[[user: Croxyz|Croxyz]] &lt;small&gt;([[user talk: Croxyz|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:34, 27. kolovoza 2020. (CEST)

==  Đura Džudžar‎ ==

Croxyz, gornji clanak je samo mrva. Nije za bris. Daj covjeku sansu da ga i dovrsi. Pozdrav --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:05, 16. rujna 2020. (CEST)

== Premještanje i preusmjeravanje kod članka [[Vatrozid]] ==

Dragi Croxyz, molim te razlikuj [[Wikipedija:Premještanje članaka|premještanje]] i [[Wikipedija:Preusmjeravanje|preusmjeravanje]], jer je za preusmjeravanje bitno naglasiti da ovo koristimo samo na člancima koji nemaju teksta, odnosno članak koji preusmjeravamo na drugi članak ne bi trebao imati prije preusmjeravanja tekst ili evidenciju starih izmjena. Potrebno je očuvati i povijest starih izmjena članaka, radi pripisivanja doprinosa (uvjet iz licencija). Stoga ću ukloniti &lt;span class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Sigurnosna_stijena&amp;diff=5628133&amp;oldid=5258761 ovu izmjenu]&lt;/span&gt; i &lt;span class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Vatrozid&amp;curid=139134&amp;diff=5628132&amp;oldid=3233696 ovu izmjenu]&lt;/span&gt;. Člancima kojima je iz bilo kog razloga potrebno promijeniti [[Wikipedija:Imena članaka|ime]] postavlja se predložak {{pp|bolji naslov}}. Lijep pozdrav :-) -- [[suradnik: Nesmir Kudilovic|Nesmir Kudilovič]] &lt;small&gt;([[razgovor sa suradnikom: Nesmir Kudilovic|razgovor]])&lt;/small&gt; 16,12; 18. rujna 2020. (SEV)

== JFK ==

Respect! za taj clanak Croxyz. Pozdrav --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:50, 19. rujna 2020. (CEST)
[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]], za taj članak mi je trebalo samo dva dana, naravno jer je prijevod bošnjačkog. Nije to ništa kad usporediš [[Velika sovjetska enciklopedija|Veliku sovjetsku enciklopediju]] koju sam više od tjedan dana prevodio s ruskog. A za moj najdulji članak, [[Zlatice]], ujedno i najdulji članak na hr. wiki, trbealo je nešto više od sat vremena. Pogledaj povijest tog članka. Zasigurno će te nasmijati.--[[user: Croxyz|Croxyz]] &lt;small&gt;([[user talk: Croxyz|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:19, 19. rujna 2020. (CEST)
: Respect 2x (Sorry za sitnicu u [[Zlatice]]) ;-) Druck &amp; Weg --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:23, 19. rujna 2020. (CEST)

== sport ==

Dobar dan,
da li bi bilo moguce  s vase  strane da napravite takozvani kratki profil od bivseg profesionalnog nogometasa, koji je bio clan bivseg francuskog drugoligasa amiens: https://www.transfermarkt.de/ivan-bilus/profil/spieler/168851

S postovanjem Leon :) [[Suradnik:Usboulogne79|Usboulogne79]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Usboulogne79|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:58, 21. rujna 2020. (CEST)

{{s|Usboulogne79}}, igrač koji je igrao 4 utakmice u Luksemburgu i 27 u njemačkoj 5. ligi sigurno ne ispunjava kriterije. Vidim da ste tražili i stvaranje njegovog profila na de. wiki.--[[user: Croxyz|Croxyz]] &lt;small&gt;([[user talk: Croxyz|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:11, 21. rujna 2020. (CEST)

Hvala na odgovoru. Igrac  je bio prvotimski clan tadasnjeg francuskog drugoligasa i imo je profesionalni ugovor s klubom iz francuske amiens sc, tako da mislim da zasluzuje bit  naveden na wikipediji.

Lijep pozdrav  [[Suradnik:Usboulogne79|Usboulogne79]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Usboulogne79|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:16, 21. rujna 2020. (CEST)

{{s|Usboulogne79}}, mnogi hrvatski reprezentativci nemaju svoj članak ovdje. Koliko vidim igrač nema niti jednog nastupa za Amiens, tako da otpada.--[[user: Croxyz|Croxyz]] &lt;small&gt;([[user talk: Croxyz|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:17, 21. rujna 2020. (CEST)

Croxyz, mislim da bi hrvatski reprezentativci trebali imati svoj clanak ovde. Ako naprimjer igrac iz Bayerna ima profesionalni ugovor a ne odigra ni jednu tekmu, on znaci ne ispunjava Kriterije da bi dobio svoj Profil? Jel su kriteriji nastupi ili postojeci ugovori, ako su nastupi onda se mogu 70% igracki clanaka s wikipedije izbrisat. S postovanjem leon [[Suradnik:Usboulogne79|Usboulogne79]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Usboulogne79|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:23, 21. rujna 2020. (CEST)

{{s|Usboulogne79}}, Drugoligaški francuski ngoometni klub nije nimalo blizu europskom prvaku. To bi bilo kao da stvorimo članak o igraču Dubrave Tim Kabela koji nikad nijr igrao za taj klub.--[[user: Croxyz|Croxyz]] &lt;small&gt;([[user talk: Croxyz|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:27, 21. rujna 2020. (CEST)

Oprostite ali drugoligaski francuski nogomet i hrvatska druga Liga su dva razlicita svijeta. Svi igraci francuske 2 i 3 lige su po fifinim zakonima navedeni kao profesionalni igraci. Francuski nogomet s pada pod 5 najacim ligama svijeta. Znam da ste osoba koja odlucuje, i molio bi vas ako je moguce kao mog zemljaka, da odobrite profil, jer je bio profesionalni igrac.
Lijep pozdrav Leon [[Suradnik:Usboulogne79|Usboulogne79]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Usboulogne79|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:39, 21. rujna 2020. (CEST)

== Re: Pohvala ==

Hvala! Cijenim to. Još uvijek je grub tekst pa još treba(m) sredit finese, ali sam zadovoljan s tim dodatkom na našu wikipediju. Nadam se da će ti biti zanimljiv sadržajno, jer meni uistinu je.--[[Suradnik:ArianJD|ArianJD]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:ArianJD|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:01, 23. rujna 2020. (CEST)

== [[Dalmacija]] ==

Može pojašnjenje čemu [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Dalmacija&amp;diff=prev&amp;oldid=5629315 ovo]? [[Suradnik:SpeedyGonsales|&lt;span style='color:blue'&gt;Speedy&lt;/span&gt;]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|&lt;span style='color:gray'&gt;Gonsales&lt;/span&gt;]] 22:51, 23. rujna 2020. (CEST)

{{s|SpeedyGonsales}}, to ti je česta pogreška u hrvatskom. Točka ide samo kod brojeva iznad 9999 i ispod -9999. Više o tome ovdje pod d) http://pravopis.hr/pravilo/tocka/55/.--[[user: Croxyz|Croxyz]] &lt;small&gt;([[user talk: Croxyz|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:55, 23. rujna 2020. (CEST)

== Jesi li pogledao ==

Jesi li pogledao tko je unio taj tekst? [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kajkavsko_narje%C4%8Dje&amp;diff=5632607&amp;oldid=5574470] [[Suradnik:Kubura|Kubura]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])&lt;/small&gt; 01:50, 25. rujna 2020. (CEST)

{{s|Kubura}} Ne, zašto?--[[user: Croxyz|Croxyz]] &lt;small&gt;([[user talk: Croxyz|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:37, 25. rujna 2020. (CEST)

Možeš ga pitati za izvore. Isto tako, možda je u istom uređivanju izvore stavio pod &quot;vanjske poveznice&quot;. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:36, 26. rujna 2020. (CEST)

Sve je ovo meni diskombobulicirano. Čuj ovo pitat njega za izvore, pa valjda ih treba navesti.--[[user: Croxyz|Croxyz]] &lt;small&gt;([[user talk: Croxyz|razgovor]])&lt;/small&gt; 11:55, 26. rujna 2020. (CEST)

== Prijegled i pregled ==
[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Atentat_u_Narodnoj_skup%C5%A1tini_1928.&amp;type=revision&amp;diff=5638292&amp;oldid=5573822] Bok Croxyz, po knjizi ''Hrvatski pravopis: usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika'', 2. izd., 2011., autora Stjepana Babića i Milana Moguša, može: '''prijegled''' ''i'' pregled (str. 334.).--[[Suradnik:Rovoobob|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Rovoobob&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Rovoobob|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;Razgovor&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] 06:42, 5. listopada 2020. (CEST)

:[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Atentat_u_Narodnoj_skup%C5%A1tini_1928.&amp;diff=prev&amp;oldid=5810711] Bok Croxyz, ne može li i jedno i drugo kako je gore navedeno?

:[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Atentat_u_Narodnoj_skup%C5%A1tini_1928.&amp;diff=next&amp;oldid=5810711] Ima li negdje objašnjenje zašto ne može Basariček - Basarička, ako je [https://gramatika.hr/pravilo/nepostojani-e-zamjena-e-o/12/ Čakovec – Čakovca , Črnomerec – Črnomerca , Gubec – Gupca]?--&lt;small&gt;[[Suradnik:Rovoobob|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Rovoobob&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Rovoobob|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;Razgovor&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]]&lt;/small&gt; 23:42, 26. ožujka 2021. (CET)

:: {{s|Rovoobob}}, [https://ispravi.me/ Ispravi.me] mi je rekao da je Basarička neispravno što je meni bilo čudno jer sam 100 % bio siguran da može Basarička, no odlučio sam vjerovati spell checkeru, pa sam promijenio na Basaričeku.

::Ne znam koliko je baš pouzdan Ispravi.me jer radi na bazi riječi pa ako neka riječ nije u bazi što onda? Meni za ''Basariček'' daje crveno (''Pronađene su greške''), a ja sam dodao ''Basarička'' (''Dodaj u rječnik'') i nakon provjere dobijem zeleno (''Nije pronađena nijedna pogreška'').--&lt;small&gt;[[Suradnik:Rovoobob|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Rovoobob&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Rovoobob|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;Razgovor&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]]&lt;/small&gt; 00:08, 27. ožujka 2021. (CET)

== Vandalizam ==

Vandalizam i provokacije Croxyz. Moje osobno mišljenje. No zajednica če odlučiti dalje. Sve najbolje --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:18, 9. listopada 2020. (CEST)

== Krimski Tatari‎ ==

Croxyz, meni je osobno vuršt, no priklanjam se mišljenu zajednice. 
Ipak: ukoliko nakon nas &quot;smrtnika&quot; takve pridjeve u stilu &quot;zvjerski, mučki&quot; etc. ponovno stavljaju on-line administratori i ophoditelji - kuda i gdje da se tada priklonimo? 
Revert ide natrag - pusti to molim te adminima da odluče - ja im već javih  (da ne duljim sa provokatorima - ne Tebe naravno, već autora(e) tih izmjena.)
Pozdrav --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:35, 10. listopada 2020. (CEST)

:[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]], vjeruj mi iz mog dugogodišnjeg iskustva, admini stavljaju sve i svašta. Pogledaj si malo [[Wikipedija:Nepristrano gledište]].--[[user: Croxyz|Croxyz]] &lt;small&gt;([[user talk: Croxyz|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:44, 10. listopada 2020. (CEST)
:: Ja se - barem iz tog članka povlačim. Iz kolegijalnih (Bona Fiede) razloga. Ostalo je na Adminima. Pozdrav --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:48, 10. listopada 2020. (CEST)

== Ruka lomna, tijelo izmoždeno, a kleca mi slabačko koljeno! ==

Ciao Croxyz, &lt;br&gt;
imam taj članak još uvijek u podsvjesti. Napravim to za dan dva. U biti svjestan sam da je još jedan članak od Cohena u igri. No znaš:), kada počnem pisati o Cohenu, onda nekako poslušam pjesmu-dvije i on mi odvuče pažnju.
Mogao bih ti o tome pričati. Nego hvala na opomeni i ugodan vikend.--[[Suradnik:El hombre|El hombre]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:El hombre|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:01, 31. listopada 2020. (CET)

== Reddit ==

Informacije su bile točne, izravno iz &lt;title&gt; taga stranica:

https://www.reddit.com/r/croatia/ - &lt;title&gt;The Croatian subreddit | hreddit&lt;/title&gt;

https://www.reddit.com/r/hrvatska/ - &lt;title&gt;Službeni hrvatski subreddit&lt;/title&gt;

Netočno je reći da je 6800 pretplatnika banano s /r/croatia. --[[Suradnik:Koora|koora]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Koora|razgovor]])&lt;/small&gt; 11:15, 2. studenoga 2020. (CET)

[[Suradnik:Koora|koora]], vjeruj mi koristim oba subreddita već nekoliko godina, i sve donedavno su govorili da je to mjesto za ove koji su banani.--[[user: Croxyz|Croxyz]] &lt;small&gt;([[user talk: Croxyz|razgovor]])&lt;/small&gt; 11:17, 2. studenoga 2020. (CET)

== Command &amp; Conquer (igra) ==

Možeš li me uputiti koje stvari su pogrešne i kako bi trebala konačna verzija izgledati? [[Suradnik:Kanikosen|Kanikosen]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:30, 22. studenoga 2020. (CET)

== Hipparionska fauna ==

Koja bi ovdje kategorija išla? Što je s ovim ruskim usred teksta?--[[User:Man_Usk|&lt;span style=&quot;font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;&quot;&gt;''Man_Usk''&lt;/span&gt;]] &lt;sup&gt;&lt;span style=&quot;color:#00FF00;&quot;&gt;[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]&lt;/span&gt;&lt;/sup&gt; 23:02, 25. studenoga 2020. (CET)

{{s|Man Usk}} Hvala što si me podsjetio na ovaj članak. U potpunosti sam ga zaboravio. Kada se vratim s wikiodmora (nadajmo se da će to biti za jedan tjedan) zaasigurno ću doveršiti članak. Taj ruski tekst najvjerojatnije nisam preveo u tom trenutku te sam ga ostavio za kasnije (nerazumijevanje teksta/nepronalaženje naše hrvatske riječi/izraza za to, vjerojatno mi je padala napamet engleska riječ/izraz, i sl. ) :) – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:48, 25. studenoga 2020. (CET)

== Dresovi ==

Molim te da pripaziš kod dodavanje dresova nogometnih klubova jer neki djelovi dresa su postavljeni, pretpostavljam, samo na en.wiki. Onda ti članci završe [[:Kategorija:Stranice s neispravnim poveznicama datoteka|ovdje]].--[[User:Man_Usk|&lt;span style=&quot;font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;&quot;&gt;''Man_Usk''&lt;/span&gt;]] &lt;sup&gt;&lt;span style=&quot;color:#00FF00;&quot;&gt;[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]&lt;/span&gt;&lt;/sup&gt; 21:54, 26. studenoga 2020. (CET) 

== Liburni == 
Pozdrav. Možda ti i ovi izvori mogu pomoći za [[Liburni|Liburne]]: [https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=36372 Hrvatska Enciklopedija - Liburni], [https://www.istrapedia.hr/hr/natuknice/2404/liburni Istrapedija - Liburni], [http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1537 Istarska enciklopedija - Liburni] i [https://povijest.hr/drustvo/narodi/liburni-drevni-pomorci-jadrana/amp/ Povijest.hr - Liburni – drevni pomorci Jadrana]. Lijep pozz.{{--}}[[Suradnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:52, 28. studenoga 2020. (CET)
: {{s|Uspjeh je ključ života}} To i koristim. Istrapedija je ionako skraćena Hrv. enc. Povijest.hr je jako dobra (vlasnik sam i časopisa :) ), no nju ne bi smjelo navoditi za izvor.– &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 22:13, 28. studenoga 2020. (CET)

== Prediliri ==

Vrhunski rad na Liburnima. Možeš li baciti pogled na [[Prediliri]]? Članak sadrži informacije poput onih da prediliri žive u brdima Krka i da je dokazana veza njihovog i baskijskog jezika. --[[Suradnik:Koora|koora]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Koora|razgovor]])&lt;/small&gt; 06:48, 29. studenoga 2020. (CET)

:Predilire ćemo izbrisati, i nećemo vraćati nazad jer ne nalazim baš postojanje tog termina. Vidio sam IP-adresu koja je napisala taj članak i ona je također napisala [[hr:Japodi]], tako da ću se na to baciti. Usput naišao sam na ovo: [https://books.google.hr/books/about/Originalne_Ideje.html?id=iUpLXwAACAAJ&amp;redir_esc=y]– &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 09:52, 29. studenoga 2020. (CET)

== Zemljopis ==

Lijepo bih te molio da ne preusmjeravaš taj članak. Ako to želiš, prvo treba staviti na stranicu za razgovor. Ondje već ima rasprava, ima argumenata, pa to treba tamo riješiti. Pozdrav, --[[Suradnik:Silverije|Silverije]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Silverije|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:23, 29. studenoga 2020. (CET) 

== Kolektor na Meti == 
Pozdrav, je li možemo na &quot;ti&quot;? Uglavnom, vidim da si na Meti [https://www.wikidata.org/w/index.php?title=Q3243461&amp;diff=1319557231 izmjena br. 1319557231 na Q3243461] dodao na Kolekcionar umjesto na en.wiki poveznicu [[:en:Collecting]], odnosno na [https://www.wikidata.org/wiki/Q208165 po ovone Q208165] jer je to jedno te isto. Provjerio sam na ru.wiki gdje pod tim linkovima nudu navedeni članak na en.wiki. Lijep pozdrav. [[Suradnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:17, 7. prosinca 2020. (CET)
: Pogrešno si učinio. Meta ima dvije različite stavke, jednu za sakupljač/kolekcionar (''collector'') i jednu za sakupljanje (''collecting''). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 21:29, 7. prosinca 2020. (CET) 

::Ne slažemo se. Obvezno, pod svaku cijenu, s engleskim jezikom (en.wikipedia.org), mora biti povezan jer naši ljudi ne razumiju od tog članka ništa osim engleskog i eventualno malo nhemačkog i talijanskog. Oni to imaju na [https://en.wikipedia.org/wiki/Collector Wictionaryiju] Lijep pozdrav.{{--}}[[Suradnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:46, 7. prosinca 2020. (CET)

:::Croxyz i {{ping|Uspjeh je ključ života}}, izvolite se dogovoriti oko članka. Upornim poništavanjem izmjena ne doprinosite članku, a mogli biste obojica zaraditi blokadu. Nemojte me tjerati da to razmotrim kao opciju. Članak je zaključan na 24 sata, za to vrijeme konstruktivno raspravite o tome što treba riješiti u članku, i to bez ikakvih osobnih napada. Hvala. --[[Suradnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune,'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 23:04, 7. prosinca 2020. (CET) 

::::Pozdrav {{S|Neptune, the Mystic|Mistični Neptune}}, mislim da smo se Croxyz i ja dogovorili oko članka praveći jedan novi [[Kolekcija]], pa članku [[Kolekcionar]] ne bi postojao uređivački rat. Dalje, u navedenom članku nedostaju [[WP:WP]] jer samo tri wikipoveznice ne čine jedan Wikipedijski članak. Treba ih biti okvirno 5 aktivnih, kao sto je potrebno i 4 rečenice koje su dovoljne za mrvu novog članka. Lijep pozdrav. [[Suradnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:31, 7. prosinca 2020. (CET)

== Romi ==

Objasni prije revertiranja. I obrazloži sa izvorima --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:36, 11. prosinca 2020. (CET)
: [[Suradnik:Mark7747|Mark7747]], Cigani nije pogrdni naziv za Rome. Među njima nema dogovora oko toga kako se zovu (u Hrvatskoj). Usput Hrvatski jezični portal [http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&amp;id=f1xnXRU%3D&amp;keyword=Ciganin] nigdje ne navodi pejorativ (hjp za svašta koristi pejorativ), na Hrv. enc. piše ([https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=53315]) ''Neromi Rome nazivaju i drugim imenima, npr. Cigani'' te postoji preusmjeravnje Cigani [https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=11789]. Na Proleksis enciklopediju ima preusmjeravanje ([https://proleksis.lzmk.hr/15336/]) te u članku Romi piše (https://proleksis.lzmk.hr/44247/) ''Prije je najrasprostranjeniji naziv bio Cigani]''. U Hrvatskoj (pošto si iz Njemačke) prevladava ime Cigani među Hrvatima. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 20:42, 11. prosinca 2020. (CET)
:: [[Suradnik:Mark7747|Mark7747]], ćeš vratiti nazad? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 20:50, 11. prosinca 2020. (CET)
::: Cro, citat sa de.wiki: &quot;Die meist als diskriminierend aufgefasste Bezeichnung Zigeuner gilt als veraltet&quot;. Isto vrijedi za sve ostale civilizirane (ne samo) europske države. Toliko o DE. I ne ja nisam iz njemačke - ne znam odakle ti ta informacija.
::: I isto tako NE - ne revertiram. Postavi pitanje na SZR članka - za mišljenje zajednice; tako če biti najbolje. Svako dobro --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:54, 11. prosinca 2020. (CET)
::: Addendum: Nije toliko davno da su bijelci u USA zvali crnce nigerima. Danas to ni na nogometnim utakmicama u Europi ne završava dobro. Kao uostalom neki dan. M2C --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:04, 11. prosinca 2020. (CET)
:::: [[Suradnik:Mark7747|Mark7747]], znao sam da ćeš izbući njemački. Njemački i hrvatski nisu isti jezici te riječi imaju drugačija značenja u njima. Zatražit ću nekog od admina da nam sve reverta i da zaključa stranicu jer je očit edit war. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 21:06, 11. prosinca 2020. (CET)
:::::dapače. veselim se konstruktivnim i ponajviše istinitim (istinskim) diskusijama. --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:20, 11. prosinca 2020. (CET)
::::: [[Suradnik:Mark7747|Mark7747]], pogledao sam bs., sh. i sr. wiki i na svima stoji da su Cigani česti naziv, tako da nema ničeg spornog oko te rečenice. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 21:17, 11. prosinca 2020. (CET)

Zamoljen sam, da riješim ovaj spor. Moj prijedlog je da piše &quot;koji se često nazivaju i Cigani, što neki smatraju pogrdnim&quot; kao kompromisno rješenje. Teško je reći, da li je to pogrdno ili ne, nekome je, nekome nije.--[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:54, 11. prosinca 2020. (CET)

:Dobro zvuči. Vuk sit, a ovce na broju. :) [[Suradnik:Imbehind|&lt;b style=&quot;display:inline; color:#F0C018; background:black; padding:1px 2px 1px 4px;&quot;&gt;Imbe&lt;/b&gt;]][[Razgovor sa suradnikom:Imbehind|&lt;b style=&quot;display:inline; color:black; background:#F0C018; padding:1px 4px 1px 1px;&quot;&gt;hind&lt;/b&gt;]] 22:02, 11. prosinca 2020. (CET)

:: Daj uspori malo [[Suradnik:Croxyz|Croxyz]]. Polako! Kačiš si značke i stavljaš ordenje na rever a od krčmara još ni K da napravi račun!
:: Koliko se sječam ja sam potegnuo to pitanje, ti si (populistički i iskrivljeno, no o tome drugom prilikom) zamolio [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinusa]] - uz to kao jedinog &quot;aktivnog&quot; admina (zašto jedinog aktivnog?!) za medijaciju. Što je on i učinio.
:: Ovako Fraxinus: sve civilizirane zajednice (da se blaže izrazim) osuđuju i negiraju riječ cigan/zigeuner/gipsy:
:: DE: diskriminierend aufgefasste Bezeichnung Zigeuner
:: EN: Gypsies (or Gipsies), which is considered by some Roma people to be pejorative due to its connotations of illegality and irregularity
:: Da dalje ne nabrajam.
:: Stoga se ne slažem sa tvojim kompromisom, koliko god da cijenim tvoj trud za posredovanjem.
:: Pitanje (tebi kao administratoru): gdje kao prvo mogu povuć to pitanje rasne diskriminacije na hr.wiki? Mišljenje ovdašnjih administratora ili da odmah krenem na metu?
:: U međuvremenu tražim - zahtjevam - od tebe da posljednju korekciju Croxyz-a &quot;što neki smatraju&quot; promijeniš u &quot;što se smatra&quot; (barem za sada). 
:: Thx. u naprijed i pozdrav (zajednici) --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:19, 11. prosinca 2020. (CET)

Hvala ti na poruci. Proučavao sam što o tome piše na internetu na hrvatskom jeziku i nema konsezusa oko toga pitanja. Neki smatraju da je pogrdno, neki ne. Miljenko Jergović u Jutarnjem smatra da nije pogrdno. Ja sam apsolutno protiv svakoga vrijeđanja i ponižavanja i prvi bi to promijenio, da postoji konsenzus oko toga. Meni se ne sviđa što tjeraš mak na konac, što ne prihvaćaš tuđa mišljenja, što misliš da baš mora biti tako kako ti misliš da treba i nikako drugačije. Po meni to nije u duhu Wikipedije. Predlažem da otvorimo glasovanje o ovoj temi i da glasa svatko tko želi i da onda napišemo na temelju toga glasovanja.--[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:38, 12. prosinca 2020. (CET)

: Hvala tebi na medijaciji [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] - znam da ti (sa mnom) baš i nije lako :-)
: Ovako: ovime se radi o univerzalnoj rasnoj i nacionalnoj netrpeljivosti i diskriminaciji a ne o lokalnim običajima i navadama.
: Iste su u pregršt europskih država također zahaklane u ustav odnosno u zakonodavstvo. (Zigeuner/Gipsy ....)
: Bez da sad (još) ovdje pišem romane, evo ti jedan fiktivan no doista blizak primjer:
: Ukoliko bi - recimo - židove na hr.wiki nazivali u prvom redku &quot;Židovi su semitski - ružan i neotesan - narod ....&quot;. I ja uletim sa primjedbom da je taj dio antisemitski i uvredljiv. Recimo.
: I nakon toga dobijem odgovor u stilu &quot;OK, možda jest, no kod nas je to uobičajen naziv&quot; - kaži (napiši) mi molim te iskreno kako bi ti tada reagirao?
: Pozdrav --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:56, 12. prosinca 2020. (CET)

Smetalo bi me da tako piše. Da li imaš ideju da to nekako formuliramo da bude tebi prihvatljivo i da bude Croxyzu prihvatljivo?--[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:08, 12. prosinca 2020. (CET)
: [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] smatram da bi najelegantnije kao i kompromisno riješenje bilo da termin &quot;cigani&quot; ne objašnjavamo već jednostavno izdvojimo iz članka van. --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:36, 12. prosinca 2020. (CET)

: Moje mišljenje je da ne treba bježati od upotrebe te riječi u članku, niti treba svaki put glasanje, ako nam se mišljenja razilaze. Naime, nismo još iscrpili sve argumente da bi odustali od rasprave, a u raspravi možemo doći i do novih saznanja i do novog sadržaja. :) Predlažem da formulirate onako nekako kako je {{ping|Fraxinus}} predložio, evo npr. ovako &quot;koji se često na Balkanu nazivaju i Cigani, što se ponekad koristi i pejorativno&quot;. Zašto? Pa zato što imamo tercijarni izvor (moj konkretan argument) koji potvrđuje da je na hrvatskom jeziku izraz Cigani istovremeno i sinonim za Rome (narod) i pejorativni izraz za &quot;one koji se stalno sele, nomade i one koji su skloni sitnim prevarama&quot; pogledati ovdje: [http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&amp;id=f1xnXRU%3D&amp;keyword=Ciganin]. ({{ping|Croxyz}}, mislim da si propustio uočiti pejorativnu definiciju na HJP.)
: Ako je potrebna veća jasnoća, onda bi u članku trebalo dopuniti odlomak o imenu u kojem bi se navelo da npr. u Njemačkoj se izraz smatra diskriminirajućim i da je kažnjiv zakonom (ako je, {{ping|Mark7747}} može provjeriti i bilo bi zanimljivo prikazati u članku), da se u engleskom govornom području koristi kao eksonim i da ponekad ima i pejorativno značenje, da se na Balkanu koristi i pejorativno i kao naziv naroda, a i da sami Romi (ovdje na Balkanu) ponekad za sebe kažu da su Cigani (dok je u engleskom govornom području isključivo [[:en:Exonym]] - izraz nedostaje na hr.wiki - eto prilike) itd. Imate i ovdje dosta materijala [[:en:Antiziganism]]. Uglavnom, ako termin jednostavno izbacite, onda propuštate priliku za navođenje puno zanimljivog sadržaja koji bez navođenja termina nema smisla. [[Suradnik:Imbehind|&lt;b style=&quot;display:inline; color:#F0C018; background:black; padding:1px 2px 1px 4px;&quot;&gt;Imbe&lt;/b&gt;]][[Razgovor sa suradnikom:Imbehind|&lt;b style=&quot;display:inline; color:black; background:#F0C018; padding:1px 4px 1px 1px;&quot;&gt;hind&lt;/b&gt;]] 19:09, 12. prosinca 2020. (CET)
::Samo napomena još jedna - koliko vidim, na stranici en.wiki o anticiganzmu piše da je &quot;anticiganizam&quot; negativna pojava povezana sa rasizmom, da je kao takva prepoznata od EU parlamenta i komisije, a ne piše da je zabranjen termin &quot;Ciganin&quot;. (Isto tako, antisemitizam je negativna pojava, ali nije uvreda nekome reći da je semit). Također treba uzeti u obzir da se izraz &quot;gypsy&quot; na Engleskom ne odnosi samo na Rome, već i na druge nomadske narode pa nije 1:1 sa izrazom Cigani. Uglavnom, u članku stoji da sebe Romi ne nazivaju Ciganima, što je možda točno negdje drugdje, ali ne i tu na Balkanu - primjera ima posvuda - Od Brace Cigana, do ciganskih orkestara (sami su sebi dali nazive), itd. Doduše ne znam koliko je to njima nametnuto, a koliko je prihvaćeno od njih samih, ali definitivno ne stoji da je svaki eksonim uvredljiv. Npr. tako bi i eskimi i indijanci mogli tražiti da ih se zove drugačije. (Indijanci su sami za sebe prihvatili taj skupni naziv, a za eskime ne znam). [[Suradnik:Imbehind|&lt;b style=&quot;display:inline; color:#F0C018; background:black; padding:1px 2px 1px 4px;&quot;&gt;Imbe&lt;/b&gt;]][[Razgovor sa suradnikom:Imbehind|&lt;b style=&quot;display:inline; color:black; background:#F0C018; padding:1px 4px 1px 1px;&quot;&gt;hind&lt;/b&gt;]] 19:31, 12. prosinca 2020. (CET)

: [[Suradnik:Mark7747|Mark7747]], ja nisam ''populistički i iskrivljeno zamolio Fraxinusa''. Rekao sam mu da zaključa stranicu tako da je mogu samo administeatori mogu uređivati jer to što se događa u [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Romi&amp;action=history povijesti izmjena] je [[Wikipedija:Uređivački rat|uređivački rat]], a uređivački ratovi mogu završiti blokadom. On bi zaključivanjem, trebao odrediti što bi trebalo ostati na stranici. Fraxinus je dobro riješio spor s ''koji se često nazivaju i Cigani, što neki smatraju pogrdnim'' što si ti odbio prihavitit (rečenica je faktualno točna). Gledajući Nedavne promjene tražio sam nekog administratora da zaključa stranicu, no nikog nije bilo.  Fraxinus se pojavio oko sat vremena kasnije te je tada bio jedini aktivan admin, stoga sam samo njemu poslao poruku (jedan administrator je dovoljan da se zaključa stranica). Vidim da koristiš ''sve civilizirane zajednice''. Tko su civilitirane zajednice? Oni koji ne pripadaju tvojem pogledu civiliziranih mogu to smatrati uvredljivim. Kao što rekoh hrvatski, engleski i njemački nisu isti jezici. Riječi istog/sličnog značenja imaju drugačije značenje u drugim jezicima, npr ''eventually'' i ''eventualno'' nemaju isto značenje. Uz to, ''Zigeuner'' i ''gypsy'' nemaju istu etimologiju. Po tvojoj logici [https://proleksis.lzmk.hr/28947/ jeđupke] (koje imaju istu etimologiju kao i gypsy) smatraju se uvredljivim, a i rasističkim??? Izraz Cigani je rasistički!? (''ovime se radi o univerzalnoj rasnoj i nacionalnoj netrpeljivosti i diskriminaciji a ne o lokalnim običajima i navadama.''). Hoćemo li mijenjati naziv jeđupki? Čudno mi je kako sada [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor:Deklaracija_o_zajedni%C4%8Dkom_jeziku#POV ne zahtjevaš da Wikipedija na hrvatskom jeziku treba biti pisana s gledišta 99 % hrvatskog pučanstva]. U Hrvata i Hrvatske i Bosne i Hercegovine prevladava naziv Cigani. Radi toga naziv Cigani mora ostati u članku (''smatram da bi najelegantnije kao i kompromisno riješenje bilo da termin &quot;cigani&quot; ne objašnjavamo već jednostavno izdvojimo iz članka van.''), no naziv Romi koristi se jedino u službenim svrhama (zakoni, mediji, obrazovanje, i sl., stoga je bolje da u nazivu članka ostane Romi te da se većinski koristi u članku). Vidim da živiš u Njemačkoj i da loše vladaš hrvatskim jezikom (vidi se iz pretjerane količine pravopisnih pogrešaka, no o tome drugi put), stoga me ne bi čudilo da si tijekom malog dijela života, ili čak nikako, živio u Hrvatskoj i/ili Bosni i Hercegovini. Moja dva manata. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 20:20, 12. prosinca 2020. (CET)

::Koliko vidim iz tvoje povijesti [[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] uređivaöki ratovi ti baš i nisu strani. Kao ni izvrtavanje činjenica. Ili su (također i) za to kao i sve kazne koje si dobio krivi oni &quot;zločesti&quot; kojih djelomično više i nema tu među nama?!
::Da rasvijetlimo ovdje kao prvo (i na brzaka) samo par esencijalnih stvari:
::Prvo, populistički stoga što sam nakon ponovnog reverta stao i poslao ti poruku. To se napominje kad već izigravaš tužibabu (što je svakako tvoje pravo). Toliko o uređivačkim ratovima. A da ne pišem o časti, muškosti, principima ....
::Drugo, u to vrijeme su bila aktivna još 2 (dva) administratora. Stoga je tvoja tvrdnja laž. Rado možemo i tu temu produbiti.
::Treće, ponovno te pitam odakle ti ideja da živim u Njemačkoj? Izjasni se! Inzistiram na tome!
::Četvrto, loše vladanje hrvatskim jezikom povlačiš iz vlastitig iskustva odnosno primljenih primjedbi ostalih suradnika? Predpostavljam. No o tome svakako rado slijedeči puta.
::Peto, Nemoj biti bezobrazan, pošto se tvoja zadnja rečenica jako lagano može interpretirati kao osobni napad. Ukoliko već sam nisi u stanju voditi kvalitativne rasprave zamoli nekoga za pomoć.
::Šesto, po pitanju izvorne teme / problematike slijedi zasebni odgovor.
:: samo za tebe: moje dvije konvertibilne Marke. --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:03, 12. prosinca 2020. (CET)


:: [[Suradnik:Imbehind|Imbehind]], nije mi propustila ta definicija s pejorativom. Pejorativ se odnosi na: &lt;br&gt; ''a. onaj koji se stalno seli; &lt;br&gt; nomad b. onaj koji je sklon sitnim prevarama.'' &lt;br&gt; Kad smo kod HJP-a zaboravio sam staviti da na [http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&amp;id=dlhkWBc%3D&amp;keyword=Romi Romi] stoje da je sinonim Cigani. Tako da bi trebalo izmijeniti [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Romi&amp;diff=next&amp;oldid=5692850 tvoju izmjenu] jer na pogrešnom mjestu stoji (Ne želim to učiniti, kako ne bi bilo do uređivačkog rata, 24 sata još nisu prošla). Isto tako Balkan bi trebalo zamijeniti s nečim drugim jer je pripadnost Hrvatske (te rjeđe Vojvodine) Balkanu sporna (neki smatraju da je dio Centralne Europe, neki su protiv tog termina te koriste jugoistočna Europa, itd.) s kod (Južnih) Slavena/u (južno)slavenskim jezicima/govornicima (južno)slavenskih jezika i sl. (Ne znam kakva je situacija kod drugih Slavena). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 20:29, 12. prosinca 2020. (CET)

:::Treba uzeti u obzir i:
:::{{citat|Istodobno su u hrvatskim leksikografskim izdanjima do početka 1970-ih godina članci o romskom stanovništvu bili naslovljeni »Cigani«, a od tada nadalje »Romi«.&lt;sup&gt;66&lt;/sup&gt;|Danijel Vojak, ''Percepcija romskoga stanovništva u odabranim hrvatskim, britanskim i američkim leksikografskim djelima od 1880. do 2003.'', [https://hrcak.srce.hr/110775 str. 168. - 169.]}}
:::{{citat|Upravo početkom 1970-ih godina na inicijativu romske svjetske organizacije prihvaća se »Rom« kao jedinstveni naziv za sve pripadnike romske zajednice. Tako je u Hrvatskom leksikonu iz 1997. naziv »Cigan« označen kao pogrdni pojam te je naglašen naziv »Rom« kao odgovarajući naziv za romsko stanovništvo; Hrvatski leksikon 1996–1997., 380|Danijel Vojak, ''Percepcija romskoga stanovništva u odabranim hrvatskim, britanskim i američkim leksikografskim djelima od 1880. do 2003.'', [https://hrcak.srce.hr/110775 str. 169., podrubnica 66]}}--&lt;small&gt;[[Suradnik:Rovoobob|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Rovoobob&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Rovoobob|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;Razgovor&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]]&lt;/small&gt; 22:09, 12. prosinca 2020. (CET)

'''AJME NJIH DVOJICE!''' 🤦‍♂️ Kolege, ne budite Romi i prestanite sa rominjanjem! 😇 Možete li pokušati ispočetka, bez obostranih osobnih napada i pokušaja diskreditacije? 🙏

Prvo, {{ping|Croxyz}}, &quot;pravilo&quot; [[Wikipedija:Uređivački rat|uređivački rat]] koje spominješ je članak koji je Koreanovsky krenuo prevodit prije par dana, ali nije zalijepio predložak da se radi o sadržaju u nastajanju. 😃 &quot;Uređivački rat&quot;, iako se svuda spominje, NIGDJE (do sada) nije službeno opisan na hr.wiki niti postoji pravilo koje definira što UR jest, ni kako se sankcionira. (Budemo to popravili, nadam se) 😊. Drugo, prizivanje admina da riješi problem i da zaključa članak je praksa koje se želimo riješiti, a ne se na nju pozivati, 🙄 (uz dužno poštovanje {{ping|Fraxinus}}-u koji nije ni nastupio kao admin, nego kao moderator, što je ispravno u smislu kako na to gleda en.wiki). Dakle, admini tu nisu da arbitriraju između suradnika, a revertanje izmjena je dio normalnog procesa koji se na en.wiki zove &quot;WP:BOLD, revert, discuss cycle&quot; [https://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:BOLD,_revert,_discuss_cycle] čiji je cilj postizanje kompromisa. Ne samo da se to smatra &quot;normalnim&quot; na en.wiki, nego '''&quot;OPTIMALNIM&quot;'''. Članak se zaključava jedino ako se suradnici nikako ne mogu NE &quot;dogovoriti&quot;, nego ako ne mogu postići kompromis (koji nije nikome 100% po volji, ali to znači da je po spornom pitanju članak balansiran). Uglavnom zasad vam odlično ide, a fali vam samo zaključak: 🤣 zaboravite na zaključavanje (to je sramota kad se dogodi, a ne pobjeda), iznesite argumente, pokušajte naći kompromisno rješenje. Na raspolaganju vam je Fraxinus, Rovoobob, a evo i ja, kao neopterećena strana, ako vam treba pomoć. 😉

Treće, {{ping|Mark7747}} za svoje tvrdnje moraš iznijeti izvore. Dakle, kad tvrdiš da je izraz Cigani zabranjen u Njemačkoj, daj kolegi link. Ako je zabranjen u Njemačkoj, ne mora (i nije) na Eng. govornom području. Još manje na Balkanu. Za to je dokaze (linkove na HJP) iznio Croxyz, a poslje sam i ja ponovio. Također, valjda nije sporno da eksonimi NE MORAJU biti uvredljivi niti ih se mora izbjegavati po nekom automatizmu, dakle čak ako Romi sebe ne nazivaju Ciganima, to ne znači da ih mi tako ne bi trebali nazivati ili da je to uvredljivo. I četvrto, možda i najvažnije, ne vidim problem u tome da i jedan i drugi stav budu zajedno u članku, i jedan i drugi popraćeni vjerodostojnim, objavljenim izvorima. Zato uopće nema razloga da se glođete tu nego se samo morate dogovoriti u kojem omjeru izložiti stavove da riječ Cigan jest i nije uvreda. Ako ne možete, opet možete tražiti neovisnu pomoć sa strane... Pozdrav! 😘

PS: Upravo se bavim prevođenjem en.wiki pravila pa me zanimaju ovakvi konflikti. Ne bi htio da izgleda da guram nos u tuđe poslove, da stalkam nekog od vas dvojice ili da namećem svoje rješenje. Samo Vas upućujem na to kako bolje wikipedije od naše funkcioniraju. [[Suradnik:Imbehind|&lt;b style=&quot;display:inline; color:#F0C018; background:black; padding:1px 2px 1px 4px;&quot;&gt;Imbe&lt;/b&gt;]][[Razgovor sa suradnikom:Imbehind|&lt;b style=&quot;display:inline; color:black; background:#F0C018; padding:1px 4px 1px 1px;&quot;&gt;hind&lt;/b&gt;]] 22:16, 12. prosinca 2020. (CET)

: Sve OK [[Suradnik:Imbehind|Imbehind]]. Po mojem gešmaku si malo pre brzo istrčao sa novim inačicama u GIP no vjerujem duboko da je tvoja intencija bila dobronamjerna. Ja ću se sutra dopodne još detaljnije očitovati o toj temi, koliko god da već sad mislim da ću nastojati ishodovati glasovanje zajednice.
: &amp; as last but not least: pripazi malo na način izražavanja (te na velika slova) - ono &quot;AJME NJIH DVOJICE&quot;. Na kraju će još i tebe optužit za nepismenost ;-). M2C --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:32, 12. prosinca 2020. (CET)
::Pa ja jesam polupismen. Dalmatinac sam! 😇 Ali oko čega bi glasovali? Jasno je da se radi o dva gledišta. Manje više je jasno da ni jedno nije prevladavajuće. Manje više je jasno da interpretacija varira još i zemljopisno. Stoga, nemate drugi izbor nego da i jedno i drugo mišljenje unesete u članak, obrazložite i jedno i drugo i eventualno donesete prikaz u kojoj zemlji se kako gleda na termin. (Ako vam je stalo da članak bude Wikipedijski, a ne tko je u pravu). Glasovanje da li treba prikazati mišljenje 1. ili mišljenje 2. je iz perspektive Wikipedije bespredmetno kad pravila jasno nalažu da treba prikazati SVA gledišta koja nisu beznačajna i koja imaju vjerodostojne objavljene izvore.😊 Što se tiče intervencije u GIP-u, to je samo sugestija. Nije u kamen urezano. WP:BOLD! 😘 [[Suradnik:Imbehind|&lt;b style=&quot;display:inline; color:#F0C018; background:black; padding:1px 2px 1px 4px;&quot;&gt;Imbe&lt;/b&gt;]][[Razgovor sa suradnikom:Imbehind|&lt;b style=&quot;display:inline; color:black; background:#F0C018; padding:1px 4px 1px 1px;&quot;&gt;hind&lt;/b&gt;]] 23:29, 12. prosinca 2020. (CET)


Jezuš Hristuš! Prvome je problematičan Balkan, pa ga izbaci, a onda dođe drugi pa reverta jer želi Status Quo. I sada imamo članak u kojem piše doslovno: ''&quot;Romi, '''češto''' i Cigani, što neki smatraju pogrdnim...&quot;'', iliti '''Status Qua'''! 🤣

'''Prvome''', riječ cigani se upotrebljava u nepogrdnom obliku, koliko vidim ovako na prvu, samo &quot;u nas&quot;, a ako &quot;Balkan&quot; nije bio dovoljno zemljopisno precizan, onda si trebao napisati &quot;Jugoistočna Europa&quot;, a ne vratiti na svoje. 🤷‍♂️

'''Drugome''', ovo što je predložio Fraxinus, a ja malo preformulirao, JEST Status Quo, dok se vas dvojica kulturno ne dogovorite. 🤦‍♂️ Ok, sutra ćemo. 😎 Međutim, da mene stvarno zanima uređivanje ovog članka, a ne način na koji vi pokušavate riješiti spor, zašto bi spor između dvojice suradnika ograničavao trećeg, petog, desetog? Nije neobično da suradnici tjednima raspravljaju oko jednog međusobnog reverta (barem nije neobično na nekim drugim wikipedijama gdje se argumentirana rasprava potiče, a ne suzbija), a za to vrijeme budu deseci izmjena od strane nekih drugih suradnika. Zbog toga na wikipediji ne postoji nikakav &quot;status quo&quot;, nego postoji povijest izmjena. 💡🤓 

Preporučujem obojici čitanje ovoga [https://hr.wikipedia.org/wiki/Suradnik:Imbehind/Nepristrano_gledi%C5%A1te] prije nastavka ! 🥕🥕 - svakom po jedna! (btw, ako ste na windowsima, pritisnite na tipkovnici tipke Win+&quot;.&quot; eto emojiii!) [[Suradnik:Imbehind|&lt;b style=&quot;display:inline; color:#F0C018; background:black; padding:1px 2px 1px 4px;&quot;&gt;Imbe&lt;/b&gt;]][[Razgovor sa suradnikom:Imbehind|&lt;b style=&quot;display:inline; color:black; background:#F0C018; padding:1px 4px 1px 1px;&quot;&gt;hind&lt;/b&gt;]] 00:42, 13. prosinca 2020. (CET)

:{{ping|Fraxinus}} smatram da smo se Croxyz i ja dogovorili. ({{ping|Imbehind}} - da te ne čujem! ;-)) 
: Prepuštam Croxyz evtl. daljnje korekture. Siguran sam da će iste napraviti za dobrobit i kvalitetu tog članka. M2C --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:54, 19. prosinca 2020. (CET)
::Šta? Zvat ćete ih Cromi? 😂 [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 18:34, 19. prosinca 2020. (CET)

Što ste se dogovorili?--[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:56, 19. prosinca 2020. (CET)

== Primištanje ==

Croxyz, kad se primišta članak na ispravni naziv, onda onaj neispravni triba [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kapela_sv._Marije_Magdalene_(Kuzminec_)&amp;type=revision&amp;diff=5693513&amp;oldid=5693086&amp;diffmode=source označiti] za brisanje. Pozdrav. [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:43, 13. prosinca 2020. (CET)

== Zamolba za blokiranje IP adrese ==

Treba blokirati ovu IP adresu [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/78.0.38.205] koja vandalizira. Iza nje stoji {{s|Lordluka99}}, suradnik koji je dobio trajnu blokadu u studenom. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 11:02, 15. prosinca 2020. (CET)
:Nije zgodno blokirati IP jer se blokira opseg adresa. Nije posebno naporan, ako nastavi gnjaviti blokirat ću ga. Lijepo pozdravljam.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 11:28, 15. prosinca 2020. (CET)

== Hidžaz ==

Super tema. I ja se &quot;motam&quot; oko tog članka već tjednima Cro. Ako se oslanjamo na &quot;pravila&quot; romanizacije arapskog jezika, tada bi ipak ispravno bilo Hidžaz. Pozdrav --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:46, 17. prosinca 2020. (CET)

== Asaf Duraković‎ ==

Stavi predložak onda Cro! Nitko to nije namjerno radio :-) --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])&lt;/small&gt; 11:31, 19. prosinca 2020. (CET)

== Nagrade ..... ==

Cro, kao i [[Suradnik:Koreanovsky]] ako nastavite sa takvim nagradama [[Suradnik:Argo Navis|Argo Navisu]] sterat će te sirotog čovjeka još u azil Dubovec po novog pesa :-O. M2C --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:18, 19. prosinca 2020. (CET)

== Ophoditelj ==

Čestitke novopečenom ophoditelju! E sad, imaj na umu ono što ti rekoh, svakako prouči još jednom Wikipedijine smjernice i budi pažljiv pri pregledavanju, nije sve samo u klikanju uskličnika, treba i obavijestiti ljude koji čine pogreške o tome što trebaju popraviti. Samo hrabro! Ako imaš kakva pitanja, dežurni je tim uvijek tu [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] --[[Suradnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune,'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 19:16, 19. prosinca 2020. (CET)

Čestitke i od mene!--[[Suradnik:Kraljnnm|Kraljnnm]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kraljnnm|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:33, 20. prosinca 2020. (CET)

== Odgovor:Jedna ideja za članak ==
Može, započet ću danas članak i pogledati šta se da prevesti sa engleske Wikipedije ili drugih projekata.--[[Suradnik:MirkoS18|MirkoS18]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:MirkoS18|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:14, 20. prosinca 2020. (CET)

== Odgovor: Česte pravopisne greške ==
Hvala na savjetima, gledat ću da ih primijenim/popravim greške. Što se tiče članka o Manjinskim jezicima, tamo ima još dosta da se piše (i o stvarima koje su mi za sada manje poznate), a vjerovatno bi bilo dobro da to još poslije mene sve prođu jedan ili dva urednika kako bi se uhvatile greške, propusti i dobio što objektivniji/čitkiji ton teksta. Tako bi bar bilo idealno, ali na Wikipediji je ipak sve “vječni” ''work in progress''. Bilo bi svakako super da članak bude na naslovnici pa da dođe i do šireg broja čitatelja.--[[Suradnik:MirkoS18|MirkoS18]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:MirkoS18|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:17, 20. prosinca 2020. (CET)

== Mladen I. Šubić Birbirski ==
 
Poštovani Croxyz, [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mladen_I._%C5%A0ubi%C4%87_Bribirski&amp;diff=prev&amp;oldid=5700815&amp;diffmode=source nisam znao da je on isključivo Bosanac, a dolazi iz hrvatske plemićke obitelji.] Znači on je isključivo bosanski velikaš koji je obnašao dužnost, tj. vladao Trogirom i Bosnom.--[[Suradnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:29, 20. prosinca 2020. (CET)

'''''Suradnik Uspjeh je ključ života dao je žuti karton iako ne posjeduje ta prava: [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Croxyz&amp;diff=5700850&amp;oldid=5700843]''''' – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 20:38, 20. prosinca 2020. (CET) 

:: Čekaj kako Šubići Zribski nisu starbosanski velikaši kad su Mladen I. i II. Šubić čistokrvni Bosanci? Gdje je tu logika? Lijep pozdrav.{{--}}[[Suradnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:10, 20. prosinca 2020. (CET)

== Re:Pomoć s Novostima ==

Ne vidim ni ja nešto takvo, osim o novim broju zaraženih, no to Koreanovsky ažurira na onim stranicama  COVIDu.--[[Suradnik:Kraljnnm|Kraljnnm]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kraljnnm|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:51, 21. prosinca 2020. (CET)
:Možda [https://www.vecernji.hr/kultura/finska-sauna-dodana-na-popis-svjetske-kulturne-bastine-1455473 ovo]? [[Datoteka:718smiley.svg|20px]] [[Datoteka:718smiley.svg|20px]]--[[Suradnik:Kraljnnm|Kraljnnm]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kraljnnm|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:54, 21. prosinca 2020. (CET) 

== Arijan Ademi == 
Pozdrav Croxyže, zaboravio si dodati [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Arijan_Ademi&amp;diff=5701621 izvor]. Lijep pozdrav. [[Suradnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:25, 21. prosinca 2020. (CET)

: [[Suradnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]], nisam ga zaboravio dodati. Tu ti je: [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Najbolji_igra%C4%8D_Prve_HNL_(Tportal)&amp;diff=prev&amp;oldid=5701618]. Ne trebaš me obavještati zbog toga. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 20:29, 21. prosinca 2020. (CET) 

:: [[WP:NI|Izvor]] je važno navesti u glavnom imenskom prostoru članka, ne u opisu izmjene. Lijep pozdrav. {{--}}[[Suradnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:33, 21. prosinca 2020. (CET)

::: [[Suradnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]], a reci mi zašto nisi stavio izvor za ostale stvari? Ima jedna riječ u hrvatskom jeziku za tvoje radnje. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 20:41, 21. prosinca 2020. (CET) 

:::: Nije pitanje zašto ja nisam stavio, nego zašto Vi koji ste ùcinili tu izmjenu niste stavili izvore na sve stavke. Ja sam samo Vašu izmjenu u opisu izmjene premjestio u GIP. Wikipedija nije sama sebi izvor. Tu lijepo riječ mozete reći konotno za sebe, za mene ne. Lijep pozdrav. [[Suradnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:46, 21. prosinca 2020. (CET)

::::: Pathetic reasoning, as expected. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 20:55, 21. prosinca 2020. (CET)

== Uređivanje ==
[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Bosna_i_Hercegovina_u_srednjem_vijeku&amp;diff=prev&amp;oldid=5702658 ''Mhare mi je dao da uređujem'']. Ne razumijem taj tvoj sažetak, što ti je dao?--&lt;small&gt;[[Suradnik:Rovoobob|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Rovoobob&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Rovoobob|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;Razgovor&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]]&lt;/small&gt; 02:14, 23. prosinca 2020. (CET)

{{s|Rovoobob}}, Suradnik zvan Mhare dao mi je dozvolu da uređujem članak. To sam napisao zato da ne dobijem WP:60 po 100. put. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 08:19, 23. prosinca 2020. (CET)

:U redu, malo mi je bilo čudno tražiti ''dozvolu'' za uređivanje članka. Koliko ja razumijem [https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Budite_odva%C5%BEni#Smjernica_60_minuta WP:60] je za nove suradnike i za nove članke, stare ne.--&lt;small&gt;[[Suradnik:Rovoobob|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Rovoobob&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Rovoobob|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;Razgovor&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]]&lt;/small&gt; 11:08, 23. prosinca 2020. (CET)

== Nesređeni sadržaj se sređuje ako je imalo vrijedan ==

Bok, Croxyz,

&lt;span class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Branko_Begovi%C4%87_%E2%80%95_Bego&amp;diff=5703631&amp;oldid=5703577 ovako]&lt;/span&gt; se ne predlaže sređivanje enciklopedijski vrijednoga sadržaja s manjim nedostatcima.

Sadržaj je iz mjeseca studenoga 2011., ako se ne varam. Također, ni &lt;nowiki&gt;{{subst:NSBris}}&lt;/nowiki&gt; ne stavlja se u slučaju imalo vrijednoga sadržaja, pogotovo bez obrazloženja. Hvala na razumijevanju. Lijep pozdrav, -- [[suradnik: Nesmir Kudilovic|Nesmir Kudilovič]] &lt;small&gt;([[razgovor sa suradnikom: Nesmir Kudilovic|razgovor]])&lt;/small&gt; 21,36; 24. prosinca 2020. (SEV)

== Navodni duplikat ==

Dragi Croxyz,

u svezi i glede &lt;span class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Branko_Begovi%C4%87_%E2%80%95_Bego&amp;curid=319576&amp;diff=5704137&amp;oldid=5704135 navodnog duplikata]&lt;/span&gt;, na stranici [[Branko Begović ― Bego]] nalazi se original članka u izvornom obliku iz mjeseca studenoga 2011. Nema govora o duplikatu, a niti o navodnim ćiriličnim crtama. Hvala na razumijevanju. Lijep pozdrav. -- [[suradnik: Nesmir Kudilovic|Nesmir Kudilovič]] &lt;small&gt;([[razgovor sa suradnikom: Nesmir Kudilovic|razgovor]])&lt;/small&gt; 21,35; 24. prosinca 2020. (SEV)

: [[suradnik: Nesmir Kudilovic|Nesmir Kudilovič]], moja greška onda. Preimenovat ću onda članak Branko Begović ― Bego u Branko Begović – Bego. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 21:40, 24. prosinca 2020. (CET)

== Milka Babović ==
Zašto stalno uklanjaš moje promjene i namećeš svoja?  [[Suradnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:30, 26. prosinca 2020. (CET) 

Poštovani Croxyz, zašto ste uklonili da joj je majka bila srijemska Nijemica? Nemojte me lrivo shvatiti, ali nije li to [[rasizam]] prema ženama (i domaćim Nijecima)? Molio bih Vaš odgovor. S poštovanjem, [[Suradnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:58, 26. prosinca 2020. (CET)

: Na čemu si ti? Kakav rasizam? Si dobro? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 16:08, 26. prosinca 2020. (CET) 

:::Pa nisi napisao da je jedna dijelom Nijemica. Također, jesi li provjerio izvor iz Slobodne Dalmacije? Mislim da je poveznica, odnosno arhiv neaktivan. Lijep pozdrav, [[Suradnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:20, 26. prosinca 2020. (CET)

:::: [[Suradnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]], vidim da nisi ni pokušao pronači izvor iz Slobodne Dalmacije. Lako je dostupan. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 19:28, 26. prosinca 2020. (CET)

::::Ja dobivam nešto drugo [404]. Šta si ti dobio iz tog izvora? Uostalom, Jutarnji je lijepo napisao: [https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/zivotna-bitka-milke-babovic-pobijedit-ce-ona-i-taj-virus-vise-ju-boli-sto-je-izgubila-vid-15028514 &quot;U intervju koji je nedavno dala jednim hrvatskim dnevnim novinama gospođa Milka dala je svoj pogled na svijet i svoj svjetonazor: - Ja sam hrvatska sportašica iako su mi to neki zbog porijekla osporavali. Moji su korijeni odsvud, otac mi je bio Crnogorac, majka srijemska Njemica koja je djetinjstvo provela u Francuskoj. Očev otac, moj djed, ratovao je s Turcima pod Skadrom, djed po majci je bio austrougarski oficir koji je službovao u Zagrebu. Oca su ustaše tijekom Drugog svjetskog rata odvele u zarobljeništvo, nas su protjerali. Unatoč svemu, nikad mi na pamet nije palo da su to učinili Hrvati, učinili su to &quot;radikalni ljudi&quot; kakvih, nažalost, ima uvijek i ima ih svugdje. Svašta smo kao obitelj prošli, ali to nikad nisam pripisivala ljudima određene nacionalnosti. Kako bih i mogla biti, kad ni sama nisam niti jedne određene narodnosti.&quot;] Lijep pozdrav, [[Suradnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:31, 26. prosinca 2020. (CET)

::::: [[Suradnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]], provjeri ponovno. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 19:34, 26. prosinca 2020. (CET)

:::::Evo, doslovno mi piše: 
:::::Warning: opendir(/home/markom/public_html/modules/20000904/model/): failed to open dir: No such file or directory in /home/markom/public_html/includes/functions_common.inc.php on line 455

:::::Fatal error: Uncaught exception 'Exception' with message 'Invalid controller path: /home/markom/public_html/modules/20000904/controller' in /home/markom/public_html/application/router.class.php:60 Stack trace: #0 /home/markom/public_html/index.php(52): router-&gt;setPath('/home/markom/pu...') #1 {main} thrown in /home/markom/public_html/application/router.class.php on line 60
:::::Lp, [[Suradnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:35, 26. prosinca 2020. (CET)

:::::: Si ti ikada čuo za F5? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 19:36, 26. prosinca 2020. (CET)

::::::Gdje je F5 tipka za mobilni uređaj.? Lp, [[Suradnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:40, 26. prosinca 2020. (CET)

== Na vaš usklik: &quot;ne dodavajte nepostojeće kategorije!&quot;... ==

... u [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Lazo_Golu%C5%BEa&amp;type=revision&amp;diff=5705418&amp;oldid=5705417&amp;diffmode=source komentaru] reći ću samo da ako postoje kategorije Umrli, te pod kategrije u razlićitim godinama, ne vidim zašto nebi trebali postojati Umrli 2020. i Umrli Covid-19 kao kategrije, kad je to potpuno relevantno. Na EN je [[:en:Category:Deaths_from_the_COVID-19_pandemic_in_the_United_States_by_state|po geografskim područjima]]. OK? Izvolite vratiti kategorije nazad. [[Suradnik:Zblace|Zblace]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:10, 26. prosinca 2020. (CET)

: [[Suradnik:Zblace|Zblace]], na Wikipdiji na hrvatskom jeziku ne dodavaju se nestvorene kategorije. Tu praksu si možda vidio na bs.wiki, no ovdje se ne primijenjuje. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 19:20, 26. prosinca 2020. (CET) 

== Bi li provjerio... == 
...[[Posebno:Doprinosi/Mhare|doprinose ovog suradnika]]. Lijep pozdrav, [[Suradnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:10, 26. prosinca 2020. (CET)

: [[Suradnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]], a reci mi zašto bi nejga trebao provjeriti? Provjeriti šta? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 22:13, 26. prosinca 2020. (CET) 

::Nema veze. Suradnik uklonja [https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Posebno:MobileDiff/5705433?diffmode=source dio hrvatske povijesti] na 50 stranica. Zato sam te zamolio da provjeriš suradnikove izmjene. Lijep pozdrav, [[Suradnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:17, 26. prosinca 2020. (CET)

::: [[Suradnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]], i? Dobro je da je to uklonio jer je taj sadržaj činjenični netočan. Nije postojala '''''k'''raljevina Hrvatska'' u 6. stoljeću. Ako vidim da si to uklanjao, sve ću ti poništiti. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 22:20, 26. prosinca 2020. (CET) 
:::: Kužim što želiš reći, ali postojala je tada Donja Panonija ili Panonska Hrvatska iz koje se razvila Slavonija, kao i Primorska Hrvatska. Trebalo je samo ispraviti: &quot;u sastavu Primorske Hrvatske&quot;. Lijep pozdrav, [[Suradnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:25, 26. prosinca 2020. (CET)
::::: [[Suradnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]], That's wrong on so many levels. Nemoj ništa ni raditi. Ne želim da se na mojoj SZR pojavi esej od 15 KB koji nema niti nekakvog smisla te je činjenični netočni. Zbog tih stvari si i dobio blok u Kafiću. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 22:29, 26. prosinca 2020. (CET) 

::''That's so rude from you.'' Ajde ako si tako visoko inteligentan mladi gospodine, objasnite mi hrvatsku povijest jer u Vašem slučaju ime &quot;CRO&quot;xyz vam inače ništa ne znači, [[Suradnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:32, 26. prosinca 2020. (CET)

::: Kakve veze ima povijest s inteligencijom lol. Also, your previous comment is an obvious personal attack. Are you denying that I am a Croat? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 22:45, 26. prosinca 2020. (CET)

== Pickford ==
Pozdrav, Croxyz. Budući da je Pickford zabija gol za Englesku, zašto se to ne navodi u statistici u infookviru? Takva je praksa za golmane ili? [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])&lt;/small&gt; 01:01, 27. prosinca 2020. (CET)
:[[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]], ako misliš na utakmicu za 3. mjesto, penali (misle se na one nakon 120. minute) se ne broju kao golovi u infookviru. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 15:15, 27. prosinca 2020. (CET)

== Crvena wikipoveznica na GS ==
Bok Croxyz! '''[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Novosti&amp;diff=5706773&amp;oldid=5706770&amp;diffmode=source Vratio sam u Wikinovostima &quot;moju&quot; prethodnu wikipoveznicu]''' zbog razdvojbe [[Magnituda]] jer se moguće netko baš zbog te crvene wikipoveznice odluči napisati članak koji nam nedostaje. A i – koliko znam – crvene wikipoveznice na GS nisu zabranjene. [[Datoteka:Face-badtooth.svg|20px]] P.S. Mogao bi i arhivirati ovu svoju SZR... [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] Srdačan pozdrav, [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Purple;&quot;&gt;Maestro&lt;/span&gt;''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Blue;&quot;&gt;Ivanković&lt;/span&gt;''']] 20:01, 28. prosinca 2020. (CET)

== Članci predloženi za brisanje ==

Croxyz molim te, ako imaš problema sa člancima koje je Čeha započeo, kontaktiraš Čehu jer razlozi koje stavljaš u predloške za brisanje nisu uvjerljivi ili sam ispravi ćlanke.--[[Suradnik:Kraljnnm|Kraljnnm]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kraljnnm|razgovor]])&lt;/small&gt; 11:24, 29. prosinca 2020. (CET)

Izrazi koje navodiš u razlogu brisanja su navedeni u izvoru. Oba su izraza (koliko mogu proguglati) vezana za građevinarstvo, tj. stručna, stoga bih te molio da povučeš zahtjev za brisanjem jer je neutemeljen.--&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 11:27, 29. prosinca 2020. (CET)

== Petrinja ==

Cro u GRADU Petrinji (o kojem i je članak je poginula samo jedna osoba. Pozdrav --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:36, 7. siječnja 2021. (CET)

== Sporno? ==

[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nil&amp;curid=36278&amp;diff=5719674&amp;oldid=5719625] Što se tiče duljine, HE kaže da je [https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=43841 Nil najduži], a što se tiče zemljovida - šta je sporno s njim?--&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 19:33, 12. siječnja 2021. (CET)

{{s|MaGa}}, vidi članak na en.wiki. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 19:37, 12. siječnja 2021. (CET)

Da, ali ne, ali dobro, ne da mi se ispravljat krive Drine. Odgovor na drugo pitanje?--&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 19:39, 12. siječnja 2021. (CET)

: {{s|MaGa}}, ups, nisam vidio da si ti napravio izmjenu. Vrati to. :) – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 19:40, 12. siječnja 2021. (CET)

::Mislim da bi bilo fer da ti to vratiš.--&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 19:41, 12. siječnja 2021. (CET)

::Zahvaljujem.--&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 19:45, 12. siječnja 2021. (CET)

== Dover? ==

Bok! Upravu si, vidio sam da je Kent slabo obrađen, a pošto sam tamo dugo živio odlučio sam da ga &quot;pokrijem&quot;. Svakako će doći i Dover na red, ali nedostaje infookvir za engleske grofovije, pa mi je malo neprijatno pisati o gradovima Kenta, a sam Kent nije obrađen. Ne mogu se sjetiti kome, ali nekog sam administratora zamolio da napravi taj infobox pa se nadam da će ga naprviti. Svakako ću cijeniti ako možeš to ubrzati! Srdačan pozdrav,-- [[Suradnik:Darrad2009|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;font:color:#000000&quot;&gt;Dar&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#e00000&quot;&gt;rad&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#facc00&quot;&gt;2009&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Darrad2009|razgovor]])&lt;/small&gt;

[[Suradnik:Darrad2009|Darrad2009]], za gradove trebaš koristiti [[Predložak:Infookvir naselje]]. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 22:17, 18. siječnja 2021. (CET)

[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Pa taj okvir i koristim, zar ih ima više? [[Suradnik:Darrad2009|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;font:color:#000000&quot;&gt;Dar&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#e00000&quot;&gt;rad&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#facc00&quot;&gt;2009&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Darrad2009|razgovor]])&lt;/small&gt;

* Hvala [[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], Kod malo većih članaka veća je vjerojatnoća grešaka (što ih svakako ne opravdava). Razlog tomu je što se fokusiram na traženje što kvalitetnijih izvora, pri čemu ih međusobno uspoređujem, i to uzima jako puno vremena, pa se onakve greške dogode! Jedno pitanje, zašto se uz moj potpis ne pojavljuje vrijeme kada sam poslao poruku, u čemu griješim? Hvala i lp, --- [[Suradnik:Darrad2009|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;font:color:#000000&quot;&gt;Dar&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#e00000&quot;&gt;rad&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#facc00&quot;&gt;2009&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Darrad2009|razgovor]])&lt;/small&gt;

:: {{s|Darrad2009}}, za vrijeme trebaš u postavkama mijenjati kod potpisa. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 18:15, 25. siječnja 2021. (CET)

==LP==
Naleto sam na tvoju napomenu &quot;Another thing is that they don't know it's written 100 % and it's not 100%.&quot; Ovo je točno, ali i vrlo dvojbeno jer znatan dio pravopisnih stručnjaka govori suprotno, ima mnogo primjera. Pravopis Matice Hrvatske na stranici 115 govori da se postotak piše &quot;priljubljeno bez razmaka&quot;. Isto preporučavaju i Babić-Moguš. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje je svojedobno također preporučio prihvaćanje spojenog pisanja, da bi kasnije odustao od te preporuke,... Danas, pored prihvaćenog odvojenog, postoji rašireno suprotno mišljenje (https://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=49702), a posebno ide preporuka da se vodi računa da se ni u kom slučaju postotak ne smije biti na prekidu reda,....ukratko, kupus. I na kraju, danas je situacija došla do apsurda, jezikoslovci preporučuju da se prate preporuke struke, odnosno grane u kojoj se radi, tako da je po njima ispravno i nedno i drugo,.... I na kraju, šlag na torti, dva fakulteta u istoj zgradi, jedan preporučuje pisanje skupa, drugi odvojeno,...--[[Suradnik:Vlaj i Bodul|Vlaj i Bodul]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Vlaj i Bodul|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:02, 25. siječnja 2021. (CET)

==Anžuvinci==
https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Stefan_Dragutin&amp;type=revision&amp;diff=5733032&amp;oldid=5732710 u Hrvatskom su Anžuvinci, ne Anžujci. Vrati to natrag. --[[User:Ceha|Čeha]] &lt;small&gt;([[User talk:Ceha|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:22, 29. siječnja 2021. (CET)

{{s|Ceha|Čeho}}, revertao sam ti zato što se članak o njoj zove Jelena Anžujska. Uz to, kako to da nisi mijenjao Stefan u Stjepan? Kraljevi Bosne su u Srba Stefani, a u nas Stjepani. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 21:23, 29. siječnja 2021. (CET)
:Ime članka bi trebalo onda promijeniti. Jedno je osobno ime, a drugo je ime vladarske kuće. Valjda postoji razlika. --[[User:Ceha|Čeha]] &lt;small&gt;([[User talk:Ceha|razgovor]])&lt;/small&gt; 06:25, 30. siječnja 2021. (CET)

== Točka ==

[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Spi%C5%A1sk%C3%A1_Nov%C3%A1_Ves&amp;type=revision&amp;diff=5741624&amp;oldid=5741018 To] nije dobro jer [https://pravopis.hr/pravilo/tocka/55/ link] d). ✍️ [[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:27, 5. veljače 2021. (CET)
: [[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]], that only applies for number with 5 or more digits. I have stated this previously on your talk page. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:27, 5. veljače 2021. (CET)
:: Yes. But in mathe (statistic table is ± mathe) can i use space in 4 digits. Have i use better without space? ✍️ [[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]])&lt;/small&gt; 11:24, 6. veljače 2021. (CET)

== IP ==

Ma, sutra će imat novu adresu. A meni je članak bio baš zabavan :). --[[User:Argo Navis|Argo Navis]] &lt;small&gt;([[User talk:Argo Navis|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:22, 5. veljače 2021. (CET)

== Infookvir... ==

Pozdrav [[Suradnik:Croxyz|Croxyz ]]! U članku koji sam upravo objvio, [[Ceremonijalne grofovije Engleske]], pojavio se problem sa infookvirom. Ne znam tko je stručnjak za to, pa bih zamolio za pomoć. Hvala i srdačan pozdrav, [[Suradnik:Darrad2009|Darrad2009]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Darrad2009|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:37, 9. veljače 2021. (CET)

== Luis del Castillo Estrada ==
Nije obrisano bez razloga SJ jer ne može biti istovremeno biskup i SJ. Postavši biskupom izišao je iz Družbe Isusove. Lp. [[Suradnik:Popunac|Popunac]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Popunac|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:55, 10. veljače 2021. (CET)

== RE: Malo hrvatskog ==
Minus i crtica - za ovo nisam imao pojma, i meni apsolutno isto izgledaju (OK, nisam pratio imaju li isti ASCII kod), značim govorim o tipkama minus/crtica gdje se jedna nalazi na numeričkom dijelu tipkovnice, a druga je tipka lijevo od desnog SHIFT-a (stvarno nisam znao da je to različito)? &lt;br&gt; 
Ako se nešto događalo od primjerice listopada 1982. do veljače 1987., kako zapisati - 1980.-ih, tisućudevestoosamdesetih, osamdesetih godina dvadesetog stoljeća? Kako u slučajevima kad se nešto događalo ''&quot;oprilike&quot;'' (ne znamo točan datum) od 1982. do ''&quot;negdje&quot;'' 1987.?  &lt;br&gt; 
''s/sa'' - je li se ''&quot;sa&quot;'' upotrebljava ako sljedeća riječ počinje na slova ''s, c, š, č, ć, đ, dž'', s tim da je ''sa'' dozvoljen i u drugim slučajevima &lt;br&gt; 
OK, inače ne koristim pravopis, kojeg sam valjda posljednji put otvarao u prvom razredu gimnnazije (prije 20 godina). &lt;br&gt; 
I znam da često ''&quot;malo čudno&quot;'' formuliram nazive članaka, ili stil malo djeluje dosta ''tehnički'', ''strojno''. &lt;br&gt; 
Srdačan pozdrav; [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 07:47, 17. veljače 2021. (CET)

: [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]], za crticu ovisi do tipkovnice, tako da ne znam. Za ''listopada 1982. do veljače 1987.'' piše se ''tijekom 1980-ih''. Za s/sa sam ti stavio krivi lin, evo pravog [https://bujicarijeci.com/2013/12/s-ili-sa/] Ni sam ne znam kako sam uspio staviti link za kud, kamo i gdje. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 15:01, 17. veljače 2021. (CET)

== Varanje s jubilarcem ==

[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Jubilarni_%C4%8Dlanci/225_000_%C4%8Dlanaka&amp;curid=695088&amp;diff=5751204&amp;oldid=5750724 Ovo] je neka osveta ili što?! --[[User:Jure Grm|&lt;font color=&quot;Gold&quot;&gt;'''Jure'''&lt;/font&gt;]] [[User talk:Jure Grm|&lt;font color=&quot;Blue&quot;&gt;'''Grm'''&lt;/font&gt;]], ''17. dana mjeseca veljače, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetprve u 16:43.''

== Srednjeatlantski ==

Hvala, baš sam se pitao... --[[Suradnik:12 kolačića|12 kolačića]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:12 kolačića|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:04, 26. veljače 2021. (CET)

== Pitanje u vezi &quot;Novosti&quot; ==
Dobra Vam večer suradniče Croxyz! U vezi '''[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Novosti&amp;diff=prev&amp;oldid=5762297&amp;diffmode=source novosti o koncertu ZF]''': je li koncert održan ili otkazan? Naime, [https://ika.hkm.hr/oznake/zagrebacka-filharmonija-svecani-koncert/ IKA navodi da je koncert održan], dok [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Zblace&amp;diff=5766036&amp;oldid=5766019&amp;diffmode=source suradnik Zblace tvrdi suprotno] (?). Srdačan pozdrav, [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Purple;&quot;&gt;Maestro&lt;/span&gt;''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Blue;&quot;&gt;Ivanković&lt;/span&gt;''']] 21:16, 1. ožujka 2021. (CET)

:: {{s|Maestro Ivanković}}, prema HRT-u na čijem se i kanalu održao koncert, piše da ga je bilo.[https://magazin.hrt.hr/kultura/zagrebacka-filharmonija-proslavila-150-rodendan-869699] Vjerojatno misli na koncert 5. 3., što je prvo što se prikazuje kada se ode na [https://www.zgf.hr/ web-stranicu Zagrebačke filharmonije]. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 22:38, 1. ožujka 2021. (CET)
:::Hvala za odgovor! Srdačan pozdrav, [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Purple;&quot;&gt;Maestro&lt;/span&gt;''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Blue;&quot;&gt;Ivanković&lt;/span&gt;''']] 22:48, 1. ožujka 2021. (CET)

== Izabrani članak ==

Kolega molim te pogledaj raspravu u [[Wikipedija:Kafić#Dva članka za 12. tjedan|Kafiću]].--[[Suradnik:Kraljnnm|Kraljnnm]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kraljnnm|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:29, 4. ožujka 2021. (CET)

== Razgovor ==
Bok, Croxyz. Izmjena je vraćena jer se tuđe poruke na [[WP:SZR|stranicama za razgovor]] ne brišu. Pozdrav. [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])&lt;/small&gt; 00:10, 7. ožujka 2021. (CET)

== Novosti ==

Kolega, molim te kada stavljaš nove vijesti u [[Predložak:Novosti|Novosti]] starije vijesti premjestiš u [[Predložak:Novosti/Arhiv/2021.|arhiv]]. [[Suradnik:Kraljnnm|Kraljnnm]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kraljnnm|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:31, 29. ožujka 2021. (CEST)

== Poljsko-litvansko-teutonski rat ==

Prevedio sam s više izvora pa je zato i razlika u imenu Grunwalda. Stavio sam sada svuda, da piše &quot;kod Grunwalda&quot;. Da li još što treba promijeniti u prijevodu?--[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:42, 1. travnja 2021. (CEST)

== Članci za nacrt ==

Nemoj stavljati {{pp|bris}} nego [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nacrt%3ATrg_kralja_Petra_Sva%C4%8Di%C4%87a_u_Zagrebu&amp;type=revision&amp;diff=5836586&amp;oldid=5835157 premjesti na nacrt], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Trg_kralja_Petra_Sva%C4%8Di%C4%87a_u_Zagrebu&amp;type=revision&amp;diff=5836588&amp;oldid=5836587 subst:NSBris], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom%3AJ3Y_B6xE5aY&amp;type=revision&amp;diff=5836592&amp;oldid=5833406 obavijesti autora] (vidi {{pp|srediti članke}}). --[[User:Argo Navis|Argo Navis]] &lt;small&gt;([[User talk:Argo Navis|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:03, 6. travnja 2021. (CEST)

== Širi London? ==

Nije mi jasno na što referiraš? Greater London sigurno nije Veliki London, jer za razliku od užeg dijela nekog grada tako postoji i širi dio istoga, što svakako ne mora biti uvijek pravilo. Inače me ne čini sretnim prijevod izvornih naziva a posebno engleskih imena, jer imamo slučaj da govorimo o nekom princu Karlu, Andriji ili kralju Đuri, Stjepanu i sl, što zacijelo, ako bi napravili neku anketu na ulici, nitko ne bi znao o kome se radi a da ne bi prebirao po memoriji ima li neki s tim imenom u hrvatskoj povijesti. Svakako cijenim konstruktivnu diskusiju, i ako ova naslov to zahtijeva, zašto ne! [[Suradnik:Darrad2009|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;font:color:#000000&quot;&gt;Dar&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#e00000&quot;&gt;rad&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#facc00&quot;&gt;2009&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Darrad2009|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:05, 11. travnja 2021. (CEST)

:{{s|Darrad2009}}, ma kažem da makneš da je Britannica izvor za Širi London te da ga staviš na spomen Greater Londona jer u Britannici ne piše da se na hrvatskom Greater London zove Širi London. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 22:28, 11. travnja 2021. (CEST)
::{{s|Croxyz}}, sad mi baš ništa nije jasno; je li predlažeš da stavim naslov Greater London, ili nešta drugo? Izvini, ali nisi bio jasan!  Ja bih volio da bude izvorni naziv na engleskom jeziku, pa ako to predlažeš, sa zadovoljstvom ću to uraditi! Svakako ti hvala na trudu! [[Suradnik:Darrad2009|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;font:color:#000000&quot;&gt;Dar&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#e00000&quot;&gt;rad&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#facc00&quot;&gt;2009&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Darrad2009|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:42, 11. travnja 2021. (CEST)
:{{s|Darrad2009}}, na ovo sam mislio: [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0iri_London&amp;diff=5841209&amp;oldid=5840978g]. Izvor se ne odnosi na hrvatski, već na engleski naziv. Treba ti izvor za hrvatski naziv.– &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 22:45, 11. travnja 2021. (CEST)
:{{s|Darrad2009}}, pogledah koji je hrvatski naziv i on je Veliki London. Ispravio sam već svaki Širi, Šireg i Širem u Veliki, Velikog i Velikom. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 22:53, 11. travnja 2021. (CEST)

== U čemu je problem? ==

Nije mi jasno o čemu govoriš kad si rekao: &quot;bome dosta tog moram ispravit&quot;, o kakvom ispravljanju govoriš? Još nisam naišao na članak na kojemu nisu potrebne neke manje korekcije, pa nisam vidio onaj znak '''jezičke i pravopisne dorade'''. Uvijek sam bio spreman na sugestije i eventualne korekcije, ali ovakav ton mi se ne dopada! [[Suradnik:Darrad2009|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;font:color:#000000&quot;&gt;Dar&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#e00000&quot;&gt;rad&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#facc00&quot;&gt;2009&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Darrad2009|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:18, 11. travnja 2021. (CEST)

:{{s|Darrad2009}} ima tu svačega. Na prvi pogled vidim pogrešnu enklitiku, nedostatak razmka prije ''a'', točka na kraju London Government Act 1963, spojnice na mjestu crtica i sl. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:23, 11. travnja 2021. (CEST)
:::Reakcija je neproporcionalna, mijenjaš naslov članka u neki koji tebi odgovara (a koji sigurno nije točan), a točka iza godine i neki razmak ispred ''a'' ne vidim kao razlog za upozorenje koje si stavio. Tražit ću mišljenje nekog administratora! [[Suradnik:Darrad2009|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;font:color:#000000&quot;&gt;Dar&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#e00000&quot;&gt;rad&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#facc00&quot;&gt;2009&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Darrad2009|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:30, 11. travnja 2021. (CEST)

== Internetske stranice u člancima ==

[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Imotski&amp;curid=174148&amp;diff=5842031&amp;oldid=5812919] Ako se ne varam, internetske stranice su dozvoljene unutar članka, s tim da ne smije biti prefiks ''http''.--&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 17:59, 12. travnja 2021. (CEST)

== Novosti ==
Mislim da je [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Trebinje&amp;oldid=5726430&amp;diff=prev ovo] višak?--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:31, 27. travnja 2021. (CEST)

: [[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]], molim? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 15:33, 27. travnja 2021. (CEST)

::Postavio sam pitanje: ''Mislim da je [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Trebinje&amp;oldid=5726430&amp;diff=prev ovo] višak?'' pa me zanima što misliš je li doista višak ili nije? Koliko se sjećam  u članke ne stavljamo poveznice na razne mjesne novosti.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:36, 27. travnja 2021. (CEST)
:::[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]], iskreno ne znam. Koliko vidim malo iznad tog linka je link na neki drugi portal sličnog imena koji danas više ne postoji. Možda je ''rebrand''? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 15:39, 27. travnja 2021. (CEST)
::::U članke ne stavljamo poveznice na razne mjesne novosti. To bi bila reklama, a i vječno natjecanje raznih suparničkih listova i portala. Pitao sam jer si bio ophodio tu promjenu. Ako nisi siguran bolje je ostaviti neophođeno ili pitati [[slika:Face-wink.svg|20px]] Zahvaljujem na razumijevanju i lijepo pozdravljam--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:07, 27. travnja 2021. (CEST)

== Kategorija:Oblici reljefa ==

Što misliš da preimenujemo [[:Kategorija:Oblici reljefa]] u [[:Kategorija:Reljefni oblici]]? --[[User:Argo Navis|Argo Navis]] &lt;small&gt;([[User talk:Argo Navis|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:22, 3. svibnja 2021. (CEST)
:[[User:Argo Navis|Argo Navis]], dobra ideja. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:00, 3. svibnja 2021. (CEST)

== Euro 2020 ==

[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Europsko_prvenstvo_u_nogometu_–_Europa_2020.&amp;diff=5907624&amp;oldid=5907623] Oprosti, slučajno sam upao u radove! --[[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 20:42, 28. lipnja 2021. (CEST)

== Nacrt ==

Kada prebacimo članak u Nacrt, tamo na vrh dodajemo {{pp|Nacrt}}, ne predložak za održavanje, jer time samo duplajemo broj članaka u kategoriji. --[[User:Argo Navis|Argo Navis]] &lt;small&gt;([[User talk:Argo Navis|razgovor]])&lt;/small&gt; 11:06, 25. kolovoza 2021. (CEST)

== Vidjeh... ==

...da ti je jedan IP nadjenuo [[Posebno:Diff/6043099|&quot;divnu&quot; titulu]] (dao ju je i meni jutros s [[Posebno:Diff/6042523|druge adrese]]), zbog čega sam ti privremeno zaključao suradničku stranicu tako da je mogu uređivati samo prijavljeni suradnici. Bude li te opet gnjavio (npr. na stranici za razgovor), javi mi i dobit će blokadom po nosu. --[[Suradnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune'''&lt;/span&gt;]] &lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;&quot;&gt;'''🕉'''&lt;/span&gt; [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 22:38, 26. kolovoza 2021. (CEST)

== Izvori datoteke ==

Daj popravi datoteke koje si nedavno postavio (poput [[:Datoteka:FC Sheriff.svg|ove]]). Ne možeš navoditi drugi Wikipedijin projekt kao izvor jer Wikipedija nije sama sebi izvor. --[[Suradnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune'''&lt;/span&gt;]] &lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;&quot;&gt;'''🕉'''&lt;/span&gt; [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 04:58, 27. kolovoza 2021. (CEST)

== Popis minskih polja u Hrvatskoj ==

Možemo li uklopiti [[Popis minskih polja u Hrvatskoj]] u [[Minska polja u Hrvatskoj]]? Ako je predugo, tablicu bi mogli sklopiti. —[[User:Argo Navis|Argo Navis]] &lt;small&gt;([[User talk:Argo Navis|razgovor]])&lt;/small&gt; 11:15, 9. rujna 2021. (CEST)

== Fakultetski centri ==

Da, fakultetski centri, katedre i odsjeci zaslužuju članke jer to zanima srednjoškolce i studente, i jer pomoću kategorija olakšava usporedbe. Ako ih zaslužuje svaki rukometaš, zašto ne i fakultetski centar? [[Suradnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Maria Sieglinda von Nudeldorf|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:04, 25. rujna 2021. (CEST)

: [[Suradnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]], postoje kriteriji za obrazovne institucije. [https://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Articles_for_deletion/Common_outcomes#Parts_of_schools_and_school-related_organizations] – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 15:11, 25. rujna 2021. (CEST)

::U pravu si, tamo piše: &quot;osim ako su dali značajan doprinos u svom polju&quot;. A ovaj centar jest dao značajan doprinos. [[Suradnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Maria Sieglinda von Nudeldorf|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:26, 25. rujna 2021. (CEST)

== Premještanje u Nacrt ==
Bok! Kad premještaš članke u nacrt, [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Sindrom_toksi%C4%8Dnog_%C5%A1oka&amp;action=history kao ovdje], molim te da na početak nacrta dodaš predložak {{pp|Nacrt}}. On je odgovoran za automatsku kategorizaciju i automatsko predlaganje za brisanje ako u nacrtu nema aktivnosti više od dva tjedna. Bez tog predloška Nacrt nije nigdje popisan i lako ga je &quot;izgubiti&quot;. Hvala! —[[User:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;&quot;&gt;'''''Ivi'''''&lt;/span&gt;]][[User talk:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;&quot;&gt;'''''104'''''&lt;/span&gt;]] 00:43, 29. rujna 2021. (CEST)
:Po istom principu, kad premještaš nacrte u drugom smjeru, iz Nacrta u GIP, predloži nacrt tj. preusmjeravanje za brisanje. —[[User:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;&quot;&gt;'''''Ivi'''''&lt;/span&gt;]][[User talk:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;&quot;&gt;'''''104'''''&lt;/span&gt;]] 00:46, 29. rujna 2021. (CEST)

== Čudsko jezero ==

Zašto 2 članka (u dva dana)? [[Čudsko jezero]] i [[Čudsko-pskovsko jezero]]. Na en je preusmjerenje. —[[User:Argo Navis|Argo Navis]] &lt;small&gt;([[User talk:Argo Navis|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:15, 30. rujna 2021. (CEST)

:[[User:Argo Navis|Argo Navis]], Čudsko jezero i Čudsko-pskovsko jezero nisu jedno to isto. Čudsko jezero dio je Čudsko-pskovskog jezera. Vidi ovu sliku: [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:%D0%A7%D1%83%D0%B4%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B5_%D0%BE%D0%B7%D0%B5%D1%80%D0%BE_%D0%BD%D0%B0_%D0%BA%D0%B0%D1%80%D1%82%D0%B5.png]. Ona prikazuje Čudsko jezero unutar Čudsko-pskovskog jezera. Evo što veli [[Velika sovjetska enciklopedija]]: [http://bse.sci-lib.com/article122763.html] – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 14:35, 30. rujna 2021. (CEST)

:[[User:Argo Navis|Argo Navis]], evo i u nekoj enciklopediji zvanoj ''Voda Rossi'': [https://water-rf.ru/%D0%92%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D1%8B%D0%B5_%D0%BE%D0%B1%D1%8A%D0%B5%D0%BA%D1%82%D1%8B/871/%D0%A7%D1%83%D0%B4%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B5_%D0%BE%D0%B7%D0%B5%D1%80%D0%BE]. Također evo i članka u [[:en:Great Russian Encyclopedia|Velikoj ruskoj enciklopediji]]: [https://bigenc.ru/geography/text/4688491] – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 14:42, 30. rujna 2021. (CEST)

== Četvrtzavršnica, poluzavršnica, završnica ==
[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=UEFA_Liga_prvaka_2020./21.&amp;diff=prev&amp;oldid=6079145] Bok Croxyz, može i ''završnica'' [https://rjecnik.hr/search/?strict=yes&amp;q=zavr%C5%A1nica], a isto tako [https://pravopis.hr/rjecnik/ i]: ''četvrtfinale'' &gt; ''četvrtzavršnica'', ''polufinale'' &gt; ''poluzavršnica''. Također ima i: ''fotofiniš'' &gt; ''fotozavršnica''. Lp.--&lt;small&gt;[[Suradnik:Rovoobob|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Rovoobob&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Rovoobob|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;Razgovor&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]]&lt;/small&gt; 14:03, 4. listopada 2021. (CEST)

:[[Suradnik:Rovoobob|Rovoobob]], tko koristi te izraze? 

Ovako su pisali mediji za prvi susret osmine finala [[UEFA Liga prvaka 2020./21.|UEFA Lige prvaka 2020./21.]]
# {{citat|Bayern sigurno do četvrtfinala Lige prvaka|[https://sport.hrt.hr/medunarodni-nogomet/bayern-uvjerljivo-do-cetvrtfinala-lige-prvaka-1123748 HRT Sport]}}
# {{citat|Branitelj naslova Bayern München osigurao je četvrtfinale Lige prvaka. Bavarci su u srijedu u uzvratu osmine finala na Allianz Areni svladali Lazio s 2-1.|[https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/liga-prvaka/video-urlici-igraca-odjekivali-allianz-arenom-kada-su-ostali-dotrcali-do-njega-sve-im-je-bilo-jasno-15058711 Sportske novosti]}}
# {{citat|Bayern je pobijedio Lazio 4:1 u Rimu u prvoj utakmici osmine finala Lige prvaka...|[https://gol.dnevnik.hr/clanak/rubrika/nogomet/bayern-razbio-lazio-usred-rima-lewandowski-prestigao-raula---641353.html Goal]}}
# {{citat|Nogometaši Bayerna uvjerljivo su svladali Lazio s 4:1 u prvoj utakmici osmine finala Lige prvaka odigranoj u utorak u Rimu. Već u 9. minuti Robert Lewandowski je zatresao mrežu nakon pogreške obrane Lazija za vodstvo Bayerna.|[https://www.vecernji.hr/sport/uzivo-od-21-ceka-nas-veliki-obracun-hrvata-moze-li-kova-zabiti-grbicu-1471111 Večernji]}}
# {{citat|Premda je teško povjerovati kako bi Lazio u Münchenu mogao nadoknaditi tri gola zaostatka iz prve utakmice osmine finala proti Bayerna, u povijesti elitnog natjecanja Starog kontinenta čuda su se ipak događala.|[https://www.tportal.hr/sport/clanak/lazio-na-noge-bayernu-dolazi-s-velikim-minusom-ali-u-nogometu-su-se-dogadala-i-veca-cuda-20210317 Tportal]}}
# {{citat|Lewa utrpao još jedan, branitelj naslova rutinski u četvrtfinale|[https://www.24sata.hr/sport/bayern-kao-da-jos-nista-nije-gotovo-krecu-lewa-gnabry-751331 24 sata]}}
# {{citat|RIM Nogometaši Bayerna uvjerljivo su svladali Lazio s 4-1 u prvoj utakmici osmine finala Lige prvaka odigranoj u utorak u Rimu, a Chelsea je iskoristio igranje na neutralnom turniru u Bukureštu, gdje je s 1-0 svladao Atletico Madrid i stvorio značajnu prednost za uzvrat.|[https://www.novilist.hr/sport/nogomet/bayern-s-cetiri-pogotka-projurio-kroz-rim-londoncani-stekli-gol-prednosti-u-bukurestu-protiv-atletica/ Novi list]}}
# {{citat|Nastavile su se pobjede gostiju u prvim susretima osmine finala Lige prvaka, nakon tri od četiri prošlog tjedna, danas su u oba susreta također slavili gosti.|[https://slobodnadalmacija.hr/sport/strani-nogomet/bayern-razbio-lazio-giroud-fantasticnim-golom-priblizio-chelsea-prolasku-1079674 Slobodna Dalmacija]}}
– &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 21:03, 4. listopada 2021. (CEST)

Evo što vele omiljeni mediji jednog našeg bivšeg suradnika:
# {{citat|Večeras se igra osmina finala Lige Prvaka.|[https://www.dnevno.hr/sport/nastavlja-se-nokaut-faza-lige-prvaka-ovo-je-sve-sto-trebate-znati-1680931/ Dnevno.hr]}}
# {{citat|Bayern je pobijedio Lazio 4:1 u Rimu u prvoj utakmici osmine finala Lige prvaka. Uzvrat na Allianz Areni 17. ožujka trebao bi biti samo formalnost za Bayern koji je u posljednjih devet nastupa u osmini finala Lige prvaka samo jednom zapeo... Bljesak]}}

– &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 21:09, 4. listopada 2021. (CEST)

A tko koristi... važno je i da se i koristi. Dosta toga se može naći na svim mrežnim stranicama koje si naveo. Na kraju, ako po pravopisu može, ne vidim problem. 

# [https://sport.hrt.hr/ostali-sportovi/u-poluzavrsnici-ep-a-kanuisti-matija-marinic-i-katja-bengeri-814951 U poluzavršnici EP-a kanuisti Matija Marinić i Katja Bengeri]
# [https://sport.hrt.hr/rukomet/tko-ce-biti-29-pobjednik-kupa-za-rukometasice-1781959 ''&quot;Vikend donosi završnicu hrvatskoga Kupa za rukometašice u Poreču (...)&quot;'']
# [https://www.radio.hrt.hr/radio-zadar/clanak/zadranke-izborilie-cetvrtzavrsnicu-kupa/37503/ Zadranke izborilie četvrtzavršnicu Kupa]
# [https://www.radio.hrt.hr/radio-osijek/clanak/donna-u-cetvrtzavrsnici-istambula/15161/ Donna u četvrtzavršnici Istambula]
# [https://radio.hrt.hr/radio-zadar/clanak/split-protivnik-zadru-u-cetvrtzavrsnici-kupa/136395/ Split protivnik Zadru u četvrtzavršnici Kupa]
# [https://magazin.hrt.hr/zabava/veceras-finale-eurovizije-show-ce-trajati-gotovo-4-sata-1863763 ''&quot;Na Prvom programu u 21 sat uživajte u prijenosu finala Izbora za pjesmu Eurovizije 2021. (...) Velika završnica ovogodišnjeg 65. natjecanja za pjesmu Eurovizije održava se kao i poluzavršnice u Ahoy Areni&quot;'']
# [https://sportske.jutarnji.hr/sn/sport-mix/derbi-koji-to-ipak-nije-splicani-u-zagrebu-zaustavili-futsal-dinamo-na-putu-do-senzacije-4146495 ''&quot;Dakle, četvrtzavršnica Hrvatskog kupa u malom nogometu (...)&quot;''] 
# [https://gol.dnevnik.hr/clanak/euro-2020/je-li-ovo-najbolji-dizajn-ikad-uefa-predstavila-loptu-s-kojom-ce-se-igrati-zavrsnica-eura---658233.html Je li ovo najbolji dizajn u povijesti? UEFA predstavila loptu kojom će se igrati završnica Eura]
# [https://gol.dnevnik.hr/clanak/rukomet-2021/cervar-poziva-na-oprez-uoci-angole-cvrsta-ekipa-svi-su-danas-napredovali-pa-tako-i-oni---636129.html ''&quot;Muški rukomet Angole živi pomalo u sjeni ženskog, koji je vrlo dobar o čemu svjedoče dva četvrtfinala svjetskih prvenstava, odnosno četvrtzavršnica Olimpijskih igara u Rio de Janeiru&quot;'']
# [https://www.vecernji.hr/sport/uzivo-od-14-30-pratite-uz-vecernji-uvodni-nastup-barakuda-na-ep-u-1372384 ''&quot;U drugom kolu hrvatsku vrstu u četvrtak, 16. siječnja u 20:30 sati očekuje ogled protiv Crne Gore, a bit će to odlučujuća utakmica za prvo mjesto u skupini koja osigurava izravni ulaz u četvrtzavršnicu Europskog prvenstva.&quot;'']
# [https://www.tportal.hr/sport/clanak/velesila-smo-u-muskim-parovima-hrvatska-vec-sada-sigurno-ima-predstavnika-u-finalu-australian-opena-20210216 ''&quot;Mektiću će ovo biti peti nastup u polufinalu muških parova (...) u Roland Garrosu 2018. i 2020. gubio u poluzavršnici.&quot;'']
# [https://www.novilist.hr/sport/ostali-sportovi/bocari-vargona-docekuju-metkovce-u-poluzavrsnici-doigravanja-za-prvaka-rijecani-se-nadaju-uvjerljivoj-pobjedi/ Boćari Vargona dočekuju Metkovce u poluzavršnici doigravanja za prvaka, Riječani se nadaju uvjerljivoj pobjedi] 
# [https://zadarski.slobodnadalmacija.hr/zadar/sport/poluzavrsnica-prvenstva-zadrani-bolji-od-korculana-1075912 Poluzavršnica prvenstva - Zadrani bolji od Korčulana!]
# [https://slobodnadalmacija.hr/tag/vaterpolo-klub-zadar Veliki uspjeh naših vaterpolista: juniori Zadra 1952 na završnici u Splitu!] 
# [https://slobodnadalmacija.hr/sport/ostalo/futsal-liga-prvaka-u-zadru-kairat-almaty-i-barca-osigurali-mjesta-u-poluzavrsnici-1094815 Futsal Liga prvaka u Zadru: Kairat Almaty i Barca osigurali mjesta u poluzavršnici]. Lp.--&lt;small&gt;[[Suradnik:Rovoobob|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Rovoobob&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Rovoobob|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;Razgovor&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]]&lt;/small&gt; 22:19, 4. listopada 2021. (CEST)

: {{s|Rovoobob}} Niti jedno od toga se odnosi na nogomet. U jedinom članku gdje se spominje, odnosi se na polufinalne i finalnu utakmicu. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:46, 4. listopada 2021. (CEST)

::Nisam niti tražio samo nogomet. Izrazi se koriste, i po pravopisu, to je valjda dovoljno? pravopis.hr čak upućuje četvrtfinale &gt; četvrtzavršnica, polufinale &gt; poluzavršnica {{s|Neptune, the Mystic}}? Lp.--&lt;small&gt;[[Suradnik:Rovoobob|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Rovoobob&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Rovoobob|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;Razgovor&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]]&lt;/small&gt; 02:51, 5. listopada 2021. (CEST)
:::Eh, sad... To je nešto nalik onim sukobima oko neću i neću premda Institut otvoreno preporučuje jedan oblik (četvrtzavršnica, poluzavršnica itd.). Iako su nam u pravilu o pravopisu navedeni različiti izvori, nigdje se izravno (još) ne spominje da je Institutov ''be all'' i ''end all'' svih pravopisa. S obzirom na to da se na intervenciju u jezik određenih struka ne gleda baš najljepše (jer one svojim članovima omogućuju lakšu komunikaciju), rekao bih ovako: polufinale, četvrtfinale može ostati i ne treba nepotrebno trijebiti s projekta, pogotovo jer isti taj Institutov pravopis nema purističke oblike za &quot;polufinalist&quot; i &quot;četvrtfinalist&quot;. S druge strane, ako postoje izvori koji upotrebljavaju &quot;četvrtzavršnica&quot; i slično, ni u to ne valja intervenirati, može ostati kako jest.
:::Sve u svemu, dosljednost prije svega. U jednom članku trebao bi biti samo jedan izabran oblik (ili četvrtfinale ili četvrtzavršnica). Vas dvojica izaberite koji želite. [[Suradnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune'''&lt;/span&gt;]] &lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;&quot;&gt;'''🕉'''&lt;/span&gt; [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 14:08, 5. listopada 2021. (CEST)
:::Neću se puno petljati u teme koje mi nisu zabavne (privukao me veliki broj bajtova), ali poznato je da lingvisti (rječnici, pravopisi, gramatike) opisuju, a ne propisuju korištenje jezika u govoru i pismu. [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 14:21, 5. listopada 2021. (CEST)

==Premještanje članaka u Nacrt ==
[https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Evidencije/move] Nemoj premještati članke u Nacrt ako to nije potrebno. Ispravi ih ili označi predloškom.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])&lt;/small&gt; 00:21, 13. listopada 2021. (CEST)

== Citiranje autora ==

Pozdrav,

je li mi možeš pomoći s citiranjem? Uređivao sam gotovo isključivo na engleskoj Wikipediji i vidim da na hrvatskoj sustav citiranja funkcionira drugačije. Npr, u članku [[Tomislavgrad]], pokušavam napraviti fusnotu za autora Tokić i poveznicu na njegov članak, međutim, ne radi... Može pomoć?

Hvala!

—[[Suradnik:Governor Sheng|Governor Sheng]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Governor Sheng|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:55, 13. listopada 2021. (CEST)

:[[Suradnik:Governor Sheng|Governor Sheng]], ako se ne varam neki predložak za citiranje nije ažuriran ili je pogrešno preveden. {{s|ivi104}} zasigurno zna više o tome. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:40, 13. listopada 2021. (CEST)
:Hvala! Nadam se pomoći od @[[Suradnik:Ivi104|Ivi104]] :) -[[Suradnik:Governor Sheng|Governor Sheng]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Governor Sheng|razgovor]])&lt;/small&gt; 00:07, 14. listopada 2021. (CEST)
::{{s|Governor Sheng}} Pozdrav! Kako bi fusnota radila ispravno, negdje u tekstu mora biti naveden puni izvor (putem predloška za citiranje - Cite web/book/journal/news) koji koristi detalje iz fusnote (Prezime autora: Tokić, i godina ili datum koji sadrži 2001.). Ovako kako je sad, sfn kaže &quot;detalji su navedeni u izvoru Tokić 2001, pogledajte ondje&quot;, a izvor s tim detaljima nije naveden; stoga poruka o pogrešci. Poveznica na članak o autoru može se dodati u sklopu predloška za citiranje, korištenjem parametra {{para|authorlink}}, isto kao na enwiki. —[[User:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;&quot;&gt;'''''Ivi'''''&lt;/span&gt;]][[User talk:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;&quot;&gt;'''''104'''''&lt;/span&gt;]] 02:42, 14. listopada 2021. (CEST)

== Čestitam ==

[[:Kategorija:Stranice s previše poziva opterećujućih parserskih funkcija|Samo tebi]] je uspjelo ;). —[[User:Argo Navis|Argo Navis]] &lt;small&gt;([[User talk:Argo Navis|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:00, 15. listopada 2021. (CEST)

== Podrubnice i stranica, više izvora ==
[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hrvatski_domobran_(%C4%8Dasopis,_Buenos_Aires)&amp;diff=next&amp;oldid=6088219] Bok Croxyz, vratio sam tvoje uređivanje zato što ima razlike u izvorima te ne može sve ići pod 1 izvor. Ti si stavio sve pod 1 izvor (podrubnica 39, na str. 413.). Druga dva izvora su različita i oni su pokriveni s informacijama sa str. 413., te str. 413–414. i podrubnica 40 na str. 413.--&lt;small&gt;[[Suradnik:Rovoobob|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Rovoobob&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Rovoobob|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;Razgovor&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]]&lt;/small&gt; 12:17, 16. listopada 2021. (CEST)

== Obrazloženja i sažetci: kad treba, a kad ne treba ==

»Ljudi su važnije od članaka« (citat s enwiki) pa bih te molio da promjene koje nisu očiti vandalizmi (poput [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Parmenid&amp;diff=6093099&amp;oldid=6093058&amp;diffmode=source ove] @[[Suradnik:EmyNa K|EmyNa K]] ) uklanjaš s obrazloženjem. To ne samo da je pristojno prema [[WP:NGN|novim suradnicima i suradnicama]] nego je i obaveza prema našim pravilima [[WP:BONTON]] (podebljano), [[WP:RAT]] (podebljano), budućem [[WP:5S]]→[[WP:UREĐIVANJE]], a možda i još ponekom. 

Također bih te molio da me ne p(r)ozivaš u sažetcima uređivanja, svatko od nas napravi koliko umije i koliko stigne: 
* [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Femicid&amp;diff=prev&amp;oldid=6084269&amp;diffmode=source (nisam gledao ovaj članak jer je predug, vjerujem da je Ponor napravio dobar posao)]
* i 5s kasnije, sarkastičnim tonom, ne ispravljajući greške koje si uočio [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Femicid&amp;diff=prev&amp;oldid=6084270&amp;diffmode=source (nvm, trebalo mi je ispod 5 sekundi da nađem nešto neispravno)]
[[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:05, 23. listopada 2021. (CEST)

== Re:Pomoć oko Ivan Trogirskog ==

Bonjour Croxyz!

Hmm... Dobro pitanje! Ako postoji [[Wikipedija:Vjerodostojni izvori|vjerodostojan izvor]], možda vrijedi dodati bilješku za tu informaciju? Ipak mnogi smatraju Ivana Trogirskog jednim od hrvatskih svetaca.

Što misliš o tome?

Lijepo te pozdravlja, [[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 18:01, 6. studenoga 2021. (CET)

Ako se mogu na kratko ''ubaciti'': vidio sam tu izmjenu, a IP je djelomično u pravu. Sudeći prema ove tri poveznice ([https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=28209 prva], [https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=8594 druga] i [https://hrcak.srce.hr/97511 treća]), u najmanju ruku je blaženik. To da nije hrvatski, to stoji.—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 18:31, 6. studenoga 2021. (CET)

== Poz ==

Sto se tice teksta raspad Jugoslavije tko je autor? &lt;small&gt;— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Alien2911|Alien2911]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Alien2911|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Alien2911|doprinosi]]) 12:12&lt;/small&gt;

{{s|Alien2911}}, molim? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 12:21, 7. studenoga 2021. (CET)

== Poznate osobe prema wikidati ==

Nemoj više [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Bugojno&amp;diff=6075153&amp;oldid=6060609 ovako] uređivati. Osim što je krivo, još je i nepotpuno. Umjesto podužeg popisa svesti sve na par imena kojima je na wikidati upisano mjesto rođenja(!) je potpuno promašeno. Josip Mlakić nema nikakve veze s Bugojnom osim što je tamo bolnica. Hvala na razumijevanju i lijep pozdrav!—[[User:Man_Usk|&lt;span style=&quot;font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;&quot;&gt;''Man_Usk''&lt;/span&gt;]] &lt;sup&gt;&lt;span style=&quot;color:#00FF00;&quot;&gt;[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]&lt;/span&gt;&lt;/sup&gt; 21:55, 12. studenoga 2021. (CET)

{{s|Man Usk}}, po čemu bi osobe o kojima je Kubura pisao kako bi širio svoj POV, trebale biti svrstane među poznate osobe? Toliko su poznate da samo imaju članak na hr.wiki. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:13, 14. studenoga 2021. (CET)

: Zanimljivo je da nakon svake ''čistke'' Kuburinih poznatih osoba, udio Hrvata se drastično smanji, npr: [[Subotica]] – od 52 osobe koje su imale članke, 47 su Hrvati te je njihove članke stvorio Kubura, a od preostalih 5 osoba o kojima članke nije napisao Kubura, samo 1 osoba je Hrvat. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:16, 14. studenoga 2021. (CET)

::: Ne zanima me ni Kubura, ni Subotica, ni brojanje krvnih zrnaca. Zanima me korektan popis poznatih osoba iz Bugojna koji već drugi put bezrazložno uklanjaš. I ne samo to nego, još jednom ponavljam, dodaješ osobe koje s Bugojnom nemaju veze.—[[User:Man_Usk|&lt;span style=&quot;font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;&quot;&gt;''Man_Usk''&lt;/span&gt;]] &lt;sup&gt;&lt;span style=&quot;color:#00FF00;&quot;&gt;[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]&lt;/span&gt;&lt;/sup&gt; 18:31, 14. studenoga 2021. (CET)

== Gornjogradska gimnazija ==

Gornjogradsku gimnaziju u Zagrebu nisu osnovali Isusuovci i nije osnovana 3. lipnja 1607. godine. U izvorima (mrežna stranica Gornjogradske gimnazije) su navedeni podaci na način na koji mogu dovesti u zabludu.
Isusovci su 3. lipnja 1607. godine osnovali [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnu gimnaziju]].

https://www.zagreb.info/aktualno/zg/zagrebacka-klasicna-gimnazija-najstarija-srednja-u-hrvatskoj-slavi-415-rodendan-i-slavi-na-neuobicajen-nacin/365549/
http://licegrada.hr/osnivanje-klasicne-gimnazije-u-zagrebu-na-katarininom-trgu/

== Brisanje referenciranog sadržaja bez pravog obrazloženja ==

[[Datoteka:OOjs_UI_icon_information-yellow.svg|100px|desno]]
Zdravstvujte Croxyz, nadam se da si dobro!

Javljam ti se zbog [[Posebno:Diff/6125555|'''ove''' izmjene]] na članku »[[Međunarodni dan protiv nasilja nad ženama]]«. Vidim da si uklonio referencirani sadržaj bez pravog obrazloženja. Znam da nisi tu od jučer, ali moram te podsjetiti da brisanje veće količine teksta bez odgovarajućeg obrazloženja može biti jako problematično.

Ako imaš neku zamjerku na tekst ili ako smatraš da sadržaj ne spada u članak ([[WP:NIJE]]), prvi je korak tražiti raspravu ([[WP:KON]], [[WP:RP]]). To može biti novi odlomak na [[WP:SZR|stranici za razgovor]] ili [[WP:ZK|zahtjev za komentiranjem]]. Samo se &lt;small&gt;(očito)&lt;/small&gt; '''sporni''' ili/i problematični, '''nepotkrijepljeni''' tekstovi brišu bez veće rasprave.

Hvala na razumijevanju, želim ti jako lijepo vrijeme došašća [[Datoteka:Wreath icon.png|30px]] i sretno uređivanje! [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]]

Svako dobro, [[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 21:10, 28. studenoga 2021. (CET)

:{{s|Koreanovsky}}, sadržaj sam obrisao jer nije relevantan za tu temu. Dodavanje događaja u Hrvatskom saboru koji se desio jednom u jednoj godini te njime nije postignuto ništa značajno niti je događaj po ičemu poseban ili značajan (postoje smjernice oko toga), uneseni sadržaj je sasvim beznačajan (nakon tjedan dana nitko se toga neće sjećati niti će to ikome značiti). Štoviše, ni sama referenca nije provjerljiva te je s nekog opskurnog portala za koji nikad nisam čuo (postoje smjernice vezane za izvore). Čak ni sadržaj nije pisan pravilnim hrvatskim, već liči kao produkt Google Translatea (npr. Na 25. studenog 2021. = doslovno On the 25th of November 2021). Praktički je identično kao zahtjev na NPA. Dakle, uneseni sadržaj krši smjernice o jeziku, pravopisu, značaju, provjerljivosti izvora. Sretno Došašće i tebi! – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 22:03, 28. studenoga 2021. (CET)
&lt;div style='clear:both;padding:0 5px 0 15px; border-left: 2px #003cd4 solid;border-right:2px #003cd4 solid;'&gt;E, tak' si moga' pokrenuti raspravu na stranici za razgovor! [[Datoteka:Face-badtooth.svg|20px]] Puno hvala i pozz, [[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 22:28, 28. studenoga 2021. (CET)&lt;/div&gt;

:: {{s|Koreanovsky}}, Ne poznajem baš nazive smjernica na Wikipedije na hrvatskom jeziku stoga navodim neke koje poznajem: [[WP:PRO]], [[WP:VJE]] i [[WP:PP]]. Usput, što ćemo raditi s izabranim člancima. Vidio sam danas da nema više gumba za glasanje izabranog članka na Glavnoj stranici. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 22:11, 28. studenoga 2021. (CET)

&lt;div style='clear:both;padding:0 5px 0 15px; border-left: 2px #003cd4 solid;border-right:2px #003cd4 solid;'&gt;
{{citat|(...) Usput, što ćemo raditi s izabranim člancima. Vidio sam danas da nema više gumba za glasanje izabranog članka na Glavnoj stranici.|Croxyz}}
* Arhivirana rasprava u kafiću: [[Wikipedija:Kafić/Arhiv 2021 10#Stanje izabranih članaka i prijedlog za Glavnu stranicu: ČLANAK TJEDNA umjesto IZABRANI ČLANAK?]]
Ne brini, [[Wikipedija:Članak tjedna|'''radim na tome''']], a uskoro biramo prvi članak za prvi tjedan 2022. godine. [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] LP, [[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 22:28, 28. studenoga 2021. (CET)&lt;/div&gt;

:Mogao bih sudjelovati u pronalaženju potencijalnih članaka te njihovim &quot;ocjenjivanjima&quot; (makar ne znam kako funkcionira to). Nadam se da postoji neka metoda kojim možemo, npr. pronaći članke o svim umjetnicima koji imaju X broj referenci i X broj bajtova. Pokušao sam pronaći takvo nešto za Wikidata Query (tražio sam neki biografije koji bi mogle biti predložene za izabrani), no bezuspješno. Mislim da bi bilo najlakše predložiti neke dulje Neptuneove članke (npr. [[Jerry Cantrell]]) za &quot;izabrane&quot; (ili kakogod se zovu/će se zvati) dok još ocjenjujemo &quot;izvrsnost&quot; članaka. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 22:44, 28. studenoga 2021. (CET)
::{{s|Koreanovsky}}, ako ti treba nekoliko kandidata, predlažem četiri moja članka za koje smatram da su najkvalitetniji te da zaslužuju taj status: [[Atentat na Johna F. Kennedyja]], [[Erling Haaland]], [[Trent Alexander-Arnold]] i [[Velika sovjetska enciklopedija]]. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 22:58, 28. studenoga 2021. (CET)
:::{{s|Koreanovsky}}, nisam čitao cijelu raspravu, no vidio sam da si tražio popis svih izabranih članaka. Evo ti ga: [https://w.wiki/4Tzb]. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:16, 28. studenoga 2021. (CET)
::::{{s|Koreanovsky}}, evo ti još jedan zanimljivi popis: [https://w.wiki/4Tze]. Popis sadrži članke koji postoje na 10 ili manje jezika. Može biti korista za pronalaženje članaka koji su &quot;originalno&quot; napisani na hr.wiki (nisu prevedeni). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:21, 28. studenoga 2021. (CET)

== Dua Lipa ==

https://shqiptarja.com/lajm/dua-lipa-sot-ne-prishtine-neser-ne-br-tirane-jam-100-per-qind-shqiptare 

Video intervju za Shqiptarja.com, kaže da joj porijeklo 100 % albansko, tako se i osječa i sasvim iz Prištine. – [[Suradnik:Veneta1|Veneta1]] [[Razgovor sa suradnikom:Veneta1|(razgovor)]], 11:54, 17. prosinca 2021. (CET) 

{{s|Veneta1}}, suradnik {{s|ZeeZayAmy}} unio je [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Dua_Lipa&amp;diff=prev&amp;oldid=6037144 tvrdnju bez izvora da joj je baka s majčine strane]. Za to vjerojatno postoji izvor. Molit ću suradnika ZeeZayAmy da iznese izvor za tu tvrdnju inače će mu izmjena biti poništena te zamijenjena s tvrdnjom da joj je obitelj 100 % albanska. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 12:05, 17. prosinca 2021. (CET)

https://archive.koha.net/?id=4&amp;l=127484

https://top-channel.tv/2021/07/23/dua-lipa-une-mburrem-qe-jam-ketu-endrra-ime-te-ndryshojme-stigmen-per-kosoven-e-shqiperine-koncert-ne-tirane-surprize/

Duin djed je profesor Iljaz Rexha, oženjen sa Zinkom Duraku (neko vrijeme su živjeli u Sarajevu, sada su u Prištini). Anesa se isključivo predstavlja kao Albanka (Duina mama), Dua takodjer.

Još jedan izvor. [[Suradnik:Veneta1|Veneta1]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Veneta1|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:18, 17. prosinca 2021. (CET)

== Tjeranje s projekta ==

Budući da nisi otjeran s projekta i normalno radiš, zašto tvrdiš da si otjeran? [[Suradnik:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;&quot;&gt;'''Kanikosen'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;&quot;&gt;(SZR)&lt;/span&gt;]] 00:46, 13. siječnja 2022. (CET)

:: {{s|Kanikosen}}, aj mi prvo pogledaj sve doprinose za prvih deset dana ove godine. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:52, 13. siječnja 2022. (CET)
::: Ajde pogledaj svoje doprinose od 8og? Ono, kako si otišao? Izdržao si manje nego sam rekao na discordu za punih 9 dana. Ono... Zbilja si otišao. [[Suradnik:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;&quot;&gt;'''Kanikosen'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;&quot;&gt;(SZR)&lt;/span&gt;]] 00:57, 13. siječnja 2022. (CET)
::::Od kad se moraju polagati računi kad će ko otići i kad će se vratiti? —[[Suradnik:Arnel|Arnel]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Arnel|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:36, 13. siječnja 2022. (CET)
::::: Od kada tvrdiš da te je netko otjerao, a ti radiš kao i inače. Od tada. [[Suradnik:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;&quot;&gt;'''Kanikosen'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;&quot;&gt;(SZR)&lt;/span&gt;]] 13:34, 14. siječnja 2022. (CET)
:::::: {{s|Kanikosen}}, aj mi prvo pogledaj doprinose, a posebice suradničku stranicu. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 21:30, 14. siječnja 2022. (CET)

== Opet laži ==

Dakle glede ponovnog iznošenja laži: 'zBlaće je htio uklopiti Katolički pogled na kloniranje ljudi u članak Bioetika, no napravio je to na pogrešan način premjestivši članak u imenski prostor Nacrt: te nije predložio originalni članak za brisanje' - ja sam članak prebacio u Nacrt da nebi bio u glavnom imenskom prostoru jer je loš i neprimjeren. Mhare je sugerirao uklapanje u Bioetiku i to sam ostavio kao mogućnost, ali istaknuo da su izvori loši i da je problematičan pristup. 
Ako se ne misliš baviti popravljanjem članka OK, ali nemoj stavljati laži o tome što ja mislim ili radim. --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])&lt;/small&gt; 01:58, 22. siječnja 2022. (CET)

== [[Wikipedija:Feminizam i folklor 2022.]] ==

Hej Croxyz!

Smatram da glavnoj stranici projekta, ali i podstranicama, izostaje nekakav naslov odn. neko zaglavlje?

Što misliš o nekoj traci koja sadrži neki tekst ili poveznice, npr.:

{| style=&quot;color:white; border: 1px solid grey; background: #babaff; background: linear-gradient(to right, #f90011, #FFFFFF, #0051ff);&quot;
|rowspan=&quot;2&quot; |
|style=&quot;vertical-align: middle; height: 2.1em;&quot; | &lt;span style=&quot;color:black&quot;&gt; ''{{Lorem ipsum}}''&lt;/span&gt;
|style=&quot;vertical-align: middle; border-top: 1px solid gray; font-weight: bold&quot; | 
&lt;/span&gt;
|}
(ignoriraj boje; u traku možemo i staviti nekakav logo)

Lijepo te pozdravlja, [[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 21:04, 29. siječnja 2022. (CET)

== Feminism and Folklore organiser ==

Dear organiser,

Thank you for organizing Feminism and Folklore in your local language. Kindly fill in [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeu9Khj1jo1H6CdP4mr6lW_rfT0bJFO4gpzm5rOreDeDGoiog/viewform this form] as soon as possible so that we can swiftly reach out to you.

(Forms link will be deactivated on 6th February 2022)

Regards,&lt;br&gt;
Tiven&lt;br&gt;
Feminism and Folklore Team

--[[Suradnik:Tiven2240|Tiven2240]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tiven2240|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:59, 4. veljače 2022. (CET)

== Congrats for organizing Feminism and Folklore 2022 now whats next ? ==

Dear Organizers, 

Congratulations on successfully organizing [[:m:Feminism and Folklore 2022|Feminism and Folklore 2022]] on your local Wikipedia language. Here are few things that you need to look around during the contest.Make sure that all submissions follow the set of rules as mentioned below and are related to the theme of the project.

#The expanded or new article should have a minimum 3000 bytes or 300 words.
#The article should not be purely machine translated.
#The article should be expanded or created between 1 February and 31 March.
#The article should be within theme feminism or folklore.Articles will be accepted if it either belongs to Folklore or Feminism.
#No copyright violations and must have proper reference as per Wikipedia notability guidelines.

Please refer to the set of rules and guidelines [[:m:Feminism and Folklore 2022|from here]]. During the contest if you face any issue or have queries regarding the project please feel free to reach out on [[:m:Feminism and Folklore 2022/Contact Us|Contact Us]] page. Feminism and Folklore  team will be assisting you throughout the contest duration. We thank you for your numerous efforts which you have put in for making this project successful.

Best wishes

[[User:Rockpeterson|Rockpeterson]] 

[[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])&lt;/small&gt; 06:52, 12. veljače 2022. (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Rockpeterson/fnf&amp;oldid=22820293 --&gt;

== [[Hrvatska – SAD, prijateljska utakmica (1990.)]] ==

Za početak, pohvaljujem rad na gramatičkom i svakom drugom ispravljanju članaka. Samo jedna mala primjedba ... ispravljanje nečega što nije pogrešno s nečim što također nije pogrešno nije baš korektno, jar ako su obje varijante nekog pojma prihvatljive, nepotrebno je ispravljati i tako na određeni način nametati svoje mišljenje. Ponavljam, ovo se odnosi na ispravljanje nečega što nije gramatički netočno, npr. &lt;tt&gt;šport -&gt; sport, Fifin -&gt; FIFA-in&lt;/tt&gt; i slično ... --[[User:Jure Grm|&lt;span style=&quot;color:Gold;&quot;&gt;Jure&lt;/span&gt;]] [[User talk:Jure Grm|&lt;span style=&quot;color:Blue;&quot;&gt;Grm&lt;/span&gt;]], 4. dana mjeseca ožujka, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetdruge u 13:35

:{{s|JureGrm}}, glupo je da u članku stoji Fifin kada se već na svim ostalim mjestima u tom odjeljku, a i članku koristi oblik FIFA. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 17:39, 4. ožujka 2022. (CET)

:FIFA da - u nominativu, ali kod sklanjanja u drugim podežima se samo F piše velikom slovom u ovom slučaju. --[[User:Jure Grm|&lt;span style=&quot;color:Gold;&quot;&gt;Jure&lt;/span&gt;]] [[User talk:Jure Grm|&lt;span style=&quot;color:Blue;&quot;&gt;Grm&lt;/span&gt;]], 20. dana mjeseca ožujka, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetdruge u 19:16 [[User:Jure Grm|&lt;span style=&quot;color:Gold;&quot;&gt;Jure&lt;/span&gt;]] [[User talk:Jure Grm|&lt;span style=&quot;color:Blue;&quot;&gt;Grm&lt;/span&gt;]], 20. dana mjeseca ožujka, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetdruge u 19:16 19:16, 20. ožujka 2022. (CET)

== Kriterij važnosti za članke o civilnom sektoru ==

Otvoria sam RFC vezan uz članke koji su tebi u zadnje vrijeme trn u oku, pa bi te zamolio da neko vrijeme ne predlažeđ nipta za brisanje dok ne dogovorimo opće pravilo i da pomogneš doći do nekog zaključka na novom RFC-u koji sam otvorio: [[Wikipedija:Zahtjev za komentare/Kriterij važnosti za članke o civilnom sektoru]]. —[[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳ᚱɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 09:54, 24. ožujka 2022. (CET)

== CEE proljeće 2022. ==

Vidim da se na mojem članku o slovu san nalazi taj predložak. Malo sam pregledavao i nije mi jasno zašto se ondje nalazi, taj članak nije na listi članaka o Grčkoj. Treba li ga svejedno dodavati jer sam napisao nekoliko članaka o grčkom jeziku. [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:19, 26. ožujka 2022. (CET)

:[[Suradnik:Etiktov|Etiktov]], možeš pisati o bilo čemu vezanom za države/regije/jezike/narode (malo je nespretno postalo zadnjih godina jer su nastale kategorije za Esperanto, Rome, Republiku Srpsku, donsku regiju, sjeverozapad Rusije itd.) Popise koji si vidio su prijedlozi o čemu bi se moglo pisati. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 12:29, 26. ožujka 2022. (CET)
::Uh, da dodam i na [[Šo]], [[Grčke riječi za ljubav]] itd.? [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:07, 26. ožujka 2022. (CET)

:::[[Suradnik:Etiktov|Etiktov]], ne jer su navedeni članci nastali prije početka održavanja CEE Proljeća 2022., a on se održava od 21. ožujka, tj. prvog dana proljeća. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 21:56, 26. ožujka 2022. (CET)
::::Dobro, hvala. [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:06, 26. ožujka 2022. (CET)

== Feminism and Folklore 2022 ends soon ==

[[File:Feminism and Folklore 2022 logo.svg|right|frameless|250px]]
[[:m:Feminism and Folklore 2022|Feminism and Folklore 2022]] which is an international writing contest organized at Wikipedia ends soon that is on &lt;b&gt;31 March 2022 11:59 UTC&lt;/b&gt;. This is the last chance of the year to write about feminism, women biographies and gender-focused topics such as &lt;i&gt;folk festivals, folk dances, folk music, folk activities, folk games, folk cuisine, folk wear, fairy tales, folk plays, folk arts, folk religion, mythology, folk artists, folk dancers, folk singers, folk musicians, folk game athletes, women in mythology, women warriors in folklore, witches and witch hunting, fairy tales and more&lt;/i&gt;

Keep an eye on the project page for declaration of Winners. 

We look forward for your immense co-operation.

Thanks 
Wiki Loves Folklore international Team
[[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:28, 26. ožujka 2022. (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Rockpeterson/fnf&amp;oldid=23060054 --&gt;

== Feminism and Folklore 2022 has ended, What's Next? ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;{{int:please-translate}}

[[File:Feminism and Folklore 2022 logo.svg|right|350px]]

Dear {{PAGENAME}},

'''[[m:Feminism and Folklore 2022|Feminism and Folklore 2022]]''' writing competition has ended. We thank you for organizing it on your local Wikipedia and help in document folk cultures and women in folklore in different regions of the world on Wikipedia. What's next?

# Please complete the jury on or before 25th April 2022.
# Email us on [mailto:wikilovesfolklore@gmail.com wikilovesfolklore@gmail.com] the Wiki usernames of top three users with most accepted articles in local contest.
# You can also put the names of the winners on your local project page.
# We will be contacting the winners in phased manner for distribution of prizes.

Feel free to contact us via mail or [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2022|talkpage]] if you need any help, clarification or assistance.
[[File:Feminism and Folklore.webm|frameless|right|300px]]

Thanks and regards

'''International Team'''&lt;br /&gt;
'''Feminism and Folklore'''
&lt;/div&gt;

--[[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:19, 6. travnja 2022. (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf1&amp;oldid=23111012 --&gt;
:Requesting you to provide above information so we can start prize distribution.
:Please get in touch with me if you need and help or clarification
:[[Suradnik:Tiven2240|Tiven2240]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tiven2240|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:00, 16. svibnja 2022. (CEST).

== Predlaganje brisanja ==

Uz [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ivan_Rora&amp;type=revision&amp;diff=6379126&amp;oldid=6350841 ovo] moraš kliknuti na [Pokretanje rasprave o brisanju]. —[[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳RɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 13:28, 25. travnja 2022. (CEST)

== RE: Jedan koristan izvor == 
Naravno da koristim RSSSF kao i za sezonu [http://www.rsssf.com/tablesk/kroa2021.html 2020./21.], kao što možeš vidjeti na člancima koje sam radio 
* [[ŽNL Šibensko-kninska 2020./21.]] 
* [[5. rang HNL-a 2020./21.]] 
gdje se vidi da je to jedan od izvora &lt;br&gt; 
Inače, kad obrađivam hrvatske nogometne lige aktualnih ili recentnih sezona, nastojim staviti što više izvora ako postoje, tipa: 
* RSSSF 
* županijski ili odgovarajući nogometni savez ([https://www.ns-kckz.hr/1znl.html primjer Koprivničko-križevački savez]) 
* stranice kao [https://www.sofascore.com/football/croatia-amateur sofascore.com] ili [https://tipsscore.com/en/football/section/croatia-amateur tipsore.com] ako imaju rezultate pojedine lige 
* neki lokalni ili regionalni športski web-sajtovi ili općenite stranice kao [https://www.istrasport.eu/category/istra/nogomet/ istrasport.eu], [https://dalmatinskinogomet.hr/ almatinskinogomet.hr], [https://sportalo.hr/ sportalo.hr], [https://www.ferata.hr/kategorija/sport/ ferata.hr] 
* stranice pojedinih klubova ako obrađuju ligu i slično 
pozdrav, [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:51, 2. svibnja 2022. (CEST)

== Angel in the Night ==
Hello. What quotation marks do you use for songs in Croatian? Standard English like &quot; &quot; (used in [[Predložak:Popis pjesama]]), “ ” (used in [[Predložak:Infookvir singl]] on top but there are also &quot; &quot; under &quot;Kronologija singlova&quot; section) or both are incorrect and Croatian use something other quotation marks? [[Suradnik:Eurohunter|Eurohunter]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Eurohunter|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:22, 6. svibnja 2022. (CEST)

== Nešto u predlošku ==

Možeš li molim te popraviti [[Special:Diff/6388285/6388763]], izgleda da osim }} još nešto nedostaje u predlošku. Hfala, [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:54, 10. svibnja 2022. (CEST)

== Konsenzus ==

Molim te po stoti put ([[Special:Diff/6088255/6093152]]), a vidim da su već i [[Suradnik:Koreanovsky|drugi administratori]] ([[Special:Diff/6110371/6125858]]):
#Ne uklanjaj sadržaj koji su drugi mukotrpno pisali bez ikakvog obrazloženja ([[Special:Diff/6389137/6389262]]), kršiš nekoliko pravila ove Wikipedije i kršiš [[:m:UCoC]]. Gore ti je za ''poznate osobe'' [[Suradnik:Man Usk]] prigovorio.
#Kad se od tebe traži postizanje konsenzusa, ne nastavljaj [[WP:RAT]] uređivanjima ([[Special:Diff/6389400/6389745]]), tvoji osobni kriteriji na ovoj Wikipediji nisu konsenzusom postignuti kriteriji; u konkretnom slučaju nisi dosljedan čak ni po njima — uklanjaš ime [[Suzana Nikolić]], a imaš je na 6 wikija
#Primjene kriterija predloži gdje se od 11. svibnja 2022. raspravljaju, na [[Razgovor Wikipedija:Tipski članci/Gradovi, naselja i područja]], a do postizanja konsenzusa molim te [[WP:POINT|ne služi se ničim nego raspravom]] [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:31, 12. svibnja 2022. (CEST)

== Harkov ili Harkiv? ==

Prema hrvatskoj enciklopediji ispravan naziv grada je '''HARKIV''' &lt;ref&gt;https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=24419&lt;/ref&gt;! [[Suradnik:Darrad2009|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;font:color:#000000&quot;&gt;Dar&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#e00000&quot;&gt;rad&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#facc00&quot;&gt;2009&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Darrad2009|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:37, 15. svibnja 2022. (CEST)

{{izvori}}
:{{s|Darrad2009}}, pogledaj [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor:Harkov SZR članka]. Tamo je dobro objašnjeno zašto bi se članak trebao zvati Harkov. U hrvatskom jeziku oduvijek je bio ustaljen naziv Harkov te se naziv Harkiv skoro pa nije koristio sve do ove godine kada su ga mediji počeli koristii pretežito iz emotivnih razloga (Jutarnji: [https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/zasto-smo-se-opredijelili-da-ukrajinske-urbane-toponime-pisemo-kako-ih-pisu-sami-ukrajinci-15163474 ''Odluka je u ovom času motivirana zapravo emotivno. Nekako se doima neumjesnim koristiti nomenklaturu agresora i okupatora, a ne žrtve, odnosno okupiranoga.'']). Wikipedija se, kao enciklopedija, ne bi smjela pozivati na emocije, već na činjeničnu točnost. Za Hrvatsku enciklopediju, tek su nedavno, nekoliko tjedana nakon što je počeo rat promijenili naziv članka na Hrvatskoj enciklopediji iz Harkov u Harkiv. [https://egzonimi.lzmk.hr/?p=971 Hrvatski egzonimi, još jedna stranica koju vodi LZMK] navodi: '' Rijetko se u novijim izvorima pojavljuje i Harkiv.'' Na dnu stranice nalazi se pregled toponima po izvorima te se ondje nigdje ne navodi Harkiv. Uostalom, usporedi online rezultae za [https://www.google.hr/search?q=Harkov+before:2022-01-01&amp;lr=lang_hr&amp;tbs=lr:lang_1hr&amp;sxsrf=ALiCzsaO2i-HqtoU_oiK_Ku2nD0mitIIxw:1652620113771&amp;ei=UfuAYoXcLpD0kwWPjIyoDQ&amp;start=0&amp;sa=N&amp;ved=2ahUKEwjFyNHWyeH3AhUQ-qQKHQ8GA9U4HhDy0wN6BAgBED8&amp;biw=1536&amp;bih=722&amp;dpr=1.25 Harkov] i [https://www.google.hr/search?q=Harkiv+before:2022-01-01&amp;lr=lang_hr&amp;tbs=lr:lang_1hr&amp;sxsrf=ALiCzsZL8n7nNb9M497iZkQYJ9psS4x06g:1652620124666&amp;ei=XPuAYoSgKL2Ai-gP4uW24Aw&amp;start=0&amp;sa=N&amp;ved=2ahUKEwiEvurbyeH3AhU9wAIHHeKyDcw4HhDy0wN6BAgBED8&amp;biw=1536&amp;bih=722&amp;dpr=1.25 Harkiv] prije ove godine. Rezultat za Harkov je oko 12.500, a Harkiv 8200. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 15:19, 15. svibnja 2022. (CEST)

:[https://web.archive.org/web/20200922110703/https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=24419 Evo i naziv članka na Hrvatskoj enciklopediji prije početka rata]. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 15:21, 15. svibnja 2022. (CEST)

::P.S. {{s|Darrad2009}}, hoćemo li zbog rata mijenjati Kijev u Kijiv, Lavov u Ljviv, Lugansk u Luhansk, Donjeck u Doneck, Černigov u Černihiv, Černobil u Černobilj itd.? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 15:25, 15. svibnja 2022. (CEST)

:::Isto tako, hoćemo li rijeku Dnjepar preimenovati u Dnipro, a Dnjestar u Dnistar? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 15:31, 15. svibnja 2022. (CEST)
::::Kod [[Veliki London|Šireg Londona]] ste se na prilično agresivan način pozivali na hrvatsku enciklopediju, koji način mi je bio dovoljan razlog da se povučem iz daljnjeg rada na Wikipediji, pa zašto ne ostanete dosljedni tadašnjoj praksi? Ili vam godi da birate izvore kako vama odgovara i namećete ih suradnicima i čitateljima! [[Suradnik:Darrad2009|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;font:color:#000000&quot;&gt;Dar&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#e00000&quot;&gt;rad&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#facc00&quot;&gt;2009&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Darrad2009|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:47, 15. svibnja 2022. (CEST)

{{s|Darrad2009}} i Croxyz, isprike što upadam ovako u raspravu, ali moram vas zamoliti da smirite tenzije. Kao prvo, HE navodi oba oblika i samim time ne govori da je oblik Harkov netočan, samo uza nj navodi napomenu da je riječ o ruskoj inačici. Kao drugo, koliko god to možda neki htjeli, ustaljeni toponimi ne mogu se doslovno promijeniti preko noći. Ako u praksi jednog dana značajniju prevagu odnese oblik na &quot;i&quot;, onda ćemo na taj naziv premjestiti i članak. Imajte samo na umu da je mnogo stvari na Wikipediji ovisno o dogovoru. Prepucavanjem nećete niti uvjeriti suprotnu stranu niti pomoći čitateljima, pa bih vas lijepo zamolio da stanete na loptu. —[[Suradnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune'''&lt;/span&gt;]] &lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;&quot;&gt;'''🕉'''&lt;/span&gt; [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 16:52, 15. svibnja 2022. (CEST)

:Pozdrav Neptune the Mystic! Hvala na ljubaznom javljanju, uvijek mi je bilo zadovoljstvo s vama komunicirati. U vezi prepiske s [[suradnik:Croxyz|Croxyzom]], kao i s ostalim suradnicima, nikada mi nije bila namjera ulaziti u bilo kakve rasprave koje će dizati tenzije! Moj rad na wikipediji je moj hobi i svakako u njemu ne mogu uživati ako naiđem na bilo čije (meni) naprihvatljivo ponašanje. Biću slobodan, naravno u najmirnijem civiliziranom tonu da, osim navdene HE, navedem priličan broj HR mainstream medija koji koriste toponim sa slovom &quot;I&quot;, znači HARKIV: &lt;ref&gt;https://vijesti.hrt.hr/svijet/rat-u-ukrajini-iz-minute-u-minutu-7263538&lt;/ref&gt;, &lt;ref&gt;https://www.vecernji.hr/vijesti/ukrajinac-ilias-harkiv-je-grad-duhova-100-tisuca-ljudi-preselilo-je-u-metro-pokusavamo-prezivjeti-1573367&lt;/ref&gt;, &lt;ref&gt;https://www.24sata.hr/tagovi/harkiv-54651&lt;/ref&gt;, &lt;ref&gt;https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/rusi-unistavaju-harkiv-ali-istocno-od-grada-dogada-se-velika-promjena-ako-je-to-istina-u-velikim-su-problemima-15185086&lt;/ref&gt;, &lt;ref&gt;https://hr.n1info.com/svijet/ukrajina-dobila-bitku-za-harkiv-intenzivne-borbe-u-donbasu/&lt;/ref&gt;, &lt;ref&gt;https://www.rtl.hr/vijesti/rat-u-ukrajini/video-foto-potresne-snimke-nekada-idilicnog-grada-harkiv-prije-i-poslije-putinove-invazije-b671c6f2-c353-11ec-9838-2a7bdc5d576f&lt;/ref&gt;, &lt;ref&gt;https://dnevnik.hr/vijesti/svijet/snimljen-trenutak-kad-projektil-udara-u-zgradu---698033.html&lt;/ref&gt;. Smatram da je praksa već dala prednost obliku sa &quot;I&quot;, ali svakako neću ni polemizirati niti dizati tenzije, na administratorima je da donesu konačnu odluku. Srdačan pozdrav! [[Suradnik:Darrad2009|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;font:color:#000000&quot;&gt;Dar&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#e00000&quot;&gt;rad&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#facc00&quot;&gt;2009&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Darrad2009|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:54, 15. svibnja 2022. (CEST)

{{izvori-razgovor}}

== Pomoglo bi ==

Pomoglo bi i adminima znati treba li zaključati [[Paulo Dybala|stranicu na kojoj ratujete izmjenama]] kad bi naveo razlog zašto uklanjaš suradnikove [https://www.bbc.com/sport/football/61459078 točne podatke] (?) o nastupima i golovim. Molim te da uređivanja koja nisu vandalizmi ne uklanjaš bez obrazloženja. Kršiš UCoC. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:40, 20. svibnja 2022. (CEST)

:{{s|Ponor}}, pomoglo bi ostalima da se smireš. Svaki put kada mi se obračaš veoma si agresivan. Ti podatci nisu točni. U predložak se dodaju ''Nastupi i (golovi) u profesionalnim klubovima broje se '''samo za ligu''' iz koje je klub.'' Taj natpis se nalazi na dnu [[Predložak:Infookvir nogometaš/trener/izbornik|predloška Infookvir nogometaš/trener/izbornik]] u svakom članku gdje je taj predložak korišten. Istina je da je [[Paulo Dybala]] u dresu [[Juventus F.C.|Juventusa]] postigao [https://www.transfermarkt.de/paulo-dybala/leistungsdatendetails/spieler/206050/plus/0?saison=&amp;verein=506&amp;liga=&amp;wettbewerb=&amp;pos=&amp;trainer_id= 115 golova (ili ti ga pogotka) u 292 nastupa (ili ti ga utakmica)], no to je njegova statistika za sva natjecanja. U talijanskoj nogometnoj ligi ([[Serie A]]) postigao je pak [https://www.transfermarkt.de/paulo-dybala/leistungsdatendetails/spieler/206050/plus/0?saison=&amp;verein=506&amp;liga=1&amp;wettbewerb=&amp;pos=&amp;trainer_id= 82 gola u 209 nastupa]. Zbog istog tog IP-ovca zastićeni su i neki drugi članci poput članka [[Karim Benzema]] ([https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Karim_Benzema&amp;action=history povijest izmjena]). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 12:52, 21. svibnja 2022. (CEST)
:@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]]: baš gledam tvoju stranicu za razgovor, ti imaš cijelu povijest sličnih upozorenja; je li moguće da smo svi ''agresivni'', a ti jedini sve radiš kako treba? 
:'''Lijepo te pozivam''' (molim) da poštuješ trud drugih suradnika, bili oni anonimni ili prijavljeni, i da poštuješ UCoC&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt; i pravila o ponašanju ovog projekta. Ništa osobno: volim tebe, ali volim i druge. Ne razumijem zašto ti je problem u sažetku objasniti zašto opetovano uklanjaš nevandalske doprinose, pet riječi spriječit će svaki uređivački [[WP:RAT]]. To, molim te, objasni meni ([[WP:BONTON]]). A ovo o nogometu objasni IP-suradniku s kojim si u sporu; suradnik ne mora znati što je dogovor o sadržaju u predlošcima — standardna mantra iz ''[[WP:PDN|Pretpostavimo dobru namjeru]]''.
::&lt;nowiki&gt;*&lt;/nowiki&gt;&lt;small&gt;Content vandalism and abuse of the projects: The repeated arbitrary or unmotivated removal of any content without appropriate discussion or providing explanation&lt;/small&gt;. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 13:21, 21. svibnja 2022. (CEST)
::::{{s|Ponor}}, stavljao sam mu više puta [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Karim_Benzema&amp;diff=6383250&amp;oldid=6383248][https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Luis_Su%C3%A1rez&amp;diff=6392932&amp;oldid=6392931]. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 16:02, 21. svibnja 2022. (CEST)
:::::Sad mu baš gledam doprinose i vidim da [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kylian_Mbapp%C3%A9&amp;diff=6395162&amp;oldid=6394373 ovo nisi pravilno patrolirao]. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 16:04, 21. svibnja 2022. (CEST)
::::::Uostalom, je li misliš da sam voljan raspravljati s IP-ovcom koji mi [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Suradnik:Croxyz&amp;diff=prev&amp;oldid=6378557 vandalizira suradničku]? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 16:07, 21. svibnja 2022. (CEST)
:::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]]: došao sam reći da bi pomoglo &lt;u&gt;nama koji možemo zaštititi stranice&lt;/u&gt; od daljnjeg ratovanja izmjenama kad bi nam &lt;u&gt;i ti&lt;/u&gt; dao svoje razloge za uklanjanje: pet riječi, tri sekunde. Ovako vidim da se IP trudi u sažetcima svojih izmjena, a od tebe nemam ništa. Što se tiče &quot;neispravnog&quot; patroliranja, suradnik je u diffu imao dva nova broja, provjerio sam ih na nekoliko drugih wikija i bili su ~ u redu (ali nađe se svega); iste si brojeve i ti ostavio. Što je tu nepravilno patroliranje? Dobra komunikacija pri izmjenama temelj je suradnje svih nas ovdje; ako ti je taj minimum previše, ostani po stani, netko će drugi riješiti stvar. (nisam prvi koji ti ovo govori!) Ne želiš valjda reći da je vaše pisanje i brisanje u članku — dan za danom, petput dnevno — jedino rješenje? Pa imamo sto alata za prekinuti ga, samo se oglasi. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:18, 21. svibnja 2022. (CEST)

== RE: Varteks (novi) == 
Po meni u infookvir da ga staviš kao [[NK Varteks Varaždin (2011.)|Varteks Varaždin (2011.)]] ili [[NK Varteks Varaždin (2011.)|Varteks (2011.)]]. U tekstu o igraču možda i samo ''Varteks'' ili ''Varteks'' (osnovan 2011.). Mali problem što se ''[[NK Varaždin|NK &quot;Varaždin&quot;]]'' (stari ''&quot;Varteks&quot;'') do 2010. godine nosio to ime. &lt;br&gt; 
Prema poslovna.he puno ime kluba je [https://www.poslovna.hr/lite/nk-varteks-varazdin/1313020/subjekti.aspx?lang=en&amp;AspxAutoDetectCookieSupport=1  Nogometni klub Varteks Varaždin, skr. NK Varteks Varaždin]. &lt;br&gt; 
Po meni ako su dva ili više klubova iz istog grada igrala pod istim imenom onda da se u zagradi navede godina osnivanja, ili ako imaju različti prefiks, onda puno ime. &lt;br&gt; 
[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:46, 23. svibnja 2022. (CEST)
== Gruzi ==
Sve što sam napisapo ima izvore koje sam stavio, zašto brišeš. —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:51, 29. svibnja 2022. (CEST)

:{{s|Zeljko}}, zato što je nepouzdan izvor. Primjerice, stvaranje gruzijske nacije u prvim stoljećima prvog tisućlejća mi je sumnjivo. Kakva je uopće to web-stranica? O njoj ne mogu skoro ništa naći. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 21:22, 29. svibnja 2022. (CEST)
::Ruska. Ja sam samo omašio što sam umjesto SSSR, napisao ruska federacija. Imaš ih [https://russia.rin.ru/guides/4677.html ovdje (po abecedi)] —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:38, 29. svibnja 2022. (CEST)
:::{{s|Zeljko}}, problem je što je ta ruska web-stranica nepouzdana. Uopće ne navodi izvore/literaturu niti nam je poznat autor te stranice. Na Wikipediju ne smijemo unositi podatke s nepouzdanih web-stranica ([[WP:PRO]], [[WP:VI]]). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 21:41, 29. svibnja 2022. (CEST)

== Molba ==

Ima li neki bot da ubaci [[Predložak:Hidrografija Bosne i Hercegovine|ovaj predložak]] u članke ili mora ići &quot;ručno&quot;? — [[Suradnik:KWiki|KWiki]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:KWiki|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:31, 6. lipnja 2022. (CEST)
:{{s|KWiki}}, mislim da nema. Ja uvijek ubacujem predloške ručno. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 16:40, 6. lipnja 2022. (CEST)
:: Onda ima malo-pomalo. :-) — [[Suradnik:KWiki|KWiki]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:KWiki|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:41, 6. lipnja 2022. (CEST)
:::{{s|KWiki}}, u predlošku [[Krenica]] treba biti [[Krenica (jezero)]], [[Malo jezero]] [[Malo jezero (Raduša)]], a [[Ugar]] [[Ugar (rijeka)]]. Rado bih ja ispravio, no ne smijem zbog [[WP:60]]. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 16:42, 6. lipnja 2022. (CEST)
:::: U redu. A inače, što se mene tiče, slobodno mijenjaj. :-) Ovdje tek povremeno naletim, pa dosta toga jednostavno ne znam napamet kao na BS Wiki. — [[Suradnik:KWiki|KWiki]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:KWiki|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:44, 6. lipnja 2022. (CEST)

Ako nekad budeš zagrijan, vidi [[:bs:Šablon:Hidrografija Slovenije|ovo]]. Meni dosta ovaj za Bosnu i Hercegovinu. :-) — [[Suradnik:KWiki|KWiki]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:KWiki|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:02, 7. lipnja 2022. (CEST)

== Predložak za brisanje ==

... postavlja se kao {{tlsx|bris|razlog}} ili kao {{tlsx|brisati|razlog}} (kratica ili infinitiv), '''ALI NE''' kao {{tlsx|brisanje|razlog}} jer se onda rasprave ne postavljaju ispravno (a kod članka izgleda kao da je bomba pala). —[[User:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;&quot;&gt;'''''Ivi'''''&lt;/span&gt;]][[User talk:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;&quot;&gt;'''''104'''''&lt;/span&gt;]] 04:10, 7. lipnja 2022. (CEST)

== Intertel ==

Nije mi jasno kakvu promociju spominjete. Članak je predložen i odobren od Ruslana Kalitvianskog, koordinatora za Regiju VI. Ukoliko je riječ o kontaktu za Hrvate zainteresirane za članstvo - prvotno sam stavio svoj e-mail ali je po Ruslanovoj direktivi on zamijenjen linkom na moju stranicu. [[Suradnik:Domagoj Kutle|Domagoj Kutle]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Domagoj Kutle|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:11, 8. lipnja 2022. (CEST)

:{{s|Domagoj Kutle}}, a Ruslan Kalitvianski je tko točno? Kako mislite da je predložio i odobrio članak? Tvrdnja da neka udruga ima 4 člana iz Hrvatske nema nikakvog enciklopedijskog značaja. Očito je da s rečenicom ''Regionalni koordinator regije 6 Intertela za Hrvatsku je Domagoj Kutle.'' želite promovirati samog sebe. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:14, 8. lipnja 2022. (CEST)
::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] to što pišete naprosto je zlobno i ne odgovara istini - ne tražim, niti sam tražio da moj kontakt bude tu (ne mora biti, sutra će netko drugi bit koordinator za RH pa ćemo staviti njegov kontakt -  ako može tako, a ako ne može, ostavite barem podatak o broju članova - ako ni to ne može, ok, brišite. Članak su pregledali i drugi prije vas (što je vidljivo u povijesti stranice, mnogo prije vas) i nisu imali primjedbi -  ne znam što se u međuvremenu promijenilo u politici moderiranja (ili je riječ o nekakvom vašem animozitetu prema meni osobno) . Iznenađen sam i naprosto mi je nevjerojatna etiketa koju ste mi prilijepili bez da ste me kontaktirali na bilo koji način! Intertel potiče svoje članove da grade članke o Intertelu na lokalnim wikipedijama (pogledajte na primjer članak o Intertelu na srpskoj Wikipediji). Gospodin kojega spominjem je koordinator Intertela za regiju VI i on je pregledao članak i odobrio ga (u smislu da je u skladu sa politikom Intertela). Nadam se da ćemo komunikaciju nastaviti u civiliziranijem tonu. [[Suradnik:Domagoj Kutle|Domagoj Kutle]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Domagoj Kutle|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:34, 8. lipnja 2022. (CEST)
:::I još jedna stvar - molio bih Vas da me kontaktirate prilikom izmjena na stranicama kojima sam ja autor (ako je ikako moguće) kako bih mogao reagirati na vrijeme i razjasniti ako nešto nije jasno, naročito kad predlažete brisanje stranica. Pukim slučajem sam jučer bacio pogled na ove dvije stanice i imam što vidjeti... Kao što sam i ranije rekao, nadam se da ćemo u dogovoru doći do rješenja koje je prihvatljivo za sve ali još jednom molim - bez etiketiranja. Niti vi poznajete mene niti ja vas. [[Suradnik:Domagoj Kutle|Domagoj Kutle]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Domagoj Kutle|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:56, 8. lipnja 2022. (CEST)

== Tvoje mišljenje ==

Htio sam te pitati o jednom posliću koji mislim odraditi robotom, a vidim da baš sad radiš na tome. Nekidan je bot popravljao višestruka preusmjeravanja za neke olimpijske članke u kojima su godine bile bez točke, rimski brojevi bez točke, - umjesto – itd. Složio sam bota koji može u člancima promijeniti poveznice s pogrešnih na sadašnja imena članaka, a pitanje se odnosilo na ono što sad sam predlažeš: treba li potpuno iz svega na wikipediji maknuti nevaljale poveznice. Na primjer: za »XXX Olimpijske igre, 1988, Nekomjesto« nemam dvojbe, to može (mora) ići iz članaka; ti predlažeš da ide i »XXX. Olimpijske igre - Nekomjesto 1988.«, i ja se slažem, ali sam htio čuti misliš li da će (nekom) ''nedostajati'' to preusmjerenje na pravilno napisano »XXX. Olimpijske igre – Nekomjesto 1988.« kad bude pisao članak (ne znaju svi kako umetnuti crticu)? Ne znam koliko toga još ima za mijenjati, a mogao bih ti dosta pomoći robotom ako mi samo daš popis pogrešnih imena koja misliš promijeniti. Popis stranica koje sam ja prikupio je [[Special:Permalink/6410187|ovdje]]. Slobodno dodaj svoje naslove, a ja ću srediti ostatak. Ne treba dodavati predloške za brisanje, previše je to administracije. Ako imaš još koju ideju, slobodno napiši. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 01:16, 13. lipnja 2022. (CEST)

:{{s|Ponor}}, nemam bota. Ne znaš kako sam ti zahvalan! – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:35, 13. lipnja 2022. (CEST)
::Oho, ima posla. Bez brige, bot će to sve srediti. On sad ovisi o tom da u &quot;lošem&quot; članku postoji preusmjerenje, kao [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Svjetsko_prvenstvo_u_nogometu_-_Italija_1990.&amp;redirect=no ovdje], pa ti samo dodaj loše naslove na popis, ali nemoj mijenjati ništa u članku s &lt;nowiki&gt;#Preusmjeri ...&lt;/nowiki&gt;. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 01:53, 13. lipnja 2022. (CEST)
:::(ova poruka je pisana prije tvoje iznad, poništena mi je zbog istovremenog uređivanja) {{s|Ponor}}, mislim da bi te neispravne poveznice trebalo micati. Većina suradnika i IP-ovaca kada započne neki novi članak započne ga tako da stisne na nepostojeći članak (crveni tekst primjerice [[nepsotojećičlanak]]). U sportskim člancima (OI, Svjetska, Europska prvenstva itd.) u skoro se svakom članku u infookviru nalazi prijašnje i iduće izadnje tog natjecanja. Pošto se ti infookviri nalaze na samom vrhu članaka, tamo će najlakše uočiti da ne postoji neki članak. Npr. u članku [[Hrvatska na OI 2020.]] se u infookviru nalazi crvena poveznica na 2024. Jedan od razloga zašto podržavam brisanjem tih naslova sa spojnicom (-) umjesto crtice (–) jest pretraživanje članaka po naslovu (intitle:/ - /). Tim pretraživanjem se dobiju svi članci koji sadrže - u naslovu (razmak spojnica razmak, a ne spojnica bez razmaka prije i nakon). Brisanjem tih pravopisno neispravnih članaka naići čemo lakše na one članke koje trebamo prepraviti. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:57, 13. lipnja 2022. (CEST)
:Još nešto: nemoj pokretati rasprave o brisanju, daj mi samo popis članaka koje treba obrisati — jedan članak po retku. Nemoj niti stavljati predloške za brisanje. Možeš negdje u svome IP-u. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 02:13, 13. lipnja 2022. (CEST)
::{{s|Ponor}}, već sam sve predložio za brisanje. Inače ima dosta članaka iz prošlih mjeseca koji nikada nisu obrisani/rasprava za brisanje nije završena. Ja ću sada ići spavati, stoga mi oprosti, ako ti večeras ne odgovorim na daljnje poruke. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 02:15, 13. lipnja 2022. (CEST)
:::Ispravili smo olimpijske poveznice u ca. 1100 članaka, a ostalo je još nekoliko koje treba ručno. Najčešće se radi o tom da je oko spojnice više bjelina ili su umjesto bjelina (o)stavljeni _ pa ih robot nije prepoznao. Neke sam riješio ručno, možeš li molim te ti riješiti ostatak. Ovo su članci i pogrešne poveznice koje su ostale u njima:
:::&lt;small&gt;{{stupci|3|
:::;[[Zlatko Vujović]]: XXII. Olimpijske igre - Moskva 1980.
:::;[[Mirko Bašić]]: XXIII. Olimpijske igre - Los Angeles 1984.
:::;[[Noureddine Naybet]]: XXV. Olimpijske igre - Barcelona 1992.
:::;[[Troy Dayak]]: XXV. Olimpijske igre - Barcelona 1992.
:::;[[Maro Balić]]: XXVI. Olimpijske igre - Atlanta 1996.
:::;[[Stéphane Risacher]]: XXVII. Olimpijske igre - Sydney 2000
:::;[[Christian Abbiati]]: XXVII. Olimpijske igre - Sydney 2000.
:::;[[Moustapha Sonko]]: XXVII. Olimpijske igre - Sydney 2000.
:::;[[Hadi Saei]]: XXVII. Olimpijske igre - Sydney 2000., XXVIII. Olimpijske igre - Atena 2004., XXIX. Olimpijske igre - Peking 2008.
:::;[[Lucho González]]: XXVIII. Olimpijske igre - Atena 2004.
:::;[[Levon Kendall]]: XXIX. Olimpijske igre - Peking 2008.
:::;[[Javor Janakijev]]: XXIX. Olimpijske igre - Peking 2008.
:::;[[Dalia Contreras]]: XXIX. Olimpijske igre - Peking 2008.
:::}}&lt;/small&gt;
:::××× [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:02, 13. lipnja 2022. (CEST)
::::{{s|Ponor}}, prepravih sve. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:54, 13. lipnja 2022. (CEST)
:::Što bi radio sa sljedećim stranicama (ima sličnih i za nogomet, možda i druge sportove) — &lt;s&gt;neka&lt;/s&gt; sva sam dvostruka preusmjeravanja popravio, ali se pitam trebaju li nam/vam takve stranice:
:::;SPm: [[Rukometno SP 1938.]] [[Rukometno SP 1954.]] [[Rukometno SP 1958.]] [[Rukometno SP 1961.]] [[Rukometno SP 1964.]] [[Rukometno SP 1967.]] [[Rukometno SP 1970.]] [[Rukometno SP 1974.]] [[Rukometno SP 1978.]] [[Rukometno SP 1982.]] [[Rukometno SP 1986.]] [[Rukometno SP 1990.]] [[Rukometno SP 1993.]] [[Rukometno SP 1995.]] [[Rukometno SP 1997.]] [[Rukometno SP 1999.]] [[Rukometno SP 2001.]] [[Rukometno SP 2003.]] [[Rukometno SP 2005.]] [[Rukometno SP 2007.]] [[Rukometno SP 2009.]] [[Rukometno SP 2011.]] [[Rukometno SP 2013.]] [[Rukometno SP 2015.]] [[Rukometno SP 2017.]] [[Rukometno SP 2019.]] [[Rukometno SP 2021.]] 
:::;EPm: [[Rukometno EP 1994.]] [[Rukometno EP 1996.]] [[Rukometno EP 1998.]] [[Rukometno EP 2000.]] [[Rukometno EP 2002.]] [[Rukometno EP 2004.]] [[Rukometno EP 2006.]] [[Rukometno EP 2008.]] [[Rukometno EP 2010.]] [[Rukometno EP 2012.]] [[Rukometno EP 2014.]] 
:::;SPž: [[Rukometno SP za žene 1957.]] [[Rukometno SP za žene 1962.]] [[Rukometno SP za žene 1965.]] [[Rukometno SP za žene 1971.]] [[Rukometno SP za žene 1973.]] [[Rukometno SP za žene 1975.]] [[Rukometno SP za žene 1978.]] [[Rukometno SP za žene 1982.]] [[Rukometno SP za žene 1986.]] [[Rukometno SP za žene 1990.]] [[Rukometno SP za žene 1993.]] [[Rukometno SP za žene 1995.]] [[Rukometno SP za žene 1997.]] [[Rukometno SP za žene 1999.]] [[Rukometno SP za žene 2001.]] [[Rukometno SP za žene 2003.]] [[Rukometno SP za žene 2005.]] [[Rukometno SP za žene 2007.]] 
:::;EPž: [[Rukometno EP za žene 1994.]] [[Rukometno EP za žene 1996.]] [[Rukometno EP za žene 1998.]] [[Rukometno EP za žene 2000.]] [[Rukometno EP za žene 2002.]] [[Rukometno EP za žene 2004.]] [[Rukometno EP za žene 2006.]] [[Rukometno EP za žene 2008.]] [[Rukometno EP za žene 2016.]] 
:::Primijetio sam da za neka SP i EP za koja imamo članke ne postoje ovakvi skraćeni naslovi. Zadržati &lt;s&gt;i popraviti dvostuka preusmjeravanja (robotom)&lt;/s&gt; ili ih sve brisati? [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 13:58, 14. lipnja 2022. (CEST)
::::{{s|Ponor}}, ja bi ostavio kako bi drugi ljudi (ne mislim na suradnike, već obične čitatelje) mogli lakše pronaći članke. Mislim da bi bilo dobro da stvorimo preusmjeravanja na ostale. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 22:17, 14. lipnja 2022. (CEST)
----
Na sličnu temu: u »[[Popis pobjednika US Open – pojedinačna konkurencija-muškarci]]« ostala je druga spojnica: slučajno ili namjerno? Što tu raditi – staviti zarez, pisati »za muškarce«, staviti u zagradu, none of the above, all of the above? [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:38, 18. srpnja 2022. (CEST)

:{{s|Ponor}}, nisam vidio tu spojnicu. Budem popravio. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 20:11, 18. srpnja 2022. (CEST)
::To sam i pomislio, ali nisam ništa htio dirati dok ne potvrdiš. Sad bi sve trebalo biti u redu. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 20:48, 18. srpnja 2022. (CEST)

== Alen Halilović, godine u reprezentaciji == 
[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Alen_Halilovi%C4%87&amp;curid=459748&amp;diff=6424664&amp;oldid=6279366] Bok Croxyz, nije mi jasna ta tvoja izmjena gdje si mu stavio 2019. godinu kao posljednju godinu igranja u reprezentaciji, a on je još uvijek aktivan igrač. Je li to on negdje izjavio kako ne će više igrati za reprezentaciju?--&lt;small&gt;[[Suradnik:Rovoobob|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Rovoobob&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Rovoobob|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;Razgovor&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]]&lt;/small&gt; 09:21, 7. srpnja 2022. (CEST)

:{{s|Rovoobob}}, stavio sam 2019. za zadnju godinu jer čisto sumnjam da će ga ikada više pozvati u reprezentaciju. Na en.wiki slično rade kada je neki igrač neaktivan dulje vrijeme. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 18:52, 7. srpnja 2022. (CEST)

:: Na engleskoj wiki kod njega stoji samo 2013. godina, godina prvoga nastupa. Koliko ja znam uvijek je bilo, dok je igrač aktivan stoji godina prvoga nastupa, kada završi karijeru ili objavi kako više ne će nastupati za reprezentaciju upiše posljednja godina nastupa. Ne vidim razlog zašto bi se to mijenjalo.--&lt;small&gt;[[Suradnik:Rovoobob|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Rovoobob&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Rovoobob|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;Razgovor&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]]&lt;/small&gt; 09:34, 8. srpnja 2022. (CEST)

::Stvara se situacija kao u ovome slučaju na engleskoj wiki kod Pjace, [https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Marko_Pjaca&amp;diff=prev&amp;oldid=1039963063] kada jedan suradnik upisuje 2018. godinu kao posljednju za njega, nakon skoro mjesec dana drugi suradnik to briše [https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Marko_Pjaca&amp;diff=prev&amp;oldid=1084437394] (uz komentar u sažetku: ''Not retired''), a onda onaj prvi suradnik to opet dodaje [https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Marko_Pjaca&amp;diff=prev&amp;oldid=1088918232].--&lt;small&gt;[[Suradnik:Rovoobob|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Rovoobob&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Rovoobob|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;Razgovor&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]]&lt;/small&gt; 10:11, 8. srpnja 2022. (CEST)

== RE: Vječni derbi ==
Ja bih to stavio kao remi - obično neodlučeni rezultat unutar 90 ili 130 minuta, neovisno o redzultatima se uzima u statistici, dakle nisam nigdje vidio da se pribajaju rezultati nakon raspucavanja jedanaesteraca i da se broje golovi i da se stavljaju u statistiku strijelaca (jedino negdje kao posebna stavka) &lt;br&gt; 
Još jedino možda bi se popis rezultata trebao pisati kao ''sortable'' tablica radi lakšeg pregleda sa stavkama (prijedlog): 
* redni broj 
* datum odigravanja 
* natjecanje (HNL, Hrv. kup, Jugoslavenska savezna liga, Kup maršala, Hrv. Superkup...)
* runda (kolo u prvenstvu, runda kupa i sl.), ili ostaviti prazno... 
* teren odigravanja (grad, stadion) 
* par (u jednom stupcu ili posebno po stupcima ''domažin'' i ''gosst'' (što ako je utakjmica na neutralnnmom terenu) 
* rezultat 
* poveznica ako je rezultat u kakvoj bazi (izvještaj utakmice) ili na nekakav izvor (možda ovo u dva stupca)

vidim još: 
* u popise ukljkučiti i prijateljske utakmice ili turnire na kojima su se susreli (ali ne stavljati u ukupnu statistiku)
* vidim da ovdje fale rezultati od [[Hrvatska liga 1946.|Hrvatske lige 1946.]] 

Ovaj dio sa utakmicama Hajduka i [[1. HŠK Građanski Zagreb|Građanskog]] bih radije u zaseban članak (Građanski NIJE Dinamo, ma koliko Dinamo bio njegov sljednik i pozivao se na njegovu tradiciji, za koju i ima osnove, ali nije isti klub)

Pozdrav, [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:06, 10. srpnja 2022. (CEST)

== RE: Broj klubova u predlošku Predložak:Infookvir sezona nogometne lige == 
Mislim da sam riješio, jedan od parametara (za sezonu) se dva puta ponavljao, pa je to vjerojatno problem bio &lt;br&gt; 
Pozdrav, [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 07:16, 18. srpnja 2022. (CEST)

== RE: NK Inker Zaprešić (novi klub) == 
Bez brige, neću kad me je već netko preduhitrio. &lt;br&gt; 
Jedino bih možda  kad bude službeno registriran u izvor staviti odgovarajuću povezniczu sa strabica fininfo, bisnode ili poslovna.hr da se &quot;dokaže&quot; da je to &quot;nova&quot; pravna osoba. &lt;br&gt; 
Uobičajeno prije nego što radim članke za klubove,. provjerim je li postoji već takav članka, te pogotovo &quot;pročepljam&quot; [[:Kategorija:Hrvatski nogometni klubovi po županijama|kategorije po županijama]] ako slučajno postoji. &lt;br&gt; 
[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:36, 26. srpnja 2022. (CEST)</text>
      <sha1>hv4nqfnv3bgrne97v5maev4i0a9tcdv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedija:Wikiprojekt žene u crvenom/Članci</title>
    <ns>4</ns>
    <id>633438</id>
    <revision>
      <id>6433006</id>
      <parentid>6428215</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T19:57:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Fraxinus</username>
        <id>3144</id>
      </contributor>
      <comment>/* Napisani članci */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27413" xml:space="preserve">{{žene u crvenom}}
{{Wikiprojekt žene u crvenom}}
&lt;div style=&quot;background:#ABCDEF; border:1px solid #bbb; color:#000; font-size:110%;  margin:.3em 0; padding:.3em;&quot;&gt;&lt;center&gt;[[Wikipedija:Wikiprojekt žene u crvenom/Članci#Napisani članci|&lt;big&gt;'''Napisani članci'''&lt;/big&gt;]] &lt;big&gt;•&lt;/big&gt; [[Wikipedija:Wikiprojekt žene u crvenom/Članci#Predloženi članci|&lt;big&gt;'''Predloženi članci'''&lt;/big&gt;]] &lt;big&gt;•&lt;/big&gt; [[Wikipedija:Wikiprojekt žene u crvenom/Članci#Potrebna dopuna|&lt;big&gt;'''Članci kojima je potrebna dopuna'''&lt;/big&gt;]]&lt;/center&gt;&lt;/div&gt;

== Napisani članci ==
[[Datoteka:Women in Red Logo - Jane Austen.svg|100px|desno]]
[[Datoteka:Women in Red Logo - Jane Austen (02).svg|100px|desno]]
[[Datoteka:Women in Red Logo - Jane Austen (03).svg|100px|desno]]
[[Datoteka:Women in Red Logo - Jane Austen (04).svg|100px|desno]]
[[Datoteka:Women in Red Logo - Jane Austen (05).svg|100px|desno]]
[[Datoteka:Women in Red Logo - Jane Austen (07).svg|100px|desno]]
[[Datoteka:Women in Red Logo - Jane Austen (08).svg|100px|desno]]
[[Datoteka:Women in Red Logo - Jane Austen (09).svg|100px|desno]]
[[Datoteka:Women in Red Logo - Jane Austen (10).svg|100px|desno]]

Svi su suradnici pozvani sudjelovati ako žele. Slobodno se može dodavati i pisati nove članke vezane za ovaj projekt.

&lt;center&gt;
{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
|- bgcolor=#9ACD22
| &lt;small&gt;'''Broj'''&lt;/small&gt; || '''Naziv''' || '''Stranica na drugom jeziku''' || '''Napomena''' || '''Stanje''' || '''Suradnik'''&lt;/small&gt; 
|-
|-
|-
| '''1.''' || [[Justina Szilágyi]] || [[:en:Justina Szilágyi]] || plemkinja || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''2.''' || [[Ljudmila Pavličenko]] || [[:en:Lyudmila Pavlichenko]] || ratna junakinja || {{riješeno}} || [[Suradnik:Koreanovsky|Koreanovsky]]
|-
| '''3.''' || [[Dorothea Wierer]] || [[:en:Dorothea Wierer]] || biatlonka || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''4.''' || [[Nancy Pelosi]] || [[:en:Nancy Pelosi]] || političarka || {{riješeno}} || [[Suradnik:Hmxhmx|Hmxhmx]]
|-
| '''5.''' || [[Antonietta Meo]] || [[:en:Antonietta Meo]] || službenica Božja || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''6.''' || [[Margaret Court]] || [[:en:Margaret Court]] || tenisačica || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''7.''' || [[Mary J. Blige]] || [[:en:Mary J. Blige]] || glazbenica || {{riješeno}} || [[Suradnik:Koreanovsky|Koreanovsky]]
|-
| '''8.''' || [[Maja Pliseckaja]] || [[:en:Maya Plisetskaya]] || balerina || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''9.''' || [[Julija Abakumovskaja]] || [[:ru:Абакумовская, Юлия Дмитриевна|:ru:Юлия Абакумовская]] || operna pjevačica || {{riješeno}} || [[Suradnik:Koreanovsky|Koreanovsky]]
|-
| '''10.''' || [[Deborah Kerr]] || [[:en:Deborah Kerr]] || glumica || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''11.''' || [[Olja Luetić]] || [[:en:Olja Luetić]] || modna dizajnerica || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''12.''' || [[Melinda Gates]] || [[:en:Melinda Gates]] || aktivistica, filantropkinja || {{riješeno}} || [[Suradnik:Hmxhmx|Hmxhmx]]
|-
| '''13.''' || [[Marijana Puljak]] || [[:en:Marijana Puljak]] || političarka || {{riješeno}} || [[Suradnik:Hmxhmx|Hmxhmx]]
|-
| '''14.''' || [[Maria Goeppert-Mayer]] || [[:en:Maria Goeppert Mayer]] || znanstvenica || {{riješeno}} || [[Suradnik:Hmxhmx|Hmxhmx]]
|-
| '''15.''' || [[Eugenia Charles]] || [[:en:Eugenia Charles]] || političarka || {{riješeno}} || [[Suradnik:Hmxhmx|Hmxhmx]]
|-
| '''16.''' || [[Staka Skenderova]] || [[:en:Staka Skenderova]] || učiteljica || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''17.''' || [[Adela Jušić]] || [[:en:Adela Jušić]] || umjetnica || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''18.''' || [[Ala Pugačova]] || [[:en:Alla Pugacheva]] || glazbenica || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''19.''' || [[Zuzana Čaputová]] || [[:en:Zuzana Čaputová]] || političarka || {{riješeno}} || [[Suradnik:Hmxhmx|Hmxhmx]]
|-
| '''20.''' || [[Abby Johnson]] || [[:en:Abby Johnson (activist)]] || psihologinja, aktivistica || {{riješeno}} || [[Suradnik:Mudroslov|Mudroslov]]
|-
| '''21.''' || [[Alexandria Ocasio-Cortez]] || [[:en:Alexandria Ocasio-Cortez]] || političarka, aktivistica || {{riješeno}} || [[Suradnik:Hmxhmx|Hmxhmx]]
|-
| '''22.''' || [[Annunziata Rees-Mogg]] || [[:en:Annunziata Rees-Mogg]] || političarka, novinarka || {{riješeno}} || [[Suradnik:Mudroslov|Mudroslov]]
|-
| '''23.''' || [[Mary Augusta Ward]] || [[:en:Mary Augusta Ward]] || književnica || {{riješeno}} || [[Suradnik:Mudroslov|Mudroslov]]
|-
| '''24.''' || [[Faith Whittlesey]] || [[:en:Faith Whittlesey]] || političarka, pravnica || {{riješeno}} || [[Suradnik:Mudroslov|Mudroslov]]
|-
| '''25.''' || [[Ann Clare Boothe Luce]] || [[:en:Clare Boothe Luce]] || književnica || {{riješeno}} || [[Suradnik:Mudroslov|Mudroslov]]
|-
| '''26.''' || [[Ana Maria Machado]] || [[:pt:Ana Maria Machado]] || književnica || {{riješeno}} || [[Suradnik:Mudroslov|Mudroslov]]
|-
| '''27.''' || [[Doris Bačić]] || [[:en:Doris Bačić]] || nogometašica || {{riješeno}} || [[Suradnik:Mudroslov|Mudroslov]]
|-
| '''28.''' || [[Imakulata Malinka]] || [[:en:Imakulata Malinka]] || glazbenica, pedagoginja || {{riješeno}} || [[Suradnik:Mudroslov|Mudroslov]]
|-
| '''29.''' || [[Zdenka Braunerová]] || [[:en:Zdenka Braunerová]] || slikarica, grafičarka || {{riješeno}} || [[Suradnik:Mudroslov|Mudroslov]]
|-
| '''30.''' || [[Esther Vilar]] || [[:de:Esther Vilar]] || spisateljica || {{riješeno}} || [[Suradnik:Mudroslov|Mudroslov]]
|-
| '''31.''' || [[Sofija Tajber]] || [[:pl:Zofia Tajber]] || redovnica || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''32.''' || [[Željka Čorak]] || (...) || urbanistica || {{riješeno}} || [[suradnik:Malatrad|Malatrad]]
|-
| '''33.''' || [[Iva Dekaris]] || (...) || biomedicinarka, oftalmologica || {{riješeno}} || [[suradnik:Malatrad|Malatrad]]
|-
| '''34.''' || [[Tahira-hanuma Tuzlić]] || (...) || dobrotvorka || {{riješeno}} || [[suradnik:Soljenko|Soljenko]]
|-
| '''35.''' || [[Sofka Nikolić]] || [[:sr:Sofka Nikolić]] || pjevačica || {{riješeno}} || [[suradnik:Aurpen|Aurpen]]
|-
| '''36.''' || [[Jelka Bučić]] || (...) || pripadnica pokreta otpora || {{riješeno}} || [[suradnik:Kubura|Kubura]]
|-
| '''37.''' || [[Đurđica Ugarković]] || (...) || biokemičarka || {{riješeno}} || [[suradnik:Malatrad|Malatrad]]
|-
| '''38.''' || [[‎Dubravka Matković-Čalogović ]] || (...) || kemičarka || {{riješeno}} || [[suradnik:Malatrad|Malatrad]]
|-
| '''39.''' || [[‎Nedjeljka Klarić]] || (...) || političarka || {{riješeno}} || [[suradnik:Labude jezero2112|Labude jezero2112]]
|-
| '''40.''' || [[Anna Kolesárová]] || [[:sk:Anna Kolesárová]] || mučenica, blaženica || {{riješeno}} || [[suradnik:Mudroslov|Mudroslov]]
|-
| '''41.''' || [[Ema Vesely]] || (...) || radijska djelatnica || {{riješeno}} || [[suradnik:Hinko~hrwiki|Hinko~hrwiki]]
|-
| '''42.''' || [[Jane Goodall]] || [[:en:Jane Goodall]] || primatologica, etologica, antropologica || {{riješeno}} || [[suradnik:Croxyz|Croxyz]]
|-
| '''43.''' || [[‎Borka Pavićević]]|| [[:sr:Borka Pavićević]] || političarka || {{riješeno}} || [[suradnik:Vrtleska225|Vrtleska225]]
|-
| '''44.''' || [[Margit Slachta]] || [[:hu:Margit Slachta]] || karitativka,  političarka || {{riješeno}} || [[suradnik:Mudroslov|Mudroslov]]
|-
| '''45.''' || [[Sofiko Čiaureli]] || [[:ru:Чиаурели, Софико Михайловна]]&lt;br&gt;[[:en:Sofiko Chiaureli]] || glumica || {{riješeno}} || [[suradnik:Croxyz|Croxyz]] 
|-
| '''46.''' || [[Catharina Regina von Greiffenberg]] || [[:en:Catharina Regina von Greiffenberg]]&lt;br&gt;[[:cs:Catharina Regina von Greiffenberg]]&lt;br&gt;[[:ru:Катарина Регина фон Грейфенберг]] || pjesnikinja || {{riješeno}} || [[suradnik:Croxyz|Croxyz]] 
|-
| '''47.''' || [[Silvana Vranić]] || (...) || jezikoslovka || {{riješeno}}  || [[suradnik:koora|koora]]
|-
| '''48.''' || [[Sanja Zubčić]] || (...) || jezikoslovka || {{riješeno}}  || [[suradnik:koora|koora]]
|-
| '''49.''' || [[Mira Menac-Mihalić]] || (...) || jezikoslovka || {{riješeno}} || [[suradnik:koora|koora]]
|-
| '''50.''' || [[Dorjana Širola]] || [[:en:Dorjana Širola]] || kvizašica || {{riješeno}} || [[suradnik:koora|koora]]
|-
| '''51.''' || [[Anita Celinić]] || (...) || jezikoslovka || {{riješeno}} || [[suradnik:koora|koora]]
|-
| '''52.''' || [[Marinka Šimić]] || (...) || jezikoslovka || {{riješeno}} || [[suradnik:koora|koora]]
|-
| '''53.''' || [[Vida Barac-Grum]] || (...) || jezikoslovka || {{riješeno}} || [[suradnik:koora|koora]]
|-
| '''54.''' || [[Sally Ride]] || [[:en:Sally Ride]] || astronautkinja || {{riješeno}} || [[user:Cinco de Mayo 2020|Cinco de Mayo 2020]]
|-
| '''55.''' || [[Loreena McKennitt]] || [[:en:Loreena McKennitt]] || glazbenica || {{riješeno}} || [[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune, the Mystic]]
|-
| '''56.''' || [[Jacinda Ardern]] || [[:en:Jacinda Ardern]] || političarka,  40. premijerka Novog Zelanda || {{riješeno}} || započeo: IP-suradnik;&lt;br /&gt;dopuna: [[suradnik:Cinco de Mayo 2020|Cinco de Mayo 2020]]
|-
| '''57.''' || [[Debbie Harry]] || [[:en:Debbie Harry]] || glazbenica || {{riješeno}} || [[Suradnik:Koreanovsky|Koreanovsky]]
|-
| '''58.''' || [[Neda Cilinger]] || (...) || arhitektica || {{riješeno}} || [[suradnik:Kubura|Kubura]]
|-
| '''59.''' || [[Ankica Čilaš Šimpraga]] || (...) || jezikoslovka || {{riješeno}} || [[suradnik:koora|koora]]
|-
| '''60.''' || [[Mia Hamm]] || [[:en:Mia Hamm]] || američka športašica || {{riješeno}} || [[user:Cinco de Mayo 2020|Cinco de Mayo 2020]]
|-
| '''61.''' || [[Louise Glück]]‎‎ || [[:en:Louise Glück]] || američka pjesnikinja i dobitnica Nobelove nagrade za književnost || {{riješeno}} || [[suradnik:koora|koora]]
|-
| '''62.''' || [[Olga Tokarczuk]] || [[:en:Olga Tokarczuk]] || poljska književnica i dobitnica Nobelove nagrade za književnost || {{riješeno}} || [[suradnik:koora|koora]]
|-
| '''63.''' || [[Ruth Lewis]] || [[:en:Ruth Lewis]] || humanitarka || {{riješeno}} || [[Suradnik:Mudroslov|Mudroslov]]
|-
| '''64.''' || [[Alojzija Ulman]] || / || umjetnica || {{riješeno}} || [[Suradnik:Mudroslov|Mudroslov]]
|-
| '''65.''' || [[Banine]] || [[:fr:Banine]] || spisateljica || {{riješeno}} || [[Suradnik:Mudroslov|Mudroslov]]
|-
| '''66.''' || [[Janneke Kalsbeek]] || (...) || jezikoslovka || {{riješeno}} || [[suradnik:koora|koora]]
|-
| '''67.''' || [[Gospa od La Vanga]] || [[:en:Our Lady of La Vang]] || katoličanstvo || {{riješeno}} ||  [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''68.''' || [[Dunja Fališevac]] || (...) || akademkinja || {{riješeno}} || [[suradnik:koora|koora]] nadopunio &lt;br /&gt;članak kojeg je započeo bot
|-
| '''69.''' || [[Anggun]] || [[:en:Anggun]] || pjevačica || {{riješeno}} ||  [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''70.''' || [[Zlata Šegvić]] || (...) || partizanka || {{riješeno}} || [[Suradnik:Imbehind|Imbehind]]
|-
| '''71.''' || [[Sveta Blandina]] || [[:fr:Blandine]] || mučenica, svetica || {{riješeno}} || [[Suradnik:Mudroslov|Mudroslov]]
|-
| '''72.''' || [[Marta iz Betanije]] || [[:en:Martha]] || svetica || {{riješeno}} ||  [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''73.''' || [[Marija iz Betanije]] || [[:en:Mary of Bethany]] || svetica || {{riješeno}} ||  [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''74.''' || [[Pierina Morosini]] || [[:it:Pierina Morosini]] || blaženica || {{riješeno}} || [[Suradnik:Mudroslov|Mudroslov]]
|-
| '''75.''' || [[Mara Čop]] || / || etnografkinja, književnica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Mudroslov|Mudroslov]]
|-
| '''76.''' || [[Gal Gadot]] || [[:en:Gal Gadot]] || glumica, model, Miss Izraela || {{riješeno}} || [[Suradnik:Imbehind|Imbehind]]
|-
| '''77.''' || [[Julijana iz Norwicha]] || [[:en:Julian of Norwich]] || teologinja, mističarka || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Mudroslov|Mudroslov]]
|-
| '''78.''' || [[Franciska Rimska]] || [[:en:Frances of Rome]] || svetica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Mudroslov|Mudroslov]]
|-
| '''79.''' || [[Doja Cat]] || [[:en:Doja Cat]] || glazbenica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune, the Mystic]]
|-
| '''80.''' || [[Kira Muratova]] || [[:en:Kira Muratova]] || redateljica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''81.''' || [[Aleksandra Ekster]] || [[:en:Aleksandra Ekster]] || slikarica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''82.''' || [[Marija Zankovecka]] || [[:en:Maria Zankovetska]] || kazališna glumica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''83.''' || [[Mariana Sadovska]] || [[:en:Mariana Sadovska]] || pjevačica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''84.''' || [[Tetjana Jablonska]] || [[:en:Tetyana Yablonska]] || slikarica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''85.''' || [[Dorothy Hodgkin]] || [[:en:Dorothy Hodgkin]] || kemičarka || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''86.''' || [[Bebe Rexha]] || [[:en:Bebe Rexha]] || glazbenica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune, the Mystic]]
|-
| '''87.''' || [[Sestre Milosrdnog Isusa]] || [[:en:Congregation of the Sisters of Merciful Jesus]] || redovnice || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''88.''' || [[Susanne Sundfør]] || [[:en:Susanne Sundfør]] || glazbenica || {{riješeno}} || [[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune, the Mystic]]
|-
| '''89.''' || [[Marija od Isusa Agredska]] || [[:en:Mary of Jesus of Ágreda]] || redovnica || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''90''' || [[Ljudmila Turiščeva]] || [[:en:Ludmilla Tourischeva]] || gimnastičarka || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''91''' || [[Lilija Podkopajeva]] || [[:en:Lilia Podkopayeva]] || gimnastičarka || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''92.''' || [[Tamara Karsavina]] || [[:en:Tamara Karsavina]] || balerina || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''93.''' || [[Hanna Sola]] || [[:en:Hanna Sola]] || biatlonka || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''94.''' || [[Maria Bakalova]] || [[:en:Maria Bakalova]] || glumica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''95.''' || [[Mina Witkojc]] || [[:en:Mina Witkojc]] || književnica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''96.''' || [[Sveta Martina]] || [[:en:Martina of Rome]] || mučenica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Mudroslov|Mudroslov]]
|-
| '''97.''' || [[Majka Angelica]] || [[:en:Mother Angelica]] || redovnica, tv osoba || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''98.''' || [[Zuzana Rehák-Štefečeková]] || [[:en:Zuzana Rehák-Štefečeková]] || sportašica || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''99.''' || [[Mehriban Alijeva]] || [[:en:Mehriban Aliyeva]] || političarka || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''100.''' || [[Regina Kazarjan]] || [[:en:Regina Ghazaryan]] || slikarica || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''101.''' || [[Maria Teresa Nuzzo]] || [[:en:Madre Teresa Nuzzo]] || redovnica || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''102.''' || [[Katarina Cornaro]] || [[:en:Catherine Cornaro]] || kraljica || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''103.''' || [[Vahida Maglajlić]] || [[:bs:Vahida Maglajlić]] || partizanka || {{riješeno}} || [[Suradnik:Vrtleska225|Vrtleska225]]
|-
| '''104.''' || [[Zehra Muidović-Hakirević]] || (...) ||partizanka || {{riješeno}} || [[Suradnik:Vrtleska225|Vrtleska225]]
|-
| '''105.''' || [[Lepa Mlađenović]]  || [[:en:Lepa Mlađenović]]  || aktivistica || {{riješeno}} || [[Suradnik:Vrtleska225|Vrtleska225]]
|-
| '''106.''' || [[Žarana Papić]] || [[:en:Žarana Papić]]  || atropologinja || {{riješeno}} || [[Suradnik:Vrtleska225|Vrtleska225]]
|-
| '''107.''' || [[Laura Papo Bohoreta]]  || [[:en:Laura Papo Bohoreta]]  || književnica || {{riješeno}} || [[Suradnik:Vrtleska225|Vrtleska225]]
|-
| '''108.''' || [[Ema Krška]] || [[:sl:Ema Krška]] || kneginja || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Mudroslov|Mudroslov]]
|-
| '''109.''' || [[Duda Balje]]  || [[:sr:Duda Balje]] || političarka || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Vrtleska225|Vrtleska225]]
|-
| '''110.''' || [[Emma Stone]] || [[:en:Emma Stone]] || glumica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune, the Mystic]]
|-
| '''111.''' || [[Fata Orlović]] || [[:bs:Fata Orlović]] || aktivistica ||{{Riješeno}}  || [[Suradnik:Vrtleska225|Vrtleska225]]
|-
| '''112.''' || [[Maria Laura Mainetti]] || [[:en:Maria Laura Mainetti]] || redovnica ||{{Riješeno}}  || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''113.''' || [[Hope Sandoval]] || [[:en:Hope Sandoval]] || pjevačica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune, the Mystic]]
|-
| '''114.''' || [[Margareta od Castella]] || [[:en:Margaret of Castello]] || redovnica ||{{Riješeno}}  || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''115.''' || [[McKayla Maroney]] || [[:en:McKayla Maroney]] || gimnastičarka ||{{Riješeno}}  || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''116.''' || [[Cardi B]] || [[:en:Cardi B]] || glazbenica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune, the Mystic]]
|-
| '''117.''' || [[Elizabeta od Presvetog Trojstva]] || [[:en:Elizabeth of the Trinity]] || redovnica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''118.''' || [[Irmã Dulce]] || [[:en:Irmã Dulce]] || redovnica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''119.''' || [[Ivana Franciska de Chantal]] || [[:en:Jane Frances de Chantal]] || redovnica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''120.''' || [[Madeleine Sophie Barat]] || [[:en:Madeleine Sophie Barat]] || redovnica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''121.''' || [[Maria Bertilla Boscardin]] || [[:en:Maria Bertilla Boscardin]] || redovnica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''122.''' || [[Gloria Swanson]] || [[:en:Gloria Swanson]] || glumica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''123.''' || [[Perpetua i Felicita]] || [[:en:Perpetua and Felicity]] || svetice || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''124.''' || [[Claudette Colbert]] || [[:en:Claudette Colbert]] || glumica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''125.''' || [[Renata Scotto]] || [[:en:Renata Scotto]] || operna pjevačica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''126.''' || [[Tara Lipinski]] || [[:en:Tara Lipinski]] || športašica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''127.''' || [[Katarina Krišto]] || / || športašica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Mudroslov|Mudroslov]]
|-
| '''128.''' || [[Stefania Łącka]] || [[:pl:Stefania Łącka]] || novinarka || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Mudroslov|Mudroslov]]
|- 
| '''129.''' || [[Paulina Jaricot]] || [[:fr:Pauline Jaricot]] || misionarka || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Mudroslov|Mudroslov]]
|-
| '''130.''' ||  [[Zejneba Hardaga]]  || - || Pravednica među narodima || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Vrtleska225|Vrtleska225]]
|-
| '''131.''' || [[Mariam Baouardy]] || [[:en:Mariam Baouardy]] || redovnica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''132.''' || [[Snežana Čongradin]]  || (-) || novinarka || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Vrtleska225|Vrtleska225]]
|-
| '''133.''' || [[Mumtaz Mahal]]  || [[:en:Mumtaz Mahal]] || carica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''134.''' || [[Aishwarya Rai Bachchan]]  || [[:en:Aishwarya Rai Bachchan]] || glumica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''135.''' || [[Fiona Apple]] || [[:en:Fiona Apple]] || glazbenica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune, the Mystic]]
|-
| '''136.''' || [[Danica Širola]] || - || učiteljica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''137.''' || [[Anka Petričević]] || - || redovnica, književnica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''138.''' || [[Susan B. Anthony]] || [[:en:Susan B. Anthony]] || feministica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''139.''' || [[Anja Andersen]] || [[:en:Anja Andersen]] || rukometašica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''140.''' || [[Barbara W. Tuchman]] || [[:en:Barbara W. Tuchman]] || povjesničarka || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''141.''' || [[Sandra Sabattini]] || [[:en:Sandra Sabattini]] || blaženica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''142.''' || [[Marian Anderson]] || [[:en:Marian Anderson]] || operna pjevačica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''143.''' || [[Beverly Sills]] || [[:en:Beverly Sills]] || operna pjevačica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''144.''' || [[Marie Taglioni]] || [[:en:Marie Taglioni]] || balerina || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''145.''' || [[Karolina Miljak]] || / || redovnica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Mudroslov|Mudroslov]]
|-
| '''146.''' || [[Anna Sten]] || [[:en:Anna Sten]] || glumica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''147.''' || [[Sonia Delaunay]] || [[:en:Sonia Delaunay]] || umjetnica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''148.''' || [[Rosalie Cunningham]] || [[:en:Rosalie Cunningham]] || glazbenica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune, the Mystic]]
|-
| '''149.''' || [[Emilia Plater]] || [[:en:Emilia Plater]] || plemkinja i revolucionarka || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''150.''' || [[Eivør]] || [[:en:Eivør (singer)]] || glazbenica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune, the Mystic]]
|-
| '''151.''' || [[Nermin Bezmen]] || [[:en:Nermin Bezmen]] || književnica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''151.''' || [[Róža Domašcyna]] || [[:en:Róža Domašcyna]] || književnica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''152.''' || [[Natalia Vodianova]] || [[:en:Natalia Vodianova]] || manekenka|| {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''153.''' || [[Ksenija Mišina]] || [[:en:Kseniya Mishyna]] || glumica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''154.''' || [[Milena Mrazović]] || [[:en:Milena Preindlsberger Mrazović]] || novinarka || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''155.''' || [[Sveta Lea Rimska]] || / || svetica, bibličarka || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Mudroslov|Mudroslov]]
|-
| '''156.''' || [[Anne-Marie Javouhey]] || [[:fr:Anne-Marie Javouhey]] || misionarka, humanitarka || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Mudroslov|Mudroslov]]
|-
| '''157.''' || [[Fanny Elssler]] || [[:en:Fanny Elssler]] || balerina || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Mudroslov|Mudroslov]]
|-
| '''158.''' || [[Maro Konda]] || [[:sq:Maro Konda]] || narodna junakinja || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Mudroslov|Mudroslov]]
|-
| '''159.''' || [[Sveta Sofija]] || / || svetica ||  || [[Suradnik:Mudroslov|Mudroslov]]
|-
| '''160.''' || [[Sveta Sofija Milanska]] || / || svetica ||   || [[Suradnik:Mudroslov|Mudroslov]]
|-
| '''161.''' || [[Svete Vjera, Nada i Ljubav]] || [[:en:Saints Faith, Hope and Charity]] || svetice ||   || [[Suradnik:Mudroslov|Mudroslov]]
|-
| '''162.''' || [[Geralda Jakob]] || / || časna sestra || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''163.''' || [[Ana Borovečki]] || / || liječnica ||  || [[Suradnik:Mudroslov|Mudroslov]]
|-
| '''164.''' || [[Michelle Kwan]] || [[:en:Michelle Kwan]] || klizačica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''165.''' || [[Hedda Hopper]] || [[:en:Hedda Hopper]] || glumica i novinarka || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''166.''' || [[Annika Sörenstam]] || [[:en:Annika Sörenstam]] || golferica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''167.''' || [[Sveta Gertruda]] || [[:en:Gertrude the Great]] || svetica || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''168.''' || [[Maria Tallchief]] || [[:en:Maria Tallchief]] || balerina || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''169.''' || ... || ... || ... || ... || ...
|-
| '''170.''' || ... || ... || ... || ... || ...
|-
| '''171.''' || ... || ... || ... || ... || ...
|-
| '''172.''' || ... || ... || ... || ... || ...
|-
| '''173.''' || ... || ... || ... || ... || ...
|-
| '''174.''' || ... || ... || ... || ... || ...
|-
| '''175.''' || ... || ... || ... || ... || ...
|-
| '''176.''' || ... || ... || ... || ... || ...
|-
| '''177.''' || ... || ... || ... || ... || ...
|-
| '''178.''' || ... || ... || ... || ... || ...
|-
| '''179.''' || ... || ... || ... || ... || ...
|-
| '''180.''' || ... || ... || ... || ... || ...
|-
| '''181.''' || ... || ... || ... || ... || ...
|-
| '''182.''' || ... || ... || ... || ... || ...
|-
| '''183.''' || ... || ... || ... || ... || ...
|-
| '''184.''' || ... || ... || ... || ... || ...
|-
| '''185.''' || ... || ... || ... || ... || ...
|-
| '''186.''' || ... || ... || ... || ... || ...
|-
| '''187.''' || ... || ... || ... || ... || ...
|-
| '''188.''' || ... || ... || ... || ... || ...
|-
| '''189.''' || ... || ... || ... || ... || ...
|-
| '''190.''' || ... || ... || ... || ... || ...
|-
| '''191.''' || ... || ... || ... || ... || ...
|-
| '''192.''' || ... || ... || ... || ... || ...
|-
| '''193.''' || ... || ... || ... || ... || ...
|-
| '''194.''' || ... || ... || ... || ... || ...
|-
| '''195.''' || ... || ... || ... || ... || ...
|-
| '''196.''' || ... || ... || ... || ... || ...
|-
| '''197.''' || ... || ... || ... || ... || ...
|-
| '''198.''' || ... || ... || ... || ... || ...
|-
| '''199.''' || ... || ... || ... || ... || ...
|-
| '''200.''' || ... || ... || ... || ... || ...
|-
|}
&lt;/center&gt;

== Predloženi članci ==
* [[Razgovor o nacrtu:Branka Bakšić Mitić]] - jer HR stranica je obrisana / [[:en:Branka Bakšić Mitić]] [[:sh:Branka Bakšić Mitić]] 
* [[Septima Poinsette Clark]], učiteljica i aktivistica za prava Afroamerikanaca ([[:en:Septima Poinsette Clark|en]])
* [[Diane Nash]], aktivistica za prava Afroamerikanaca ([[:en:Diane Nash|en]])
* [[Fannie Lou Hamer]], aktivistica za prava žena i Afroamerikanaca ([[:en:Fannie Lou Hamer|en]])
* [[Marissa Mayer]], bivša izvršna direktorica američke tvrtke [[Yahoo!]] ([[:en:Marissa Mayer|en]])
* [[Jintara Poonlarp]] ([[:en:Jintara Poonlarp|en]])
* [[Pumpuang Duangjan]] ([[:en:Pumpuang Duangjan|en]])
* [[Tai Orathai]] ([[:en:Tai Orathai|en]])
* [[Ida B. Wells]], novinarka ([[:en:Ida B. Wells|en]])
* [[Bluma Zeigarnik]], psihologinja ([[:en:Bluma Zeigarnik|en]], [[:de:Bljuma Wulfowna Zeigarnik|de]], [[:ru:Зейгарник, Блюма Вульфовна|ru]])
* [[Rukmini Callimachi]], novinarka ([[:en:Rukmini Callimachi|en]])
* [[Svjetlana Savickaja]], sovjetska astronautkinja, druga žena u svemiru ([[:en:Svetlana Savitskaya|en]], [[:ru:Савицкая, Светлана Евгеньевна|ru]])
* [[Diane Lane]]
* [[Geraldine Page]]
* [[Melanie Klein]]
* [[Michele Kwan]]
* [[Sofia Kovalevskaja]]
* [[Regina Spektor]]
* [[Bella Ahmadulina]]
* [[Marina Tomašević]]

== Potrebna dopuna ==
* [[Diva Grabovčeva]]
* [[Esther Vilar]]
* [[Katarina II. Velika]]
(...)

[[Kategorija:Wikiprojekt žene u crvenom]]</text>
      <sha1>2ztzfe3dg2jgh7hi9dnz6pffipp9g1n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Hrvatski fotografi iz Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>14</ns>
    <id>636571</id>
    <revision>
      <id>6432933</id>
      <parentid>5411693</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T15:58:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Enkopal</username>
        <id>139009</id>
      </contributor>
      <comment>Enver Palalić hrvatski fotograf iz Bosne i Hercegovine</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="158" xml:space="preserve">[[Kategorija:Hrvatski umjetnici iz Bosne i Hercegovine|F]]
[[Kategorija:Hrvatski fotografi|BiH]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački fotografi]]
Enver Palalić</text>
      <sha1>ivt2e67ecj33qedpwyqj1aflle6zeyr</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433114</id>
      <parentid>6432933</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T23:54:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/Enkopal|Enkopal]] ([[User talk:Enkopal|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Suradnik A10|Suradnik A10]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="143" xml:space="preserve">[[Kategorija:Hrvatski umjetnici iz Bosne i Hercegovine|F]]
[[Kategorija:Hrvatski fotografi|BiH]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački fotografi]]</text>
      <sha1>7h1mne4787qgxuu0aiyrenkj1ldfimk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Athyriaceae</title>
    <ns>0</ns>
    <id>638464</id>
    <revision>
      <id>6432914</id>
      <parentid>6432705</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T15:27:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>/* Izvori */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1401" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =Athyriaceae
| slika        = Athyrium microphyllum (4743672124).jpg
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =''[[Athyrium microphyllum]]''
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Pteridophyta]]
| classis      =[[Polypodiopsida]]
| ordo         =[[Polypodiales]]
| familia      =[[Athyriaceae]]
| familia_autorstvo =&lt;small&gt;Alston&lt;/small&gt;
| genus        =
| genus_autorstvo =
| species      =
| subspecies   =
| dvoimeno     =
| dvoimeno_autorstvo =
| karta_raspon =
}}
'''''Athyriaceae''''', porodica papratnica u redu [[osladolike]]. Sastoji se od 769 vrsta unutar 7 rodova, plus jedan hibridni sa jednom notovrstom

Rodovi uključivani u porodicu ''Athyriaceae''&lt;ref&gt;[http://www.irmng.org/aphia.php?p=taxdetails&amp;id=114408 IRMNG] pristupljeno 14. ožujka 2019&lt;/ref&gt;:
# ''[[Anisocampium]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium]]'' &lt;small&gt;Roth&lt;/small&gt;
# ''[[Cornopteris]]'' &lt;small&gt;Nakai&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia]]'' &lt;small&gt;Hook. &amp; Grev.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium]]'' &lt;small&gt;Sw.&lt;/small&gt;
# ''[[Ephemeropteris]]'' &lt;small&gt;R. C. Moran &amp; Sundue&lt;/small&gt;
# ''[[Pseudathyrium]]'' &lt;small&gt;Newman&lt;/small&gt;
# ''[[xSchnellerathyrium]]'' &lt;small&gt;Hong M.Liu, Schuettp. &amp; H.Schneid.&lt;/small&gt;

{{commonscat|Athyriaceae}}
{{wikispecies|Athyriaceae}}

== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Athyriaceae| ]]
[[Kategorija:Osladolike]]</text>
      <sha1>gok0nevgmzjrgcpwniicnehgpdf44fx</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432954</id>
      <parentid>6432914</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T17:04:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1402" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =Athyriaceae
| slika        = Athyrium microphyllum (4743672124).jpg
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =''[[Athyrium microphyllum]]''
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Pteridophyta]]
| classis      =[[Polypodiopsida]]
| ordo         =[[Polypodiales]]
| familia      =[[Athyriaceae]]
| familia_autorstvo =&lt;small&gt;Alston&lt;/small&gt;
| genus        =
| genus_autorstvo =
| species      =
| subspecies   =
| dvoimeno     =
| dvoimeno_autorstvo =
| karta_raspon =
}}
'''''Athyriaceae''''', porodica papratnica u redu [[osladolike]]. Sastoji se od 769 vrsta unutar 7 rodova, plus jedan hibridni sa jednom notovrstom

Rodovi uključivani u porodicu ''Athyriaceae''&lt;ref&gt;[http://www.irmng.org/aphia.php?p=taxdetails&amp;id=114408 IRMNG] pristupljeno 14. ožujka 2019&lt;/ref&gt;:
# ''[[Anisocampium]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium]]'' &lt;small&gt;Roth&lt;/small&gt;
# ''[[Cornopteris]]'' &lt;small&gt;Nakai&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia]]'' &lt;small&gt;Hook. &amp; Grev.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium]]'' &lt;small&gt;Sw.&lt;/small&gt;
# ''[[Ephemeropteris]]'' &lt;small&gt;R. C. Moran &amp; Sundue&lt;/small&gt;
# ''[[Pseudathyrium]]'' &lt;small&gt;Newman&lt;/small&gt;
# ''[[×Schnellerathyrium]]'' &lt;small&gt;Hong M.Liu, Schuettp. &amp; H.Schneid.&lt;/small&gt;

{{commonscat|Athyriaceae}}
{{wikispecies|Athyriaceae}}

== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Athyriaceae| ]]
[[Kategorija:Osladolike]]</text>
      <sha1>pg9n2merm77o4d0l4zxicfqk45rvptl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dragan Stojković Bosanac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>643262</id>
    <revision>
      <id>6433177</id>
      <parentid>6421175</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T10:33:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>82.118.13.14</ip>
      </contributor>
      <comment>ispravak u rečenici</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2562" xml:space="preserve">{{Skladatelj|ime=Dragan Stojković Bosanac|opis_slike=|veličina=220px|puno_ime=Dragan Stojković Bosanac|slika=|datum_rođenja=[[2. prosinca]] [[1953.]]|datum_smrti=|djela=|period=[[1980-ih]] – ''danas''|utjecaj=|suradnici=[[Ana Bekuta]], [[Halid Bešlić]], [[Snežana Đurišić]], [[Ferid Avdić]], [[Miloš Bojanić]], [[Marinko Rokvić]], [[Nada Obrić]], [[Usnija Redžepova]], [[Lepa Lukić]], [[Biljana Jevtić]], [[Merima Njegomir]] i drugi.}}

'''Dragan Stojković Bosanac''' ([[Sarajevo]], [[2. prosinca]] [[1953.]])&lt;ref&gt;{{srp oznaka}} {{Citiranje weba |url=https://www.sveopoznatima.com/dragan-stojkovic-bosanac-biografija-visina-tezina/ |title=Biografija Dragana Stojkovića Bosanca |author=sveopoznatima.com |work=sveopoznatima.com |accessdate=20. svibnja 2019.}}&lt;/ref&gt; hercegovački je [[glazbenik]], [[skladatelj]] i [[harmonika]]š.

== Životopis ==
Dragan je rođen u [[Sarajevo|Sarajevu]] gdje je proveo i kratko razdoblje djetinjstva. Odrastao je u [[Hercegovina|hercegovačkoj]] općini [[Konjic]], a inače je rodom iz [[Srbija|Srbije]]. Otac mu je [[Leskovac|Leskovčanin]], a majka iz [[Šabac|Šapca]]. Završio je gimnaziju, osnovnu glazbenu školu i ekonomski fakultet. Od malih nogu je zavolio instrument [[Harmonika|harmoniku]] koja mu je stjecajem okolnosti donijela slavu početkom osamdesetih. Oženjen je suprugom Dunjom s kojom ima sina Aleksandra i kćer Aleksandru.

Sredinom osamdesetih, Bosanac je sa svojim orkestrom surađivao s mnogim imenima tadašnje [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenske]] [[Narodna glazba|narodne glazbe]], kao što su: Marinko Rokvić, [[Nada Obrić]], [[Lepa Lukić]], [[Snežana Đurišić]], [[Halid Bešlić]], [[Ana Bekuta]], [[Miloš Bojanić]] i mnogi drugi.

== Angažman u Zvezdama Granda ==
Od samih početaka regionalnog glazbenog natjecanja [[Zvezde Granda]], Bosanac je aktivan član stručnog žirija. 

U sezoni 2018./2019. ovog uspješnog show programa, Dragan postaje mentor određenom broju natjecatelja koji su ga izabrali u prvom krugu. U sljedećim krugovima, dužan je bio pripremiti natjecatelje koji su mu ukazali povjerenje kako bi se mogli nadmetati s kandidatima ostalih mentora i mentorica - [[Marija Šerifović]], [[Jelena Karleuša]], [[Ana Bekuta]], [[Generacija 5|Đorđe David]], [[Viki Miljković]] te mentor [[Grand Produkcija]] koju predstavljaju direktor programa [[Saša Popović]] i glazbena urednica [[Snežana Đurišić]]. 

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Srbijanski glazbenici]]
[[Kategorija:Srbijanski skladatelji]]</text>
      <sha1>6uupamn55okt51434r4kg85n3way85u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Takija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>644804</id>
    <revision>
      <id>6433037</id>
      <parentid>6311324</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T20:45:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Fraxinus</username>
        <id>3144</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2078" xml:space="preserve">[[File:Taqiyah.jpg|thumb|right|250px|Takije raznih oblika i boja na tržnici Pettah, Colombo, Šri Lanka.]]
'''Takija''' ([[turski|tur.]] ''takke'' &lt; [[arapski|arap.]] &lt;span lang=&quot;ar&quot; xml:lang=&quot;ar&quot;&gt;طاقية&lt;/span&gt; ''ṭāqīya'' &lt; [[perzijski|perz.]] &lt;span lang=&quot;fa&quot; xml:lang=&quot;fa&quot;&gt;طاقیه&lt;/span&gt; ''ṭāqīya'': pokrivalo), okrugla plitka [[kapa]] koja prati oblik glave, nose je u [[Arapski svijet|arapskom svijetu]] i muškarci i žene, katkad ispod drugog pokrivala. Izvorno je bila okrugla kapa s ravnim vrhom u raznim bojama, nošena bez pokrivala u obliku [[turban]]a, a za vrijeme mamelučkog sultana [[An-Nasir Faradž|An-Nasira Faradža]] početkom [[15. stoljeće|15. stoljeća]] proširena je u visinu i nategnuta nalik kupoli. U novije doba koristi se kao sinonim za [[arakija|arakiju]] i [[ataba|atabu]].&lt;ref&gt;»ṭāḳiyya«, u: ''Encyclopaedia of Islam, Second Edition, Glossary and Index of Terms'', uredili: P. J. Bearman, Th. Banquis, C. E. Bowworth, E. van Donzel, W. P. Heinrichs Bowworth. http://dx.doi.org/10.1163/1573-3912_ei2glos_SIM_gi_04699 Pristupljeno 5. lipnja 2019.&lt;/ref&gt;

Često se nosi iz religioznih razloga, a muslimani je nerijetko nose tijekom pet [[Namaz (islam)|dnevnih molitava]]. Kada se nosi samostalno, može biti bilo koje boje. Ipak, posebno u arapskim zemljama, kada se nosi ispod [[kefija|kefije]], tradicionalno je bijele boje. Neki muslimani oko kape omotavaju [[turban]], što se na arapskom naziva ''amama'', a često se vidi među [[šijitizam|šijitima]] i [[sufizam|sufijama]].

Nošena ispod drugih pokrivala, npr. [[fes]]a, takija ima zaštitnu ulogu da sačuva gornje pokrivalo od masti i nečistoća.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://bosnjaci.net/prilog.php?pid=17618 |title=Neki narodni običaji i lokalne tradicije muslimana Podgorice |accessdate=5. lipnja 2019. |publisher=Bosnjaci.Net |date=17. listopada 2007.}}&lt;/ref&gt;

== Vidi još ==
* [[Ćelepoš]]
* [[Fes]]
* [[Kipa]]
* [[Pakol]]
* [[Sindska kapa]]

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Commonscat|Taqiyah}}

[[Kategorija:Arapska odjeća]]
[[Kategorija:Pokrivala za glavu]]</text>
      <sha1>6gzc14ip47kq1ioscrjfs2t6veiwcw2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zbirka Baltazara Bogišića u Cavtatu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>645721</id>
    <revision>
      <id>6433148</id>
      <parentid>6421910</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T07:59:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>161.53.55.8</ip>
      </contributor>
      <comment>Napisala sam točan naziv Zbirke</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4060" xml:space="preserve">{{Infookvir HAZU
| ime           = Zbirka Baltazara Bogišića u Cavtatu
| latinsko ime  = 
| slika         = RECTOR'S PALACE, CAVTAT, DUBROVNIK.jpg
| veličina      = 300px
| opis slike    = Knežev dvor u Cavtatu, sjedište zbirke.
| sjedište      = Dr. Ante Starčevića 1 / knežev dvor, [[Cavtat]]
| razred        = Razred za društvene znanosti HAZU
| zavod         = [[Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku]]
| osnutak       = 1909./1912.
| osnivač       = Marija Bogišić-Pohl
| članstvo      = 
| ustrojstvo    = muzej, knjižnica, arhiv, zbirka stare grafike, zbirka novca i medalja, zbirka predmeta s pravno-simboličkim značenjem, zbrika likovne i obrtne umjetnosti, zbirka oružja i etnografska zbirka
| predsjednik   = 
| tajnik        = 
| članovi       = 
| voditelj      = Ivana Lazarević
| djelatnici    = 
| djelatnosti   = 
| nakladništvo  = 
| web stranica  = http://www.zavoddbk.org/zbirka-balda-bogisica/
}}
'''Zbirka Baltazara Bogišića u Cavtatu''', muzejska ustanova u [[Cavtat]]u

Čine ju [[muzej]], [[knjižnica]] i [[arhiv]]. danas su prepoznatljiv kulturni znak dubrovačkoga kraja i [[Baltazar Bogišić|Bogišićevih]] zavičajnih mu [[Konavle|Konavala]]. Po svojoj znanstvenoj, kulturno-povijesnoj i umjetničkoj vrijednosti njegova je ostavština iznimno važan segment hrvatske baštine i rijedak primjer ovećeg, po osobnom duhovnom ključu sabranog kulturnog dobra s izrazito znanstveno-polihistorskim obilježjem, sastavljenog po načelu unutarnjih poveznica i porednica iz širine europskog prostora i njegovog složenoga vremenskog tijeka, s težištem na materijalnim i pisanim tragovima pravne povijesti, temeljnom Bogišićevom pozivu.

U Zbirci je pohranjeno više od 35.000 predmeta, k tome i arheološka [[zbirka]] iz vremena [[Epidaurum]]a koju je Bogišić osnovao za boravka u Cavtatu 1898. g. Njegova knjižnica, arhiv, pa i sve muzejske kolekcije zasebno, poznate su u stručnim krugovima po brojnim rarama i unikatnim primjercima, među kojima posebno značenje imaju djela s područja kroatike.

U Bogišićevoj knjižnici nalazi se oko 15000 naslova knjiga i brošura, oko 200 časopisa, nešto novina, 66 [[inkunabula]], 164 rukopisa i 165 zemljovida. Sabrana arhivska građa raspoređena je u 39 tematskih skupina (poglavito [[pravna povijest]], [[narodni običaji]] i književnost te Bogišićev osobni arhiv sa začudno velikom prepiskom od 10092 jedinice -1481 korespondent). Među muzejskim zbirkama ističe se visoko valorizirana cjelina stare grafike (8.185 listova iz 16. – 19.st.), jedna od tri najveće takve zbirke u Hrvatskoj, potom mala, ali sadržajno dragocjena kolekcija novca i medalja iz razdoblja od antike do kraja 19. st. (2.674 primjerka). Nadasve je zanimljiva zbirka predmeta s pravno-simboličkim značenjem (oko 150 predmeta), jedinstvena kolekcija takvog sadržaja u zemlji. Muzejsko šarenilo Bogišićeve ostavštine upotpunjuje još nekoliko manjih zbirki: djela likovne i obrtne umjetnosti, oružje, etnografski i drugi predmeti.

Zbirku Baltazara Bogišića u Cavtatu utemeljila je Marija Bogišić-Pohl, sestra Balda Bogišića, 1909. – 1912. g.

== Izvori ==
* D. Torbica: [http://info.hazu.hr/hr/o-akademiji/jedinice/zavod_za_povijesne_znanosti_u_dubroniku/muzej_i_zbirka_baltazara_bogisica_u_cavtatu/ ''Muzej i zbirka Baltazara Bogišića u Cavtatu ''], HAZU, novelirano 10. studenoga 2014. Pristupljeno 21. lipnja 2019.
* [https://hvm.mdc.hr/zbirka-baltazara-bogisica-hazu,762:CVT-1/hr/info/ Zbirka Baltazara Bogišića HAZU], hvm.mdc.hr, pristupljeno 4. svibnja 2021.
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
;Mrežna mjesta
* [https://www.facebook.com/ZbirkaBaltazaraBogisicaHazuuCavtatu/ Zbirka Balda Bogišića], facebook stranica
* Stane Perišin, [http://haw.nsk.hr/arhiva/vol2017/5300/57714/hrcak.srce.hr/file/212819.pdf ''Program obnove i prezentacije objekata Zbirke Baltazara Bogišića HAZU u Cavtatu''], ''[[Informatica museologica]]'' 1-2/1997. ([[HAW]])

{{HAZU}}
[[Kategorija:Cavtat]]
[[Kategorija:HAZU]]
[[Kategorija:Muzeji u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>hxvrz30foe350su3r800fuuy4jmi1rc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433182</id>
      <parentid>6433148</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T10:41:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Tulkas Astaldo premješta stranicu [[Muzej i zbirka Baltazara Bogišića u Cavtatu]] na [[Zbirka Baltazara Bogišića u Cavtatu]] bez preusmjeravanja: ravnanje</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4060" xml:space="preserve">{{Infookvir HAZU
| ime           = Zbirka Baltazara Bogišića u Cavtatu
| latinsko ime  = 
| slika         = RECTOR'S PALACE, CAVTAT, DUBROVNIK.jpg
| veličina      = 300px
| opis slike    = Knežev dvor u Cavtatu, sjedište zbirke.
| sjedište      = Dr. Ante Starčevića 1 / knežev dvor, [[Cavtat]]
| razred        = Razred za društvene znanosti HAZU
| zavod         = [[Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku]]
| osnutak       = 1909./1912.
| osnivač       = Marija Bogišić-Pohl
| članstvo      = 
| ustrojstvo    = muzej, knjižnica, arhiv, zbirka stare grafike, zbirka novca i medalja, zbirka predmeta s pravno-simboličkim značenjem, zbrika likovne i obrtne umjetnosti, zbirka oružja i etnografska zbirka
| predsjednik   = 
| tajnik        = 
| članovi       = 
| voditelj      = Ivana Lazarević
| djelatnici    = 
| djelatnosti   = 
| nakladništvo  = 
| web stranica  = http://www.zavoddbk.org/zbirka-balda-bogisica/
}}
'''Zbirka Baltazara Bogišića u Cavtatu''', muzejska ustanova u [[Cavtat]]u

Čine ju [[muzej]], [[knjižnica]] i [[arhiv]]. danas su prepoznatljiv kulturni znak dubrovačkoga kraja i [[Baltazar Bogišić|Bogišićevih]] zavičajnih mu [[Konavle|Konavala]]. Po svojoj znanstvenoj, kulturno-povijesnoj i umjetničkoj vrijednosti njegova je ostavština iznimno važan segment hrvatske baštine i rijedak primjer ovećeg, po osobnom duhovnom ključu sabranog kulturnog dobra s izrazito znanstveno-polihistorskim obilježjem, sastavljenog po načelu unutarnjih poveznica i porednica iz širine europskog prostora i njegovog složenoga vremenskog tijeka, s težištem na materijalnim i pisanim tragovima pravne povijesti, temeljnom Bogišićevom pozivu.

U Zbirci je pohranjeno više od 35.000 predmeta, k tome i arheološka [[zbirka]] iz vremena [[Epidaurum]]a koju je Bogišić osnovao za boravka u Cavtatu 1898. g. Njegova knjižnica, arhiv, pa i sve muzejske kolekcije zasebno, poznate su u stručnim krugovima po brojnim rarama i unikatnim primjercima, među kojima posebno značenje imaju djela s područja kroatike.

U Bogišićevoj knjižnici nalazi se oko 15000 naslova knjiga i brošura, oko 200 časopisa, nešto novina, 66 [[inkunabula]], 164 rukopisa i 165 zemljovida. Sabrana arhivska građa raspoređena je u 39 tematskih skupina (poglavito [[pravna povijest]], [[narodni običaji]] i književnost te Bogišićev osobni arhiv sa začudno velikom prepiskom od 10092 jedinice -1481 korespondent). Među muzejskim zbirkama ističe se visoko valorizirana cjelina stare grafike (8.185 listova iz 16. – 19.st.), jedna od tri najveće takve zbirke u Hrvatskoj, potom mala, ali sadržajno dragocjena kolekcija novca i medalja iz razdoblja od antike do kraja 19. st. (2.674 primjerka). Nadasve je zanimljiva zbirka predmeta s pravno-simboličkim značenjem (oko 150 predmeta), jedinstvena kolekcija takvog sadržaja u zemlji. Muzejsko šarenilo Bogišićeve ostavštine upotpunjuje još nekoliko manjih zbirki: djela likovne i obrtne umjetnosti, oružje, etnografski i drugi predmeti.

Zbirku Baltazara Bogišića u Cavtatu utemeljila je Marija Bogišić-Pohl, sestra Balda Bogišića, 1909. – 1912. g.

== Izvori ==
* D. Torbica: [http://info.hazu.hr/hr/o-akademiji/jedinice/zavod_za_povijesne_znanosti_u_dubroniku/muzej_i_zbirka_baltazara_bogisica_u_cavtatu/ ''Muzej i zbirka Baltazara Bogišića u Cavtatu ''], HAZU, novelirano 10. studenoga 2014. Pristupljeno 21. lipnja 2019.
* [https://hvm.mdc.hr/zbirka-baltazara-bogisica-hazu,762:CVT-1/hr/info/ Zbirka Baltazara Bogišića HAZU], hvm.mdc.hr, pristupljeno 4. svibnja 2021.
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
;Mrežna mjesta
* [https://www.facebook.com/ZbirkaBaltazaraBogisicaHazuuCavtatu/ Zbirka Balda Bogišića], facebook stranica
* Stane Perišin, [http://haw.nsk.hr/arhiva/vol2017/5300/57714/hrcak.srce.hr/file/212819.pdf ''Program obnove i prezentacije objekata Zbirke Baltazara Bogišića HAZU u Cavtatu''], ''[[Informatica museologica]]'' 1-2/1997. ([[HAW]])

{{HAZU}}
[[Kategorija:Cavtat]]
[[Kategorija:HAZU]]
[[Kategorija:Muzeji u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>hxvrz30foe350su3r800fuuy4jmi1rc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Papratnjača</title>
    <ns>0</ns>
    <id>649508</id>
    <revision>
      <id>6433053</id>
      <parentid>6297797</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T21:07:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44094" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        = Papratnjača
| slika        = Polystichum lemmonii (1).jpg
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =''[[Polystichum lemmonii]]''
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      =[[Polypodiopsida]]
| ordo         =[[Polypodiales]]
| familia      =[[Dryopteridaceae]]
| subfamilia   =[[Dryopteridoideae]] 
| genus        ='''''Polystichum'''''
| genus_autorstvo =&lt;small&gt;Roth&lt;/small&gt;
| species      =
| subspecies   =
| dvoimeno     =
| dvoimeno_autorstvo =
| karta_raspon =
}}
'''''Papratnjača''''' (lat. ''Polystichum''), veliki rod listopadnih, poluzimzelenih i vazdazelenih trajnica iz porodice [[Papratke|papratki]] ''[[Dryopteridaceae]]'', ili [[Osladovke|osladovki]] (''[[Polypodiaceae]]'') po drugim izvorima, a obje porodice pripadaju redu [[osladolike]].

Postoji između 370&lt;ref&gt;[http://www.plantsoftheworldonline.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:327121-2#children Plants of the World online] pristupljeno 19. kolovoza 2019&lt;/ref&gt; i 450&lt;ref&gt;[http://www.catalogueoflife.org/col/browse/tree/id/68d669ff3eb1a74bb12b7e2ba312de6c Catalogue of Life: 2019 Annual Checklist] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191028023832/http://www.catalogueoflife.org/col/browse/tree/id/68d669ff3eb1a74bb12b7e2ba312de6c |date=28. listopada 2019. }} pristupljeno 19. kolovoza 2019&lt;/ref&gt; vrsta raširenih po svim kontinentima, često su to [[litofitne biljke|litofitne]] paprati, a rjeđe [[Epifitne biljke|epifiti]]
== Vrste ==
{{div col|colwidth=24em}}
# ''[[Polystichum acanthophyllum]]'' &lt;small&gt;(Franch.) Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum acrostichoides]]'' &lt;small&gt;(Michx.) Schott&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum aculeatum]]'' &lt;small&gt;(L.) Roth&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum aculeolatum]]'' &lt;small&gt;Fée&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum acutidens]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum acutipinnulum]]'' &lt;small&gt;Ching &amp; Shing&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum adungense]]'' &lt;small&gt;Ching &amp; Fraser-Jenk. ex H.S.Kung &amp; Li Bing Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum albomarginatum]]'' &lt;small&gt;M.Kessler &amp; A.R.Sm.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum alcicorne]]'' &lt;small&gt;(Baker) Diels&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum alfaroi]]'' &lt;small&gt;(Christ) Barrington&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum alluvium]]'' &lt;small&gt;Li Bing Zhang, N.T.Lu &amp; Yi F.Duan&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum alpinum]]'' &lt;small&gt;Rosenst.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum altum]]'' &lt;small&gt;Ching ex Li Bing Zhang &amp; H.S.Kung&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum ambiguum]]'' &lt;small&gt;Maxon&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum amboroense]]'' &lt;small&gt;M.Kessler &amp; A.R.Sm.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum × amboversum]]'' &lt;small&gt;Sa.Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum ammifolium]]'' &lt;small&gt;C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum × anceps]]'' &lt;small&gt;Sa.Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum andersonii]]'' &lt;small&gt;Hopkins&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum andinum]]'' &lt;small&gt;Phil.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum annapurnicola]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum anomalum]]'' &lt;small&gt;(Hook. &amp; Arn.) J.Sm.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum aquifolium]]'' &lt;small&gt;Underw. &amp; Maxon&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum archboldii]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum articulatipilosum]]'' &lt;small&gt;H.G.Zhou &amp; Hua Li&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum assurgentipinnum]]'' &lt;small&gt;W.M.Chu &amp; B.Y.Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum atkinsonii]]'' &lt;small&gt;Bedd.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum auriculum]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum australiense]]'' &lt;small&gt;Tindale&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum australium]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum austropaleaceum]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum bachii]]'' &lt;small&gt;M.Kessler &amp; A.R.Sm.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum bakerianum]]'' &lt;small&gt;(Atk. ex C.B.Clarke) Diels&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum balansae]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum bamlerianum]]'' &lt;small&gt;Rosenst.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum basipinnatum]]'' &lt;small&gt;(Baker) Diels&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum biaristatum]]'' &lt;small&gt;(Blume) T.Moore&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum bicknellii]]'' &lt;small&gt;Hahne&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum bifidum]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum bigemmatum]]'' &lt;small&gt;Ching ex L. L. Xiang&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum bissectum]]'' &lt;small&gt;C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum bolanicum]]'' &lt;small&gt;Rosenst.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum bonapartii]]'' &lt;small&gt;Rosenst.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum bonseyi]]'' &lt;small&gt;W.H.Wagner &amp; R.W.Hobdy&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum bradei]]'' &lt;small&gt;Rosenst.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum brassii]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum braunii]]'' &lt;small&gt;(Spenn.) Fée&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum bulbiferum]]'' &lt;small&gt;Barrington&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum calderonense]]'' &lt;small&gt;Proctor&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum californicum]]'' &lt;small&gt;(D.C.Eaton) Diels&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum carvifolium]]'' &lt;small&gt;Diels&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum caudatum]]'' &lt;small&gt;Fée&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum caudescens]]'' &lt;small&gt;Dutra&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum cavernicola]]'' &lt;small&gt;Li Bing Zhang &amp; H.He&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum centronepalense]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk. &amp; Tamang&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum chaparense]]'' &lt;small&gt;M.Kessler &amp; A.R.Sm.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum cheilanthoides]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum chilense]]'' &lt;small&gt;Diels&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum chingae]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum christianae]]'' &lt;small&gt;(Jenman) Underw. &amp; Maxon&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum christii]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum cochleatum]]'' &lt;small&gt;Hieron.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum concinnum]]'' &lt;small&gt;Lellinger ex Barrington&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum congestum]]'' &lt;small&gt;M.Kessler &amp; A.R.Sm.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum conjunctum]]'' &lt;small&gt;(Ching) Li Bing Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum consimile]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum copelandii]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum costularisorum]]'' &lt;small&gt;Ching ex W.M.Chu &amp; Z.R.He&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum coursii]]'' &lt;small&gt;Tardieu&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum craspedosorum]]'' &lt;small&gt;(Maxim.) Diels&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum crassinervium]]'' &lt;small&gt;Ching ex W.M.Chu &amp; Z.R.He&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum crinigerum]]'' &lt;small&gt;(C.Chr.) Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum crinulosum]]'' &lt;small&gt;(Desv.) J.P.Roux&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum cuneatiforme]]'' &lt;small&gt;W.M.Chu &amp; Z.R.He&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum cuneatum]]'' &lt;small&gt;Nakaike&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum cyclolobum]]'' &lt;small&gt;C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum cystostegium]]'' &lt;small&gt;(Hook.) J.B.Armstr.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum daguanense]]'' &lt;small&gt;Ching ex L.L.Xiang&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum dangii]]'' &lt;small&gt;P.S.Wang&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum decoratum]]'' &lt;small&gt;Maxon&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum deflexum]]'' &lt;small&gt;Ching ex W.M.Chu&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum deltodon]]'' &lt;small&gt;(Baker) Diels&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum deminuens]]'' &lt;small&gt;Maxon&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum diaphanum]]'' &lt;small&gt;(Zoll. &amp; Moritzi) T.Moore&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum dielsii]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum diffundens]]'' &lt;small&gt;H.S.Kung &amp; Li Bing Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum discretum]]'' &lt;small&gt;(D.Don) J.Sm.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum disjunctum]]'' &lt;small&gt;Ching ex W.M.Chu &amp; Z.R.He&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum distans]]'' &lt;small&gt;Fourn.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum dracomontanum]]'' &lt;small&gt;Schelpe &amp; N.C.Anthony&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum drepanum]]'' &lt;small&gt;(Sw.) C.Presl&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum dubium]]'' &lt;small&gt;Diels&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum dudleyi]]'' &lt;small&gt;Maxon&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum duthiei]]'' &lt;small&gt;(C.Hope) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum duyunense]]'' &lt;small&gt;Li Bing Zhang, X.Y.Miao &amp; Chun X.Li&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum × eberlei]]'' &lt;small&gt;D.E.Mey.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum echinatum]]'' &lt;small&gt;(J.F.Gmel.) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum elevatovenosum]]'' &lt;small&gt;Ching ex W.M.Chu &amp; Z.R.He&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum elmeri]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum eriorachis]]'' &lt;small&gt;Alderw.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum erosum]]'' &lt;small&gt;Ching &amp; Shing&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum erythrosorum]]'' &lt;small&gt;A.R.Sm.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum exauriforme]]'' &lt;small&gt;H.S.Kung &amp; Li Bing Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum excelcior]]'' &lt;small&gt;Ching &amp; Z.Y.Liu&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum excellens]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum falcatilobum]]'' &lt;small&gt;Ching ex W.M.Chu &amp; Z.R.He&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum falcinellum]]'' &lt;small&gt;(Sw.) C.Presl&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum fallax]]'' &lt;small&gt;Tindale&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum faucicola]]'' &lt;small&gt;M.Kessler &amp; Lehnert&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum fengshanense]]'' &lt;small&gt;Li Bing Zhang &amp; H.He&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum fibrillosopaleaceum ]]'' &lt;small&gt;(Kodama) Tag.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum filiorum]]'' &lt;small&gt;Mickel&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum fimbriatum]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum flaccidum]]'' &lt;small&gt;Alderw.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum × flemingii]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum × fominii]]'' &lt;small&gt;Askerov &amp; A.E.Bobrov&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum formosanum]]'' &lt;small&gt;Rosenst.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum formosum]]'' &lt;small&gt;Tindale&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum fournieri]]'' &lt;small&gt;A.R.Sm.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum fraxinellum]]'' &lt;small&gt;(Christ) Diels&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum fuentesii]]'' &lt;small&gt;Espin.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum fugongense]]'' &lt;small&gt;Ching &amp; W.M.Chu&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum × fujisanense]]'' &lt;small&gt;Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum furfuraceum]]'' &lt;small&gt;A.R.Sm.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum fuscopaleaceum]]'' &lt;small&gt;Alston&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum fuscum]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum × gemmilachenense]]'' &lt;small&gt;Miyam. &amp; T.Nakam.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum giganteum]]'' &lt;small&gt;Fée&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum glaciale]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum grandifrons]]'' &lt;small&gt;C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum guadalupense]]'' &lt;small&gt;Fée&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum guajaibonense]]'' &lt;small&gt;Morejón &amp; C.Sánchez&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum guangxiense]]'' &lt;small&gt;W.M.Chu &amp; H.G.Zhou&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum gymnocarpium]]'' &lt;small&gt;Ching ex W.M.Chu &amp; Z.R.He&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum × hagenahii]]'' &lt;small&gt;Cody&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum hagiangense]]'' &lt;small&gt;Li Bing Zhang, N.T.Lu &amp; Liang Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum hainanicola]]'' &lt;small&gt;Li Bing Zhang, Liang Zhang &amp; X.F.Gao&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum × hakonense]]'' &lt;small&gt;Sa.Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum haleakalense]]'' &lt;small&gt;Brack.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum hancockii]]'' &lt;small&gt;(Hance) Diels&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum harpophyllum]]'' &lt;small&gt;(Sledge) Sledge&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum harrisii]]'' &lt;small&gt;Maxon&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum hartwigii]]'' &lt;small&gt;Hieron.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum hastipinnum]]'' &lt;small&gt;G.D.Tang &amp; Li Bing Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum hecatopterum]]'' &lt;small&gt;Diels&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum heterolepis]]'' &lt;small&gt;Fée&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum hillebrandii]]'' &lt;small&gt;Carruth.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum × hitoyoshiense]]'' &lt;small&gt;Sa.Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum × hokurikuense]]'' &lt;small&gt;Sa.Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum holttumii]]'' &lt;small&gt;C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum hookerianum]]'' &lt;small&gt;(C.Presl) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum houchangense]]'' &lt;small&gt;Ching ex P.S.Wang&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum huashanicola]]'' &lt;small&gt;(W.M.Chu &amp; Z.R.He) Li Bing Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum hubeiense]]'' &lt;small&gt;Liang Zhang &amp; Li Bing Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum ichangense]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum igaense]]'' &lt;small&gt;Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum × iidanum]]'' &lt;small&gt;Sa.Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum illyricum]]'' &lt;small&gt;Hahne&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum imbricans]]'' &lt;small&gt;(D.C.Eaton) D.H.Wagner&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum inadae]]'' &lt;small&gt;Sa.Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum × inayatii]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum incisopinnulum]]'' &lt;small&gt;H.S.Kung &amp; Li Bing Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum incongruum]]'' &lt;small&gt;J.P.Roux&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum integrilobum]]'' &lt;small&gt;(Ching ex Y.T.Hsieh) W.M.Chu ex H.S.Kung &amp; Li Bing Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum integripinnum]]'' &lt;small&gt;Hayata&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum × izuense]]'' &lt;small&gt;Sa.Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum jamunae]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum jinfoshanense]]'' &lt;small&gt;Ching &amp; Z.Y.Liu&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum × jitaroi]]'' &lt;small&gt;Sa.Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum jiucaipingense]]'' &lt;small&gt;P.S.Wang &amp; Q.Luo&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum jiulaodongense]]'' &lt;small&gt;W.M.Chu &amp; Z.R.He&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum kadyrovii]]'' &lt;small&gt;Askerov &amp; A.E.Bobrov&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum × kai-montanum]]'' &lt;small&gt;Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum kalambatitrense]]'' &lt;small&gt;Tardieu&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum × kasayamense]]'' &lt;small&gt;Sa.Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum kenwoodii]]'' &lt;small&gt;Lorence &amp; W.L.Wagner&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum keysserianum]]'' &lt;small&gt;Rosenst.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum kilimanjaricum]]'' &lt;small&gt;Pic.Serm.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum kinabaluense]]'' &lt;small&gt;C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum × kiyozumianum]]'' &lt;small&gt;Sa.Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum kruckebergii]]'' &lt;small&gt;W.H.Wagner&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum × kumamontanum]]'' &lt;small&gt;Sa.Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum kungianum]]'' &lt;small&gt;H.He &amp; Li Bing Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum × kunioi]]'' &lt;small&gt;Sa.Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum × kuratae]]'' &lt;small&gt;Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum kurokawae]]'' &lt;small&gt;Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum kwakiutlii]]'' &lt;small&gt;D.H.Wagner&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum kwangtungense]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum lachenense]]'' &lt;small&gt;(Hook.) Bedd.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum lanceolatum]]'' &lt;small&gt;(Baker) Diels&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum lancilobum]]'' &lt;small&gt;C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum langchungense]]'' &lt;small&gt;Ching ex H.S.Kung&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum laniceps]]'' &lt;small&gt;Rosenst.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum lehmannii]]'' &lt;small&gt;Hieron.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum lemmonii]]'' &lt;small&gt;Underw.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum lentum]]'' &lt;small&gt;(D.Don) T.Moore&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum lepidocaulon]]'' &lt;small&gt;(Hook.) J.Sm.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum lepidotum]]'' &lt;small&gt;Sundue &amp; M.Kessler&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum × lesliei]]'' &lt;small&gt;Rumsey &amp; Acock&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum leveillei]]'' &lt;small&gt;C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum levingei]]'' &lt;small&gt;C.Hope ex Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum liboense]]'' &lt;small&gt;P. S. Wang &amp; X. Y. Wang&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum lilianae]]'' &lt;small&gt;Barrington&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum lindseaefolium]]'' &lt;small&gt;Scort.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum lineare]]'' &lt;small&gt;(C.Chr.) Copel.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum liui]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum × lonchitiforme]]'' &lt;small&gt;(Halácsy) Becherer&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum lonchitis]]'' &lt;small&gt;(L.) Roth&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum longecuspis]]'' &lt;small&gt;Fée&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum longifrons]]'' &lt;small&gt;Sa.Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum longipaleatum]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum longispinosum]]'' &lt;small&gt;Ching ex Li Bing Zhang &amp; H.S.Kung&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum longissimum]]'' &lt;small&gt;Ching &amp; Z.Y.Liu&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum loratum]]'' &lt;small&gt;H.He &amp; Li Bing Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum luctuosum]]'' &lt;small&gt;(Kunze) T.Moore&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum × luerssenii]]'' &lt;small&gt;Hahne&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum luteoviride]]'' &lt;small&gt;Li Bing Zhang, Yi F.Duan, N.T.Lu &amp; Liang Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum × machaerophyllum]]'' &lt;small&gt;Sloss.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum macleae]]'' &lt;small&gt;(Baker) Diels&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum maderense]]'' &lt;small&gt;Johns.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum maevaranense]]'' &lt;small&gt;Tardieu&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum magnificum]]'' &lt;small&gt;F.Ballard&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum makinoi]]'' &lt;small&gt;(Tagawa) Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum manickamianum]]'' &lt;small&gt;Benniamin, Fraser-Jenk. &amp; Irudayaraj&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum manmeiense]]'' &lt;small&gt;(Christ) Nakaike&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum marionense]]'' &lt;small&gt;Alston &amp; Schelpe&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum marquesense]]'' &lt;small&gt;E.Brown&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum martini]]'' &lt;small&gt;(Christ) W.Bull&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum mashikoi]]'' &lt;small&gt;Sa.Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum maximum]]'' &lt;small&gt;M.Kessler &amp; A.R.Sm.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum mayebarai]]'' &lt;small&gt;Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum meeboldii]]'' &lt;small&gt;Rosenst.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum mehrae]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk. &amp; Khullar&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum meijerdreesii]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum mengziense]]'' &lt;small&gt;Li Bing Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum mexiae]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum × meyeri]]'' &lt;small&gt;Sleep &amp; Reichst.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum mickelii]]'' &lt;small&gt;A.R.Sm.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum microchlamys]]'' &lt;small&gt;(Christ) Kodama&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum × microlepis]]'' &lt;small&gt;Sa.Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum × midoriense]]'' &lt;small&gt;T.Oka &amp; S.Ohtani&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum × minamitanii]]'' &lt;small&gt;Sa.Kurata ex Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum minimum]]'' &lt;small&gt;(Y.T.Hsieh) Li Bing Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum minutissimum]]'' &lt;small&gt;Li Bing Zhang &amp; H.He&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum × miuranum]]'' &lt;small&gt;Sa.Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum mohrioides]]'' &lt;small&gt;(Bory) C.Presl&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum moluccense]]'' &lt;small&gt;(Blume) T.Moore&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum montevidense]]'' &lt;small&gt;Rosenst.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum monticola]]'' &lt;small&gt;N.C.Anthony &amp; Schelpe&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum moorei]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum × mucrolentum]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum mucronifolium]]'' &lt;small&gt;(Blume) C.Presl&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum multifidum]]'' &lt;small&gt;(Mett.) T.Moore&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum mulunense]]'' &lt;small&gt;X.L.Shen &amp; R.H.Jiang&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum munchii]]'' &lt;small&gt;C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum munitum]]'' &lt;small&gt;(Kaulf.) C.Presl&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum muricatum]]'' &lt;small&gt;(L.) Fée&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum muscicola]]'' &lt;small&gt;Ching ex W.M.Chu &amp; Z.R.He&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum muticum]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum × namegatae]]'' &lt;small&gt;Sa.Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum nanchurnicum]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum nayongense]]'' &lt;small&gt;P.S.Wang &amp; X.Y.Wang&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum neolobatum]]'' &lt;small&gt;Nakai&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum neozelandicum]]'' &lt;small&gt;Fée&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum nepalense]]'' &lt;small&gt;(Spreng.) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum ningshenense]]'' &lt;small&gt;Ching &amp; Y.P.Hsu&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum normale]]'' &lt;small&gt;Ching ex P.S.Wang &amp; Li Bing Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum nudicaule]]'' &lt;small&gt;Rosenst.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum obae]]'' &lt;small&gt;Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum oblanceolatum]]'' &lt;small&gt;H.He &amp; Li Bing Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum obliquum]]'' &lt;small&gt;(D.Don) T.Moore&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum oblongum]]'' &lt;small&gt;Ching ex W.M.Chu &amp; Z.R.He&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum obtusum]]'' &lt;small&gt;J.Sm.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum oculatum]]'' &lt;small&gt;(Hook.) J.B.Armstr.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum ohmurae]]'' &lt;small&gt;Sa.Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum × ohtanii]]'' &lt;small&gt;Sa.Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum × okanum]]'' &lt;small&gt;Sa.Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum × ongataense]]'' &lt;small&gt;Sa.Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum orbiculatum]]'' &lt;small&gt;Gay&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum ordinatum]]'' &lt;small&gt;Liebm.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum oreodoxa]]'' &lt;small&gt;Ching ex H.S.Kung &amp; Li Bing Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum otomasui]]'' &lt;small&gt;Sa.Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum otophorum]]'' &lt;small&gt;(Franch.) Bedd.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum ovatopaleaceum]]'' &lt;small&gt;(Kodama) Sa.Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum paleatum]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum palniense]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum papuanum]]'' &lt;small&gt;C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum paradeltodon]]'' &lt;small&gt;L.L.Xiang&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum paramicola]]'' &lt;small&gt;M.Kessler &amp; A.R.Sm.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum paramoupinense]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum parvifoliolatum]]'' &lt;small&gt;W.M.Chu&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum parvipinnulum]]'' &lt;small&gt;Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum peishanii]]'' &lt;small&gt;Li Bing Zhang &amp; H.He&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum perpusillum]]'' &lt;small&gt;L.B.Zhang &amp; H.He&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum × phulchowkiense]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum piceopaleaceum]]'' &lt;small&gt;Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum pilosum]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum plaschnickianum]]'' &lt;small&gt;(Kunze) T.Moore&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum platylepis]]'' &lt;small&gt;Fée&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum platyphyllum]]'' &lt;small&gt;(Willd.) C.Presl&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum plicatum Hicken]]'' &lt;small&gt;ex Hosseus&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum polyblepharum]]'' &lt;small&gt;C.Presl&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum polyodon]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum × potteri]]'' &lt;small&gt;Barrington&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum prescottianum]]'' &lt;small&gt;(Wall. ex Mett.) T.Moore&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum prionolepis]]'' &lt;small&gt;Hayata&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum proliferum]]'' &lt;small&gt;(R.Br.) C.Presl&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum pseudoacutidens]]'' &lt;small&gt;Ching ex W.M.Chu &amp; Z.R.He&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum × pseudobraunii]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum pseudolanceolatum]]'' &lt;small&gt;Ching ex P.S.Wang&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum × pseudolentum]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum pseudomakinoi]]'' &lt;small&gt;Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum pseudomicrophyllum]]'' &lt;small&gt;Nakaike&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum × pseudoparvipinnulum]]'' &lt;small&gt;Miyam. &amp; T.Nakam.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum × pseudosemifertile]]'' &lt;small&gt;Nakaike &amp; V.L.Gurung&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum pseudosetosum]]'' &lt;small&gt;Ching &amp; Z.Y.Liu&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum pseudotsus-simense]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum punctiferum]]'' &lt;small&gt;C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum pungens]]'' &lt;small&gt;(Kaulf.) C.Presl&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum puteicola]]'' &lt;small&gt;Li Bing Zhang, H.He &amp; Q.Luo&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum putuoense]]'' &lt;small&gt;Li Bing Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum pycnopterum]]'' &lt;small&gt;(Christ) Ching, W.M.Chu &amp; Z.R.He&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum quangbinhense]]'' &lt;small&gt;Li Bing Zhang, N.T.Lu &amp; Liang Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum rachichlaena]]'' &lt;small&gt;Fée&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum rapense]]'' &lt;small&gt;E.Brown&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum retrosopaleaceum]]'' &lt;small&gt;(Kodama) Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum revolutum]]'' &lt;small&gt;P.S.Wang&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum rhizophorum]]'' &lt;small&gt;(Jenman) Maxon&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum rhizophyllum]]'' &lt;small&gt;(Sw.) C.Presl&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum rigens]]'' &lt;small&gt;Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum robustum]]'' &lt;small&gt;Ching ex Li Bing Zhang &amp; H.S.Kung&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum rochaleanum]]'' &lt;small&gt;Glaz.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum rufopaleaceum]]'' &lt;small&gt;Ching ex H.S.Kung &amp; Li Bing Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum rufum]]'' &lt;small&gt;M.Kessler &amp; A.R.Sm.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum × rupestris]]'' &lt;small&gt;P.S.Wang &amp; Li Bing Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum rupicola]]'' &lt;small&gt;Ching ex W.M.Chu&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum × safarovii]]'' &lt;small&gt;Askerov &amp; A.E.Bobrov&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum × saltum]]'' &lt;small&gt;J.P.Roux&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum sanchezii]]'' &lt;small&gt;Morejón&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum × sarukurense]]'' &lt;small&gt;Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum saxicola]]'' &lt;small&gt;Ching ex H.S.Kung &amp; Li Bing Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum scariosum]]'' &lt;small&gt;(Roxb.) C.V.Morton&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum schizophyllum]]'' &lt;small&gt;Lorea-Hern. &amp; A.R.Sm.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum scopulinum]]'' &lt;small&gt;Maxon&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum semifertile]]'' &lt;small&gt;(C.B.Clarke) Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum setiferum]]'' &lt;small&gt;(Forssk.) T.Moore ex Woynar&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum setigerum]]'' &lt;small&gt;(C.Presl) C.Presl&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum setillosum]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum shandongense]]'' &lt;small&gt;J.X.Li &amp; Y.Wei&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum shensiense]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum shimurae]]'' &lt;small&gt;Sa.Kurata ex Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum × shin-tashiroi]]'' &lt;small&gt;Sa.Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum shizuokaense]]'' &lt;small&gt;Nakaike&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum silvaticum]]'' &lt;small&gt;Diels&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum × silviamontanum]]'' &lt;small&gt;Miyam. &amp; T.Nakam.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum simile]]'' &lt;small&gt;(Ching ex Y.T.Hsieh) Li Bing Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum sinense]]'' &lt;small&gt;(Christ) Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum sinotsussimense]]'' &lt;small&gt;Ching &amp; Z.Y.Liu&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum solomonii]]'' &lt;small&gt;M.Kessler &amp; A.R.Sm.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum speciosissimum]]'' &lt;small&gt;(Kunze) R.M.Tryon &amp; A.F.Tryon&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum speluncicola]]'' &lt;small&gt;Li Bing Zhang &amp; H.He&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum spongiosum]]'' &lt;small&gt;Maxon&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum squarrosum]]'' &lt;small&gt;(D.Don) Fée&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum × stewartii]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum stimulans]]'' &lt;small&gt;(Kunze ex Mett.) Bedd.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum stokesii]]'' &lt;small&gt;E.Brown&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum stuebelii]]'' &lt;small&gt;Hieron.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum subacutidens]]'' &lt;small&gt;Ching ex L.L.Xiang&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum subdeltodon]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum subfimbriatum]]'' &lt;small&gt;W.M.Chu &amp; Z.R.He&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum subinerme]]'' &lt;small&gt;(Kunze) Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum subintegerrimum]]'' &lt;small&gt;(Hook. &amp; Arn.) R.A.Rodr.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum submarginale]]'' &lt;small&gt;(Baker) Ching ex L.L.Xiang&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum submite]]'' &lt;small&gt;(Christ) Diels&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum submucronatum]]'' &lt;small&gt;(Christ) Morejón &amp; C.Sánchez&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum subtripteron]]'' &lt;small&gt;Tzvelev&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum subulatum]]'' &lt;small&gt;Ching ex Li Bing Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum × suginoi]]'' &lt;small&gt;Sa.Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum × suyamanum]]'' &lt;small&gt;Sa.Kurata ex Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum tagawanum]]'' &lt;small&gt;Sa.Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum taizhongense]]'' &lt;small&gt;H.S.Kung&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum takakii]]'' &lt;small&gt;Nakaike&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum × takaosanense]]'' &lt;small&gt;Sa.Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum talamancanum]]'' &lt;small&gt;Barrington&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum tangmaiense]]'' &lt;small&gt;H.S.Kung &amp; Tateishi&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum × tare-bhirense]]'' &lt;small&gt;Nakaike &amp; V.L.Gurung&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum tenuius]]'' &lt;small&gt;(Ching) Li Bing Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum tetragonum]]'' &lt;small&gt;Fée&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum × tetsuyamense]]'' &lt;small&gt;Sa.Kurata ex Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum thomsonii]]'' &lt;small&gt;(Hook.f.) Bedd.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum tiandengense]]'' &lt;small&gt;H.He &amp; Li Bing Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum tiankengicola]]'' &lt;small&gt;Li Bing Zhang, Q.Luo &amp; P.S.Wang&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum tijucense]]'' &lt;small&gt;Fée&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum × titibuense]]'' &lt;small&gt;Sa.Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum × tokyoense]]'' &lt;small&gt;Sa.Kurata ex Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum tonkinense]]'' &lt;small&gt;(Christ) W.M.Chu &amp; Z.R.He&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum tortuosum]]'' &lt;small&gt;Nakaike&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum transkeiense]]'' &lt;small&gt;W.Jacobsen&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum transvaalense]]'' &lt;small&gt;N.C.Anthony&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum trapezoides]]'' &lt;small&gt;(Sw.) C.Presl&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum trapezoideum]]'' &lt;small&gt;(Ching &amp; K.H.Shing) Li Bing Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum triangulum]]'' &lt;small&gt;(L.) Fée&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum tridens]]'' &lt;small&gt;(T.Moore ex Hook.) Fée&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum tripteron]]'' &lt;small&gt;(Kunze) C.Presl&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum tsaratananense]]'' &lt;small&gt;Tardieu&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum turrialbae]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum uahukaense]]'' &lt;small&gt;Lorence &amp; W.L.Wagner&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum underwoodii]]'' &lt;small&gt;Maxon&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum uniseriale]]'' &lt;small&gt;(Ching ex K.H.Shing) Li Bing Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum × utsumii]]'' &lt;small&gt;(Sa.Kurata) Sa.Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum vestitum]]'' &lt;small&gt;(G.Forst.) C.Presl&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum volkensii]]'' &lt;small&gt;(Hieron.) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum vulcanicum]]'' &lt;small&gt;T.Moore&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum walkerae]]'' &lt;small&gt;(Hook.) Sledge&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum wattii]]'' &lt;small&gt;(Bedd.) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum wawranum]]'' &lt;small&gt;(Szyszyl.) Perrie&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum weimingii]]'' &lt;small&gt;Li Bing Zhang &amp; H.He&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum whiteleggei]]'' &lt;small&gt;Watts&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum wilesianum]]'' &lt;small&gt;Proctor&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum wirtgenii]]'' &lt;small&gt;Hahne&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum woodsioides]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum woronowii]]'' &lt;small&gt;Fomin&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum wrightii]]'' &lt;small&gt;(Baker) C.Chr. ex Maxon&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum wulingshanense]]'' &lt;small&gt;S.F.Wu&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum xichouense]]'' &lt;small&gt;(S.K.Wu &amp; Mitsuta) Li Bing Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum xiphophyllum]]'' &lt;small&gt;(Baker) Diels&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum yaanense]]'' &lt;small&gt;Liang Zhang &amp; Li Bing Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum yaeyamense]]'' &lt;small&gt;Makino&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum × yokohamense]]'' &lt;small&gt;T.Oka &amp; S.Ohtani&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum yuanum]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum yunnanense]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum zambesiacum]]'' &lt;small&gt;Schelpe&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum zayuense]]'' &lt;small&gt;W.M.Chu &amp; Z.R.He&lt;/small&gt;
# ''[[Polystichum zhijinense]]'' &lt;small&gt;Li Bing Zhang, Yi F.Duan &amp; Kropf&lt;/small&gt;
{{div col end}}
'''Catalogue of Life: 2019 Annual Checklist''':
&lt;div style=&quot;height:150px; overflow:auto; border:thin grey solid; padding:4px;&quot;&gt;
{{div col|colwidth=24em}}
# ''[[Polystichum acanthophyllum]]''
# ''[[Polystichum acrostichoides]]''
# ''[[Polystichum aculeatum]]''
# ''[[Polystichum aculeolatum]]''
# ''[[Polystichum acutidens]]''
# ''[[Polystichum acutipinnulum]]''
# ''[[Polystichum adungense]]''
# ''[[Polystichum albomarginatum]]''
# ''[[Polystichum alcicorne]]''
# ''[[Polystichum alfaroi]]''
# ''[[Polystichum alluvium]]''
# ''[[Polystichum alpinum]]''
# ''[[Polystichum altum]]''
# ''[[Polystichum ambiguum]]''
# ''[[Polystichum amboroense]]''
# ''[[Polystichum amboversum]]''
# ''[[Polystichum ammifolium]]''
# ''[[Polystichum anceps]]''
# ''[[Polystichum andersonii]]''
# ''[[Polystichum andinum]]''
# ''[[Polystichum annapurnicola]]''
# ''[[Polystichum anomalum]]''
# ''[[Polystichum aquifolium]]''
# ''[[Polystichum archboldii]]''
# ''[[Polystichum articulatipilosum]]''
# ''[[Polystichum assurgentipinnum]]''
# ''[[Polystichum atkinsonii]]''
# ''[[Polystichum attenuatum]]''
# ''[[Polystichum auriculum]]''
# ''[[Polystichum australiense]]''
# ''[[Polystichum australium]]''
# ''[[Polystichum austropaleaceum]]''
# ''[[Polystichum bachii]]''
# ''[[Polystichum bakerianum]]''
# ''[[Polystichum balansae]]''
# ''[[Polystichum bamlerianum]]''
# ''[[Polystichum basipinnatum]]''
# ''[[Polystichum biaristatum]]''
# ''[[Polystichum bicknellii]]''
# ''[[Polystichum bifidum]]''
# ''[[Polystichum bigemmatum]]''
# ''[[Polystichum bissectum]]''
# ''[[Polystichum boboense]]''
# ''[[Polystichum bolanicum]]''
# ''[[Polystichum bonapartii]]''
# ''[[Polystichum bonseyi]]''
# ''[[Polystichum bradei]]''
# ''[[Polystichum brassii]]''
# ''[[Polystichum braunii]]''
# ''[[Polystichum bulbiferum]]''
# ''[[Polystichum calderonense]]''
# ''[[Polystichum californicum]]''
# ''[[Polystichum capillipes]]''
# ''[[Polystichum caruifolium]]''
# ''[[Polystichum caudatum]]''
# ''[[Polystichum caudescens]]''
# ''[[Polystichum cavernicola]]''
# ''[[Polystichum centronepalense]]''
# ''[[Polystichum chaparense]]''
# ''[[Polystichum cheilanthoides]]''
# ''[[Polystichum chilense]]''
# ''[[Polystichum chingiae]]''
# ''[[Polystichum christianae]]''
# ''[[Polystichum christii]]''
# ''[[Polystichum chunii]]''
# ''[[Polystichum clarinervium]]''
# ''[[Polystichum cochleatum]]''
# ''[[Polystichum concinnum]]''
# ''[[Polystichum congestum]]''
# ''[[Polystichum conjunctum]]''
# ''[[Polystichum consimile]]''
# ''[[Polystichum copelandii]]''
# ''[[Polystichum costularisorum]]''
# ''[[Polystichum craspedosorum]]''
# ''[[Polystichum crassinervium]]''
# ''[[Polystichum crinigerum]]''
# ''[[Polystichum crinulosum]]''
# ''[[Polystichum cuneatiforme]]''
# ''[[Polystichum cuneatum]]''
# ''[[Polystichum cyclolobum]]''
# ''[[Polystichum cystostegia]]''
# ''[[Polystichum daguanense]]''
# ''[[Polystichum dangii]]''
# ''[[Polystichum decoratum]]''
# ''[[Polystichum deflexum]]''
# ''[[Polystichum deltatum]]''
# ''[[Polystichum deltodon]]''
# ''[[Polystichum deminuens]]''
# ''[[Polystichum diaphanum]]''
# ''[[Polystichum dielsii]]''
# ''[[Polystichum diffundens]]''
# ''[[Polystichum discretum]]''
# ''[[Polystichum disjunctum]]''
# ''[[Polystichum distans]]''
# ''[[Polystichum dmitrievae]]''
# ''[[Polystichum dracomontanum]]''
# ''[[Polystichum drepanum]]''
# ''[[Polystichum dubium]]''
# ''[[Polystichum dudleyi]]''
# ''[[Polystichum duthiei]]''
# ''[[Polystichum duyunense]]''
# ''[[Polystichum echinatum]]''
# ''[[Polystichum elevatovenosum]]''
# ''[[Polystichum elmeri]]''
# ''[[Polystichum eriorachis]]''
# ''[[Polystichum erosum]]''
# ''[[Polystichum erythrosorum]]''
# ''[[Polystichum exauriforme]]''
# ''[[Polystichum excellens]]''
# ''[[Polystichum excelsius]]''
# ''[[Polystichum falcatilobum]]''
# ''[[Polystichum falcinellum]]''
# ''[[Polystichum fallax]]''
# ''[[Polystichum faucicola]]''
# ''[[Polystichum fengshanense]]''
# ''[[Polystichum fibrillosopaleaceum]]''
# ''[[Polystichum filiorum]]''
# ''[[Polystichum fimbriatum]]''
# ''[[Polystichum flaccidum]]''
# ''[[Polystichum flemingii]]''
# ''[[Polystichum fominii]]''
# ''[[Polystichum formosanum]]''
# ''[[Polystichum formosum]]''
# ''[[Polystichum fournieri]]''
# ''[[Polystichum fraxinellum]]''
# ''[[Polystichum fuentesii]]''
# ''[[Polystichum fugongense]]''
# ''[[Polystichum fujisanense]]''
# ''[[Polystichum furfuraceum]]''
# ''[[Polystichum fuscum]]''
# ''[[Polystichum gejiuense]]''
# ''[[Polystichum gelidum]]''
# ''[[Polystichum gemmilachenense]]''
# ''[[Polystichum giganteum]]''
# ''[[Polystichum glaciale]]''
# ''[[Polystichum grandifrons]]''
# ''[[Polystichum guadalupense]]''
# ''[[Polystichum guajaibonense]]''
# ''[[Polystichum guangxiense]]''
# ''[[Polystichum gymnocarpium]]''
# ''[[Polystichum hagenahii]]''
# ''[[Polystichum hagiangense]]''
# ''[[Polystichum hainanicola]]''
# ''[[Polystichum hakonense]]''
# ''[[Polystichum haleakalense]]''
# ''[[Polystichum hancockii]]''
# ''[[Polystichum hanmengqii]]''
# ''[[Polystichum harpophyllum]]''
# ''[[Polystichum harrisii]]''
# ''[[Polystichum hartwegii]]''
# ''[[Polystichum hastipinnum]]''
# ''[[Polystichum hecatopterum]]''
# ''[[Polystichum herbaceum]]''
# ''[[Polystichum hillebrandii]]''
# ''[[Polystichum hitoyoshiense]]''
# ''[[Polystichum hokurikuense]]''
# ''[[Polystichum holttumii]]''
# ''[[Polystichum hookerianum]]''
# ''[[Polystichum houchangense]]''
# ''[[Polystichum huashanicola]]''
# ''[[Polystichum hubeiense]]''
# ''[[Polystichum ichangense]]''
# ''[[Polystichum igaense]]''
# ''[[Polystichum iidanum]]''
# ''[[Polystichum illyricum]]''
# ''[[Polystichum imbricans]]''
# ''[[Polystichum inadae]]''
# ''[[Polystichum inayatii]]''
# ''[[Polystichum incisopinnulum]]''
# ''[[Polystichum incongruum]]''
# ''[[Polystichum integrilobum]]''
# ''[[Polystichum integripinnum]]''
# ''[[Polystichum izuense]]''
# ''[[Polystichum jamunae]]''
# ''[[Polystichum jinfoshanense]]''
# ''[[Polystichum jitaroi]]''
# ''[[Polystichum jiucaipingense]]''
# ''[[Polystichum jiulaodongense]]''
# ''[[Polystichum kadyrovii]]''
# ''[[Polystichum kai-montanum]]''
# ''[[Polystichum kalambatitrense]]''
# ''[[Polystichum kasayamense]]''
# ''[[Polystichum kenwoodii]]''
# ''[[Polystichum keysserianum]]''
# ''[[Polystichum kilimanjaricum]]''
# ''[[Polystichum kinabaluense]]''
# ''[[Polystichum kiyozumianum]]''
# ''[[Polystichum kruckebergii]]''
# ''[[Polystichum kumamontanum]]''
# ''[[Polystichum kungianum]]''
# ''[[Polystichum kunioi]]''
# ''[[Polystichum kuratae]]''
# ''[[Polystichum kurokawae]]''
# ''[[Polystichum kwakiutlii]]''
# ''[[Polystichum kwangtungense]]''
# ''[[Polystichum lachenense]]''
# ''[[Polystichum lanceolatum]]''
# ''[[Polystichum lancilobum]]''
# ''[[Polystichum langchungense]]''
# ''[[Polystichum laniceps]]''
# ''[[Polystichum lehmannii]]''
# ''[[Polystichum lemmonii]]''
# ''[[Polystichum lentum]]''
# ''[[Polystichum lepidocaulon]]''
# ''[[Polystichum lepidotum]]''
# ''[[Polystichum lesliei]]''
# ''[[Polystichum leveillei]]''
# ''[[Polystichum levingei]]''
# ''[[Polystichum liboense]]''
# ''[[Polystichum lilianae]]''
# ''[[Polystichum lindsaeifolium]]''
# ''[[Polystichum lineare]]''
# ''[[Polystichum liui]]''
# ''[[Polystichum lonchitiforme]]''
# ''[[Polystichum lonchitis]]''
# ''[[Polystichum longecuspis]]''
# ''[[Polystichum longifrons]]''
# ''[[Polystichum longipaleatum]]''
# ''[[Polystichum longispinosum]]''
# ''[[Polystichum longissimum]]''
# ''[[Polystichum loratum]]''
# ''[[Polystichum luctuosum]]''
# ''[[Polystichum luerssenii]]''
# ''[[Polystichum luteoviride]]''
# ''[[Polystichum machaerophyllum]]''
# ''[[Polystichum macleaii]]''
# ''[[Polystichum maderense]]''
# ''[[Polystichum maevaranense]]''
# ''[[Polystichum magnificum]]''
# ''[[Polystichum makinoi]]''
# ''[[Polystichum malipoense]]''
# ''[[Polystichum manickamianum]]''
# ''[[Polystichum manmeiense]]''
# ''[[Polystichum marionense]]''
# ''[[Polystichum marquesense]]''
# ''[[Polystichum martinii]]''
# ''[[Polystichum mashikoi]]''
# ''[[Polystichum maximum]]''
# ''[[Polystichum mayebarae]]''
# ''[[Polystichum mehrae]]''
# ''[[Polystichum meijerdreesii]]''
# ''[[Polystichum mengziense]]''
# ''[[Polystichum mexiae]]''
# ''[[Polystichum meyeri]]''
# ''[[Polystichum mickelii]]''
# ''[[Polystichum microchlamys]]''
# ''[[Polystichum microlepis]]''
# ''[[Polystichum midoriense]]''
# ''[[Polystichum minamitanii]]''
# ''[[Polystichum minimum]]''
# ''[[Polystichum minutissimum]]''
# ''[[Polystichum miuranum]]''
# ''[[Polystichum mohrioides]]''
# ''[[Polystichum moluccense]]''
# ''[[Polystichum montevidense]]''
# ''[[Polystichum monticola]]''
# ''[[Polystichum moorei]]''
# ''[[Polystichum mucrolentum]]''
# ''[[Polystichum mucronifolium]]''
# ''[[Polystichum muenchii]]''
# ''[[Polystichum multifidum]]''
# ''[[Polystichum mulunense]]''
# ''[[Polystichum munitum]]''
# ''[[Polystichum muricatum]]''
# ''[[Polystichum muscicola]]''
# ''[[Polystichum muticum]]''
# ''[[Polystichum namegatae]]''
# ''[[Polystichum nanchuanicum]]''
# ''[[Polystichum nayongense]]''
# ''[[Polystichum neolobatum]]''
# ''[[Polystichum neozelandicum]]''
# ''[[Polystichum nepalense]]''
# ''[[Polystichum ningshenense]]''
# ''[[Polystichum normale]]''
# ''[[Polystichum nudicaule]]''
# ''[[Polystichum obai]]''
# ''[[Polystichum oblanceolatum]]''
# ''[[Polystichum obliquum]]''
# ''[[Polystichum oblongipinnarum]]''
# ''[[Polystichum oblongum]]''
# ''[[Polystichum obtusum]]''
# ''[[Polystichum oculatum]]''
# ''[[Polystichum ohmurae]]''
# ''[[Polystichum ohtanii]]''
# ''[[Polystichum okanum]]''
# ''[[Polystichum ongataense]]''
# ''[[Polystichum orbiculatum]]''
# ''[[Polystichum ordinatum]]''
# ''[[Polystichum oreodoxa]]''
# ''[[Polystichum otomasui]]''
# ''[[Polystichum otophorum]]''
# ''[[Polystichum ovatopaleaceum]]''
# ''[[Polystichum paleatum]]''
# ''[[Polystichum palniense]]''
# ''[[Polystichum papuanum]]''
# ''[[Polystichum paradeltodon]]''
# ''[[Polystichum paramicola]]''
# ''[[Polystichum paramoupinense]]''
# ''[[Polystichum parvifoliolatum]]''
# ''[[Polystichum parvipinnulum]]''
# ''[[Polystichum pauciaculeatum]]''
# ''[[Polystichum peishanii]]''
# ''[[Polystichum perpusillum]]''
# ''[[Polystichum phulchowkiense]]''
# ''[[Polystichum piceopaleaceum]]''
# ''[[Polystichum pilosum]]''
# ''[[Polystichum pingbianense]]''
# ''[[Polystichum plaschnickianum]]''
# ''[[Polystichum platylepis]]''
# ''[[Polystichum platyphyllum]]''
# ''[[Polystichum plicatum]]''
# ''[[Polystichum polyblepharum]]''
# ''[[Polystichum polyodon]]''
# ''[[Polystichum polyphyllum]]''
# ''[[Polystichum potteri]]''
# ''[[Polystichum prescottianum]]''
# ''[[Polystichum prionolepis]]''
# ''[[Polystichum proliferum]]''
# ''[[Polystichum pseudoacutidens]]''
# ''[[Polystichum pseudobraunii]]''
# ''[[Polystichum pseudolanceolatum]]''
# ''[[Polystichum pseudolentum]]''
# ''[[Polystichum pseudomakinoi]]''
# ''[[Polystichum pseudomicrophyllum]]''
# ''[[Polystichum pseudoparvipinnulum]]''
# ''[[Polystichum pseudosemifertile]]''
# ''[[Polystichum pseudosetosum]]''
# ''[[Polystichum pseudostenophyllum]]''
# ''[[Polystichum pseudotsus-simense]]''
# ''[[Polystichum punctiferum]]''
# ''[[Polystichum pungens]]''
# ''[[Polystichum puteicola]]''
# ''[[Polystichum putuoense]]''
# ''[[Polystichum pycnolepis]]''
# ''[[Polystichum pycnopterum]]''
# ''[[Polystichum quangbinhense]]''
# ''[[Polystichum rachichlaena]]''
# ''[[Polystichum rapense]]''
# ''[[Polystichum rectum]]''
# ''[[Polystichum retrosopaleaceum]]''
# ''[[Polystichum revolutum]]''
# ''[[Polystichum rhizophorum]]''
# ''[[Polystichum rhizophyllum]]''
# ''[[Polystichum rigens]]''
# ''[[Polystichum robustum]]''
# ''[[Polystichum rochaleanum]]''
# ''[[Polystichum rufopaleaceum]]''
# ''[[Polystichum rufum]]''
# ''[[Polystichum rupestris]]''
# ''[[Polystichum rupicola]]''
# ''[[Polystichum safarovii]]''
# ''[[Polystichum saltum]]''
# ''[[Polystichum sanchezii]]''
# ''[[Polystichum sarukurense]]''
# ''[[Polystichum saxicola]]''
# ''[[Polystichum scariosum]]''
# ''[[Polystichum schizophyllum]]''
# ''[[Polystichum scopulinum]]''
# ''[[Polystichum semifertile]]''
# ''[[Polystichum setiferum]]''
# ''[[Polystichum setigerum]]''
# ''[[Polystichum setillosum]]''
# ''[[Polystichum shandongense]]''
# ''[[Polystichum shensiense]]''
# ''[[Polystichum shimurae]]''
# ''[[Polystichum shin-tashiroi]]''
# ''[[Polystichum shizuokaense]]''
# ''[[Polystichum silvaticum]]''
# ''[[Polystichum silviamontanum]]''
# ''[[Polystichum simile]]''
# ''[[Polystichum sinense]]''
# ''[[Polystichum sinotsus-simense]]''
# ''[[Polystichum sodiroi]]''
# ''[[Polystichum solomonii]]''
# ''[[Polystichum speciosissimum]]''
# ''[[Polystichum speluncicola]]''
# ''[[Polystichum spongiosum]]''
# ''[[Polystichum squarrosum]]''
# ''[[Polystichum stewartii]]''
# ''[[Polystichum stimulans]]''
# ''[[Polystichum stokesii]]''
# ''[[Polystichum stuebelii]]''
# ''[[Polystichum subacutidens]]''
# ''[[Polystichum subdeltodon]]''
# ''[[Polystichum subfimbriatum]]''
# ''[[Polystichum subinerme]]''
# ''[[Polystichum subintegerrimum]]''
# ''[[Polystichum submarginale]]''
# ''[[Polystichum submite]]''
# ''[[Polystichum submucronatum]]''
# ''[[Polystichum subtripteron]]''
# ''[[Polystichum subulatum]]''
# ''[[Polystichum suginoi]]''
# ''[[Polystichum superum]]''
# ''[[Polystichum suyamanum]]''
# ''[[Polystichum tagawanum]]''
# ''[[Polystichum taizhongense]]''
# ''[[Polystichum takakii]]''
# ''[[Polystichum takaosanense]]''
# ''[[Polystichum talamancanum]]''
# ''[[Polystichum tangmaiense]]''
# ''[[Polystichum tarebhirense]]''
# ''[[Polystichum tenuius]]''
# ''[[Polystichum tetragonum]]''
# ''[[Polystichum tetsuyamense]]''
# ''[[Polystichum thomsonii]]''
# ''[[Polystichum tiandengense]]''
# ''[[Polystichum tiankengicola]]''
# ''[[Polystichum tijucense]]''
# ''[[Polystichum titibuense]]''
# ''[[Polystichum tokyoense]]''
# ''[[Polystichum tonkinense]]''
# ''[[Polystichum tortuosum]]''
# ''[[Polystichum transkeiense]]''
# ''[[Polystichum transvaalense]]''
# ''[[Polystichum trapezoides]]''
# ''[[Polystichum trapezoideum]]''
# ''[[Polystichum triangulum]]''
# ''[[Polystichum tridens]]''
# ''[[Polystichum tripteron]]''
# ''[[Polystichum tsaratananense]]''
# ''[[Polystichum turrialbae]]''
# ''[[Polystichum uahukaense]]''
# ''[[Polystichum underwoodii]]''
# ''[[Polystichum uniseriale]]''
# ''[[Polystichum utsumii]]''
# ''[[Polystichum vestitum]]''
# ''[[Polystichum viviparum]]''
# ''[[Polystichum volkensii]]''
# ''[[Polystichum vulcanicum]]''
# ''[[Polystichum walkerae]]''
# ''[[Polystichum wattii]]''
# ''[[Polystichum wawranum]]''
# ''[[Polystichum weimingii]]''
# ''[[Polystichum whiteleggii]]''
# ''[[Polystichum wilesianum]]''
# ''[[Polystichum wirtgenii]]''
# ''[[Polystichum woodsioides]]''
# ''[[Polystichum woronowii]]''
# ''[[Polystichum wrightii]]''
# ''[[Polystichum wulingshanense]]''
# ''[[Polystichum xichouense]]''
# ''[[Polystichum xiphophyllum]]''
# ''[[Polystichum yaanense]]''
# ''[[Polystichum yaeyamense]]''
# ''[[Polystichum yokohamense]]''
# ''[[Polystichum yuanum]]''
# ''[[Polystichum yunnanense]]''
# ''[[Polystichum zambesiacum]]''
# ''[[Polystichum zayuense]]''
# ''[[Polystichum zhijinense]]''
{{div col end}}
&lt;/div&gt;

== Izvori ==
{{izvori|30em}}
{{commonscat|Polystichum}}
{{wikispecies|Polystichum}}
[[Kategorija:Papratke]]</text>
      <sha1>15sgh3f7yez8fw7fgwx9u4spvrqgg1e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dodatak:Popis sveučilišta u Hrvatskoj</title>
    <ns>102</ns>
    <id>651728</id>
    <revision>
      <id>6432848</id>
      <parentid>5839621</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T12:28:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>37.244.250.255</ip>
      </contributor>
      <comment>Ažuriranje</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2381" xml:space="preserve">'''Popis [[sveučilište|sveučilišta]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]'''.

==Javna sveučilišta==
{| class=&quot;wikitable&quot;
! R.br.
! Ime na hrvatskom
! Ime na latinskom
! Sjedište
! Vlasništvo
! Broj studenata&lt;ref&gt;https://podaci.dzs.hr/media/w24asnrf/si-1688-studenti-u-akademskoj-godini-2020_2021_web.pdf&lt;/ref&gt;
! Osnovano
|-
| 1.
| [[Sveučilište u Zadru]]
| ''Universitas Studiorum Jadertina''
| Zadar 
| državno
| 4 966
| 14. lipnja 1396.
|-
| 2.
| [[Sveučilište u Zagrebu]]
| ''Universitas Studiorum Zagrebiensis''
| Zagreb 
| državno
| 60 785
| 23. rujna 1669.
|-
| 3.
| [[Sveučilište u Rijeci]]
| ''Universitas Studiorum Fluminensis''
| Rijeka
| državno
| 15 099
| 17. svibnja 1973.
|-
| 4.
| [[Sveučilište u Splitu]]
| ''Universitas Studiorum Spalatensis''
| Split
| državno
| 17 740
| 15. lipnja 1974.
|-
| 5.
| [[Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku]]&lt;ref&gt;Skraćeni naziv ustanove je: Sveučilište u Osijeku.&lt;/ref&gt;
| ''Universitas Studiorum Josephi Georgii Strossmayer Osijekensis''&lt;ref&gt;[https://www.ffos.unios.hr/download/statut-sveucilista-josipa-jurja-strossmayera-u-osijeku.pdf Filozofski fakultet u Osijeku] S T A T U T Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku(pročišćeni tekst). Čl. 5., str. 10. Osijek, srpanj 2019. (pristupljeno 14. rujna 2019.)&lt;/ref&gt;
| Osijek
| državno
| 14 279
| 31. svibnja 1975.
|-
| 6.
| [[Sveučilište u Dubrovniku]]
| ''Universitas studiorum Ragusina''
| Dubrovnik
| državno
| 1 445
| 1. listopada 2003.
|-
| 7.
| [[Sveučilište Jurja Dobrile u Puli]]
| ''Universitas studiorum Polensis Georgii Dobrila''
| Pula
| državno
| 3 285
| 29. rujna 2006.
|-
| 8.
| [[Sveučilište Sjever]]
| 
| Koprivnica, Varaždin
| državno
| 4 173
| 29. svibnja 2015.
|-
| 9.
| [[Sveučilište u Slavonskom Brodu]]
| ''Universitas Studiorum Marsoniensis''
| Slavonski Brod
| državno
| 2 214
| 25. rujan 2015.
|}

==Privatna sveučilišta==
{| class=&quot;wikitable&quot;
! R.br.
! Ime na hrvatskom
! Ime na latinskom
! Sjedište
! Vlasništvo
! Broj studenata
! Osnovano
|-
| 1.
| [[Sveučilište VERN']]
| 
| Zagreb
| privatno
| 1 286
| 2000.
|-
| 2.
| [[Sveučilište Libertas]]
|
| Dubrovnik
| privatno
| 2 416
| 2008.
|-
| 3.
| [[Hrvatsko katoličko sveučilište]]
| ''Universitas Studiorum Catholica Croatica''
| Zagreb
| privatno
| 1 253
| 3. lipnja 2006.
|}
== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Hrvatska sveučilišta|*]]</text>
      <sha1>jtjd5mc2p9cgjj5cy1v3nquq8i1991t</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433170</id>
      <parentid>6432848</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T10:13:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>37.244.250.255</ip>
      </contributor>
      <comment>Sjedište Sjever</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2481" xml:space="preserve">'''Popis [[sveučilište|sveučilišta]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]'''.

==Javna sveučilišta==
{| class=&quot;wikitable&quot;
! R.br.
! Ime na hrvatskom
! Ime na latinskom
! Sjedište
! Vlasništvo
! Broj studenata&lt;ref&gt;https://podaci.dzs.hr/media/w24asnrf/si-1688-studenti-u-akademskoj-godini-2020_2021_web.pdf&lt;/ref&gt;
! Osnovano
|-
| 1.
| [[Sveučilište u Zadru]]
| ''Universitas Studiorum Jadertina''
| Zadar 
| državno
| 4 966
| 14. lipnja 1396.
|-
| 2.
| [[Sveučilište u Zagrebu]]
| ''Universitas Studiorum Zagrebiensis''
| Zagreb 
| državno
| 60 785
| 23. rujna 1669.
|-
| 3.
| [[Sveučilište u Rijeci]]
| ''Universitas Studiorum Fluminensis''
| Rijeka
| državno
| 15 099
| 17. svibnja 1973.
|-
| 4.
| [[Sveučilište u Splitu]]
| ''Universitas Studiorum Spalatensis''
| Split
| državno
| 17 740
| 15. lipnja 1974.
|-
| 5.
| [[Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku]]&lt;ref&gt;Skraćeni naziv ustanove je: Sveučilište u Osijeku.&lt;/ref&gt;
| ''Universitas Studiorum Josephi Georgii Strossmayer Osijekensis''&lt;ref&gt;[https://www.ffos.unios.hr/download/statut-sveucilista-josipa-jurja-strossmayera-u-osijeku.pdf Filozofski fakultet u Osijeku] S T A T U T Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku(pročišćeni tekst). Čl. 5., str. 10. Osijek, srpanj 2019. (pristupljeno 14. rujna 2019.)&lt;/ref&gt;
| Osijek
| državno
| 14 279
| 31. svibnja 1975.
|-
| 6.
| [[Sveučilište u Dubrovniku]]
| ''Universitas studiorum Ragusina''
| Dubrovnik
| državno
| 1 445
| 1. listopada 2003.
|-
| 7.
| [[Sveučilište Jurja Dobrile u Puli]]
| ''Universitas studiorum Polensis Georgii Dobrila''
| Pula
| državno
| 3 285
| 29. rujna 2006.
|-
| 8.
| [[Sveučilište Sjever]]
| 
| Koprivnica&lt;ref&gt;Službeno sjedište je [[Koprivnica]], iako centar u [[Varaždin|Varaždinu]] broji više studenata.&lt;/ref&gt;
| državno
| 4 173
| 29. svibnja 2015.
|-
| 9.
| [[Sveučilište u Slavonskom Brodu]]
| ''Universitas Studiorum Marsoniensis''
| Slavonski Brod
| državno
| 2 214
| 25. rujan 2015.
|}

==Privatna sveučilišta==
{| class=&quot;wikitable&quot;
! R.br.
! Ime na hrvatskom
! Ime na latinskom
! Sjedište
! Vlasništvo
! Broj studenata
! Osnovano
|-
| 1.
| [[Sveučilište VERN']]
| 
| Zagreb
| privatno
| 1 286
| 2000.
|-
| 2.
| [[Sveučilište Libertas]]
|
| Dubrovnik
| privatno
| 2 416
| 2008.
|-
| 3.
| [[Hrvatsko katoličko sveučilište]]
| ''Universitas Studiorum Catholica Croatica''
| Zagreb
| privatno
| 1 253
| 3. lipnja 2006.
|}
== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Hrvatska sveučilišta|*]]</text>
      <sha1>k42ri8bbdlx0b15zad4woe9gjuhk1h0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>MediaWiki:Gadget-RTRC</title>
    <ns>8</ns>
    <id>653520</id>
    <revision>
      <id>6432963</id>
      <parentid>5336385</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T17:33:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ponor</username>
        <id>38361</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>gumb → poveznica</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="193" xml:space="preserve">''Nedavne promjene u stvarnom vremenu'': Na vrh ''Nedavnih promjena'' dodaje poveznicu ''RTRC'' za napredno praćenje i ophodnju u stvarnom vremenu ([[m:User:Krinkle/RTRC-docs|dokumentacija]]).</text>
      <sha1>kdfk5ab5f66dmdnn99hovd4v3wntfkz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor sa suradnikom:Dean72</title>
    <ns>3</ns>
    <id>667618</id>
    <revision>
      <id>6433102</id>
      <parentid>6425798</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T22:37:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>78.3.59.12</ip>
      </contributor>
      <comment>zašto si obrisao</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="46359" xml:space="preserve">[[Razgovor sa suradnikom:Dean72/Arhiv 1|Arhiv1]]
[[Razgovor sa suradnikom:Dean72/Arhiv2|Arhiv2]]
[[Razgovor sa suradnikom:Dean72/Arhiv3|Arhiv3]]

{{Ostavi poruku2|light orange|orange|Ostavite poruku, odgovorit ću na vašoj stranici za razgovor}}

== Uputa ==

U vezi taksokvira: [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kenyanthropus&amp;type=revision&amp;diff=5631165&amp;oldid=5631064 div align]. --[[Suradnik:Mosorska gušterica|Mosorska gušterica]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mosorska gušterica|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:47, 23. rujna 2020. (CEST)

== Čestitke! ==

sa malim zakašnjenjem doduše, ali čestitam na izboru! 🎈🧨🎪🎢🎆 [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 14:01, 15. siječnja 2021. (CET)

Čestitam na izboru za administratora! Želim ti puno sreće i uspjeha! [[Suradnik:Bonzg|Bonzg]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Bonzg|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:21, 15. siječnja 2021. (CET)

:Veliki dobitak za hr.wiki, od srca čestitam. Svatko ima svoj senzibilitet, ali ako mi dopustiš podijeliti s tobom svoj. Nije zadatak admina pobijati jedan POV drugim, nego osigurati to da enciklopedija, koliko je to moguće - s obzirom na to da je pišu ljudi a ne roboti - bude oslobođena ''svakog'' POV-a te osigurati prostor za raspravu o različitim tumačenjima činjenica. To je prvi zadatak, po mom skromnom mišljenju, ali nije lagan. No, znam da si njemu dorastao i želim ti svaki uspjeh. Čestitke, it was long overdue! --[[Suradnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Igor Windsor|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:29, 15. siječnja 2021. (CET)

Pridružujem se čestitkama novom adminisratoru.--[[Suradnik:Kraljnnm|Kraljnnm]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kraljnnm|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:26, 16. siječnja 2021. (CET)
:Čestitke i od mene! :-) Nemoj zaboraviti na [[Wikipedija:Administratori#Suradnički okvir|suradnički okvirčić]]. ;-) --[[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 18:42, 16. siječnja 2021. (CET)

Mala opaska: nije uobičajeno zaštićivati nikakve stranice, a posebno SZR članaka neograničeno, pa makar to bilo i za neprijavljene. Istina, ne pratim silna nova pravila, ali ako je takvo što omogućeno, onda je to korak unatrag. Protiv vandala treba se boriti na drugi način, nema smisla da zbog jednog provokatora trpi netko drugi anoniman koji bi htio ostaviti doprinos, a ovako to ne može.--&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 15:40, 23. siječnja 2021. (CET)
: Ahoj [[User:MaGa|MaGa]], samo mala crtica sveze SZR članaka o šahu. I zaključavanjem istih za neprijavljene: 
: Već poduže vrijeme imamo na tapeti jednog ''genijalca'' koji kontinuirano i ciljano spamira SZR upravo tih članaka.
: Mislim da je Dean postupio u smislu nas par koji svakodnevno revertamo slike tih &quot;šahovskih ploča&quot;. Pozdrav --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:54, 23. siječnja 2021. (CET)
::Ja u ''kupe'', a ti u ''špade''. Taj lik ordinira već dulje vrijeme (moguće da je isti koji davi o onom nekom boksaču, stil je manje-više isti), a ključna riječ u mome obraćanju je ''neograničeno''.--&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 15:57, 23. siječnja 2021. (CET)
::: Možda je i ''dundo'' [[User:MaGa|MaGa]], Tko će ga znat.
::: Šta predlažeš: Limitirani blok, pa ako ponovno krene nakon otvaranja vrata opet isto? --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:00, 23. siječnja 2021. (CET)
:::: ''Dundo'' je obuhvaćen (ako se ne varam) nekim filterom i riješen (valjda). Dok sam se ja bavio tim stvarima, ne sjećam se da se ikada na neodređeno zaključala SZR članka za neprijavljene, upravo zbog toga što sam već spomenuo: zbog jednog neotesanca ne smiju ispaštati drugi koji žele konstruktivno doprinositi. U prijevodu - blokiranje neotesanca, a eventualno zaključavanje SZR članka - na kratke staze. To znači ''prljavi'' posao za administratore, ali to im je posao. Opet napominjem: ako su u silnim novim pravilima takve stvari dopuštene - onda povlačim sve što sam rekao. Inače, ovo nije nikakva kritika već samo pokušaj pomoći.--&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 16:10, 23. siječnja 2021. (CET)
::::: [[Suradnik:Mark7747|Mark7747]], [[User:MaGa|MaGa]] ima pravo, trajno zaključavanje stranice je predrastična mjera. Iskreno, reagirao sam naglo jer je onaj lik stvarno dolijao svojim spamiranjem. Zaštita od npr. mjesec dana je vjerojatno primjerenija, vjerujem da će se ''spamer'' prije ili kasnije umoriti.--[[Suradnik:Dean72|Dean72]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:18, 23. siječnja 2021. (CET)

== Romantizam ==

Prvo sredi pravopisno članak. Vidi npr. što sam danas radio 45 minuta na [[Prosvjetiteljstvo]]. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:32, 26. siječnja 2021. (CET)
: {{s|Croxyz}}, vidio i zahvalio ti. Prosvjetiteljstvo sam sređivao pospan u 1.30, ovog mislim da sam bolje sredio. Naravno da mi je možda nešto promaklo, članak je velik...--[[Suradnik:Dean72|Dean72]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:35, 26. siječnja 2021. (CET)

== Christopher Marlowe ==

Stranica nema tacnu izvedbu o pominjanju Mefistofilisa, nego se radi o uredjivackoj pogresci, niti je djelo roman. Ako cete prisvajati nesto na vlastiti racun, molim vas i da dovrsite, vama nepoznanicu, u ispravljenom tonu, ili mi dopustite da sam sprovedem, sto sam zapoceo, u podesno vrijeme.&lt;small&gt;— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Jeremic Damjan|Jeremic Damjan]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Jeremic Damjan|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Jeremic Damjan|doprinosi]]) 20:51, 31. siječnja 2021.&lt;/small&gt;

== kloridna kiselina ==

zasto si maka moj članak? &lt;small&gt;— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:78.0.174.65|78.0.174.65]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:78.0.174.65|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/78.0.174.65|doprinosi]]) 16:14, 1. veljače 2021.&lt;/small&gt;

== Pobrisano uređivanje ==

Poštovani kolega, vidim da si bio dežurni dušebrižnik, da si na stranici Tramontana pobrisao moje dobro uređivanje, kvalitetan doprinos kao i znatan trud na navođenju pravih referenci. Ne bi mi bilo krivo da si to napravio poboljšavajući članak, da si dodao nešto o Tramontani, ali ti si samo vratio gomilu smeća koja je bila na toj stranici, koja nema veze sa tim vjetrom. Ja sam jutros htio još malo doraditi članak, ali odustajem, nema smisla raditi kvalitetne doprinose kad ima ovakvih nazovi suradnika kao što si ti. Žalosno je što se kvalitetan trud na Wikipediji ne može ostvariti. LP --[[Suradnik:Vlaj i Bodul|Vlaj i Bodul]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Vlaj i Bodul|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:58, 13. veljače 2021. (CET)
:Pozdrav {{ping|Vlaj i Bodul}}, nisam ja nikakav dušebrižnik nego između ostalog i patroler. Vidio sam da si obrisao veliku količinu referenciranog teksta jednog drugog suradnika koji je s nama više od desetljeća što je po mom sudu bio vandalizam. Ako ti pak misliš da bi mogao urediti članak bolje od trenutnog, evo, ja imam povjerenja. Slobodno revertaj moje uređivanje i nastavi pisati. Ja ti neću smetati. LP.--[[Suradnik:Dean72|Dean72]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:32, 13. veljače 2021. (CET)

== Zahvalnica! ==

Zahvaljujem na podršci za dodjelu statusa automatski ophođenog suradnika! Srdačno, --[[Suradnik:Darrad2009|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;font:color:#000000&quot;&gt;Dar&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#e00000&quot;&gt;rad&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#facc00&quot;&gt;2009&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Darrad2009|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:18, 25. veljače 2021. (CET)

== Mihail Botvinik ==

&quot;Mihail Botvinik&quot;
navedeno je slijedeće u jednoj rečenici:
&quot;prvi put su ga zapazili u šahovskom svijetu sa 14 godina, kada je pobijedio svjetskog prvaka Capablancu u jednoj simultanci.&quot;
.... upravo pročitao knjigu od Kasparova &quot;Kako život imitira šah&quot; gdje je Kasparov naveo kako je Capablanca igrao u Moskvi simultanku
na 32 ploče, dobio je na 31-oj a na jednoj remizirao,to je bio mlađahni Botvinik kojem je po riječima Kasparova Capablanca rekao:
&quot; ... ti ćeš jednog dana biti svjetski prvak... &quot;
[[Posebno:Doprinosi/188.252.196.121|188.252.196.121]] 12:32, 5. ožujka 2021. (CET)
lp
neven lemić
neven.lemic@gmail.com

== Uklanjanje referenciranog sadržaja ==
Bok, Deane. Zanima me zašto je [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Josip_Broz_Tito&amp;oldid=5776037&amp;diff=prev&amp;diffmode=source uklanjanje referenciranog sadržaja] označeno urednom izmjenom, tim više što u sažetku ima [[Posebno:Oznake|oznaku]] &quot;uklonjeno uređivanje&quot;? Pozdrav. [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])&lt;/small&gt; 00:52, 14. ožujka 2021. (CET)
:Ako dobro vidin ono što mi govoriš jest – na pitanje zašto je uklanjanje referenciranog sadržaja označeno urednom izmjenom odgovaraš mi da san &lt;u&gt;ja&lt;/u&gt; triba dodati uklonjeni referencirani sadržaj u zadnju verziju članka. Mislin da možemo razgovarati na višoj razini od ove. Zašto nisi reka Kanikosenu da nadopuni članak bez uklanjanja referenci nego si takvu verziju označija pregledanom? Kakav se primjer daje novom suradniku? Onda mi kažeš da ''&quot;forsirajući prethodnu verziju ti [si] izbrisao njegov referencirani sadržaj&quot;'' – s ovim mi pak vriđaš inteligenciju. Ne forsira se nikakva prethodna verzija, nego se forsira rad po pravilima. Valjda se zna red – da je nadoda sadržaj bez prvotnog uklanjanja referenci, do ovog ne bi ni došlo. Kažeš da te te ne zanima tema, pa neću ulaziti detaljno, al mi samo reci, kad već spominješ neutralnost, u kojem je to svemiru NPOV napisati za nekog političara da je &quot;popularan&quot;? Zanimljiva mi je ova situacija moran priznati, a vrlo indikativno je kako Kanikosen zna da je izmjena pregledana i to što mi odgovaraš nakon puna dva dana. Molit ću sve strane da se radi po pravilima. [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:32, 20. ožujka 2021. (CET)
:: {{ping|BlackArrow}} Kanikosen zna da je izmjena pregledana jer si ti to napisao ovdje, pa pročitaj svoju prvu poruku [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom%3ADean72&amp;type=revision&amp;diff=5777610&amp;oldid=5770411]. Ovo treba ići na pažnju administratorima, pa neka oni odluče čije su izmjene ispravne i tko gura POV. I naravno neka presude o kvaliteti izvora. [[Suradnik:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;&quot;&gt;'''Kanikosen'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;&quot;&gt;(SZR)&lt;/span&gt;]] 14:45, 20. ožujka 2021. (CET)

== Status suradnika ==
Što znači autopotvrđeni suradnik? Da ima veće ovlasti od običnih suradnika? Da je negdje između suradnika i administratora ili da je ,,obični&quot; suradnik? Vidim da postoji i automatski ophođeni suradnik. Koji sve ,,činovi&quot; postoje? --[[Suradnik:Marijan|Marijan]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Marijan|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:08, 16. ožujka 2021. (CET)

Koji sve ,,činovi&quot; postoje? --[[Suradnik:Marijan|Marijan]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Marijan|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:30, 16. ožujka 2021. (CET)

== Hvala ==

...na popisu ,,činova&quot; ;) --[[Suradnik:Marijan|Marijan]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Marijan|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:59, 18. ožujka 2021. (CET)

== Brisanje clanka Istospolna Seksualnost ==

Mozete li mi reci po kojoj osnovi i pravilima ste obrisali stranicu nakon 5 godina od zadnje rasprave, i nakon 3 prethodna pokusaja brisanja.ž--[[Suradnik:Moravek|Davor Moravek]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Moravek|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:27, 20. ožujka 2021. (CET)
da podsjetim malo, imali smo razgovor o istoj temi 2013 godine. 
P.S. Kad ti pošaljem poruku, molim te odgovori mi na mojoj stranici za razgovor. Trebalo mi je brdo vremena da skužim da se odgovor nalazi ovdje :). Pozdrav i hvala još jednom na linkovima.--Dean72 (razgovor) 02:24, 3. siječnja 2013. (CET)
dakle lijepo je to sa se netko nakon 8 godina konstruktivne rasprave o temi odluci na brisanje clanka, kao da nema nikakvu vrijednost iz razloga koji nisu bili u to vrijeme na wiki. Ali eto, sad su neka nova vremena pa se po pravilu tko suti, taj se slaze izbrise clanak. --[[Suradnik:Moravek|Davor Moravek]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Moravek|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:43, 20. ožujka 2021. (CET)

== please block 212.200.181.0/25 ==

[[Posebno:Doprinosi/212.200.181.0/25|212.200.181.0/25]] (crosswiki abuse)--[[Suradnik:WikiBayer|WikiBayer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:WikiBayer|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:29, 21. ožujka 2021. (CET)

== »There is no alternative« ==

Hvala za korekcije, ali rado bi da ipak uspostavimo kategorije koje pobliže opisuju članak. Jako me začudilo da obzirom na EN original nemamo nikakve slične kategorije (priznajem trebao sam ih odmah stvoriti kad sam to uvidio). Nažalost nemamo jasnu politiku oko kategorija, a ni razina i opseg [[Wikipedija:Kafić/Pitanja o kategorizaciji|rasprave po tom pitanju nije baš super.]]  --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:44, 5. travnja 2021. (CEST)

== Svakomu se može dogoditi ==
Ipak [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mevlud_Dudi%C4%87&amp;action=history pripazi] malo. Zahvaljujem na razmijevanju i lijepo pozdravljam.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:11, 10. travnja 2021. (CEST)
:[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Tugare&amp;diff=prev&amp;oldid=5882953 Ovu] si promjenu označio ophođenom. [https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2011/SI-1441.pdf Ovdje] su precizni i vjerodostojni podatci koji nisu bili navedeni kao izvor. Ako nema nikakvog izvora za unesenu promjenu što se tiče broja stanovnika, barem u Hrvatskoj, nije uobičajeno označiti je ophođenom pa te molim da ubuduće pripaziš na ''brzi ophoditeljski prst'' [[Slika:Face-wink.svg|20px]] Zahvaljujem na razumijevanju i lijepo pozdravljam.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:16, 20. svibnja 2021. (CEST)
::[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hidroelektrana_Zaku%C4%8Dac&amp;diff=prev&amp;oldid=6084985 Opet] ''brzi ophoditeljski prst'' [[Slika:Face-wink.svg|20px]] Zahvaljujem na razumijevanju i lijepo pozdravljam.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:35, 12. listopada 2021. (CEST)

== Biska ==

Poštovani,

Odakle vam ovi podaci o porijeklu biske sve do Kelta. Vidim da piše da je izvor Istrapedija ali u njoj ništa slično ne piše. Zna se samo tko je relativno nedavno (prije pedesetak) potaknuo proizdvodnju biske a pošto je on bio travar i poznavatelj narodne medicine (ne nužno naše/lokalne) nema nikave direkne poveznice da je recept lokalni. Spominjete zapis, gdje je i kako glasi taj zapis.
Sve ovo pitam jer sam upravo na televiziji čula kako govore o biski citirajući ovaj upis s Wikipedie od riječi do riječi a mislim da nije istinit.
Lijep pozdrav &lt;small&gt;— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:141.138.38.178|141.138.38.178]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:141.138.38.178|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/141.138.38.178|doprinosi]]) 17:13, 25. lipnja 2021. (CET)&lt;/small&gt;

== Ateo ==

[[Valentina Nappi|Ja]] zahvaljujem Vama! Pisali ste o ateizmu, što je katkad pogrešno shvaćena „ideja” (nedostatak uvjerenja ne smatram idejom). 🌺 Budite dobro! [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:30, 14. srpnja 2021. (CEST)

== [[Blok za Hrvatsku]] ==
[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Blok_za_Hrvatsku&amp;type=revision&amp;diff=5937346&amp;oldid=5718912] Bok Dean72, suradnik {{s|Murko2}} je bez izvora napravio izmjene u članku. Ako je ugašena 16. srpnja 2020., kako to na stranicama [https://www.sabor.hr/hr/zastupnici/hasanbegovic-zlatko-10-saziv-hrvatskoga-sabora Hrvatskoga sabora] još uvijek nije promijenjeno? Isto tako [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2021_01_6_122.html NN 6/2021 (22.1.2021.), Odluka o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika]: 21. Blok za Hrvatsku (1 zastupnik). Ja sam našao samo [https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/hasanbegovic-gasi-stranku-i-ulazi-u-domovinski-pokret-skorina-stranka-planira-politicki-rebrending/ ovo], novinarsko nagađanje? --&lt;small&gt;[[Suradnik:Rovoobob|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Rovoobob&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Rovoobob|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;Razgovor&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]]&lt;/small&gt; 12:41, 22. srpnja 2021. (CEST)

Ima [https://hr.wikipedia.org/wiki/Domovinski_pokret#Djelovanje_kao_parlamentarna_stranka ovdje] [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Domovinski_pokret&amp;type=revision&amp;diff=5591150&amp;oldid=5589116]] isti slučaj o ujedinjenju, temeljeno na istome izvoru, koje se za sada nije dogodilo. Treba li to obrisati ili možda samo zakomentirati?--&lt;small&gt;[[Suradnik:Rovoobob|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Rovoobob&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Rovoobob|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;Razgovor&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]]&lt;/small&gt; 04:45, 1. kolovoza 2021. (CEST)

== Kategorije ==
Samo podsjećam da obično ne označavamo ophođenim kategorije koje imaju samo dva članka kakva je bila Kategorija:Srbijanske tekvandoke. Lijepo pozdravljam--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:37, 26. kolovoza 2021. (CEST)

== Ophođenje ==

[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Aaron_Cresswell&amp;oldid=6038508] Ovaj članak koji si ophodio sadrži veći broj grešaka, od kojih je najveća nedostatak kategorija. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 15:26, 28. kolovoza 2021. (CEST)

Deane, Deane... Mijenjaj ime Deanu, a ne Dinamu :)))) 
&lt;small&gt;— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Zbulaja|Zbulaja]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Zbulaja|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Zbulaja|doprinosi]]) 23:07, 13. listopada 2021. (CET)&lt;/small&gt;

== Ateizam, religija i filozofija ==

Zdravo! Čini mi se da ste napisali ili proširili članke u svezi ateizma i religije, kao i odnosa religioznih i ireligioznih ljudi. Kao ateist kojeg zanimaju povijest i psihologija religije, zahvaljujem na člancima!☺Također, zahvaljujem na [[Adela Normanska|izmjeni]]! [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])&lt;/small&gt; 01:26, 20. listopada 2021. (CEST)

== Wikiprojekt 10000 ==

Pozdrav Dean,

Da, slobodno se mogu staviti članci, koji su prosireni i nadopunjeni, odlična ideja. Ovaj mjesec sudjelujem u Azijskom mjesecu pa pišem o Aziji. Slijedeći mjesec mogu malo više pisati članke o Europi.—[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:04, 15. studenoga 2021. (CET)

== Brisanje stranice &quot;Usporedba emisija u transportu&quot; ==

Dobar dan,
Stranica koju ste obrisali je stranica na kojoj rade studenti Fakulteta strojarstva i brodogradnje. Taj članak nije gotov i bio je u razvoju, tako da ako nije bio napisan sukladno pravilima Wikipedije možete li ga vratiti? Studenti će ga popraviti jer je to jedan od zadataka s kolegija Osnove eneregetike. Zadatak traje do kraja 12. mjeseca tako da će do tada članak biti potpuno gotov i u skladu s svim pravilima Wikipedije. Unaprijed hvala,
demonstrator Patrik Pokrivka 
&lt;small&gt;— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Patrik Pokrivka|Patrik Pokrivka]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Patrik Pokrivka|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Patrik Pokrivka|doprinosi]]) 17:04, 12. prosinca 2021. (CET)&lt;/small&gt;

== Prijedlozi za tjedne članke/02. 2022 ==

[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Članak_tjedna/Prijedlozi_za_tjedne_članke/02._2022.&amp;diff=6186197&amp;oldid=6185918 Više nije prerano!] {{;P}} Pozz, [[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 13:33, 28. prosinca 2021. (CET)

== Sretna Nova Godina ==

Dragi kolega Dean72, želim ti sretnu Novu Godinu, puno sreće, zdravlja i uspješan rad na Wikipediji! [[Suradnik:Bonzg|Bonzg]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Bonzg|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:20, 2. siječnja 2022. (CET)

== Predlaganje za tjedni članak ==

Ako sam dobro pročitao pravila ona kažu: ''Suradnik koji je predložio članak može sljedeći predložiti nakon završetka glasovanja za članak koji je predložio.'' Rekao bih da onda tvoj drugi prijedlog (EU parlament) nije valjan.—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 17:52, 3. siječnja 2022. (CET)
:[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom%3AMaGa&amp;type=revision&amp;diff=6284527&amp;oldid=6133318]Ne treba diploma atomske fizike. Postojeće uređivanje, tj. predlaganje se &lt;s&gt;prekriži&lt;/s&gt; &lt;small&gt;(a ja bih još u zagradi napisao zašto i potpisao se)&lt;/small&gt;.—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 08:50, 4. siječnja 2022. (CET)

== How we will see unregistered users ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=content/&gt;
Hi!

You get this message because you are an admin on a Wikimedia wiki.

When someone edits a Wikimedia wiki without being logged in today, we show their IP address. As you may already know, we will not be able to do this in the future. This is a decision by the Wikimedia Foundation Legal department, because norms and regulations for privacy online have changed.

Instead of the IP we will show a masked identity. You as an admin '''will still be able to access the IP'''. There will also be a new user right for those who need to see the full IPs of unregistered users to fight vandalism, harassment and spam without being admins. Patrollers will also see part of the IP even without this user right. We are also working on [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation/Improving tools|better tools]] to help.

If you have not seen it before, you can [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|read more on Meta]]. If you want to make sure you don’t miss technical changes on the Wikimedia wikis, you can [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|subscribe]] to [[m:Tech/News|the weekly technical newsletter]].

We have [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation#IP Masking Implementation Approaches (FAQ)|two suggested ways]] this identity could work. '''We would appreciate your feedback''' on which way you think would work best for you and your wiki, now and in the future. You can [[m:Talk:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|let us know on the talk page]]. You can write in your language. The suggestions were posted in October and we will decide after 17 January.

Thank you. 
/[[m:User:Johan (WMF)|Johan (WMF)]]&lt;section end=content/&gt;
&lt;/div&gt;

19:15, 4. siječnja 2022. (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johan_(WMF)/Target_lists/Admins2022(4)&amp;oldid=22532508 --&gt;

Ako mogu zamoliti da [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Bo%C5%A1nja%C4%8Dki_jezik&amp;action=history pogledaš] i ureduješ. Hvala unaprijed.—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 12:45, 9. siječnja 2022. (CET)

== Zahtjevam objašnjenje ==

Zašto je vraćena verzija koju je postavio problematični korisnik i po kojem je to pravilu bitno.hr nevjerodostojan izvor? &lt;font face=&quot;calibri&quot;&gt;[[Suradnik:IvanOS|&lt;span style=&quot;background:#0945A6;color:#fff;padding:0 5px&quot;&gt;Ivan&lt;/span&gt;]][[Razgovor sa suradnikom:IvanOS|&lt;span style=&quot;border: #0945A6  solid 0.5px; background:#fff;padding:0 5px;color:#0945A6;&quot;&gt;OS&lt;/span&gt;]]&lt;/font&gt; 15:49, 14. siječnja 2022. (CET)

== Četvrta... ==

Malo sam se ''umiješao''... Bili su ''Tigrovi'', ''Gromovi'', ''Pauci'',... (kao dijelovi imena ili nadimci) i ništa više, nikakva zemljopisna odrednica nije vezana za niti jednu brigadu.—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 20:16, 15. siječnja 2022. (CET)

== Molim objašnjenje ==
Pozz, molimo bi da mi se objasni kako smo došli do kršenja autorskih prava na [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Podravka&amp;curid=170614&amp;diff=6300972&amp;oldid=6300960&amp;diffmode=source ovoj] izmjeni koja je uklonjena? Pokušat ću malo obrazložit a Vi me prosvlijetlite ako sam pogrješio. Znači 2009. godine [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Podravka&amp;diff=prev&amp;oldid=1676418&amp;diffmode=source ovom] izmjenom su unešene sporne informacije. 2018. godine Elena Gadže piše diplomski u kojem za povijest tvrtke Podravke kao izvor linka wikipedijinu stranicu u dijelu teksta &quot;3. FINANCIJSKA ANALIZA NA TEMELJU TVRTKE PODRAVKA D.D.&quot; pasusu &quot;3.1.1. Povijest&quot; odmah u drugoj rečenici teksta pod znakom &lt;sup&gt;[3]&lt;/sup&gt;. 2022. godine wikipedija krši autorska prava jer je citiran diplomski rad iz 2018. u kojem autor diplomskog rad citira wikipediju iz podataka stvorenih 2009. godine.&lt;br&gt;
Unaprijed hvala&lt;br&gt;
Podrav sa Vuč`polja. [[Suradnik:Domjanovic|Domjanovic]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Domjanovic|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:42, 17. siječnja 2022. (CET)
:Bok, sve u redu. Hvala ti. Samo pripazi da ti se nije negdje provukla slična ako ne i ista greška. Nemoj uzimati zdravo za gotovo ništa što dolazi od raznih softweara. Ovo je čista slučajnost da sam autor originalnih izmjena ja i da imam članak u praćenim pa sam primjetio nelogičnost.&lt;br&gt;
:Živio mi. [[Suradnik:Domjanovic|Domjanovic]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Domjanovic|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:47, 17. siječnja 2022. (CET)

== Odgovor na odgovor iz aktualnoga NPA ==
Poštovani Wikikolega Deane72: što se [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Na_pa%C5%BEnju_administratorima&amp;diff=6297459&amp;oldid=6297450&amp;diffmode=source mojega odgovora Vama na aktualnome NPA] tiče, on je napisan tamo gdje ste me spomenuli, dakle u sekciji &quot;Komentari administratora&quot; s obzirom na temu NPA (ne brinite: ja vrlo dobro &quot;shvaćam&quot; sve Vaše &quot;poante&quot;). Moja rečenica, koju ističete i smatrate &quot;problematičnom&quot;, izraz je moje iskrene zabrinutosti za dobro zdravlje naših Wikikolega s obzirom na njihovo evidentno problematično Wikidjelovanje. '''[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Na_pa%C5%BEnju_administratorima&amp;diff=prev&amp;oldid=6297546&amp;diffmode=source Vaš odgovor na moj komentar]''' trebali ste mi, zapravo, napisati mi na mojoj suradničkoj stranici: Vaša na mnogo načina problematična rečenica na početku tog Vašeg odgovora - citiram: ''&quot;... vidim – implementiramo iste metode učitelja Speedyja, kad krene konfrontacija oslovljavamo se s &quot;Vi&quot;'' na rubu je [[WP:BON|osobnoga napada]] i Vaše puko pretpostavljanje pretpostavki, skoro pa i nekakve moje [[WP:PDN|loše namjere]] (?). Vama za informaciju: s '''[[Wikipedija:Priručnik za administratore|pravilima administriranja]]''', kao i sa svim važećim '''[[Wikipedija:Pravila i smjernice|Wikipravilima]]''', sâm sam se vrlo dobro upoznao i prije mojega adminstva i nikada se nisam bavio usvajanjem bilo čijih &quot;metoda&quot; (u tom smislu Vas ljubazno molim da se za Vaše &quot;stare Wikirane&quot; ubuduće raspravljate s onima koji su za njih i &quot;odgovorni&quot;). Što se pak moje komunikacije s Vama ili svima ostalim Wikisuradnicima tiče, ona će i nadalje uvijek biti '''s dužnim poštovanjem''', jer '''[[WP:NIJE|Wikipedija nije]]''' ni forum, ni &quot;Društvo prijatelja (bilo koga ili čega)&quot; niti bilo kakva &quot;Udruga istomišljenika&quot; (to ćete, sasvim sigurno, i sami spoznati nakon nekoliko godina aktivnoga administriranja). I još samo da dodam da je moja ''komunikacija s poštovanjem'' rezultat mojega kućnoga odgoja. Srdačan pozdrav, [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Purple;&quot;&gt;Maestro&lt;/span&gt;''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Blue;&quot;&gt;Ivanković&lt;/span&gt;''']] 19:45, 17. siječnja 2022. (CET)

== Dovršetak osobne wiki stranice ==

Poštovani,

Želio bi urediti svoju započetu osobnu wiki stranicu.
Danas sam navratio jer sam htio upload-ati svoju sliku, ali sam zateao poruke da bi trebao urediti tekst (Enciklopedijski članci pišu se sažeto, nekićenim i neutralnim jezikom.Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima.).
https://hr.wikipedia.org/wiki/Oliver_Kesar
Iskreno, jaaaako rijetko sam uopće nešto radio po wikipediji pa bi trebao pomoć, ako imate volje i vremena.
Unaprijed hvala,
Oliver Kesar
okesar@efzg.hr 
&lt;small&gt;— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Oliver.Kesar|Oliver.Kesar]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Oliver.Kesar|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Oliver.Kesar|doprinosi]]) 21:35, 18. siječnja 2022. (CET)&lt;/small&gt;

== Ophodnja ==
Izgleda da si [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Bjelorusija&amp;diff=prev&amp;oldid=6297535 ovo] ophodio i tako je ostalo dok anonimni suradnik nije ispravio. Molim te, ne budi prebrzog prsta pri ophodnjama. Bolje da ostane neophođeno nego ovako. Lijepo pozdravljam--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:58, 26. siječnja 2022. (CET)
:Sjećam se [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Bjelorusija&amp;diff=prev&amp;oldid=6297535 ove] izmjene, pogotovo zato što sam odlučio urediti osnovne članke o Europi i njezinim državama i prilično sam siguran da sam kliknuo na vraćanje izmjene. Očigledno &quot;nije uhvatilo&quot;, nisam primijetio da nije revertalo. Ok, patrolirat ću sporije, na žalost malo nas je ostalo aktivnih patrolera.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:05, 26. siječnja 2022. (CET)
::Ljudi smo, svi griješimo. Doista, malo je aktivnih ophoditelja. Lijepo pozdravljam--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:17, 26. siječnja 2022. (CET)

== Razgovor o UCoC ==

Postovani g. Dean, ja sam s odgovorom na Digitarsovo zavrsio. Ali ako bude slicnih krsenja UCoC pravila, ja cu se svakako javiti. Smatram da bi bio veoma koristan razgovor o tome sto UCoC znaci, sto je dozvoljeno, sto nije, da svi unaprijed znamo, a ne da se moraju voditi stalne bitke oko toga. Koliko znam to i jeste cijela svrha UCoC, zato se i uvodi. I to smatram veoma konstruktivnim, pogotovo jer koliko znam pojedine wikipedije ce biti odgovorne za se to sprovodi. Ako bilo sto nisam tocno razumio, molit cu objasnjenje od hr.wiki Admina i UCoC - sto su tu obaveze suradnika, sto su obaveze Admina, itd, 21:06, 14. veljače 2022. (CET) [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:06, 14. veljače 2022. (CET)
:Vidim da sam blokiran u kaficu. Blokiran sam nakon sto sam u odlomku o UCoC ukratko opisao zasto tocno smatram da Digitarsov post krsi UCoC pravila, tj. da predstravlja diskriminaciju i netrpeljivost na etnickoj osnovi (da ne spominjemo da je to bilo kontra WMF predstavnika, od netkog s diskutabilno polu-fasistickim pozdravom na svom profilu). Tom krsenju, nije sljedila nikakva opomena ili druga akcija od strane Admina, vec je tek kasnije nakon sto sam se bunio, stigla meni opomena zbog WP:POINT. Po tome izgleda da su krsenja UCoC na hr.wiki jos uvijek OK, dok primjedbe o krsenju UCoC se sankcionisu. Zato sam predlozio razgovor o UCoC da se to razjasni (sto tocne poredstavlja krsenje UCoC, kako ce se to sankcionirati, itd), da hr.wiki ne bi bio vjecno neki slucaj. Smatram da zahtijev za raspravu o UCoC nikako ne zasluzuje blok i puno radje bih vidjeo da se razcisti na hr.wiki, no na meti 

:Dobro, ako ne moze na hr.wiki, zapocet cu razgovor o ovom slucaju na meti, da vidimo koje pouke i principi se mogu iz ovog izvuci [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:07, 17. veljače 2022. (CET)

== Blokada ==

Zašto je meni na dva tjedna onemogućeno pisanje u kafiću? U raspravi sam cijelo vrijeme bio pristojan i argumentirano sam odgovarao na Thomassove pamflete u kojima je nadrobio svašta, od navodne netrepeljivosti do nekakvih općih napada na jezik koji mu se priviđaju 🤣. Kad sam rekao sve što sam imao, povukao sam se nakon zadnjeg upisa u kafiću, a on se nastavio svađati sam sa sobom još dan ili dva. I sad smo po tebi nas dvojica isti. —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:51, 19. veljače 2022. (CET)

== Problem ==

Poštovani g. Deane,

Oprostite što moram na ovaj način da oduzimam vaše vreme. Naime, primetio sam da moj pokušaj odgovora korisniku ili odgovora na temu u Kafiću automatski aktivira anti-abuse filter pod nazivom &quot;Abuse 23&quot;.
Zanima me o čemu se radi i najljubaznije bih molio da, ukoliko je to moguće, uklonite moje korisničko sa ovog filtera.

Najiskrenije se zahvaljujem i želim ugodan dan.

Branimir Pipal, [[Suradnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:BPipal (WMF)|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:50, 22. veljače 2022. (CET)
-----------------
Facilitaror for SEE &lt;br&gt;
Movement Strategy and Guidance &lt;br&gt;
Wikimedia Foundation
:{{s|BPipal (WMF)}}, poštovanje! Isprike i Vama i kolegi Deanu što uskačem nepozvan, ali mislim da mogu pomoći. Aktivirali ste [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencija_zloporaba&amp;wpSearchUser=BPipal+%28WMF%29 globalni abuse filter #214] koji u opisu ima oznaku &quot;Abuse 23&quot;. Malo mi je neobično da zaposlenik WMF-a ne zna pregledavati evidencije. Kako bilo, filter je globalan, pa nije vezan uz naš projekt već [[:m:Special:AbuseFilter/214|uz Metu]]. Popis [[:m:Special:ListGroupRights|prava Metinih suradničkih skupina]] nalaže da globalne filtere mogu mijenjati samo Metini [[:m:Special:ListUsers/sysop|administratori]] i [[:m:Special:ListUsers/steward|stjuardi]], pa Vas toplo savjetujem da potražite njihovu pomoć u otklanjanju ovog problema. Srdačan pozdrav! —[[User:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;&quot;&gt;'''''Ivi'''''&lt;/span&gt;]][[User talk:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;&quot;&gt;'''''104'''''&lt;/span&gt;]] 06:21, 23. veljače 2022. (CET)

:Hvala puno na pomoći!
:Istina je da sam pregledao evidenciju, ali mi nije bilo sasvim jasno u čijoj je nadležnosti aktivirani filter. 
:Srdačan pozdrav! [[Suradnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:BPipal (WMF)|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:45, 23. veljače 2022. (CET)

==Podjsetnik==
[https://sh.wikipedia.org/wiki/Korisnik:Dean72 Podsjetnik.] Ne zaboravi staviti se u ulogu drugoga, i ne goni ga dalje u rupu, nego mu daj prostora da diše. Kako je uopće došlo do ovoga, da si ti odjednom - ti, od svih! - taj koji cenzurira slobodu govora, koji sprečava da se jedan suradnik založi za drugoga, kako je do toga došlo? Zar si zaboravio zašto si se kandidirao? (To je bilo retoričko pitanje, koje nikako ne traži odgovor, nego samo introspekciju.) Svako dobro želim,  —[[Suradnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Igor Windsor|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:09, 11. ožujka 2022. (CET)

== Akaweli ==

Pozdrav, zanima me zašto brišete članak Akaweli? Ne smije biti na engleskom jeziku ili? 
&lt;small&gt;— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Akaweli|Akaweli]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Akaweli|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Akaweli|doprinosi]]) 09:58, 18. ožujka 2022. (CET)&lt;/small&gt;

[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Mocira&amp;curid=717558&amp;diff=6339162&amp;oldid=6337962]Ako mogu primijetiti: ''Da, ali ne''. Ne kategorija naseljenih mjesta u Hrvatskoj već kategorija naseljenih mjesta pripadajuće županije kojoj mjesto pripada.—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 19:24, 19. ožujka 2022. (CET)

== Ministarstvo obrane SAD-a ==

Dean,

Dupla stranica slučajno je stvorena jer dok sam ispravljao članak nisam znao da si napravio revert. Na hrvatskom jeziku nije ispravni naziv Ministarstvo jer Vlada SAD-a nema ministarstva (&quot;ministarness&quot;) i ministre nego departmente i sekretare otkad su odlučili razlikovati se od Britanaca. Osim toga, ministarstvo je djelatnost, a ministrija je organizacija, isto kao što je npr. šumarstvo djelatnost i gospodarska grana, a šumarija organizacija. Stoga ni hrvatski naziv u tom slučaju sam ne valja, ali to su samo moje [[filologija|filologijske]] filozofije tako da nije bitno.

Isto kao što si mi natipkao da se &quot;Sjedinjene Države&quot; može odnositi na bilo koji savez država, tako ja mogu tvrditi da se departman ne odnosi samo na tip teritorijalne jedinice nego ima više značenja među kojima i organizacije od vlade.

Usput, makar je prošlo već neko vrijeme ako se ne varam, čestitam ti na statusu administratora. Lp. [[Suradnik:Tomandandy|Tomandandy]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tomandandy|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:56, 20. ožujka 2022. (CET)

Da. Netočno sam se izrazio. Mislio sam natipkati da riječ ministarstvo zvuči kao djelatnost, ne da znači da je to. [[Suradnik:Tomandandy|Tomandandy]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tomandandy|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:21, 21. ožujka 2022. (CET)

== Zašto baš taj primjer ==

Slušajte, ilustracija za &quot;Odnose s javnošću&quot; je stavljena jer je to bio školski primjer, bitna udruga i relevantna i kvalitetna slika, koju ja imam i koju sam spreman dati za opće dobro. To nije samopromocija, jer ja nisam član te udruge. Naprosto sam o njima odlučio napisati text, baš zato jer sam imao dobre slike s promocije, na koju sam pozvan kao član DRUGE udruge, sestrinske. Znakovito je da na sh. wiki to pitanje samporomocije nisu postavili. Vi samo ostavite kako jest, nak ostane dokaz da su se promijenili ljudi, ali nipošto i način rada. Ili ako i jest, a jest, nipošto nije na bolje. -[[Suradnik:Antonello da Lesina|Antonello da Lesina]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Antonello da Lesina|razgovor]])&lt;/small&gt; 00:11, 21. ožujka 2022. (CET)

Poštovani, zanima me zašto ste me okarakterizirali vandalom? Nije mi namjera biti uvredljiv,samo želim biti direktan. Hvala unaprijed na odgovoru—[[Posebno:Doprinosi/31.217.3.234|31.217.3.234]] 18:12, 31. ožujka 2022. (CEST)

Hvala. Želite reći da je moj komentar validan samo ako ga objavim s prijavljenog računa? Ako ne, ljubazno bi zamolio da ga vratite budući da je neopravdano izbrisan—[[Posebno:Doprinosi/31.217.3.234|31.217.3.234]] 19:17, 31. ožujka 2022. (CEST)

Zamolit ću, možete li vratiti neopravdano izbrisan komentar budući da ste mi onemogućili unos,a nije se radilo o vandalizmu?—[[Posebno:Doprinosi/31.217.3.234|31.217.3.234]] 20:27, 31. ožujka 2022. (CEST)

== karate u hrvatskoj ==

Poštovani administratore
Želim ukazati na jednu pogrešku u tekstu o karateu u Hrvatskoj. Radi se o čovjeku koji je prvi puta predstavio karate u Hrvatskoj. Zove se Trin Tam Tam i NIJE koreanac nego vijetnamac.
Ja sam ga osobno upoznao kada je posjedio dvoranu Judo kluba Mladost u Studentskom centru u Zagreb. Ne znam koji je administrator zadužen za ovaj članak, ali vas molim da promijenite tu grešku jer se, zahvaljujući popularnosti Wikipedije, ponavlja u medijima i u knjigama.
Trin Tam Tam je vijetnamac koji je od 1954 godine živio u Parizu i aktivno se bavio karateoma te je tri puta nastupao na prvenstvu Francuske. Jednom je zauzeo treće mjesto. On je bio trener u Parizu, a često je radio kao koreograf akcija borbe u filmovima. Zato je i boravio u Hrvatskoj, gdje je sudjelovao kao tehnički savjetnik na snimanje dva talijanska spektakla. Tri člana Judo kluba Mladost su bili statistu na snimanju i tako su upoznali Trina te su ga pozvali da posjeti dvoranu u studenskom centru. 
Ja sam umirovljeni novinar i autor više knjiga o karateu, pa se i spominjem u članku, a volio bih da se greška ispravi.
Srdačno   Žarko Modrić      zarko.modric@zg.t-com.hr &lt;small&gt;— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:78.3.41.54|78.3.41.54]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:78.3.41.54|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/78.3.41.54|doprinosi]]) 09:28, 3. travnja 2022. (CET)&lt;/small&gt;

:Evo link  https://karate-klub-alfa.hr/povijest-karatea/ [[Suradnik:Mocira|&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;M&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:orange;&quot;&gt;OCIR&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Mocira|&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;Razgovor&lt;/span&gt;]] 09:50, 3. travnja 2022. (CEST)

[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mostarsko-duvanjska%20biskupija&amp;diff=6354499&amp;oldid=6345914 Ovo] su uređivanja vjerojatno iste osobe koja kao IP već neko vrijeme radi više štete nego koristi (Neptunea sam zamolio da zaključa neke članke zbog ovakvih stvari). Osim lošeg pravopisa, neprovjerenih podataka, tu su i netočni podatci (konkatedrala u Međugorju?), te naprosto fascinantni podatak o 3590 crkava u 66 župa. Ovo zadnje bi bilo u prosjeku 55 crkava po župi, što mislim da nema ni u Vatikanu.—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 18:17, 13. travnja 2022. (CEST)

P.S. Malo sam se viška raspričao, htio sam samo zamoliti malo više pažnje za ubuduće u člancima ovakve tematike jer ovakva uređivanja traju već neko vrijeme.—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 18:28, 13. travnja 2022. (CEST)

== Logori Smrti ==

Smetaju ti &quot;Logori Smrti&quot;?&lt;small&gt;— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Ghostshadowow|Ghostshadowow]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Ghostshadowow|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Ghostshadowow|doprinosi]]) 3. svibnja 2022. u 18:53&lt;/small&gt;

== Za bris ==
* [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Calycocorsus&amp;redirect=no ovo], fala unaprid. —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:12, 15. svibnja 2022. (CEST)
* možel i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kru%C5%A1%C4%8Dica_(biljni_rod)&amp;redirect=no ovo]. fala lipa.

== Staljin ==

Molim te stavi zaštitu na neki dulji period, preporučujem trajnu. Taj vandal znan kao [https://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Long-term_abuse/Projects Rocky na hr.wiki i George Reeves Person na en.wiki] jedan je od najpoznatijih vandala na svim Wikipedijama. Ako pogledaš članak o Staljinu vidit ćeš da ga vandalizira već dulji dio godina. Najčešće teme su mu Staljin (i njegovo trovanje), Katinska šuma, Rocky Marciano, Muhammad Ali, šah. Sigurno si ga susreo stotinu puta. Vjerojatno će ti pokušati upasti u račun tako da ti savjetujem da si promijeniš šifru, ako je neka glupost kao &quot;qwertz&quot;, &quot;1234&quot;, ili &quot;password&quot;. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 20:37, 20. lipnja 2022. (CEST)

== Kako nitko neće ==

Da postaviš više ono na glasanje, opet sve isto samo što smo u kafiću. Neka se postave prijedlozi na glasanje i to završimo. [[Suradnik:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;&quot;&gt;'''Kanikosen'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;&quot;&gt;(SZR)&lt;/span&gt;]] 12:21, 10. srpnja 2022. (CEST)

== Karton revolucija ==
Šta brišeš ko da je ovo tvoj projekat. Gori ste od onih prije. Vrati članak ko da ti šta smeta.—[[Posebno:Doprinosi/78.3.59.12|78.3.59.12]] 00:37, 27. srpnja 2022. (CEST)</text>
      <sha1>soxlvlkkik8ht844ue5s64y39w4zs4m</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433184</id>
      <parentid>6433102</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T10:44:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>M.A.T.KO HR</username>
        <id>245843</id>
      </contributor>
      <comment>/* Turističke priče */ novi odlomak</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47077" xml:space="preserve">[[Razgovor sa suradnikom:Dean72/Arhiv 1|Arhiv1]]
[[Razgovor sa suradnikom:Dean72/Arhiv2|Arhiv2]]
[[Razgovor sa suradnikom:Dean72/Arhiv3|Arhiv3]]

{{Ostavi poruku2|light orange|orange|Ostavite poruku, odgovorit ću na vašoj stranici za razgovor}}

== Uputa ==

U vezi taksokvira: [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kenyanthropus&amp;type=revision&amp;diff=5631165&amp;oldid=5631064 div align]. --[[Suradnik:Mosorska gušterica|Mosorska gušterica]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mosorska gušterica|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:47, 23. rujna 2020. (CEST)

== Čestitke! ==

sa malim zakašnjenjem doduše, ali čestitam na izboru! 🎈🧨🎪🎢🎆 [[User:Imbehind|&lt;span style=&quot;display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px&quot;&gt;&lt;b style=&quot;color:#fc0;background:#000&quot;&gt; Imbe &lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;color:#000;background:#fc0&quot;&gt; hind &lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]][[User talk:Imbehind|&lt;b&gt;💊&lt;/b&gt;]] 14:01, 15. siječnja 2021. (CET)

Čestitam na izboru za administratora! Želim ti puno sreće i uspjeha! [[Suradnik:Bonzg|Bonzg]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Bonzg|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:21, 15. siječnja 2021. (CET)

:Veliki dobitak za hr.wiki, od srca čestitam. Svatko ima svoj senzibilitet, ali ako mi dopustiš podijeliti s tobom svoj. Nije zadatak admina pobijati jedan POV drugim, nego osigurati to da enciklopedija, koliko je to moguće - s obzirom na to da je pišu ljudi a ne roboti - bude oslobođena ''svakog'' POV-a te osigurati prostor za raspravu o različitim tumačenjima činjenica. To je prvi zadatak, po mom skromnom mišljenju, ali nije lagan. No, znam da si njemu dorastao i želim ti svaki uspjeh. Čestitke, it was long overdue! --[[Suradnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Igor Windsor|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:29, 15. siječnja 2021. (CET)

Pridružujem se čestitkama novom adminisratoru.--[[Suradnik:Kraljnnm|Kraljnnm]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kraljnnm|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:26, 16. siječnja 2021. (CET)
:Čestitke i od mene! :-) Nemoj zaboraviti na [[Wikipedija:Administratori#Suradnički okvir|suradnički okvirčić]]. ;-) --[[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 18:42, 16. siječnja 2021. (CET)

Mala opaska: nije uobičajeno zaštićivati nikakve stranice, a posebno SZR članaka neograničeno, pa makar to bilo i za neprijavljene. Istina, ne pratim silna nova pravila, ali ako je takvo što omogućeno, onda je to korak unatrag. Protiv vandala treba se boriti na drugi način, nema smisla da zbog jednog provokatora trpi netko drugi anoniman koji bi htio ostaviti doprinos, a ovako to ne može.--&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 15:40, 23. siječnja 2021. (CET)
: Ahoj [[User:MaGa|MaGa]], samo mala crtica sveze SZR članaka o šahu. I zaključavanjem istih za neprijavljene: 
: Već poduže vrijeme imamo na tapeti jednog ''genijalca'' koji kontinuirano i ciljano spamira SZR upravo tih članaka.
: Mislim da je Dean postupio u smislu nas par koji svakodnevno revertamo slike tih &quot;šahovskih ploča&quot;. Pozdrav --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:54, 23. siječnja 2021. (CET)
::Ja u ''kupe'', a ti u ''špade''. Taj lik ordinira već dulje vrijeme (moguće da je isti koji davi o onom nekom boksaču, stil je manje-više isti), a ključna riječ u mome obraćanju je ''neograničeno''.--&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 15:57, 23. siječnja 2021. (CET)
::: Možda je i ''dundo'' [[User:MaGa|MaGa]], Tko će ga znat.
::: Šta predlažeš: Limitirani blok, pa ako ponovno krene nakon otvaranja vrata opet isto? --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:00, 23. siječnja 2021. (CET)
:::: ''Dundo'' je obuhvaćen (ako se ne varam) nekim filterom i riješen (valjda). Dok sam se ja bavio tim stvarima, ne sjećam se da se ikada na neodređeno zaključala SZR članka za neprijavljene, upravo zbog toga što sam već spomenuo: zbog jednog neotesanca ne smiju ispaštati drugi koji žele konstruktivno doprinositi. U prijevodu - blokiranje neotesanca, a eventualno zaključavanje SZR članka - na kratke staze. To znači ''prljavi'' posao za administratore, ali to im je posao. Opet napominjem: ako su u silnim novim pravilima takve stvari dopuštene - onda povlačim sve što sam rekao. Inače, ovo nije nikakva kritika već samo pokušaj pomoći.--&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 16:10, 23. siječnja 2021. (CET)
::::: [[Suradnik:Mark7747|Mark7747]], [[User:MaGa|MaGa]] ima pravo, trajno zaključavanje stranice je predrastična mjera. Iskreno, reagirao sam naglo jer je onaj lik stvarno dolijao svojim spamiranjem. Zaštita od npr. mjesec dana je vjerojatno primjerenija, vjerujem da će se ''spamer'' prije ili kasnije umoriti.--[[Suradnik:Dean72|Dean72]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:18, 23. siječnja 2021. (CET)

== Romantizam ==

Prvo sredi pravopisno članak. Vidi npr. što sam danas radio 45 minuta na [[Prosvjetiteljstvo]]. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:32, 26. siječnja 2021. (CET)
: {{s|Croxyz}}, vidio i zahvalio ti. Prosvjetiteljstvo sam sređivao pospan u 1.30, ovog mislim da sam bolje sredio. Naravno da mi je možda nešto promaklo, članak je velik...--[[Suradnik:Dean72|Dean72]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:35, 26. siječnja 2021. (CET)

== Christopher Marlowe ==

Stranica nema tacnu izvedbu o pominjanju Mefistofilisa, nego se radi o uredjivackoj pogresci, niti je djelo roman. Ako cete prisvajati nesto na vlastiti racun, molim vas i da dovrsite, vama nepoznanicu, u ispravljenom tonu, ili mi dopustite da sam sprovedem, sto sam zapoceo, u podesno vrijeme.&lt;small&gt;— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Jeremic Damjan|Jeremic Damjan]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Jeremic Damjan|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Jeremic Damjan|doprinosi]]) 20:51, 31. siječnja 2021.&lt;/small&gt;

== kloridna kiselina ==

zasto si maka moj članak? &lt;small&gt;— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:78.0.174.65|78.0.174.65]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:78.0.174.65|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/78.0.174.65|doprinosi]]) 16:14, 1. veljače 2021.&lt;/small&gt;

== Pobrisano uređivanje ==

Poštovani kolega, vidim da si bio dežurni dušebrižnik, da si na stranici Tramontana pobrisao moje dobro uređivanje, kvalitetan doprinos kao i znatan trud na navođenju pravih referenci. Ne bi mi bilo krivo da si to napravio poboljšavajući članak, da si dodao nešto o Tramontani, ali ti si samo vratio gomilu smeća koja je bila na toj stranici, koja nema veze sa tim vjetrom. Ja sam jutros htio još malo doraditi članak, ali odustajem, nema smisla raditi kvalitetne doprinose kad ima ovakvih nazovi suradnika kao što si ti. Žalosno je što se kvalitetan trud na Wikipediji ne može ostvariti. LP --[[Suradnik:Vlaj i Bodul|Vlaj i Bodul]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Vlaj i Bodul|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:58, 13. veljače 2021. (CET)
:Pozdrav {{ping|Vlaj i Bodul}}, nisam ja nikakav dušebrižnik nego između ostalog i patroler. Vidio sam da si obrisao veliku količinu referenciranog teksta jednog drugog suradnika koji je s nama više od desetljeća što je po mom sudu bio vandalizam. Ako ti pak misliš da bi mogao urediti članak bolje od trenutnog, evo, ja imam povjerenja. Slobodno revertaj moje uređivanje i nastavi pisati. Ja ti neću smetati. LP.--[[Suradnik:Dean72|Dean72]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:32, 13. veljače 2021. (CET)

== Zahvalnica! ==

Zahvaljujem na podršci za dodjelu statusa automatski ophođenog suradnika! Srdačno, --[[Suradnik:Darrad2009|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;font:color:#000000&quot;&gt;Dar&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#e00000&quot;&gt;rad&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#facc00&quot;&gt;2009&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Darrad2009|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:18, 25. veljače 2021. (CET)

== Mihail Botvinik ==

&quot;Mihail Botvinik&quot;
navedeno je slijedeće u jednoj rečenici:
&quot;prvi put su ga zapazili u šahovskom svijetu sa 14 godina, kada je pobijedio svjetskog prvaka Capablancu u jednoj simultanci.&quot;
.... upravo pročitao knjigu od Kasparova &quot;Kako život imitira šah&quot; gdje je Kasparov naveo kako je Capablanca igrao u Moskvi simultanku
na 32 ploče, dobio je na 31-oj a na jednoj remizirao,to je bio mlađahni Botvinik kojem je po riječima Kasparova Capablanca rekao:
&quot; ... ti ćeš jednog dana biti svjetski prvak... &quot;
[[Posebno:Doprinosi/188.252.196.121|188.252.196.121]] 12:32, 5. ožujka 2021. (CET)
lp
neven lemić
neven.lemic@gmail.com

== Uklanjanje referenciranog sadržaja ==
Bok, Deane. Zanima me zašto je [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Josip_Broz_Tito&amp;oldid=5776037&amp;diff=prev&amp;diffmode=source uklanjanje referenciranog sadržaja] označeno urednom izmjenom, tim više što u sažetku ima [[Posebno:Oznake|oznaku]] &quot;uklonjeno uređivanje&quot;? Pozdrav. [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])&lt;/small&gt; 00:52, 14. ožujka 2021. (CET)
:Ako dobro vidin ono što mi govoriš jest – na pitanje zašto je uklanjanje referenciranog sadržaja označeno urednom izmjenom odgovaraš mi da san &lt;u&gt;ja&lt;/u&gt; triba dodati uklonjeni referencirani sadržaj u zadnju verziju članka. Mislin da možemo razgovarati na višoj razini od ove. Zašto nisi reka Kanikosenu da nadopuni članak bez uklanjanja referenci nego si takvu verziju označija pregledanom? Kakav se primjer daje novom suradniku? Onda mi kažeš da ''&quot;forsirajući prethodnu verziju ti [si] izbrisao njegov referencirani sadržaj&quot;'' – s ovim mi pak vriđaš inteligenciju. Ne forsira se nikakva prethodna verzija, nego se forsira rad po pravilima. Valjda se zna red – da je nadoda sadržaj bez prvotnog uklanjanja referenci, do ovog ne bi ni došlo. Kažeš da te te ne zanima tema, pa neću ulaziti detaljno, al mi samo reci, kad već spominješ neutralnost, u kojem je to svemiru NPOV napisati za nekog političara da je &quot;popularan&quot;? Zanimljiva mi je ova situacija moran priznati, a vrlo indikativno je kako Kanikosen zna da je izmjena pregledana i to što mi odgovaraš nakon puna dva dana. Molit ću sve strane da se radi po pravilima. [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:32, 20. ožujka 2021. (CET)
:: {{ping|BlackArrow}} Kanikosen zna da je izmjena pregledana jer si ti to napisao ovdje, pa pročitaj svoju prvu poruku [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom%3ADean72&amp;type=revision&amp;diff=5777610&amp;oldid=5770411]. Ovo treba ići na pažnju administratorima, pa neka oni odluče čije su izmjene ispravne i tko gura POV. I naravno neka presude o kvaliteti izvora. [[Suradnik:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;&quot;&gt;'''Kanikosen'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;&quot;&gt;(SZR)&lt;/span&gt;]] 14:45, 20. ožujka 2021. (CET)

== Status suradnika ==
Što znači autopotvrđeni suradnik? Da ima veće ovlasti od običnih suradnika? Da je negdje između suradnika i administratora ili da je ,,obični&quot; suradnik? Vidim da postoji i automatski ophođeni suradnik. Koji sve ,,činovi&quot; postoje? --[[Suradnik:Marijan|Marijan]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Marijan|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:08, 16. ožujka 2021. (CET)

Koji sve ,,činovi&quot; postoje? --[[Suradnik:Marijan|Marijan]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Marijan|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:30, 16. ožujka 2021. (CET)

== Hvala ==

...na popisu ,,činova&quot; ;) --[[Suradnik:Marijan|Marijan]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Marijan|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:59, 18. ožujka 2021. (CET)

== Brisanje clanka Istospolna Seksualnost ==

Mozete li mi reci po kojoj osnovi i pravilima ste obrisali stranicu nakon 5 godina od zadnje rasprave, i nakon 3 prethodna pokusaja brisanja.ž--[[Suradnik:Moravek|Davor Moravek]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Moravek|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:27, 20. ožujka 2021. (CET)
da podsjetim malo, imali smo razgovor o istoj temi 2013 godine. 
P.S. Kad ti pošaljem poruku, molim te odgovori mi na mojoj stranici za razgovor. Trebalo mi je brdo vremena da skužim da se odgovor nalazi ovdje :). Pozdrav i hvala još jednom na linkovima.--Dean72 (razgovor) 02:24, 3. siječnja 2013. (CET)
dakle lijepo je to sa se netko nakon 8 godina konstruktivne rasprave o temi odluci na brisanje clanka, kao da nema nikakvu vrijednost iz razloga koji nisu bili u to vrijeme na wiki. Ali eto, sad su neka nova vremena pa se po pravilu tko suti, taj se slaze izbrise clanak. --[[Suradnik:Moravek|Davor Moravek]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Moravek|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:43, 20. ožujka 2021. (CET)

== please block 212.200.181.0/25 ==

[[Posebno:Doprinosi/212.200.181.0/25|212.200.181.0/25]] (crosswiki abuse)--[[Suradnik:WikiBayer|WikiBayer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:WikiBayer|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:29, 21. ožujka 2021. (CET)

== »There is no alternative« ==

Hvala za korekcije, ali rado bi da ipak uspostavimo kategorije koje pobliže opisuju članak. Jako me začudilo da obzirom na EN original nemamo nikakve slične kategorije (priznajem trebao sam ih odmah stvoriti kad sam to uvidio). Nažalost nemamo jasnu politiku oko kategorija, a ni razina i opseg [[Wikipedija:Kafić/Pitanja o kategorizaciji|rasprave po tom pitanju nije baš super.]]  --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:44, 5. travnja 2021. (CEST)

== Svakomu se može dogoditi ==
Ipak [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mevlud_Dudi%C4%87&amp;action=history pripazi] malo. Zahvaljujem na razmijevanju i lijepo pozdravljam.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:11, 10. travnja 2021. (CEST)
:[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Tugare&amp;diff=prev&amp;oldid=5882953 Ovu] si promjenu označio ophođenom. [https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2011/SI-1441.pdf Ovdje] su precizni i vjerodostojni podatci koji nisu bili navedeni kao izvor. Ako nema nikakvog izvora za unesenu promjenu što se tiče broja stanovnika, barem u Hrvatskoj, nije uobičajeno označiti je ophođenom pa te molim da ubuduće pripaziš na ''brzi ophoditeljski prst'' [[Slika:Face-wink.svg|20px]] Zahvaljujem na razumijevanju i lijepo pozdravljam.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:16, 20. svibnja 2021. (CEST)
::[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hidroelektrana_Zaku%C4%8Dac&amp;diff=prev&amp;oldid=6084985 Opet] ''brzi ophoditeljski prst'' [[Slika:Face-wink.svg|20px]] Zahvaljujem na razumijevanju i lijepo pozdravljam.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:35, 12. listopada 2021. (CEST)

== Biska ==

Poštovani,

Odakle vam ovi podaci o porijeklu biske sve do Kelta. Vidim da piše da je izvor Istrapedija ali u njoj ništa slično ne piše. Zna se samo tko je relativno nedavno (prije pedesetak) potaknuo proizdvodnju biske a pošto je on bio travar i poznavatelj narodne medicine (ne nužno naše/lokalne) nema nikave direkne poveznice da je recept lokalni. Spominjete zapis, gdje je i kako glasi taj zapis.
Sve ovo pitam jer sam upravo na televiziji čula kako govore o biski citirajući ovaj upis s Wikipedie od riječi do riječi a mislim da nije istinit.
Lijep pozdrav &lt;small&gt;— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:141.138.38.178|141.138.38.178]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:141.138.38.178|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/141.138.38.178|doprinosi]]) 17:13, 25. lipnja 2021. (CET)&lt;/small&gt;

== Ateo ==

[[Valentina Nappi|Ja]] zahvaljujem Vama! Pisali ste o ateizmu, što je katkad pogrešno shvaćena „ideja” (nedostatak uvjerenja ne smatram idejom). 🌺 Budite dobro! [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:30, 14. srpnja 2021. (CEST)

== [[Blok za Hrvatsku]] ==
[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Blok_za_Hrvatsku&amp;type=revision&amp;diff=5937346&amp;oldid=5718912] Bok Dean72, suradnik {{s|Murko2}} je bez izvora napravio izmjene u članku. Ako je ugašena 16. srpnja 2020., kako to na stranicama [https://www.sabor.hr/hr/zastupnici/hasanbegovic-zlatko-10-saziv-hrvatskoga-sabora Hrvatskoga sabora] još uvijek nije promijenjeno? Isto tako [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2021_01_6_122.html NN 6/2021 (22.1.2021.), Odluka o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika]: 21. Blok za Hrvatsku (1 zastupnik). Ja sam našao samo [https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/hasanbegovic-gasi-stranku-i-ulazi-u-domovinski-pokret-skorina-stranka-planira-politicki-rebrending/ ovo], novinarsko nagađanje? --&lt;small&gt;[[Suradnik:Rovoobob|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Rovoobob&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Rovoobob|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;Razgovor&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]]&lt;/small&gt; 12:41, 22. srpnja 2021. (CEST)

Ima [https://hr.wikipedia.org/wiki/Domovinski_pokret#Djelovanje_kao_parlamentarna_stranka ovdje] [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Domovinski_pokret&amp;type=revision&amp;diff=5591150&amp;oldid=5589116]] isti slučaj o ujedinjenju, temeljeno na istome izvoru, koje se za sada nije dogodilo. Treba li to obrisati ili možda samo zakomentirati?--&lt;small&gt;[[Suradnik:Rovoobob|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Rovoobob&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Rovoobob|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;Razgovor&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]]&lt;/small&gt; 04:45, 1. kolovoza 2021. (CEST)

== Kategorije ==
Samo podsjećam da obično ne označavamo ophođenim kategorije koje imaju samo dva članka kakva je bila Kategorija:Srbijanske tekvandoke. Lijepo pozdravljam--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:37, 26. kolovoza 2021. (CEST)

== Ophođenje ==

[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Aaron_Cresswell&amp;oldid=6038508] Ovaj članak koji si ophodio sadrži veći broj grešaka, od kojih je najveća nedostatak kategorija. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 15:26, 28. kolovoza 2021. (CEST)

Deane, Deane... Mijenjaj ime Deanu, a ne Dinamu :)))) 
&lt;small&gt;— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Zbulaja|Zbulaja]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Zbulaja|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Zbulaja|doprinosi]]) 23:07, 13. listopada 2021. (CET)&lt;/small&gt;

== Ateizam, religija i filozofija ==

Zdravo! Čini mi se da ste napisali ili proširili članke u svezi ateizma i religije, kao i odnosa religioznih i ireligioznih ljudi. Kao ateist kojeg zanimaju povijest i psihologija religije, zahvaljujem na člancima!☺Također, zahvaljujem na [[Adela Normanska|izmjeni]]! [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])&lt;/small&gt; 01:26, 20. listopada 2021. (CEST)

== Wikiprojekt 10000 ==

Pozdrav Dean,

Da, slobodno se mogu staviti članci, koji su prosireni i nadopunjeni, odlična ideja. Ovaj mjesec sudjelujem u Azijskom mjesecu pa pišem o Aziji. Slijedeći mjesec mogu malo više pisati članke o Europi.—[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:04, 15. studenoga 2021. (CET)

== Brisanje stranice &quot;Usporedba emisija u transportu&quot; ==

Dobar dan,
Stranica koju ste obrisali je stranica na kojoj rade studenti Fakulteta strojarstva i brodogradnje. Taj članak nije gotov i bio je u razvoju, tako da ako nije bio napisan sukladno pravilima Wikipedije možete li ga vratiti? Studenti će ga popraviti jer je to jedan od zadataka s kolegija Osnove eneregetike. Zadatak traje do kraja 12. mjeseca tako da će do tada članak biti potpuno gotov i u skladu s svim pravilima Wikipedije. Unaprijed hvala,
demonstrator Patrik Pokrivka 
&lt;small&gt;— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Patrik Pokrivka|Patrik Pokrivka]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Patrik Pokrivka|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Patrik Pokrivka|doprinosi]]) 17:04, 12. prosinca 2021. (CET)&lt;/small&gt;

== Prijedlozi za tjedne članke/02. 2022 ==

[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Članak_tjedna/Prijedlozi_za_tjedne_članke/02._2022.&amp;diff=6186197&amp;oldid=6185918 Više nije prerano!] {{;P}} Pozz, [[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 13:33, 28. prosinca 2021. (CET)

== Sretna Nova Godina ==

Dragi kolega Dean72, želim ti sretnu Novu Godinu, puno sreće, zdravlja i uspješan rad na Wikipediji! [[Suradnik:Bonzg|Bonzg]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Bonzg|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:20, 2. siječnja 2022. (CET)

== Predlaganje za tjedni članak ==

Ako sam dobro pročitao pravila ona kažu: ''Suradnik koji je predložio članak može sljedeći predložiti nakon završetka glasovanja za članak koji je predložio.'' Rekao bih da onda tvoj drugi prijedlog (EU parlament) nije valjan.—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 17:52, 3. siječnja 2022. (CET)
:[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom%3AMaGa&amp;type=revision&amp;diff=6284527&amp;oldid=6133318]Ne treba diploma atomske fizike. Postojeće uređivanje, tj. predlaganje se &lt;s&gt;prekriži&lt;/s&gt; &lt;small&gt;(a ja bih još u zagradi napisao zašto i potpisao se)&lt;/small&gt;.—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 08:50, 4. siječnja 2022. (CET)

== How we will see unregistered users ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=content/&gt;
Hi!

You get this message because you are an admin on a Wikimedia wiki.

When someone edits a Wikimedia wiki without being logged in today, we show their IP address. As you may already know, we will not be able to do this in the future. This is a decision by the Wikimedia Foundation Legal department, because norms and regulations for privacy online have changed.

Instead of the IP we will show a masked identity. You as an admin '''will still be able to access the IP'''. There will also be a new user right for those who need to see the full IPs of unregistered users to fight vandalism, harassment and spam without being admins. Patrollers will also see part of the IP even without this user right. We are also working on [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation/Improving tools|better tools]] to help.

If you have not seen it before, you can [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|read more on Meta]]. If you want to make sure you don’t miss technical changes on the Wikimedia wikis, you can [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|subscribe]] to [[m:Tech/News|the weekly technical newsletter]].

We have [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation#IP Masking Implementation Approaches (FAQ)|two suggested ways]] this identity could work. '''We would appreciate your feedback''' on which way you think would work best for you and your wiki, now and in the future. You can [[m:Talk:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|let us know on the talk page]]. You can write in your language. The suggestions were posted in October and we will decide after 17 January.

Thank you. 
/[[m:User:Johan (WMF)|Johan (WMF)]]&lt;section end=content/&gt;
&lt;/div&gt;

19:15, 4. siječnja 2022. (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johan_(WMF)/Target_lists/Admins2022(4)&amp;oldid=22532508 --&gt;

Ako mogu zamoliti da [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Bo%C5%A1nja%C4%8Dki_jezik&amp;action=history pogledaš] i ureduješ. Hvala unaprijed.—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 12:45, 9. siječnja 2022. (CET)

== Zahtjevam objašnjenje ==

Zašto je vraćena verzija koju je postavio problematični korisnik i po kojem je to pravilu bitno.hr nevjerodostojan izvor? &lt;font face=&quot;calibri&quot;&gt;[[Suradnik:IvanOS|&lt;span style=&quot;background:#0945A6;color:#fff;padding:0 5px&quot;&gt;Ivan&lt;/span&gt;]][[Razgovor sa suradnikom:IvanOS|&lt;span style=&quot;border: #0945A6  solid 0.5px; background:#fff;padding:0 5px;color:#0945A6;&quot;&gt;OS&lt;/span&gt;]]&lt;/font&gt; 15:49, 14. siječnja 2022. (CET)

== Četvrta... ==

Malo sam se ''umiješao''... Bili su ''Tigrovi'', ''Gromovi'', ''Pauci'',... (kao dijelovi imena ili nadimci) i ništa više, nikakva zemljopisna odrednica nije vezana za niti jednu brigadu.—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 20:16, 15. siječnja 2022. (CET)

== Molim objašnjenje ==
Pozz, molimo bi da mi se objasni kako smo došli do kršenja autorskih prava na [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Podravka&amp;curid=170614&amp;diff=6300972&amp;oldid=6300960&amp;diffmode=source ovoj] izmjeni koja je uklonjena? Pokušat ću malo obrazložit a Vi me prosvlijetlite ako sam pogrješio. Znači 2009. godine [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Podravka&amp;diff=prev&amp;oldid=1676418&amp;diffmode=source ovom] izmjenom su unešene sporne informacije. 2018. godine Elena Gadže piše diplomski u kojem za povijest tvrtke Podravke kao izvor linka wikipedijinu stranicu u dijelu teksta &quot;3. FINANCIJSKA ANALIZA NA TEMELJU TVRTKE PODRAVKA D.D.&quot; pasusu &quot;3.1.1. Povijest&quot; odmah u drugoj rečenici teksta pod znakom &lt;sup&gt;[3]&lt;/sup&gt;. 2022. godine wikipedija krši autorska prava jer je citiran diplomski rad iz 2018. u kojem autor diplomskog rad citira wikipediju iz podataka stvorenih 2009. godine.&lt;br&gt;
Unaprijed hvala&lt;br&gt;
Podrav sa Vuč`polja. [[Suradnik:Domjanovic|Domjanovic]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Domjanovic|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:42, 17. siječnja 2022. (CET)
:Bok, sve u redu. Hvala ti. Samo pripazi da ti se nije negdje provukla slična ako ne i ista greška. Nemoj uzimati zdravo za gotovo ništa što dolazi od raznih softweara. Ovo je čista slučajnost da sam autor originalnih izmjena ja i da imam članak u praćenim pa sam primjetio nelogičnost.&lt;br&gt;
:Živio mi. [[Suradnik:Domjanovic|Domjanovic]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Domjanovic|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:47, 17. siječnja 2022. (CET)

== Odgovor na odgovor iz aktualnoga NPA ==
Poštovani Wikikolega Deane72: što se [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Na_pa%C5%BEnju_administratorima&amp;diff=6297459&amp;oldid=6297450&amp;diffmode=source mojega odgovora Vama na aktualnome NPA] tiče, on je napisan tamo gdje ste me spomenuli, dakle u sekciji &quot;Komentari administratora&quot; s obzirom na temu NPA (ne brinite: ja vrlo dobro &quot;shvaćam&quot; sve Vaše &quot;poante&quot;). Moja rečenica, koju ističete i smatrate &quot;problematičnom&quot;, izraz je moje iskrene zabrinutosti za dobro zdravlje naših Wikikolega s obzirom na njihovo evidentno problematično Wikidjelovanje. '''[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Na_pa%C5%BEnju_administratorima&amp;diff=prev&amp;oldid=6297546&amp;diffmode=source Vaš odgovor na moj komentar]''' trebali ste mi, zapravo, napisati mi na mojoj suradničkoj stranici: Vaša na mnogo načina problematična rečenica na početku tog Vašeg odgovora - citiram: ''&quot;... vidim – implementiramo iste metode učitelja Speedyja, kad krene konfrontacija oslovljavamo se s &quot;Vi&quot;'' na rubu je [[WP:BON|osobnoga napada]] i Vaše puko pretpostavljanje pretpostavki, skoro pa i nekakve moje [[WP:PDN|loše namjere]] (?). Vama za informaciju: s '''[[Wikipedija:Priručnik za administratore|pravilima administriranja]]''', kao i sa svim važećim '''[[Wikipedija:Pravila i smjernice|Wikipravilima]]''', sâm sam se vrlo dobro upoznao i prije mojega adminstva i nikada se nisam bavio usvajanjem bilo čijih &quot;metoda&quot; (u tom smislu Vas ljubazno molim da se za Vaše &quot;stare Wikirane&quot; ubuduće raspravljate s onima koji su za njih i &quot;odgovorni&quot;). Što se pak moje komunikacije s Vama ili svima ostalim Wikisuradnicima tiče, ona će i nadalje uvijek biti '''s dužnim poštovanjem''', jer '''[[WP:NIJE|Wikipedija nije]]''' ni forum, ni &quot;Društvo prijatelja (bilo koga ili čega)&quot; niti bilo kakva &quot;Udruga istomišljenika&quot; (to ćete, sasvim sigurno, i sami spoznati nakon nekoliko godina aktivnoga administriranja). I još samo da dodam da je moja ''komunikacija s poštovanjem'' rezultat mojega kućnoga odgoja. Srdačan pozdrav, [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Purple;&quot;&gt;Maestro&lt;/span&gt;''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Blue;&quot;&gt;Ivanković&lt;/span&gt;''']] 19:45, 17. siječnja 2022. (CET)

== Dovršetak osobne wiki stranice ==

Poštovani,

Želio bi urediti svoju započetu osobnu wiki stranicu.
Danas sam navratio jer sam htio upload-ati svoju sliku, ali sam zateao poruke da bi trebao urediti tekst (Enciklopedijski članci pišu se sažeto, nekićenim i neutralnim jezikom.Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima.).
https://hr.wikipedia.org/wiki/Oliver_Kesar
Iskreno, jaaaako rijetko sam uopće nešto radio po wikipediji pa bi trebao pomoć, ako imate volje i vremena.
Unaprijed hvala,
Oliver Kesar
okesar@efzg.hr 
&lt;small&gt;— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Oliver.Kesar|Oliver.Kesar]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Oliver.Kesar|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Oliver.Kesar|doprinosi]]) 21:35, 18. siječnja 2022. (CET)&lt;/small&gt;

== Ophodnja ==
Izgleda da si [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Bjelorusija&amp;diff=prev&amp;oldid=6297535 ovo] ophodio i tako je ostalo dok anonimni suradnik nije ispravio. Molim te, ne budi prebrzog prsta pri ophodnjama. Bolje da ostane neophođeno nego ovako. Lijepo pozdravljam--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:58, 26. siječnja 2022. (CET)
:Sjećam se [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Bjelorusija&amp;diff=prev&amp;oldid=6297535 ove] izmjene, pogotovo zato što sam odlučio urediti osnovne članke o Europi i njezinim državama i prilično sam siguran da sam kliknuo na vraćanje izmjene. Očigledno &quot;nije uhvatilo&quot;, nisam primijetio da nije revertalo. Ok, patrolirat ću sporije, na žalost malo nas je ostalo aktivnih patrolera.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:05, 26. siječnja 2022. (CET)
::Ljudi smo, svi griješimo. Doista, malo je aktivnih ophoditelja. Lijepo pozdravljam--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:17, 26. siječnja 2022. (CET)

== Razgovor o UCoC ==

Postovani g. Dean, ja sam s odgovorom na Digitarsovo zavrsio. Ali ako bude slicnih krsenja UCoC pravila, ja cu se svakako javiti. Smatram da bi bio veoma koristan razgovor o tome sto UCoC znaci, sto je dozvoljeno, sto nije, da svi unaprijed znamo, a ne da se moraju voditi stalne bitke oko toga. Koliko znam to i jeste cijela svrha UCoC, zato se i uvodi. I to smatram veoma konstruktivnim, pogotovo jer koliko znam pojedine wikipedije ce biti odgovorne za se to sprovodi. Ako bilo sto nisam tocno razumio, molit cu objasnjenje od hr.wiki Admina i UCoC - sto su tu obaveze suradnika, sto su obaveze Admina, itd, 21:06, 14. veljače 2022. (CET) [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:06, 14. veljače 2022. (CET)
:Vidim da sam blokiran u kaficu. Blokiran sam nakon sto sam u odlomku o UCoC ukratko opisao zasto tocno smatram da Digitarsov post krsi UCoC pravila, tj. da predstravlja diskriminaciju i netrpeljivost na etnickoj osnovi (da ne spominjemo da je to bilo kontra WMF predstavnika, od netkog s diskutabilno polu-fasistickim pozdravom na svom profilu). Tom krsenju, nije sljedila nikakva opomena ili druga akcija od strane Admina, vec je tek kasnije nakon sto sam se bunio, stigla meni opomena zbog WP:POINT. Po tome izgleda da su krsenja UCoC na hr.wiki jos uvijek OK, dok primjedbe o krsenju UCoC se sankcionisu. Zato sam predlozio razgovor o UCoC da se to razjasni (sto tocne poredstavlja krsenje UCoC, kako ce se to sankcionirati, itd), da hr.wiki ne bi bio vjecno neki slucaj. Smatram da zahtijev za raspravu o UCoC nikako ne zasluzuje blok i puno radje bih vidjeo da se razcisti na hr.wiki, no na meti 

:Dobro, ako ne moze na hr.wiki, zapocet cu razgovor o ovom slucaju na meti, da vidimo koje pouke i principi se mogu iz ovog izvuci [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:07, 17. veljače 2022. (CET)

== Blokada ==

Zašto je meni na dva tjedna onemogućeno pisanje u kafiću? U raspravi sam cijelo vrijeme bio pristojan i argumentirano sam odgovarao na Thomassove pamflete u kojima je nadrobio svašta, od navodne netrepeljivosti do nekakvih općih napada na jezik koji mu se priviđaju 🤣. Kad sam rekao sve što sam imao, povukao sam se nakon zadnjeg upisa u kafiću, a on se nastavio svađati sam sa sobom još dan ili dva. I sad smo po tebi nas dvojica isti. —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:51, 19. veljače 2022. (CET)

== Problem ==

Poštovani g. Deane,

Oprostite što moram na ovaj način da oduzimam vaše vreme. Naime, primetio sam da moj pokušaj odgovora korisniku ili odgovora na temu u Kafiću automatski aktivira anti-abuse filter pod nazivom &quot;Abuse 23&quot;.
Zanima me o čemu se radi i najljubaznije bih molio da, ukoliko je to moguće, uklonite moje korisničko sa ovog filtera.

Najiskrenije se zahvaljujem i želim ugodan dan.

Branimir Pipal, [[Suradnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:BPipal (WMF)|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:50, 22. veljače 2022. (CET)
-----------------
Facilitaror for SEE &lt;br&gt;
Movement Strategy and Guidance &lt;br&gt;
Wikimedia Foundation
:{{s|BPipal (WMF)}}, poštovanje! Isprike i Vama i kolegi Deanu što uskačem nepozvan, ali mislim da mogu pomoći. Aktivirali ste [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencija_zloporaba&amp;wpSearchUser=BPipal+%28WMF%29 globalni abuse filter #214] koji u opisu ima oznaku &quot;Abuse 23&quot;. Malo mi je neobično da zaposlenik WMF-a ne zna pregledavati evidencije. Kako bilo, filter je globalan, pa nije vezan uz naš projekt već [[:m:Special:AbuseFilter/214|uz Metu]]. Popis [[:m:Special:ListGroupRights|prava Metinih suradničkih skupina]] nalaže da globalne filtere mogu mijenjati samo Metini [[:m:Special:ListUsers/sysop|administratori]] i [[:m:Special:ListUsers/steward|stjuardi]], pa Vas toplo savjetujem da potražite njihovu pomoć u otklanjanju ovog problema. Srdačan pozdrav! —[[User:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;&quot;&gt;'''''Ivi'''''&lt;/span&gt;]][[User talk:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;&quot;&gt;'''''104'''''&lt;/span&gt;]] 06:21, 23. veljače 2022. (CET)

:Hvala puno na pomoći!
:Istina je da sam pregledao evidenciju, ali mi nije bilo sasvim jasno u čijoj je nadležnosti aktivirani filter. 
:Srdačan pozdrav! [[Suradnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:BPipal (WMF)|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:45, 23. veljače 2022. (CET)

==Podjsetnik==
[https://sh.wikipedia.org/wiki/Korisnik:Dean72 Podsjetnik.] Ne zaboravi staviti se u ulogu drugoga, i ne goni ga dalje u rupu, nego mu daj prostora da diše. Kako je uopće došlo do ovoga, da si ti odjednom - ti, od svih! - taj koji cenzurira slobodu govora, koji sprečava da se jedan suradnik založi za drugoga, kako je do toga došlo? Zar si zaboravio zašto si se kandidirao? (To je bilo retoričko pitanje, koje nikako ne traži odgovor, nego samo introspekciju.) Svako dobro želim,  —[[Suradnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Igor Windsor|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:09, 11. ožujka 2022. (CET)

== Akaweli ==

Pozdrav, zanima me zašto brišete članak Akaweli? Ne smije biti na engleskom jeziku ili? 
&lt;small&gt;— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Akaweli|Akaweli]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Akaweli|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Akaweli|doprinosi]]) 09:58, 18. ožujka 2022. (CET)&lt;/small&gt;

[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Mocira&amp;curid=717558&amp;diff=6339162&amp;oldid=6337962]Ako mogu primijetiti: ''Da, ali ne''. Ne kategorija naseljenih mjesta u Hrvatskoj već kategorija naseljenih mjesta pripadajuće županije kojoj mjesto pripada.—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 19:24, 19. ožujka 2022. (CET)

== Ministarstvo obrane SAD-a ==

Dean,

Dupla stranica slučajno je stvorena jer dok sam ispravljao članak nisam znao da si napravio revert. Na hrvatskom jeziku nije ispravni naziv Ministarstvo jer Vlada SAD-a nema ministarstva (&quot;ministarness&quot;) i ministre nego departmente i sekretare otkad su odlučili razlikovati se od Britanaca. Osim toga, ministarstvo je djelatnost, a ministrija je organizacija, isto kao što je npr. šumarstvo djelatnost i gospodarska grana, a šumarija organizacija. Stoga ni hrvatski naziv u tom slučaju sam ne valja, ali to su samo moje [[filologija|filologijske]] filozofije tako da nije bitno.

Isto kao što si mi natipkao da se &quot;Sjedinjene Države&quot; može odnositi na bilo koji savez država, tako ja mogu tvrditi da se departman ne odnosi samo na tip teritorijalne jedinice nego ima više značenja među kojima i organizacije od vlade.

Usput, makar je prošlo već neko vrijeme ako se ne varam, čestitam ti na statusu administratora. Lp. [[Suradnik:Tomandandy|Tomandandy]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tomandandy|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:56, 20. ožujka 2022. (CET)

Da. Netočno sam se izrazio. Mislio sam natipkati da riječ ministarstvo zvuči kao djelatnost, ne da znači da je to. [[Suradnik:Tomandandy|Tomandandy]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tomandandy|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:21, 21. ožujka 2022. (CET)

== Zašto baš taj primjer ==

Slušajte, ilustracija za &quot;Odnose s javnošću&quot; je stavljena jer je to bio školski primjer, bitna udruga i relevantna i kvalitetna slika, koju ja imam i koju sam spreman dati za opće dobro. To nije samopromocija, jer ja nisam član te udruge. Naprosto sam o njima odlučio napisati text, baš zato jer sam imao dobre slike s promocije, na koju sam pozvan kao član DRUGE udruge, sestrinske. Znakovito je da na sh. wiki to pitanje samporomocije nisu postavili. Vi samo ostavite kako jest, nak ostane dokaz da su se promijenili ljudi, ali nipošto i način rada. Ili ako i jest, a jest, nipošto nije na bolje. -[[Suradnik:Antonello da Lesina|Antonello da Lesina]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Antonello da Lesina|razgovor]])&lt;/small&gt; 00:11, 21. ožujka 2022. (CET)

Poštovani, zanima me zašto ste me okarakterizirali vandalom? Nije mi namjera biti uvredljiv,samo želim biti direktan. Hvala unaprijed na odgovoru—[[Posebno:Doprinosi/31.217.3.234|31.217.3.234]] 18:12, 31. ožujka 2022. (CEST)

Hvala. Želite reći da je moj komentar validan samo ako ga objavim s prijavljenog računa? Ako ne, ljubazno bi zamolio da ga vratite budući da je neopravdano izbrisan—[[Posebno:Doprinosi/31.217.3.234|31.217.3.234]] 19:17, 31. ožujka 2022. (CEST)

Zamolit ću, možete li vratiti neopravdano izbrisan komentar budući da ste mi onemogućili unos,a nije se radilo o vandalizmu?—[[Posebno:Doprinosi/31.217.3.234|31.217.3.234]] 20:27, 31. ožujka 2022. (CEST)

== karate u hrvatskoj ==

Poštovani administratore
Želim ukazati na jednu pogrešku u tekstu o karateu u Hrvatskoj. Radi se o čovjeku koji je prvi puta predstavio karate u Hrvatskoj. Zove se Trin Tam Tam i NIJE koreanac nego vijetnamac.
Ja sam ga osobno upoznao kada je posjedio dvoranu Judo kluba Mladost u Studentskom centru u Zagreb. Ne znam koji je administrator zadužen za ovaj članak, ali vas molim da promijenite tu grešku jer se, zahvaljujući popularnosti Wikipedije, ponavlja u medijima i u knjigama.
Trin Tam Tam je vijetnamac koji je od 1954 godine živio u Parizu i aktivno se bavio karateoma te je tri puta nastupao na prvenstvu Francuske. Jednom je zauzeo treće mjesto. On je bio trener u Parizu, a često je radio kao koreograf akcija borbe u filmovima. Zato je i boravio u Hrvatskoj, gdje je sudjelovao kao tehnički savjetnik na snimanje dva talijanska spektakla. Tri člana Judo kluba Mladost su bili statistu na snimanju i tako su upoznali Trina te su ga pozvali da posjeti dvoranu u studenskom centru. 
Ja sam umirovljeni novinar i autor više knjiga o karateu, pa se i spominjem u članku, a volio bih da se greška ispravi.
Srdačno   Žarko Modrić      zarko.modric@zg.t-com.hr &lt;small&gt;— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:78.3.41.54|78.3.41.54]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:78.3.41.54|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/78.3.41.54|doprinosi]]) 09:28, 3. travnja 2022. (CET)&lt;/small&gt;

:Evo link  https://karate-klub-alfa.hr/povijest-karatea/ [[Suradnik:Mocira|&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;M&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:orange;&quot;&gt;OCIR&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Mocira|&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;Razgovor&lt;/span&gt;]] 09:50, 3. travnja 2022. (CEST)

[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mostarsko-duvanjska%20biskupija&amp;diff=6354499&amp;oldid=6345914 Ovo] su uređivanja vjerojatno iste osobe koja kao IP već neko vrijeme radi više štete nego koristi (Neptunea sam zamolio da zaključa neke članke zbog ovakvih stvari). Osim lošeg pravopisa, neprovjerenih podataka, tu su i netočni podatci (konkatedrala u Međugorju?), te naprosto fascinantni podatak o 3590 crkava u 66 župa. Ovo zadnje bi bilo u prosjeku 55 crkava po župi, što mislim da nema ni u Vatikanu.—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 18:17, 13. travnja 2022. (CEST)

P.S. Malo sam se viška raspričao, htio sam samo zamoliti malo više pažnje za ubuduće u člancima ovakve tematike jer ovakva uređivanja traju već neko vrijeme.—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 18:28, 13. travnja 2022. (CEST)

== Logori Smrti ==

Smetaju ti &quot;Logori Smrti&quot;?&lt;small&gt;— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Ghostshadowow|Ghostshadowow]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Ghostshadowow|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Ghostshadowow|doprinosi]]) 3. svibnja 2022. u 18:53&lt;/small&gt;

== Za bris ==
* [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Calycocorsus&amp;redirect=no ovo], fala unaprid. —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:12, 15. svibnja 2022. (CEST)
* možel i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kru%C5%A1%C4%8Dica_(biljni_rod)&amp;redirect=no ovo]. fala lipa.

== Staljin ==

Molim te stavi zaštitu na neki dulji period, preporučujem trajnu. Taj vandal znan kao [https://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Long-term_abuse/Projects Rocky na hr.wiki i George Reeves Person na en.wiki] jedan je od najpoznatijih vandala na svim Wikipedijama. Ako pogledaš članak o Staljinu vidit ćeš da ga vandalizira već dulji dio godina. Najčešće teme su mu Staljin (i njegovo trovanje), Katinska šuma, Rocky Marciano, Muhammad Ali, šah. Sigurno si ga susreo stotinu puta. Vjerojatno će ti pokušati upasti u račun tako da ti savjetujem da si promijeniš šifru, ako je neka glupost kao &quot;qwertz&quot;, &quot;1234&quot;, ili &quot;password&quot;. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 20:37, 20. lipnja 2022. (CEST)

== Kako nitko neće ==

Da postaviš više ono na glasanje, opet sve isto samo što smo u kafiću. Neka se postave prijedlozi na glasanje i to završimo. [[Suradnik:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;&quot;&gt;'''Kanikosen'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;&quot;&gt;(SZR)&lt;/span&gt;]] 12:21, 10. srpnja 2022. (CEST)

== Karton revolucija ==
Šta brišeš ko da je ovo tvoj projekat. Gori ste od onih prije. Vrati članak ko da ti šta smeta.—[[Posebno:Doprinosi/78.3.59.12|78.3.59.12]] 00:37, 27. srpnja 2022. (CEST)

== Turističke priče ==

Poštovani,

želja nam je bila podijeliti na Wikipediji više informacija o stranici Turističke priče ([[Turističke priče]]), no vidim kako je ta stranica izbrisana ubrzo nakon podizanja, a kao razlog je navedena reklama. Možda smo pretjerali u nekom pogledu, no molim Vas objašnjenje Vaše odluke, odnosno naputke kako možemo objaviti Wiki članak o navedenoj stranici, a da ne bude obrisana, odnosno ne bude ocijenjena kao reklama. Pročitao sam uvjete objave koji su zaista obimni, ali nisam shvatio u čemu je greška.

Unaprijed zahvalan

Mario [[Suradnik:M.A.T.KO HR|M.A.T.KO HR]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:M.A.T.KO HR|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:44, 27. srpnja 2022. (CEST)</text>
      <sha1>ih59a940gsd5govmvc33rdeblsyliu7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Arif Heralić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>667721</id>
    <revision>
      <id>6432875</id>
      <parentid>6350759</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T13:27:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>95.168.105.27</ip>
      </contributor>
      <comment>Ispravljen iznos sa 10.000 na 1.000 dinara</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5572" xml:space="preserve">{{Infookvir životopis
| ime            = Arif Heralić
| slika          = 
| veličina       = 
| opis slike     = 
| rodno_ime      = 
| pseudonim      = 
| rođenje        = [[Zenica]], [[Drinska banovina]], [[Kraljevina Jugoslavija]], [[5. svibnja]] [[1922.]]
| smrt           = [[Zenica]], [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFRJ]], [[16. lipnja]] [[1971.]]
| uzrok_smrti    = 
| posljednje_počivalište = 
| prebivalište   = 
| nacionalnost   = 
| etnicitet      = [[Romi u Bosni i Hercegovini|Rom]]
| državljantvo   = 
| poznat_po      = lik na novčanici 1.000 [[jugoslavenski dinar|jugoslavenskih dinara]] ([[1955.]] – [[1966.]]), 10 jugoslavenskih dianra ([[1966.]] – [[1985.]]) 
| obrazovanje    = 
| poslodavac     = 
| zanimanje      = [[ljevač]]
| godine_rada    = 
| plaća          = 
| bogatstvo      = 
| titula         = 
| mandat         = 
| prethodnik     = 
| nasljednik     = 
| stranka        = 
| odbori         = 
| vjera          = 
| visina         = 
| supruga        = 
| suprug         = 
| partner        = 
| djeca          = 11 djece
| roditelji      = 
| rođaci         = 
| web            = 
| potpis         = 
| nagrade        = 
| napomena       = 
}}
'''Arif Heralić''' ([[Zenica]], [[5. svibnja]] [[1922.]] – [[Zenica]], [[16. lipnja]] [[1971.]]) je bio [[Romi u Bosni i Hercegovini|bosanskohercegovački romski]] [[ljevač]] iz [[Željezara Zenica|Željezare Zenice]].&lt;ref name=&quot;Prvi&quot;&gt;Dinar 20 2003., str. 38.&lt;/ref&gt;

== Životopis ==
=== Rani život ===
Rođen je u [[Zenica|Zenici]] [[5. svibnja]] [[1922.]] godine.

=== Na novčanicama ===
Poznat je njegov osmjeh na [[Jugoslavenski dinar#1955. FNR Jugoslavija|novčanici od tisuću jugoslavenskih dinara izdane 1955. godine]]. Nakon denominacija iz [[1966.]]{{fusg|1}} godine njegov lik je prisutan na novčanici od 10 dinara koja je popularna zvana „Som“. Ta novčanica se koristila do [[1985.]] godine. 

Novčanica je nastala na temelju [[fotografija|fotografije]] koju je krajem [[prosinac|prosinca]] [[1954.]] godine napravio Nikola Bibić, fotoreporter lista „[[Borba (novine)|Borba]]“, za članak o [[Željezara Zenica|Željezari Zenici]].

=== Kasniji život ===
O sudbini Arifa Heralića, kao ranije nasmijanome radniku i simbolu socijalističkoga napretka i blagostanja, koji se razbolio, postao kronični [[alkoholičar]] i sa svojom obitelji živio u neimaštini, te pokušaju da traži novčanu naknadu za korištenje njegovoga lika na novčanici, snimljen je dokumentarni film [[Devalvacija jednog osmijeha|„Devalvacija jednog osmijeha”]] (1967.), u režiji [[Vojdrag Berčić|Vojdraga Berčića]]. Film je sugerirao na krivicu društva, koje je radnika iskoristilo, a zatim odbacilo. Dokumentarni film je emitiran [[9. siječnja]] [[1968.]] na [[TV Zagreb]], nakon [[Dnevnik HTV-a|Dnevnika]]. Prikazivanje filma izazvalo je dugotrajne rasprave u političkim krugovima. TV Zagreb je prikazivanje filma proglasila „programsko-političkom greškom”, a urednik Filmskoga programa je podnio ostavku. Iako državni tužitelj nije zabranio prikazivanje, film više nije prikazivan.&lt;ref&gt;Ožegović &amp; 21 2. 2012.&lt;/ref&gt;

Arif Heralić je imao jedanaestoro djece. Otišao je u mirovinu [[1961.]] godine, kao [[invalid rada]]. Umro je u siromaštvu u rodnoj [[Zenica|Zenici]] [[16. lipnja]] [[1971.]] godine.&lt;ref name=&quot;Prvi&quot; /&gt;&lt;ref&gt;Viščević, Zlatko, [https://blog.dnevnik.hr/hrvatskanumizmatika/2007/04/1622406288/arif-heralic-lik-s-novcanice-od-1000-i-10-jugoslavenskih-dinara.html?page=blog&amp;id=1622406288&amp;subpage=0&amp;subdomain=hrvatskanumizmatika „Arif Heralić, lik s novčanice od 1.000 i 10 jugoslavenskih dinara”], ''blog.dnevnik.hr'', objavljeno 2. travnja 2007., pristupljeno 9. ožujka 2020.&lt;/ref&gt;

== Miješanje s Alijom Sirotanovićem ==
Arifa Heralića često miješaju s [[Alija Sirotanović|Alijom Sirotanovićem]], [[rudar]]em – rekorderom iz rudnika Breza kod [[Breza|Breze]]. Arif Heralić nije bio [[udarnik|rekorder – heroj rada]] kao Alija, nego je u vrijeme socijalističke izgradnje [[SFRJ]] bio primjer veseloga i zadovoljnoga radnika – proizvođača zbog čega se njegov lik i našao na najupotrebljavanijoj novčanici toga vremena.

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
&lt;center&gt;
Datoteka:1000din-1963.jpg|Arif Heralić na novčanici od 1000 dinara.
Datoteka:YUD 10 1981 obverse.jpg|Arif Heralić na novčanici od 10 dinara.
Datoteka:Slavoj_Žižek_with_Arif_Heralić_shirt.jpg|[[Slavoj Žižek]] nosi službenu majicu [[Subversive Festival]]a iz [[2013.]] godine s likom Arifa Heralića.
&lt;/center&gt;
&lt;/gallery&gt;

== Bilješke ==
{{fusd|1}} [[Narodna banka Jugoslavije]] pustila je novčanice u optjecaj [[1. siječnja]] [[1966.]] godine, a datum izdavanja na novčanici je bio [[1. kolovoza]] [[1965.]] godine.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==
* [http://www.kunalipa.com/blog/web-preporuke/numizmaticki-casopisi-dinar-snd.php „Rudari” na našim novčanicama”], ''Dinar'', Srpsko numizmatičko društvo, '''20''', 2003. 
* Ožegović, Nina (21. veljače 2012). Bajruši, Robert, ur., [http://arhiva.nacional.hr/clanak/125380/1968-godina-revolucije-i-kontrarevolucije „1968. godina revolucije i kontrarevolucije”], ''Nacional onlajn'', NCL Media Grupa d.o.o. 20.

== Vidi još ==
* [[Alija Sirotanović]]
* [[Devalvacija jednog osmijeha]]

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=1GWSC2My9Hw Dokumentarni film „Devalvacija jednog osmijeha” o Heralićevom životu], [[Youtube]]
{{GLAVNIRASPORED:Heralić, Arif}}

[[Kategorija:Životopisi, Zenica]]
[[Kategorija:Rudari]]
[[Kategorija:Romi]]</text>
      <sha1>fk5oubebl2yo6vvoko8w12kru4upzv7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432923</id>
      <parentid>6432875</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T15:41:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5571" xml:space="preserve">{{Infookvir životopis
| ime            = Arif Heralić
| slika          = 
| veličina       = 
| opis slike     = 
| rodno_ime      = 
| pseudonim      = 
| rođenje        = [[Zenica]], [[Drinska banovina]], [[Kraljevina Jugoslavija]], [[5. svibnja]] [[1922.]]
| smrt           = [[Zenica]], [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFRJ]], [[16. lipnja]] [[1971.]]
| uzrok_smrti    = 
| posljednje_počivalište = 
| prebivalište   = 
| nacionalnost   = 
| etnicitet      = [[Romi u Bosni i Hercegovini|Rom]]
| državljantvo   = 
| poznat_po      = lik na novčanici 1000 [[jugoslavenski dinar|jugoslavenskih dinara]] ([[1955.]] – [[1966.]]), 10 jugoslavenskih dianra ([[1966.]] – [[1985.]]) 
| obrazovanje    = 
| poslodavac     = 
| zanimanje      = [[ljevač]]
| godine_rada    = 
| plaća          = 
| bogatstvo      = 
| titula         = 
| mandat         = 
| prethodnik     = 
| nasljednik     = 
| stranka        = 
| odbori         = 
| vjera          = 
| visina         = 
| supruga        = 
| suprug         = 
| partner        = 
| djeca          = 11 djece
| roditelji      = 
| rođaci         = 
| web            = 
| potpis         = 
| nagrade        = 
| napomena       = 
}}
'''Arif Heralić''' ([[Zenica]], [[5. svibnja]] [[1922.]] – [[Zenica]], [[16. lipnja]] [[1971.]]) je bio [[Romi u Bosni i Hercegovini|bosanskohercegovački romski]] [[ljevač]] iz [[Željezara Zenica|Željezare Zenice]].&lt;ref name=&quot;Prvi&quot;&gt;Dinar 20 2003., str. 38.&lt;/ref&gt;

== Životopis ==
=== Rani život ===
Rođen je u [[Zenica|Zenici]] [[5. svibnja]] [[1922.]] godine.

=== Na novčanicama ===
Poznat je njegov osmjeh na [[Jugoslavenski dinar#1955. FNR Jugoslavija|novčanici od tisuću jugoslavenskih dinara izdane 1955. godine]]. Nakon denominacija iz [[1966.]]{{fusg|1}} godine njegov lik je prisutan na novčanici od 10 dinara koja je popularna zvana „Som“. Ta novčanica se koristila do [[1985.]] godine. 

Novčanica je nastala na temelju [[fotografija|fotografije]] koju je krajem [[prosinac|prosinca]] [[1954.]] godine napravio Nikola Bibić, fotoreporter lista „[[Borba (novine)|Borba]]“, za članak o [[Željezara Zenica|Željezari Zenici]].

=== Kasniji život ===
O sudbini Arifa Heralića, kao ranije nasmijanome radniku i simbolu socijalističkoga napretka i blagostanja, koji se razbolio, postao kronični [[alkoholičar]] i sa svojom obitelji živio u neimaštini, te pokušaju da traži novčanu naknadu za korištenje njegovoga lika na novčanici, snimljen je dokumentarni film [[Devalvacija jednog osmijeha|„Devalvacija jednog osmijeha”]] (1967.), u režiji [[Vojdrag Berčić|Vojdraga Berčića]]. Film je sugerirao na krivicu društva, koje je radnika iskoristilo, a zatim odbacilo. Dokumentarni film je emitiran [[9. siječnja]] [[1968.]] na [[TV Zagreb]], nakon [[Dnevnik HTV-a|Dnevnika]]. Prikazivanje filma izazvalo je dugotrajne rasprave u političkim krugovima. TV Zagreb je prikazivanje filma proglasila „programsko-političkom greškom”, a urednik Filmskoga programa je podnio ostavku. Iako državni tužitelj nije zabranio prikazivanje, film više nije prikazivan.&lt;ref&gt;Ožegović &amp; 21 2. 2012.&lt;/ref&gt;

Arif Heralić je imao jedanaestoro djece. Otišao je u mirovinu [[1961.]] godine, kao [[invalid rada]]. Umro je u siromaštvu u rodnoj [[Zenica|Zenici]] [[16. lipnja]] [[1971.]] godine.&lt;ref name=&quot;Prvi&quot; /&gt;&lt;ref&gt;Viščević, Zlatko, [https://blog.dnevnik.hr/hrvatskanumizmatika/2007/04/1622406288/arif-heralic-lik-s-novcanice-od-1000-i-10-jugoslavenskih-dinara.html?page=blog&amp;id=1622406288&amp;subpage=0&amp;subdomain=hrvatskanumizmatika „Arif Heralić, lik s novčanice od 1.000 i 10 jugoslavenskih dinara”], ''blog.dnevnik.hr'', objavljeno 2. travnja 2007., pristupljeno 9. ožujka 2020.&lt;/ref&gt;

== Miješanje s Alijom Sirotanovićem ==
Arifa Heralića često miješaju s [[Alija Sirotanović|Alijom Sirotanovićem]], [[rudar]]em – rekorderom iz rudnika Breza kod [[Breza|Breze]]. Arif Heralić nije bio [[udarnik|rekorder – heroj rada]] kao Alija, nego je u vrijeme socijalističke izgradnje [[SFRJ]] bio primjer veseloga i zadovoljnoga radnika – proizvođača zbog čega se njegov lik i našao na najupotrebljavanijoj novčanici toga vremena.

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
&lt;center&gt;
Datoteka:1000din-1963.jpg|Arif Heralić na novčanici od 1000 dinara.
Datoteka:YUD 10 1981 obverse.jpg|Arif Heralić na novčanici od 10 dinara.
Datoteka:Slavoj_Žižek_with_Arif_Heralić_shirt.jpg|[[Slavoj Žižek]] nosi službenu majicu [[Subversive Festival]]a iz [[2013.]] godine s likom Arifa Heralića.
&lt;/center&gt;
&lt;/gallery&gt;

== Bilješke ==
{{fusd|1}} [[Narodna banka Jugoslavije]] pustila je novčanice u optjecaj [[1. siječnja]] [[1966.]] godine, a datum izdavanja na novčanici je bio [[1. kolovoza]] [[1965.]] godine.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==
* [http://www.kunalipa.com/blog/web-preporuke/numizmaticki-casopisi-dinar-snd.php „Rudari” na našim novčanicama”], ''Dinar'', Srpsko numizmatičko društvo, '''20''', 2003. 
* Ožegović, Nina (21. veljače 2012). Bajruši, Robert, ur., [http://arhiva.nacional.hr/clanak/125380/1968-godina-revolucije-i-kontrarevolucije „1968. godina revolucije i kontrarevolucije”], ''Nacional onlajn'', NCL Media Grupa d.o.o. 20.

== Vidi još ==
* [[Alija Sirotanović]]
* [[Devalvacija jednog osmijeha]]

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=1GWSC2My9Hw Dokumentarni film „Devalvacija jednog osmijeha” o Heralićevom životu], [[Youtube]]
{{GLAVNIRASPORED:Heralić, Arif}}

[[Kategorija:Životopisi, Zenica]]
[[Kategorija:Rudari]]
[[Kategorija:Romi]]</text>
      <sha1>n6jn7qlusxcc09xwvn0toa63n2wadhm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zemljopis Azerbajdžana</title>
    <ns>0</ns>
    <id>669167</id>
    <revision>
      <id>6433079</id>
      <parentid>6197477</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T21:39:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.8</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5706" xml:space="preserve">{{Infookvir zemljopis države
| ime_genitiv          = Azerbajdžana
| slika                = Azerbaijan_(orthographic_projection).svg
| kontinent            = [[Europa]]/[[Azija]]
| regija               = [[Kavkaz (regija)|Kavkaz]]
| širina-stupnjevi     = 40
| širina-minute        = 30
| širina-oznaka        = N
| dužina-stupnjevi     = 47
| dužina-minute        = 30
| dužina-oznaka        = E
| površina             = 86.600 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| površina_poredak     = 111.
| postotak_kopno       = 99,87%
| postotak_voda        = 0,13%
| obalna_crta          = 
| kopnena_obalna_crta  = 
| otočna_obalna_crta   = 
| granice              = {{ZD+X/A|ARM}} (1007 km) &lt;br&gt; {{ZD+X/I|IRN}} (765 km) &lt;br&gt; {{ZD+X/G|GRU}} (480 km) &lt;br&gt; {{ZD+X/R|RUS}} (390 km) &lt;br&gt; {{ZD+X/T|TUR}} (8 km)
| najviša_točka        = [[Bazardjuzu]] &lt;br&gt; (4466 m)&lt;ref name=&quot;LZMK&quot;&gt;[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=4910 Azerbajdžan na Hrvatskoj enciklopediji], pristupljeno 28. rujna 2019.&lt;/ref&gt;
| najniža_točka        = [[Kaspijsko jezero]] &lt;br&gt; (-28 m)
| najduža_rijeka       = [[Kura]]&lt;br&gt; (1364 km,&lt;ref&gt;[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=34689 Kura na Hrvatskoj enciklopediji], pristupljeno 28. rujna 2019.&lt;/ref&gt; u [[Azerbajdžan]]u 906 km&lt;ref name=&quot;LZMK&quot; /&gt;)
| najveće_jezero       = [[Kaspijsko jezero]] &lt;br&gt; (386.400 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;)&lt;ref&gt;[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=30738 Kaspijsko jezero na Hrvatskoj enciklopediji], pristupljeno 28. rujna 2019.&lt;/ref&gt;
| najveći_otok         = [[Kjor-Dili]] &lt;br&gt; (43 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) 
}}
[[Datoteka:Mapa de Azerbaiyán.png|230px|mini|desno|Zemljopisna karta Azerbajdžana]]
[[Azerbajdžan]] je [[Popis država|država]] koja se nalazi u [[Kavkaz (regija)|Kavkaskoj regiji]], na granici između [[Europa|Europe]] i [[Azija|Azije]]. Tri fizička svojstva dominiraju [[Azerbajdžan]]om: [[Kaspijsko jezero]], čija obala čini prirodu istočnu granicu [[Azerbajdžan]]a; planinski lanac [[Veliki Kavkaz]] na sjeveru; te prostrane ravnice u središtu države. Površina [[Azerbajdžan]]a iznosi oko 86.600 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; (malo veće od [[Austrija|Austrije]]), čime je [[Azerbajdžan]] po [[Dodatak:Popis država po površini|površini 111. najveća država svijeta]]. [[Azerbajdžan]] ima najveću površinu od [[Zakavkazje|tri zakavkaskih država]]. Unutar [[Azerbajdžan]]a nalaze se dvije posebne administrativne jedinice: [[Nahičevanska Autonomna Republika]], [[autonomna republika]] koju od ostatka [[Azerbajdžan]]a odvaja [[Armenija]], i nepriznata država [[Gorski Karabah]] koja se u potpunosti nalazi unutar [[Azerbajdžan]]a. 

Smješten u [[Zakavkazje|Zakavkazju]], [[Azerbajdžan]] na istoku graniči s [[Kaspijsko jezero]], najvećim [[jezero]]m na [[Zemlja|Zemlji]], na sjeveru s [[Gruzija|Gruzijom]] i [[Rusija|Ruskom Federacijom]], na jugu s [[Iran]]om, na jugozapadu i zapadu s [[Armenija|Armenijom]]. Mali, sjeverozapadni dio [[Nahičevanska Autonomna Republika|Nahičevanske Autonomne Republike]] također graniči s [[Turska|Turskom]]. Glavni grad [[Azerbajdžan]]a je drevni grad [[Baku]] koji je također najveća i najbolja [[Kaspijsko jezero|kaspijska]] luka te središte [[Naftna industrija u Azerbajdžanu|azerbajdžanske naftne industrije]].&lt;ref name=&quot;auto&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.cia.gov/cia/publications/factbook/geos/aj.html |title=CIA Site Redirect — Central Intelligence Agency |website=www.cia.gov |language=en |access-date=2019-09-28 |archive-date=9. svibnja 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070509142818/https://www.cia.gov/cia//publications/factbook/geos/aj.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2096.html |title=The World Factbook — Central Intelligence Agency |website=www.cia.gov |language=en |access-date=2019-09-28 |archive-date=1. listopada 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181001204523/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2096.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;


== Topografija i slijevovi ==
[[Datoteka:Azerbaijan Topography.png|230px|mini|desno|Topografska karta Azerbajdžana]]
Promjena nadmorske visine od nizine do visoravni je relativno nagla, jer skoro polovinu zemlje čini planinski teren. Značajne fizičke karakteristike su: blago valovita brda suptropske jugoistočne obale, koja su pokrivena plantažama [[čaj]]a i nasadima [[naranča]] i [[limun]]a; brojnim blatnim i mineralnim izvorima u klisurama [[Gobustan]]a kod Bakua i primorskim terenima koji se nalaze čak 28 metara ispod razine mora.

Azerbajdžan se nalazi u planinskom prstenu, a samo su granice s Kaspijskim morem, [[Iran]]om i [[Gruzija|Gruzijom]] nizinske. Na granici s ruskom republikom [[Dagestan]] nalazi se [[Veliki Kavkaz]], a na zapadu na granici s Armenijom nalazi se [[Mali Kavkaz]]. Na krajnjem jugoistoku nalaze se [[Tališki masiv]] koje čine dio granice s Iranom. Najviša uzvišenja su na Velikom Kavkazu. Najviša točka u Azerbajdžanu je na planini [[Bazardjuzu]] i iznosi 4466 metara. Osam velikih rijeka silaze s Kavkaza prema [[Kura-Araska nizina|Kura-Araskoj nizini]]. Za Azerbajdžan su karakteristične [[aluvij]]alne ravni i niske delte. [[Kura]] je najduža rijeka, koja silazi s Velikog Kavkaza. Kura se koristi kao hidroenergetski potencijal i za [[navodnjavanje]] plantaža u Kura-araskoj nizini. Samo 15% rijeka je plovno.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vidi još ==
* [[Administrativna podjela Azerbajdžana]]

== Vanjske poveznice ==
* [[commons:Atlas of Azerbajdžan|Wikimedia Atlas - Azerbaijan]], sadrži karte o [[Azerbajdžan]]u.

{{Azerbajdžan}}
{{Zemljopis Azije}}
{{Zemljopis Europe}}

[[Kategorija:Zemljopis Azerbajdžana| ]]</text>
      <sha1>52p08f0ac03yabty1qhf63qcs670pj6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>673310</id>
    <revision>
      <id>6432866</id>
      <parentid>6430446</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T13:06:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>93.138.70.182</ip>
      </contributor>
      <comment>Ažuriranje broj drzava 192</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3481" xml:space="preserve">{{Budući sportski događaj|atletika}}
{{Infookvir prvenstvo
| naziv= Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.
| slika = HaywardFieldPano.jpg
| slika_širina = &lt;!-- Only for images narrower than 220 pixels --&gt;
| slika_opis = Panoramska slika Hayward Fielda u sklopu Sveučilišta Oregona
| grad domaćin = [[Eugene, Oregon]]
| zemlja domaćin= {{ZD+X/S|SAD}}
| otvaranje = 
| zatvaranje = 
| broj država =192 
| broj natjecatelja = 
| broj natjecanja = 
}}
'''18. svjetsko prvenstvo u atletici''' održava se od 15. do 24. srpnja 2022. godine u gradu [[Eugene, Oregon|Eugeneu]], u američkoj saveznoj državi [[Oregon]]u.&lt;ref name=&quot;RunnersWorld2015-04-16&quot;&gt;
{{cite news |url=http://www.runnersworld.com/newswire/eugene-to-host-2021-track-world-championships |title=Eugene to Host 2021 Track World Championships: Oregon City will be first U.S. site of global meet |work=Runner's World |author=David Monti |date=16. travnja 2015. |accessdate=28. kolovoza 2015. |url-status=live |quote=In an unusual move that bypassed the usual bidding process, the International Association of Athletics Federations awarded Eugene, Oregon, the 2021 World Championships in Athletics in a special vote on the second day of their Council Meeting in Beijingl}}
&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Nytimes2015-04-16&quot;&gt;
{{cite news |url=https://www.nytimes.com/2015/04/17/sports/eugene-ore-to-host-first-world-track-championships-in-us-in-2021.html?_r=1 |title=Without Bidding, Eugene, Ore., Is Abruptly Awarded World Track Championships |work=[[The New York Times]] |author=Christopher Clarey |date=16. travnja 2015. |page=B12 |accessdate=29. kolovoza 2015. |url-status=live |quote=There was surprise in multiple time zones on Thursday when Eugene, Ore., became the first city in the United States to secure the world outdoor track and field championships. It will stage them in 2021 without the usual constraint of having had to win a formal bidding process.}}
&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;TheGuardian2015-04-16&quot;&gt;
{{cite news |url=https://www.theguardian.com/sport/2015/apr/16/iaaf-2021-world-athletics-championships-eugene |title=IAAF under fire for awarding 2021 World Athletics Championships to Eugene |work=[[The Guardian]] |date=16. travnja 2015. |accessdate=29. kolovoza 2015. |url-status=live}}
&lt;/ref&gt; Prvotno je bilo predviđeno održavanje od 6. do 15. kolovoza 2021. godine, a nakon odgađanja [[OI 2020.|Olimpijskih igara 2020.]] zbog [[Pandemija koronavirusa 2019./20.|pandemije koronavirusa]], iz organizacije svjetskog prvenstva razmotrili su pomicanje natjecanja u 2022. godinu.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Coe suggests world athletics championships could slip to 2022 |url=https://uk.reuters.com/article/uk-health-coronavirus-olympics-coe/coe-suggests-world-athletics-championships-could-slip-to-2022-idUKKBN21B3GH |accessdate=26. ožujka 2020. |work=Reuters |date=24. ožujka 2020. |language=en}}&lt;/ref&gt; Vijeće [[Međunarodni atletski savez|Međunarodnog atletskog saveza]] potvrdilo je tu odluku u travnju 2020.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Dates confirmed for World Athletics Championships Oregon 2022 |url=https://www.worldathletics.org/competitions/world-athletics-championships/news/dates-world-championships-oregon-2022 |accessdate=30. ožujka 2020. |work=worldathletics.org |date=8. travnja 2020.}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{SP atletika}}

[[Kategorija:Svjetska prvenstva u atletici|2022]]
[[Kategorija:Međunarodna športska natjecanja u SAD-u|SP Atletika 2022]]
[[Kategorija:Atletika u SAD-u]]</text>
      <sha1>f9xup6fiju2paqbw3gbsn82mnls3ofx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Svjetsko prvenstvo u atletici 2023.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>673724</id>
    <revision>
      <id>6432880</id>
      <parentid>6180883</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T13:34:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>93.138.70.182</ip>
      </contributor>
      <comment>Broj drzava , najveći sportski događaj na. Svijetu.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2336" xml:space="preserve">{{Budući sportski događaj|atletika}}
{{Infookvir prvenstvo
| naziv= Svjetsko prvenstvo u atletici 2023.
| slika = 
| slika_širina = &lt;!-- Only for images narrower than 220 pixels --&gt;
| slika_opis = 
| grad domaćin = [[Budimpešta]]
| zemlja domaćin= {{ZD+X/M|MAĐ}}
| otvaranje = 
| zatvaranje = 
| broj država =Više od 211 država 
| broj natjecatelja = 
| broj natjecanja = 
}}
'''19. svjetsko prvenstvo u atletici''' (mađ. 2023-as atlétikai világbajnokság) održat će se 2023. godine od 19. do 27. kolovoza&lt;ref&gt;(eng.) [https://www.worldathletics.org/news/press-releases/council-meeting-monaco-november-2019 Change of dates for World Athletics Championships Budapest 2023, Executive Board appoints three new members] [[World Athletics]]&lt;/ref&gt; u [[Budimpešta|Budimpešti]], u Mađarskoj.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.iaaf.org/news/press-release/budapest-awarded-2023-iaaf-world-championship |title=IAAF COUNCIL MAKES KEY DECISIONS IN MONACO |language=eng. |date=4. prosinca 2018. |publisher=IAAF}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://atletika.hu/hu/hirek/2018/magyarorszag-tortenelmi-sportsikere-budapesten-rendezik-2023-atletikai-vilagbajnoksagot |title=Magyarország történelmi sportsikere; Budapesten rendezik a 2023-as atlétikai világbajnokságot |language=mađ. |date=4. prosinca 2018. |publisher=Atletika.hu}}&lt;/ref&gt; sp 2023 bi trebao biti najveći sportski događaj na svijetu po broju država trebao nastupiti više od 211 država 

==Mjesto natjecanja==
Prvenstvo će se održati u [[Nemzeti Atlétikai Központ|Nacionalnom centru za atletiku]] u Budimpešti koji je podignut za ovo prvenstvo. Kapaciteta je 40.000 gledatelja. Drugi je budimpeštanski nacionalni stadion.&lt;ref&gt;{{cite web |language=eng. |url=http://stadiumdb.com/news/2018/12/new_design_budapests_second_national_stadium |title=Budapest's second national stadium |date=6. prosinca 2018. |publisher=StadiumDB}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[https://www.iaaf.org/competitions/iaaf-world-championships Službena stranica IAAF] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191111034054/https://www.iaaf.org/competitions/iaaf-world-championships |date=11. studenoga 2019. }}
{{SP atletika}}

[[Kategorija:Svjetska prvenstva u atletici|2023]]
[[Kategorija:Međunarodna športska natjecanja u Mađarskoj|SP Atletika 2023]]</text>
      <sha1>fkrm6u7u2j3790pv7laqc0k3vfchrqt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dominikanski samostan i crkva sv. Marije od Milosrđa na Šćedru</title>
    <ns>0</ns>
    <id>677055</id>
    <revision>
      <id>6433046</id>
      <parentid>6261288</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T21:04:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Argo Navis premješta stranicu [[Dominikanska crkva i samostan na Šćedru]] na [[Dominikanski samostan i crkva sv. Marije od Milosrđa na Šćedru]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1616" xml:space="preserve">'''Dominikanska crkva i samostan''' na sjeveru otoka [[Šćedro|Šćedra]] (upravno je pod selom [[Pitve|Pitvama]] na Hvaru, općina Jelsa), čine cjelinu koja je [[zaštićeno kulturno dobro]]&lt;ref name=&quot;min-kulture-RH&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20200615004006/https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&amp;kdId=409955041 ''Pitve, Crkva i samostan dominikanaca na otoku Šćedro''] Ministarstvo kulture RH. Arhivirano 15. lipnja 2020. Pristupljeno 15. lipnja 2020. Sadržaj preuzet uz [[Wikipedija:Dopuštenja_za_korištenje_sadržaja/Ustanove#Ministarstvo_kulture_Republike_Hrvatske|dopusnicu]].&lt;/ref&gt;

== Opis dobra ==
Crkva i dominikanski samostan sagrađeni su u XV.-XVI. stoljeću na sjevernoj strani otoka Šćedro. Stara crkva sv. Marije koja je spojena sa samostanskom crkvom romanička je građevina iz XII.-XIII. stoljeća. Crkva je jednobrodna građevina s četverokutnom apsidom, usmjerena u pravcu istok - zapad. Uz crkvu je postojao dominikanski samostan, no danas su sačuvani samo perimetralni zidovi. Zvonik je sagrađen u XVIII. stoljeću, u gornjoj je zoni porušen, dok su uzdužni zidovi i svod crkve znatno oštećeni.&lt;ref name=&quot;min-kulture-RH&quot;/&gt;

== Zaštita ==
Pod oznakom Z-5097 zavedeni su kao [[nepokretna kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] - pojedinačno, pravna statusa [[zaštićeno kulturno dobro|zaštićena kulturnog dobra]], klasificirano kao &quot;sakralna graditeljska baština&quot;.&lt;ref name=&quot;min-kulture-RH&quot;/&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Ministarstvo kulture}}

[[Kategorija:Zaštićeno kulturno dobro]]
[[Kategorija:Katoličke crkve u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Šćedro]]</text>
      <sha1>ba7ey4ik6w3c2t5y2bxqxg35otetxza</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Diplazium</title>
    <ns>0</ns>
    <id>679030</id>
    <revision>
      <id>6432917</id>
      <parentid>6261989</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T15:28:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28981" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =''Diplazium''
| slika        = Diplazium amamianum.jpg
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =''Diplazium laxifrons''  (sin. Diplazium amamianum)
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Pteridophyta]]
| classis      =[[Polypodiopsida]]
| ordo         =[[Polypodiales]]
| familia      =[[Athyriaceae]]
| genus        ='''''Diplazium'''''
| genus_autorstvo =&lt;small&gt;[[Sw.]]&lt;/small&gt;
| species      =
| subspecies   =
| dvoimeno     =
| dvoimeno_autorstvo =
| karta_raspon =
}}
'''''Diplazium''''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Diplazium''), veliki rod [[Papratnice|papratnica]] nekada uključivana u porodicu ''Athyriaceae'', danas potporodica [[Athyrioideae]] &lt;small&gt;Alston&lt;/small&gt;, od [[2014.]] dio je porodice slezeničevki (''[[Aspleniaceae]]''). 

Preko 450 vrsta rašireno je po svim kontinentima.&lt;ref&gt;[http://www.plantsoftheworldonline.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:328225-2#children Plants of the World online] pristupljeno 11. srpnja 2020&lt;/ref&gt;

== Vrste ==
{{div col|cols=4}}
# ''[[Diplazium aberrans]]'' &lt;small&gt;Maxon &amp; C.V.Morton&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium acanthopus]]'' &lt;small&gt;C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium aculeatum]]'' &lt;small&gt;Alderw.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium adnatum]]'' &lt;small&gt;Mynssen &amp; Sylvestre&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium aemulum]]'' &lt;small&gt;Underw. &amp; Maxon&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium aequibasale]]'' &lt;small&gt;(Baker) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium albidosquamatum]]'' &lt;small&gt;Alderw.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium alienum]]'' &lt;small&gt;(Mett.) Hieron.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium altissimum]]'' &lt;small&gt;C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium ambiguum]]'' &lt;small&gt;Raddi&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium andapense]]'' &lt;small&gt;(Tardieu) Rakotondr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium andinum]]'' &lt;small&gt;(Pacheco &amp; R.C.Moran) M.Kessler &amp; A.R.Sm&lt;/small&gt;.
# ''[[Diplazium angulosum]]'' &lt;small&gt;C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium angustatum]]'' &lt;small&gt;Amann&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium angustipinna]]'' &lt;small&gt;(Holttum) Holttum&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium angustisquamatum]]'' &lt;small&gt;(Holttum) Parris&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium antioquiense]]'' &lt;small&gt;A.Rojas&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium apatelium]]'' &lt;small&gt;Alderw.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium aphanoneuron]]'' &lt;small&gt;Ohwi&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium apollinaris]]'' &lt;small&gt;L'Herm. ex Fée&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium arayae]]'' &lt;small&gt;A.Rojas&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium arborescens]]'' &lt;small&gt;(Bory) Sw.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium armatum]]'' &lt;small&gt;(Copel.) Holttum&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium arnottii]]'' &lt;small&gt;Brack.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium asperulum]]'' &lt;small&gt;Alderw.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium asplenioides]]'' &lt;small&gt;(Kunze) C.Presl&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium assimile]]'' &lt;small&gt;(Endl.) Bedd.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium asterothrix]]'' &lt;small&gt;C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium atirrense]]'' &lt;small&gt;(Donn.Sm.) Lellinger&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium atratum]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium atropurpureum]]'' &lt;small&gt;Rosenst.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium atrosquamosum]]'' &lt;small&gt;(Copel.) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium australe]]'' &lt;small&gt;(R.Br.) Wakef.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium avitaguense]]'' &lt;small&gt;Hieron.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium baishanzuense]]'' &lt;small&gt;(Ching &amp; P.S.Chiu ex W.M.Chu &amp; Z.R.He) Z.R.He&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium balliviani]]'' &lt;small&gt;Rosenst.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium banglum]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk. &amp; Pasha&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium bantamense]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium barbatum]]'' &lt;small&gt;C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium barisanicum]]'' &lt;small&gt;(Baker) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium basahense]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium beddomei]]'' &lt;small&gt;C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium bellum]]'' &lt;small&gt;(C.B.Clarke) Bir&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium betimusense]]'' &lt;small&gt;Alderw.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium bicolor]]'' &lt;small&gt;Stolze&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium biolleyi]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium bipinnatum]]'' &lt;small&gt;M.Kessler &amp; A.R.Sm.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium birgeri]]'' &lt;small&gt;C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium bittyuense]]'' &lt;small&gt;Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium bogotense]]'' &lt;small&gt;Hieron.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium bolivianum]]'' &lt;small&gt;M.Kessler &amp; A.R.Sm.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium bolsteri]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium bombonasae]]'' &lt;small&gt;Rosenst.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium bostockii]]'' &lt;small&gt;D.L.Jones&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium brachycarpum]]'' &lt;small&gt;Mynssen &amp; Sylvestre&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium brachylobum]]'' &lt;small&gt;(Sledge) Manickam &amp; Irudayaraj&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium brachysoroides]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium brausei]]'' &lt;small&gt;Rosenst.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium brevipes]]'' &lt;small&gt;(Baker) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium brooksii]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium buchtienii]]'' &lt;small&gt;Rosenst.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium burmanicum]]'' &lt;small&gt;Ching ex W.M.Chu &amp; Z.R.He&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium calliphyllum]]'' &lt;small&gt;(Copel.) M.G.Price&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium calogrammoides]]'' &lt;small&gt;(Ching ex W.M.Chu &amp; Z.R.He) Z.R.He&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium caracasanum]]'' &lt;small&gt;(Willd.) Kuntze&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium cardiomorphum]]'' &lt;small&gt;Alderw.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium carnosum]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium caudatum]]'' &lt;small&gt;(Cav.) Jermy&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium celtidifolium]]'' &lt;small&gt;Kunze&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium centripetale]]'' &lt;small&gt;(Baker) Maxon&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium ceramicum]]'' &lt;small&gt;(Miq.) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium ceratolepis]]'' &lt;small&gt;(Christ) Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium changjiangense]]'' &lt;small&gt;Z.R.He&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium chattagramicum]]'' &lt;small&gt;(C.B.Clarke) Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium chimboanum]]'' &lt;small&gt;C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium chimborazense]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium chimuense]]'' &lt;small&gt;C.D.Adams&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium chinense]]'' &lt;small&gt;(Baker) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium chioui]]'' &lt;small&gt;T.C.Hsu&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium chiriquense]]'' &lt;small&gt;C.D.Adams&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium chocoense]]'' &lt;small&gt;Hieron.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium christii]]'' &lt;small&gt;C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium ciliatum]]'' &lt;small&gt;M.G.Price&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium cominsii]]'' &lt;small&gt;(Baker) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium condorense]]'' &lt;small&gt;Pacheco &amp; A.R.Sm.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium congruum]]'' &lt;small&gt;Brack.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium consacense]]'' &lt;small&gt;Hieron.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium corderoi]]'' &lt;small&gt;(Sodiro) Diels&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium cordifolium]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium costale]]'' &lt;small&gt;(Sw.) C.Presl&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium costulisorum]]'' &lt;small&gt;(Copel.) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium crassiusculum]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium crenauritum]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium crinitum]]'' &lt;small&gt;(Baker) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium cristatum]]'' &lt;small&gt;Alston&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium croatianum]]'' &lt;small&gt;C.D.Adams&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium cultrifolium]]'' &lt;small&gt;(L.) Moore&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium cumingii]]'' &lt;small&gt;(C.Presl) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium cuneifolium]]'' &lt;small&gt;Rosenst.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium curtisii]]'' &lt;small&gt;(Holttum) Holttum&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium cyatheifolium]]'' &lt;small&gt;(Rich.) C.Presl&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium dameriae]]'' &lt;small&gt;Pic.Serm.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium deciduum]]'' &lt;small&gt;N.Ohta &amp; M.Takamiya&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium decompositum]]'' &lt;small&gt;(Copel.) Parris&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium decurrens]]'' &lt;small&gt;Bedd.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium deltoideum]]'' &lt;small&gt;C.Presl&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium dielsii]]'' &lt;small&gt;(Brause) Holttum&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium dietrichianum]]'' &lt;small&gt;(Luerss.) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium dilatatum]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium dinghushanicum]]'' &lt;small&gt;(Ching &amp; S.H.Wu) Z.R.He&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium diplazioides]]'' &lt;small&gt;(Klotzsch &amp; H.Karst.) Alston&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium divergens]]'' &lt;small&gt;Rosenst.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium divisissimum]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium doederleinii]]'' &lt;small&gt;(Luerss.) Makino&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium donianum]]'' &lt;small&gt;(Mett.) Tardieu&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium donnell-smithii]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium drepanolobium]]'' &lt;small&gt;A.R.Sm.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium dulongjiangense]]'' &lt;small&gt;(W.M.Chu) Z.R.He&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium dushanense]]'' &lt;small&gt;(Ching ex W.M.Chu &amp; Z.R.He) R.Wei &amp; X.C.Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium echinatum]]'' &lt;small&gt;C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium egenolfioides]]'' &lt;small&gt;M.G.Price&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium ellipticum]]'' &lt;small&gt;(Copel.) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium errans]]'' &lt;small&gt;Lorea-Hern. &amp; A.R.Sm.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium esculentoides]]'' &lt;small&gt;M.Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium esculentum]]'' &lt;small&gt;(Retz.) Sw.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium exindusiatum]]'' &lt;small&gt;M.Kessler &amp; A.R.Sm.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium expansum]]'' &lt;small&gt;Willd.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium fadyenii]]'' &lt;small&gt;(Hook.) Proctor&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium falcinellum]]'' &lt;small&gt;C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium fauriei]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium filamentosum]]'' &lt;small&gt;(Roxb.) Cronk&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium fimbriatum]]'' &lt;small&gt;Mynssen &amp; F.B.Matos&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium flexuosum]]'' &lt;small&gt;C.Presl&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium forbesii]]'' &lt;small&gt;(Baker) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium fosbergii]]'' &lt;small&gt;(Copel.) C.V.Morton&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium franconis]]'' &lt;small&gt;Liebm.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium fraxinifolium]]'' &lt;small&gt;C.Presl&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium fructuosum]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium fuenzalidae]]'' &lt;small&gt;Espin.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium fuertesii]]'' &lt;small&gt;Brause&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium fuliginosum]]'' &lt;small&gt;(Hook.) M.G.Price&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium furculicola]]'' &lt;small&gt;Alderw.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium geophilum]]'' &lt;small&gt;(Copel.) Alderw.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium gillespiei]]'' &lt;small&gt;(Copel.) M.Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium godmanii]]'' &lt;small&gt;(Baker) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium gomezianum]]'' &lt;small&gt;C.D.Adams&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium gracilescens]]'' &lt;small&gt;(Mett.) Moore ex R.Knuth&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium grandifolium]]'' &lt;small&gt;(Sw.) Sw.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium grashoffii]]'' &lt;small&gt;Rosenst.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium griffithii]]'' &lt;small&gt;T.Moore&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium hachijoense]]'' &lt;small&gt;Nakai&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium hainanense]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium hammelianum]]'' &lt;small&gt;C.D.Adams&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium harpeodes]]'' &lt;small&gt;T.Moore&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium hayatamae]]'' &lt;small&gt;N.Ohta &amp; M.Takamiya&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium hellwigii]]'' &lt;small&gt;Mickel &amp; Beitel&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium herbaceum]]'' &lt;small&gt;Fée&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium heterocarpum]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium hewittii]]'' &lt;small&gt;(Copel.) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium hians]]'' &lt;small&gt;Kuntze&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium hieronymi]]'' &lt;small&gt;C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium himalayense]]'' &lt;small&gt;(Ching) Panigrahi&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium hirtipes]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium hirtisquama]]'' &lt;small&gt;(Ching &amp; W.M.Chu) Z.R.He&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium hottae]]'' &lt;small&gt;Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium humbertii]]'' &lt;small&gt;(C.Chr.) Pic.Serm.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium × hutohanum]]'' &lt;small&gt;Sa.Kurata ex S.Sherizawa&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium huttonii]]'' &lt;small&gt;(Baker) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium hyalinum]]'' &lt;small&gt;A.Rojas&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium hymenodes]]'' &lt;small&gt;(Mett.) Á.Löve &amp; D.Löve&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium immensum]]'' &lt;small&gt;Stolze&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium incomptum]]'' &lt;small&gt;Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium ingens]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium insigne]]'' &lt;small&gt;Holttum&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium integrifolium]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium irigense]]'' &lt;small&gt;(Copel.) M.G.Price&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium jinfoshanicola]]'' &lt;small&gt;(W.M.Chu) Z.R.He&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium jinpingense]]'' &lt;small&gt;(W.M.Chu) Z.R.He&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium kansuense]]'' &lt;small&gt;(Ching &amp; Y.P.Hsu) Z.R.He&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium kappanense]]'' &lt;small&gt;Hayata&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium × kashmirianum]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium × kawabatae]]'' &lt;small&gt;Sa.Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium kawakamii]]'' &lt;small&gt;Hayata&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium ketagalaniorum]]'' &lt;small&gt;T.C.Hsu&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium khullarii]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium kidoi]]'' &lt;small&gt;Sa.Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium kunstleri]]'' &lt;small&gt;Holttum&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium kuoi]]'' &lt;small&gt;T.C.Hsu&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium laevipes]]'' &lt;small&gt;C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium laffanianum]]'' &lt;small&gt;C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium lanceolatum]]'' &lt;small&gt;A.Rojas&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium lastii]]'' &lt;small&gt;C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium latifolium]]'' &lt;small&gt;T.Moore&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium latilobum]]'' &lt;small&gt;(Copel.) Parris&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium latipinnulum]]'' &lt;small&gt;(Ching &amp; W.M.Chu) Z.R.He&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium latisectum]]'' &lt;small&gt;Rosendahl&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium latisquamatum]]'' &lt;small&gt;Holttum&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium laxifrons]]'' &lt;small&gt;Rosenst.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium legalloi]]'' &lt;small&gt;Proctor&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium lellingeri]]'' &lt;small&gt;Pacheco&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium leptocarpon]]'' &lt;small&gt;Fée&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium leptochlamys]]'' &lt;small&gt;Fée&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium leptogrammoides]]'' &lt;small&gt;C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium leptophyllum]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium lherminieri]]'' &lt;small&gt;Fée&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium lilloi]]'' &lt;small&gt;(Hicken) R.M.Tryon &amp; A.F.Tryon&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium lindbergii]]'' &lt;small&gt;(Mett.) Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium lobatum]]'' &lt;small&gt;(Tagawa) Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium lobbianum]]'' &lt;small&gt;(Hook.) T.Moore&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium lomariaceum]]'' &lt;small&gt;(Christ) M.G.Price&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium lonchophyllum]]'' &lt;small&gt;Kunze&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium longicarpum]]'' &lt;small&gt;Kodama&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium longifolium]]'' &lt;small&gt;T.Moore&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium longipes]]'' &lt;small&gt;Fée&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium macrodictyon]]'' &lt;small&gt;Diels&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium macrophyllum]]'' &lt;small&gt;Desv.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium mamberamense]]'' &lt;small&gt;Alderw.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium manickamii]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk. &amp; Kholia&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium maonense]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium mapiriense]]'' &lt;small&gt;Rosenst.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium marojejyense]]'' &lt;small&gt;(Tardieu) J.P.Roux&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium matamense]]'' &lt;small&gt;A.Rojas&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium matangense]]'' &lt;small&gt;C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium mattogrossense]]'' &lt;small&gt;A.Samp.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium maximum]]'' &lt;small&gt;(D.Don) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium megaphyllum]]'' &lt;small&gt;(Baker) Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium megistophyllum]]'' &lt;small&gt;(Copel.) Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium melanocaulon]]'' &lt;small&gt;Brack.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium melanochlamys]]'' &lt;small&gt;(Hook.) T.Moore&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium melanolepis]]'' &lt;small&gt;Alderw.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium melanopodium]]'' &lt;small&gt;Fée&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium melanosorum]]'' &lt;small&gt;C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium mesocarpum]]'' &lt;small&gt;Alderw.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium metcalfii]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium mettenianum]]'' &lt;small&gt;(Miq.) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium mickelii]]'' &lt;small&gt;Mynssen &amp; Sylvestre&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium microphyllum]]'' &lt;small&gt;Desv.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium mildei]]'' &lt;small&gt;C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium mixtum]]'' &lt;small&gt;(Roxb.) C.V.Morton&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium moccennianum]]'' &lt;small&gt;(Sodiro) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium mollifrons]]'' &lt;small&gt;(C.Chr.) M.G.Price&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium molokaiense]]'' &lt;small&gt;W.J.Rob.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium moluccanum]]'' &lt;small&gt;Rosenst.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium montediabloense]]'' &lt;small&gt;Proctor&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium moranii]]'' &lt;small&gt;C.D.Adams&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium moritzianum]]'' &lt;small&gt;Stolze&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium morogorense]]'' &lt;small&gt;J.P.Roux&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium moultonii]]'' &lt;small&gt;(Copel.) Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium multigemmatum]]'' &lt;small&gt;Lellinger&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium muricatum]]'' &lt;small&gt;(Mett.) Alderw.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium murkele]]'' &lt;small&gt;Hovenkamp&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium mutabile]]'' &lt;small&gt;Hovenkamp&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium mutilum]]'' &lt;small&gt;Kunze&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium myriomerum]]'' &lt;small&gt;(C.Chr.) Lellinger&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium nagalandicum]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk., Odyuo &amp; D.K.Roy&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium nanchuanicum]]'' &lt;small&gt;(W.M.Chu) Z.R.He&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium naumannii]]'' &lt;small&gt;Hieron.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium navarrense]]'' &lt;small&gt;Lellinger&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium navarretei]]'' &lt;small&gt;Stolze&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium neglectum]]'' &lt;small&gt;(H.Karst.) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium nelsonianum]]'' &lt;small&gt;A.Rojas&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium nemorale]]'' &lt;small&gt;(Baker) Schelpe&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium × neobirii]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium nervosum]]'' &lt;small&gt;Diels&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium nicotianifolium]]'' &lt;small&gt;C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium nigropaleaceum]]'' &lt;small&gt;Kunze&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium nigrosquamosum]]'' &lt;small&gt;(Ching ex W.M.Chu &amp; Z.R.He) Z.R.He&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium nipponicum]]'' &lt;small&gt;Tgawa&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium nitens]]'' &lt;small&gt;Rosenst.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium novoguineense]]'' &lt;small&gt;(Rosenst.) Hieron.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium nymanii]]'' &lt;small&gt;Hieron.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium oblongifolium]]'' &lt;small&gt;(Hook.) Jermy&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium obscurum]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium oellgaardii]]'' &lt;small&gt;Stolze&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium okinawaense]]'' &lt;small&gt;Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium okudairae]]'' &lt;small&gt;Makino&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium × okudairaeoides]]'' &lt;small&gt;Sa.Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium oligosorum]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium ordinatum]]'' &lt;small&gt;(C.Chr.) Lellinger&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium oreophilum]]'' &lt;small&gt;Underw. &amp; Maxon&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium ottonis]]'' &lt;small&gt;Klotzsch&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium ovatum]]'' &lt;small&gt;(W.M.Chu ex Ching &amp; Z.Y.Liu) R.Wei &amp; X.C.Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium owaseanum]]'' &lt;small&gt;Sa.Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium pactile]]'' &lt;small&gt;Lellinger&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium palaviense]]'' &lt;small&gt;Stolze&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium pallidum]]'' &lt;small&gt;(Blume) T.Moore&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium palmense]]'' &lt;small&gt;Rosenst.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium panamense]]'' &lt;small&gt;C.D.Adams&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium paradoxum]]'' &lt;small&gt;Fée&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium paucijugum]]'' &lt;small&gt;Stolze&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium paucipinnum]]'' &lt;small&gt;Stolze&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium pectinatum]]'' &lt;small&gt;C.Chr. ex Urb.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium pedatum]]'' &lt;small&gt;Klotzsch&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium pedicellatum]]'' &lt;small&gt;(Copel.) Parris&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium permirabile]]'' &lt;small&gt;Alderw.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium perrotii]]'' &lt;small&gt;(Tardieu) Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium peruvianum]]'' &lt;small&gt;Mynssen &amp; Sylvestre&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium petiolare]]'' &lt;small&gt;C.Presl&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium petiolulatum]]'' &lt;small&gt;(Stolze) A.R.Sm.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium phanerotis]]'' &lt;small&gt;Kunze&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium pin-faense]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium pinatubicum]]'' &lt;small&gt;M.G.Price&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium pinnatifidopinnatum]]'' &lt;small&gt;(Hook.) T.Moore&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium pinnatifidum]]'' &lt;small&gt;Kunze&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium plantaginifolium]]'' &lt;small&gt;(L.) Urb.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium platychlamys]]'' &lt;small&gt;C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium poiense]]'' &lt;small&gt;C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium polyanthes]]'' &lt;small&gt;(Sol.) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium polycarpum]]'' &lt;small&gt;(Copel.) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium polypodioides]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium ponapense]]'' &lt;small&gt;(Copel.) Hosok.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium popayanense]]'' &lt;small&gt;Hieron.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium porphyrorachis]]'' &lt;small&gt;(Baker) Diels&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium portugesense]]'' &lt;small&gt;A.Rojas&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium praestans]]'' &lt;small&gt;(Copel.) Maxon ex C.V.Morton&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium prionophyllum]]'' &lt;small&gt;Kunze&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium procumbens]]'' &lt;small&gt;Holttum&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium proliferum]]'' &lt;small&gt;(Lam.) Kaulf.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium prolongatum]]'' &lt;small&gt;Rosenst.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium prominulum]]'' &lt;small&gt;Maxon&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium propinquum]]'' &lt;small&gt;(Copel.) Alderw.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium protensum]]'' &lt;small&gt;Rosenst.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium pseudocyatheifolium]]'' &lt;small&gt;Rosenst.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium pseudoporrectum]]'' &lt;small&gt;Hieron.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium pseudosetigerum]]'' &lt;small&gt;(Christ) Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium pseudoshepherdioides]]'' &lt;small&gt;Hieron.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium pseudosylvaticum]]'' &lt;small&gt;Panigrahi&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium puberulentum]]'' &lt;small&gt;Mickel &amp; Beitel&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium pulicosum]]'' &lt;small&gt;(Hook.) T.Moore&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium pullingeri]]'' &lt;small&gt;(Baker) J.Sm.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium quadrangulatum]]'' &lt;small&gt;(W.M.Chu) Z.R.He&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium queenslandicum]]'' &lt;small&gt;Tindale&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium rapense]]'' &lt;small&gt;E.Brown&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium rhoifolium]]'' &lt;small&gt;Kuntze&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium ribae]]'' &lt;small&gt;(Pacheco &amp; R.C.Moran) Lellinger&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium ridleyi]]'' &lt;small&gt;(Copel.) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium riedelianum]]'' &lt;small&gt;(Bong. ex Kuhn) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium rivale]]'' &lt;small&gt;Diels&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium roemerianum]]'' &lt;small&gt;(Kunze) C.Presl&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium roraimense]]'' &lt;small&gt;Cremers &amp; K.U.Kramer&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium rosenstockii]]'' &lt;small&gt;(Copel.) Brownlie&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium rostratum]]'' &lt;small&gt;Fée&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium rubicaule]]'' &lt;small&gt;C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium sammatii]]'' &lt;small&gt;(Kuhn) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium sanctae rosae]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium sancti-johannis]]'' &lt;small&gt;(Copel.) C.V.Morton&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium sanderi]]'' &lt;small&gt;(C.Chr.) Pacheco&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium sandwichianum]]'' &lt;small&gt;(C.Presl) Diels&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium santanderense]]'' &lt;small&gt;A.Rojas&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium schkuhrii]]'' &lt;small&gt;J.Sm.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium schlechteri]]'' &lt;small&gt;Hieron.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium schraderi]]'' &lt;small&gt;Hieron.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium schultzei]]'' &lt;small&gt;Hieron.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium scotinum]]'' &lt;small&gt;Rosenst.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium sechellarum]]'' &lt;small&gt;(Baker) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium seemaunii]]'' &lt;small&gt;T.Moore&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium serratifolium]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium shepherdioides]]'' &lt;small&gt;(Baker) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium siamense]]'' &lt;small&gt;C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium sibiricum]]'' &lt;small&gt;(Turcz. ex Kunze) Sa.Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium sibuyanense]]'' &lt;small&gt;(Copel.) Alderw.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium sikkimense]]'' &lt;small&gt;(C.B.Clarke) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium silvestre]]'' &lt;small&gt;Alderw.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium simile]]'' &lt;small&gt;(W.M.Chu) R.Wei &amp; X.C.Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium simplicivenium]]'' &lt;small&gt;Holttum&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium skutchii]]'' &lt;small&gt;Lellinger&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium solandri]]'' &lt;small&gt;Carruth.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium solutum]]'' &lt;small&gt;(Christ) Lellinger&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium sorzogonense]]'' &lt;small&gt;(C.Presl) C.Presl&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium speciosum]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium spectabile]]'' &lt;small&gt;(Wall. ex Mett.) Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium spiniferum]]'' &lt;small&gt;Alderw.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium spinulosum]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium splendens]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium sprucei]]'' &lt;small&gt;C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium squamigerum]]'' &lt;small&gt;(Mett.) Matsum.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium squamuligerum]]'' &lt;small&gt;(Rosenst.) Parris&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium squarrosum]]'' &lt;small&gt;K.Iwats. &amp; M.Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium stellatopilosum]]'' &lt;small&gt;(Brause) Holttum&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium stenochlamys]]'' &lt;small&gt;C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium stenolepis]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium stipitipinnula]]'' &lt;small&gt;Holttum&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium stokeyae]]'' &lt;small&gt;Proctor&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium stoliczkae]]'' &lt;small&gt;Bedd.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium striatastrum]]'' &lt;small&gt;Lellinger&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium striatum]]'' &lt;small&gt;(L.) C.Presl&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium stubelii]]'' &lt;small&gt;Hieron.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium stuebelianum]]'' &lt;small&gt;(Hieron.) Stolze&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium subdilatatum]]'' &lt;small&gt;(Ching) Z.R.He&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium subintegrum]]'' &lt;small&gt;Holttum&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium subobliquatum]]'' &lt;small&gt;Rosenst.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium subobtusum]]'' &lt;small&gt;Rosenst.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium subpolypodioides]]'' &lt;small&gt;Alderw.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium subquadripinnatum]]'' &lt;small&gt;(Copel.) Lellinger&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium subscabrum]]'' &lt;small&gt;(Copel.) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium subserratum]]'' &lt;small&gt;(Blume) T.Moore&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium subsilvaticum]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium subspectabile]]'' &lt;small&gt;(Ching &amp; W.M.Chu) Z.R.He&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium × subternatum]]'' &lt;small&gt;Testo, Sundue &amp; A.Vasco&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium subtripinnatum]]'' &lt;small&gt;Nakai&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium succulentum]]'' &lt;small&gt;(C.B.Clarke) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium supranitens]]'' &lt;small&gt;C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium sylvaticum]]'' &lt;small&gt;(Bory) Sw.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium symmetricum]]'' &lt;small&gt;(Copel.) M.G.Price&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium tabalosense]]'' &lt;small&gt;Hieron.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium tablazianum]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium taiwanense]]'' &lt;small&gt;Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium × takamiyae]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium takii]]'' &lt;small&gt;Sa.Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium tamandarei]]'' &lt;small&gt;Rosenst.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium taquetii]]'' &lt;small&gt;C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium taylorianum]]'' &lt;small&gt;(Jenman) Maxon ex Proctor&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium tenuifolium]]'' &lt;small&gt;(Copel.) Lellinger&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium ternatum]]'' &lt;small&gt;Liebm.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium × tertium-maximale]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium tetsu-yamanakae]]'' &lt;small&gt;Sa.Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium thailandicum]]'' &lt;small&gt;Pongkai, Boonkerd &amp; Pollawatn&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium tibeticum]]'' &lt;small&gt;(Ching &amp; S.K.Wu) Z.R.He&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium tomentellum]]'' &lt;small&gt;(Rosenst.) L.D.Gómez&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium tomentosum]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium × toriianum]]'' &lt;small&gt;Sa.Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium × torresianum]]'' &lt;small&gt;Testo, Sundue &amp; A.Vasco&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium travancoricum]]'' &lt;small&gt;Bedd.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium trianae]]'' &lt;small&gt;(Mett.) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium tricholepis]]'' &lt;small&gt;C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium truncatilobum]]'' &lt;small&gt;C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium tungurahuae]]'' &lt;small&gt;C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium turgidum]]'' &lt;small&gt;Rosenst.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium turubalense]]'' &lt;small&gt;Rosenst.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium tutense]]'' &lt;small&gt;C.D.Adams&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium ulugurense]]'' &lt;small&gt;Verdc.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium uncidens]]'' &lt;small&gt;(Rosenst.) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium unilobum]]'' &lt;small&gt;Hieron.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium urbani]]'' &lt;small&gt;C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium urticifolium]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium vanvuureni]]'' &lt;small&gt;Alderw.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium vastum]]'' &lt;small&gt;(Mett.) Diels&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium velaminosum]]'' &lt;small&gt;(Diels) Pic.Serm.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium velutinum]]'' &lt;small&gt;Holttum&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium venulosum]]'' &lt;small&gt;Diels&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium vera-pax]]'' &lt;small&gt;Hieron.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium vesiculosum]]'' &lt;small&gt;C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium vestitum]]'' &lt;small&gt;C.Presl&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium virescens]]'' &lt;small&gt;Kunze&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium viridescens]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium wahauense]]'' &lt;small&gt;M.Kato, Darnaedi &amp; K.Iwats.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium walkeri]]'' &lt;small&gt;Hovenkamp&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium × wallichianum]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium wangii]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium weinlandii]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium welwitschii]]'' &lt;small&gt;(Hook.) Diels&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium wendtii]]'' &lt;small&gt;Mickel &amp; A.R.Sm.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium werckleanum]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium wheeleri]]'' &lt;small&gt;(Baker) Diels&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium whitfordii]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium wichurae]]'' &lt;small&gt;(Mett.) Diels&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium williamsii]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium wilsonii]]'' &lt;small&gt;Diels&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium wolfii]]'' &lt;small&gt;Hieron.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium xiphophyllum]]'' &lt;small&gt;(Baker) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium yaku-montanum]]'' &lt;small&gt;Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium yaoshanense]]'' &lt;small&gt;(Wu ex Wu, Wong &amp; Pong) Tardieu&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium yinchanianum]]'' &lt;small&gt;Zi Y.Liu, H.J.Wei &amp; Y.H.Yan&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium yuyoense]]'' &lt;small&gt;M.Kessler &amp; A.R.Sm.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium zakamenense]]'' &lt;small&gt;(Tardieu) Rakotondr.&lt;/small&gt;
{{div col end}}
== Sinonimi ==
* ''Allantodia'' &lt;small&gt;R.Br.&lt;/small&gt;
* ''Anisogonium'' &lt;small&gt;C.Presl&lt;/small&gt;
* ''Arcasplenium'' &lt;small&gt;T.Moore&lt;/small&gt;
* ''Brachysorus'' &lt;small&gt;C.Presl&lt;/small&gt;
* ''Callipteris'' &lt;small&gt;Bory&lt;/small&gt;
* ''Dictyodroma'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
* ''Digrammaria'' &lt;small&gt;C.Presl&lt;/small&gt;
* ''Hypochlamys'' &lt;small&gt;Fée&lt;/small&gt;
* ''Lotzea'' &lt;small&gt;Klotzsch &amp; H.Karst.&lt;/small&gt;
* ''Microstegia'' &lt;small&gt;C.Presl&lt;/small&gt;
* ''Monomelangium'' &lt;small&gt;Hayata&lt;/small&gt;
* ''Ochlogramma'' &lt;small&gt;C.Presl&lt;/small&gt;
* ''Oxygonium'' &lt;small&gt;C.Presl&lt;/small&gt;
* ''Pteriglyphis'' &lt;small&gt;Fée&lt;/small&gt;
{{commonscat|Diplazium}}
{{wikispecies|Diplazium}}

== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Athyriaceae]]</text>
      <sha1>h7rjuucivm8ucpnzitehxkiho2phre8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432936</id>
      <parentid>6432917</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T16:02:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27450" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =''Diplazium''
| slika        = Diplazium amamianum.jpg
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =''Diplazium laxifrons''  (sin. Diplazium amamianum)
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Pteridophyta]]
| classis      =[[Polypodiopsida]]
| ordo         =[[Polypodiales]]
| familia      =[[Athyriaceae]]
| genus        ='''''Diplazium'''''
| genus_autorstvo =&lt;small&gt;[[Sw.]]&lt;/small&gt;
| species      =
| subspecies   =
| dvoimeno     =
| dvoimeno_autorstvo =
| karta_raspon =
}}
'''''Diplazium''''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Diplazium''), veliki rod [[Papratnice|papratnica]] iz porodice ''[[Athyriaceae]]''.

Preko 450 vrsta rašireno je po svim kontinentima.&lt;ref&gt;[http://www.plantsoftheworldonline.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:328225-2#children Plants of the World online] pristupljeno 11. srpnja 2020&lt;/ref&gt;

== Vrste ==
{{div col|cols=3}}
# species: Diplazium aberrans &lt;small&gt;Maxon &amp; Morton&lt;/small&gt;
# species: Diplazium acanthopus &lt;small&gt;C. Chr.&lt;/small&gt;
# species: Diplazium aculeatum &lt;small&gt;Alderw.&lt;/small&gt;
# species: Diplazium adnatum &lt;small&gt;Mynssen &amp; Sylvestre&lt;/small&gt;
# species: Diplazium aequibasale &lt;small&gt;(Baker) C. Chr.&lt;/small&gt;
# species: Diplazium albidosquamatum &lt;small&gt;Alderw.&lt;/small&gt;
# species: Diplazium alienum &lt;small&gt;(Mett.) Hieron.&lt;/small&gt;
# species: Diplazium altissimum &lt;small&gt;(Jenman) C. Chr.&lt;/small&gt;
# species: Diplazium ambiguum &lt;small&gt;Raddi&lt;/small&gt;
# species: Diplazium andapense &lt;small&gt;(Tardieu) Rakotondr.&lt;/small&gt;
# species: Diplazium andicola &lt;small&gt;(Stolze) M. Kessler &amp; A. R. Sm.&lt;/small&gt;
# species: Diplazium andinum &lt;small&gt;(Pacheco &amp; R. C. Moran) M. Kessler &amp; A. R. Sm.&lt;/small&gt;
# species: Diplazium angulosum &lt;small&gt;C. Chr.&lt;/small&gt;
# species: Diplazium angustatum &lt;small&gt;Amann&lt;/small&gt;
# species: Diplazium angustipinna &lt;small&gt;(Holttum) Holttum&lt;/small&gt;
# species: Diplazium angustisquamatum &lt;small&gt;(Holttum) Parris&lt;/small&gt;
# species: Diplazium antioquiense &lt;small&gt;A. Rojas&lt;/small&gt;
# species: Diplazium apatelium &lt;small&gt;Alderw.&lt;/small&gt;
# species: Diplazium aphanoneuron &lt;small&gt;Ohwi&lt;/small&gt;
# species: Diplazium apollinaris &lt;small&gt;L'Herm. ex Fée&lt;/small&gt;
# species: Diplazium arayae &lt;small&gt;A. Rojas&lt;/small&gt;
# species: Diplazium arborescens &lt;small&gt;(Bory) Sw.&lt;/small&gt;
# species: Diplazium arboreum &lt;small&gt;(Willd.) C. Presl&lt;/small&gt;
# species: Diplazium armatum &lt;small&gt;(Copel.) Holttum&lt;/small&gt;
# species: Diplazium arnottii &lt;small&gt;Brack.&lt;/small&gt;
# species: Diplazium asperulum &lt;small&gt;Alderw.&lt;/small&gt;
# species: Diplazium assimile &lt;small&gt;(Endl.) Bedd.&lt;/small&gt;
# species: Diplazium asterothrix &lt;small&gt;C. Chr.&lt;/small&gt;
# species: Diplazium asymmetricum &lt;small&gt;Praptosuwiryo&lt;/small&gt;
# species: Diplazium atirrense &lt;small&gt;(Donn. Sm.) Lellinger&lt;/small&gt;
# species: Diplazium atratum &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# species: Diplazium atropurpureum &lt;small&gt;Rosenst.&lt;/small&gt;
# species: Diplazium atrosquamosum &lt;small&gt;(Copel.) C. Chr.&lt;/small&gt;
# species: Diplazium australe &lt;small&gt;(R. Br.) Wakef.&lt;/small&gt;
# species: Diplazium avitaguense &lt;small&gt;Hieron.&lt;/small&gt;
# species: Diplazium baishanzuense &lt;small&gt;(Ching &amp; P.S.Chiu ex W.M.Chu &amp; Z.R.He) Z.R.He&lt;/small&gt;
# species: Diplazium balliviani &lt;small&gt;Rosenst.&lt;/small&gt;
# species: Diplazium banglum &lt;small&gt;Fraser-Jenk. &amp; Pasha&lt;/small&gt;
# species: Diplazium bantamense &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt;
# species: Diplazium barbatum &lt;small&gt;C. Chr.&lt;/small&gt;
# species: Diplazium barisanicum &lt;small&gt;(Baker) C. Chr.&lt;/small&gt;
# species: Diplazium basahense &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# species: Diplazium batuayauense &lt;small&gt;Praptosuwiryo&lt;/small&gt;
# species: Diplazium beddomei &lt;small&gt;C. Chr.&lt;/small&gt;
# species: Diplazium bellum &lt;small&gt;(C. B. Clarke) Bir&lt;/small&gt;
# species: Diplazium betimusense &lt;small&gt;Alderw.&lt;/small&gt;
# species: Diplazium bicolor &lt;small&gt;Stolze&lt;/small&gt;
# species: Diplazium biolleyi &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# species: Diplazium bipinnatum &lt;small&gt;M. Kessler &amp; A. R. Sm.&lt;/small&gt;
# species: Diplazium birgeri &lt;small&gt;C. Chr.&lt;/small&gt;
# species: Diplazium bittyuense &lt;small&gt;Tagawa&lt;/small&gt;
# species: Diplazium bogotense &lt;small&gt;(H. Karst.)&lt;/small&gt;
# species: Diplazium bolivianum &lt;small&gt;M. Kessler &amp; A. R. Sm.&lt;/small&gt;
# species: Diplazium bolsteri &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# species: Diplazium bombonasae &lt;small&gt;Rosenst.&lt;/small&gt;
# species: Diplazium bostockii &lt;small&gt;D. L. Jones&lt;/small&gt;
# species: Diplazium bouffordii &lt;small&gt;Fraser-Jenk. &amp; Pariyar&lt;/small&gt;
# species: Diplazium brachycarpum &lt;small&gt;Mynssen &amp; Sylvestre&lt;/small&gt;
# species: Diplazium brachylobum &lt;small&gt;(Sledge) Manickam &amp; Irudayaraj&lt;/small&gt;
# species: Diplazium brachysoroides &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# species: Diplazium brausei &lt;small&gt;Rosenst.&lt;/small&gt;
# species: Diplazium brevipes &lt;small&gt;(Baker) C. Chr.&lt;/small&gt;
# species: Diplazium brooksii &lt;small&gt;(Copel.) C. Chr.&lt;/small&gt;
# species: Diplazium buchtienii &lt;small&gt;Rosenst.&lt;/small&gt;
# species: Diplazium bulbiferum &lt;small&gt;Brack.&lt;/small&gt;
# species: Diplazium burmanicum &lt;small&gt;Ching apud W.M.Chu &amp; Z.R.He&lt;/small&gt;
# species: Diplazium calliphyllum &lt;small&gt;(Copel.) M. G. Price&lt;/small&gt;
# species: Diplazium calogrammoides &lt;small&gt;(Ching ex W.M.Chu &amp; Z.R.He) Z.R.He&lt;/small&gt;
# species: Diplazium caracasanum (Willd.) Kunze ex T. Moore
# species: Diplazium cariomorphum &lt;small&gt;Alderw.&lt;/small&gt;
# species: Diplazium carnosum &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# species: Diplazium caudatum &lt;small&gt;(Cav.) Jermy&lt;/small&gt;
# species: Diplazium celtidifolium &lt;small&gt;Kunze&lt;/small&gt;
# species: Diplazium centripetale &lt;small&gt;(Baker) Maxon&lt;/small&gt;
# species: Diplazium ceramicum &lt;small&gt;(Miq.) C. Chr.&lt;/small&gt;
# species: Diplazium ceratolepis &lt;small&gt;(Christ) Christ&lt;/small&gt;
# species: Diplazium changjiangense &lt;small&gt;Z. R. He&lt;/small&gt;
# species: Diplazium chattagramicum &lt;small&gt;(C. B. Clarke) Ching&lt;/small&gt;
# species: Diplazium chimboanum &lt;small&gt;(Sodiro) C. Chr.&lt;/small&gt;
# species: Diplazium chimborazense &lt;small&gt;(Spruce) Christ&lt;/small&gt;
# species: Diplazium chimuense &lt;small&gt;C. D. Adams&lt;/small&gt;
# species: Diplazium chinense &lt;small&gt;(Baker) C. Chr.&lt;/small&gt;
# species: Diplazium chioui &lt;small&gt;T. C. Hsu&lt;/small&gt;
# species: Diplazium chiriquense &lt;small&gt;C. D. Adams&lt;/small&gt;
# species: Diplazium chirripoense &lt;small&gt;A. Rojas&lt;/small&gt;
# species: Diplazium chocoense &lt;small&gt;(Triana) Hieron.&lt;/small&gt;
# species: Diplazium christii &lt;small&gt;C. Chr.&lt;/small&gt;
# species: Diplazium ciliatum &lt;small&gt;M. G. Price&lt;/small&gt;
# species: Diplazium cominsii &lt;small&gt;(Baker) C. Chr.&lt;/small&gt;
# species: Diplazium condorense &lt;small&gt;Pacheco &amp; A. R. Sm.&lt;/small&gt;
# species: Diplazium consacense &lt;small&gt;Hieron.&lt;/small&gt;
# species: Diplazium conterminum &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# species: Diplazium corderoi &lt;small&gt;(Sodiro) Diels&lt;/small&gt;
# species: Diplazium cordifolium &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt;
# species: Diplazium cornutum &lt;small&gt;A. Rojas&lt;/small&gt;
# species: Diplazium costale &lt;small&gt;(Sw.) C. Presl&lt;/small&gt;
# species: Diplazium costulisorum &lt;small&gt;(Copel.) C. Chr.&lt;/small&gt;
# species: Diplazium crameri &lt;small&gt;Praptosuwiryo&lt;/small&gt;
# species: Diplazium crassirhizoma &lt;small&gt;A. Rojas&lt;/small&gt;
# species: Diplazium crassiusculum &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# species: Diplazium crenauritum &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# species: Diplazium crinitum &lt;small&gt;(Baker) C. Chr.&lt;/small&gt;
# species: Diplazium cristatum &lt;small&gt;(Desr.) Alston&lt;/small&gt;
# species: Diplazium cristovalense &lt;small&gt;(Baker) C. W. Chen&lt;/small&gt;
# species: Diplazium croatianum &lt;small&gt;C. D. Adams&lt;/small&gt;
# species: Diplazium cultratum &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
# species: Diplazium cultrifolium &lt;small&gt;(L.) Kunze&lt;/small&gt;
# species: Diplazium cumingii &lt;small&gt;(C. Presl) C. Chr.&lt;/small&gt;
# species: Diplazium cuneifolium &lt;small&gt;Rosenst.&lt;/small&gt;
# species: Diplazium curtisii &lt;small&gt;(Holttum) Holttum&lt;/small&gt;
# species: Diplazium cyatheifolium &lt;small&gt;(Rich.) C. Presl&lt;/small&gt;
# species: Diplazium dameriae &lt;small&gt;Pic. Serm.&lt;/small&gt;
# species: Diplazium davaoense &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# species: Diplazium deciduum &lt;small&gt;N. Ohta &amp; M. Takamiya&lt;/small&gt;
# species: Diplazium decompositum &lt;small&gt;(Copel.) Parris&lt;/small&gt;
# species: Diplazium decurrens &lt;small&gt;Bedd.&lt;/small&gt;
# species: Diplazium deltoideum &lt;small&gt;(C. Presl) C. Presl&lt;/small&gt;
# species: Diplazium densisquamatum &lt;small&gt;Praptosuwiryo&lt;/small&gt;
# species: Diplazium dielsii &lt;small&gt;(Brause) Holttum&lt;/small&gt;
# species: Diplazium dietrichianum &lt;small&gt;(Luerss.) C. Chr.&lt;/small&gt;
# species: Diplazium dilatatum &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt;
# species: Diplazium dinghushanicum &lt;small&gt;(Ching &amp; S. H. Wu) Z. R. He&lt;/small&gt;
# species: Diplazium diplazioides &lt;small&gt;(Klotzsch &amp; H. Karst.) Alston&lt;/small&gt;
# species: Diplazium divergens &lt;small&gt;Rosenst.&lt;/small&gt;
# species: Diplazium divisissimum &lt;small&gt;(Baker) Christ&lt;/small&gt;
# species: Diplazium doederleinii &lt;small&gt;(Luerss.) Makino&lt;/small&gt;
# species: Diplazium donianum &lt;small&gt;(Mett.) Tardieu&lt;/small&gt;
# species: Diplazium donnell-smithii &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# species: Diplazium drepanolobium &lt;small&gt;A. R. Sm.&lt;/small&gt;
# species: Diplazium dulongjiangense &lt;small&gt;(W. M. Chu) Z. R. He&lt;/small&gt;
# species: Diplazium dushanense &lt;small&gt;(Ching ex W.M.Chu &amp; Z.R.He) R.Wei &amp; X.C.Zhang&lt;/small&gt;
# species: Diplazium echinatum &lt;small&gt;C. Chr.&lt;/small&gt;
# species: Diplazium egenolfioides &lt;small&gt;M. G. Price&lt;/small&gt;
# species: Diplazium ellipticum &lt;small&gt;(Copel.) C. Chr.&lt;/small&gt;
# species: Diplazium errans &lt;small&gt;Lorea-Hern. &amp; A. R. Sm.&lt;/small&gt;
# species: Diplazium esculentoides &lt;small&gt;M. Kato&lt;/small&gt;
# species: Diplazium esculentum &lt;small&gt;(Retz.) Sw.&lt;/small&gt;
# species: Diplazium exindusiatum &lt;small&gt;M. Kessler &amp; A. R. Sm.&lt;/small&gt;
# species: Diplazium expansum &lt;small&gt;Willd.&lt;/small&gt;
# species: Diplazium fadyenii &lt;small&gt;(Hook.) Proctor&lt;/small&gt;
# species: Diplazium falcinellum &lt;small&gt;C. Chr.&lt;/small&gt;
# species: Diplazium fauriei &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# species: Diplazium filamentosum &lt;small&gt;(Roxb.) Cronk&lt;/small&gt;
# species: Diplazium fimbriatum &lt;small&gt;Mynssen &amp; F. B. Matos&lt;/small&gt;
# species: Diplazium flexuosum &lt;small&gt;(C. Presl) C. Presl&lt;/small&gt;
# species: Diplazium florensiae &lt;small&gt;(Rakotondr.) Rouhan &amp; L. Y. Kuo&lt;/small&gt;
# species: Diplazium forbesii &lt;small&gt;(Baker) C. Chr.&lt;/small&gt;
# species: Diplazium fosbergii &lt;small&gt;(Copel.) C. V. Morton&lt;/small&gt;
# species: Diplazium franconis &lt;small&gt;Liebm.&lt;/small&gt;
# species: Diplazium fraxinifolium &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
# species: Diplazium fructuosum &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# species: Diplazium fuenzalidae &lt;small&gt;Espinosa&lt;/small&gt;
# species: Diplazium fuertesii &lt;small&gt;Brause&lt;/small&gt;
# species: Diplazium fuliginosum &lt;small&gt;(Hook.) M. G. Price&lt;/small&gt;
# species: Diplazium furculicolum &lt;small&gt;Alderw.&lt;/small&gt;
# species: Diplazium geophilum &lt;small&gt;(Copel.) Alderw.&lt;/small&gt;
# species: Diplazium gillespiei &lt;small&gt;(Copel.) M. Kato&lt;/small&gt;
# species: Diplazium godmanii &lt;small&gt;(Baker) C. Chr.&lt;/small&gt;
# species: Diplazium gomezianum &lt;small&gt;C. D. Adams&lt;/small&gt;
# species: Diplazium gracilescens &lt;small&gt;(Mett.) T. Moore ex R. Knuth&lt;/small&gt;
# species: Diplazium grandifolium &lt;small&gt;(Sw.) Sw.&lt;/small&gt;
# species: Diplazium grantii &lt;small&gt;(Copel.) C. Chr.&lt;/small&gt;
# species: Diplazium grashoffii &lt;small&gt;Rosenst.&lt;/small&gt;
# species: Diplazium griffithii &lt;small&gt;(T. Moore) Diels&lt;/small&gt;
# species: Diplazium hachijoense &lt;small&gt;Nakai&lt;/small&gt;
# species: Diplazium hainanense &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# species: Diplazium halimunense &lt;small&gt;Praptosuwiryo&lt;/small&gt;
# species: Diplazium hammelianum &lt;small&gt;C. D. Adams&lt;/small&gt;
# species: Diplazium harpeodes &lt;small&gt;T. Moore&lt;/small&gt;
# species: Diplazium hayatamae &lt;small&gt;N. Ohta &amp; M. Takamiya&lt;/small&gt;
# species: Diplazium hellwigii &lt;small&gt;Mickel &amp; Beitel&lt;/small&gt;
# species: Diplazium herbaceum &lt;small&gt;Fée&lt;/small&gt;
# species: Diplazium heterocarpum &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# species: Diplazium hewittii &lt;small&gt;(Copel.) C. Chr.&lt;/small&gt;
# species: Diplazium hians &lt;small&gt;Kunze ex Klotzsch&lt;/small&gt;
# species: Diplazium hieronymi &lt;small&gt;(Sodiro) C. Chr.&lt;/small&gt;
# species: Diplazium himalayense &lt;small&gt;(Ching) Panigrahi&lt;/small&gt;
# species: Diplazium hirsutipes &lt;small&gt;(Bedd.) B. K. Nayar &amp; Kaur&lt;/small&gt;
# species: Diplazium hirtipes &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# species: Diplazium hirtisquama (Ching &amp; W. M. Chu) Z. R. He
# species: Diplazium holttumii Hovenkamp
# species: Diplazium hottae Tagawa
# species: Diplazium humbertii (C. Chr.) Pic. Serm.
# species: Diplazium huttonii (Baker) C. Chr.
# species: Diplazium hyalinum A. Rojas
# species: Diplazium hymenodes (Mett.) Á. Löve &amp; D. Löve
# species: Diplazium immensum Stolze
# species: Diplazium incomptum Tagawa
# species: Diplazium ingens Christ
# species: Diplazium insigne Holttum
# species: Diplazium integrifolium Blume
# species: Diplazium irigense (Copel.) M. G. Price
# species: Diplazium jinfoshanicola (W. M. Chu) Z. R. He
# species: Diplazium jinpingense (W. M. Chu) Z. R. He
# species: Diplazium kansuense (Ching &amp; Y. P. Hsu) Z. R. He
# species: Diplazium kappanense Hayata
# species: Diplazium kawakamii Hayata
# species: Diplazium ketagalaniorum T. C. Hsu
# species: Diplazium khullarii Fraser-Jenk.
# species: Diplazium kidoi Kurata
# species: Diplazium kunstleri Holttum
# species: Diplazium kuoi T. C. Hsu
# species: Diplazium laevipes C. Chr.
# species: Diplazium laffanianum (Baker) C. Chr.
# species: Diplazium lanceolatum A. Rojas
# species: Diplazium latifolium (D. Don) T. Moore
# species: Diplazium latilobum (Copel.) Parris
# species: Diplazium latipinnulum (Ching &amp; W. M. Chu) Z. R. He
# species: Diplazium latisectum Rosend.
# species: Diplazium latisquamatum Holttum
# species: Diplazium laxifrons Rosenst.
# species: Diplazium legalloi Proctor
# species: Diplazium lellingeri Pacheco
# species: Diplazium leptocarpon Fée
# species: Diplazium leptogrammoides (Sodiro) C. Chr.
# species: Diplazium leptophyllum Christ
# species: Diplazium lherminieri Fée
# species: Diplazium lilloi (Hicken) R. M. Tryon &amp; A. F. Tryon
# species: Diplazium lindbergii (Mett.) Christ
# species: Diplazium lobatum (Tagawa) Tagawa
# species: Diplazium lobbianum T. Moore
# species: Diplazium loerzingii Praptosuwiryo
# species: Diplazium lomariaceum (Christ) M. G. Price
# species: Diplazium lonchophyllum Kunze
# species: Diplazium longicarpum Kodama
# species: Diplazium longifolium D. Don ex T. Moore
# species: Diplazium longipes Fée
# species: Diplazium lustrosum A. Rojas
# species: Diplazium macrodictyon (Baker) Diels
# species: Diplazium macrophyllum Desv.
# species: Diplazium magnificum (Copel.) M. G. Price
# species: Diplazium manickamii Fraser-Jenk. &amp; Kholia
# species: Diplazium maonense Ching
# species: Diplazium mapiriense Rosenst.
# species: Diplazium marojejyense (Tardieu) J. P. Roux
# species: Diplazium matamense A. Rojas
# species: Diplazium matangense C. Chr.
# species: Diplazium mattogrossense Samp.
# species: Diplazium maximum (D. Don) C. Chr.
# species: Diplazium megaphyllum (Baker) Christ
# species: Diplazium megasegmentum Praptosuwiryo
# species: Diplazium megasimplicifolium Praptosuwiryo
# species: Diplazium megistophyllum (Copel.) Tagawa
# species: Diplazium meijeri Praptosuwiryo
# species: Diplazium melanocaulon Brack.
# species: Diplazium melanochlamys (Hook.) T. Moore
# species: Diplazium melanolepis Alderw.
# species: Diplazium melanopodium Fée
# species: Diplazium melanosorum (Sodiro) C. Chr.
# species: Diplazium mesocarpum Alderw.
# species: Diplazium metcalfii Ching
# species: Diplazium mettenianum (Miq.) C. Chr.
# species: Diplazium mickelii Mynssen &amp; Sylvestre
# species: Diplazium microphyllum Desv.
# species: Diplazium mildei (Kuhn) C. Chr.
# species: Diplazium mixtum (Roxb.) C. V. Morton
# species: Diplazium moccennianum (Sodiro) C. Chr.
# species: Diplazium mollifrons (C. Chr.) M. G. Price
# species: Diplazium molokaiense W. J. Rob.
# species: Diplazium moluccanum Rosenst.
# species: Diplazium montediabloense Proctor
# species: Diplazium moranii C. D. Adams
# species: Diplazium moritzianum Stolze
# species: Diplazium morogorense J. P. Roux
# species: Diplazium moultonii (Copel.) Tagawa
# species: Diplazium multigemmatum Lellinger
# species: Diplazium muricatum (Mett.) Alderw.
# species: Diplazium murkele Hovenkamp
# species: Diplazium mutabile Hovenkamp
# species: Diplazium mutilum Kunze
# species: Diplazium myriomerum (Christ) Lellinger
# species: Diplazium nagalandicum Fraser-Jenk., Odyuo &amp; D. K. Roy
# species: Diplazium nanchuanicum (W. M. Chu) R. Wei &amp; X. C. Zhang
# species: Diplazium navarrense Lellinger
# species: Diplazium navarretei Stolze
# species: Diplazium neglectum (H. Karst.) C. Chr.
# species: Diplazium nelsonianum A. Rojas
# species: Diplazium nemorale (Baker) Schelpe
# species: Diplazium nervosum (Mett.) Diels
# species: Diplazium nicotianifolium (Mett.) C. Chr.
# species: Diplazium nigrosquamosum (Ching ex W. M. Chu &amp; Z. R. He) Z. R. He
# species: Diplazium nipponicolum (Ohwi) comb. ined.
# species: Diplazium nitens Rosenst.
# species: Diplazium novoguineense (Rosenst.) Hieron.
# species: Diplazium nymanii Hieron.
# species: Diplazium oblongifolium (Hook.) Jermy
# species: Diplazium obscurum Christ
# species: Diplazium oellgaardii Stolze
# species: Diplazium okinawaense Tagawa
# species: Diplazium okudairae Makino
# species: Diplazium oligosorum Copel.
# species: Diplazium opacifolium Alderw.
# species: Diplazium ordinatum (Christ) Lellinger
# species: Diplazium oreophilum Underw. &amp; Maxon
# species: Diplazium ottonis Klotzsch
# species: Diplazium ovatum (W. M. Chu ex Ching &amp; Z. Y. Liu) R. Wei &amp; X. C. Zhang
# species: Diplazium owaseanum Kurata
# species: Diplazium pactile Lellinger
# species: Diplazium palaviense Stolze
# species: Diplazium pallidum (Blume) T. Moore
# species: Diplazium palmense Rosenst.
# species: Diplazium panamense C. D. Adams
# species: Diplazium paradoxum Fée
# species: Diplazium parallelivenium Praptosuwiryo
# species: Diplazium paucijugum Stolze
# species: Diplazium paucipinnum Stolze
# species: Diplazium pectinatum (Fée) C. Chr.
# species: Diplazium pedatum Klotzsch
# species: Diplazium pedicellatum (Copel.) Parris
# species: Diplazium permirabile Alderw.
# species: Diplazium perrotetii (Tardieu) Tagawa
# species: Diplazium peruvianum Mynssen &amp; Sylvestre
# species: Diplazium petiolare C. Presl
# species: Diplazium petiolulatum (Stolze) A. R. Sm.
# species: Diplazium petri Tardieu
# species: Diplazium pinatubicum M. G. Price
# species: Diplazium pinfaense Ching
# species: Diplazium pinnatifidopinnatum (Hook.) T. Moore
# species: Diplazium pinnatifidum Kunze
# species: Diplazium plantaginifolium (L.) Urb.
# species: Diplazium platychlamys C. Chr.
# species: Diplazium poiense C. Chr.
# species: Diplazium polycarpum (Copel.) C. Chr.
# species: Diplazium polypodioides Blume
# species: Diplazium ponapense (Copel.) Hosok.
# species: Diplazium popayanense Hieron.
# species: Diplazium porphyrorachis (Baker) Diels
# species: Diplazium portugesense A. Rojas
# species: Diplazium prionophyllum Kunze
# species: Diplazium procumbens Holttum
# species: Diplazium profluens Praptosuwiryo
# species: Diplazium proliferum (Lam.) Thouars
# species: Diplazium prolongatum Rosenst.
# species: Diplazium prominulum Maxon
# species: Diplazium propinquum (Copel.) Alderw.
# species: Diplazium protensum Rosenst.
# species: Diplazium pseudocarnosum A. Rojas
# species: Diplazium pseudocyatheifolium Rosenst.
# species: Diplazium pseudodoederleinii Hayata
# species: Diplazium pseudoporrectum Hieron.
# species: Diplazium pseudosetigerum (Christ) Fraser-Jenk.
# species: Diplazium pseudoshepherdioides Hieron.
# species: Diplazium pseudosylvaticum Panigrahi
# species: Diplazium puberulentum Mickel &amp; Beitel
# species: Diplazium pulicosum (Hook.) T. Moore
# species: Diplazium pullingeri (Baker) J. Sm.
# species: Diplazium quadrangulatum (W. M. Chu) Z. R. He
# species: Diplazium queenslandicum Tindale
# species: Diplazium rapense E. D. Br.
# species: Diplazium repandum Blume
# species: Diplazium rhoifolium Mett.
# species: Diplazium ribae (Pacheco &amp; R. C. Moran) Lellinger
# species: Diplazium riedelianum (Bong. ex Kuhn) Kuhn ex C. Chr.
# species: Diplazium riparium Holttum
# species: Diplazium rivale (Spruce) Diels
# species: Diplazium robustum (Sodiro) A. Rojas
# species: Diplazium rodriguezii A. Rojas
# species: Diplazium roemerianum (Kunze) C. Presl
# species: Diplazium roraimense Cremers &amp; K. U. Kramer
# species: Diplazium rosenstockii (Copel.) Brownlie
# species: Diplazium rostratum Fée
# species: Diplazium rubricaule C. Chr.
# species: Diplazium salazarianum A. Rojas
# species: Diplazium sammatii (Kuhn) C. Chr.
# species: Diplazium sanctae-rosae Christ
# species: Diplazium sancti-johannis (Copel.) C. V. Morton
# species: Diplazium sanderi (C. Chr.) Pacheco
# species: Diplazium sandwichianum (C. Presl) Diels
# species: Diplazium santanderense A. Rojas
# species: Diplazium schkuhrii J. Sm.
# species: Diplazium schlechteri Hieron.
# species: Diplazium schraderi Hieron.
# species: Diplazium schultzei Hieron.
# species: Diplazium scotinum Rosenst.
# species: Diplazium seemannii T. Moore
# species: Diplazium serratifolium Ching
# species: Diplazium shepherdioides (Baker) C. Chr.
# species: Diplazium siamense C. Chr.
# species: Diplazium sibiricum (Turcz. ex Kunze) Kurata
# species: Diplazium sibuyanense (Copel.) Alderw.
# species: Diplazium sikkimense (C. B. Clarke) C. Chr.
# species: Diplazium silvestre Alderw.
# species: Diplazium simile (W. M. Chu) R. Wei &amp; X. C. Zhang
# species: Diplazium simplicivenium Holttum
# species: Diplazium skutchii Lellinger
# species: Diplazium solanderi Carruth.
# species: Diplazium solutum (Christ) Lellinger
# species: Diplazium sorzogonense (C. Presl) C. Presl
# species: Diplazium speciosum Blume
# species: Diplazium spectabile (Wall. ex Mett.) Ching
# species: Diplazium spiniferum Alderw.
# species: Diplazium spinulosum Blume
# species: Diplazium splendens Ching
# species: Diplazium sprucei (Baker) C. Chr.
# species: Diplazium squamigerum (Mett.) Matsum.
# species: Diplazium squamuligerum (Rosenst.) Parris
# species: Diplazium squarrosum K. Iwats. &amp; M. Kato
# species: Diplazium stellatopilosum (Brause) Holttum
# species: Diplazium stenocarpum (Mett.) C. Chr.
# species: Diplazium stenochlamys C. Chr.
# species: Diplazium stenolepis Ching
# species: Diplazium stipitipinnula Holttum
# species: Diplazium stokeyae Proctor
# species: Diplazium stoliczkae Bedd.
# species: Diplazium stolzei (Pacheco &amp; R. C. Moran) comb. ined.
# species: Diplazium striatastrum Lellinger
# species: Diplazium striatum (L.) C. Presl
# species: Diplazium stuebelianum (Hieron.) Stolze
# species: Diplazium stuebelii Hieron.
# species: Diplazium subalternisegmentum Praptosuwiryo
# species: Diplazium subdilatatum (Ching) Z. R. He
# species: Diplazium subintegrum Holttum
# species: Diplazium subobliquatum Rosenst.
# species: Diplazium subobtusum Rosenst.
# species: Diplazium subpolypodioides (Alderw.) Alderw.
# species: Diplazium subquadripinnatum (Copel.) Lellinger
# species: Diplazium subscabrum (Copel.) C. Chr.
# species: Diplazium subserratum (Blume) T. Moore
# species: Diplazium subsilvaticum Christ
# species: Diplazium subspectabile (Ching &amp; W. M. Chu) R. Wei &amp; X. C. Zhang
# species: Diplazium subtripinnatum Nakai
# species: Diplazium subvirescens Praptosuwiryo
# species: Diplazium succulentum (C. B. Clarke) C. Chr.
# species: Diplazium supranitens C. Chr.
# species: Diplazium sylvaticum (Bory) Sw.
# species: Diplazium symmetricum (Copel.) M. G. Price
# species: Diplazium tabacinum Copel.
# species: Diplazium tabalosense Hieron.
# species: Diplazium tablazianum Christ
# species: Diplazium taiwanense Tagawa
# species: Diplazium takii Kurata
# species: Diplazium tamandarei Rosenst.
# species: Diplazium taquetii C. Chr.
# species: Diplazium taylorianum (Jenman) Maxon ex Proctor
# species: Diplazium tenuifolium (Copel.) Lellinger
# species: Diplazium ternatum Liebm.
# species: Diplazium tetsu-yamanakae Kurata
# species: Diplazium thailandicum Pongkai, Boonkerd &amp; Pollawatn
# species: Diplazium tibeticum (Ching &amp; S. K. Wu) Z. R. He
# species: Diplazium tomentellum (Rosenst.) L. D. Gómez
# species: Diplazium tomentosum Blume
# species: Diplazium travancoricum Bedd.
# species: Diplazium trianae (Mett.) C. Chr.
# species: Diplazium tricholepis C. Chr.
# species: Diplazium trinitense Domin
# species: Diplazium truncatilobum C. Chr.
# species: Diplazium tungurahuae (Sodiro) C. Chr.
# species: Diplazium turgidum Rosenst.
# species: Diplazium turubalense Rosenst.
# species: Diplazium tutense C. D. Adams
# species: Diplazium ulugurense Verdc.
# species: Diplazium uncidens (Rosenst.) C. Chr.
# species: Diplazium unilobum (Poir.) Hieron.
# species: Diplazium urbanii (Christ) C. Chr.
# species: Diplazium urticifolium Christ
# species: Diplazium vanvuurenii Alderw.
# species: Diplazium vastum (Mett.) Diels
# species: Diplazium velaminosum (Diels) Pic. Serm.
# species: Diplazium velutinum Holttum
# species: Diplazium venulosum (Baker) Diels
# species: Diplazium verapax (Donn. Sm.) Hieron.
# species: Diplazium vesiculosum (Sodiro) C. Chr.
# species: Diplazium vestitum C. Presl
# species: Diplazium virescens Kunze
# species: Diplazium viridescens Ching
# species: Diplazium wahauense M. Kato, Darnaedi &amp; K. Iwats.
# species: Diplazium walkeri Hovenkamp
# species: Diplazium wangii Ching
# species: Diplazium weinlandii Christ
# species: Diplazium welwitschii (Hook.) Diels
# species: Diplazium wendtii Mickel &amp; A. R. Sm.
# species: Diplazium werckleanum Christ
# species: Diplazium wheeleri (Baker) Diels
# species: Diplazium whitfordii Copel.
# species: Diplazium wichurae (Mett.) Diels
# species: Diplazium williamsii Copel.
# species: Diplazium wilsonii (Baker) Diels
# species: Diplazium wolfii Hieron.
# species: Diplazium woodwardioides (C. Presl) Holttum
# species: Diplazium xiphophyllum (Baker) C. Chr.
# species: Diplazium yakumontanum Tagawa
# species: Diplazium yaoshanense (Y. C. Wu) Tardieu
# species: Diplazium yinchanianum Zi Y. Liu, H. J. Wei &amp; Y. H. Yan
# species: Diplazium yuyoense M. Kessler &amp; A. R. Sm.
# species: Diplazium zakamenense (Tardieu) Rakotondr.
# species: Diplazium zanzibaricum (Baker) C. Chr.
# species: Diplazium × hutohanum Sa. Kurata ex S. Seriz.
# species: Diplazium × hybridum W. H. Wagner &amp; D. D. Palmer ined.
# species: Diplazium × japono-mettenianum Nakai
# species: Diplazium × kanayamaense K. Hori &amp; H. Kanemitsu
# species: Diplazium × kashmirianum Fraser-Jenk.
# species: Diplazium × kawabatae Kurata
# species: Diplazium × magolukui Nakai
# species: Diplazium × neobirii Fraser-Jenk.
# species: Diplazium × okudairaioides Kurata
# species: Diplazium × proliferoides Bory
# species: Diplazium × subternatum Testo, Sundue &amp; A. Vasco
# species: Diplazium × takamiyae Fraser-Jenk.
# species: Diplazium × tertium-maximale Fraser-Jenk.
# species: Diplazium × toriianum Kurata
# species: Diplazium × torresianum Testo, Sundue &amp; A. Vasco
# species: Diplazium × tsukushiense K. Hori &amp; H. Kanemitsu
# species: Diplazium × wallichianum Fraser-Jenk.
{{div col end}}
== Sinonimi ==
* ''Allantodia'' &lt;small&gt;R.Br.&lt;/small&gt;
* ''Anisogonium'' &lt;small&gt;C.Presl&lt;/small&gt;
* ''Arcasplenium'' &lt;small&gt;T.Moore&lt;/small&gt;
* ''Brachysorus'' &lt;small&gt;C.Presl&lt;/small&gt;
* ''Callipteris'' &lt;small&gt;Bory&lt;/small&gt;
* ''Dictyodroma'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
* ''Digrammaria'' &lt;small&gt;C.Presl&lt;/small&gt;
* ''Hypochlamys'' &lt;small&gt;Fée&lt;/small&gt;
* ''Lotzea'' &lt;small&gt;Klotzsch &amp; H.Karst.&lt;/small&gt;
* ''Microstegia'' &lt;small&gt;C.Presl&lt;/small&gt;
* ''Monomelangium'' &lt;small&gt;Hayata&lt;/small&gt;
* ''Ochlogramma'' &lt;small&gt;C.Presl&lt;/small&gt;
* ''Oxygonium'' &lt;small&gt;C.Presl&lt;/small&gt;
* ''Pteriglyphis'' &lt;small&gt;Fée&lt;/small&gt;
{{commonscat|Diplazium}}
{{wikispecies|Diplazium}}

== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Athyriaceae]]</text>
      <sha1>25ru89ts660t1l3ip3qttlviq0sit2t</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432945</id>
      <parentid>6432936</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T16:39:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31732" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =''Diplazium''
| slika        = Diplazium amamianum.jpg
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =''Diplazium laxifrons''  (sin. Diplazium amamianum)
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Pteridophyta]]
| classis      =[[Polypodiopsida]]
| ordo         =[[Polypodiales]]
| familia      =[[Athyriaceae]]
| genus        ='''''Diplazium'''''
| genus_autorstvo =&lt;small&gt;[[Sw.]]&lt;/small&gt;
| species      =
| subspecies   =
| dvoimeno     =
| dvoimeno_autorstvo =
| karta_raspon =
}}
'''''Diplazium''''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Diplazium''), veliki rod [[Papratnice|papratnica]] iz porodice ''[[Athyriaceae]]''.

Na popisu je 486 vrsta raširenih po svim kontinentima.&lt;ref&gt;[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-264 World Plants (Complete List)] pristupljeno 26. srpnja 2022&lt;/ref&gt;

== Vrste ==
{{div col|cols=3}}
# ''[[Diplazium aberrans]]'' &lt;small&gt;Maxon &amp; Morton&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium acanthopus]]'' &lt;small&gt;C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium aculeatum]]'' &lt;small&gt;Alderw.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium adnatum]]'' &lt;small&gt;Mynssen &amp; Sylvestre&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium aequibasale]]'' &lt;small&gt;(Baker) C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium albidosquamatum]]'' &lt;small&gt;Alderw.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium alienum]]'' &lt;small&gt;(Mett.) Hieron.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium altissimum]]'' &lt;small&gt;(Jenman) C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium ambiguum]]'' &lt;small&gt;Raddi&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium andapense]]'' &lt;small&gt;(Tardieu) Rakotondr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium andicola]]'' &lt;small&gt;(Stolze) M. Kessler &amp; A. R. Sm.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium andinum]]'' &lt;small&gt;(Pacheco &amp; R. C. Moran) M. Kessler &amp; A. R. Sm.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium angulosum]]'' &lt;small&gt;C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium angustatum]]'' &lt;small&gt;Amann&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium angustipinna]]'' &lt;small&gt;(Holttum) Holttum&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium angustisquamatum]]'' &lt;small&gt;(Holttum) Parris&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium antioquiense]]'' &lt;small&gt;A. Rojas&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium apatelium]]'' &lt;small&gt;Alderw.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium aphanoneuron]]'' &lt;small&gt;Ohwi&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium apollinaris]]'' &lt;small&gt;L'Herm. ex Fée&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium arayae]]'' &lt;small&gt;A. Rojas&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium arborescens]]'' &lt;small&gt;(Bory) Sw.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium arboreum]]'' &lt;small&gt;(Willd.) C. Presl&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium armatum]]'' &lt;small&gt;(Copel.) Holttum&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium arnottii]]'' &lt;small&gt;Brack.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium asperulum]]'' &lt;small&gt;Alderw.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium assimile]]'' &lt;small&gt;(Endl.) Bedd.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium asterothrix]]'' &lt;small&gt;C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium asymmetricum]]'' &lt;small&gt;Praptosuwiryo&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium atirrense]]'' &lt;small&gt;(Donn. Sm.) Lellinger&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium atratum]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium atropurpureum]]'' &lt;small&gt;Rosenst.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium atrosquamosum]]'' &lt;small&gt;(Copel.) C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium australe]]'' &lt;small&gt;(R. Br.) Wakef.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium avitaguense]]'' &lt;small&gt;Hieron.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium baishanzuense]]'' &lt;small&gt;(Ching &amp; P.S.Chiu ex W.M.Chu &amp; Z.R.He) Z.R.He&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium balliviani]]'' &lt;small&gt;Rosenst.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium banglum]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk. &amp; Pasha&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium bantamense]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium barbatum]]'' &lt;small&gt;C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium barisanicum]]'' &lt;small&gt;(Baker) C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium basahense]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium batuayauense]]'' &lt;small&gt;Praptosuwiryo&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium beddomei]]'' &lt;small&gt;C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium bellum]]'' &lt;small&gt;(C. B. Clarke) Bir&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium betimusense]]'' &lt;small&gt;Alderw.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium bicolor]]'' &lt;small&gt;Stolze&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium biolleyi]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium bipinnatum]]'' &lt;small&gt;M. Kessler &amp; A. R. Sm.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium birgeri]]'' &lt;small&gt;C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium bittyuense]]'' &lt;small&gt;Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium bogotense]]'' &lt;small&gt;(H. Karst.)&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium bolivianum]]'' &lt;small&gt;M. Kessler &amp; A. R. Sm.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium bolsteri]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium bombonasae]]'' &lt;small&gt;Rosenst.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium bostockii]]'' &lt;small&gt;D. L. Jones&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium bouffordii]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk. &amp; Pariyar&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium brachycarpum]]'' &lt;small&gt;Mynssen &amp; Sylvestre&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium brachylobum]]'' &lt;small&gt;(Sledge) Manickam &amp; Irudayaraj&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium brachysoroides]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium brausei]]'' &lt;small&gt;Rosenst.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium brevipes]]'' &lt;small&gt;(Baker) C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium brooksii]]'' &lt;small&gt;(Copel.) C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium buchtienii]]'' &lt;small&gt;Rosenst.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium bulbiferum]]'' &lt;small&gt;Brack.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium burmanicum]]'' &lt;small&gt;Ching apud W.M.Chu &amp; Z.R.He&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium calliphyllum]]'' &lt;small&gt;(Copel.) M. G. Price&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium calogrammoides]]'' &lt;small&gt;(Ching ex W.M.Chu &amp; Z.R.He) Z.R.He&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium caracasanum (Willd.) Kunze ex T. Moore
# ''[[Diplazium cariomorphum]]'' &lt;small&gt;Alderw.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium carnosum]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium caudatum]]'' &lt;small&gt;(Cav.) Jermy&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium celtidifolium]]'' &lt;small&gt;Kunze&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium centripetale]]'' &lt;small&gt;(Baker) Maxon&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium ceramicum]]'' &lt;small&gt;(Miq.) C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium ceratolepis]]'' &lt;small&gt;(Christ) Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium changjiangense]]'' &lt;small&gt;Z. R. He&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium chattagramicum]]'' &lt;small&gt;(C. B. Clarke) Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium chimboanum]]'' &lt;small&gt;(Sodiro) C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium chimborazense]]'' &lt;small&gt;(Spruce) Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium chimuense]]'' &lt;small&gt;C. D. Adams&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium chinense]]'' &lt;small&gt;(Baker) C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium chioui]]'' &lt;small&gt;T. C. Hsu&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium chiriquense]]'' &lt;small&gt;C. D. Adams&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium chirripoense]]'' &lt;small&gt;A. Rojas&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium chocoense]]'' &lt;small&gt;(Triana) Hieron.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium christii]]'' &lt;small&gt;C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium ciliatum]]'' &lt;small&gt;M. G. Price&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium cominsii]]'' &lt;small&gt;(Baker) C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium condorense]]'' &lt;small&gt;Pacheco &amp; A. R. Sm.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium consacense]]'' &lt;small&gt;Hieron.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium conterminum]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium corderoi]]'' &lt;small&gt;(Sodiro) Diels&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium cordifolium]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium cornutum]]'' &lt;small&gt;A. Rojas&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium costale]]'' &lt;small&gt;(Sw.) C. Presl&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium costulisorum]]'' &lt;small&gt;(Copel.) C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium crameri]]'' &lt;small&gt;Praptosuwiryo&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium crassirhizoma]]'' &lt;small&gt;A. Rojas&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium crassiusculum]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium crenauritum]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium crinitum]]'' &lt;small&gt;(Baker) C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium cristatum]]'' &lt;small&gt;(Desr.) Alston&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium cristovalense]]'' &lt;small&gt;(Baker) C. W. Chen&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium croatianum]]'' &lt;small&gt;C. D. Adams&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium cultratum]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium cultrifolium]]'' &lt;small&gt;(L.) Kunze&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium cumingii]]'' &lt;small&gt;(C. Presl) C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium cuneifolium]]'' &lt;small&gt;Rosenst.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium curtisii]]'' &lt;small&gt;(Holttum) Holttum&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium cyatheifolium]]'' &lt;small&gt;(Rich.) C. Presl&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium dameriae]]'' &lt;small&gt;Pic. Serm.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium davaoense]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium deciduum]]'' &lt;small&gt;N. Ohta &amp; M. Takamiya&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium decompositum]]'' &lt;small&gt;(Copel.) Parris&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium decurrens]]'' &lt;small&gt;Bedd.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium deltoideum]]'' &lt;small&gt;(C. Presl) C. Presl&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium densisquamatum]]'' &lt;small&gt;Praptosuwiryo&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium dielsii]]'' &lt;small&gt;(Brause) Holttum&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium dietrichianum]]'' &lt;small&gt;(Luerss.) C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium dilatatum]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium dinghushanicum]]'' &lt;small&gt;(Ching &amp; S. H. Wu) Z. R. He&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium diplazioides]]'' &lt;small&gt;(Klotzsch &amp; H. Karst.) Alston&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium divergens]]'' &lt;small&gt;Rosenst.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium divisissimum]]'' &lt;small&gt;(Baker) Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium doederleinii]]'' &lt;small&gt;(Luerss.) Makino&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium donianum]]'' &lt;small&gt;(Mett.) Tardieu&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium donnell-smithii]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium drepanolobium]]'' &lt;small&gt;A. R. Sm.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium dulongjiangense]]'' &lt;small&gt;(W. M. Chu) Z. R. He&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium dushanense]]'' &lt;small&gt;(Ching ex W.M.Chu &amp; Z.R.He) R.Wei &amp; X.C.Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium echinatum]]'' &lt;small&gt;C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium egenolfioides]]'' &lt;small&gt;M. G. Price&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium ellipticum]]'' &lt;small&gt;(Copel.) C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium errans]]'' &lt;small&gt;Lorea-Hern. &amp; A. R. Sm.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium esculentoides]]'' &lt;small&gt;M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium esculentum]]'' &lt;small&gt;(Retz.) Sw.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium exindusiatum]]'' &lt;small&gt;M. Kessler &amp; A. R. Sm.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium expansum]]'' &lt;small&gt;Willd.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium fadyenii]]'' &lt;small&gt;(Hook.) Proctor&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium falcinellum]]'' &lt;small&gt;C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium fauriei]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium filamentosum]]'' &lt;small&gt;(Roxb.) Cronk&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium fimbriatum]]'' &lt;small&gt;Mynssen &amp; F. B. Matos&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium flexuosum]]'' &lt;small&gt;(C. Presl) C. Presl&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium florensiae]]'' &lt;small&gt;(Rakotondr.) Rouhan &amp; L. Y. Kuo&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium forbesii]]'' &lt;small&gt;(Baker) C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium fosbergii]]'' &lt;small&gt;(Copel.) C. V. Morton&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium franconis]]'' &lt;small&gt;Liebm.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium fraxinifolium]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium fructuosum]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium fuenzalidae]]'' &lt;small&gt;Espinosa&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium fuertesii]]'' &lt;small&gt;Brause&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium fuliginosum]]'' &lt;small&gt;(Hook.) M. G. Price&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium furculicolum]]'' &lt;small&gt;Alderw.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium geophilum]]'' &lt;small&gt;(Copel.) Alderw.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium gillespiei]]'' &lt;small&gt;(Copel.) M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium godmanii]]'' &lt;small&gt;(Baker) C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium gomezianum]]'' &lt;small&gt;C. D. Adams&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium gracilescens]]'' &lt;small&gt;(Mett.) T. Moore ex R. Knuth&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium grandifolium]]'' &lt;small&gt;(Sw.) Sw.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium grantii]]'' &lt;small&gt;(Copel.) C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium grashoffii]]'' &lt;small&gt;Rosenst.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium griffithii]]'' &lt;small&gt;(T. Moore) Diels&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium hachijoense]]'' &lt;small&gt;Nakai&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium hainanense]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium halimunense]]'' &lt;small&gt;Praptosuwiryo&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium hammelianum]]'' &lt;small&gt;C. D. Adams&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium harpeodes]]'' &lt;small&gt;T. Moore&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium hayatamae]]'' &lt;small&gt;N. Ohta &amp; M. Takamiya&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium hellwigii]]'' &lt;small&gt;Mickel &amp; Beitel&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium herbaceum]]'' &lt;small&gt;Fée&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium heterocarpum]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium hewittii]]'' &lt;small&gt;(Copel.) C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium hians]]'' &lt;small&gt;Kunze ex Klotzsch&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium hieronymi]]'' &lt;small&gt;(Sodiro) C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium himalayense]]'' &lt;small&gt;(Ching) Panigrahi&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium hirsutipes]]'' &lt;small&gt;(Bedd.) B. K. Nayar &amp; Kaur&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium hirtipes]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium hirtisquama]]'' &lt;small&gt;(Ching &amp; W. M. Chu) Z. R. He&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium holttumii]]'' &lt;small&gt;Hovenkamp&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium hottae]]'' &lt;small&gt;Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium humbertii]]'' &lt;small&gt;(C. Chr.) Pic. Serm.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium huttonii]]'' &lt;small&gt;(Baker) C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium hyalinum]]'' &lt;small&gt;A. Rojas&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium hymenodes]]'' &lt;small&gt;(Mett.) Á. Löve &amp; D. Löve&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium immensum]]'' &lt;small&gt;Stolze&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium incomptum]]'' &lt;small&gt;Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium ingens]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium insigne]]'' &lt;small&gt;Holttum&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium integrifolium]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium irigense]]'' &lt;small&gt;(Copel.) M.G.Price&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium jinfoshanicola]]'' &lt;small&gt;(W.M.Chu) Z.R.He&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium jinpingense]]'' &lt;small&gt;(W.M.Chu) Z.R.He&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium kansuense]]'' &lt;small&gt;(Ching &amp; Y.P.Hsu) Z.R.He&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium kappanense]]'' &lt;small&gt;Hayata&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium kawakamii]]'' &lt;small&gt;Hayata&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium ketagalaniorum]]'' &lt;small&gt;T. C. Hsu&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium khullarii]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium kidoi]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium kunstleri]]'' &lt;small&gt;Holttum&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium kuoi]]'' &lt;small&gt;T. C. Hsu&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium laevipes]]'' &lt;small&gt;C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium laffanianum]]'' &lt;small&gt;(Baker) C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium lanceolatum]]'' &lt;small&gt;A. Rojas&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium latifolium]]'' &lt;small&gt;(D. Don) T. Moore&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium latilobum]]'' &lt;small&gt;(Copel.) Parris&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium latipinnulum]]'' &lt;small&gt;(Ching &amp; W.M.Chu) Z.R.He&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium latisectum]]'' &lt;small&gt;Rosend.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium latisquamatum]]'' &lt;small&gt;Holttum&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium laxifrons]]'' &lt;small&gt;Rosenst.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium legalloi]]'' &lt;small&gt;Proctor&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium lellingeri]]'' &lt;small&gt;Pacheco&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium leptocarpon]]'' &lt;small&gt;Fée&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium leptogrammoides]]'' &lt;small&gt;(Sodiro) C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium leptophyllum]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium lherminieri]]'' &lt;small&gt;Fée&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium lilloi]]'' &lt;small&gt;(Hicken) R.M.Tryon &amp; A.F.Tryon&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium lindbergii]]'' &lt;small&gt;(Mett.) Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium lobatum]]'' &lt;small&gt;(Tagawa) Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium lobbianum]]'' &lt;small&gt;T. Moore&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium loerzingii]]'' &lt;small&gt;Praptosuwiryo&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium lomariaceum]]'' &lt;small&gt;(Christ) M. G. Price&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium lonchophyllum]]'' &lt;small&gt;Kunze&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium longicarpum]]'' &lt;small&gt;Kodama&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium longifolium]]'' &lt;small&gt;D. Don ex T. Moore&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium longipes]]'' &lt;small&gt;Fée&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium lustrosum]]'' &lt;small&gt;A. Rojas&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium macrodictyon]]'' &lt;small&gt;(Baker) Diels&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium macrophyllum]]'' &lt;small&gt;Desv.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium magnificum]]'' &lt;small&gt;(Copel.) M. G. Price&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium manickamii]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk. &amp; Kholia&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium maonense]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium mapiriense]]'' &lt;small&gt;Rosenst.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium marojejyense]]'' &lt;small&gt;(Tardieu) J. P. Roux&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium matamense]]'' &lt;small&gt;A. Rojas&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium matangense]]'' &lt;small&gt;C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium mattogrossense]]'' &lt;small&gt;Samp.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium maximum]]'' &lt;small&gt;(D. Don) C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium megaphyllum]]'' &lt;small&gt;(Baker) Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium megasegmentum]]'' &lt;small&gt;Praptosuwiryo&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium megasimplicifolium]]'' &lt;small&gt;Praptosuwiryo&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium megistophyllum]]'' &lt;small&gt;(Copel.) Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium meijeri]]'' &lt;small&gt;Praptosuwiryo&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium melanocaulon]]'' &lt;small&gt;Brack.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium melanochlamys]]'' &lt;small&gt;(Hook.) T. Moore&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium melanolepis]]'' &lt;small&gt;Alderw.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium melanopodium]]'' &lt;small&gt;Fée&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium melanosorum]]'' &lt;small&gt;(Sodiro) C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium mesocarpum]]'' &lt;small&gt;Alderw.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium metcalfii]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium mettenianum]]'' &lt;small&gt;(Miq.) C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium mickelii]]'' &lt;small&gt;Mynssen &amp; Sylvestre&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium microphyllum]]'' &lt;small&gt;Desv.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium mildei]]'' &lt;small&gt;(Kuhn) C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium mixtum]]'' &lt;small&gt;(Roxb.) C. V. Morton&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium moccennianum]]'' &lt;small&gt;(Sodiro) C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium mollifrons]]'' &lt;small&gt;(C. Chr.) M. G. Price&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium molokaiense]]'' &lt;small&gt;W. J. Rob.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium moluccanum]]'' &lt;small&gt;Rosenst.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium montediabloense]]'' &lt;small&gt;Proctor&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium moranii]]'' &lt;small&gt;C. D. Adams&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium moritzianum]]'' &lt;small&gt;Stolze&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium morogorense]]'' &lt;small&gt;J. P. Roux&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium moultonii]]'' &lt;small&gt;(Copel.) Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium multigemmatum]]'' &lt;small&gt;Lellinger&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium muricatum]]'' &lt;small&gt;(Mett.) Alderw.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium murkele]]'' &lt;small&gt;Hovenkamp&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium mutabile]]'' &lt;small&gt;Hovenkamp&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium mutilum]]'' &lt;small&gt;Kunze&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium myriomerum]]'' &lt;small&gt;(Christ) Lellinger&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium nagalandicum]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk., Odyuo &amp; D.K.Roy&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium nanchuanicum]]'' &lt;small&gt;(W.M.Chu) R.Wei &amp; X.C.Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium navarrense]]'' &lt;small&gt;Lellinger&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium navarretei]]'' &lt;small&gt;Stolze&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium neglectum]]'' &lt;small&gt;(H. Karst.) C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium nelsonianum]]'' &lt;small&gt;A. Rojas&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium nemorale]]'' &lt;small&gt;(Baker) Schelpe&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium nervosum]]'' &lt;small&gt;(Mett.) Diels&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium nicotianifolium]]'' &lt;small&gt;(Mett.) C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium nigrosquamosum]]'' &lt;small&gt;(Ching ex W.M.Chu &amp; Z.R.He) Z.R.He&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium nipponicolum]]'' &lt;small&gt;(Ohwi) comb. ined.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium nitens]]'' &lt;small&gt;Rosenst.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium novoguineense]]'' &lt;small&gt;(Rosenst.) Hieron.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium nymanii]]'' &lt;small&gt;Hieron.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium oblongifolium]]'' &lt;small&gt;(Hook.) Jermy&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium obscurum]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium oellgaardii]]'' &lt;small&gt;Stolze&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium okinawaense]]'' &lt;small&gt;Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium okudairae]]'' &lt;small&gt;Makino&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium oligosorum]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium opacifolium]]'' &lt;small&gt;Alderw.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium ordinatum]]'' &lt;small&gt;(Christ) Lellinger&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium oreophilum]]'' &lt;small&gt;Underw. &amp; Maxon&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium ottonis]]'' &lt;small&gt;Klotzsch&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium ovatum]]'' &lt;small&gt;(W.M.Chu ex Ching &amp; Z.Y.Liu) R.Wei &amp; X.C.Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium owaseanum]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium pactile]]'' &lt;small&gt;Lellinger&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium palaviense]]'' &lt;small&gt;Stolze&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium pallidum]]'' &lt;small&gt;(Blume) T. Moore&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium palmense]]'' &lt;small&gt;Rosenst.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium panamense]]'' &lt;small&gt;C. D. Adams&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium paradoxum]]'' &lt;small&gt;Fée&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium parallelivenium]]'' &lt;small&gt;Praptosuwiryo&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium paucijugum]]'' &lt;small&gt;Stolze&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium paucipinnum]]'' &lt;small&gt;Stolze&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium pectinatum]]'' &lt;small&gt;(Fée) C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium pedatum]]'' &lt;small&gt;Klotzsch&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium pedicellatum]]'' &lt;small&gt;(Copel.) Parris&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium permirabile]]'' &lt;small&gt;Alderw.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium perrotetii]]'' &lt;small&gt;(Tardieu) Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium peruvianum]]'' &lt;small&gt;Mynssen &amp; Sylvestre&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium petiolare]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium petiolulatum]]'' &lt;small&gt;(Stolze) A.R.Sm.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium petri]]'' &lt;small&gt;Tardieu&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium pinatubicum]]'' &lt;small&gt;M. G. Price&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium pinfaense]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium pinnatifidopinnatum]]'' &lt;small&gt;(Hook.) T. Moore&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium pinnatifidum]]'' &lt;small&gt;Kunze&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium plantaginifolium]]'' &lt;small&gt;(L.) Urb.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium platychlamys]]'' &lt;small&gt;C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium poiense]]'' &lt;small&gt;C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium polycarpum]]'' &lt;small&gt;(Copel.) C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium polypodioides]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium ponapense]]'' &lt;small&gt;(Copel.) Hosok.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium popayanense]]'' &lt;small&gt;Hieron.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium porphyrorachis]]'' &lt;small&gt;(Baker) Diels&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium portugesense]]'' &lt;small&gt;A. Rojas&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium prionophyllum]]'' &lt;small&gt;Kunze&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium procumbens]]'' &lt;small&gt;Holttum&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium profluens]]'' &lt;small&gt;Praptosuwiryo&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium proliferum]]'' &lt;small&gt;(Lam.) Thouars&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium prolongatum]]'' &lt;small&gt;Rosenst.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium prominulum]]'' &lt;small&gt;Maxon&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium propinquum]]'' &lt;small&gt;(Copel.) Alderw.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium protensum]]'' &lt;small&gt;Rosenst.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium pseudocarnosum]]'' &lt;small&gt;A. Rojas&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium pseudocyatheifolium]]'' &lt;small&gt;Rosenst.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium pseudodoederleinii]]'' &lt;small&gt;Hayata&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium pseudoporrectum]]'' &lt;small&gt;Hieron.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium pseudosetigerum]]'' &lt;small&gt;(Christ) Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium pseudoshepherdioides]]'' &lt;small&gt;Hieron.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium pseudosylvaticum]]'' &lt;small&gt;Panigrahi&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium puberulentum]]'' &lt;small&gt;Mickel &amp; Beitel&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium pulicosum]]'' &lt;small&gt;(Hook.) T.Moore&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium pullingeri]]'' &lt;small&gt;(Baker) J.Sm.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium quadrangulatum]]'' &lt;small&gt;(W.M.Chu) Z.R.He&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium queenslandicum]]'' &lt;small&gt;Tindale&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium rapense]]'' &lt;small&gt;E. D. Br.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium repandum]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium rhoifolium]]'' &lt;small&gt;Mett.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium ribae]]'' &lt;small&gt;(Pacheco &amp; R.C.Moran) Lellinger&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium riedelianum]]'' &lt;small&gt;(Bong. ex Kuhn) Kuhn ex C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium riparium]]'' &lt;small&gt;Holttum&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium rivale]]'' &lt;small&gt;(Spruce) Diels&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium robustum]]'' &lt;small&gt;(Sodiro) A. Rojas&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium rodriguezii]]'' &lt;small&gt;A. Rojas&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium roemerianum]]'' &lt;small&gt;(Kunze) C. Presl&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium roraimense]]'' &lt;small&gt;Cremers &amp; K. U. Kramer&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium rosenstockii]]'' &lt;small&gt;(Copel.) Brownlie&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium rostratum]]'' &lt;small&gt;Fée&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium rubricaule]]'' &lt;small&gt;C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium salazarianum]]'' &lt;small&gt;A. Rojas&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium sammatii]]'' &lt;small&gt;(Kuhn) C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium sanctae-rosae]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium sancti-johannis]]'' &lt;small&gt;(Copel.) C. V. Morton&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium sanderi]]'' &lt;small&gt;(C. Chr.) Pacheco&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium sandwichianum]]'' &lt;small&gt;(C. Presl) Diels&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium santanderense]]'' &lt;small&gt;A. Rojas&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium schkuhrii]]'' &lt;small&gt;J. Sm.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium schlechteri]]'' &lt;small&gt;Hieron.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium schraderi]]'' &lt;small&gt;Hieron.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium schultzei]]'' &lt;small&gt;Hieron.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium scotinum]]'' &lt;small&gt;Rosenst.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium seemannii]]'' &lt;small&gt;T. Moore&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium serratifolium]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium shepherdioides]]'' &lt;small&gt;(Baker) C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium siamense]]'' &lt;small&gt;C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium sibiricum]]'' &lt;small&gt;(Turcz. ex Kunze) Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium sibuyanense]]'' &lt;small&gt;(Copel.) Alderw.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium sikkimense]]'' &lt;small&gt;(C. B. Clarke) C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium silvestre]]'' &lt;small&gt;Alderw.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium simile]]'' &lt;small&gt;(W.M.Chu) R.Wei &amp; X.C.Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium simplicivenium]]'' &lt;small&gt;Holttum&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium skutchii]]'' &lt;small&gt;Lellinger&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium solanderi]]'' &lt;small&gt;Carruth.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium solutum]]'' &lt;small&gt;(Christ) Lellinger&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium sorzogonense]]'' &lt;small&gt;(C. Presl) C. Presl&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium speciosum]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium spectabile]]'' &lt;small&gt;(Wall. ex Mett.) Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium spiniferum]]'' &lt;small&gt;Alderw.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium spinulosum]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium splendens]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium sprucei]]'' &lt;small&gt;(Baker) C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium squamigerum]]'' &lt;small&gt;(Mett.) Matsum.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium squamuligerum]]'' &lt;small&gt;(Rosenst.) Parris&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium squarrosum]]'' &lt;small&gt;K.Iwats. &amp; M.Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium stellatopilosum]]'' &lt;small&gt;(Brause) Holttum&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium stenocarpum]]'' &lt;small&gt;(Mett.) C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium stenochlamys]]'' &lt;small&gt;C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium stenolepis]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium stipitipinnula]]'' &lt;small&gt;Holttum&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium stokeyae]]'' &lt;small&gt;Proctor&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium stoliczkae]]'' &lt;small&gt;Bedd.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium stolzei]]'' &lt;small&gt;(Pacheco &amp; R. C. Moran) comb. ined.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium striatastrum]]'' &lt;small&gt;Lellinger&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium striatum]]'' &lt;small&gt;(L.) C. Presl&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium stuebelianum]]'' &lt;small&gt;(Hieron.) Stolze&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium stuebelii]]'' &lt;small&gt;Hieron.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium subalternisegmentum]]'' &lt;small&gt;Praptosuwiryo&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium subdilatatum]]'' &lt;small&gt;(Ching) Z. R. He&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium subintegrum]]'' &lt;small&gt;Holttum&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium subobliquatum]]'' &lt;small&gt;Rosenst.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium subobtusum]]'' &lt;small&gt;Rosenst.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium subpolypodioides]]'' &lt;small&gt;(Alderw.) Alderw.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium subquadripinnatum]]'' &lt;small&gt;(Copel.) Lellinger&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium subscabrum]]'' &lt;small&gt;(Copel.) C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium subserratum]]'' &lt;small&gt;(Blume) T. Moore&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium subsilvaticum]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium subspectabile]]'' &lt;small&gt;(Ching &amp; W.M.Chu) R.Wei &amp; X.C.Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium subtripinnatum]]'' &lt;small&gt;Nakai&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium subvirescens]]'' &lt;small&gt;Praptosuwiryo&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium succulentum]]'' &lt;small&gt;(C. B. Clarke) C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium supranitens]]'' &lt;small&gt;C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium sylvaticum]]'' &lt;small&gt;(Bory) Sw.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium symmetricum]]'' &lt;small&gt;(Copel.) M. G. Price&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium tabacinum]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium tabalosense]]'' &lt;small&gt;Hieron.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium tablazianum]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium taiwanense]]'' &lt;small&gt;Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium takii]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium tamandarei]]'' &lt;small&gt;Rosenst.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium taquetii]]'' &lt;small&gt;C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium taylorianum]]'' &lt;small&gt;(Jenman) Maxon ex Proctor&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium tenuifolium]]'' &lt;small&gt;(Copel.) Lellinger&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium ternatum]]'' &lt;small&gt;Liebm.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium tetsu-yamanakae]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium thailandicum]]'' &lt;small&gt;Pongkai, Boonkerd &amp; Pollawatn&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium tibeticum]]'' &lt;small&gt;(Ching &amp; S. K. Wu) Z. R. He&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium tomentellum]]'' &lt;small&gt;(Rosenst.) L. D. Gómez&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium tomentosum]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium travancoricum]]'' &lt;small&gt;Bedd.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium trianae]]'' &lt;small&gt;(Mett.) C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium tricholepis]]'' &lt;small&gt;C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium trinitense]]'' &lt;small&gt;Domin&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium truncatilobum]]'' &lt;small&gt;C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium tungurahuae]]'' &lt;small&gt;(Sodiro) C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium turgidum]]'' &lt;small&gt;Rosenst.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium turubalense]]'' &lt;small&gt;Rosenst.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium tutense]]'' &lt;small&gt;C. D. Adams&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium ulugurense]]'' &lt;small&gt;Verdc.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium uncidens]]'' &lt;small&gt;(Rosenst.) C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium unilobum]]'' &lt;small&gt;(Poir.) Hieron.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium urbanii]]'' &lt;small&gt;(Christ) C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium urticifolium]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium vanvuurenii]]'' &lt;small&gt;Alderw.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium vastum]]'' &lt;small&gt;(Mett.) Diels&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium velaminosum]]'' &lt;small&gt;(Diels) Pic. Serm.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium velutinum]]'' &lt;small&gt;Holttum&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium venulosum]]'' &lt;small&gt;(Baker) Diels&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium verapax]]'' &lt;small&gt;(Donn. Sm.) Hieron.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium vesiculosum]]'' &lt;small&gt;(Sodiro) C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium vestitum]]'' &lt;small&gt;C. Presl&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium virescens]]'' &lt;small&gt;Kunze&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium viridescens]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium wahauense]]'' &lt;small&gt;M. Kato, Darnaedi &amp; K. Iwats.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium walkeri]]'' &lt;small&gt;Hovenkamp&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium wangii]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium weinlandii]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium welwitschii]]'' &lt;small&gt;(Hook.) Diels&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium wendtii]]'' &lt;small&gt;Mickel &amp; A. R. Sm.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium werckleanum]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium wheeleri]]'' &lt;small&gt;(Baker) Diels&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium whitfordii]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium wichurae]]'' &lt;small&gt;(Mett.) Diels&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium williamsii]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium wilsonii]]'' &lt;small&gt;(Baker) Diels&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium wolfii]]'' &lt;small&gt;Hieron.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium woodwardioides]]'' &lt;small&gt;(C. Presl) Holttum&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium xiphophyllum]]'' &lt;small&gt;(Baker) C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium yakumontanum]]'' &lt;small&gt;Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium yaoshanense]]'' &lt;small&gt;(Y. C. Wu) Tardieu&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium yinchanianum]]'' &lt;small&gt;Zi Y.Liu, H.J.Wei &amp; Y.H.Yan&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium yuyoense]]'' &lt;small&gt;M.Kessler &amp; A.R.Sm.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium zakamenense]]'' &lt;small&gt;(Tardieu) Rakotondr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium zanzibaricum]]'' &lt;small&gt;(Baker) C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium × hutohanum]]'' &lt;small&gt;Sa. Kurata ex S. Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium × hybridum]]'' &lt;small&gt;W. H. Wagner &amp; D. D. Palmer ined.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium × japono-mettenianum]]'' &lt;small&gt;Nakai&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium × kanayamaense]]'' &lt;small&gt;K. Hori &amp; H. Kanemitsu&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium × kashmirianum]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium × kawabatae]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium × magolukui]]'' &lt;small&gt;Nakai&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium × neobirii]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium × okudairaioides]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium × proliferoides]]'' &lt;small&gt;Bory&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium × subternatum]]'' &lt;small&gt;Testo, Sundue &amp; A. Vasco&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium × takamiyae]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium × tertium-maximale]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium × toriianum]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium × torresianum]]'' &lt;small&gt;Testo, Sundue &amp; A. Vasco&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium × tsukushiense]]'' &lt;small&gt;K. Hori &amp; H. Kanemitsu&lt;/small&gt;
# ''[[Diplazium × wallichianum]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
{{div col end}}
== Sinonimi ==
* ''Allantodia'' &lt;small&gt;R.Br.&lt;/small&gt;
* ''Anisogonium'' &lt;small&gt;C.Presl&lt;/small&gt;
* ''Arcasplenium'' &lt;small&gt;T.Moore&lt;/small&gt;
* ''Brachysorus'' &lt;small&gt;C.Presl&lt;/small&gt;
* ''Callipteris'' &lt;small&gt;Bory&lt;/small&gt;
* ''Dictyodroma'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
* ''Digrammaria'' &lt;small&gt;C.Presl&lt;/small&gt;
* ''Hypochlamys'' &lt;small&gt;Fée&lt;/small&gt;
* ''Lotzea'' &lt;small&gt;Klotzsch &amp; H.Karst.&lt;/small&gt;
* ''Microstegia'' &lt;small&gt;C.Presl&lt;/small&gt;
* ''Monomelangium'' &lt;small&gt;Hayata&lt;/small&gt;
* ''Ochlogramma'' &lt;small&gt;C.Presl&lt;/small&gt;
* ''Oxygonium'' &lt;small&gt;C.Presl&lt;/small&gt;
* ''Pteriglyphis'' &lt;small&gt;Fée&lt;/small&gt;
{{commonscat|Diplazium}}
{{wikispecies|Diplazium}}

== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Athyriaceae]]</text>
      <sha1>5lvu0oe5jgk9u94jgbnhzs6shukgftt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sveučilište u Slavonskom Brodu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>682020</id>
    <revision>
      <id>6432865</id>
      <parentid>6207939</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T13:06:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ivanm43</username>
        <id>226158</id>
      </contributor>
      <comment>Ažuriranje podataka</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7571" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox vcard&quot; style=&quot;font-size:90%; width:21em; text-align:left;&quot;
&lt;tr&gt;&lt;th style=&quot;text-align:center; font-size:120%;&quot; class=&quot;fn n org&quot; colspan=&quot;2&quot;&gt;Sveučilište u Slavonskom Brodu&lt;/th&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td style=&quot;text-align:center;&quot; colspan=&quot;2&quot;&gt;[[Datoteka:Unisb logo.png|150px|Grb Sveučilišta u Slavonskom Brodu]]&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td style=&quot;text-align:center;&quot; colspan=&quot;2&quot;&gt;''Universitas Studiorum Marsoniensis''&lt;hr /&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Osnovano&lt;/th&gt;&lt;td&gt;25. rujna [[2015.]]&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Tip:&lt;/th&gt;&lt;td&gt;javno&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Rektor:&lt;/th&gt;&lt;td&gt;prof. dr. sc. Ivan Samardžić.&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Osoblje:&lt;/th&gt;&lt;td&gt;126&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Studenti:&lt;/th&gt;&lt;td&gt;2300&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Mjesto:&lt;/th&gt;&lt;td&gt;[[Slavonski Brod]], [[Hrvatska]]&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Web stranica:&lt;/th&gt;&lt;td&gt;[http://www.unisb.hr/ www.unisb.hr]&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;

|-
!Adresa:
!Trg Stjepana Miletića 12
35000 Slavonski Brod
|-
!Telefon:
!+385 35 446188
|-
!Fax:
!+385 35 446446
|} 
'''Sveučilište u Slavonskom Brodu''' ([[latinski jezik|lat.]] ''Universitas Studiorum Marsoniensis'') je visokoobrazovna ustanova sa sjedištem u [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]]. Ono je deveto javno sveučilište u [[Republika Hrvatska|Republici Hrvatskoj]] i najmlađe sveučilište.

==Povijest==

Sveučilište u Slavonskom Brodu osnovano je Zakonom o osnivanju Sveučilišta u Slavonskom Brodu (NN 110/15) kojeg je Hrvatski sabor donio na sjednici 25. rujna 2015. godine,&lt;ref&gt;[https://www.unisb.hr/osnovne-informacije/ Osnovne informacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200924123106/https://www.unisb.hr/s/osnovne-informacije/1 |date=24. rujna 2020. }} Pristupljeno 19. kolovoza 2020.&lt;/ref&gt; no s radom započinje tek 3. kolovoza 2020. godine kada je i službeno upisano i registrirano u sudskom registru.

Senat [[Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku|Sveučilišta u Osijeku]] trebao je donijeti odluku o pripajanju svojih sastavnica Slavonskom Brodu, međutim, Rektorski zbor (tada na čelu s rektorom [[Damir Boras|Damirom Borasom]]) te je 2015. podnio prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o osnivanju Sveučilišta u Slavonskom Brodu.&lt;ref&gt;[https://www.srednja.hr/faks/sveuciliste-slavonskom-brodu-s-radom-pokusava-krenuti-2015-a-sad-doslo-korak-blize-tome/ Sveučilište u Slavonskom Brodu s radom pokušava krenuti od 2015., a sad je došlo korak bliže tome] Pristupljeno 19. kolovoza 2020. &lt;/ref&gt; [[Ustavni sud]] na kraju ne prihvaća prijedlog za pokretanje postupka, a osječki senat nakon pet godina donosi jednoglasnu odluku o izdvajanju te se tako ispunjaju svi uvjeti za osnivanje brodskog sveučilišta.

Brodsko sveučilište nastaje spajanjem Veleučilišta u Slavonskom Brodu i Strojarskog fakulteta koji je bio u sastavu osječkog sveučilišta. U sastav ulazi i Studentski centar Slavonski Brod koji ima pravnu osobnost.

Na svečanoj sjednici, dana 22. listopada 2020., u Vijećnici Sveučilišta na kojoj su sudjelovali predstavnici Senata, gradonačelnik, župan Brodsko-posavske županije te nekoliko saborskih zastupnika, službeno je konstituiran Senat Sveučilišta.&lt;ref&gt;[https://www.slavonski-brod.hr/vijesti/10901-konstituiran-senat-sveucilista-u-slavonskom-brodu Konstituiran Senat Sveučilišta u Slavonskom Brodu] Pristupljeno 22. listopada 2020. &lt;/ref&gt; Također, 9. veljače 2021. godine osniva se Gospodarsko vijeće Sveučilišta u Slavonskom Brodu čija je glavna uloga biti poveznica između gospodarstva i Sveučilišta. 

Na šestoj sjednici Senata, 12. ožujka 2021. godine, proveden je izbor rektora te je za to mjesto izabran nekadašnji dekan Strojarskog fakulteta, prof. dr. sc. Ivan Samardžić.

Rast i razvoj Sveučilišta dovodi do uvođenja novih studijskih programa pa tako su 2022. godine predstavljeni novi studijski programi: preddiplomski sveučilišni studij ekoinženjerstvo i zaštita prirode, preddiplomski sveučilišni studij ekonomija i preddiplomski stručni studij informatika i informacijske tehnologije. &lt;ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=eDGudUh-7Ic SBTV - Sveučilište u Slavonskom Brodu predstavilo tri nova studija] Pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt;

== Simbolika grba ==

Grb se sastoji od:
* Siluete portreta [[Ivana Brlić-Mažuranić|Ivane Brlić-Mažuranić]], brodske spisateljice koja je svijetu ostavila neprocjenjivu kulturnu baštinu u vidu svojih djela; pogled u budućnost kaže da je bitno ono što dajemo/ostavljamo svijetu, a upravo je Ivana Brlić-Mažuranić svoja djela stvarala u Slavonskom Brodu
* Kružnice – pečati Sveučilišta su najčešće tog oblika; tim oblikom želi se sugerirati važnost institucije Sveučilišta
* Latinskog naziva sintagme „Sveučilište u Slavonskom Brodu&quot;: Universitas studiorum Marsoniensis – grb ima i inačicu na hrvatskom jeziku s arapskim brojevima, no ovakav grb simbolizira tradiciju i povijesno naslijeđe budući da je grad Slavonski Brod postojao kao Marsonia još u rimsko doba
* Godine osnutka Sveučilišta rimskim brojevima (MMXX), zbog povezanosti s latinskim jezikom
* Pletera oko grba koji simbolizira domoljublje i hrvatski identitet, a u zlatnoj verziji i [[Slavonija|Slavoniju]] jer predstavlja zlatovez
* Davanje značaja ženskoj osobi predstavlja modernu, inkluzivnu, rodno pravednu instituciju i pogled je unaprijed
* Simpatičnog zlatnog dukata (slavonsko sveučilište) koji se u vidu promotivnih materijala može darivati osobama od posebnog značaja za zajednicu.&lt;ref&gt; [https://www.instagram.com/p/CEY3VC2g9B_/ Instagram stranica fakulteta] Pristupljeno 3. rujna 2020. &lt;/ref&gt;

==Značaj==

Sveučilište u Slavonskom Brodu ima izniman značaj za budući socioekonomski razvoj, ostanak i privlačenje mladih iz drugih krajeva Hrvatske, ali i susjedne Bosne i Hercegovine. Šesti grad po veličini s bogatom metalurskom poviješću, poljoprivrednom i drvnom industrijom te dobrim prometnim položajem predstavljaju priliku za kontinuiran rast i razvoj. Sveučilište će razvijati i nove studijske programe sukladno potrebama tržišta rada.

== Međunarodna suradnja ==

Brodsko sveučilište provodi suradnju s mnogim međunarodnim znanstvenim i visokoškolskim ustanovama u područjima tehničke, biotehničke, prirodne i društvene znanosti te na interdisciplinarnom području. Neka od tih ustanova su Technical University of Košice ([[Slovačka]]), Faculty of Industrial Engineering, Robotics and Production Management ([[Rumunjska]]), Europski univerzitet Brčko distrikt ([[Bosna i Hercegovina]]), University of Veterinary Medicine Budapest ([[Mađarska]]) i dr.

Također dostupna je i međunarodna mobilnost studenata putem Erasmus+ i CEEPUS projekata.

==Sastavnice==

[[Datoteka:Slavonski_brod5.JPG|thumb|desno|300px|Strojarski fakultet]]

Fakulteti i sveučilišni odjeli:

* [[Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu|Strojarski fakultet]]
* Odjel društvenih i humanističkih znanosti
* Biotehnički odjel
* Tehnički odjel

Ostale sastavnice:

* Studentski centar

==Vanjske poveznice==
* [https://www.unisb.hr/ Web stranica sveučilišta]
* [http://stucsb.hr/ Web stranica studentskog centra Slavonski Brod]
* [https://web.facebook.com/stucsb Facebook stranica studentskog centra Slavonski Brod ]
* [https://www.facebook.com/Sveu%C4%8Dili%C5%A1te-u-Slavonskom-Brodu-111051280720305/ Facebook stranica Sveučilišta ]
* [https://www.instagram.com/sveucilisteuslavonskombrodu/ Instagram stranica Sveučilišta ]

==Izvori==
{{izvori}}

&lt;div class=&quot;Boxmerge&quot;&gt;

{{Hrvatska sveučilišta}}
{{Slavonski Brod}}

[[Kategorija:Sveučilište u Slavonskom Brodu| ]]
[[Kategorija:Hrvatska sveučilišta]]</text>
      <sha1>5y5cqlh8g53yd2oclpx7p4gjs2loog9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Maksim Krstulović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>684729</id>
    <revision>
      <id>6433045</id>
      <parentid>6427003</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T21:04:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dean72</username>
        <id>77466</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>sitno</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1379" xml:space="preserve">'''Maksim Krstulović''' ([[Split]], [[26. kolovoza]] [[1933.]] – [[London]], [[21. svibnja]] [[1974.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[slikar]], sin komunističkog revolucionara i političara [[Vicko Krstulović|Vicka Krstulovića]]. 

== Životopis ==
[[Datoteka:Maksim autoportret 1962.jpg|alt=Autoportret 1962|mini|Ulje na platnu, oko 1962. Slika se prvi put pojavljuje na izložbi u Dioklecijanovim podrumima gdje je prvi put organizirana izložba.]]
Od [[1942.]] do [[1957.]] godine studirao je na [[Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu|Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu]] te je od [[1957.]] do [[1959.]] pohađao specijalni tečaj slikarstva kod [[Tartaglia|Marina Tartaglije]]. Rani radovi u duhu [[postimpresionizam|postimpresionizma]], poslije je eksperimentirao s [[Apstrakcija|apstrakcijom]], zadržavši asocijaciju na zavičajni krajolik (ciklus mosorskoga kamenjara, [[1962.]] – [[1966.]]); slijede ciklus crteža i grafike u duhu [[Poentilizam|poentilističke]] apstrakcije (''Okupljanje'', [[1968.]] – [[1974.]]). Ubijen je 1974. godine u Londonu.&lt;ref&gt;[https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=34217 Maksim Krstulović], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], pristupljeno 26. rujna 2020.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Krstulović, Maksim}}

[[Kategorija:Životopisi, Split]]
[[Kategorija:Hrvatski slikari]]</text>
      <sha1>ttcvy2alq1gmmec0howzw5n2wxmszbk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Herman Frasch</title>
    <ns>0</ns>
    <id>691266</id>
    <revision>
      <id>6433155</id>
      <parentid>6365959</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T09:07:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Gorski Lav</username>
        <id>6360</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Predložak</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7801" xml:space="preserve">{{nedostaju izvori}}
{{Infookvir znanstvenik
| ime               = Herman Frasch
| slika             = CAB Frasch Herman.jpg
| slika_širina      = 200px
| naslov            = 
| datum_rođenja     = 25. XII. 1851.
| mjesto_rođenja    = Oberrot bei Gaildorf, [[Württemberg]]
| datum_smrti       = 01. V. 1914. (62 god.)
| mjesto_smrti      = [[Paris]], [[Francuska]]
| prebivalište      = 
| državljanstvo     = 
| narodnost         = 
| etnicitet         = 
| polje             = [[kemija]], [[rudarstvo]]
| radna_institucija = 
| alma_mater        = 
| doktorski_mentor  = 
| poznat_po         = -''Fraschov postupak''...postupak vađenja [[sumpor]]a iz teško dostupnih podzemnih [[rudna ležišta|ležišta]]&lt;br /&gt;
-postupak proizvodnje natrijeva karbonata&lt;br /&gt;
-proizvodnja ugljikovih niti za [[Žarulja|žarulje]]
| autor_kratica_bot = 
| autor_kratica_zoo =
| nagrade           = Perkinova medalja (1912.)
| web_stranica      =
| fusnote           = 
}}
Herman Frasch ([[25. prosinca]] [[1851.]] (Oberrot bei Gaildorfu Württemberg) - [[1. svibnja]] [[1914.]] ([[Pariz]]) bio je [[kemičar]], [[rudarski inženjer]] i [[izumitelj]] poznat po svom radu s [[Nafta|naftom]] i [[sumpor]]om. 

== Biografija ==
Bio je sin Johannesa i Friede Henriette (Bauer) Frasch. Oba njegova roditelja bili su porijeklom iz [[Stuttgart]]a. Otac mu je bio meštar iz [[Gaildorf]]a. Herman je pohađao [[Latinski jezik|latinsku]] školu u Gaildorfu, a zatim je bio šegrt kod prodavača knjiga u obližnjem [[Schwäbisch Hall]]u. U dobi od 16 ili 19 godina napustio je školovanje i otplovio iz [[Bremen]]a u [[New York City, New York|New York]], a zatim se vozio [[vlak]]om u [[Philadelphia|Philadelphiju]]. Nakon dolaska u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Države]], postao je [[laboratorij]]ski asistent [[John Michael Maisch|Johna Michaela Maischa]] na [[Farmacija|Farmaceutskom]] fakultetu u Philadelphiji. 

== Karijere ==
=== Naftna karijera === 
Godine [[1875.]] godine Frasch je izumio postupak obnavljanja ostataka [[Kositar|kositra]] i postupak izrade bijelog [[Olovo (element)|olova]] od galene. Patentirao je postupak [[Rafiniranje|rafiniranja]] parafinskog [[Vosak|voska]] [[1876.]] godine i prodao patent tvrtki Standard Oil, za koju je postao kemijski [[savjetnik]] sa sjedištem u [[Cleveland]]u.

Godine [[1884.]] Frasch je prodao ekskluzivnu upotrebu frakcijskog [[Destilacija|destilacijskog]] patenta, koji je učinkovitije razdvajao ulje u nusproizvode [[Imperial Oil]]. Tada je Imperial unajmio Frascha da im pomogne u preuređivanju njihove rafinerije Silver Star svojim postupkom [[Rafiniranje|rafiniranja]]. Imperial je ponudio Fraschu naknadu od 10.000 američkih [[dolar]]a, ali nagovorio je tvrtku da mu osigura plaću koja odgovara predsjedniku Imperial Oil-a Fredericku A. Fitzgeraldu. Nakon što je Frasch završio svoj posao na rafineriji u veljači [[1885.]] godine, dao je ostavku i pridružio se članu Imperial odbora John Minhinnick u osnivanju Empire Oil Company. Partneri su kupili rafineriju u [[London]]u, a Frasch je počeo eksperimentirati na način uklanjanja [[sumpor]]a u kerozinu rafiniranom iz nafte Petrolia. Naftna polja u okrugu [[Lambton]] imala su visok udio [[sumpor]]a, što je rezultiralo [[kerozin]]om koji je stvorio prekomjerni [[dim]] i opor miris kad se sagorijeva. [[Kanađani]] su nadimak nazvali &quot;skunk oil&quot;, a rafinerijama je bilo teško tržiti svoje proizvode u zemlji i inozemstvu. Između [[1885.]] i [[1887.]] Frasch je utvrdio da je miješanjem [[Bakrov(I) oksid|bakrenog oksida]] tijekom procesa [[Destilacija|destilacije]] uklonjen sadržaj sumpora iz ulja.

Otprilike u isto vrijeme kada je Frasch otkrio, Standard Oil počeo se širiti u Limu u državi [[Ohio]] i otkrio da njegovo ulje, poput okruga [[Lambton]], ima visok udio [[sumpor]]a. Prepoznavši da bi se svako poboljšanje [[Kanada|kanadske]] [[Nafta|nafte]] moglo primijeniti i na ulje iz Ohaja, Standard je u srpnju [[1886.]] godine angažirao Frascha nudeći mu &quot;plaću veću od bilo kojeg drugog znanstvenika u zemlji&quot; i razmjenu njegovih udjela u Carstvu Naftna kompanija za dionice Standard Oil. Kad se Frasch vratio u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Države]], počeo je raditi za tvrtku [[Solar Refining Company]], podružnicu Standard Oil-a u Limi, Ohio, i usavršio svoju metodu odsumporavanja. Standard Oil držao je patentni monopol na metodu odsumporavanja do [[1905.]] godine, čineći svoja ulaganja u [[naftna polja]] Lima izuzetno profitabilnima za tvrtku. Frasch se neovisno obogatio kada je prodao polovicu svojih Standard dionica nakon što je cijena porasla sa 168 na 820 dolara po dionici, dok je dividenda na dionice koje je zadržao porasla sa 7 na 40 posto. 

=== Karijera sumpora ===

Tijekom potrage za naftom u [[Louisiana|Louisiani]], u blizini današnjeg grada [[Sulphur Springs (Teksas)|Sulphur]], sumpor je pronađen ispod sloja [[Živi pijesak|živog pijeska]]. Svi pokušaji da se konvencionalnim [[Rudarstvo|rudarskim]] oknima dođu do sumpora završili su katastrofom. Herman Frasch izbušio je tri suhe rupe u blizini, ali sumpor nije bio na njegovom posjedu. Frasch je zaključio da je sumpor povezan s [[Kupola|kupolom]] koja se nalazi na otoku u vlasništvu američke tvrtke Sumpor, [[20. listopada]] [[1890.]] izuzeo je tri patenta za svoj [[Frasch postupak]]. Frasch, i njegovi poslovni suradnici [[Frank Rockefeller]] i F.B. Squire je potom sklopio ugovor između 50 i 50 s [[American Sulphur Company]] o osnivanju nove korporacije pod nazivom [[Union Sulphur Company]].

Godine [[1894.]] Frasch je počeo bušiti bušotinu br. 14 pomoću [[cijev]]i od 10 [[inč]]a, da bi napokon nakon tri mjeseca prošao kroz živi pijesak do kaproka. Zatim je izbušio otvor od 8 inča na dnu ležišta sumpora. Cjediljka, koja se sastojala od perforiranog kućišta od 6 inča, postavljena je na dno [[Epruveta|epruvete]] duljine 623 metra. Iznad cjedila bile su veće rupe koje su služile kao izlaz za toplu vodu. Cijev od 3 inča unutar kućišta od 6 inča spustila se na cjedilo i bila spojena na pumpu za usisavanje. [[Voda]] iz okolne [[Močvara|močvare]] zagrijavala se u 20-metarskom cilindru promjera 30 inča, iz [[Para|pare]] koju su snabdijevala 4 kotla. Pregrijana voda ulijevala se u [[zdenac]] 24 sata, a na [[Božić]] je rastopljeni sumpor ispumpavan na površinu puneći 40 barela za 15 minuta. Višak je zatim usmjeren u [[nasip]], gdje se stvrdnuo. Kao što je i sam Frasch rekao o prvoj demonstraciji prvog Fraschovog procesa, &quot;Rastopili smo mineral u zemlji i iznijeli ga na površinu kao tekućinu.&quot;

Frasch je zatim uklonio [[Pumpa|pumpu]], pomoću zračnog podizača putem komprimiranog [[zrak]]a. Mjehurići nastaju iz zraka, čineći [[sumpor]] manje gustim od okolne [[Voda|vode]], podižući tako prozračeni stupac. Troškovi su također smanjeni zamjenom [[Stablo|drva]] i [[ugljen]]a uljem. Tada je [[1911.]] uveo pumpe za odzračivanje kako bi odveo višak hladne vode.

Godine [[1908.]] Frasch je sklopio sporazum s [[Italija|talijanskom]] vladom o podjeli svjetskog tržišta izvan [[Sjedinjene Američke Države|SAD-a]], gdje je [[Union Sulphur Co]]. zajamčena jedna trećina. Troškovi su mu bili petinu troškova [[sicilija]]nskog sumpora kopanog u [[Caltanissetta (pokrajina)|Caltanissetti]]. Taj je sporazum završio [[1912.]] Nakon što su njegovi originalni patenti istekli, Frasch nije uspio blokirati tvrtku F[[reeport Sulphur Company]] da koristi njegov postupak.

== Izvori ==
{{izvori}}https://www.britannica.com/biography/Herman-Frasch

https://case.edu/ech/articles/f/frasch-herman

https://digitalcommons.lsu.edu/gradschool_disstheses/3971/

{{GLAVNIRASPORED:Frasch, Herman}}
[[Kategorija:Njemački kemičari]]
[[Kategorija:Njemački izumitelji]]
[[Kategorija:Rudarstvo]]</text>
      <sha1>i8e9tpfyhuvkn2vcphydcpkqweepzfd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>MediaWiki:Gadget-WikiBlameTool</title>
    <ns>8</ns>
    <id>694609</id>
    <revision>
      <id>6432965</id>
      <parentid>5745226</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T17:38:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ponor</username>
        <id>38361</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>stavka menija</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="149" xml:space="preserve">U padajući izbornik ''Više'' dodaje stavku ''Pronađi &quot;krivca&quot;''. Dopušta unošenje teksta iz članka i traži kojom je izmjenom taj tekst unesen.</text>
      <sha1>7u3aiwxa414h1wsa5z95vsan6boplwh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedija:Wikiprojekt 10000/Članci</title>
    <ns>4</ns>
    <id>695157</id>
    <revision>
      <id>6433007</id>
      <parentid>6430541</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T19:57:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Fraxinus</username>
        <id>3144</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Napisani ili dopunjeni članci */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="39480" xml:space="preserve">{{Wikiprojekt 10000/Ikona}}
{{Wikiprojekt 10000}}

== Napisani ili dopunjeni članci ==
Svi suradnici su pozvani sudjelovati ako žele. Slobodno se može dodavati i pisati nove članke vezane za ovaj projekt.

{|class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;margin-left:auto; margin-right:auto; font-size:0.9em;&quot;
|-
! style=&quot;background: #FF00CC&quot; | '''&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;br.&lt;/span&gt;'''
! style=&quot;background: #FF00CC&quot; | '''&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;Naziv&lt;/span&gt;''' 
! style=&quot;background: #FF00CC&quot; | '''&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;Stranica na drugom jeziku&lt;/span&gt;''' 
! style=&quot;background: #FF00CC&quot; | '''&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;Napomena&lt;/span&gt;''' 
! style=&quot;background: #FF00CC&quot; | '''&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;Stanje&lt;/span&gt;''' 
! style=&quot;background: #FF00CC&quot; | '''&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;Suradnik&lt;/span&gt;''' 
|-
| '''1.''' || [[Vjera]] || [[:en:Faith]] || dopunjeno || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''2.''' || [[Obožavanje]] || [[:en:Adoration]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''3.''' || [[Yukon (rijeka)]] || [[:en:Yukon River]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''4.''' || [[Usporedna religija]] || [[:en:comparative religion]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''5.''' || [[Glačalo]] || [[:en:Clothes iron]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Ponor|Ponor]]
|-
| '''6.''' || [[Živac]] || [[:en:Nerve]] || dopunjeno || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''7.''' || [[Arapska abeceda]] || [[:en:Arabic alphabet]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''8.''' || [[Iglu]] || [[:en:Igloo]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''9.''' || [[Baffinov zaljev]] || [[:en:Baffin Bay]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''10.''' || [[Mužjak]] || [[:en:Male]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Ponor|Ponor]]
|-
| '''11.''' || [[Ženka]] || [[:en:Female]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Ponor|Ponor]]
|-
| '''12.''' || [[Abasidski kalifat]] || [[:en:Abbasid Caliphate]] || dopunjeno || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''13.''' || [[Anthophila]] || [[:en:Bee]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''14.''' || [[Banana]] || [[:en:Banana]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''15.''' || [[Veliko medvjeđe jezero]] || [[:en:Great Bear Lake]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''16.''' || [[Veliko ropsko jezero]] || [[:en:Great Slave Lake]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''17.''' || [[Ospice]] || [[:en:Measles]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''18.''' || [[Ružičasta]] || [[:en:Pink]] || dopunjeno || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''19.''' || [[Indijski potkontinent]] || [[:en:Indian subcontinent]] || dopunjeno || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''20.''' || [[Lee Kuan Yew]] || [[:en:Lee Kuan Yew]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''21.''' || [[Teško ubojstvo]] || [[:en:Murder]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Ponor|Ponor]]
|-
| '''22.''' || [[Posljednji Fermatov poučak]] || [[:en:Fermat's Last Theorem]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Ponor|Ponor]]
|-
| '''23.''' || [[Bassov prolaz]] || [[:en:Bass Strait]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''24.''' || [[Davisov prolaz]] || [[:en:Davis Strait]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''25.''' || [[Grudnjak]] || [[:en:Bra]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''26.''' || [[Svetište Gospe Lurdske]] || [[:en:Sanctuary of Our Lady of Lourdes]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''27.''' || [[Dorothy Hodgkin]] || [[:en:Dorothy Hodgkin]] || novi članak || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''28.''' || [[Sergey Brin]] || [[:en:Sergey Brin]] || novi članak || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''29.''' || [[Carpentaria]] || [[:en:Gulf of Carpentaria]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''30.''' || [[Veliki australski zaljev]] || [[:en:Great Australian Bight]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''31.''' || [[Ljudmila Turiščeva]] || [[:en:Ludmilla Tourischeva]] || novi članak || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''32.''' || [[Brooklynski most]] || [[:en:Brooklyn Bridge]] || novi članak || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Ponor|Ponor]]
|-
| '''33.''' || [[Lilija Podkopajeva]] || [[:en:Lilia Podkopayeva]] || novi članak || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''34.''' || [[Tamara Karsavina]] || [[:en:Tamara Karsavina]] || novi članak || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''35.''' || [[Livonski rat]] || [[:en:Livonian war]] || novi članak || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''36.''' || [[Kazanjska katedrala u Sankt-Peterburgu]] || [[:en:Kazan Cathedral, St. Petersburg]] || novi članak || {{Riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''37.''' || [[Hudsonov prolaz]] || [[:en:Hudson Strait]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''38.''' || [[Palkov prolaz]] || [[:en:Palk Strait]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''39.''' || [[Cugaru (prolaz)]] || [[:en:Tsugaru Strait]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''40.''' || [[Yucatánski prolaz]] || [[:en:Yucatán Channel]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''41.''' || [[Poljsko-litvansko-teutonski rat]] || [[:en:Polish–Lithuanian–Teutonic War]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''42.''' || [[Hotdog]] || [[:en:Hot dog]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Ponor|Ponor]]
|-
| '''43.''' || [[Rumunjska književnost]] || [[:en:Romanian literature]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''44.''' || [[Godavari]] || [[:en:Godavari River]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''45.''' || [[Nikolaj Rerih]] || [[:en:Nicholas Roerich]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''46.''' || [[Mweru]] || [[:en:Lake Mweru]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''47.''' || [[Karl Barth]] || [[:en:Karl Barth]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Imbehind|Imbehind]]
|-
| '''48.''' || [[Lav Vigotski]] || [[:en:Lev Vygotsky]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''49.''' || [[Makedonski ratovi]] || [[:en:Macedonian Wars]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''50.''' || [[Državno sveučilište u Sankt Peterburgu]] || [[:en:Saint Petersburg State University]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''51.''' || [[Vasil Levski]] || [[:en:Vasil Levski]]  || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''52.''' || [[Austrijska književnost]] || [[:en:Austrian literature]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''53.''' || [[Nikolaj Nekrasov]] || [[:en:Nikolay Nekrasov]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''54.''' || [[Miklós Rózsa]] || [[:en:Miklós Rózsa]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''55.''' || [[Mihail Bahtin]] || [[:en:Mikhail Bakhtin]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''56.''' || [[Ignacy Łukasiewicz]] || [[:en:Ignacy Łukasiewicz]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''57.''' || [[Delski savez]] || [[:en:Delian League]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''58.''' || [[Erie (kanal)]] || [[:en:Erie Canal]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''59.''' || [[Rus' (narod)]] || [[:en:Rus' people]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''60.''' || [[Osmanski ratovi u Europi]] || [[:en:Ottoman wars in Europe]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''61.''' || [[Moskovsko-litavski ratovi]] || [[:en:Muscovite–Lithuanian Wars]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''62.''' || [[Poljsko-moskovski rat (1605.–1618.)]] || [[:en:Polish–Muscovite War (1605–1618)]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''63.''' || [[Rusko-poljski rat (1654.–1667.)]] || [[:en:Russo-Polish War (1654–1667)]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''64.''' || [[Srednjoeuropska nizina]] || [[:en:North European Plain]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''65.''' || [[Katarinina palača]] || [[:en:Catherine Palace]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''66.''' || [[Ruska državna knjižnica]] || [[:en:Russian State Library]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''67.''' || [[Organizacija crnomorske ekonomske suradnje]] || [[:en:Organization of the Black Sea Economic Cooperation]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''68.''' || [[Austrijska služba u inozemstvu]] || [[:en:Austrian Service Abroad]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''69.''' || [[Patrijarh Nikon]] || [[:en:Patriarch Nikon of Moscow]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''70.''' || [[Jakov Zeldovič]] || [[:en:Yakov Zeldovich]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''71.''' || [[Boris Hristov]] || [[:en:Boris Christoff]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''72.''' || [[Armen Džigarhanjan]] || [[:en:Armen Dzhigarkhanyan]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''73.''' || [[Inokentij Smoktunovski]] || [[:en:Innokenty Smoktunovsky]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''74.''' || [[Jevgenij Leonov]] || [[:en:Yevgeny Leonov]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''75.''' || [[Zemlja (geografski pojam)]] || [[:en:Country]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''76.''' || [[Majmun]] || [[:en:Monkey]] || dopunjeno || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''77.''' || [[Patka]] || [[:en:Duck]] || dopunjeno || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''78.''' || [[Kratkorepci]] || [[:en:Crab]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''79.''' || [[Kannada jezik]] || [[:en:Kannada]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''80.''' || [[Siva]] || [[:en:Grey]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''81.''' || [[Pitoma mrkva]] || [[:en:Carrot]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''82.''' || [[Amitabh Bachchan]] || [[:en:Amitabh Bachchan]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''83.''' || [[Grand Canyon]] || [[:en:Grand Canyon]] || dopunjeno || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''84.''' || [[Malajalam jezik]] || [[:en:Malayalam]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''85.''' || [[Poslovanje]] || [[:en:Business]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''86.''' || [[Tijelo gljive]] || [[:en:Mushroom]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''87.''' || [[Znanstvenik]] || [[:en:Scientist]] || dopunjeno || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''88.''' || [[Imperator]] || [[:en:Emperor]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''89.''' || [[Djevojčica]] || [[:en:Girl]] || dopunjeno || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''90.''' || [[Dojenče]] || [[:en:Baby]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''91.''' || [[Indijski orah]] || [[:en:Cashew]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''92.''' || [[Atomska masa]] || [[:en:Atomic mass]] || dopunjeno || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''93.''' || [[Muhammad Ali Jinnah]] || [[:en:Muhammad Ali Jinnah]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''94.''' || [[Sindhi jezik]] || [[:en:Sindhi]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''95.''' || [[Maskareni]] || [[:en:Mascarene Islands]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:El Diablo|El Diablo]]
|-
| '''96.''' || [[Pali jezik]] || [[:en:Pali]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''97.''' || [[Siguran spolni odnos]] || [[:en:Safe sex]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Ponor|Ponor]] 
|-
| '''98.''' || [[Rap]] || [[:en:Rapping]] || dopunjeno || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''99.''' || [[Kopnice]] || [[:en:Testudinidae]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''100.''' || [[Tajvan (otok)]] || [[:en:Taiwan (island)]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''101.''' || [[Srinivasa Ramanujan]] || [[:en:Srinivasa Ramanujan]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''102.''' || [[Liči]] || [[:en:Lychee]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''103.''' || [[Pavijani]] || [[:en:Papio]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''104.''' || [[Svinja]] || [[:en:Pig]] || dopunjeno || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''105.''' || [[Toksikologija]] || [[:en:Toxicology]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''106.''' || [[Matematičar]] || [[:en:Mathematician]] || dopunjeno || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''107.''' || [[Povijest svijeta]] || [[:en:Human history]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''108.''' || [[Nejednakokrilci]] || [[:en:Anisoptera]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''109.''' || [[Évariste Galois]] || [[:en:Évariste Galois]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''110.''' || [[Organski spoj]] || [[:en:Organic compound]] || dopunjeno || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''111.''' || [[Larry Page]] || [[:en:Larry Page]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''112.''' || [[Arktički krug]] || [[:en:Arctic Circle]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''113.''' || [[Napoleonski ratovi]] || [[:en:Napoleonic Wars]] || dopunjeno || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''114.''' || [[Benjamin Disraeli]] || [[:en:Benjamin Disraeli]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''115.''' || [[Kvadratni korijen]] || [[:en:Square root]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''116.''' || [[Al-Biruni]] || [[:en:Al-Biruni]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''117.''' || [[Muridae]] || [[:en:Muridae]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''118.''' || [[Američki bizon]] || [[:en:American bison]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''119.''' || [[Život poslije smrti]] || [[:en:Afterlife]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''120.''' || [[Žrtvovanje]] || [[:en:Sacrifice]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''121.''' || [[Teofanija]] || [[:en:Theophany]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''122.''' || [[Religijska filozofija]] || [[:en:Religious philosophy]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''123.''' || [[Gloria Swanson]] || [[:en:Gloria Swanson]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''124.''' || [[Claudette Colbert]] || [[:en:Claudette Colbert]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''125.''' || [[Renata Scotto]] || [[:en:Renata Scotto]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''126.''' || [[Tara Lipinski]] || [[:en:Tara Lipinski]]  || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''127.''' || [[Maskiranje]] || [[:en:Camouflage]]  || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''128.''' || [[Poprečno-prugasti mišić]] || [[:en:Skeletal muscle]]  || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''129.''' || [[Miocit]] || [[:en:Myocyte]]  || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''130.''' || [[Poni]] || [[:en:Pony]]  || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''131.''' || [[Udvaranje]] || [[:en:Courtship]]  || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''132.''' || [[Seksualna privlačnost]] || [[:en:Sexual attraction]]  || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''133.''' || [[Kupaći kostim]] || [[:en:Swimsuit]]  || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''134.''' || [[Ništa]] || [[:en:Nothing]]  || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''135.''' || [[Idolopoklonstvo]] || [[:en:Idolatry]]  || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''136.''' || [[Crveni ribiz]] || [[:en:Redcurrant]]  || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''137.''' || [[Crni ribiz]] || [[:en:Blackcurrant]]  || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''138.''' || [[Liječnik opće medicine]] || [[:en:General practitioner]]  || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''139.''' || [[Primijenjena etika]] || [[:en:Applied ethics]]  || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|- 
| '''140.''' || [[Svojstvene vrijednosti i svojstveni vektori]] || [[:en:Eigenvalues and eigenvectors]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Ponor|Ponor]] 
|-
| '''141.''' || [[Normativna etika]] || [[:en:Normative ethics]]  || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|- 
| '''142.''' || [[Brak iz koristi]] || [[:en:Marriage of convenience]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Ponor|Ponor]] 
|-
| '''143.''' || [[Potporno tkivo]] || [[:en:Ground tissue]]  || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''144.''' || [[Arapski konj]] || [[:en:Arabian horse]]  || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''145.''' || [[Ljekarnik]] || [[:en:Pharmacist]]  || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''146.''' || [[Proročanstvo]] || [[:en:Prophecy]]  || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''147.''' || [[Mahathir Mohamad]] || [[:en:Mahathir Mohamad]]  || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''148.''' || [[Čandragupta Maurya]] || [[:en:Chandragupta Maurya]]  || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''149.''' || [[Tibetanska visoravan]] || [[:en:Tibetan Plateau]]  || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''150.''' || [[Indijski ustanak 1857.]] || [[:en:Indian Rebellion of 1857]]  || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''151.''' || [[Atila]] || [[:en:Attila]]  || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Dean72|Dean72]] 
|-
| '''152.''' || [[Aurangzeb]] || [[:en:Aurangzeb]]  || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''153.''' || [[Prosvjetiteljstvo]] || [[:en:Age of Enlightenment]]  || dopuna || {{riješeno}} || [[Suradnik:Dean72|Dean72]] 
|-
| '''154.''' || [[Muavija I.]] || [[:en:Muawiyah I]]  || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''155.''' || [[Dardaneli]] || [[:en:Dardanelles]]  || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Dean72|Dean72]] 
|-
| '''156.''' || [[Hulagu-kan]] || [[:en:Hulagu Khan]]  || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''157.''' || [[Delhijski sultanat]] || [[:en:Delhi Sultanate]]  || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''158.''' || [[Sake]] || [[:en:Sake]]  || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''159.''' || [[Fatimidski Kalifat]] || [[:en:Fatimid Caliphate]]  || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''160.''' || [[Eisaku Satō]] || [[:en:Eisaku Satō]]  || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''161.''' || [[Joseon]] || [[:en:Joseon]]  || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''162.''' || [[Sheikh Mujibur Rahman]] || [[:en:Sheikh Mujibur Rahman]]   || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''163.''' || [[Mohammed bin Salman]] || [[:en:Mohammed bin Salman]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''164.''' || [[Raj Kapoor]] || [[:en:Raj Kapoor]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''165.''' || [[Povijest drevnog Izraela i Judeje]] || [[:en:History of ancient Israel and Judah]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''166.''' || [[Ortodoksni judaizam]] || [[:en:Orthodox Judaism]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''167.''' || [[Konzervativni judaizam]] || [[:en:Conservative Judaism]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''168.''' || [[Reformski judaizam]] || [[:en:Reform Judaism]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''169.''' || [[Zdravstvena  njega]] || [[:en:Nursing]] || dopunjeno || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''170.''' || [[Micelij]] || [[:en:Mycelium ]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''171.''' || [[Bukovača (gljiva)]] || [[:en:Pleurotus ostreatus ]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''172.''' || [[Sistematski pregled]] || [[:en:Physical examination ]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''173.''' || [[Visla]] || [[:en:Vistula]]  || dopuna || {{riješeno}} || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
| '''174.''' || [[Osnovna lista lijekova Svjetske zdravstvene organizacije]] || [[:en:Essential medicines ]] || dopuna || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''175.''' || [[Laboratorijska pretraga krvi]] || [[:en:Blood test ]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''176.''' || [[Dužnost]] || [[:en:Duty]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''177.''' || [[Metaetika]] || [[:en:Meta-etics]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''178.''' || [[Religijsko preobraćenje]] || [[:en:Religious conversion]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''179.''' || [[Taksonomija (biologija)]] || [[:en:Taxonomy (biology)]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''180.''' || [[Epiderma (botanika)]] || [[:en:Epidermis (botany)]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''181.''' || [[Gangrena]] || [[:en:Gangrene]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''182.''' || [[Srčane bolesti]] || [[:en:Heart disease]] || dopunjeno || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''183.''' || [[Šarlah]] || [[:en:Scarlet fever]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''184.''' || [[Iznutrice]] || [[:en:Offal]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''185.''' || [[Susan B. Anthony]] || [[:en:Susan B. Anthony]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''186.''' || [[Anja Andersen]] || [[:en:Anja Andersen]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''187.''' || [[Barbara W. Tuchman]] || [[:en:Barbara W. Tuchman]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''188.''' || [[Spolno razmnožavanje]] || [[:en:Sexual reproduction]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''189.''' || [[Hifa]] || [[:en:Hypha]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''190.''' || [[Razvojna biologija]] || [[:en:Developmental biology]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''191.''' || [[Toksin]] || [[:en:Toxin]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''192.''' || [[Gerijatrija]] || [[:en:Geriatrics]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''193.''' || [[Zimski športovi]] || [[:en:Winter sport]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''194.''' || [[Ugriz zmije]] || [[:en:Snakebite]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''195.''' || [[Starost]] || [[:en:Old Age]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''196.''' || [[Marian Anderson]] || [[:en:Marian Anderson]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''197.''' || [[Beverly Sills]] || [[:en:Beverly Sills]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''198.''' || [[Marie Taglioni]] || [[:en:Marie Taglioni]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''199.''' || [[Športovi s loptom]] || [[:en:Ball game]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''200.''' || [[Trčanje]] || [[:en:Running]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''201.''' || [[Reket (šport)]] || [[:en:Racket (sports equipment)]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''202.''' || [[Hrvanje slobodnim stilom]] || [[:en:Freestyle wrestling]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''203.''' || [[Hrvanje grčko-rimskim stilom]] || [[:en:Greco-Roman wrestling]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''204.''' || [[Ljetne olimpijske igre]] || [[:en:Summer Olympic Games]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''205.''' || [[Tablica množenja]] || [[:en:Multiplication table]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''206.''' || [[Trigonometrijske funkcije]] || [[:en:Trigonometric function]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''207.''' || [[Formula]] || [[:en:Formula]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''208.''' || [[Karijes]] || [[:en:Tooth decay]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Ponor|Ponor]] 
|-
| '''209.''' || [[Emilia Plater]] || [[:en:Emilia Plater]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''210.''' || [[Fuzuli]] || [[:en:Fuzuli (writer)]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
| '''211.''' || [[Kazahstanski Kanat]] || [[:en:Kazakh Khanate]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] 
|-
|'''212.''' || [[Povijest Balkana]] || [[:en:History of the Balkans]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
|'''213.''' || [[Povijest Bliskog istoka]] || [[:en:History of the Middle East]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
|'''214.''' || [[Mediteransko i bliskoistočno bojište (Drugi svjetski rat)]] || [[:en:Mediterranean and Middle East theatre of World War II]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
|'''215.''' || [[Sto dana]] || [[:en:Hundred Days]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
|'''216.''' || [[Europske integracije]] || [[:en:European integration]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
|'''217.''' || [[Bliskoistočno bojište u Prvom svjetskom ratu]] || [[:en:Middle Eastern theatre of World War I]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
|'''218.''' || [[Pad Zapadnog Rimskog Carstva]] || [[:en:Fall of the Western Roman Empire]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
|'''219.''' || [[Safavidi]] || [[:en:Safavid dynasty]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
|'''220.''' || [[Fanny Elssler]] || [[:en:Fanny Elssler]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
|'''221.''' || [[Ostracizam]] || [[:en:Ostracism]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
|'''222.''' || [[Vijeće država Baltičkog mora]] || [[:en:Council of the Baltic Sea States]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
|'''223.''' || [[Turska književnost]] || [[:en:Turkish literature]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
|'''224.''' || [[Bizantska književnost]] || [[:en:Byzantine literature]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
|'''225''' || [[Pontsko gorje]] || [[:en:Pontic Mountains]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
|'''226''' || [[Ak Koyunlu]] || [[:en:Aq Qoyunlu]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
|'''227''' || [[Vendi]] || [[:en:Wends]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
|'''228''' || [[Mihail Uljanov]] || [[:en:Mikhail Ulyanov]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
|'''229''' || [[Rudolf von Laban]] || [[:en:Rudolf von Laban]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
|'''230.''' || [[Antarktički krug]] || [[:en:Antarctic Circle]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
|'''231.''' || [[Nacionalni park Tumucumaque]] || [[:en:Tumucumaque Mountains National Park]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] 
|-
|'''232.''' || [[Havajsko otočje]] || [[:en:Hawaiian Islands]]  || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
|'''233''' || [[Mihail Fokin]] || [[:en:Michel Fokine]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
|'''234''' || [[Nizami Gandžavi]] || [[:en:Nizami Ganjavi]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
|'''235''' || [[Judah Loew ben Bezalel]] || [[:en:Judah Loew ben Bezalel]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
|'''236''' || [[Kazimir Funk]] || [[:en:Casimir Funk]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
|'''237''' || [[Stefan Banach]] || [[:en:Stefan Banach]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
|'''238''' || [[Valerij Harlamov]] || [[:en:Valeri Kharlamov]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
|'''239''' || [[Zajednica]] || [[:en:Community]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnica:Maticpetra|Maticpetra]] 
|-
|'''240''' || [[Igor Turčin]] || [[:en:Igor Turchin]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
|'''241.''' || [[Otok Aleksandra I.]] || [[:en:Alexander Island]]  || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
|'''242.''' || [[Otoci kraljice Elizabete]] || [[:en:Queen Elizabeth Islands]]  || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
|'''243.''' || [[Rezervat divljači Središnji Kalahari]] || [[:en:Central Kalahari Game Reserve]]  || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
|'''244.''' || [[Yunnan-Guizhou]] || [[:en:Yunnan-Guizhou Plateau]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
|'''245.''' || [[Zanzibarski arhipelag]] || [[:en:Zanzibar Archipelago]]  || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
|'''246.''' || [[Grigorij Pereljman]] || [[:en:Grigori Perelman]]  || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
|'''247.''' || [[Melville (otok)]] || [[:en:Melville Island (Northwest Territories and Nunavut)]]  || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
|'''248.''' || [[Mongolska visoravan]] || [[:en:Mongolian Plateau]]  || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
|'''249.''' || [[Southampton (otok)]] || [[:en:Southampton Island]]  || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
|'''250.''' || [[Axel Heiberg (otok)]] || [[:en:Axel Heiberg Island]]  || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
|'''251.''' || [[Prince of Wales (otok)]] || [[:en:Prince of Wales Island (Nunavut)]]  || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
|'''252.''' || [[Poluotok Cape York]] || [[:en:Cape York Peninsula]]  || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
|'''253.''' || [[Velika kineska nizina]] || [[:en:North China Plain]]  || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
|'''254.''' || [[Transgranični park Veliki Limpopo]] || [[:en:Great Limpopo Transfrontier Park]]  || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
|'''255.''' || [[Kluane / Wrangell – St. Elias / Glacier Bay / Tatshenshini-Alsek]] || [[:en:Kluane / Wrangell–St. Elias / Glacier Bay / Tatshenshini-Alsek]]  || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
|'''256.''' || [[Rješavanje jednadžbi]] || [[:en:Equation solving]]  || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
|'''257.''' || [[Londonski most]] || [[:en:London Bridge]]  || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
|'''258.''' || [[Tower Bridge]] || [[:en:Tower Bridge]]  || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
|'''259.''' || [[Obrada drveta]] || [[:en:Woodworking]]  || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
|'''260.''' || [[Industrijski robot]] || [[:en:Industrial robot]]  || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
|'''261.''' || [[Podzemna željeznica New York]] || [[:en:New York City Subway]]  || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
|'''262.''' || [[Vjerska arhitektura]] || [[:en:Sacral architecture]]  || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
|'''263.''' || [[Tehnička oblovina]] || [[:en:Lumber]]  || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
|'''264.''' || [[Bazilika Gospe od Pilara]] || [[:en:Basilica of Our Lady of the Pillar]]  || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
| '''265.''' || [[Jadransko more]] || [[:en:Adriatic sea]] || prošireno || {{riješeno}} || [[Suradnik:Dean72|Dean72]]
|-
|'''266.''' || [[Povijest Židova]] || [[:en:Jewish history]]  || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
|'''267.''' || [[Michelle Kwan]] || [[:en:Michelle Kwan]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
|'''268.''' || [[Hedda Hopper]] || [[:en:Hedda Hopper]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
|'''269.''' || [[Annika Sörenstam]] || [[:en:Annika Sörenstam]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
|'''270.''' || [[Visoka tehnologija]] || [[:en:High tech]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
|'''271.''' || [[Potresno inženjerstvo]] || [[:en:Earthquake engineering]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
|'''272.''' || [[Oplemenjivanje biljaka]] || [[:en:Plant breeding]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
|'''273.''' || [[Engleski punokrvnjak]] || [[:en:Thoroughbred]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
|'''274.''' || [[Medicinska dijagnoza]] || [[:en:Medical diagnosis]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
|'''275.''' || [[Maria Tallchief]] || [[:en:Maria Tallchief]] || novi članak || {{riješeno}} || [[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]]
|-
&lt;!-- 
|-
| '''...''' || ... || ... || ... || ... || ...
|-
| '''...''' || ... || ... || ... || ... || ... 
|-
| '''...''' || ... || ... || ... || ... || ... 
|-
| '''...''' || ... || ... || ... || ... || ...
|-
| '''...''' || ... || ... || ... || ... || ...
|-
| '''...''' || ... || ... || ... || ... || ... 
|-
| '''...''' || ... || ... || ... || ... || ... 
|-
| '''...''' || ... || ... || ... || ... || ... 
|-
| '''...''' || ... || ... || ... || ... || ...
|-
| '''...''' || ... || ... || ... || ... || ...
|-
| '''...''' || ... || ... || ... || ... || ... 
|-
| '''...''' || ... || ... || ... || ... || ... 
|-
| '''...''' || ... || ... || ... || ... || ... 
|-
| '''...''' || ... || ... || ... || ... || ...
|-
| '''...''' || ... || ... || ... || ... || ...
|-
| '''...''' || ... || ... || ... || ... || ... 
|-
| '''...''' || ... || ... || ... || ... || ... 
|-
| '''...''' || ... || ... || ... || ... || ... 
|-
| '''...''' || ... || ... || ... || ... || ...
|-
| '''...''' || ... || ... || ... || ... || ...
|-
--&gt;
|}

== Potrebna dopuna ==
{|class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;margin-left:auto; margin-right:auto;&quot;
|- bgcolor=#0066FF
| &lt;small&gt;'''&lt;span style=&quot;color:#FFFFFF&quot;&gt;Broj&lt;/span&gt;'''&lt;/small&gt; || '''&lt;span style=&quot;color:#FFFFFF&quot;&gt;Naziv&lt;/span&gt;''' || '''&lt;span style=&quot;color:#FFFFFF&quot;&gt;Stranica na drugom jeziku&lt;/span&gt;''' || '''&lt;span style=&quot;color:#FFFFFF&quot;&gt;Napomena&lt;/span&gt;''' || '''&lt;span style=&quot;color:#FFFFFF&quot;&gt;Stanje&lt;/span&gt;''' || '''&lt;span style=&quot;color:#FFFFFF&quot;&gt;Suradnik&lt;/span&gt;'''&lt;/small&gt; 
|-
|-
|- 
|-
|'''1.''' || [[:Suradnik:The Yennefer/Mjerilo (kartografija)]] || [[:en:Scale (map)]]  || wikipedizirati i provjeriti prijevod || {{u izradi}} || [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]
|-
|'''2.''' ||  ||  ||  || {{u izradi}} || 
|-
|}


[[Kategorija:Wikiprojekt 10000]]</text>
      <sha1>3489al0sotjjqwmkkmq9s1fovyk5nzu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Predložak:Infookvir HAZU</title>
    <ns>10</ns>
    <id>701332</id>
    <revision>
      <id>6433180</id>
      <parentid>5871627</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T10:41:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>poveznicu ispravih</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9082" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox&quot; style=&quot;width:25em; font-size:88%; text-align:left;&quot; cellspacing=&quot;2&quot;
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:larger; background-color:#CEDEFF; color:#000000;&quot;| '''{{{ime}}}'''
|-
{{#if:{{{latinsko ime|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
{{!}} colspan=&quot;2&quot; width=&quot;100%&quot; style=&quot; text-align: center;&quot; {{!}} {{{latinsko ime}}}
{{!}}-
{{!}} colspan=&quot;2&quot; style=&quot;border-bottom: 1px solid #DDDDDD;&quot; {{!}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{slika|}}} |
{{!}} colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%;&quot; {{!}} [[Slika:{{{slika}}}|{{#if:{{{veličina|}}}|{{{veličina}}}|220px}}|{{PAGENAME}}]]&lt;br/&gt;{{{opis slike|}}}
{{!}}-
{{!}} colspan=&quot;2&quot; style=&quot;border-bottom: 1px solid #DDDDDD;&quot; {{!}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{sjedište|}}} |
! Sjedište
{{!}} {{{sjedište}}}
{{!}}-
{{!}} colspan=&quot;2&quot; style=&quot;border-bottom: 1px solid #DDDDDD;&quot; {{!}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{razred|}}} |
! Razred
{{!}} {{{razred}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{zavod|}}} |
! Zavod
{{!}} {{{zavod}}}
{{!}}-
{{!}} colspan=&quot;2&quot; style=&quot;border-bottom: 1px solid #DDDDDD;&quot; {{!}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{osnutak|}}} |
! Osnutak
{{!}} {{{osnutak}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{osnivač|}}} |
! Osnivač
{{!}} {{{osnivač}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{članstvo|}}} |
! Članstvo
{{!}} {{{članstvo}}}
{{!}}-
{{!}} colspan=&quot;2&quot; style=&quot;border-bottom: 1px solid #DDDDDD;&quot; {{!}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{ustrojstvo|}}} |
! Ustrojstvo
{{!}} {{{ustrojstvo}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{predsjednik|}}} |
! Predsjednik
{{!}} {{{predsjednik}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{tajnik|}}} |
! Tajnik
{{!}} {{{tajnik}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{članovi|}}} |
! Članovi
{{!}} {{{članovi}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{voditelj|}}} |
! Voditelj
{{!}} {{{voditelj}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{djelatnici|}}} |
! Djelatnici
{{!}} {{{djelatnici}}}
{{!}}-
{{!}} colspan=&quot;2&quot; style=&quot;border-bottom: 1px solid #DDDDDD;&quot; {{!}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{djelatnosti|}}} |
! Djelatnosti
{{!}} {{{djelatnosti}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{nakladništvo|}}} |
! Nakladništvo
{{!}} {{{nakladništvo}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{web stranica&lt;includeonly&gt;|&lt;/includeonly&gt;}}} |
{{!}} colspan=&quot;2&quot; style=&quot;border-top: 1px solid #DDDDDD;&quot; {{!}}
{{!}}-
! colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; {{!}} [{{{web stranica}}} Službena stranica]
{{!}}-
{{!}} colspan=&quot;2&quot; style=&quot;border-bottom: 1px solid #DDDDDD;&quot; {{!}}
{{!}}-
}}
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:130%;&quot;|{{Navigacija sa sklopivim grupama
| grupa1 = Ustrojstvo [[HAZU]]
| naziv1 = Ustrojstvo HAZU
| popis1 = 
{{Navigacija sa sklopivim grupama
| grupa1 = Razredi
| naziv1 = Razredi
| popis1 = '''Razred za društvene znanosti'''&lt;br&gt; '''Razred za matematičke, fizičke i kemijske znanosti'''&lt;br&gt; (Odbor za fiziku • Odbor za kemiju • Odbor za matematiku)&lt;br&gt; '''Razred za prirodne znanosti'''&lt;br&gt; (Odbor za geokemiju • Odbor za krš • Odbor za primijenjenu genomiku)&lt;br&gt; '''Razred za medicinske znanosti'''&lt;br&gt; (Odbor za alergologiju, kliničku imunologiju i biološke preparate • Odbor za animalnu i komparativnu patologiju • Odbor za aterosklerozu • Odbor za genomiku i proteomiku u onkologiji • Odbor za kardiovaskularne bolesti • Odbor za medicinsku leksikografiju • Odbor za medicinu rada, športa i zdravstvenu ekologiju • Odbor za neuroznanost i bolesti mozga • Odbor za orofacijalne bolesti • Odbor za tumore)&lt;br&gt; '''Razred za filološke znanosti'''&lt;br&gt; (Odbor za dijalektologiju • Odbor za etimologiju • Odbor za hrvatski latinitet • Odbor za leksikografiju • Odbor za onomastiku • Odbor za orijentalistiku)&lt;br&gt; '''Razred za književnost'''&lt;br&gt; '''Razred za likovne umjetnosti'''&lt;br&gt; '''Razred za glazbenu umjetnost i muzikologiju'''&lt;br&gt; '''Razred za tehničke znanosti'''
}}
{{Navigacija sa sklopivim grupama
| grupa1 = Znanstveno-istraživačke jedinice
| naziv1 = Znanstveno-istraživačke jedinice
| popis1 = Zavod za povijesne i društvene znanosti u Zagrebu (Odsjek za povijesne znanosti • Odsjek za arheologiju • Odsjek za etnologiju • Odsjek za ekonomska istraživanja) • Kabinet za arhitekturu i urbanizam i Arhiv za likovne umjetnosti • Kabinet za pravne, političke i sociološke znanosti Juraj Križanić • Jadranski zavod • Zavod za povijest i filozofiju znanosti (Odsjek za povijest prirodnih i matematičkih znanosti • Odsjek za filozofiju znanosti • Odsjek za povijest medicinskih znanosti) • [[Zavod za ornitologiju|Zavod za ornitologiju u Zagrebu]] • Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara u Zagrebu • Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe (Odsjek za povijest hrvatske književnosti • Odsjek za povijest hrvatskog kazališta • Odsjek za povijest hrvatske glazbe) • Zavod za lingvistička istraživanja u Zagrebu • Zavod za imunologiju i genetiku tumora • Antropološki centar • Zavod za promet • Zavod za povijesne znanosti u Zadru • Zavod za povijesne i društvene znanosti u Rijeci • Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku • Zavod za istraživanje korozije i desalinaciju • Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku • Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Splitu • Zavod za znanstveni rad u Varaždinu • Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru • Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Požegi • Centar za znanstveni rad u Vinkovcima • Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Vukovaru • Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Koprivničko - križevačkoj županiji, Križevci • Zavod za biomedicinske znanosti u Rijeci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti • Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Đakovu • Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Velikoj Gorici
}}
{{Navigacija sa sklopivim grupama
| grupa1 = Muzejsko-galerijske jedinice
| naziv1 = Muzejsko-galerijske jedinice
| popis1 = [[Gliptoteka HAZU]] • [[Kabinet grafike HAZU|Kabinet grafike]] • [[Hrvatski muzej arhitekture HAZU]] • [[Hrvatski muzej medicine i farmacije]] • [[Strossmayerova galerija starih majstora]] • [[Zbirka Baltazara Bogišića u Cavtatu]] • Memorijalna zbirka Maksimilijana Vanke u Korčuli
}}
{{Navigacija sa sklopivim grupama
| grupa1 = Druge jedinice
| naziv1 = Druge jedinice
| popis1 = [[Arhiv HAZU]] • [[Knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti|Knjižnica HAZU]] • [[Arboretum Trsteno]] • [[Zaklada HAZU]] • [[Nagrada HAZU]]
}}
{{Navigacija sa sklopivim grupama
| grupa1 = Znanstvena vijeća
| naziv1 = Znanstvena vijeća
| popis1 = Znanstveno vijeće za antropologijska istraživanja • Znanstveno vijeće za arhitekturu, urbanizam i uređenje prostora • Znanstveno vijeće za daljinska istraživanja • Znanstveno vijeće za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava • Znanstveno vijeće za ekonomska istraživanja i hrvatsko gospodarstvo • Znanstveno vijeće za istraživačku infrastrukturu Hrvatske • Znanstveno vijeće za istraživanje odnosa Hrvatske i europskog jugoistoka u povijesnoj perspektivi • Znanstveno vijeće za kazalište, film, radio i televiziju • Znanstveno vijeće za kristalografiju HAZU - Hrvatska kristalografska zajednica • Znanstveno vijeće za mir i ljudska prava • Znanstveno vijeće za naftno-plinsko gospodarstvo i energetiku • Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo • Znanstveno vijeće za poljoprivredu i šumarstvo • Znanstveno vijeće za pomorstvo • Znanstveno vijeće za prirodoznanstvena istraživanja Jadrana • Znanstveno vijeće za promet • Znanstveno vijeće za tehnološki razvoj • Znanstveno vijeće za turizam i prostor • Znanstveno vijeće za zaštitu prirode
}}
{{Navigacija sa sklopivim grupama
| grupa1 = Odbori
| naziv1 = Odbori
| popis1 = Knjižnični odbor Knjižnice HAZU • Odbor projekta Hrvatska i Europa • Odbor za imovinu • Odbor za koordinaciju rada znanstvenoistraživačkih i umjetničko-galerijskih jedinica • Odbor za međunarodnu suradnju • Odbor za nagrade • [[Odbor za normu hrvatskoga standardnog jezika HAZU|Odbor za normu hrvatskoga standardnog jezika]] • Odbor za obnovu i razvitak Arboretuma Trsteno • Odbor za Statut • Odbor za suradnju s hrvatskim sveučilištima i znanstvenim institutima • Odbor za utvrđivanje postojanja djela koje nije u skladu s ugledom i dostojanstvom člana Hrvatske akademije • Odbor za zaštitu dobara od nacionalnog interesa
}}
}}
|-
{{#if:{{{dodatak|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
{{!}} colspan=&quot;2&quot; style=&quot; text-align: center;&quot; {{!}} {{{dodatak}}}
{{!}}-
{{!}} colspan=&quot;2&quot; style=&quot;border-bottom: 1px solid #DDDDDD;&quot; {{!}}
{{!}}-
}}
|}&lt;noinclude&gt;


== Uporaba ==
Ovaj infookvir može biti dodan metodom kopiranja i lijepljenja predloška kao što je prikazano dolje:

&lt;pre&gt;
{{Infookvir HAZU
| ime           = 
| latinsko ime  = 
| slika         = 
| veličina      = 
| opis slike    = 
| sjedište      = 
| razred        = 
| zavod         = 
| osnutak       = 
| osnivač       = 
| članstvo      = 
| ustrojstvo    = 
| predsjednik   = 
| tajnik        = 
| članovi       = 
| voditelj      = 
| djelatnici    = 
| djelatnosti   = 
| nakladništvo  = 
| web stranica  = 
| dodatak       =
}}
&lt;/pre&gt;

{{tl-sort}}

[[Kategorija:Infookviri]][[Kategorija:HAZU]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>oony8uur3uxobonagettz50ti50tne3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Popis televizijskih serija Marvel Cinematic Universe</title>
    <ns>0</ns>
    <id>708210</id>
    <revision>
      <id>6433128</id>
      <parentid>6432247</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T05:38:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zviz2401</username>
        <id>102709</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* 4. faza */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20150" xml:space="preserve">{{Infokvir TV serija
| ime_serije         = 
| slika              = [[Datoteka:Marvel_Studios_2016_logo.svg]]
| veličina           = 
| natpis_pod_slikom  = Marvel Studios logo
| orig_naslov        = 
| orig_pismo         = 
| format_serije      = akcija&lt;br&gt;drama&lt;br&gt;fantastika&lt;br&gt;komedija&lt;br&gt;kriminalistika&lt;br&gt;pustolovina&lt;br&gt;znanstvena-fantastika
| autor              = 
| razvoj             = 
| redatelj           = 
| glazba             = 
| uvodna_glazba      = 
| fotografija        = 
| glumci             = 
| pripovjedač        = 
| država             = {{ZD+X/S|SAD}}
| jezik              = [[engleski]]
| broj_epizoda       = '''Marvel Television'''&lt;br&gt;386&lt;br&gt;'''Marvel Studios'''&lt;br&gt;24
| broj_sezona        = '''Marvel Television'''&lt;br&gt;29 (kroz 12 serija)&lt;br&gt;'''Marvel Studios'''&lt;br&gt;4 (kroz 4 serije)
| producent          = 
| izvršni_producent  = '''Marvel Television'''&lt;br&gt;Stan Lee '''†'''&lt;br&gt;Alan Fine&lt;br&gt;Joe Quesada&lt;br&gt;Jim Chory&lt;br&gt;Jeph Loeb&lt;br&gt;'''Marvel Studios'''&lt;br&gt;Kevin Feige&lt;br&gt;Louis D'Esposito&lt;br&gt;Victoria Alonso
| urednik            = 
| lokacija           = 
| trajanje_epizode   = 
| tv_kuća            = '''Marvel Television'''&lt;br&gt;[[ABC]]&lt;br&gt;[[Netflix]]&lt;br&gt;[[Hulu]]&lt;br&gt;[[Freeform]]&lt;br&gt;'''Marvel Studios'''&lt;br&gt;[[Disney+]]
| u_hrv              = '''Marvel Television'''&lt;br&gt;[[FOX]]&lt;br&gt;[[SciFi]]
| ostale_kuće        = 
| početak_serije     = '''Marvel Television'''&lt;br&gt;24. rujna 2013. - 16. listopada 2020.&lt;br&gt;'''Marvel Studios'''&lt;br&gt;15. siječnja 2021.
| kraj_serije        = 
| spin-off           = 
| web_stranica       = https://www.marvel.com/tv-shows
| imdb_id            = 
}}

Televizijske serije '''[[Marvel Cinematic Universe]]''' (MCU) američke su [[Televizijska serija|televizijske serije]] o superjunacima temeljene na likovima koji se pojavljuju u stripovima [[Marvel Comics|Marvel Comics-a]]. Serije su smještene ili inspirirane zajedničkim svemirom MCU filmske franšize.

MCU se prvi put proširio na televiziju 2010. godine nakon stvaranja &quot;Marvel Television&quot; studia, a od rujna [[2013.]] do listopada [[2020.]] producirao je 12 serija s ABC Studiom i njegovim produkcijskim odjelom ABC Signature Studios. Premijerno su prikazane na streamingu i kabelskoj televiziji na [[ABC|ABC-u]], [[Netflix]]u, [[Hulu|Hulu-u]] i [[Freeform]]u.
Glavne [[ABC]] serije inspirirane su po filmovima i istaknutim filmskim likovima, a tu skupinu serije nazvali su &quot;Marvel Heroes&quot;. Povezana skupina serija za Netflix nazvana je &quot;Marvel Knights&quot;. &quot;Young adult series&quot; proizvedene su za Freeform i Hulu. Prije nego što je &quot;Marvel Television&quot; zatvoren u prosincu 2019. godine, Hulu je planirao i započeo novu skupinu serija nazivom &quot;Adventure into Fear&quot; u kojoj je proizveo samo jednu seriju s jednom sezonom.

Marvel Studios, produkcijski studio koji stoji iza filmova, počeo je producirati vlastitu seriju 2018. godine za streaming platformu [[Disney+]]. Prva od tih serija premijerno je prikazana u siječnju 2021. godine, a objavljene su još tri. U razvoju je još najmanje 12 serija i dva specijala. Marvel Studios su usmjereni na sporedne likove iz filmova, imaju veći budžet od &quot;Marvel Television&quot; serija i međusobno se povezuju s filmovima na način na koje prošle serije nisu.


Dana 12. studenog 2021. na Disney+ Day eventu Marvel Studios prikazao je redizajnirane inačice logo serija iz prijašnje najave iz 2018.godine, uz njih najavio je i tri nove serije, ''Agatha: House of Harkness,'' spin-off WandaVision serije, ''Spider-Man: Freshman Year'' i ''Marvel Zombies'' u animiranom izdanju.&lt;ref&gt; [https://deadline.com/2021/11/disney-plus-day-news-release-dates-marvel-star-wars-pixar-movies-series-1234872661/ Disney+ Day news release dates marvel] objavljeno 12. studenoga 2021. &lt;/ref&gt;

== Produkcija ==
Prva serija koja je proizvedena bila je ''Agenti S.H.I.E.L.D.-a'', koja je emitirana na [[ABC]]-u u rujnu 2013., a ''Agent Carter'' pridružila joj se u siječnju 2015. U rujnu 2017. na ABC-u debitirala je ''Inhumans''. Godine 2015. serija ''Daredevil'' i ''Jessica Jones'' producirane su za [[Netflix]], a 2016. godine slijedila ih je ''Luke Cage''. Godine 2017. pušteni su ''Iron Fist'' i crossover miniserija ''The Defenders'', a potom i ''Punisher''. Iste godine, ''Runaways'' je također debitirla na [[Hulu]]u. MCU se 2018. dodatno proširio serijom ''Cloak &amp; Dagger'', koja se emitirala na [[Freeform]]u.

=== Razvoj ===
U lipnju 2010. godine pokrenuta je ''Marvel Television'' s [[Jeph Loeb|Jephom Loebom]] kao voditeljem. Studio je oko srpnja 2012. počeo razmišljati o proširenju filmske franšize [[Marvel Cinematic Universe]] producirajući televizijske serije nakon uspjeha [[Osvetnici (2012.)|Osvetnika]], iako je trebalo biti svjestan planova [[Marvel Studios]]a za filmove kako se ne bi miješao prilikom uvođenja nekoga ili nečega u svemir. [[Joss Whedon]], koji je režirao ''Osvetnike'' za Marvel Studios prije nego što je suosnovao ''Agente S.H.I.E.L.D.-a'' za Marvel Television, opisao je odnos između televizijske serije MCU i filmova kao seriju koja dobiva &quot;ostatke&quot; iz filmova. U kolovozu 2015. godine Marvel Studios integriran je u [[Walt Disney Studios]], a predsjednik [[Kevin Feige]] izvještavao je predsjednika Walt Disney Studija [[Alana Horna]] umjesto izvršnog direktora Marvel Entertainmenta [[Isaac Perlumetter|Isaaca Perlmuttera]], dok je Marvel Television ostao pod Perlmutterovom kontrolom.

== Marvel Television ==
[[Datoteka:Marvel-tv-logo.svg|250px|mini|Marvel Television logo]]

=== ABC serije ===
U Hrvatskoj serije Agents of S.H.I.E.L.D., Agent Carter su emitirane na [[FOX]] kanalu, dok Inhumans za sada nije emitirana u Hrvatskoj.

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |Serija
! colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot; |Sezona
! rowspan=&quot;2&quot; |Epizoda
! colspan=&quot;2&quot; |SAD emitiranje
! colspan=&quot;2&quot; |Hrvatsko emitiranje
|-
!Premijera
!Kraj
!Premijera
!Kraj
|-
| rowspan=&quot;7&quot; |''Agenti S.H.I.E.L.D.-a''
|style=&quot;background-color:#F77F00|
|1
|22
|24. rujna 2013.
|13. svibnja 2014.
|14. siječnja 2014.
|27. svibnja 2014.
|-
|style=&quot;background-color:#9E1B1B|
|2
|22
|23. rujna 2014.
|12. svibnja 2015.
|21. travnja 2015.
|30. lipnja 2015.
|-
|style=&quot;background-color:#BEBEBE|
|3
|22
|29. rujna 2015.
|17. svibnja 2016.
|7. siječnja 2016.
|28. srpnja 2016.
|-
|style=&quot;background-color:#663F38|
|4
|22
|20. rujna 2016.
|16. svibnja 2017.
|13. listopada 2016.
|25. srpnja 2017.
|-
|style=&quot;background-color:#322D39|
|5
|22
|1. prosinca 2017.
|18. svibnja 2018.
|31. siječnja 2018.
|27. lipnja 2018.
|-
|style=&quot;background-color:#25427D|
|6
|13
|10. svibnja 2019.
|2. kolovoza 2019.
|11. srpnja 2019
|3. listopada 2019.
|-
|style=&quot;background-color:#2C3851|
|7
|13
|27. svibnja 2020.
|12. kolovoza 2020.
|16. rujna 2020.
|9. prosinca 2020.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |''Agent Carter''
|style=&quot;background-color:#A6C5C8|
|1
|8
|6. siječnja 2015.
|24. veljače 2015.
|11. kolovoza 2015.
|29. rujna 2015.
|-
|style=&quot;background-color:#3F4B60|
|2
|10
|19. siječnja 2016.
|1. ožujka 2016.
|4. kolovoza 2016.
|6. listopada 2016.
|-
|''Inhumans''
|style=&quot;background-color:#271338|
|1
|8
|29. rujna 2017.
|10. studenoga 2017.
| -
| -
|}

=== Netflix serije ===
Netflixove serije nisu nikad prikazane na Hrvatskim tv kanalima.

Sve serije od 1. ožujka 2022. više nisu dostupne na Netflixu, zbog Netflixove licence završetka serija i Disneyjevog vraćanja prava.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=11. veljače 2022.|title=Disney Preps Plans For Netflix’s ‘Daredevil’, ‘Jessica Jones’, ‘Luke Cage’ &amp; Co. As It Is Set To Regain Control Of Marvel Series|url=https://deadline.com/2022/02/disney-daredevil-jessica-jones-luke-cage-leave-netflix-marvel-series-new-home-1234931854/|url-status=live|access-date=15. ožujka 2022.|website=Deadline}}&lt;/ref&gt;

Svih šest Marvelovih originalnih serija, kao i limitirana serija ''Agenti S.H.I.E.L.D.-a'' koje su se emitirale isključivo na Netflixu, od 16. ožujka 2022. preselit će se na [[Disney+]]. One će biti dostupne u svim ostalim Disney+ zemljama kasnije ove godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=1. ožujka 2022.|title=Disney+ Expands Into TV-MA Fare As It Adds Marvel’s ‘Defenders’ Franchise &amp; ‘Agents Of S.H.I.E.L.D.’ From Netflix|url=https://deadline.com/2022/03/disney-plus-tvma-rating-marvel-the-defenders-franchise-jessica-jones-daredevil-luke-cage-agents-of-shield-netflix-1234962137/|url-status=live|access-date=15. ožujka 2022.|website=Deadline}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
!Serija
! colspan=&quot;2&quot; |Sezona
!Epizoda
!Objavljena
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |''Daredevil''
| style=&quot;background-color:#0A2252&quot; |
|1
|13
|10. travnja 2015.
|-
| style=&quot;background-color:#395971&quot; |
|2
|13
|18. ožujka 2016.
|-
| style=&quot;background-color:#AA0506&quot; |
|3
|13
|19. listopada 2018.
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |''Jessica Jones''
| style=&quot;background-color:#6A498D&quot; |
|1
|13
|20. studenoga 2015.
|-
| style=&quot;background-color:#242217&quot; |
|2
|13
|8. ožujka 2018.
|-
| style=&quot;background-color:#AC1F0C&quot; |
|3
|13
|14. lipnja 2019.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |''Luke Cage''
| style=&quot;background-color:#3E290C&quot; |
|1
|13
|30. rujna 2016.
|-
| style=&quot;background-color:#93A9A7&quot; |
|2
|13
|20. lipnja 2018.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |''Iron Fist''
| style=&quot;background-color:#6A543F&quot; |
|1
|13
|17. ožujka 2017.
|-
| style=&quot;background-color:#314548&quot; |
|2
|10
|7. rujna 2018.
|-
|''The Defenders''
| style=&quot;background-color:#4F5766&quot; |
|1
|8
|18. kolovoza 2017.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |''The Punisher''
| style=&quot;background-color:#161719&quot; |
|1
|13
|17. studenoga 2017.
|-
| style=&quot;background-color:#2A2C27&quot; |
|2
|13
|18. siječnja 2019.
|}

=== Young adult series ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
!Serija
! colspan=&quot;2&quot; |Sezona
!Epizoda
!Premijera
!Kraj
!TV Kuća
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |''Runaways''
| style=&quot;background-color:#D8DAC5&quot; |
|1
|10
|21. studenoga 2017.
|9. siječnja 2018.
| rowspan=&quot;3&quot; |Hulu
|-
| style=&quot;background-color:#5E4530&quot; |
|2
|13
| colspan=&quot;2&quot; |21. prosinca 2018.
|-
| style=&quot;background-color:#191970&quot; |
|3
|10
| colspan=&quot;2&quot; |13. prosinca 2019.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |''Cloak &amp; Dagger''
| style=&quot;background-color:#51505A&quot; |
|1
|10
|7. lipnja 2018.
|2. kolovoza 2018.
| rowspan=&quot;2&quot; |Freeform
|-
| style=&quot;background-color:#0BB10D&quot; |
|2
|10
|4. travnja 2019.
|30. svibnja 2019.
|}

=== Adventure into Fear ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
!Serija
! colspan=&quot;2&quot; |Sezona
!Epizoda
!Objavljena
!TV Kuća
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |''Helstorm''
| style=&quot;background-color:#000000&quot; |
|1
|10
|16. listopada 2019.
| rowspan=&quot;3&quot; |Hulu
|}

== Marvel Studios ==
[[Datoteka:Marvel Studios 2016 logo.svg|320px|mini|Marvel Studios logo]]

=== 4. faza ===
Sljedeće serije trenutno se objavljuju ili su u potpunosti dostupne na streaming platformi [[Disney+]].
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
!Serija
! colspan=&quot;2&quot; |Sezona
!Epizoda
!Premijera
!Kraj
|-
|''[[WandaVision]]''
| style=&quot;background-color:#B30E0E&quot; |
|1
|9
|15. siječnja 2021.
|5. ožujka 2021.
|-
|''[[The Falcon and the Winter Soldier]]''
| style=&quot;background-color:#334075&quot; |
|1
|6
|19. ožujka 2021.
|23. travnja 2021.
|-
|''[[Loki (televizijska serija)|Loki]]''
| style=&quot;background-color:#064A0C&quot; |
|1
|6
|9. lipnja 2021.
|''još traje''
|-
|''[[What If...?]]''
| style=&quot;background-color:#281C3A&quot; |
|1
|9
|11. kolovoza 2021.
|''još traje''
|-
|''[[Hawkeye (televizijska serija)|Hawkeye]]''
| style=&quot;background-color:gold&quot; |
|1
|6
|24. studenoga 2021.
|22. prosinca 2021.
|-
|''[[Moon Knight (televizijska serija)|Moon Knight]]''
| style=&quot;background-color:#518AB8 |
|1
|6
|30. ožujka 2022.
|4. svibnja 2022.
|-
|''[[Ms.Marvel]]''
| style=&quot;background-color:#334075&quot; |
|1
|6
|8. lipnja 2022.
|13. srpnja 2022.
|-
|''[[I Am Groot]]''
| style=&quot;background-color:#03AE09&quot; |
|1
|5
| colspan=&quot;2&quot; |10. kolovoza 2022.
|-
|''[[She-Hulk (televizijska serija)|She-Hulk]]''
| style=&quot;background-color:#03AE09&quot; |
|1
|9
|17. kolovoza 2022.
|12. listopada 2022.
|-
|Neimenovani ''Halloween'' special
|
| colspan=&quot;2&quot; |Special
| colspan=&quot;2&quot; |listopad 2022.
|}

=== Nadolazeće ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
!Serija
! colspan=&quot;2&quot; |Sezona
!Epizoda
!Premijera
!Kraj
!Stanje
|-
! colspan=&quot;7&quot; style=&quot;background-color: #ccccff &quot; ; |5. faza
|-
|''The Guardians of the Galaxy''
''Holiday Special''
| style=&quot;background-color:#281C3A&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; |Special
| colspan=&quot;2&quot; |Prosinac 2022.
|Postprodukcija
|-
|''What If...?''
| style=&quot;background-color:#FF4500&quot; |
|2
|9
| colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;4&quot; | 2023.
|U proizvodnji
|-
|''Secret Invasion''
| style=&quot;background-color:#769A39&quot; #B8D255 |
|1
|6
|Postprodukcija
|-
|''Ironheart''
| style=&quot;background-color:#AE0E00&quot; |
|1
|6
| rowspan=&quot;3&quot; |Snima se
|-
|''Echo''
| style=&quot;background-color:#B22222&quot; |
|1
| -
|-
|''[[Loki]]''
| style=&quot;background-color:#064A0C&quot; |
|2
| -
| colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;3&quot; | -
|-
|''Agatha: Coven of Chaos''
|
|1
| -
| rowspan=&quot;2&quot; |U razvoju
|-
|''Daredevil: Born Again''
|
|1
| -
|-
! colspan=&quot;7&quot; style=&quot;background-color: #ccccff &quot; ; |6. faza i buduće
|-
|''Marvel Zombies''
|
|1
| colspan=&quot;3&quot; rowspan=&quot;9&quot; | -
| rowspan=&quot;2&quot; |U razvoju
|-
|''Spider-Man: Freshman Year''
|
|1
|-
|''Armor Wars''
| style=&quot;background-color:#22314C&quot; |
|1
|Pretprodukcija
|-
|Neimenovana serija ''Okoye''
|
|1
| rowspan=&quot;6&quot; |U razvoju
|-
|Neimenovana serija ''Nova''
|
|1
|-
|Neimenovamna serija ''Wonder Man''
|
|1
|-
|''Spider-Man: Sophomore Year''
|
|1
|-
|''What if...?''
| style=&quot;background-color:#FF4500&quot; |
|3
|-
|Neimenovana ''Wakanda'' serija
| style=&quot;background-color:#C0C0C0&quot; |
|1
|}

== Otkazani projekti ==
=== Moon Knight ===
Godine 2006., [[Marvel Studios]] i [[No Equal Entertainment]] najavili su televizijsku seriju uživo o [[Moon Knight]]u. Pisac [[Jon Cooksey]] potvrdio je 2008. godine da razvija televizijsku seriju o Moon Knightu. U kolovozu 2019. najavljena je drugačija serija Moon Knight za Disney+, smještena u [[Marvel Cinematic Universe]]u.

=== Carol Danvers in Jessica Jones ===
U srpnju 2011. godine Carol Danvers trebala je debitirati u seriji Jessica Jones u seriji Jessica Jones kada je bila u razvoju za [[ABC]], ali lik je promijenjen u korist [[Trish Walker]] kada su prešli na Netflix, zbog promjena u smjeru radnje MCU-a, poput odluke da se Danvers pojavi u jednom od njegovih filmova.

=== Punisher ===
U listopadu 2011. godine [[FOX]] je razvijao Punisher kao jednosatnu televizijsku seriju. Projekt je na kraju otkazan u svibnju 2012. Druga serija fokusirana na Punishera objavljena je na Netflixu 2017. godine.
=== The Hulk ===
Oko 2012. godine [[Guillermo del Toro]] razgovarao je s Marvel Studios o televizijskoj seriji pod nazivom Hulk kao dio [[Marvel Cinematic Universe]]a. Serija je trebala biti emitirana na ABC-u. Međutim, nakon hvaljenog nastupa [[Marka Ruffala]] kao Hulka u The Avengers filmu, projekt je obustavljen.

=== Marvel's Most Wanted ===
Dva špijuna i bivši supružnici Lance Hunter i Bobbi Morse su u bijegu: ne mogu računati ni na koga, čak ni na S.H.I.E.L.D., a mnogo je onih koji žele prikupiti nagradu koja im visi nad glavom. Bobbi i Hunter su tako prisiljeni sklopiti klimav dogovor s avanturistom Dominicom Fortuneom. 
Oko travnja 2015. godine Marvel Television radio je na spin-offu Agent of S.H.I.E.L.D.-a. Serija, koju su razvili [[Jeffrey Bell]] i [[Paul Zbyszewski]], trebala se temeljiti na jednoj ili više priča prisutnih na kraju druge sezone.  [[Adrianne Palicki]] i [[Nick Blood]] započeli su pregovore o reprizi svojih uloga Bobbi Morse i Lancea Huntera u potencijalnoj seriji. U svibnju 2015. [[Deadline.com]] izvijestio je da je [[ABC]] ostavio po strani razvoj spin-offa Bell i Zbyszewski. Govoreći o neuspjehu serije da se razvije, predsjednik [[ABC]]-a [[Paul Lee]] rekao je da je &quot;najbolja stvar za sada ostaviti Palicki i Blood u S.H.I.E.L.D.-u, jer je S.H.I.E.L.D. trenutno vrlo jak&quot;, iako ne isključuje mogući razvoj događaja u budućnosti.
U kolovozu 2015. godine, [[ABC]] je nastavio razvoj spin off S.H.I.E.L.D.-ovih Agenata, prerađenog i nazvanog Marvel's Most Wanted, kojoj su naručili pilot epizodu. Bell i Zbyszewski razvili su seriju i napisali pilot epizodu; u slučaju niza narudžbi, njih dvojica bili bi autori i izvršni producenti serije, zajedno s [[Jeph Loeb|Jephom Loebom]] kao izvršnim producentom. Serija se trebala usredotočiti na likove Morsea i Huntera, a opisana je kao &quot;novi pogled na duo i njihove avanture&quot;.
U siječnju 2016. godine Lee je potvrdio razvoj pilot epizode, pohvalio scenarij i otkrio da će produkcija početi sljedećih mjeseci. Pilot epizoda snimljena je oko ožujka 2016. Dio pilotske postave su i [[Delroy Lindo]] kao Dominic Fortune, [[Fernanda Andrade]] kao njezina nećakinja Christina Santos i [[Oded Fehr]] kao &quot;poznati lik iz stripa&quot;. Dana 12. svibnja 2016. godine [[ABC]] je odlučio otkazati seriju.

=== Marvel's Damage Control ===
U listopadu 2015. godine [[ABC]] je naručio pilot epizodu Marvel's Damage Control, humoristične serije temeljene na istoimenoj izmišljenoj tvrtki za stripove. Seriju je razvio [[Ben Karlin]], a producirali su je [[ABC Studios]] i [[Marvel Television]], koji su trebali pratiti događaje naglašenih i potplaćenih zaposlenika organizacije za kontrolu štete, koja je specijalizirana za čišćenje katastrofa uzrokovanih bitkama superheroja i oporavkom nestalih predmeta. Prema predviđanjima predsjednika [[ABC Entertainment]]a [[Paul Lee|Paula Leeja]], serija se trebala emitirati za sezonu 2016./2017. Svaki daljnji razvoj serije završio je u prosincu 2019.
Organizacija se, međutim, spominjala u epizodi Agenti S.H.I.E.L.D.-a, a zatim se pojavila u filmu Spider-Man: Homecoming (gdje ju je osnovao [[Tony Stark]]) 2017. godine.

=== Marvel's New Warriors ===
Skupina tinejdžera s moćima vrlo različitim od Avengersa odlučuje udružiti snage kako bi nešto promijenili, unatoč tome što nisu spremni biti heroji.
U kolovozu 2016. objavljeno je da Marvel radi na humorističnoj seriji temeljenoj na New Warriors grupi, u kojoj glumi [[Squirrel Girl]] i da je tražio kabelske kanale ili usluge [[video na zahtjev|videa na zahtjev]] kojima bi ponudio seriju.
U travnju 2017. godine Freeform je objavio da je naručio seriju.

U rujnu 2019. serija se službeno otkazala.

=== Ghost Rider ===
Na granici između Teksasa i Meksika, [[Robbie Reyes]] osveti nevine oslobađanjem demonskog [[Ghost Rider]]a.

Tijekom razvoja četvrte sezone Agenti S.H.I.E.L.D.-a, Marvel je predložio da serija uvede lika Ghost Rider, nakon što su se filmska prava lika vratila [[Marvel]]u iz [[Sony]]ja u svibnju 2013.

Odabrana je verzija lika Robbieja Reyesa, u usporedbi s drugim verzijama stripova zbog njegovih obiteljskih vrijednosti, te kako bi se serija distancirala od Sonyjevih filmova Ghost Rider u kojima je [[Nicolas Cage]] prikazan kao verzija lika Johnnyja Blazea. [[Gabriel Luna]] je najavljen da će glumiti Reyesa, na Comic-Conu u San Diegu 2016. Mjesec dana kasnije, šef Marvel televisions [[Jeph Loeb]] rekao je da bi se lik &quot;mogao upustiti u druge dijelove&quot; [[Marvel Cinematic Universe|MCU-a]], ovisno o ishodu publike za njegovo pojavljivanje u Agentima S.H.I.EL.D.-a, Luna je izrazio interes za ponavljanje svoje uloge izvan serije. Luna je tog listopada izjavio kako je bilo &quot;šuškanja&quot; o spin-offu, ali je ponovio kako će to ovisiti o publici.
[[Hulu]] je naručio Ghost Rider u svibnju 2019., a [[Ingrid Escajeda]] bila je autorica i izvršna producentica zajedno s Paulom Zbyszewskim i Loebom, a Luna je ponovio svoje uloge. Serija je trebala biti u koprodukciji Marvel Televisions i ABC Signature Studia. Escajedu su privukli sukobljeni likovi serije, te je kazala kako će serijom ciljati i postojeće obožavatelje i širu javnost. Loeb je u srpnju 2019. izjavio da će se nova serija odnositi na Reyesovu ulogu u Agentima S.H.I.E.L.D. Tog rujna [[Hulu]] je odlučio ne nastaviti s projektom zbog kreativnih razlika.

== Vidi još ==
* [[Popis filmova Marvel Cinematic Universe]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* {{službena|https://www.marvel.com/tv-shows}} Marvel {{engl}}
* {{službena|https://www.disneyplus.com/brand/marvel}} na streaming platmorfi [[Disney+]] {{engl}}

[[Kategorija:Televizija]]
[[Kategorija:Popisi]]
[[Kategorija:Marvel Cinematic Universe]]</text>
      <sha1>gqj68u9wp7af645aqsq9rwvmtwb6o0o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Predložak:Novosti/Arhiv/2022.</title>
    <ns>10</ns>
    <id>716690</id>
    <revision>
      <id>6433117</id>
      <parentid>6432039</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T04:55:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Maestro Ivanković</username>
        <id>73870</id>
      </contributor>
      <comment>/* Srpanj */ arhiviranje</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="48889" xml:space="preserve">'''Prethodne godine:''' [[Predložak:Novosti/Arhiv/2005.|2005.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2006.|2006.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2007.|2007.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2008.|2008.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2009.|2009.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2010.|2010.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2011.|2011.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2012.|2012.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2013.|2013.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2014.|2014.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2015.|2015.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2016.|2016.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2017.|2017.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2018.|2018.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2019.|2019.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2020.|2020.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2021.|2021.]]


== Srpanj ==
[[Slika:Sesvete srediste 0510 1.jpg|desno|200px]]
* [[20. srpnja]] – [[Japan]]ska [[korporacija]] [[Nipro]] predstavila je ulaganje od 100 [[milijun]]a [[hrvatska kuna|kuna]] u novu [[tvornica|tvornicu]] [[medicina|medicinskih]] [[ampula]] i bočica u [[Sesvete|Sesvetama]], najavivši da će ista postati njihov globalni centar izvrsnosti u proizvodnji [[staklo|staklenih ampula]].
* [[19. srpnja]] – [[Odbor za normu hrvatskoga standardnog jezika HAZU|Odbor za normu hrvatskoga standardnog jezika]] [[HAZU]] očitovao se o „Deklaraciji o granicama srpskog jezika”: članovi Odbora upozoravaju na neistine i iskrivljavanje povijesnih činjenica u službi [[velikosrpska ideologija|velikosrpske ideologije]] iznesene u toj deklaraciji.
* [[19. srpnja]] – Izvješće [[Eurostat|Statističkoga ureda EU]] pokazuje da je godišnja stopa [[inflacija|inflacije]] u [[Europska unija|Europskoj uniji]], [[eurozona|eurozoni]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]] u lipnju, potaknuta snažnim rastom [[cijena]] energenata i [[hrana|hrane]], dosegnula nove najveće zabilježene razine.
* [[18. srpnja]] – [[:Kategorija:Hrvatski atletičari|Hrvatski atletičar]] [[Filip Mihaljević]] zauzeo je šesto mjesto u završnici [[bacanje kugle|bacanja kugle]] na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetskom atletskom prvenstvu]] u [[Eugene, Oregon|Eugeneu]] ([[Oregon]], [[SAD]]).
* [[17. srpnja]] – [[Cerovačke špilje]] su nakon četiri godine obnove otvorile vrata posjetiteljima: uređene šetnice, duge više od 1400 metara, u dvije su [[špilja|špilje]] u kratkom vremenu privukle mnogo domaćih posjetitelja koji [[vikend]]om dolaze u [[Lika|Liku]].
[[Slika:Croat fg171.JPG|desno|200px]]
* [[16. srpnja]] – [[Hrvatska reprezentacija u rukometu na pijesku]] osvojila je zlatno odličje na [[Svjetske igre|Svjetskim igrama]] u američkom Birminghamu.
* [[16. srpnja]] – U [[Amfiteatar u Puli|pulskoj Areni]] počeo je [[69. Pulski filmski festival]]: uz projekcije [[film]]ova hrvatskih autora, publika će ove godine moći gledati i nagrađivane naslove autora iz [[poljska|Poljske]], [[Sjeverna Makedonija|Sjeverne Makedonije]], [[Izrael]]a, [[Austrija|Austrije]] i [[Španjolska|Španjolske]]. 
* [[15. srpnja]] – [[Državni zavod za statistiku]] objavio je da su potrošačke cijene u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] u [[lipanj|lipnju]] ove godine porasle rekordnih 12,1 [[postotak|posto]] u odnosu na isti mjesec 2021. Ta do danas najveća stopa [[inflacija|inflacije]] u Hrvatskoj velikim je dijelom posljedica rasta [[cijena]] [[goriva]] i [[hrana|hrane]].
* [[14. srpnja]] – Premijernom izvedbom [[opera|opere]] ''[[Simon Boccanegra]]'' [[Giuseppe Verdi|Giuseppea Verdija]] na [[Peristil (Split)|splitskom Peristilu]] počelo je 68. [[Splitsko ljeto]].
* [[13. srpnja]] – Nakon završetka postupka prijema RH u [[eurozona|europodručje]], [[agencija Fitch]] je u najnovijoj izvanrednoj ocjeni podigla [[investicija|investicijski]] [[Popis zemalja prema kreditnom rangu|kreditni rejting]] [[Hrvatska|Hrvatske]] za jednu razinu, na &quot;BBB+&quot; uz stabilne izglede. 
[[Slika:Sakuntala park1.jpg|desno|200px]]
* [[12. srpnja]] – [[Osijek|Osječki]] [[park]] Sakuntalin izabran je  na natječaju [[mrežni portal|mrežnoga portala]] »gradonačelnik.hr« za najljepši park u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].
* [[12. srpnja]] – Na sastanku [[Vijeće Europske unije|Vijeća ministara financija EU]] u [[Bruxelles]]u usvojena je konačna odluka o ulasku [[Hrvatska|Hrvatske]] u [[eurozona|europodručje]] 1. siječnja 2023. godine. 
* [[11. srpnja]] – U [[Osijek]]u je održan „Dan kulena”: u [[Slavonija|slavonskim]] [[Hrvatske županije|županijama]] pedesetak je registriranih proizvođača [[kulen]]a, koji je kao orginalni suhomesnati proizvod sve prepoznatljiviji i izvan granica [[Hrvatska|Hrvatske]].
[[Slika:Croatia P8175719 (3954628516).jpg|desno|140px]]
* [[10. srpnja]] – Uz stihove ''[[Himna slobodi|Himne slobodi]]'' i podizanjem zastave „Libertas” u [[Dubrovnik]]u su ispred [[Crkva sv. Vlaha u Dubrovniku|crkve sv. Vlaha]] svečano otvorene 73. [[Dubrovačke ljetne igre]]. 
* [[10. srpnja]] – [[:Kategorija:Hrvatski tenisači|Hrvatski tenisač]] [[Mili Poljičak]] pobjednik je ovogodišnjega juniorskoga [[Wimbledon]]a: mladi je Splićanin u završnom dvoboju savladao Amerikanca [[Michael Zheng|Michaela Zhenga]].
* [[9. srpnja]] – Praizvedbom predstave „[[Svoga tela gospodar]]” [[Slavko Kolar|Slavka Kolara]] u izvedbi [[Glumačka družina Histrion|Glumačke družine Histrion]] otvoreno je 37. [[Zagrebačko histrionsko ljeto]]. 
* [[9. srpnja]] – [[Nogomet]]aši zagrebačkog [[GNK Dinamo Zagreb|Dinama]] osvojili su [[Hrvatski nogometni superkup|hrvatski Superkup]]: na [[Stadion Maksimir|stadionu Maksimir]] boljim su izvođenjem [[jedanaesterac]]a svladali [[HNK Hajduk Split|splitski Hajduk]] s ishodom 4:1.
* [[9. srpnja]] – Članovi udruge [[Socijaldemokrati]] osnovali su novu, [[politička ljevica|lijevo orijentiranu]] [[politička stranka|političku stranku]]: za predsjednika stranke izabrali su [[Davorko Vidović|Davorka Vidovića]] koji je istaknuo da će [[socijaldemokracija|socijaldemokratske vrijednosti]] pretočiti u političku borbu. 
* [[8. srpnja]] – [[:Kategorija:Hrvatski tenisači|Hrvatski tenisač]] [[Mili Poljičak]] plasirao se u konkurenciji juniora u finale [[Wimbledon]]a: u polufinalu je sa 7:5 i 6:2 u [[tenis|setovima]] savladao Španjolca [[Pablo Rodenas|Pabla Rodenasa]].
* [[7. srpnja]] – [[:Kategorija:Hrvatski biciklisti|Hrvatski biciklist]] [[Fran Miholjević]] osvojio je srebrno odličje u vožnji na [[kronometar]] na Europskom prvenstvu do 23 godine u [[Anadija|Anadiji]] u [[Portugal]]u.
[[Slika:Plitvice lakes.JPG|desno|150px]]
* [[6. srpnja]] – [[Europski parlament]] usvojio je izvješće o [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] za 2021. koje, kao i prethodnih godina, potvrđuje europsku perspektivu te zemlje, traži provedbe [[reforma|reformi]] te upozorava i na pitanje [[izbori|izbornog]] [[zakon]]a i štetnu politiku vodstva [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. 
* [[6. srpnja]] – [[Hrvatska]] je pri Međunarodnom centru za rješavanje investicijskih sporova u [[Washington]]u (ICSID) izgubila arbitražni spor protiv mađarskog [[MOL (kompanija|MOL-a]]. Prema neslužbenim informacijama, Hrvatska će MOL-u morati platiti između 250 i 300 [[milijun]]a [[američki dolar|američkih dolara]] (između 1,83 i 2,2 [[milijarda|milijarde]] [[hrvatska kuna|kuna]]) [[odšteta|odštete]] s [[kamata]]ma.
[[Slika:Kraljičina beach in Nin (2).jpg|desno|180px]]
* [[5. srpnja]] – Američki [[Travel Channel]] uvrstio je [[nin]]sku ''Kraljičinu plažu'' na popis 10 najljepših [[plaža]] na [[svijet]]u, a turistički portal [[TripAdvisor]] je po izboru putnika nagradio [[Nacionalni park Plitvička jezera]] “Best of the best” u kategorijama &quot;Top atrakcije (Hrvatska, [[Europa]])&quot; i &quot;Top destinacije za ljubitelje prirode (Svijet)&quot;.
* [[5. srpnja]] – Ocjenjujući da [[Hrvatska]] ispunjava sve kriterije za pristupanje [[eurozona|eurozoni]], [[Europski parlament]] je s 539 glasova od 632 prisutna zastupnika prihvatio izvješće o uvođenju [[euro|eura]] u Hrvatskoj 1. siječnja 2023. godine.
* [[4. srpnja]] – Koncertom [[Zbor HRT-a|Zbora HRT-a]] i orkestra Bavarskoga radija u Herkulessaalu obilježena je pedesetogodišnjica djelatnosti Stalnoga vijeća Hrvatska — Bavarska.
[[Slika:Tinjan1.JPG|desno|180px]]
* [[2. srpnja]] – U organizaciji [[pazin]]skoga ogranka [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] u [[Tinjan]]u je obilježena pedeseta godišnjica smrti [[Viktor Kancijanić|Viktora Kancijanića]].

== Lipanj ==
* [[30. lipnja]] do [[3. srpnja]] – U organizaciji [[Sveučilište u Mostaru|Sveučilišta u Mostaru]] u [[Mostar]]u se održava 5. Hrvatski iseljenički kongres.
[[Slika:Vukovar Dvorac Eltz SK.jpg|desno|180px]]
* [[29. lipnja]] do [[3. srpnja]] – U [[Vukovar]]u se održava 16. [[Vukovarski filmski festival]]: [[film]]ovi koji se prikazuju u službenoj konkurenciji i ove se godine natječu i za tradicionalnu nagradu ''Zlatni šlep''.
* [[25. lipnja]] do [[6. srpnja]] – Na [[XIX. Mediteranske igre - Oran 2022.|Mediteranskim igrama u alžirskom Oran]]u [[Hrvatska]] nastupa sa 105 športaša u sedamnaest športova.
* [[26. lipnja]] – Na [[riva|rivi]] u [[Kaštel Stari|Kaštel Staromu]] otkriveno je [[poprsje]] [[Filip Lukas|Filipu Lukasu]], rad akademske [[kipar]]ice [[Ljubica Dragojević Buble|Ljubice Dragojević Buble]], prigodom 150. godišnjice njegova rođenja.

* [[26. lipnja]] – [[Hrvatska reprezentacija u rukometu na pijesku]] osvojila je Svjetsko prvenstvo u [[Grčka|Grčkoj]]. Hrvatski repreznetativac Lucian Bura proglašen je za najboljega strijelca i uvršten u najbolju postavu prvenstva.
* [[23. lipnja]] – U [[Dubrovnik]]u je održana 12. Međunarodna konferencija o [[antropologija|antropološkoj]] [[genetika|genetici]] i [[forenzika|forenzici]] na kojoj se okupilo oko 550 [[znanstvenik]]a, [[liječnik]]a i stručnjaka iz prestižnih europskih i svjetskih [[sveučilište|sveučilišta]].
* [[23. lipnja]] – Koncertom [[Zagrebački solisti|Zagrebačkih solista]] u [[Bruxelles]]u svečano je obilježena 30. godišnjica [[Međunarodno priznanje Hrvatske|međunarodna priznanja Hrvatske]] i uspostavljanja međudržavnih odnosa Hrvatske i [[Belgija|Belgije]].
* [[23. lipnja]] – U Hrvatskoj potvrđen prvi slučaj majmunskih boginja.
* [[21. lipnja]] – U [[Vitez (BiH)|Vitez]]u je osnovan ogranak [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]].
* [[16. lipnja|16.]] – [[19. lipnja]] – [[Hrvatska turistička zajednica]] domaćin je Kongresa [[Hrvati u SAD-u|Udruge hrvatsko-američkih profesionalaca (ACAP-a)]] u [[New York]]u.
[[Slika:Croatian Academy of Science and Arts.JPG|desno|180px]]
* [[15. lipnja]] – U palači [[HAZU|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]] održana je svečanost proglašenja novih redovitih i dopisnih te članova suradnika Akademije.
* [[13. lipnja]] – Pod pokroviteljstvom [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade Republike Hrvatske]], u [[HNK u Zagrebu]] održana je svečanost prigodom 180. godišnjice utemeljenja [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]].
* [[9. lipnja|9.]] – [[12. lipnja]] – Svjetski gimnastički kup u [[Osijek|osječkoj]] [[Dvorana Gradski vrt|Dvorani »Gradski vrt«]]. [[:Kategorija:Hrvatski gimnastičari|Hrvatski gimnastičari]] [[Robert Seligman]] (konj s hvataljkama), [[Tin Srbić]] (preča) i [[Aurel Benović]] (tlo) osvojili su zlatna odličja, a [[Ana Đerek]] dva srebra, na gredi i na tlu.
[[Slika:Grobnica obitelji Jelačić.jpg|desno|180px]]
* [[9. lipnja|9.]] – [[12. lipnja]] – Dani Jelačića u [[Zaprešić|zaprešićkim]] [[Novi dvori u Zaprešiću|Novim dvorima]].
* [[10. lipnja]] – [[Vatreni]] su pobjedom nad [[Danska nogometna reprezentacija|Danskom]] u [[Kopenhagen]]u upisali prvu gostujuću pobjedu u [[UEFA Liga nacija|UEFA-inoj Ligi nacija]]. Prethodno je [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]] odigrala neriješeno s [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuskom]] na [[Stadion Poljud|Poljudu]].
* [[6. lipnja|6.]] – [[11. lipnja]] – U Zagrebu se održava 50. [[Animafest]].
* [[9. lipnja]] – Na [[Hrvatsko katoličko sveučilište|Hrvatskom katoličkom sveučilištu]] održan je znanstveni skup prigodom stote obljetnice smrti [[Blaženi Karlo Austrijski|blaženoga Karla Habsburškog]].
* [[8. lipnja]] – U [[Zagrebačko gradsko kazalište Komedija|Zagrebačkom gradskom kazalištu Komedija]] odigrana je 250. izvedba musicala ''[[Mamma Mia!]]''.
* [[1. lipnja|1.]] – [[4. lipnja]] – Na trećem Europskom kupu u robotici u [[Portugal]]u sudjelovalo je 14 ekipa i 37 natjecatelja iz Hrvatske, članova Hrvatskoga robotičkoga saveza. Čak sedam hrvatskih ekipa osvojilo je odličja, od čega tri zlatna.
[[Slika:Maksimirski stadion Zagreb.jpg|desno|180px]]
* [[4. lipnja]] – Oko pedeset tisuća ljudi okupilo se na [[zagreb]]ačkom [[Stadion Maksimir|stadionu Maksimir]] na [[koncert]]u ''[[Progledaj srcem]]'', najvećemu koncertu popularne [[duhovna glazba|duhovne]] i [[crkvena glazba|crkvene glazbe]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] posljednjih godina.
* [[4. lipnja]] – [[:Kategorija:Hrvatski tenisači|Hrvatski tenisač]] [[Mili Poljičak]] osvojio je juniorski [[Roland Garros]] u paru s [[Litavci|Litavcem]] Edesom Butvilasom. U seniorskoj konkurenciji, [[Ivan Dodig]] i Austin Krajicek igrali su završnicu Garrosa, no nisu uspjeli osvojiti naslov.
[[Slika:Cilic MCM22 (22) (52036669749).jpg|desno|140px]]
* [[3. lipnja]] – Hrvatski streljački trojac u sastavu Miran Maričić, Andrija Mikuljan i Josip Sikavica osvojio je zlatno odličje u trostavu na Svjetskom kupu u [[Baku]]u.
* [[3. lipnja]] – [[Otok]] [[Rab]] uvršten je na naslovnicu kao tema broja cijenjenoga talijanskoga časopisa za putovanja ''Bell' Europa''.
* [[2. lipnja]] – [[Marin Čilić]] je ulaskom u poluzavršnicu [[Roland Garros]]a postao peti trenutno aktivni tenisač kojemu je uspjelo izboriti poluzavršnice svih [[Grand Slam]]ova i prvi [[Hrvati|Hrvat]] kojemu je to pošlo za rukom.
* [[2. lipnja]] – U Dubrovačkim muzejima otvorena je izložba Statut u „kamenu: Pravo i pravda na skulpturi Kneževa dvora” prigodom 750. godišnjice donošenja [[Dubrovački statut|Dubrovačkoga statuta]].

== Svibanj ==
[[Slika:Hrvatsko narodno kazaliste u Zagrebu 090609.jpg|desno|180px]]
* [[30. svibnja]] – Osim u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Dan državnosti (Hrvatska)|Dan državnosti]] obilježen je i u [[hrvatsko iseljeništvo|inozemstvu]]. Bojama [[Hrvatska zastava|hrvatske zastave]] osvijetljeni su [[Nijagarini slapovi]], Viktorijin most u [[Brisbane]]u i [[Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača]] u [[Mostar]]u.
* [[29. svibnja]] – [[Zbor HRT|Zbor]] i [[Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije|Simfonijski orkestar]] [[HRT|Hrvatske radiotelevizije]], pod ravnanjem [[Ivan Repušić|Ivana Repušića]], održali su svečani koncert u prigodi [[Dan državnosti (Hrvatska)|Dana državnosti Hrvatske]] te 30. obljetnice [[Međunarodno priznanje Hrvatske|Međunarodnoga priznanja Hrvatske]] u [[HNK u Zagrebu|Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu]], s petsto uzvanika, sadašnjih i bivših članova [[Hrvatski sabor|Hrvatskoga sabora]], [[Hrvatska Vlada|Vlade]], [[Predsjednik RH|Predsjedništva]] i [[Ministarstvo vanjskih i europskih poslova |diplomacije]].
* [[28. svibnja]] – [[Luka Modrić]] je s [[Real Madrid]]om osvojio [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|UEFA Ligu prvaka 2021./22.]] To je bio peti put da je Luka Modrić osvojio to natjecanje. Ovaj naslov UEFA Lige prvaka bio je deseti zaredom koji je osvojio neki [[:Kategorija:Hrvatski nogometaši|hrvatski igrač]].
* [[28. svibnja]] – Na [[Hrvatsko vojno učilište „dr. Franjo Tuđman”|Hrvatskom vojnom učilištu]], [[Mirogoj]]u i zagrebačkom [[Jarun]]u svečano je obilježen Dan Hrvatske vojske, Dan Hrvatske kopnene vojske te 31. obljetnica svečanoga ustrojavanja [[Zbor narodne garde|Zbora narodne garde]] na [[Stadion Kranjčevićeva|Stadionu Kranjčevićeva]] u Zagrebu.
[[Slika:Hrvatski dom.jpg|desno|180px]]
* [[27. svibnja]] – U [[Križevci]]ma su otvoreni ''Dani hrvatskih svetaca i blaženika'' književnim, glazbenim, [[Izložba|izložbenim]] i sakralnim programom u križevačkim crkvama i Gradskoj galeriji.
* [[27. svibnja]] – [[:Kategorija:Hrvatski boksači|Hrvatski boksač]] [[Luka Plantić]] osigurao je odličje na Europskom boksačkom prvenstvu u [[Erevan]]u, prvo za [[Hrvatska|Hrvatsku]] nakon zlata [[Filip Hrgović|Filipa Hrgovića]] 2015.
[[Slika:Ozalj Castle Aerial view.jpg|desno|180px]]
* [[21. svibnja|21.]] – [[28. svibnja]] - U [[Zrin]]u, [[Glina (grad)|Glini]], [[Sisak|Sisku]], [[Stari grad Ozalj|Starom gradu Ozlju]] (''na slici''), [[Gornji Viduševac|Gornjem Viduševcu]] i [[Hrvatski Čuntić|Hrvatskom Čuntiću]] održava se osmi [[Zrin Festival]], namijenjen promicanju [[kulturna baština|kulturne baštine]] [[Pounje|Pounja]] i [[Banovina|Banovine]].
* [[26. svibnja]] – Na mjesnom groblju Laduč pokopane su 133 žrtve poraća koje su u svibnju 1945. ubili pripadnici 21. srpske divizije Jugoslavenske armije.
* [[26. svibnja]] – U [[Zračna luka „Franjo Tuđman”|Zračnoj luci „Franjo Tuđman”]] otvorena je knjižnica za putnike luke.
* [[19. svibnja]] – Prigodom obilježavanja 30. obljetnice hrvatsko-švicarskih međudržavnih odnosa [[Hrvatska pošta]] i [[Nacionalni park Krka]] izdali su [[poštanska marka|poštanske marke]] s motivima [[Visovačko jezero|Visovačkoga jezera]] i alpskoga jezera [[Cauma]].
* [[18. svibnja]] – [[Kristijan Jakić]] je s [[Eintracht Frankfurt]]om osvojio [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europsku ligu 2021./22.]]
* [[14. svibnja]] – Održan je znanstveno-stručni skup „Uvijek i sve za Hrvatsku” prigodom 100. obljetnice rođenja [[Predsjednik Hrvatske|hrvatskoga predsjednika]] [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]], na kojemu su izlagali [[Predsjednik Vlade Republike Hrvatske]], ministri, [[Hrvatski sabor|saborski]] [[zastupnik|zastupnici]], [[povjesničar]]i i članovi obitelji.
* [[14. svibnja]] – U Muzeju sakralne umjetnosti Hrvata u Mađarskoj u Prisiki otvorena je izložba „Znanstveno i duhovno nasljeđe Fausta Vrančića”, u suradnji  s [[NSK|Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom]] i [[HAZU|Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti u Zagrebu]].
[[Slika:HNK Split.JPG|desno|180px]]
* [[13. svibnja]] – U [[HNK Split|splitskom HNK-u]] praizveden je [[balet]] ''Onjegin'' Vasilija Medvedeva, a u [[HNK Osijek|osječkom HNK-u]] [[tragedija]] ''[[Fedra]]'' [[Jean Racine|Jeana Racinea]], u režiji [[Robert Raponja|Roberta Raponje]].
* [[13. svibnja]] – Šestero hrvatskih srednjoškolaca osvojilo je srebrna odličja na Prirodoslovnoj olimpijadi Europske unije u [[Kraljičin Gradac|Kraljičinom Gradcu]] u [[Češka|Češkoj]].
* [[13. svibnja]] – Svečanim [[koncert]]om [[Zbor HRT|Zbora]] i [[Simfonijski orkestar Praškog radija|Simfonijskoga orkestra]] [[HRT]]-a obilježena je 80. obljetnica djelovanja Zbora HRT-a.
[[Slika:Matica hrvatska logo.svg|desno|180px]]
* [[12. svibnja]] – U [[Zadar|zadarskom]] ogranku [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] predavanjem „180. obljetnica Matice hrvatske 1842. – 2022.: baština, tradicija, budućnost” Tomislava Galovića obilježava se 180. obljetnica osnutka MH.
* [[12. svibnja]] – U [[Hrvatski državni arhiv|Hrvatskom državnom arhivu]] održano je predstavljanje šestsvesčanoga izdanja „Marijaterezijanski urbari Varaždinske županije 1774. – 1784.“
* [[10. svibnja|10.]] – [[12. svibnja]] – Glavni tajnik [[Sveta Stolica|Svete Stolice]] [[Pietro Parolin]] u službenom je posjetu Hrvatskoj prigodom 30. obljetnice [[Međunarodno priznanje Hrvatske|međunarodnoga priznanja Hrvatske]].
* [[10. svibnja]] – Hrvatska djevojčad u [[futsal|dvoranskom nogometu]] izvojevala je dvije pobjede nad domaćinom [[Saudijska Arabija|Saudijskom Arabijom]] u [[Rijad]]u.
[[Slika:Franjotudjman.jpg|desno|130px]]
* [[7. svibnja|7.]]–[[15. svibnja]] – Otvoren je 16. Međunarodni orguljaški festival »[[Ars organi sisciae|Ars Organi Sisciae]]«, s [[koncert]]ima [[:Kategorija:Hrvatski orguljaši|hrvatskih]] i [[:Kategorija:Orguljaši|inozemnih]] [[Orgulje|orguljaša]] i [[glazbeni sastav|glazbenih sastava]] u [[Sisak|Sisku]], [[Petrinja|Petrinji]], [[Glina (grad)|Glini]], [[Voloder]]u i [[Hrvatska Kostajnica|Hrvatskoj Kostajnici]].
* [[7. svibnja]] – U [[Varaždin]]u, [[Vinkovci]]ma i [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]] održan je Hod za život.
* [[5. svibnja|5.]] i [[6. svibnja]] – Prigodom stote obljetnice rođenja [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]], [[Hrvatski institut za povijest]], [[Institut društvenih znanosti Ivo Pilar]], [[Matica hrvatska]], [[Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata]] i [[Hrvatski državni arhiv]] organizirali su znanstveni skup pod naslovom „Dr. Franjo Tuđman – život i naslijeđe&quot;, pri Matici hrvatskoj u Zagrebu.
* [[5. svibnja]] – Za državnoga heralda [[Švedska|Kraljevine Švedske]] imenovan je [[hrvat]]ski [[Grboslovlje|grboslov]] [[Davor Zovko]].
* [[5. svibnja]] – Prigodom [[blagdan]]a [[Sveti Florijan|sv. Florijana]] [[Hrvatska vatrogasna zajednica]] dodijelila je Nagradu za najpothvat u vatrogastvu u 2021. Vatrogasnoj postrojbi Zagreb za uklanjanje [[toranj|tornja]] [[katedrala|katedrale]] [[Sisačka katedrala|Uzvišenja Sv. Križa u Sisku]].
* [[4. svibnja|4.]]–[[6. svibnja]] – Na [[Fakultet filozofije i religijskih znanosti|FFRZ-u]] održava se transdisciplinarni međunarodni simpozij „Bioetika i aporije psihe” u organizaciji Hrvatskoga bioetičkoga društva.
[[Slika:Baška krk.jpg|desno|160px]]
* [[4. svibnja]] – U [[Budimpešta|Budimpešti]] je otvorena izložba fotografija „Mrgari - cvjetovi Baške”, u organizaciji Veleposlanstva RH u Mađarskoj, [[Hrvati u Mađarskoj|hrvatske zajednice]], [[Baška|Općine Baške]] i [[Arheološki muzej u Zagrebu|Arheološkoga muzeja u Zagrebu]].
* [[4. svibnja]] – U [[Pag (grad)|Pagu]] je održana tradicijska [[proslava Svetoga Trna]], ponovno nakon 2019. godine.
* [[4. svibnja]] – Svečano je obilježena 800. obljetnica crkve i samostana Sv. Jakova na Višnjici u [[Dubrovnik]]u.
* [[3. svibnja]] – U [[Sinj]]u je otkriveno [[poprsje]] [[Ministarstvo obrane RH|ministru obrane]] iz razdoblja [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]] [[Gojko Šušak|Gojku Šušku]], počasnom građaninu Sinja, djelo akademskoga kipara Mladena Mikulina.
* [[2. svibnja]] – U [[Donji Kraljevec|Donjem Kraljevcu]] u [[Međimurje|Međimurju]] održana je prva utrka Svjetskog brzinskog prvenstva na trkalištu posebno izgrađenomu za taj događaj.
[[Slika:SplitBellTower.JPG|desno|160px]]

== Travanj ==
* [[30. travnja]] – U [[Split]]u je održan jubilejski 20. [[Sudamja fest]].
[[Slika:WrNeustadt Stadtpark Frankopan &amp; Zrinski.jpg|desno|160px]]
* [[29. travnja]] – Muzeju vučedolske kulture i arheološkom nalazištu Vučedolu dodijeljena je Oznaka europske baštine [[Europska komisija|Europske komisije]].
* [[29. travnja]] – [[:Kategorija:Hrvatski džudaši|Hrvatska judašica]] [[Ana Viktorija Puljiz]] osvojila je brončano odličje na Europskom prvenstvu u [[Sofija|Sofiji]].
* [[29. travnja]] – Svečano su obilježene 30. obljetnice uspostavljanja međudržavnih odnosa između [[Luksemburg]]a i [[Hrvatska|Hrvatske]] te Hrvatske i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenoga Kraljevstva]].
* [[24. travnja]] – U austrijskom [[Bečko Novo Mjesto|Bečkom Novom Mjestu]] otkriven je [[spomenik]] dvojici hrvatskih povijesnih velikana i mučenika [[Petar Zrinski|Petru Zrinskom]] i [[Fran Krsto Frankapan|Franu Krsti Frankopanu]]. 
* [[24. travnja]] – [[Hrvatska ženska rukometna reprezentacija|Hrvatske rukometašice]] pobjedom nad [[Češka ženska rukometna reprezentacija|Čehinjama]] u [[poreč]]koj [[Žatika|Žatiki]] osigurale su nastup na Europskom prvenstvu 2024.
* [[24. travnja]] – [[Finci|Finac]] Kalle Rovanpera pobjednik je WRC-ova Croatia Rallya voženoga u [[Središnja Hrvatska|Središnjoj Hrvatskoj]]. Hrvatski automobilist [[Niko Pulić]] nastupom na domaćem trkalištu obilježio je četrdeset godina karijere.
* [[23. travnja]] – [[Hrvatski branitelji]] Martin Cruickshank i Werner Ilić su prigodom tridesete godišnjice [[Međunarodno priznanje Hrvatske|Međunarodnoga priznanja Hrvatske]] u tri mjeseca preplovili [[Atlantski ocean]] [[čamac|čamcem]] na vesla (put dug 6300 km).
* [[23. travnja]] – Kod [[Stolac (BiH)|Stoca]] je zabilježen [[Potres kod Stoca 2022.|potres magnitude 5,7 M&lt;sub&gt;w&lt;/sub&gt;.]] Jedna osoba je preminula.
[[Slika:Split kazalište - panoramio.jpg|desno|180px]]
* [[21. travnja]] – U [[Split]]u su svečano otvoreni 32. [[Marulićevi dani]] tijekom kojih će biti izvedeno deset [[kazalište|kazališnih]] [[predstava]] hrvatskih autora.
* [[21. travnja]] – [[Europska komisija]] odobrila je hrvatski projekt izgradnje i opremanja logističko-distributivnih centara za [[voće]] i [[povrće]] u vrijednosti 54 milijuna eura u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost te više od 60 milijuna eura iz [[Europski fond za regionalni razvoj|Europskog fonda za regionalni razvoj]] za zaštitu od [[poplava]] u području [[Sisak|Siska]] i [[Karlovac|Karlovca]].
* [[21. travnja]] – [[Papa]] [[Franjo]] pridružio se pozivu glavnoga tajnika [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] [[António Guterres|Antónija Guterresa]] za primirje u [[Ukrajina|Ukrajini]] na Uskrs koji [[Pravoslavna crkva|pravoslavni vjernici]] slave 24 travnja.
* [[21. travnja]] – Ispred [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu|Nacionalne i sveučilišne knjižnice]] otvoren je međunarodni četverodnevni „Croatia Rally“.
[[Slika:LADO Hrvatska posavina.jpg|desno|180px]]
* [[18. travnja]] – U [[Crkva sv. Blaža u Zagrebu|crkvi sv. Blaža u Zagrebu]], na [[Uskrsni ponedjeljak]], [[Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO|LADO]] je održao koncert hrvatskih uskrsnih popijevki „Veliko je sad veselje“. [[Tamburaški orkestar Hrvatske radiotelevizije|Tamburaški orkestar HRT-a]] održao je u crkvi bl. Augustina Kažotića na [[Pešćenica|Pešćenici]] koncert „Uskrs u ozračju [[tambura|tambure]]“.
[[Slika:Easter morning, no. 2 - after Mrs. O.E. Whitney. LCCN2016651893.jpg|desno|180px]]
* [[17. travnja]] – Na poticaj [[Hrvati u Argentini|hrvatske zajednice]] u [[argentina|argentinskom]] gradu Mendozi mjesni umjetnici postavili su i ukrasili [[pisanice]] u središtu grada, po uzoru na običaj u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i pisanice oslikane u duhu [[Hrvatska naivna umjetnost|hrvatske naivne umjetnosti]].
* [[16. travnja]] – [[Hrvatska rukometna reprezentacija]] plasirala se na Svjetsko prvenstvo 2023. u [[Švedska|Švedskoj]] i [[Poljska|Poljskoj]], ukupno petnaesto uspješno izboreno.
* [[13. travnja]] – Djela [[Gustav Klimt|Gustava Klimta]], Ernsta Klimta i Franza Matscha prenesena su iz Gradskoga muzeja u Rijeci u [[zagreb]]ačke [[Klovićevi dvori|Klovićeve dvore]] za [[izložba|izložbu]] „Klimt u Rijeci – ljubav, smrt, ekstaza”.
* [[13. travnja]] – Objavljeno je kako je [[Hrvatski zavod za javno zdravstvo]] 26 mjeseci epidemije koronavirusa koštalo pet milijardi [[kuna]], a [[državni proračun]] [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] ukupno 23 milijarde kuna izvanrednih potraživanja.
* [[12. travnja]] – Na [[Fakultet filozofije i religijskih znanosti|Fakultetu filozofije i religijskih znanosti]] [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]] održan je [[humanitarni rad|humanitarni]] [[koncert]] „Glazbom i stihom za Ukrajinu” studenata Instituta za crkvenu glazbu i FFRZ-a, koji su čitali stihove ukrajinskoga pjesnika [[Taras Grigorovič Ševčenko|Tarasa Ševčenka]] i izveli nekoliko [[klasična glazba|klasičnih]] [[skladba|skladbi]] [[korizma|korizmena]] nadahnuća.
* [[12. travnja]] – Na [[Hrvatsko katoličko sveučilište|Hrvatskom katoličkom sveučilištu]], a u suorganizaciji Veleposlanstva Ukrajine u Hrvatskoj, održan je okrugli stol „Ukrajina – jučer, danas, sutra“.
[[Slika:Kaštel u Pazinu snimljen sprijeda.jpg|desno|160px]]
* [[11. travnja]] – U Pazinskom kolegiju održana je svečana akademija prigodom 75. obljetnice Pariških mirovnih ugovora i uloge [[Božo Milanović|Bože Milanovića]] u pripajanju [[Istra|Istre]] »matici zemlji« [[Hrvatska|Hrvatskoj]].
* [[10. travnja]] – U [[Split]]u je u organizaciji Udruge za ukrajinsku kulturu u Dalmaciji »Cvit« održana humanitarna večera i dobrotvorna aukcija [[slika]] [[Hrvatska umjetnost|hrvatskih]] i [[Ukrajinci|ukrajinskih]] [[umjetnik]]a za djecu pogođenu [[Rat u Ukrajini 2022.|ratom u Ukrajini]], a pod [[pokroviteljstvo]]m [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinske županije]].
* [[9. travnja]] – U [[Kaštela|Kaštelima]] i [[Primošten]]u održana su tradicijska sijela pletenja [[maslinova grančica|maslinovih grančica]] uoči proslave [[Cvjetnica|Cvjetnice]].
[[Slika:Dubrovnik, Sponza's palace IMG 8147.jpg|desno|120px]]
* [[9. travnja]] – U [[Kazalište Marina Držića|Kazalištu Marina Držića]] u [[Dubrovnik]]u svečanošću je obilježena 80. obljetnica djelatnosti [[Radio Dubrovnik]]a.
* [[9. travnja]] – [[hrvatski ragbijaški savez|Hrvatska reprezentacija u rugbyu]] pobjedom nad [[Izrael]]om postigla je povijesni plasman u višu diviziju Europskoga kupa nacija
* [[8. travnja]] – Na [[Katoličanstvo|katoličkom]] [[groblje|groblju]] u [[Tenja|Tenji]] pokopano je jedanaest [[civili|civilnih]] žrtava [[ratni zločin|ratnoga zločina]] u [[Bobota|Boboti]], [[ekshumacija|ekshumiranih]] u [[studeni|studenom]] [[2021.]] [[Sprovod|Sprovodne obrade]] predvodio je [[Đakovačko-osječka nadbiskupija|đakovačko-osječki nadbiskup]] [[Đuro Hranić]].
* [[8. travnja]] – Uz svečani [[mimohod]] u [[Mostar]]u je obilježena 30. godišnjica uspostave [[HVO|Hrvatskog vijeća obrane]] 
[[Slika:Portrait of Pope Francis (2021).jpg|desno|120px]]
* [[7. travnja]] – [[Papa Franjo]] imenovao je msgr. Milana Zgrablića [[nadbiskup]]om [[koadjutor]]om [[Zadarska nadbiskupija|Zadarske nadbiskupije]].
* [[6. travnja]] – Tijekom apostolskoga posjeta [[Malta|Malti]] [[papa]] [[Franjo]] osudio je [[pokolj u Buči]]: u obraćanju migrantima osudio je zlodjela i okrutnost [[Rusija|ruskih]] [[vojnik]]a prema [[civili]]ma, osobito prema bespomoćnim ženama i djeci.
* [[5. travnja]] – Središnji državni ured RH za razvoj digitalnog društva predstavio je novu [[digitalizacija|digitalnu platformu]] [[E-poslovanje]] za bolju komunikaciju [[poslovanje|poslovnih subjekata]] s tijelima [[birokracija|javne uprave]].
* [[5. travnja]] – U [[Zagreb]]u traje dvodnevni američko-hrvatski forum, koji je prigodom 30. godišnjice diplomatskih odnosa organiziralo [[veleposlanstvo]] [[Sjedinjene Američke Države|SAD-a]]. U sklopu foruma održana je i [[panel-rasprava]] „[[Sigurnost]] i [[vanjska politika]]“. 
[[Slika:Rovinj 07.JPG|desno|180px]]
* [[3. travnja]] – [[Istra]] može očekivati dobru turističku sezonu: [[Poreč]], [[Rovinj]] i ostali gradovi uz [[more]] već imaju dobre [[turizam|turističke rezultate]], a i središnja Istra bilježi značajan broj rezervacija domaćih i stranih gostiju.
* [[1. travnja]] – [[Hrvatska]] je od [[Španjolska|Španjolske]] preuzela predsjedanje Hidrografskom komisijom za [[Sredozemno more|Sredozemno]] i [[Crno more]], jednom od ukupno 15 područnih komisija [[Europska unija|Europske unije]] za međunarodnu suradnju u [[hidrografija|hidrografskim]] i [[kartografija|kartografskim]] aktivnostima.
* [[1. travnja]] – Pokrenuta je [[katamaran]]ska linija od [[Split]]a do [[Dubrovnik]]a sa zaustavljanjima na [[Brač]]u, [[Hvar]]u, [[Korčula|Korčuli]] i [[Mljet]]u.

== Ožujak ==
* [[31. ožujka]] – U [[tvrđava Sv. Ivan u Dubrovniku|tvrđavi sv. Ivana]] u [[Dubrovnik]]u svečano je otvoren [[Akvarij i Institut za more i priobalje|novoobnovljeni akvarij]]: obnova tog akvarija bila je dio europskog projekta tzv. „plave propusnice“ s tematskim rutama za obilazak akvarija i prirodnih vodenih [[stanište|staništa]] na području Dubrovnika, [[Kotor]]a, [[Hutovo blato|Hutova blata]], [[Mostar]]a i [[Neretva|Neretve]].
[[Slika:Šibenik - harbour (big).jpg|desno|180px]]
* [[30. ožujka]] – U [[Šibenik|šibenskom]] [[Iskra brodogradilište|brodogradilištu »Iskra«]] svečano je položena kobilica za prvu od šest brzih [[brodica]] koje će se graditi u sklopu projekta uspostave [[hitna medicina|hitne medicinske službe]] duž hrvatskoga dijela [[Jadransko more|Jadranskog mora]].
* [[29. ožujka]] – U [[Asunción]]u, glavnom gradu [[Paragvaj]]a, počeli su šesti susreti [[Hrvatsko iseljeništvo|hrvatskih iseljenika]] [[Južna Amerika|Južne Amerike]] u kojima sudjeluje otprilike 150 predstavnika hrvatskih zajednica iz [[Argentina|Argentine]], [[Čile]]a, [[Bolivija|Bolivije]], [[Brazil]]a, [[Urugvaj]]a i Paragvaja.
[[Slika:Park and bandstand in Bjelovar, Croatia.jpg|desno|180px]]
* [[29. ožujka]] – U Biskupijskom ordinarijatu u [[Bjelovar]]u predstavljen je logotip, geslo i program [[Susret hrvatske katoličke mladeži|Susreta hrvatske katoličke mladeži]], koji će se ondje održati 17. rujna.
* [[29. ožujka]] – U zagrebačkoj Laubi predstavljeno je trinaest [[kip]]ova hrvatskih velikana, radova osmero kipara, kao dio kulturno-turističke ponude „Staza hrvatskih velikana”.
* [[28. ožujka]] – Na [[Debeljak]]u kod [[Sukošan]]a započelo je postavljanje meteorološkoga radara »C-band Doppler«, prvoga od tri planirana duž hrvatske jadranske obale.
* [[26. ožujka]] – [[Koprivnica|Koprivnička]] [[knjižnica|knjižnica i čitaonica]] »Fran Galović« na međunarodnom je sajmu [[knjiga]] u [[London]]u proglašena najboljom knjižnicom na [[svijet]]u.
[[Slika:Goli.jpg|desno|180px]]
* [[22. ožujka]] – [[:w:Kategorija:Hrvatski boksači|Hrvatska boksačica]] [[Nikolina Ćaćić]] osvojila je srebrno odličje na Europskom prvenstvu do 22 godine u [[Poreč]]u.
* [[21. ožujka]] – Nakon 40 godina u hrvatskom dijelu [[Jadransko more|Jadranskog mora]], nedaleko od [[Mljet]]a, viđena je [[sredozemna medvjedica]].
[[Slika:Novi dvori Zaprešić (obnova).jpg|desno|180px]]
* [[18. ožujka|18.]] – [[20. ožujka]] – U [[Novi dvori u Zaprešiću|Novim dvorima]] [[Josip Jelačić|bana Jelačića]] u [[Zaprešić]]u održan je Festival bajki.
* [[16. ožujka|16.]] – [[20. ožujka]] – U [[Zagreb]]u je održan dosad najposjećeniji Festival svjetla, s umjetničkim svjetlosnim instalacijama na nizu gradskih znamenitosti ([[Muzej za umjetnost i obrt]], [[Muzej Mimara]], [[Kula Lotrščak]], [[Tunel Grič]], [[Crkva sv. Katarine u Zagrebu|crkva sv. Katarine]], [[HNK u Zagrebu|HNK]], [[Muzička akademija u Zagrebu|MUZA]], [[Zrinjevac]], [[Zračna luka Zagreb|zračna luka]], [[Trg bana Josipa Jelačića|Jelačićev]] i ini trgovi).
* [[19. ožujka]] – U [[koncertna dvorana|koncertnoj dvorani]] »Blagoje Bersa« [[Muzička akademija u Zagrebu|Glazbene akademije u Zagrebu]] [[Zagrebački solisti]] izvode [[Joseph Haydn|Haydn]]ovih ''Sedam posljednjih Kristovih riječi na križu'', uz pripovjedanje [[Goran Grgić|Gorana Grgića]]. [[Oratorij]]ski [[zbor]] [[Cantores Sancti Marci]] održao je koncert »Pietà« u [[Crkva sv. Blaža|crkvi sv. Blaža u Zagrebu]] prigodom [[Sveti Josip|Josipova]].
[[Slika:Archeological museum Zagreb.jpg|desno|180px]]
* [[17. ožujka]] – U Galeriji [[Arheološki muzej u Zagrebu|Arheološkoga muzeja u Zagrebu]] otvorena je izložba fotografija o arheološkoj baštini [[Irska|Irske]]. 
* [[10. ožujka]] – Pokraj zagrebačkog jezera [[Jarun]] [[Pad bespilotne letjelice u Zagrebu 2022.|srušila se bespilotna letjelica]] za koju se smatra da je sovjetski izviđački dron [[Tupoljev Tu-141]].
* [[8. ožujka]] – [[:w:Kategorija:Hrvatski alpski skijaši|Hrvatska skijašica]] [[Zrinka Ljutić]] postala je u [[kanada|kanadskoj]] Panorami svjetska juniorska prvakinja u [[slalom]]u. Sljedećega je dana osvojila broncu u [[veleslalom]]u na istom skijalištu.
* [[7. ožujka]] – [[:w:Kategorija:Hrvatski gimnastičari|Hrvatski gimnastičar]] [[Aurel Benović]] osvojio je brončano odličje u [[parter]]u na natjecanju Svjetskoga kupa u [[Doha|Dohi]].
* [[7. ožujka]] – [[:w:Kategorija:Hrvatski košarkaši|Hrvatski košarkaš]] [[Bojan Bogdanović]] postavio je novi hrvatski i europski rekord u [[NBA]] ligi ubacivši jedanaest trica, što je i klupskih rekord [[Utah Jazz]]a, u pobjedi nad [[Oklahoma City Thunder]]ima.
* [[1. ožujka]] – [[Stjepan Lakušić]] izabran je za novoga [[rektor]]a [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]].

== Veljača ==
[[Slika:Zagrebačka katedrala.jpg|desno|180px]]
* [[28. veljače]] – [[Grad Zagreb]] proglašen je četvrtim najboljim europskim gradom za dječja putovanja, uzevši u obzir podatke o dostupnosti [[muzej]]a, igrališta, znamenitosti, [[zabavni park|zabavnih parkova]], kakvoći zraka i indeksu kriminaliteta, a u istraživanju »OVO Network«.
* [[25. veljače]] – [[Hrvatski sabor]] je sa 133 glasova „za” i jednim suzdržanim prihvatio ''[[Deklaracija|Deklaraciju]] o Ukrajini'', kojom najoštrije osuđuje agresiju [[Rusija|Rusije]] na [[suverenitet]], [[teritorij]]alni [[integritet]] i [[neovisnost]] [[Ukrajina|Ukrajine]]. 
[[Slika:Maksimir 2011.jpg|desno|180px]]
* [[24. veljače]] – [[Nogomet]]aši [[GNK Dinamo|Dinama]] svladali su [[F.C. Sevilla|Sevillu]] na [[Stadion Maksimir|Maksimiru]] s minimalnih 1:0 u uzvratnom susretu doigravanja za završni dio [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]] Jedini pogodak na susretu zabio je [[Mislav Oršić]].
* [[24. veljače]] – Na izvanrednoj sjednici u [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu|Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici]] [[Vlada RH]] osudila [[Ruska invazija na Ukrajinu 2022.|ruski vojni napad]] na [[Ukrajina|Ukrajinu]], najavivši spremnost na prihvat ukrajinskih izbjeglica. [[Vukovarski vodotoranj]] osvijetljen je bojama [[Zastava Ukrajine|ukrajinske zastave]] u znak podrške [[Ukrajina|Ukrajini]], a u [[Zagreb]]u je organiziran i skup potpore.
[[Slika:Klovicevi dvori Zagreb.jpg|desno|180px]]
* [[21. veljače]] – U povodu stote obljetnice smrti [[Vlaho Bukovac|Vlahe Bukovca]] u [[Galerija Klovićevi dvori|Klovićevim dvorima u Zagrebu]] otvorena je [[izložba]] „Korijeni i krila”, koja se bavi Bukovčevim zagrebačkim, cavtatskim i bečkim razdobljem.
* [[19. veljače]] – Nakon čak osamdeset godina u [[Zagreb]]u su u [[koncertna dvorana|koncertnoj dvorani]] [[Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog|Vatroslava Lisinskog]] pod vodstvom [[dirigiranje|šefa-dirigenta]] [[Kirill Petrenko|Kirila Petrenka]] nastupili [[Berlinski filharmoničari]].
[[Slika:European Parliament Strasbourg 2015-10-28 01.jpg|desno|180px]]
* [[17. veljače]] – [[Predsjednik Vlade Republike Hrvatske]] [[Andrej Plenković]] sastao se s predsjednicom [[Europska komisija|Europske komisije]] [[Ursula von der Leyen|Ursulom von der Leyen]] te ju, uz ostalo, izvijestio i o aktualnostima u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i položaju [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata u toj zemlji]]. 
* [[16. veljače]] – [[Vlada RH]] predstavila je paket mjera za ublažavanje rasta [[energetska politika|cijena energenata]] vrijedan gotovo 5 [[milijarda|milijardi]] [[hrvatska kuna|kuna]]. Među mjerama je i sniženje [[porez na dodanu vrijednost|PDV-a]] na brojne [[proizvod]]e i [[uslužne djelatnosti|usluge]], a uvode se i promjene u sustavu [[socijalna zaštita|naknada za socijalno ugrožene]] te jednokratne naknade za umirovljenike.
* [[12. veljače]] – U [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigradu]] i [[Paljuv]]u dostojanstveno je obilježena 29. godišnjica [[Operacija Gusar|vojno-redarstvene operacije &quot;Maslenica&quot;]], tijekom koje su od siječnja do travnja 1993. godine oslobođena [[okupacija|okupirana područja]] u zaleđu [[Zadar|Zadra]]. 
[[Slika:Krasic-Krašić-0267.JPG|desno|130px]]
* [[10. veljače]] – U [[Krašić]]u i [[Zagreb]]u svečanim je [[misa|misnim slavljima]] proslavljeno &quot;Stepinčevo&quot;, spomendan blaženoga [[kardinal]]a [[Alojzije Stepinac|Alojzija Stepinca]].  
[[Slika:Rektorat Sveucilista u Rijeci 040408 1.jpg|desno|170px]]
* [[8. veljače]] – [[Sveučilište u Rijeci]] osnovalo je dvije nove sastavnice, Fakultet za matematiku te Fakultet informatike i digitalnih tehnologija, uzdignućem dosadašnjih odjela na razinu fakulteta. 
[[Slika:Dubrownik - widok na wieżę zegarową - panoramio.jpg|desno|170px]]
* [[8. veljače]] – U [[Dubrovnik]]u je počelo snimanje američke visokobudžetne [[akcijski film|akcijske filmske serije]] ''[[Tom Clancy's Jack Ryan]]'' u kojoj naslovnu ulogu tumači [[John Krasinski]]. To je prva velika [[film|filmska produkcija]] ove godine u Dubrovniku, a iz uprave Grada najavljuju da će se na dubrovačkim  ulicama do kraja 2022. snimati još dvije. 
* [[7. veljače]] – [[Vlada RH]] usvojila je Uredbu o proglašenju posebnoga herpetološkoga rezervata Lokve u [[Majkovi]]ma, prvoga takvoga na području [[Hrvatska|Hrvatske]], kojim se štiti 19 zabilježenih vrsta [[vodozemci|vodozemaca]] i [[gmazovi|gmazova]] u općini [[Dubrovačko primorje]].
[[Slika:Zvonejski zvončari va kole.jpg|desno|170px]]
* [[6. veljače]] – [[Zvončari#Zvonejski zvončari|Zvonejski zvončari]] na tradicionalnom su pohodu u [[Rukavac (Matulji)|Rukavac]]: tijekom tridesetak kilometara dugoga [[poklade|pokladnog ophoda]] zaustavljaju se u mjestima gdje ih ljudi dočekuju i časte [[hrana|jelom]] i [[piće|pićima]]. 
* [[5. veljače]] – [[HOO|Hrvatska]] [[brzo klizanje|brzoklizačica]] [[Valentina Aščić]] nastupom na [[ZOI|Zimskim olimpijskim igrama]] u [[Peking]]u upisala se u povijest [[Šport u Hrvatskoj|hrvatskoga športa]] i [[Hrvatska na Olimpijskim igrama|olimpizma]].
[[Slika:AN Totale-Konzert 02-06-17 0519 AdobeRGB(4275).jpg|desno|180px]]
* [[3. veljače|3.]] i [[4. veljače]] – U koncertnoj dvorani [[Gewandhaus]] u [[Leipzig]]u [[Simfonijski orkestar Gewandhaus]] je u program [[koncert|koncerata]] u povodu 100. obljetnice smrti slavnoga njemačkoga [[dirigiranje|dirigenta]] [[Arthur Nikisch|Arthura Nikischa]] uvrstio i pod ravnanjem [[Andris Nelsons|Andrisa Nelsonsa]] izveo ''Simfoniju u fis-molu'' op. 41 [[Dora Pejačević|Dore Pejačević]]. 
[[Slika:Puštanje golubica.JPG|desno|180px]]
* [[2. veljače]] – Na [[blagdan]] [[Svijećnica|Svijećnice]] u [[Dubrovnik]]u svečano je otvorena jubilarna 1050. [[Festa svetog Vlaha]].

== Siječanj ==
[[Slika:Ivan Dodig (19386883863).jpg|desno|140px]]
* [[29. siječnja]] – Mlada [[:Kategorija:Hrvatski tenisači|hrvatska tenisačica]] [[Petra Marčinko]] osvojila je juniorski [[Australian Open]].
* [[28. siječnja]] – Uz ustrajne kritike [[oporba|oporbe]], [[Hrvatski sabor]] donio je [[Zakon]] o [[socijalna skrb|socijalnoj skrbi]], dio paketa od sedam zakona kojim se reformira sustav socijalne skrbi.
* [[28. siječnja]] – [[:Kategorija:Hrvatski tenisači|Hrvatski tenisač]] [[Ivan Dodig]] osvojio je u paru s [[Kristina Mladenović|Kristinom Mladenović]] [[Australian Open]].
* [[25. siječnja]] – U prigodi obilježavanja 30. godišnjice uspostave diplomatskih odnosa [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Mađarska|Mađarske]] orkestar i solisti [[HNK u Zagrebu]] i Budimpeštanskoga operetnoga kazališta održali su svečani [[koncert]] u [[Budimpešta|Budimpešti]]. Tjedan dana ranije isti je koncert održan u [[Osijek]]u.
[[Slika:Salona girl.jpg|desno|140px]]
* [[24. siječnja]] – U čitaonici Knjižnice [[Fakultet hrvatskih studija|Fakulteta hrvatskih studija]] otvorena je [[izložba]] ''Skulptura antičke Salone iz fundusa Gliptoteke HAZU''.
[[Slika:DubrovnikDSC00158.JPG|desno|180px]]
* [[22. siječnja]] – U [[Crkva sv. Vlaha u Dubrovniku|crkvi sv. Vlaha]] zaređen je novi [[Dubrovačka biskupija|dubrovački biskup]] [[Roko Glasnović]].
* [[18. siječnja]] – [[Roberta Metsola]], zastupnica [[Europska pučka stranka|Europskih pučana]], nova je [[Predsjednik Europskog parlamenta|predsjednica Europskoga parlamenta]]. Izabrana je u prvom krugu glasovanja i treća je [[žena]] na čelu [[Europski parlament|parlamenta EU]].
* [[17. siječnja]] – [[Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske|Hrvatski ministar vanjskih poslova]] [[Gordan Grlić Radman]] u posjetu je [[Rusija|Ruskoj Federaciji]] na poziv ruskog kolege [[Sergej Lavrov|Sergeja Lavrova]]: razgovarali su i o mogućim rješenjima aktualne rusko-ukrajinske krize te odmrzavanju pregovora Rusije s [[NATO|NATO-om]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD-om]]. 
* [[17. siječnja]] – [[Papa]] [[Franjo]] primio je u audijenciju predsjedatelja [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]] [[Željko Komšić|Željka Komšića]]: razgovarali su o stanju u toj zemlji, a [[nadbiskup]] [[Paul Gallagher (nadbiskup)|Paul R. Gallagher]], šef [[Vatikan|vatikanske]] [[diplomacija|diplomacije]], u odvojenom je susretu istaknuo važnost promicanja jednakosti građana i konstitutivnih [[narod]]a.
* [[15. siječnja]] – U šesnaest gradova u Hrvatskoj održani prosvjedi Inicijative »Slobodni zajedno«.
[[Slika:Flag of Croatia.svg|desno|180px]]
* [[15. siječnja]] – U [[RH|Republici Hrvatskoj]] svečano obilježena 30. godišnjica [[Međunarodno priznanje Hrvatske|međunarodnoga priznanja]] te [[Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja]].
* [[14. siječnja]] – U [[Šibenik]]u je predstavljen idejni prijedlog obnove Dvostrukoga bedema u JU Tvrđava kulture Šibenik kojom bi se povezali obala i [[Tvrđava sv. Mihovila u Šibeniku|Tvrđava sv. Mihovila]]. 
* [[14. siječnja]] – [[Državni zavod za statistiku]] objavio je prve rezultate popisa stanovništva prema kojima je u [[RH|Republici Hrvatskoj]] 2021. živjelo 3,88 milijuna stanovnika u 1,438 milijuna kućanstava.
* [[13. siječnja]] – Znanstveno–stručnim skupom »Put suverenosti« na [[Hrvatsko katoličko sveučilište|Hrvatskom katoličkom sveučilištu]] obilježena je 30. godišnjica [[Vatikan]]ova [[Međunarodno priznanje Hrvatske|međunarodnoga priznanja Hrvatske]].
* [[13. siječnja]] – U izboru čitatelja i pratitelja [[mrežni portal|mrežnoga portala]] »Gradonačelnik« ''Advent u Osijeku'' odnio je pobjedu u izboru za najljepši [[advent]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Najveći broj glasova iza osječkoga dobio je varaždinski advent.
* [[11. siječnja]] – U [[Petrinja|Petrinji]] je održana redovita sjednica stožera [[Civilna zaštita|Civilne zaštite]] za otklanjanje šteta uzrokovanih [[Potres kod Petrinje 2020.|potresom na Banovini]].
[[Slika:Pelješac bridge - Pelješki most - installation of the last segment 2021-07-21.jpg|desno|180px]]
* [[9. siječnja]] – Radovi na [[Pelješki most|Pelješkom mostu]] primiču se kraju: postavljaju se [[nosač]]i odbojnih ograda i posljednji dijelovi četiri metra visokih [[vjetrobran]]a.
* [[9. siječnja]] – Na [[slalom]]skoj utrci u Adelbodenu ostvaren je jedan od najvećih momčadskih uspjeha [[Hrvatski skijaški savez|hrvatskoga skijanja]]: čak četvorica [[:Kategorija:Hrvatski skijaši|hrvatskih skijaša]] osvojili su bodove i plasman među tridesetoricom najboljih u utrci [[Svjetski skijaški kup|Svjetskoga kupa]].
[[Slika:Kupinovik hvar.jpg|desno|180px]] 
[[Slika:Kip Tesle - Memorijalnog centra Nikola Tesla.jpg|desno|130px]]
* [[7. siječnja]] – [[Udruga]] „Nikola Tesla – Genij za budućnost” obilježila je u [[Zagreb]]u 79. godišnjicu smrti [[Nikola Tesla|Nikole Tesle]], istaknuvši njegov značaj za [[Hrvatska|Hrvatsku]] i za cijeli [[svijet]].
* [[6. siječnja]] – Unatoč pripremama, odlukom [[Međunarodna skijaška federacija|FIS]]–a otkazana je [[Snježni kralj (slalomska utrka)|muška sljemenska utrka]] zbog nepovoljnih uvjeta usred prve vožnje.
* [[4. siječnja]] – Velik uspjeh [[liječnik]]a [[KBC Rijeka|KBC-a Rijeka]]: dvije godine trajala je priprema [[Transplantacija organa|jedinice za presađivanje]] riječkoga KBC-a za vrlo složen zahvat kojim je šesnaestogodišnjoj [[pacijent]]ici s rijetkom [[čovječje srce|srčanom manom]] uspješno presađen [[bubreg]]. 
[[Slika:Prva vožnja SQT2019 žene.jpg|desno|180px]]
* [[4. siječnja]] – [[Petra Vlhová]] pobjednica je [[sljeme]]nske [[Snježna kraljica (slalomska utrka)|Snježne kraljice]] treći put zaredom. [[:Kategorija:Hrvatski skijaši|Hrvatska predstavnica]] [[Leona Popović]] ostvarila je rezultat karijere, sedmo mjesto.
* [[1. siječnja]] – U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] na snagu stupio niz zakonskih odredbi i propisa. Među ostalim, [[porez na dobit]] i [[porez na dohodak]] smanjen je s 12 na 10%, osvetnička pornografija postaje [[kazneno djelo|kaznenim djelom]], [[kriptovalute]] se počinju oporezivati te se ukida uporaba biljega za izdavanje nekih osobnih isprava.
[[Slika:Cravat Regiment in Upper Town in Zagreb Croatia 01.jpg|desno|180px]]
* [[1. siječnja]] – [[Kravat pukovnija]] je u [[Zagreb]]u točno u [[podne]], nakon pucnja [[Grički top|Gričkoga topa]] s [[Gradec (Zagreb)|Gradeca]], održala tradicionalnu smjenu [[straža|straže]] i tako svečano uveličala početak nove 2022. godine.</text>
      <sha1>fwt8in03u7hne0ppvwhz2o1j7crfgnz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433118</id>
      <parentid>6433117</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T04:57:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Maestro Ivanković</username>
        <id>73870</id>
      </contributor>
      <comment>/* Srpanj */ arhiviranje slike</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="48931" xml:space="preserve">'''Prethodne godine:''' [[Predložak:Novosti/Arhiv/2005.|2005.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2006.|2006.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2007.|2007.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2008.|2008.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2009.|2009.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2010.|2010.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2011.|2011.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2012.|2012.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2013.|2013.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2014.|2014.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2015.|2015.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2016.|2016.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2017.|2017.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2018.|2018.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2019.|2019.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2020.|2020.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2021.|2021.]]


== Srpanj ==
[[Slika:Groznjan street.jpg|desno|180px]]
[[Slika:Sesvete srediste 0510 1.jpg|desno|200px]]
* [[20. srpnja]] – [[Japan]]ska [[korporacija]] [[Nipro]] predstavila je ulaganje od 100 [[milijun]]a [[hrvatska kuna|kuna]] u novu [[tvornica|tvornicu]] [[medicina|medicinskih]] [[ampula]] i bočica u [[Sesvete|Sesvetama]], najavivši da će ista postati njihov globalni centar izvrsnosti u proizvodnji [[staklo|staklenih ampula]].
* [[19. srpnja]] – [[Odbor za normu hrvatskoga standardnog jezika HAZU|Odbor za normu hrvatskoga standardnog jezika]] [[HAZU]] očitovao se o „Deklaraciji o granicama srpskog jezika”: članovi Odbora upozoravaju na neistine i iskrivljavanje povijesnih činjenica u službi [[velikosrpska ideologija|velikosrpske ideologije]] iznesene u toj deklaraciji.
* [[19. srpnja]] – Izvješće [[Eurostat|Statističkoga ureda EU]] pokazuje da je godišnja stopa [[inflacija|inflacije]] u [[Europska unija|Europskoj uniji]], [[eurozona|eurozoni]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]] u lipnju, potaknuta snažnim rastom [[cijena]] energenata i [[hrana|hrane]], dosegnula nove najveće zabilježene razine.
* [[18. srpnja]] – [[:Kategorija:Hrvatski atletičari|Hrvatski atletičar]] [[Filip Mihaljević]] zauzeo je šesto mjesto u završnici [[bacanje kugle|bacanja kugle]] na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetskom atletskom prvenstvu]] u [[Eugene, Oregon|Eugeneu]] ([[Oregon]], [[SAD]]).
* [[17. srpnja]] – [[Cerovačke špilje]] su nakon četiri godine obnove otvorile vrata posjetiteljima: uređene šetnice, duge više od 1400 metara, u dvije su [[špilja|špilje]] u kratkom vremenu privukle mnogo domaćih posjetitelja koji [[vikend]]om dolaze u [[Lika|Liku]].
[[Slika:Croat fg171.JPG|desno|200px]]
* [[16. srpnja]] – [[Hrvatska reprezentacija u rukometu na pijesku]] osvojila je zlatno odličje na [[Svjetske igre|Svjetskim igrama]] u američkom Birminghamu.
* [[16. srpnja]] – U [[Amfiteatar u Puli|pulskoj Areni]] počeo je [[69. Pulski filmski festival]]: uz projekcije [[film]]ova hrvatskih autora, publika će ove godine moći gledati i nagrađivane naslove autora iz [[poljska|Poljske]], [[Sjeverna Makedonija|Sjeverne Makedonije]], [[Izrael]]a, [[Austrija|Austrije]] i [[Španjolska|Španjolske]]. 
* [[15. srpnja]] – [[Državni zavod za statistiku]] objavio je da su potrošačke cijene u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] u [[lipanj|lipnju]] ove godine porasle rekordnih 12,1 [[postotak|posto]] u odnosu na isti mjesec 2021. Ta do danas najveća stopa [[inflacija|inflacije]] u Hrvatskoj velikim je dijelom posljedica rasta [[cijena]] [[goriva]] i [[hrana|hrane]].
* [[14. srpnja]] – Premijernom izvedbom [[opera|opere]] ''[[Simon Boccanegra]]'' [[Giuseppe Verdi|Giuseppea Verdija]] na [[Peristil (Split)|splitskom Peristilu]] počelo je 68. [[Splitsko ljeto]].
* [[13. srpnja]] – Nakon završetka postupka prijema RH u [[eurozona|europodručje]], [[agencija Fitch]] je u najnovijoj izvanrednoj ocjeni podigla [[investicija|investicijski]] [[Popis zemalja prema kreditnom rangu|kreditni rejting]] [[Hrvatska|Hrvatske]] za jednu razinu, na &quot;BBB+&quot; uz stabilne izglede. 
[[Slika:Sakuntala park1.jpg|desno|200px]]
* [[12. srpnja]] – [[Osijek|Osječki]] [[park]] Sakuntalin izabran je  na natječaju [[mrežni portal|mrežnoga portala]] »gradonačelnik.hr« za najljepši park u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].
* [[12. srpnja]] – Na sastanku [[Vijeće Europske unije|Vijeća ministara financija EU]] u [[Bruxelles]]u usvojena je konačna odluka o ulasku [[Hrvatska|Hrvatske]] u [[eurozona|europodručje]] 1. siječnja 2023. godine. 
* [[11. srpnja]] – U [[Osijek]]u je održan „Dan kulena”: u [[Slavonija|slavonskim]] [[Hrvatske županije|županijama]] pedesetak je registriranih proizvođača [[kulen]]a, koji je kao orginalni suhomesnati proizvod sve prepoznatljiviji i izvan granica [[Hrvatska|Hrvatske]].
[[Slika:Croatia P8175719 (3954628516).jpg|desno|140px]]
* [[10. srpnja]] – Uz stihove ''[[Himna slobodi|Himne slobodi]]'' i podizanjem zastave „Libertas” u [[Dubrovnik]]u su ispred [[Crkva sv. Vlaha u Dubrovniku|crkve sv. Vlaha]] svečano otvorene 73. [[Dubrovačke ljetne igre]]. 
* [[10. srpnja]] – [[:Kategorija:Hrvatski tenisači|Hrvatski tenisač]] [[Mili Poljičak]] pobjednik je ovogodišnjega juniorskoga [[Wimbledon]]a: mladi je Splićanin u završnom dvoboju savladao Amerikanca [[Michael Zheng|Michaela Zhenga]].
* [[9. srpnja]] – Praizvedbom predstave „[[Svoga tela gospodar]]” [[Slavko Kolar|Slavka Kolara]] u izvedbi [[Glumačka družina Histrion|Glumačke družine Histrion]] otvoreno je 37. [[Zagrebačko histrionsko ljeto]]. 
* [[9. srpnja]] – [[Nogomet]]aši zagrebačkog [[GNK Dinamo Zagreb|Dinama]] osvojili su [[Hrvatski nogometni superkup|hrvatski Superkup]]: na [[Stadion Maksimir|stadionu Maksimir]] boljim su izvođenjem [[jedanaesterac]]a svladali [[HNK Hajduk Split|splitski Hajduk]] s ishodom 4:1.
* [[9. srpnja]] – Članovi udruge [[Socijaldemokrati]] osnovali su novu, [[politička ljevica|lijevo orijentiranu]] [[politička stranka|političku stranku]]: za predsjednika stranke izabrali su [[Davorko Vidović|Davorka Vidovića]] koji je istaknuo da će [[socijaldemokracija|socijaldemokratske vrijednosti]] pretočiti u političku borbu. 
* [[8. srpnja]] – [[:Kategorija:Hrvatski tenisači|Hrvatski tenisač]] [[Mili Poljičak]] plasirao se u konkurenciji juniora u finale [[Wimbledon]]a: u polufinalu je sa 7:5 i 6:2 u [[tenis|setovima]] savladao Španjolca [[Pablo Rodenas|Pabla Rodenasa]].
* [[7. srpnja]] – [[:Kategorija:Hrvatski biciklisti|Hrvatski biciklist]] [[Fran Miholjević]] osvojio je srebrno odličje u vožnji na [[kronometar]] na Europskom prvenstvu do 23 godine u [[Anadija|Anadiji]] u [[Portugal]]u.
[[Slika:Plitvice lakes.JPG|desno|150px]]
* [[6. srpnja]] – [[Europski parlament]] usvojio je izvješće o [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] za 2021. koje, kao i prethodnih godina, potvrđuje europsku perspektivu te zemlje, traži provedbe [[reforma|reformi]] te upozorava i na pitanje [[izbori|izbornog]] [[zakon]]a i štetnu politiku vodstva [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. 
* [[6. srpnja]] – [[Hrvatska]] je pri Međunarodnom centru za rješavanje investicijskih sporova u [[Washington]]u (ICSID) izgubila arbitražni spor protiv mađarskog [[MOL (kompanija|MOL-a]]. Prema neslužbenim informacijama, Hrvatska će MOL-u morati platiti između 250 i 300 [[milijun]]a [[američki dolar|američkih dolara]] (između 1,83 i 2,2 [[milijarda|milijarde]] [[hrvatska kuna|kuna]]) [[odšteta|odštete]] s [[kamata]]ma.
[[Slika:Kraljičina beach in Nin (2).jpg|desno|180px]]
* [[5. srpnja]] – Američki [[Travel Channel]] uvrstio je [[nin]]sku ''Kraljičinu plažu'' na popis 10 najljepših [[plaža]] na [[svijet]]u, a turistički portal [[TripAdvisor]] je po izboru putnika nagradio [[Nacionalni park Plitvička jezera]] “Best of the best” u kategorijama &quot;Top atrakcije (Hrvatska, [[Europa]])&quot; i &quot;Top destinacije za ljubitelje prirode (Svijet)&quot;.
* [[5. srpnja]] – Ocjenjujući da [[Hrvatska]] ispunjava sve kriterije za pristupanje [[eurozona|eurozoni]], [[Europski parlament]] je s 539 glasova od 632 prisutna zastupnika prihvatio izvješće o uvođenju [[euro|eura]] u Hrvatskoj 1. siječnja 2023. godine.
* [[4. srpnja]] – Koncertom [[Zbor HRT-a|Zbora HRT-a]] i orkestra Bavarskoga radija u Herkulessaalu obilježena je pedesetogodišnjica djelatnosti Stalnoga vijeća Hrvatska — Bavarska.
[[Slika:Tinjan1.JPG|desno|180px]]
* [[2. srpnja]] – U organizaciji [[pazin]]skoga ogranka [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] u [[Tinjan]]u je obilježena pedeseta godišnjica smrti [[Viktor Kancijanić|Viktora Kancijanića]].

== Lipanj ==
* [[30. lipnja]] do [[3. srpnja]] – U organizaciji [[Sveučilište u Mostaru|Sveučilišta u Mostaru]] u [[Mostar]]u se održava 5. Hrvatski iseljenički kongres.
[[Slika:Vukovar Dvorac Eltz SK.jpg|desno|180px]]
* [[29. lipnja]] do [[3. srpnja]] – U [[Vukovar]]u se održava 16. [[Vukovarski filmski festival]]: [[film]]ovi koji se prikazuju u službenoj konkurenciji i ove se godine natječu i za tradicionalnu nagradu ''Zlatni šlep''.
* [[25. lipnja]] do [[6. srpnja]] – Na [[XIX. Mediteranske igre - Oran 2022.|Mediteranskim igrama u alžirskom Oran]]u [[Hrvatska]] nastupa sa 105 športaša u sedamnaest športova.
* [[26. lipnja]] – Na [[riva|rivi]] u [[Kaštel Stari|Kaštel Staromu]] otkriveno je [[poprsje]] [[Filip Lukas|Filipu Lukasu]], rad akademske [[kipar]]ice [[Ljubica Dragojević Buble|Ljubice Dragojević Buble]], prigodom 150. godišnjice njegova rođenja.

* [[26. lipnja]] – [[Hrvatska reprezentacija u rukometu na pijesku]] osvojila je Svjetsko prvenstvo u [[Grčka|Grčkoj]]. Hrvatski repreznetativac Lucian Bura proglašen je za najboljega strijelca i uvršten u najbolju postavu prvenstva.
* [[23. lipnja]] – U [[Dubrovnik]]u je održana 12. Međunarodna konferencija o [[antropologija|antropološkoj]] [[genetika|genetici]] i [[forenzika|forenzici]] na kojoj se okupilo oko 550 [[znanstvenik]]a, [[liječnik]]a i stručnjaka iz prestižnih europskih i svjetskih [[sveučilište|sveučilišta]].
* [[23. lipnja]] – Koncertom [[Zagrebački solisti|Zagrebačkih solista]] u [[Bruxelles]]u svečano je obilježena 30. godišnjica [[Međunarodno priznanje Hrvatske|međunarodna priznanja Hrvatske]] i uspostavljanja međudržavnih odnosa Hrvatske i [[Belgija|Belgije]].
* [[23. lipnja]] – U Hrvatskoj potvrđen prvi slučaj majmunskih boginja.
* [[21. lipnja]] – U [[Vitez (BiH)|Vitez]]u je osnovan ogranak [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]].
* [[16. lipnja|16.]] – [[19. lipnja]] – [[Hrvatska turistička zajednica]] domaćin je Kongresa [[Hrvati u SAD-u|Udruge hrvatsko-američkih profesionalaca (ACAP-a)]] u [[New York]]u.
[[Slika:Croatian Academy of Science and Arts.JPG|desno|180px]]
* [[15. lipnja]] – U palači [[HAZU|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]] održana je svečanost proglašenja novih redovitih i dopisnih te članova suradnika Akademije.
* [[13. lipnja]] – Pod pokroviteljstvom [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade Republike Hrvatske]], u [[HNK u Zagrebu]] održana je svečanost prigodom 180. godišnjice utemeljenja [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]].
* [[9. lipnja|9.]] – [[12. lipnja]] – Svjetski gimnastički kup u [[Osijek|osječkoj]] [[Dvorana Gradski vrt|Dvorani »Gradski vrt«]]. [[:Kategorija:Hrvatski gimnastičari|Hrvatski gimnastičari]] [[Robert Seligman]] (konj s hvataljkama), [[Tin Srbić]] (preča) i [[Aurel Benović]] (tlo) osvojili su zlatna odličja, a [[Ana Đerek]] dva srebra, na gredi i na tlu.
[[Slika:Grobnica obitelji Jelačić.jpg|desno|180px]]
* [[9. lipnja|9.]] – [[12. lipnja]] – Dani Jelačića u [[Zaprešić|zaprešićkim]] [[Novi dvori u Zaprešiću|Novim dvorima]].
* [[10. lipnja]] – [[Vatreni]] su pobjedom nad [[Danska nogometna reprezentacija|Danskom]] u [[Kopenhagen]]u upisali prvu gostujuću pobjedu u [[UEFA Liga nacija|UEFA-inoj Ligi nacija]]. Prethodno je [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]] odigrala neriješeno s [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuskom]] na [[Stadion Poljud|Poljudu]].
* [[6. lipnja|6.]] – [[11. lipnja]] – U Zagrebu se održava 50. [[Animafest]].
* [[9. lipnja]] – Na [[Hrvatsko katoličko sveučilište|Hrvatskom katoličkom sveučilištu]] održan je znanstveni skup prigodom stote obljetnice smrti [[Blaženi Karlo Austrijski|blaženoga Karla Habsburškog]].
* [[8. lipnja]] – U [[Zagrebačko gradsko kazalište Komedija|Zagrebačkom gradskom kazalištu Komedija]] odigrana je 250. izvedba musicala ''[[Mamma Mia!]]''.
* [[1. lipnja|1.]] – [[4. lipnja]] – Na trećem Europskom kupu u robotici u [[Portugal]]u sudjelovalo je 14 ekipa i 37 natjecatelja iz Hrvatske, članova Hrvatskoga robotičkoga saveza. Čak sedam hrvatskih ekipa osvojilo je odličja, od čega tri zlatna.
[[Slika:Maksimirski stadion Zagreb.jpg|desno|180px]]
* [[4. lipnja]] – Oko pedeset tisuća ljudi okupilo se na [[zagreb]]ačkom [[Stadion Maksimir|stadionu Maksimir]] na [[koncert]]u ''[[Progledaj srcem]]'', najvećemu koncertu popularne [[duhovna glazba|duhovne]] i [[crkvena glazba|crkvene glazbe]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] posljednjih godina.
* [[4. lipnja]] – [[:Kategorija:Hrvatski tenisači|Hrvatski tenisač]] [[Mili Poljičak]] osvojio je juniorski [[Roland Garros]] u paru s [[Litavci|Litavcem]] Edesom Butvilasom. U seniorskoj konkurenciji, [[Ivan Dodig]] i Austin Krajicek igrali su završnicu Garrosa, no nisu uspjeli osvojiti naslov.
[[Slika:Cilic MCM22 (22) (52036669749).jpg|desno|140px]]
* [[3. lipnja]] – Hrvatski streljački trojac u sastavu Miran Maričić, Andrija Mikuljan i Josip Sikavica osvojio je zlatno odličje u trostavu na Svjetskom kupu u [[Baku]]u.
* [[3. lipnja]] – [[Otok]] [[Rab]] uvršten je na naslovnicu kao tema broja cijenjenoga talijanskoga časopisa za putovanja ''Bell' Europa''.
* [[2. lipnja]] – [[Marin Čilić]] je ulaskom u poluzavršnicu [[Roland Garros]]a postao peti trenutno aktivni tenisač kojemu je uspjelo izboriti poluzavršnice svih [[Grand Slam]]ova i prvi [[Hrvati|Hrvat]] kojemu je to pošlo za rukom.
* [[2. lipnja]] – U Dubrovačkim muzejima otvorena je izložba Statut u „kamenu: Pravo i pravda na skulpturi Kneževa dvora” prigodom 750. godišnjice donošenja [[Dubrovački statut|Dubrovačkoga statuta]].

== Svibanj ==
[[Slika:Hrvatsko narodno kazaliste u Zagrebu 090609.jpg|desno|180px]]
* [[30. svibnja]] – Osim u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Dan državnosti (Hrvatska)|Dan državnosti]] obilježen je i u [[hrvatsko iseljeništvo|inozemstvu]]. Bojama [[Hrvatska zastava|hrvatske zastave]] osvijetljeni su [[Nijagarini slapovi]], Viktorijin most u [[Brisbane]]u i [[Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača]] u [[Mostar]]u.
* [[29. svibnja]] – [[Zbor HRT|Zbor]] i [[Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije|Simfonijski orkestar]] [[HRT|Hrvatske radiotelevizije]], pod ravnanjem [[Ivan Repušić|Ivana Repušića]], održali su svečani koncert u prigodi [[Dan državnosti (Hrvatska)|Dana državnosti Hrvatske]] te 30. obljetnice [[Međunarodno priznanje Hrvatske|Međunarodnoga priznanja Hrvatske]] u [[HNK u Zagrebu|Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu]], s petsto uzvanika, sadašnjih i bivših članova [[Hrvatski sabor|Hrvatskoga sabora]], [[Hrvatska Vlada|Vlade]], [[Predsjednik RH|Predsjedništva]] i [[Ministarstvo vanjskih i europskih poslova |diplomacije]].
* [[28. svibnja]] – [[Luka Modrić]] je s [[Real Madrid]]om osvojio [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|UEFA Ligu prvaka 2021./22.]] To je bio peti put da je Luka Modrić osvojio to natjecanje. Ovaj naslov UEFA Lige prvaka bio je deseti zaredom koji je osvojio neki [[:Kategorija:Hrvatski nogometaši|hrvatski igrač]].
* [[28. svibnja]] – Na [[Hrvatsko vojno učilište „dr. Franjo Tuđman”|Hrvatskom vojnom učilištu]], [[Mirogoj]]u i zagrebačkom [[Jarun]]u svečano je obilježen Dan Hrvatske vojske, Dan Hrvatske kopnene vojske te 31. obljetnica svečanoga ustrojavanja [[Zbor narodne garde|Zbora narodne garde]] na [[Stadion Kranjčevićeva|Stadionu Kranjčevićeva]] u Zagrebu.
[[Slika:Hrvatski dom.jpg|desno|180px]]
* [[27. svibnja]] – U [[Križevci]]ma su otvoreni ''Dani hrvatskih svetaca i blaženika'' književnim, glazbenim, [[Izložba|izložbenim]] i sakralnim programom u križevačkim crkvama i Gradskoj galeriji.
* [[27. svibnja]] – [[:Kategorija:Hrvatski boksači|Hrvatski boksač]] [[Luka Plantić]] osigurao je odličje na Europskom boksačkom prvenstvu u [[Erevan]]u, prvo za [[Hrvatska|Hrvatsku]] nakon zlata [[Filip Hrgović|Filipa Hrgovića]] 2015.
[[Slika:Ozalj Castle Aerial view.jpg|desno|180px]]
* [[21. svibnja|21.]] – [[28. svibnja]] - U [[Zrin]]u, [[Glina (grad)|Glini]], [[Sisak|Sisku]], [[Stari grad Ozalj|Starom gradu Ozlju]] (''na slici''), [[Gornji Viduševac|Gornjem Viduševcu]] i [[Hrvatski Čuntić|Hrvatskom Čuntiću]] održava se osmi [[Zrin Festival]], namijenjen promicanju [[kulturna baština|kulturne baštine]] [[Pounje|Pounja]] i [[Banovina|Banovine]].
* [[26. svibnja]] – Na mjesnom groblju Laduč pokopane su 133 žrtve poraća koje su u svibnju 1945. ubili pripadnici 21. srpske divizije Jugoslavenske armije.
* [[26. svibnja]] – U [[Zračna luka „Franjo Tuđman”|Zračnoj luci „Franjo Tuđman”]] otvorena je knjižnica za putnike luke.
* [[19. svibnja]] – Prigodom obilježavanja 30. obljetnice hrvatsko-švicarskih međudržavnih odnosa [[Hrvatska pošta]] i [[Nacionalni park Krka]] izdali su [[poštanska marka|poštanske marke]] s motivima [[Visovačko jezero|Visovačkoga jezera]] i alpskoga jezera [[Cauma]].
* [[18. svibnja]] – [[Kristijan Jakić]] je s [[Eintracht Frankfurt]]om osvojio [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europsku ligu 2021./22.]]
* [[14. svibnja]] – Održan je znanstveno-stručni skup „Uvijek i sve za Hrvatsku” prigodom 100. obljetnice rođenja [[Predsjednik Hrvatske|hrvatskoga predsjednika]] [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]], na kojemu su izlagali [[Predsjednik Vlade Republike Hrvatske]], ministri, [[Hrvatski sabor|saborski]] [[zastupnik|zastupnici]], [[povjesničar]]i i članovi obitelji.
* [[14. svibnja]] – U Muzeju sakralne umjetnosti Hrvata u Mađarskoj u Prisiki otvorena je izložba „Znanstveno i duhovno nasljeđe Fausta Vrančića”, u suradnji  s [[NSK|Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom]] i [[HAZU|Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti u Zagrebu]].
[[Slika:HNK Split.JPG|desno|180px]]
* [[13. svibnja]] – U [[HNK Split|splitskom HNK-u]] praizveden je [[balet]] ''Onjegin'' Vasilija Medvedeva, a u [[HNK Osijek|osječkom HNK-u]] [[tragedija]] ''[[Fedra]]'' [[Jean Racine|Jeana Racinea]], u režiji [[Robert Raponja|Roberta Raponje]].
* [[13. svibnja]] – Šestero hrvatskih srednjoškolaca osvojilo je srebrna odličja na Prirodoslovnoj olimpijadi Europske unije u [[Kraljičin Gradac|Kraljičinom Gradcu]] u [[Češka|Češkoj]].
* [[13. svibnja]] – Svečanim [[koncert]]om [[Zbor HRT|Zbora]] i [[Simfonijski orkestar Praškog radija|Simfonijskoga orkestra]] [[HRT]]-a obilježena je 80. obljetnica djelovanja Zbora HRT-a.
[[Slika:Matica hrvatska logo.svg|desno|180px]]
* [[12. svibnja]] – U [[Zadar|zadarskom]] ogranku [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] predavanjem „180. obljetnica Matice hrvatske 1842. – 2022.: baština, tradicija, budućnost” Tomislava Galovića obilježava se 180. obljetnica osnutka MH.
* [[12. svibnja]] – U [[Hrvatski državni arhiv|Hrvatskom državnom arhivu]] održano je predstavljanje šestsvesčanoga izdanja „Marijaterezijanski urbari Varaždinske županije 1774. – 1784.“
* [[10. svibnja|10.]] – [[12. svibnja]] – Glavni tajnik [[Sveta Stolica|Svete Stolice]] [[Pietro Parolin]] u službenom je posjetu Hrvatskoj prigodom 30. obljetnice [[Međunarodno priznanje Hrvatske|međunarodnoga priznanja Hrvatske]].
* [[10. svibnja]] – Hrvatska djevojčad u [[futsal|dvoranskom nogometu]] izvojevala je dvije pobjede nad domaćinom [[Saudijska Arabija|Saudijskom Arabijom]] u [[Rijad]]u.
[[Slika:Franjotudjman.jpg|desno|130px]]
* [[7. svibnja|7.]]–[[15. svibnja]] – Otvoren je 16. Međunarodni orguljaški festival »[[Ars organi sisciae|Ars Organi Sisciae]]«, s [[koncert]]ima [[:Kategorija:Hrvatski orguljaši|hrvatskih]] i [[:Kategorija:Orguljaši|inozemnih]] [[Orgulje|orguljaša]] i [[glazbeni sastav|glazbenih sastava]] u [[Sisak|Sisku]], [[Petrinja|Petrinji]], [[Glina (grad)|Glini]], [[Voloder]]u i [[Hrvatska Kostajnica|Hrvatskoj Kostajnici]].
* [[7. svibnja]] – U [[Varaždin]]u, [[Vinkovci]]ma i [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]] održan je Hod za život.
* [[5. svibnja|5.]] i [[6. svibnja]] – Prigodom stote obljetnice rođenja [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]], [[Hrvatski institut za povijest]], [[Institut društvenih znanosti Ivo Pilar]], [[Matica hrvatska]], [[Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata]] i [[Hrvatski državni arhiv]] organizirali su znanstveni skup pod naslovom „Dr. Franjo Tuđman – život i naslijeđe&quot;, pri Matici hrvatskoj u Zagrebu.
* [[5. svibnja]] – Za državnoga heralda [[Švedska|Kraljevine Švedske]] imenovan je [[hrvat]]ski [[Grboslovlje|grboslov]] [[Davor Zovko]].
* [[5. svibnja]] – Prigodom [[blagdan]]a [[Sveti Florijan|sv. Florijana]] [[Hrvatska vatrogasna zajednica]] dodijelila je Nagradu za najpothvat u vatrogastvu u 2021. Vatrogasnoj postrojbi Zagreb za uklanjanje [[toranj|tornja]] [[katedrala|katedrale]] [[Sisačka katedrala|Uzvišenja Sv. Križa u Sisku]].
* [[4. svibnja|4.]]–[[6. svibnja]] – Na [[Fakultet filozofije i religijskih znanosti|FFRZ-u]] održava se transdisciplinarni međunarodni simpozij „Bioetika i aporije psihe” u organizaciji Hrvatskoga bioetičkoga društva.
[[Slika:Baška krk.jpg|desno|160px]]
* [[4. svibnja]] – U [[Budimpešta|Budimpešti]] je otvorena izložba fotografija „Mrgari - cvjetovi Baške”, u organizaciji Veleposlanstva RH u Mađarskoj, [[Hrvati u Mađarskoj|hrvatske zajednice]], [[Baška|Općine Baške]] i [[Arheološki muzej u Zagrebu|Arheološkoga muzeja u Zagrebu]].
* [[4. svibnja]] – U [[Pag (grad)|Pagu]] je održana tradicijska [[proslava Svetoga Trna]], ponovno nakon 2019. godine.
* [[4. svibnja]] – Svečano je obilježena 800. obljetnica crkve i samostana Sv. Jakova na Višnjici u [[Dubrovnik]]u.
* [[3. svibnja]] – U [[Sinj]]u je otkriveno [[poprsje]] [[Ministarstvo obrane RH|ministru obrane]] iz razdoblja [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]] [[Gojko Šušak|Gojku Šušku]], počasnom građaninu Sinja, djelo akademskoga kipara Mladena Mikulina.
* [[2. svibnja]] – U [[Donji Kraljevec|Donjem Kraljevcu]] u [[Međimurje|Međimurju]] održana je prva utrka Svjetskog brzinskog prvenstva na trkalištu posebno izgrađenomu za taj događaj.
[[Slika:SplitBellTower.JPG|desno|160px]]

== Travanj ==
* [[30. travnja]] – U [[Split]]u je održan jubilejski 20. [[Sudamja fest]].
[[Slika:WrNeustadt Stadtpark Frankopan &amp; Zrinski.jpg|desno|160px]]
* [[29. travnja]] – Muzeju vučedolske kulture i arheološkom nalazištu Vučedolu dodijeljena je Oznaka europske baštine [[Europska komisija|Europske komisije]].
* [[29. travnja]] – [[:Kategorija:Hrvatski džudaši|Hrvatska judašica]] [[Ana Viktorija Puljiz]] osvojila je brončano odličje na Europskom prvenstvu u [[Sofija|Sofiji]].
* [[29. travnja]] – Svečano su obilježene 30. obljetnice uspostavljanja međudržavnih odnosa između [[Luksemburg]]a i [[Hrvatska|Hrvatske]] te Hrvatske i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenoga Kraljevstva]].
* [[24. travnja]] – U austrijskom [[Bečko Novo Mjesto|Bečkom Novom Mjestu]] otkriven je [[spomenik]] dvojici hrvatskih povijesnih velikana i mučenika [[Petar Zrinski|Petru Zrinskom]] i [[Fran Krsto Frankapan|Franu Krsti Frankopanu]]. 
* [[24. travnja]] – [[Hrvatska ženska rukometna reprezentacija|Hrvatske rukometašice]] pobjedom nad [[Češka ženska rukometna reprezentacija|Čehinjama]] u [[poreč]]koj [[Žatika|Žatiki]] osigurale su nastup na Europskom prvenstvu 2024.
* [[24. travnja]] – [[Finci|Finac]] Kalle Rovanpera pobjednik je WRC-ova Croatia Rallya voženoga u [[Središnja Hrvatska|Središnjoj Hrvatskoj]]. Hrvatski automobilist [[Niko Pulić]] nastupom na domaćem trkalištu obilježio je četrdeset godina karijere.
* [[23. travnja]] – [[Hrvatski branitelji]] Martin Cruickshank i Werner Ilić su prigodom tridesete godišnjice [[Međunarodno priznanje Hrvatske|Međunarodnoga priznanja Hrvatske]] u tri mjeseca preplovili [[Atlantski ocean]] [[čamac|čamcem]] na vesla (put dug 6300 km).
* [[23. travnja]] – Kod [[Stolac (BiH)|Stoca]] je zabilježen [[Potres kod Stoca 2022.|potres magnitude 5,7 M&lt;sub&gt;w&lt;/sub&gt;.]] Jedna osoba je preminula.
[[Slika:Split kazalište - panoramio.jpg|desno|180px]]
* [[21. travnja]] – U [[Split]]u su svečano otvoreni 32. [[Marulićevi dani]] tijekom kojih će biti izvedeno deset [[kazalište|kazališnih]] [[predstava]] hrvatskih autora.
* [[21. travnja]] – [[Europska komisija]] odobrila je hrvatski projekt izgradnje i opremanja logističko-distributivnih centara za [[voće]] i [[povrće]] u vrijednosti 54 milijuna eura u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost te više od 60 milijuna eura iz [[Europski fond za regionalni razvoj|Europskog fonda za regionalni razvoj]] za zaštitu od [[poplava]] u području [[Sisak|Siska]] i [[Karlovac|Karlovca]].
* [[21. travnja]] – [[Papa]] [[Franjo]] pridružio se pozivu glavnoga tajnika [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] [[António Guterres|Antónija Guterresa]] za primirje u [[Ukrajina|Ukrajini]] na Uskrs koji [[Pravoslavna crkva|pravoslavni vjernici]] slave 24 travnja.
* [[21. travnja]] – Ispred [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu|Nacionalne i sveučilišne knjižnice]] otvoren je međunarodni četverodnevni „Croatia Rally“.
[[Slika:LADO Hrvatska posavina.jpg|desno|180px]]
* [[18. travnja]] – U [[Crkva sv. Blaža u Zagrebu|crkvi sv. Blaža u Zagrebu]], na [[Uskrsni ponedjeljak]], [[Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO|LADO]] je održao koncert hrvatskih uskrsnih popijevki „Veliko je sad veselje“. [[Tamburaški orkestar Hrvatske radiotelevizije|Tamburaški orkestar HRT-a]] održao je u crkvi bl. Augustina Kažotića na [[Pešćenica|Pešćenici]] koncert „Uskrs u ozračju [[tambura|tambure]]“.
[[Slika:Easter morning, no. 2 - after Mrs. O.E. Whitney. LCCN2016651893.jpg|desno|180px]]
* [[17. travnja]] – Na poticaj [[Hrvati u Argentini|hrvatske zajednice]] u [[argentina|argentinskom]] gradu Mendozi mjesni umjetnici postavili su i ukrasili [[pisanice]] u središtu grada, po uzoru na običaj u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i pisanice oslikane u duhu [[Hrvatska naivna umjetnost|hrvatske naivne umjetnosti]].
* [[16. travnja]] – [[Hrvatska rukometna reprezentacija]] plasirala se na Svjetsko prvenstvo 2023. u [[Švedska|Švedskoj]] i [[Poljska|Poljskoj]], ukupno petnaesto uspješno izboreno.
* [[13. travnja]] – Djela [[Gustav Klimt|Gustava Klimta]], Ernsta Klimta i Franza Matscha prenesena su iz Gradskoga muzeja u Rijeci u [[zagreb]]ačke [[Klovićevi dvori|Klovićeve dvore]] za [[izložba|izložbu]] „Klimt u Rijeci – ljubav, smrt, ekstaza”.
* [[13. travnja]] – Objavljeno je kako je [[Hrvatski zavod za javno zdravstvo]] 26 mjeseci epidemije koronavirusa koštalo pet milijardi [[kuna]], a [[državni proračun]] [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] ukupno 23 milijarde kuna izvanrednih potraživanja.
* [[12. travnja]] – Na [[Fakultet filozofije i religijskih znanosti|Fakultetu filozofije i religijskih znanosti]] [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]] održan je [[humanitarni rad|humanitarni]] [[koncert]] „Glazbom i stihom za Ukrajinu” studenata Instituta za crkvenu glazbu i FFRZ-a, koji su čitali stihove ukrajinskoga pjesnika [[Taras Grigorovič Ševčenko|Tarasa Ševčenka]] i izveli nekoliko [[klasična glazba|klasičnih]] [[skladba|skladbi]] [[korizma|korizmena]] nadahnuća.
* [[12. travnja]] – Na [[Hrvatsko katoličko sveučilište|Hrvatskom katoličkom sveučilištu]], a u suorganizaciji Veleposlanstva Ukrajine u Hrvatskoj, održan je okrugli stol „Ukrajina – jučer, danas, sutra“.
[[Slika:Kaštel u Pazinu snimljen sprijeda.jpg|desno|160px]]
* [[11. travnja]] – U Pazinskom kolegiju održana je svečana akademija prigodom 75. obljetnice Pariških mirovnih ugovora i uloge [[Božo Milanović|Bože Milanovića]] u pripajanju [[Istra|Istre]] »matici zemlji« [[Hrvatska|Hrvatskoj]].
* [[10. travnja]] – U [[Split]]u je u organizaciji Udruge za ukrajinsku kulturu u Dalmaciji »Cvit« održana humanitarna večera i dobrotvorna aukcija [[slika]] [[Hrvatska umjetnost|hrvatskih]] i [[Ukrajinci|ukrajinskih]] [[umjetnik]]a za djecu pogođenu [[Rat u Ukrajini 2022.|ratom u Ukrajini]], a pod [[pokroviteljstvo]]m [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinske županije]].
* [[9. travnja]] – U [[Kaštela|Kaštelima]] i [[Primošten]]u održana su tradicijska sijela pletenja [[maslinova grančica|maslinovih grančica]] uoči proslave [[Cvjetnica|Cvjetnice]].
[[Slika:Dubrovnik, Sponza's palace IMG 8147.jpg|desno|120px]]
* [[9. travnja]] – U [[Kazalište Marina Držića|Kazalištu Marina Držića]] u [[Dubrovnik]]u svečanošću je obilježena 80. obljetnica djelatnosti [[Radio Dubrovnik]]a.
* [[9. travnja]] – [[hrvatski ragbijaški savez|Hrvatska reprezentacija u rugbyu]] pobjedom nad [[Izrael]]om postigla je povijesni plasman u višu diviziju Europskoga kupa nacija
* [[8. travnja]] – Na [[Katoličanstvo|katoličkom]] [[groblje|groblju]] u [[Tenja|Tenji]] pokopano je jedanaest [[civili|civilnih]] žrtava [[ratni zločin|ratnoga zločina]] u [[Bobota|Boboti]], [[ekshumacija|ekshumiranih]] u [[studeni|studenom]] [[2021.]] [[Sprovod|Sprovodne obrade]] predvodio je [[Đakovačko-osječka nadbiskupija|đakovačko-osječki nadbiskup]] [[Đuro Hranić]].
* [[8. travnja]] – Uz svečani [[mimohod]] u [[Mostar]]u je obilježena 30. godišnjica uspostave [[HVO|Hrvatskog vijeća obrane]] 
[[Slika:Portrait of Pope Francis (2021).jpg|desno|120px]]
* [[7. travnja]] – [[Papa Franjo]] imenovao je msgr. Milana Zgrablića [[nadbiskup]]om [[koadjutor]]om [[Zadarska nadbiskupija|Zadarske nadbiskupije]].
* [[6. travnja]] – Tijekom apostolskoga posjeta [[Malta|Malti]] [[papa]] [[Franjo]] osudio je [[pokolj u Buči]]: u obraćanju migrantima osudio je zlodjela i okrutnost [[Rusija|ruskih]] [[vojnik]]a prema [[civili]]ma, osobito prema bespomoćnim ženama i djeci.
* [[5. travnja]] – Središnji državni ured RH za razvoj digitalnog društva predstavio je novu [[digitalizacija|digitalnu platformu]] [[E-poslovanje]] za bolju komunikaciju [[poslovanje|poslovnih subjekata]] s tijelima [[birokracija|javne uprave]].
* [[5. travnja]] – U [[Zagreb]]u traje dvodnevni američko-hrvatski forum, koji je prigodom 30. godišnjice diplomatskih odnosa organiziralo [[veleposlanstvo]] [[Sjedinjene Američke Države|SAD-a]]. U sklopu foruma održana je i [[panel-rasprava]] „[[Sigurnost]] i [[vanjska politika]]“. 
[[Slika:Rovinj 07.JPG|desno|180px]]
* [[3. travnja]] – [[Istra]] može očekivati dobru turističku sezonu: [[Poreč]], [[Rovinj]] i ostali gradovi uz [[more]] već imaju dobre [[turizam|turističke rezultate]], a i središnja Istra bilježi značajan broj rezervacija domaćih i stranih gostiju.
* [[1. travnja]] – [[Hrvatska]] je od [[Španjolska|Španjolske]] preuzela predsjedanje Hidrografskom komisijom za [[Sredozemno more|Sredozemno]] i [[Crno more]], jednom od ukupno 15 područnih komisija [[Europska unija|Europske unije]] za međunarodnu suradnju u [[hidrografija|hidrografskim]] i [[kartografija|kartografskim]] aktivnostima.
* [[1. travnja]] – Pokrenuta je [[katamaran]]ska linija od [[Split]]a do [[Dubrovnik]]a sa zaustavljanjima na [[Brač]]u, [[Hvar]]u, [[Korčula|Korčuli]] i [[Mljet]]u.

== Ožujak ==
* [[31. ožujka]] – U [[tvrđava Sv. Ivan u Dubrovniku|tvrđavi sv. Ivana]] u [[Dubrovnik]]u svečano je otvoren [[Akvarij i Institut za more i priobalje|novoobnovljeni akvarij]]: obnova tog akvarija bila je dio europskog projekta tzv. „plave propusnice“ s tematskim rutama za obilazak akvarija i prirodnih vodenih [[stanište|staništa]] na području Dubrovnika, [[Kotor]]a, [[Hutovo blato|Hutova blata]], [[Mostar]]a i [[Neretva|Neretve]].
[[Slika:Šibenik - harbour (big).jpg|desno|180px]]
* [[30. ožujka]] – U [[Šibenik|šibenskom]] [[Iskra brodogradilište|brodogradilištu »Iskra«]] svečano je položena kobilica za prvu od šest brzih [[brodica]] koje će se graditi u sklopu projekta uspostave [[hitna medicina|hitne medicinske službe]] duž hrvatskoga dijela [[Jadransko more|Jadranskog mora]].
* [[29. ožujka]] – U [[Asunción]]u, glavnom gradu [[Paragvaj]]a, počeli su šesti susreti [[Hrvatsko iseljeništvo|hrvatskih iseljenika]] [[Južna Amerika|Južne Amerike]] u kojima sudjeluje otprilike 150 predstavnika hrvatskih zajednica iz [[Argentina|Argentine]], [[Čile]]a, [[Bolivija|Bolivije]], [[Brazil]]a, [[Urugvaj]]a i Paragvaja.
[[Slika:Park and bandstand in Bjelovar, Croatia.jpg|desno|180px]]
* [[29. ožujka]] – U Biskupijskom ordinarijatu u [[Bjelovar]]u predstavljen je logotip, geslo i program [[Susret hrvatske katoličke mladeži|Susreta hrvatske katoličke mladeži]], koji će se ondje održati 17. rujna.
* [[29. ožujka]] – U zagrebačkoj Laubi predstavljeno je trinaest [[kip]]ova hrvatskih velikana, radova osmero kipara, kao dio kulturno-turističke ponude „Staza hrvatskih velikana”.
* [[28. ožujka]] – Na [[Debeljak]]u kod [[Sukošan]]a započelo je postavljanje meteorološkoga radara »C-band Doppler«, prvoga od tri planirana duž hrvatske jadranske obale.
* [[26. ožujka]] – [[Koprivnica|Koprivnička]] [[knjižnica|knjižnica i čitaonica]] »Fran Galović« na međunarodnom je sajmu [[knjiga]] u [[London]]u proglašena najboljom knjižnicom na [[svijet]]u.
[[Slika:Goli.jpg|desno|180px]]
* [[22. ožujka]] – [[:w:Kategorija:Hrvatski boksači|Hrvatska boksačica]] [[Nikolina Ćaćić]] osvojila je srebrno odličje na Europskom prvenstvu do 22 godine u [[Poreč]]u.
* [[21. ožujka]] – Nakon 40 godina u hrvatskom dijelu [[Jadransko more|Jadranskog mora]], nedaleko od [[Mljet]]a, viđena je [[sredozemna medvjedica]].
[[Slika:Novi dvori Zaprešić (obnova).jpg|desno|180px]]
* [[18. ožujka|18.]] – [[20. ožujka]] – U [[Novi dvori u Zaprešiću|Novim dvorima]] [[Josip Jelačić|bana Jelačića]] u [[Zaprešić]]u održan je Festival bajki.
* [[16. ožujka|16.]] – [[20. ožujka]] – U [[Zagreb]]u je održan dosad najposjećeniji Festival svjetla, s umjetničkim svjetlosnim instalacijama na nizu gradskih znamenitosti ([[Muzej za umjetnost i obrt]], [[Muzej Mimara]], [[Kula Lotrščak]], [[Tunel Grič]], [[Crkva sv. Katarine u Zagrebu|crkva sv. Katarine]], [[HNK u Zagrebu|HNK]], [[Muzička akademija u Zagrebu|MUZA]], [[Zrinjevac]], [[Zračna luka Zagreb|zračna luka]], [[Trg bana Josipa Jelačića|Jelačićev]] i ini trgovi).
* [[19. ožujka]] – U [[koncertna dvorana|koncertnoj dvorani]] »Blagoje Bersa« [[Muzička akademija u Zagrebu|Glazbene akademije u Zagrebu]] [[Zagrebački solisti]] izvode [[Joseph Haydn|Haydn]]ovih ''Sedam posljednjih Kristovih riječi na križu'', uz pripovjedanje [[Goran Grgić|Gorana Grgića]]. [[Oratorij]]ski [[zbor]] [[Cantores Sancti Marci]] održao je koncert »Pietà« u [[Crkva sv. Blaža|crkvi sv. Blaža u Zagrebu]] prigodom [[Sveti Josip|Josipova]].
[[Slika:Archeological museum Zagreb.jpg|desno|180px]]
* [[17. ožujka]] – U Galeriji [[Arheološki muzej u Zagrebu|Arheološkoga muzeja u Zagrebu]] otvorena je izložba fotografija o arheološkoj baštini [[Irska|Irske]]. 
* [[10. ožujka]] – Pokraj zagrebačkog jezera [[Jarun]] [[Pad bespilotne letjelice u Zagrebu 2022.|srušila se bespilotna letjelica]] za koju se smatra da je sovjetski izviđački dron [[Tupoljev Tu-141]].
* [[8. ožujka]] – [[:w:Kategorija:Hrvatski alpski skijaši|Hrvatska skijašica]] [[Zrinka Ljutić]] postala je u [[kanada|kanadskoj]] Panorami svjetska juniorska prvakinja u [[slalom]]u. Sljedećega je dana osvojila broncu u [[veleslalom]]u na istom skijalištu.
* [[7. ožujka]] – [[:w:Kategorija:Hrvatski gimnastičari|Hrvatski gimnastičar]] [[Aurel Benović]] osvojio je brončano odličje u [[parter]]u na natjecanju Svjetskoga kupa u [[Doha|Dohi]].
* [[7. ožujka]] – [[:w:Kategorija:Hrvatski košarkaši|Hrvatski košarkaš]] [[Bojan Bogdanović]] postavio je novi hrvatski i europski rekord u [[NBA]] ligi ubacivši jedanaest trica, što je i klupskih rekord [[Utah Jazz]]a, u pobjedi nad [[Oklahoma City Thunder]]ima.
* [[1. ožujka]] – [[Stjepan Lakušić]] izabran je za novoga [[rektor]]a [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]].

== Veljača ==
[[Slika:Zagrebačka katedrala.jpg|desno|180px]]
* [[28. veljače]] – [[Grad Zagreb]] proglašen je četvrtim najboljim europskim gradom za dječja putovanja, uzevši u obzir podatke o dostupnosti [[muzej]]a, igrališta, znamenitosti, [[zabavni park|zabavnih parkova]], kakvoći zraka i indeksu kriminaliteta, a u istraživanju »OVO Network«.
* [[25. veljače]] – [[Hrvatski sabor]] je sa 133 glasova „za” i jednim suzdržanim prihvatio ''[[Deklaracija|Deklaraciju]] o Ukrajini'', kojom najoštrije osuđuje agresiju [[Rusija|Rusije]] na [[suverenitet]], [[teritorij]]alni [[integritet]] i [[neovisnost]] [[Ukrajina|Ukrajine]]. 
[[Slika:Maksimir 2011.jpg|desno|180px]]
* [[24. veljače]] – [[Nogomet]]aši [[GNK Dinamo|Dinama]] svladali su [[F.C. Sevilla|Sevillu]] na [[Stadion Maksimir|Maksimiru]] s minimalnih 1:0 u uzvratnom susretu doigravanja za završni dio [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]] Jedini pogodak na susretu zabio je [[Mislav Oršić]].
* [[24. veljače]] – Na izvanrednoj sjednici u [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu|Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici]] [[Vlada RH]] osudila [[Ruska invazija na Ukrajinu 2022.|ruski vojni napad]] na [[Ukrajina|Ukrajinu]], najavivši spremnost na prihvat ukrajinskih izbjeglica. [[Vukovarski vodotoranj]] osvijetljen je bojama [[Zastava Ukrajine|ukrajinske zastave]] u znak podrške [[Ukrajina|Ukrajini]], a u [[Zagreb]]u je organiziran i skup potpore.
[[Slika:Klovicevi dvori Zagreb.jpg|desno|180px]]
* [[21. veljače]] – U povodu stote obljetnice smrti [[Vlaho Bukovac|Vlahe Bukovca]] u [[Galerija Klovićevi dvori|Klovićevim dvorima u Zagrebu]] otvorena je [[izložba]] „Korijeni i krila”, koja se bavi Bukovčevim zagrebačkim, cavtatskim i bečkim razdobljem.
* [[19. veljače]] – Nakon čak osamdeset godina u [[Zagreb]]u su u [[koncertna dvorana|koncertnoj dvorani]] [[Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog|Vatroslava Lisinskog]] pod vodstvom [[dirigiranje|šefa-dirigenta]] [[Kirill Petrenko|Kirila Petrenka]] nastupili [[Berlinski filharmoničari]].
[[Slika:European Parliament Strasbourg 2015-10-28 01.jpg|desno|180px]]
* [[17. veljače]] – [[Predsjednik Vlade Republike Hrvatske]] [[Andrej Plenković]] sastao se s predsjednicom [[Europska komisija|Europske komisije]] [[Ursula von der Leyen|Ursulom von der Leyen]] te ju, uz ostalo, izvijestio i o aktualnostima u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i položaju [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata u toj zemlji]]. 
* [[16. veljače]] – [[Vlada RH]] predstavila je paket mjera za ublažavanje rasta [[energetska politika|cijena energenata]] vrijedan gotovo 5 [[milijarda|milijardi]] [[hrvatska kuna|kuna]]. Među mjerama je i sniženje [[porez na dodanu vrijednost|PDV-a]] na brojne [[proizvod]]e i [[uslužne djelatnosti|usluge]], a uvode se i promjene u sustavu [[socijalna zaštita|naknada za socijalno ugrožene]] te jednokratne naknade za umirovljenike.
* [[12. veljače]] – U [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigradu]] i [[Paljuv]]u dostojanstveno je obilježena 29. godišnjica [[Operacija Gusar|vojno-redarstvene operacije &quot;Maslenica&quot;]], tijekom koje su od siječnja do travnja 1993. godine oslobođena [[okupacija|okupirana područja]] u zaleđu [[Zadar|Zadra]]. 
[[Slika:Krasic-Krašić-0267.JPG|desno|130px]]
* [[10. veljače]] – U [[Krašić]]u i [[Zagreb]]u svečanim je [[misa|misnim slavljima]] proslavljeno &quot;Stepinčevo&quot;, spomendan blaženoga [[kardinal]]a [[Alojzije Stepinac|Alojzija Stepinca]].  
[[Slika:Rektorat Sveucilista u Rijeci 040408 1.jpg|desno|170px]]
* [[8. veljače]] – [[Sveučilište u Rijeci]] osnovalo je dvije nove sastavnice, Fakultet za matematiku te Fakultet informatike i digitalnih tehnologija, uzdignućem dosadašnjih odjela na razinu fakulteta. 
[[Slika:Dubrownik - widok na wieżę zegarową - panoramio.jpg|desno|170px]]
* [[8. veljače]] – U [[Dubrovnik]]u je počelo snimanje američke visokobudžetne [[akcijski film|akcijske filmske serije]] ''[[Tom Clancy's Jack Ryan]]'' u kojoj naslovnu ulogu tumači [[John Krasinski]]. To je prva velika [[film|filmska produkcija]] ove godine u Dubrovniku, a iz uprave Grada najavljuju da će se na dubrovačkim  ulicama do kraja 2022. snimati još dvije. 
* [[7. veljače]] – [[Vlada RH]] usvojila je Uredbu o proglašenju posebnoga herpetološkoga rezervata Lokve u [[Majkovi]]ma, prvoga takvoga na području [[Hrvatska|Hrvatske]], kojim se štiti 19 zabilježenih vrsta [[vodozemci|vodozemaca]] i [[gmazovi|gmazova]] u općini [[Dubrovačko primorje]].
[[Slika:Zvonejski zvončari va kole.jpg|desno|170px]]
* [[6. veljače]] – [[Zvončari#Zvonejski zvončari|Zvonejski zvončari]] na tradicionalnom su pohodu u [[Rukavac (Matulji)|Rukavac]]: tijekom tridesetak kilometara dugoga [[poklade|pokladnog ophoda]] zaustavljaju se u mjestima gdje ih ljudi dočekuju i časte [[hrana|jelom]] i [[piće|pićima]]. 
* [[5. veljače]] – [[HOO|Hrvatska]] [[brzo klizanje|brzoklizačica]] [[Valentina Aščić]] nastupom na [[ZOI|Zimskim olimpijskim igrama]] u [[Peking]]u upisala se u povijest [[Šport u Hrvatskoj|hrvatskoga športa]] i [[Hrvatska na Olimpijskim igrama|olimpizma]].
[[Slika:AN Totale-Konzert 02-06-17 0519 AdobeRGB(4275).jpg|desno|180px]]
* [[3. veljače|3.]] i [[4. veljače]] – U koncertnoj dvorani [[Gewandhaus]] u [[Leipzig]]u [[Simfonijski orkestar Gewandhaus]] je u program [[koncert|koncerata]] u povodu 100. obljetnice smrti slavnoga njemačkoga [[dirigiranje|dirigenta]] [[Arthur Nikisch|Arthura Nikischa]] uvrstio i pod ravnanjem [[Andris Nelsons|Andrisa Nelsonsa]] izveo ''Simfoniju u fis-molu'' op. 41 [[Dora Pejačević|Dore Pejačević]]. 
[[Slika:Puštanje golubica.JPG|desno|180px]]
* [[2. veljače]] – Na [[blagdan]] [[Svijećnica|Svijećnice]] u [[Dubrovnik]]u svečano je otvorena jubilarna 1050. [[Festa svetog Vlaha]].

== Siječanj ==
[[Slika:Ivan Dodig (19386883863).jpg|desno|140px]]
* [[29. siječnja]] – Mlada [[:Kategorija:Hrvatski tenisači|hrvatska tenisačica]] [[Petra Marčinko]] osvojila je juniorski [[Australian Open]].
* [[28. siječnja]] – Uz ustrajne kritike [[oporba|oporbe]], [[Hrvatski sabor]] donio je [[Zakon]] o [[socijalna skrb|socijalnoj skrbi]], dio paketa od sedam zakona kojim se reformira sustav socijalne skrbi.
* [[28. siječnja]] – [[:Kategorija:Hrvatski tenisači|Hrvatski tenisač]] [[Ivan Dodig]] osvojio je u paru s [[Kristina Mladenović|Kristinom Mladenović]] [[Australian Open]].
* [[25. siječnja]] – U prigodi obilježavanja 30. godišnjice uspostave diplomatskih odnosa [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Mađarska|Mađarske]] orkestar i solisti [[HNK u Zagrebu]] i Budimpeštanskoga operetnoga kazališta održali su svečani [[koncert]] u [[Budimpešta|Budimpešti]]. Tjedan dana ranije isti je koncert održan u [[Osijek]]u.
[[Slika:Salona girl.jpg|desno|140px]]
* [[24. siječnja]] – U čitaonici Knjižnice [[Fakultet hrvatskih studija|Fakulteta hrvatskih studija]] otvorena je [[izložba]] ''Skulptura antičke Salone iz fundusa Gliptoteke HAZU''.
[[Slika:DubrovnikDSC00158.JPG|desno|180px]]
* [[22. siječnja]] – U [[Crkva sv. Vlaha u Dubrovniku|crkvi sv. Vlaha]] zaređen je novi [[Dubrovačka biskupija|dubrovački biskup]] [[Roko Glasnović]].
* [[18. siječnja]] – [[Roberta Metsola]], zastupnica [[Europska pučka stranka|Europskih pučana]], nova je [[Predsjednik Europskog parlamenta|predsjednica Europskoga parlamenta]]. Izabrana je u prvom krugu glasovanja i treća je [[žena]] na čelu [[Europski parlament|parlamenta EU]].
* [[17. siječnja]] – [[Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske|Hrvatski ministar vanjskih poslova]] [[Gordan Grlić Radman]] u posjetu je [[Rusija|Ruskoj Federaciji]] na poziv ruskog kolege [[Sergej Lavrov|Sergeja Lavrova]]: razgovarali su i o mogućim rješenjima aktualne rusko-ukrajinske krize te odmrzavanju pregovora Rusije s [[NATO|NATO-om]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD-om]]. 
* [[17. siječnja]] – [[Papa]] [[Franjo]] primio je u audijenciju predsjedatelja [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]] [[Željko Komšić|Željka Komšića]]: razgovarali su o stanju u toj zemlji, a [[nadbiskup]] [[Paul Gallagher (nadbiskup)|Paul R. Gallagher]], šef [[Vatikan|vatikanske]] [[diplomacija|diplomacije]], u odvojenom je susretu istaknuo važnost promicanja jednakosti građana i konstitutivnih [[narod]]a.
* [[15. siječnja]] – U šesnaest gradova u Hrvatskoj održani prosvjedi Inicijative »Slobodni zajedno«.
[[Slika:Flag of Croatia.svg|desno|180px]]
* [[15. siječnja]] – U [[RH|Republici Hrvatskoj]] svečano obilježena 30. godišnjica [[Međunarodno priznanje Hrvatske|međunarodnoga priznanja]] te [[Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja]].
* [[14. siječnja]] – U [[Šibenik]]u je predstavljen idejni prijedlog obnove Dvostrukoga bedema u JU Tvrđava kulture Šibenik kojom bi se povezali obala i [[Tvrđava sv. Mihovila u Šibeniku|Tvrđava sv. Mihovila]]. 
* [[14. siječnja]] – [[Državni zavod za statistiku]] objavio je prve rezultate popisa stanovništva prema kojima je u [[RH|Republici Hrvatskoj]] 2021. živjelo 3,88 milijuna stanovnika u 1,438 milijuna kućanstava.
* [[13. siječnja]] – Znanstveno–stručnim skupom »Put suverenosti« na [[Hrvatsko katoličko sveučilište|Hrvatskom katoličkom sveučilištu]] obilježena je 30. godišnjica [[Vatikan]]ova [[Međunarodno priznanje Hrvatske|međunarodnoga priznanja Hrvatske]].
* [[13. siječnja]] – U izboru čitatelja i pratitelja [[mrežni portal|mrežnoga portala]] »Gradonačelnik« ''Advent u Osijeku'' odnio je pobjedu u izboru za najljepši [[advent]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Najveći broj glasova iza osječkoga dobio je varaždinski advent.
* [[11. siječnja]] – U [[Petrinja|Petrinji]] je održana redovita sjednica stožera [[Civilna zaštita|Civilne zaštite]] za otklanjanje šteta uzrokovanih [[Potres kod Petrinje 2020.|potresom na Banovini]].
[[Slika:Pelješac bridge - Pelješki most - installation of the last segment 2021-07-21.jpg|desno|180px]]
* [[9. siječnja]] – Radovi na [[Pelješki most|Pelješkom mostu]] primiču se kraju: postavljaju se [[nosač]]i odbojnih ograda i posljednji dijelovi četiri metra visokih [[vjetrobran]]a.
* [[9. siječnja]] – Na [[slalom]]skoj utrci u Adelbodenu ostvaren je jedan od najvećih momčadskih uspjeha [[Hrvatski skijaški savez|hrvatskoga skijanja]]: čak četvorica [[:Kategorija:Hrvatski skijaši|hrvatskih skijaša]] osvojili su bodove i plasman među tridesetoricom najboljih u utrci [[Svjetski skijaški kup|Svjetskoga kupa]].
[[Slika:Kupinovik hvar.jpg|desno|180px]] 
[[Slika:Kip Tesle - Memorijalnog centra Nikola Tesla.jpg|desno|130px]]
* [[7. siječnja]] – [[Udruga]] „Nikola Tesla – Genij za budućnost” obilježila je u [[Zagreb]]u 79. godišnjicu smrti [[Nikola Tesla|Nikole Tesle]], istaknuvši njegov značaj za [[Hrvatska|Hrvatsku]] i za cijeli [[svijet]].
* [[6. siječnja]] – Unatoč pripremama, odlukom [[Međunarodna skijaška federacija|FIS]]–a otkazana je [[Snježni kralj (slalomska utrka)|muška sljemenska utrka]] zbog nepovoljnih uvjeta usred prve vožnje.
* [[4. siječnja]] – Velik uspjeh [[liječnik]]a [[KBC Rijeka|KBC-a Rijeka]]: dvije godine trajala je priprema [[Transplantacija organa|jedinice za presađivanje]] riječkoga KBC-a za vrlo složen zahvat kojim je šesnaestogodišnjoj [[pacijent]]ici s rijetkom [[čovječje srce|srčanom manom]] uspješno presađen [[bubreg]]. 
[[Slika:Prva vožnja SQT2019 žene.jpg|desno|180px]]
* [[4. siječnja]] – [[Petra Vlhová]] pobjednica je [[sljeme]]nske [[Snježna kraljica (slalomska utrka)|Snježne kraljice]] treći put zaredom. [[:Kategorija:Hrvatski skijaši|Hrvatska predstavnica]] [[Leona Popović]] ostvarila je rezultat karijere, sedmo mjesto.
* [[1. siječnja]] – U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] na snagu stupio niz zakonskih odredbi i propisa. Među ostalim, [[porez na dobit]] i [[porez na dohodak]] smanjen je s 12 na 10%, osvetnička pornografija postaje [[kazneno djelo|kaznenim djelom]], [[kriptovalute]] se počinju oporezivati te se ukida uporaba biljega za izdavanje nekih osobnih isprava.
[[Slika:Cravat Regiment in Upper Town in Zagreb Croatia 01.jpg|desno|180px]]
* [[1. siječnja]] – [[Kravat pukovnija]] je u [[Zagreb]]u točno u [[podne]], nakon pucnja [[Grički top|Gričkoga topa]] s [[Gradec (Zagreb)|Gradeca]], održala tradicionalnu smjenu [[straža|straže]] i tako svečano uveličala početak nove 2022. godine.</text>
      <sha1>mombfawr9owa8ay6d40r2itur2jbn6o</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433122</id>
      <parentid>6433118</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T05:10:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Maestro Ivanković</username>
        <id>73870</id>
      </contributor>
      <comment>/* Srpanj */ arhiviranje</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="49287" xml:space="preserve">'''Prethodne godine:''' [[Predložak:Novosti/Arhiv/2005.|2005.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2006.|2006.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2007.|2007.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2008.|2008.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2009.|2009.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2010.|2010.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2011.|2011.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2012.|2012.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2013.|2013.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2014.|2014.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2015.|2015.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2016.|2016.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2017.|2017.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2018.|2018.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2019.|2019.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2020.|2020.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2021.|2021.]]


== Srpanj ==
[[Slika:Groznjan street.jpg|desno|180px]]
* [[21. srpnja]] – [[:Kategorija:Hrvatski atletičari|Hrvatska atletičarka]] [[Sandra Perković]] osvojila je srebrnu medalju u [[bacanje diska|bacanju diska]] na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetskom atletskom prvenstvu]] u [[Eugene, Oregon|Eugeneu]] ([[Oregon]], [[SAD]]). [[Marija Tolj]], naša druga predstavnica, osvojila je osmo mjesto.
[[Slika:Sesvete srediste 0510 1.jpg|desno|200px]]
* [[20. srpnja]] – [[Japan]]ska [[korporacija]] [[Nipro]] predstavila je ulaganje od 100 [[milijun]]a [[hrvatska kuna|kuna]] u novu [[tvornica|tvornicu]] [[medicina|medicinskih]] [[ampula]] i bočica u [[Sesvete|Sesvetama]], najavivši da će ista postati njihov globalni centar izvrsnosti u proizvodnji [[staklo|staklenih ampula]].
* [[19. srpnja]] – [[Odbor za normu hrvatskoga standardnog jezika HAZU|Odbor za normu hrvatskoga standardnog jezika]] [[HAZU]] očitovao se o „Deklaraciji o granicama srpskog jezika”: članovi Odbora upozoravaju na neistine i iskrivljavanje povijesnih činjenica u službi [[velikosrpska ideologija|velikosrpske ideologije]] iznesene u toj deklaraciji.
* [[19. srpnja]] – Izvješće [[Eurostat|Statističkoga ureda EU]] pokazuje da je godišnja stopa [[inflacija|inflacije]] u [[Europska unija|Europskoj uniji]], [[eurozona|eurozoni]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]] u lipnju, potaknuta snažnim rastom [[cijena]] energenata i [[hrana|hrane]], dosegnula nove najveće zabilježene razine.
* [[18. srpnja]] – [[:Kategorija:Hrvatski atletičari|Hrvatski atletičar]] [[Filip Mihaljević]] zauzeo je šesto mjesto u završnici [[bacanje kugle|bacanja kugle]] na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetskom atletskom prvenstvu]] u [[Eugene, Oregon|Eugeneu]] ([[Oregon]], [[SAD]]).
* [[17. srpnja]] – [[Cerovačke špilje]] su nakon četiri godine obnove otvorile vrata posjetiteljima: uređene šetnice, duge više od 1400 metara, u dvije su [[špilja|špilje]] u kratkom vremenu privukle mnogo domaćih posjetitelja koji [[vikend]]om dolaze u [[Lika|Liku]].
[[Slika:Croat fg171.JPG|desno|200px]]
* [[16. srpnja]] – [[Hrvatska reprezentacija u rukometu na pijesku]] osvojila je zlatno odličje na [[Svjetske igre|Svjetskim igrama]] u američkom Birminghamu.
* [[16. srpnja]] – U [[Amfiteatar u Puli|pulskoj Areni]] počeo je [[69. Pulski filmski festival]]: uz projekcije [[film]]ova hrvatskih autora, publika će ove godine moći gledati i nagrađivane naslove autora iz [[poljska|Poljske]], [[Sjeverna Makedonija|Sjeverne Makedonije]], [[Izrael]]a, [[Austrija|Austrije]] i [[Španjolska|Španjolske]]. 
* [[15. srpnja]] – [[Državni zavod za statistiku]] objavio je da su potrošačke cijene u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] u [[lipanj|lipnju]] ove godine porasle rekordnih 12,1 [[postotak|posto]] u odnosu na isti mjesec 2021. Ta do danas najveća stopa [[inflacija|inflacije]] u Hrvatskoj velikim je dijelom posljedica rasta [[cijena]] [[goriva]] i [[hrana|hrane]].
* [[14. srpnja]] – Premijernom izvedbom [[opera|opere]] ''[[Simon Boccanegra]]'' [[Giuseppe Verdi|Giuseppea Verdija]] na [[Peristil (Split)|splitskom Peristilu]] počelo je 68. [[Splitsko ljeto]].
* [[13. srpnja]] – Nakon završetka postupka prijema RH u [[eurozona|europodručje]], [[agencija Fitch]] je u najnovijoj izvanrednoj ocjeni podigla [[investicija|investicijski]] [[Popis zemalja prema kreditnom rangu|kreditni rejting]] [[Hrvatska|Hrvatske]] za jednu razinu, na &quot;BBB+&quot; uz stabilne izglede. 
[[Slika:Sakuntala park1.jpg|desno|200px]]
* [[12. srpnja]] – [[Osijek|Osječki]] [[park]] Sakuntalin izabran je  na natječaju [[mrežni portal|mrežnoga portala]] »gradonačelnik.hr« za najljepši park u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].
* [[12. srpnja]] – Na sastanku [[Vijeće Europske unije|Vijeća ministara financija EU]] u [[Bruxelles]]u usvojena je konačna odluka o ulasku [[Hrvatska|Hrvatske]] u [[eurozona|europodručje]] 1. siječnja 2023. godine. 
* [[11. srpnja]] – U [[Osijek]]u je održan „Dan kulena”: u [[Slavonija|slavonskim]] [[Hrvatske županije|županijama]] pedesetak je registriranih proizvođača [[kulen]]a, koji je kao orginalni suhomesnati proizvod sve prepoznatljiviji i izvan granica [[Hrvatska|Hrvatske]].
[[Slika:Croatia P8175719 (3954628516).jpg|desno|140px]]
* [[10. srpnja]] – Uz stihove ''[[Himna slobodi|Himne slobodi]]'' i podizanjem zastave „Libertas” u [[Dubrovnik]]u su ispred [[Crkva sv. Vlaha u Dubrovniku|crkve sv. Vlaha]] svečano otvorene 73. [[Dubrovačke ljetne igre]]. 
* [[10. srpnja]] – [[:Kategorija:Hrvatski tenisači|Hrvatski tenisač]] [[Mili Poljičak]] pobjednik je ovogodišnjega juniorskoga [[Wimbledon]]a: mladi je Splićanin u završnom dvoboju savladao Amerikanca [[Michael Zheng|Michaela Zhenga]].
* [[9. srpnja]] – Praizvedbom predstave „[[Svoga tela gospodar]]” [[Slavko Kolar|Slavka Kolara]] u izvedbi [[Glumačka družina Histrion|Glumačke družine Histrion]] otvoreno je 37. [[Zagrebačko histrionsko ljeto]]. 
* [[9. srpnja]] – [[Nogomet]]aši zagrebačkog [[GNK Dinamo Zagreb|Dinama]] osvojili su [[Hrvatski nogometni superkup|hrvatski Superkup]]: na [[Stadion Maksimir|stadionu Maksimir]] boljim su izvođenjem [[jedanaesterac]]a svladali [[HNK Hajduk Split|splitski Hajduk]] s ishodom 4:1.
* [[9. srpnja]] – Članovi udruge [[Socijaldemokrati]] osnovali su novu, [[politička ljevica|lijevo orijentiranu]] [[politička stranka|političku stranku]]: za predsjednika stranke izabrali su [[Davorko Vidović|Davorka Vidovića]] koji je istaknuo da će [[socijaldemokracija|socijaldemokratske vrijednosti]] pretočiti u političku borbu. 
* [[8. srpnja]] – [[:Kategorija:Hrvatski tenisači|Hrvatski tenisač]] [[Mili Poljičak]] plasirao se u konkurenciji juniora u finale [[Wimbledon]]a: u polufinalu je sa 7:5 i 6:2 u [[tenis|setovima]] savladao Španjolca [[Pablo Rodenas|Pabla Rodenasa]].
* [[7. srpnja]] – [[:Kategorija:Hrvatski biciklisti|Hrvatski biciklist]] [[Fran Miholjević]] osvojio je srebrno odličje u vožnji na [[kronometar]] na Europskom prvenstvu do 23 godine u [[Anadija|Anadiji]] u [[Portugal]]u.
[[Slika:Plitvice lakes.JPG|desno|150px]]
* [[6. srpnja]] – [[Europski parlament]] usvojio je izvješće o [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] za 2021. koje, kao i prethodnih godina, potvrđuje europsku perspektivu te zemlje, traži provedbe [[reforma|reformi]] te upozorava i na pitanje [[izbori|izbornog]] [[zakon]]a i štetnu politiku vodstva [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. 
* [[6. srpnja]] – [[Hrvatska]] je pri Međunarodnom centru za rješavanje investicijskih sporova u [[Washington]]u (ICSID) izgubila arbitražni spor protiv mađarskog [[MOL (kompanija|MOL-a]]. Prema neslužbenim informacijama, Hrvatska će MOL-u morati platiti između 250 i 300 [[milijun]]a [[američki dolar|američkih dolara]] (između 1,83 i 2,2 [[milijarda|milijarde]] [[hrvatska kuna|kuna]]) [[odšteta|odštete]] s [[kamata]]ma.
[[Slika:Kraljičina beach in Nin (2).jpg|desno|180px]]
* [[5. srpnja]] – Američki [[Travel Channel]] uvrstio je [[nin]]sku ''Kraljičinu plažu'' na popis 10 najljepših [[plaža]] na [[svijet]]u, a turistički portal [[TripAdvisor]] je po izboru putnika nagradio [[Nacionalni park Plitvička jezera]] “Best of the best” u kategorijama &quot;Top atrakcije (Hrvatska, [[Europa]])&quot; i &quot;Top destinacije za ljubitelje prirode (Svijet)&quot;.
* [[5. srpnja]] – Ocjenjujući da [[Hrvatska]] ispunjava sve kriterije za pristupanje [[eurozona|eurozoni]], [[Europski parlament]] je s 539 glasova od 632 prisutna zastupnika prihvatio izvješće o uvođenju [[euro|eura]] u Hrvatskoj 1. siječnja 2023. godine.
* [[4. srpnja]] – Koncertom [[Zbor HRT-a|Zbora HRT-a]] i orkestra Bavarskoga radija u Herkulessaalu obilježena je pedesetogodišnjica djelatnosti Stalnoga vijeća Hrvatska — Bavarska.
[[Slika:Tinjan1.JPG|desno|180px]]
* [[2. srpnja]] – U organizaciji [[pazin]]skoga ogranka [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] u [[Tinjan]]u je obilježena pedeseta godišnjica smrti [[Viktor Kancijanić|Viktora Kancijanića]].

== Lipanj ==
* [[30. lipnja]] do [[3. srpnja]] – U organizaciji [[Sveučilište u Mostaru|Sveučilišta u Mostaru]] u [[Mostar]]u se održava 5. Hrvatski iseljenički kongres.
[[Slika:Vukovar Dvorac Eltz SK.jpg|desno|180px]]
* [[29. lipnja]] do [[3. srpnja]] – U [[Vukovar]]u se održava 16. [[Vukovarski filmski festival]]: [[film]]ovi koji se prikazuju u službenoj konkurenciji i ove se godine natječu i za tradicionalnu nagradu ''Zlatni šlep''.
* [[25. lipnja]] do [[6. srpnja]] – Na [[XIX. Mediteranske igre - Oran 2022.|Mediteranskim igrama u alžirskom Oran]]u [[Hrvatska]] nastupa sa 105 športaša u sedamnaest športova.
* [[26. lipnja]] – Na [[riva|rivi]] u [[Kaštel Stari|Kaštel Staromu]] otkriveno je [[poprsje]] [[Filip Lukas|Filipu Lukasu]], rad akademske [[kipar]]ice [[Ljubica Dragojević Buble|Ljubice Dragojević Buble]], prigodom 150. godišnjice njegova rođenja.

* [[26. lipnja]] – [[Hrvatska reprezentacija u rukometu na pijesku]] osvojila je Svjetsko prvenstvo u [[Grčka|Grčkoj]]. Hrvatski repreznetativac Lucian Bura proglašen je za najboljega strijelca i uvršten u najbolju postavu prvenstva.
* [[23. lipnja]] – U [[Dubrovnik]]u je održana 12. Međunarodna konferencija o [[antropologija|antropološkoj]] [[genetika|genetici]] i [[forenzika|forenzici]] na kojoj se okupilo oko 550 [[znanstvenik]]a, [[liječnik]]a i stručnjaka iz prestižnih europskih i svjetskih [[sveučilište|sveučilišta]].
* [[23. lipnja]] – Koncertom [[Zagrebački solisti|Zagrebačkih solista]] u [[Bruxelles]]u svečano je obilježena 30. godišnjica [[Međunarodno priznanje Hrvatske|međunarodna priznanja Hrvatske]] i uspostavljanja međudržavnih odnosa Hrvatske i [[Belgija|Belgije]].
* [[23. lipnja]] – U Hrvatskoj potvrđen prvi slučaj majmunskih boginja.
* [[21. lipnja]] – U [[Vitez (BiH)|Vitez]]u je osnovan ogranak [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]].
* [[16. lipnja|16.]] – [[19. lipnja]] – [[Hrvatska turistička zajednica]] domaćin je Kongresa [[Hrvati u SAD-u|Udruge hrvatsko-američkih profesionalaca (ACAP-a)]] u [[New York]]u.
[[Slika:Croatian Academy of Science and Arts.JPG|desno|180px]]
* [[15. lipnja]] – U palači [[HAZU|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]] održana je svečanost proglašenja novih redovitih i dopisnih te članova suradnika Akademije.
* [[13. lipnja]] – Pod pokroviteljstvom [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade Republike Hrvatske]], u [[HNK u Zagrebu]] održana je svečanost prigodom 180. godišnjice utemeljenja [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]].
* [[9. lipnja|9.]] – [[12. lipnja]] – Svjetski gimnastički kup u [[Osijek|osječkoj]] [[Dvorana Gradski vrt|Dvorani »Gradski vrt«]]. [[:Kategorija:Hrvatski gimnastičari|Hrvatski gimnastičari]] [[Robert Seligman]] (konj s hvataljkama), [[Tin Srbić]] (preča) i [[Aurel Benović]] (tlo) osvojili su zlatna odličja, a [[Ana Đerek]] dva srebra, na gredi i na tlu.
[[Slika:Grobnica obitelji Jelačić.jpg|desno|180px]]
* [[9. lipnja|9.]] – [[12. lipnja]] – Dani Jelačića u [[Zaprešić|zaprešićkim]] [[Novi dvori u Zaprešiću|Novim dvorima]].
* [[10. lipnja]] – [[Vatreni]] su pobjedom nad [[Danska nogometna reprezentacija|Danskom]] u [[Kopenhagen]]u upisali prvu gostujuću pobjedu u [[UEFA Liga nacija|UEFA-inoj Ligi nacija]]. Prethodno je [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]] odigrala neriješeno s [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuskom]] na [[Stadion Poljud|Poljudu]].
* [[6. lipnja|6.]] – [[11. lipnja]] – U Zagrebu se održava 50. [[Animafest]].
* [[9. lipnja]] – Na [[Hrvatsko katoličko sveučilište|Hrvatskom katoličkom sveučilištu]] održan je znanstveni skup prigodom stote obljetnice smrti [[Blaženi Karlo Austrijski|blaženoga Karla Habsburškog]].
* [[8. lipnja]] – U [[Zagrebačko gradsko kazalište Komedija|Zagrebačkom gradskom kazalištu Komedija]] odigrana je 250. izvedba musicala ''[[Mamma Mia!]]''.
* [[1. lipnja|1.]] – [[4. lipnja]] – Na trećem Europskom kupu u robotici u [[Portugal]]u sudjelovalo je 14 ekipa i 37 natjecatelja iz Hrvatske, članova Hrvatskoga robotičkoga saveza. Čak sedam hrvatskih ekipa osvojilo je odličja, od čega tri zlatna.
[[Slika:Maksimirski stadion Zagreb.jpg|desno|180px]]
* [[4. lipnja]] – Oko pedeset tisuća ljudi okupilo se na [[zagreb]]ačkom [[Stadion Maksimir|stadionu Maksimir]] na [[koncert]]u ''[[Progledaj srcem]]'', najvećemu koncertu popularne [[duhovna glazba|duhovne]] i [[crkvena glazba|crkvene glazbe]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] posljednjih godina.
* [[4. lipnja]] – [[:Kategorija:Hrvatski tenisači|Hrvatski tenisač]] [[Mili Poljičak]] osvojio je juniorski [[Roland Garros]] u paru s [[Litavci|Litavcem]] Edesom Butvilasom. U seniorskoj konkurenciji, [[Ivan Dodig]] i Austin Krajicek igrali su završnicu Garrosa, no nisu uspjeli osvojiti naslov.
[[Slika:Cilic MCM22 (22) (52036669749).jpg|desno|140px]]
* [[3. lipnja]] – Hrvatski streljački trojac u sastavu Miran Maričić, Andrija Mikuljan i Josip Sikavica osvojio je zlatno odličje u trostavu na Svjetskom kupu u [[Baku]]u.
* [[3. lipnja]] – [[Otok]] [[Rab]] uvršten je na naslovnicu kao tema broja cijenjenoga talijanskoga časopisa za putovanja ''Bell' Europa''.
* [[2. lipnja]] – [[Marin Čilić]] je ulaskom u poluzavršnicu [[Roland Garros]]a postao peti trenutno aktivni tenisač kojemu je uspjelo izboriti poluzavršnice svih [[Grand Slam]]ova i prvi [[Hrvati|Hrvat]] kojemu je to pošlo za rukom.
* [[2. lipnja]] – U Dubrovačkim muzejima otvorena je izložba Statut u „kamenu: Pravo i pravda na skulpturi Kneževa dvora” prigodom 750. godišnjice donošenja [[Dubrovački statut|Dubrovačkoga statuta]].

== Svibanj ==
[[Slika:Hrvatsko narodno kazaliste u Zagrebu 090609.jpg|desno|180px]]
* [[30. svibnja]] – Osim u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Dan državnosti (Hrvatska)|Dan državnosti]] obilježen je i u [[hrvatsko iseljeništvo|inozemstvu]]. Bojama [[Hrvatska zastava|hrvatske zastave]] osvijetljeni su [[Nijagarini slapovi]], Viktorijin most u [[Brisbane]]u i [[Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača]] u [[Mostar]]u.
* [[29. svibnja]] – [[Zbor HRT|Zbor]] i [[Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije|Simfonijski orkestar]] [[HRT|Hrvatske radiotelevizije]], pod ravnanjem [[Ivan Repušić|Ivana Repušića]], održali su svečani koncert u prigodi [[Dan državnosti (Hrvatska)|Dana državnosti Hrvatske]] te 30. obljetnice [[Međunarodno priznanje Hrvatske|Međunarodnoga priznanja Hrvatske]] u [[HNK u Zagrebu|Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu]], s petsto uzvanika, sadašnjih i bivših članova [[Hrvatski sabor|Hrvatskoga sabora]], [[Hrvatska Vlada|Vlade]], [[Predsjednik RH|Predsjedništva]] i [[Ministarstvo vanjskih i europskih poslova |diplomacije]].
* [[28. svibnja]] – [[Luka Modrić]] je s [[Real Madrid]]om osvojio [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|UEFA Ligu prvaka 2021./22.]] To je bio peti put da je Luka Modrić osvojio to natjecanje. Ovaj naslov UEFA Lige prvaka bio je deseti zaredom koji je osvojio neki [[:Kategorija:Hrvatski nogometaši|hrvatski igrač]].
* [[28. svibnja]] – Na [[Hrvatsko vojno učilište „dr. Franjo Tuđman”|Hrvatskom vojnom učilištu]], [[Mirogoj]]u i zagrebačkom [[Jarun]]u svečano je obilježen Dan Hrvatske vojske, Dan Hrvatske kopnene vojske te 31. obljetnica svečanoga ustrojavanja [[Zbor narodne garde|Zbora narodne garde]] na [[Stadion Kranjčevićeva|Stadionu Kranjčevićeva]] u Zagrebu.
[[Slika:Hrvatski dom.jpg|desno|180px]]
* [[27. svibnja]] – U [[Križevci]]ma su otvoreni ''Dani hrvatskih svetaca i blaženika'' književnim, glazbenim, [[Izložba|izložbenim]] i sakralnim programom u križevačkim crkvama i Gradskoj galeriji.
* [[27. svibnja]] – [[:Kategorija:Hrvatski boksači|Hrvatski boksač]] [[Luka Plantić]] osigurao je odličje na Europskom boksačkom prvenstvu u [[Erevan]]u, prvo za [[Hrvatska|Hrvatsku]] nakon zlata [[Filip Hrgović|Filipa Hrgovića]] 2015.
[[Slika:Ozalj Castle Aerial view.jpg|desno|180px]]
* [[21. svibnja|21.]] – [[28. svibnja]] - U [[Zrin]]u, [[Glina (grad)|Glini]], [[Sisak|Sisku]], [[Stari grad Ozalj|Starom gradu Ozlju]] (''na slici''), [[Gornji Viduševac|Gornjem Viduševcu]] i [[Hrvatski Čuntić|Hrvatskom Čuntiću]] održava se osmi [[Zrin Festival]], namijenjen promicanju [[kulturna baština|kulturne baštine]] [[Pounje|Pounja]] i [[Banovina|Banovine]].
* [[26. svibnja]] – Na mjesnom groblju Laduč pokopane su 133 žrtve poraća koje su u svibnju 1945. ubili pripadnici 21. srpske divizije Jugoslavenske armije.
* [[26. svibnja]] – U [[Zračna luka „Franjo Tuđman”|Zračnoj luci „Franjo Tuđman”]] otvorena je knjižnica za putnike luke.
* [[19. svibnja]] – Prigodom obilježavanja 30. obljetnice hrvatsko-švicarskih međudržavnih odnosa [[Hrvatska pošta]] i [[Nacionalni park Krka]] izdali su [[poštanska marka|poštanske marke]] s motivima [[Visovačko jezero|Visovačkoga jezera]] i alpskoga jezera [[Cauma]].
* [[18. svibnja]] – [[Kristijan Jakić]] je s [[Eintracht Frankfurt]]om osvojio [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europsku ligu 2021./22.]]
* [[14. svibnja]] – Održan je znanstveno-stručni skup „Uvijek i sve za Hrvatsku” prigodom 100. obljetnice rođenja [[Predsjednik Hrvatske|hrvatskoga predsjednika]] [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]], na kojemu su izlagali [[Predsjednik Vlade Republike Hrvatske]], ministri, [[Hrvatski sabor|saborski]] [[zastupnik|zastupnici]], [[povjesničar]]i i članovi obitelji.
* [[14. svibnja]] – U Muzeju sakralne umjetnosti Hrvata u Mađarskoj u Prisiki otvorena je izložba „Znanstveno i duhovno nasljeđe Fausta Vrančića”, u suradnji  s [[NSK|Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom]] i [[HAZU|Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti u Zagrebu]].
[[Slika:HNK Split.JPG|desno|180px]]
* [[13. svibnja]] – U [[HNK Split|splitskom HNK-u]] praizveden je [[balet]] ''Onjegin'' Vasilija Medvedeva, a u [[HNK Osijek|osječkom HNK-u]] [[tragedija]] ''[[Fedra]]'' [[Jean Racine|Jeana Racinea]], u režiji [[Robert Raponja|Roberta Raponje]].
* [[13. svibnja]] – Šestero hrvatskih srednjoškolaca osvojilo je srebrna odličja na Prirodoslovnoj olimpijadi Europske unije u [[Kraljičin Gradac|Kraljičinom Gradcu]] u [[Češka|Češkoj]].
* [[13. svibnja]] – Svečanim [[koncert]]om [[Zbor HRT|Zbora]] i [[Simfonijski orkestar Praškog radija|Simfonijskoga orkestra]] [[HRT]]-a obilježena je 80. obljetnica djelovanja Zbora HRT-a.
[[Slika:Matica hrvatska logo.svg|desno|180px]]
* [[12. svibnja]] – U [[Zadar|zadarskom]] ogranku [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] predavanjem „180. obljetnica Matice hrvatske 1842. – 2022.: baština, tradicija, budućnost” Tomislava Galovića obilježava se 180. obljetnica osnutka MH.
* [[12. svibnja]] – U [[Hrvatski državni arhiv|Hrvatskom državnom arhivu]] održano je predstavljanje šestsvesčanoga izdanja „Marijaterezijanski urbari Varaždinske županije 1774. – 1784.“
* [[10. svibnja|10.]] – [[12. svibnja]] – Glavni tajnik [[Sveta Stolica|Svete Stolice]] [[Pietro Parolin]] u službenom je posjetu Hrvatskoj prigodom 30. obljetnice [[Međunarodno priznanje Hrvatske|međunarodnoga priznanja Hrvatske]].
* [[10. svibnja]] – Hrvatska djevojčad u [[futsal|dvoranskom nogometu]] izvojevala je dvije pobjede nad domaćinom [[Saudijska Arabija|Saudijskom Arabijom]] u [[Rijad]]u.
[[Slika:Franjotudjman.jpg|desno|130px]]
* [[7. svibnja|7.]]–[[15. svibnja]] – Otvoren je 16. Međunarodni orguljaški festival »[[Ars organi sisciae|Ars Organi Sisciae]]«, s [[koncert]]ima [[:Kategorija:Hrvatski orguljaši|hrvatskih]] i [[:Kategorija:Orguljaši|inozemnih]] [[Orgulje|orguljaša]] i [[glazbeni sastav|glazbenih sastava]] u [[Sisak|Sisku]], [[Petrinja|Petrinji]], [[Glina (grad)|Glini]], [[Voloder]]u i [[Hrvatska Kostajnica|Hrvatskoj Kostajnici]].
* [[7. svibnja]] – U [[Varaždin]]u, [[Vinkovci]]ma i [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]] održan je Hod za život.
* [[5. svibnja|5.]] i [[6. svibnja]] – Prigodom stote obljetnice rođenja [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]], [[Hrvatski institut za povijest]], [[Institut društvenih znanosti Ivo Pilar]], [[Matica hrvatska]], [[Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata]] i [[Hrvatski državni arhiv]] organizirali su znanstveni skup pod naslovom „Dr. Franjo Tuđman – život i naslijeđe&quot;, pri Matici hrvatskoj u Zagrebu.
* [[5. svibnja]] – Za državnoga heralda [[Švedska|Kraljevine Švedske]] imenovan je [[hrvat]]ski [[Grboslovlje|grboslov]] [[Davor Zovko]].
* [[5. svibnja]] – Prigodom [[blagdan]]a [[Sveti Florijan|sv. Florijana]] [[Hrvatska vatrogasna zajednica]] dodijelila je Nagradu za najpothvat u vatrogastvu u 2021. Vatrogasnoj postrojbi Zagreb za uklanjanje [[toranj|tornja]] [[katedrala|katedrale]] [[Sisačka katedrala|Uzvišenja Sv. Križa u Sisku]].
* [[4. svibnja|4.]]–[[6. svibnja]] – Na [[Fakultet filozofije i religijskih znanosti|FFRZ-u]] održava se transdisciplinarni međunarodni simpozij „Bioetika i aporije psihe” u organizaciji Hrvatskoga bioetičkoga društva.
[[Slika:Baška krk.jpg|desno|160px]]
* [[4. svibnja]] – U [[Budimpešta|Budimpešti]] je otvorena izložba fotografija „Mrgari - cvjetovi Baške”, u organizaciji Veleposlanstva RH u Mađarskoj, [[Hrvati u Mađarskoj|hrvatske zajednice]], [[Baška|Općine Baške]] i [[Arheološki muzej u Zagrebu|Arheološkoga muzeja u Zagrebu]].
* [[4. svibnja]] – U [[Pag (grad)|Pagu]] je održana tradicijska [[proslava Svetoga Trna]], ponovno nakon 2019. godine.
* [[4. svibnja]] – Svečano je obilježena 800. obljetnica crkve i samostana Sv. Jakova na Višnjici u [[Dubrovnik]]u.
* [[3. svibnja]] – U [[Sinj]]u je otkriveno [[poprsje]] [[Ministarstvo obrane RH|ministru obrane]] iz razdoblja [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]] [[Gojko Šušak|Gojku Šušku]], počasnom građaninu Sinja, djelo akademskoga kipara Mladena Mikulina.
* [[2. svibnja]] – U [[Donji Kraljevec|Donjem Kraljevcu]] u [[Međimurje|Međimurju]] održana je prva utrka Svjetskog brzinskog prvenstva na trkalištu posebno izgrađenomu za taj događaj.
[[Slika:SplitBellTower.JPG|desno|160px]]

== Travanj ==
* [[30. travnja]] – U [[Split]]u je održan jubilejski 20. [[Sudamja fest]].
[[Slika:WrNeustadt Stadtpark Frankopan &amp; Zrinski.jpg|desno|160px]]
* [[29. travnja]] – Muzeju vučedolske kulture i arheološkom nalazištu Vučedolu dodijeljena je Oznaka europske baštine [[Europska komisija|Europske komisije]].
* [[29. travnja]] – [[:Kategorija:Hrvatski džudaši|Hrvatska judašica]] [[Ana Viktorija Puljiz]] osvojila je brončano odličje na Europskom prvenstvu u [[Sofija|Sofiji]].
* [[29. travnja]] – Svečano su obilježene 30. obljetnice uspostavljanja međudržavnih odnosa između [[Luksemburg]]a i [[Hrvatska|Hrvatske]] te Hrvatske i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenoga Kraljevstva]].
* [[24. travnja]] – U austrijskom [[Bečko Novo Mjesto|Bečkom Novom Mjestu]] otkriven je [[spomenik]] dvojici hrvatskih povijesnih velikana i mučenika [[Petar Zrinski|Petru Zrinskom]] i [[Fran Krsto Frankapan|Franu Krsti Frankopanu]]. 
* [[24. travnja]] – [[Hrvatska ženska rukometna reprezentacija|Hrvatske rukometašice]] pobjedom nad [[Češka ženska rukometna reprezentacija|Čehinjama]] u [[poreč]]koj [[Žatika|Žatiki]] osigurale su nastup na Europskom prvenstvu 2024.
* [[24. travnja]] – [[Finci|Finac]] Kalle Rovanpera pobjednik je WRC-ova Croatia Rallya voženoga u [[Središnja Hrvatska|Središnjoj Hrvatskoj]]. Hrvatski automobilist [[Niko Pulić]] nastupom na domaćem trkalištu obilježio je četrdeset godina karijere.
* [[23. travnja]] – [[Hrvatski branitelji]] Martin Cruickshank i Werner Ilić su prigodom tridesete godišnjice [[Međunarodno priznanje Hrvatske|Međunarodnoga priznanja Hrvatske]] u tri mjeseca preplovili [[Atlantski ocean]] [[čamac|čamcem]] na vesla (put dug 6300 km).
* [[23. travnja]] – Kod [[Stolac (BiH)|Stoca]] je zabilježen [[Potres kod Stoca 2022.|potres magnitude 5,7 M&lt;sub&gt;w&lt;/sub&gt;.]] Jedna osoba je preminula.
[[Slika:Split kazalište - panoramio.jpg|desno|180px]]
* [[21. travnja]] – U [[Split]]u su svečano otvoreni 32. [[Marulićevi dani]] tijekom kojih će biti izvedeno deset [[kazalište|kazališnih]] [[predstava]] hrvatskih autora.
* [[21. travnja]] – [[Europska komisija]] odobrila je hrvatski projekt izgradnje i opremanja logističko-distributivnih centara za [[voće]] i [[povrće]] u vrijednosti 54 milijuna eura u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost te više od 60 milijuna eura iz [[Europski fond za regionalni razvoj|Europskog fonda za regionalni razvoj]] za zaštitu od [[poplava]] u području [[Sisak|Siska]] i [[Karlovac|Karlovca]].
* [[21. travnja]] – [[Papa]] [[Franjo]] pridružio se pozivu glavnoga tajnika [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] [[António Guterres|Antónija Guterresa]] za primirje u [[Ukrajina|Ukrajini]] na Uskrs koji [[Pravoslavna crkva|pravoslavni vjernici]] slave 24 travnja.
* [[21. travnja]] – Ispred [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu|Nacionalne i sveučilišne knjižnice]] otvoren je međunarodni četverodnevni „Croatia Rally“.
[[Slika:LADO Hrvatska posavina.jpg|desno|180px]]
* [[18. travnja]] – U [[Crkva sv. Blaža u Zagrebu|crkvi sv. Blaža u Zagrebu]], na [[Uskrsni ponedjeljak]], [[Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO|LADO]] je održao koncert hrvatskih uskrsnih popijevki „Veliko je sad veselje“. [[Tamburaški orkestar Hrvatske radiotelevizije|Tamburaški orkestar HRT-a]] održao je u crkvi bl. Augustina Kažotića na [[Pešćenica|Pešćenici]] koncert „Uskrs u ozračju [[tambura|tambure]]“.
[[Slika:Easter morning, no. 2 - after Mrs. O.E. Whitney. LCCN2016651893.jpg|desno|180px]]
* [[17. travnja]] – Na poticaj [[Hrvati u Argentini|hrvatske zajednice]] u [[argentina|argentinskom]] gradu Mendozi mjesni umjetnici postavili su i ukrasili [[pisanice]] u središtu grada, po uzoru na običaj u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i pisanice oslikane u duhu [[Hrvatska naivna umjetnost|hrvatske naivne umjetnosti]].
* [[16. travnja]] – [[Hrvatska rukometna reprezentacija]] plasirala se na Svjetsko prvenstvo 2023. u [[Švedska|Švedskoj]] i [[Poljska|Poljskoj]], ukupno petnaesto uspješno izboreno.
* [[13. travnja]] – Djela [[Gustav Klimt|Gustava Klimta]], Ernsta Klimta i Franza Matscha prenesena su iz Gradskoga muzeja u Rijeci u [[zagreb]]ačke [[Klovićevi dvori|Klovićeve dvore]] za [[izložba|izložbu]] „Klimt u Rijeci – ljubav, smrt, ekstaza”.
* [[13. travnja]] – Objavljeno je kako je [[Hrvatski zavod za javno zdravstvo]] 26 mjeseci epidemije koronavirusa koštalo pet milijardi [[kuna]], a [[državni proračun]] [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] ukupno 23 milijarde kuna izvanrednih potraživanja.
* [[12. travnja]] – Na [[Fakultet filozofije i religijskih znanosti|Fakultetu filozofije i religijskih znanosti]] [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]] održan je [[humanitarni rad|humanitarni]] [[koncert]] „Glazbom i stihom za Ukrajinu” studenata Instituta za crkvenu glazbu i FFRZ-a, koji su čitali stihove ukrajinskoga pjesnika [[Taras Grigorovič Ševčenko|Tarasa Ševčenka]] i izveli nekoliko [[klasična glazba|klasičnih]] [[skladba|skladbi]] [[korizma|korizmena]] nadahnuća.
* [[12. travnja]] – Na [[Hrvatsko katoličko sveučilište|Hrvatskom katoličkom sveučilištu]], a u suorganizaciji Veleposlanstva Ukrajine u Hrvatskoj, održan je okrugli stol „Ukrajina – jučer, danas, sutra“.
[[Slika:Kaštel u Pazinu snimljen sprijeda.jpg|desno|160px]]
* [[11. travnja]] – U Pazinskom kolegiju održana je svečana akademija prigodom 75. obljetnice Pariških mirovnih ugovora i uloge [[Božo Milanović|Bože Milanovića]] u pripajanju [[Istra|Istre]] »matici zemlji« [[Hrvatska|Hrvatskoj]].
* [[10. travnja]] – U [[Split]]u je u organizaciji Udruge za ukrajinsku kulturu u Dalmaciji »Cvit« održana humanitarna večera i dobrotvorna aukcija [[slika]] [[Hrvatska umjetnost|hrvatskih]] i [[Ukrajinci|ukrajinskih]] [[umjetnik]]a za djecu pogođenu [[Rat u Ukrajini 2022.|ratom u Ukrajini]], a pod [[pokroviteljstvo]]m [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinske županije]].
* [[9. travnja]] – U [[Kaštela|Kaštelima]] i [[Primošten]]u održana su tradicijska sijela pletenja [[maslinova grančica|maslinovih grančica]] uoči proslave [[Cvjetnica|Cvjetnice]].
[[Slika:Dubrovnik, Sponza's palace IMG 8147.jpg|desno|120px]]
* [[9. travnja]] – U [[Kazalište Marina Držića|Kazalištu Marina Držića]] u [[Dubrovnik]]u svečanošću je obilježena 80. obljetnica djelatnosti [[Radio Dubrovnik]]a.
* [[9. travnja]] – [[hrvatski ragbijaški savez|Hrvatska reprezentacija u rugbyu]] pobjedom nad [[Izrael]]om postigla je povijesni plasman u višu diviziju Europskoga kupa nacija
* [[8. travnja]] – Na [[Katoličanstvo|katoličkom]] [[groblje|groblju]] u [[Tenja|Tenji]] pokopano je jedanaest [[civili|civilnih]] žrtava [[ratni zločin|ratnoga zločina]] u [[Bobota|Boboti]], [[ekshumacija|ekshumiranih]] u [[studeni|studenom]] [[2021.]] [[Sprovod|Sprovodne obrade]] predvodio je [[Đakovačko-osječka nadbiskupija|đakovačko-osječki nadbiskup]] [[Đuro Hranić]].
* [[8. travnja]] – Uz svečani [[mimohod]] u [[Mostar]]u je obilježena 30. godišnjica uspostave [[HVO|Hrvatskog vijeća obrane]] 
[[Slika:Portrait of Pope Francis (2021).jpg|desno|120px]]
* [[7. travnja]] – [[Papa Franjo]] imenovao je msgr. Milana Zgrablića [[nadbiskup]]om [[koadjutor]]om [[Zadarska nadbiskupija|Zadarske nadbiskupije]].
* [[6. travnja]] – Tijekom apostolskoga posjeta [[Malta|Malti]] [[papa]] [[Franjo]] osudio je [[pokolj u Buči]]: u obraćanju migrantima osudio je zlodjela i okrutnost [[Rusija|ruskih]] [[vojnik]]a prema [[civili]]ma, osobito prema bespomoćnim ženama i djeci.
* [[5. travnja]] – Središnji državni ured RH za razvoj digitalnog društva predstavio je novu [[digitalizacija|digitalnu platformu]] [[E-poslovanje]] za bolju komunikaciju [[poslovanje|poslovnih subjekata]] s tijelima [[birokracija|javne uprave]].
* [[5. travnja]] – U [[Zagreb]]u traje dvodnevni američko-hrvatski forum, koji je prigodom 30. godišnjice diplomatskih odnosa organiziralo [[veleposlanstvo]] [[Sjedinjene Američke Države|SAD-a]]. U sklopu foruma održana je i [[panel-rasprava]] „[[Sigurnost]] i [[vanjska politika]]“. 
[[Slika:Rovinj 07.JPG|desno|180px]]
* [[3. travnja]] – [[Istra]] može očekivati dobru turističku sezonu: [[Poreč]], [[Rovinj]] i ostali gradovi uz [[more]] već imaju dobre [[turizam|turističke rezultate]], a i središnja Istra bilježi značajan broj rezervacija domaćih i stranih gostiju.
* [[1. travnja]] – [[Hrvatska]] je od [[Španjolska|Španjolske]] preuzela predsjedanje Hidrografskom komisijom za [[Sredozemno more|Sredozemno]] i [[Crno more]], jednom od ukupno 15 područnih komisija [[Europska unija|Europske unije]] za međunarodnu suradnju u [[hidrografija|hidrografskim]] i [[kartografija|kartografskim]] aktivnostima.
* [[1. travnja]] – Pokrenuta je [[katamaran]]ska linija od [[Split]]a do [[Dubrovnik]]a sa zaustavljanjima na [[Brač]]u, [[Hvar]]u, [[Korčula|Korčuli]] i [[Mljet]]u.

== Ožujak ==
* [[31. ožujka]] – U [[tvrđava Sv. Ivan u Dubrovniku|tvrđavi sv. Ivana]] u [[Dubrovnik]]u svečano je otvoren [[Akvarij i Institut za more i priobalje|novoobnovljeni akvarij]]: obnova tog akvarija bila je dio europskog projekta tzv. „plave propusnice“ s tematskim rutama za obilazak akvarija i prirodnih vodenih [[stanište|staništa]] na području Dubrovnika, [[Kotor]]a, [[Hutovo blato|Hutova blata]], [[Mostar]]a i [[Neretva|Neretve]].
[[Slika:Šibenik - harbour (big).jpg|desno|180px]]
* [[30. ožujka]] – U [[Šibenik|šibenskom]] [[Iskra brodogradilište|brodogradilištu »Iskra«]] svečano je položena kobilica za prvu od šest brzih [[brodica]] koje će se graditi u sklopu projekta uspostave [[hitna medicina|hitne medicinske službe]] duž hrvatskoga dijela [[Jadransko more|Jadranskog mora]].
* [[29. ožujka]] – U [[Asunción]]u, glavnom gradu [[Paragvaj]]a, počeli su šesti susreti [[Hrvatsko iseljeništvo|hrvatskih iseljenika]] [[Južna Amerika|Južne Amerike]] u kojima sudjeluje otprilike 150 predstavnika hrvatskih zajednica iz [[Argentina|Argentine]], [[Čile]]a, [[Bolivija|Bolivije]], [[Brazil]]a, [[Urugvaj]]a i Paragvaja.
[[Slika:Park and bandstand in Bjelovar, Croatia.jpg|desno|180px]]
* [[29. ožujka]] – U Biskupijskom ordinarijatu u [[Bjelovar]]u predstavljen je logotip, geslo i program [[Susret hrvatske katoličke mladeži|Susreta hrvatske katoličke mladeži]], koji će se ondje održati 17. rujna.
* [[29. ožujka]] – U zagrebačkoj Laubi predstavljeno je trinaest [[kip]]ova hrvatskih velikana, radova osmero kipara, kao dio kulturno-turističke ponude „Staza hrvatskih velikana”.
* [[28. ožujka]] – Na [[Debeljak]]u kod [[Sukošan]]a započelo je postavljanje meteorološkoga radara »C-band Doppler«, prvoga od tri planirana duž hrvatske jadranske obale.
* [[26. ožujka]] – [[Koprivnica|Koprivnička]] [[knjižnica|knjižnica i čitaonica]] »Fran Galović« na međunarodnom je sajmu [[knjiga]] u [[London]]u proglašena najboljom knjižnicom na [[svijet]]u.
[[Slika:Goli.jpg|desno|180px]]
* [[22. ožujka]] – [[:w:Kategorija:Hrvatski boksači|Hrvatska boksačica]] [[Nikolina Ćaćić]] osvojila je srebrno odličje na Europskom prvenstvu do 22 godine u [[Poreč]]u.
* [[21. ožujka]] – Nakon 40 godina u hrvatskom dijelu [[Jadransko more|Jadranskog mora]], nedaleko od [[Mljet]]a, viđena je [[sredozemna medvjedica]].
[[Slika:Novi dvori Zaprešić (obnova).jpg|desno|180px]]
* [[18. ožujka|18.]] – [[20. ožujka]] – U [[Novi dvori u Zaprešiću|Novim dvorima]] [[Josip Jelačić|bana Jelačića]] u [[Zaprešić]]u održan je Festival bajki.
* [[16. ožujka|16.]] – [[20. ožujka]] – U [[Zagreb]]u je održan dosad najposjećeniji Festival svjetla, s umjetničkim svjetlosnim instalacijama na nizu gradskih znamenitosti ([[Muzej za umjetnost i obrt]], [[Muzej Mimara]], [[Kula Lotrščak]], [[Tunel Grič]], [[Crkva sv. Katarine u Zagrebu|crkva sv. Katarine]], [[HNK u Zagrebu|HNK]], [[Muzička akademija u Zagrebu|MUZA]], [[Zrinjevac]], [[Zračna luka Zagreb|zračna luka]], [[Trg bana Josipa Jelačića|Jelačićev]] i ini trgovi).
* [[19. ožujka]] – U [[koncertna dvorana|koncertnoj dvorani]] »Blagoje Bersa« [[Muzička akademija u Zagrebu|Glazbene akademije u Zagrebu]] [[Zagrebački solisti]] izvode [[Joseph Haydn|Haydn]]ovih ''Sedam posljednjih Kristovih riječi na križu'', uz pripovjedanje [[Goran Grgić|Gorana Grgića]]. [[Oratorij]]ski [[zbor]] [[Cantores Sancti Marci]] održao je koncert »Pietà« u [[Crkva sv. Blaža|crkvi sv. Blaža u Zagrebu]] prigodom [[Sveti Josip|Josipova]].
[[Slika:Archeological museum Zagreb.jpg|desno|180px]]
* [[17. ožujka]] – U Galeriji [[Arheološki muzej u Zagrebu|Arheološkoga muzeja u Zagrebu]] otvorena je izložba fotografija o arheološkoj baštini [[Irska|Irske]]. 
* [[10. ožujka]] – Pokraj zagrebačkog jezera [[Jarun]] [[Pad bespilotne letjelice u Zagrebu 2022.|srušila se bespilotna letjelica]] za koju se smatra da je sovjetski izviđački dron [[Tupoljev Tu-141]].
* [[8. ožujka]] – [[:w:Kategorija:Hrvatski alpski skijaši|Hrvatska skijašica]] [[Zrinka Ljutić]] postala je u [[kanada|kanadskoj]] Panorami svjetska juniorska prvakinja u [[slalom]]u. Sljedećega je dana osvojila broncu u [[veleslalom]]u na istom skijalištu.
* [[7. ožujka]] – [[:w:Kategorija:Hrvatski gimnastičari|Hrvatski gimnastičar]] [[Aurel Benović]] osvojio je brončano odličje u [[parter]]u na natjecanju Svjetskoga kupa u [[Doha|Dohi]].
* [[7. ožujka]] – [[:w:Kategorija:Hrvatski košarkaši|Hrvatski košarkaš]] [[Bojan Bogdanović]] postavio je novi hrvatski i europski rekord u [[NBA]] ligi ubacivši jedanaest trica, što je i klupskih rekord [[Utah Jazz]]a, u pobjedi nad [[Oklahoma City Thunder]]ima.
* [[1. ožujka]] – [[Stjepan Lakušić]] izabran je za novoga [[rektor]]a [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]].

== Veljača ==
[[Slika:Zagrebačka katedrala.jpg|desno|180px]]
* [[28. veljače]] – [[Grad Zagreb]] proglašen je četvrtim najboljim europskim gradom za dječja putovanja, uzevši u obzir podatke o dostupnosti [[muzej]]a, igrališta, znamenitosti, [[zabavni park|zabavnih parkova]], kakvoći zraka i indeksu kriminaliteta, a u istraživanju »OVO Network«.
* [[25. veljače]] – [[Hrvatski sabor]] je sa 133 glasova „za” i jednim suzdržanim prihvatio ''[[Deklaracija|Deklaraciju]] o Ukrajini'', kojom najoštrije osuđuje agresiju [[Rusija|Rusije]] na [[suverenitet]], [[teritorij]]alni [[integritet]] i [[neovisnost]] [[Ukrajina|Ukrajine]]. 
[[Slika:Maksimir 2011.jpg|desno|180px]]
* [[24. veljače]] – [[Nogomet]]aši [[GNK Dinamo|Dinama]] svladali su [[F.C. Sevilla|Sevillu]] na [[Stadion Maksimir|Maksimiru]] s minimalnih 1:0 u uzvratnom susretu doigravanja za završni dio [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]] Jedini pogodak na susretu zabio je [[Mislav Oršić]].
* [[24. veljače]] – Na izvanrednoj sjednici u [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu|Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici]] [[Vlada RH]] osudila [[Ruska invazija na Ukrajinu 2022.|ruski vojni napad]] na [[Ukrajina|Ukrajinu]], najavivši spremnost na prihvat ukrajinskih izbjeglica. [[Vukovarski vodotoranj]] osvijetljen je bojama [[Zastava Ukrajine|ukrajinske zastave]] u znak podrške [[Ukrajina|Ukrajini]], a u [[Zagreb]]u je organiziran i skup potpore.
[[Slika:Klovicevi dvori Zagreb.jpg|desno|180px]]
* [[21. veljače]] – U povodu stote obljetnice smrti [[Vlaho Bukovac|Vlahe Bukovca]] u [[Galerija Klovićevi dvori|Klovićevim dvorima u Zagrebu]] otvorena je [[izložba]] „Korijeni i krila”, koja se bavi Bukovčevim zagrebačkim, cavtatskim i bečkim razdobljem.
* [[19. veljače]] – Nakon čak osamdeset godina u [[Zagreb]]u su u [[koncertna dvorana|koncertnoj dvorani]] [[Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog|Vatroslava Lisinskog]] pod vodstvom [[dirigiranje|šefa-dirigenta]] [[Kirill Petrenko|Kirila Petrenka]] nastupili [[Berlinski filharmoničari]].
[[Slika:European Parliament Strasbourg 2015-10-28 01.jpg|desno|180px]]
* [[17. veljače]] – [[Predsjednik Vlade Republike Hrvatske]] [[Andrej Plenković]] sastao se s predsjednicom [[Europska komisija|Europske komisije]] [[Ursula von der Leyen|Ursulom von der Leyen]] te ju, uz ostalo, izvijestio i o aktualnostima u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i položaju [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata u toj zemlji]]. 
* [[16. veljače]] – [[Vlada RH]] predstavila je paket mjera za ublažavanje rasta [[energetska politika|cijena energenata]] vrijedan gotovo 5 [[milijarda|milijardi]] [[hrvatska kuna|kuna]]. Među mjerama je i sniženje [[porez na dodanu vrijednost|PDV-a]] na brojne [[proizvod]]e i [[uslužne djelatnosti|usluge]], a uvode se i promjene u sustavu [[socijalna zaštita|naknada za socijalno ugrožene]] te jednokratne naknade za umirovljenike.
* [[12. veljače]] – U [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigradu]] i [[Paljuv]]u dostojanstveno je obilježena 29. godišnjica [[Operacija Gusar|vojno-redarstvene operacije &quot;Maslenica&quot;]], tijekom koje su od siječnja do travnja 1993. godine oslobođena [[okupacija|okupirana područja]] u zaleđu [[Zadar|Zadra]]. 
[[Slika:Krasic-Krašić-0267.JPG|desno|130px]]
* [[10. veljače]] – U [[Krašić]]u i [[Zagreb]]u svečanim je [[misa|misnim slavljima]] proslavljeno &quot;Stepinčevo&quot;, spomendan blaženoga [[kardinal]]a [[Alojzije Stepinac|Alojzija Stepinca]].  
[[Slika:Rektorat Sveucilista u Rijeci 040408 1.jpg|desno|170px]]
* [[8. veljače]] – [[Sveučilište u Rijeci]] osnovalo je dvije nove sastavnice, Fakultet za matematiku te Fakultet informatike i digitalnih tehnologija, uzdignućem dosadašnjih odjela na razinu fakulteta. 
[[Slika:Dubrownik - widok na wieżę zegarową - panoramio.jpg|desno|170px]]
* [[8. veljače]] – U [[Dubrovnik]]u je počelo snimanje američke visokobudžetne [[akcijski film|akcijske filmske serije]] ''[[Tom Clancy's Jack Ryan]]'' u kojoj naslovnu ulogu tumači [[John Krasinski]]. To je prva velika [[film|filmska produkcija]] ove godine u Dubrovniku, a iz uprave Grada najavljuju da će se na dubrovačkim  ulicama do kraja 2022. snimati još dvije. 
* [[7. veljače]] – [[Vlada RH]] usvojila je Uredbu o proglašenju posebnoga herpetološkoga rezervata Lokve u [[Majkovi]]ma, prvoga takvoga na području [[Hrvatska|Hrvatske]], kojim se štiti 19 zabilježenih vrsta [[vodozemci|vodozemaca]] i [[gmazovi|gmazova]] u općini [[Dubrovačko primorje]].
[[Slika:Zvonejski zvončari va kole.jpg|desno|170px]]
* [[6. veljače]] – [[Zvončari#Zvonejski zvončari|Zvonejski zvončari]] na tradicionalnom su pohodu u [[Rukavac (Matulji)|Rukavac]]: tijekom tridesetak kilometara dugoga [[poklade|pokladnog ophoda]] zaustavljaju se u mjestima gdje ih ljudi dočekuju i časte [[hrana|jelom]] i [[piće|pićima]]. 
* [[5. veljače]] – [[HOO|Hrvatska]] [[brzo klizanje|brzoklizačica]] [[Valentina Aščić]] nastupom na [[ZOI|Zimskim olimpijskim igrama]] u [[Peking]]u upisala se u povijest [[Šport u Hrvatskoj|hrvatskoga športa]] i [[Hrvatska na Olimpijskim igrama|olimpizma]].
[[Slika:AN Totale-Konzert 02-06-17 0519 AdobeRGB(4275).jpg|desno|180px]]
* [[3. veljače|3.]] i [[4. veljače]] – U koncertnoj dvorani [[Gewandhaus]] u [[Leipzig]]u [[Simfonijski orkestar Gewandhaus]] je u program [[koncert|koncerata]] u povodu 100. obljetnice smrti slavnoga njemačkoga [[dirigiranje|dirigenta]] [[Arthur Nikisch|Arthura Nikischa]] uvrstio i pod ravnanjem [[Andris Nelsons|Andrisa Nelsonsa]] izveo ''Simfoniju u fis-molu'' op. 41 [[Dora Pejačević|Dore Pejačević]]. 
[[Slika:Puštanje golubica.JPG|desno|180px]]
* [[2. veljače]] – Na [[blagdan]] [[Svijećnica|Svijećnice]] u [[Dubrovnik]]u svečano je otvorena jubilarna 1050. [[Festa svetog Vlaha]].

== Siječanj ==
[[Slika:Ivan Dodig (19386883863).jpg|desno|140px]]
* [[29. siječnja]] – Mlada [[:Kategorija:Hrvatski tenisači|hrvatska tenisačica]] [[Petra Marčinko]] osvojila je juniorski [[Australian Open]].
* [[28. siječnja]] – Uz ustrajne kritike [[oporba|oporbe]], [[Hrvatski sabor]] donio je [[Zakon]] o [[socijalna skrb|socijalnoj skrbi]], dio paketa od sedam zakona kojim se reformira sustav socijalne skrbi.
* [[28. siječnja]] – [[:Kategorija:Hrvatski tenisači|Hrvatski tenisač]] [[Ivan Dodig]] osvojio je u paru s [[Kristina Mladenović|Kristinom Mladenović]] [[Australian Open]].
* [[25. siječnja]] – U prigodi obilježavanja 30. godišnjice uspostave diplomatskih odnosa [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Mađarska|Mađarske]] orkestar i solisti [[HNK u Zagrebu]] i Budimpeštanskoga operetnoga kazališta održali su svečani [[koncert]] u [[Budimpešta|Budimpešti]]. Tjedan dana ranije isti je koncert održan u [[Osijek]]u.
[[Slika:Salona girl.jpg|desno|140px]]
* [[24. siječnja]] – U čitaonici Knjižnice [[Fakultet hrvatskih studija|Fakulteta hrvatskih studija]] otvorena je [[izložba]] ''Skulptura antičke Salone iz fundusa Gliptoteke HAZU''.
[[Slika:DubrovnikDSC00158.JPG|desno|180px]]
* [[22. siječnja]] – U [[Crkva sv. Vlaha u Dubrovniku|crkvi sv. Vlaha]] zaređen je novi [[Dubrovačka biskupija|dubrovački biskup]] [[Roko Glasnović]].
* [[18. siječnja]] – [[Roberta Metsola]], zastupnica [[Europska pučka stranka|Europskih pučana]], nova je [[Predsjednik Europskog parlamenta|predsjednica Europskoga parlamenta]]. Izabrana je u prvom krugu glasovanja i treća je [[žena]] na čelu [[Europski parlament|parlamenta EU]].
* [[17. siječnja]] – [[Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske|Hrvatski ministar vanjskih poslova]] [[Gordan Grlić Radman]] u posjetu je [[Rusija|Ruskoj Federaciji]] na poziv ruskog kolege [[Sergej Lavrov|Sergeja Lavrova]]: razgovarali su i o mogućim rješenjima aktualne rusko-ukrajinske krize te odmrzavanju pregovora Rusije s [[NATO|NATO-om]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD-om]]. 
* [[17. siječnja]] – [[Papa]] [[Franjo]] primio je u audijenciju predsjedatelja [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]] [[Željko Komšić|Željka Komšića]]: razgovarali su o stanju u toj zemlji, a [[nadbiskup]] [[Paul Gallagher (nadbiskup)|Paul R. Gallagher]], šef [[Vatikan|vatikanske]] [[diplomacija|diplomacije]], u odvojenom je susretu istaknuo važnost promicanja jednakosti građana i konstitutivnih [[narod]]a.
* [[15. siječnja]] – U šesnaest gradova u Hrvatskoj održani prosvjedi Inicijative »Slobodni zajedno«.
[[Slika:Flag of Croatia.svg|desno|180px]]
* [[15. siječnja]] – U [[RH|Republici Hrvatskoj]] svečano obilježena 30. godišnjica [[Međunarodno priznanje Hrvatske|međunarodnoga priznanja]] te [[Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja]].
* [[14. siječnja]] – U [[Šibenik]]u je predstavljen idejni prijedlog obnove Dvostrukoga bedema u JU Tvrđava kulture Šibenik kojom bi se povezali obala i [[Tvrđava sv. Mihovila u Šibeniku|Tvrđava sv. Mihovila]]. 
* [[14. siječnja]] – [[Državni zavod za statistiku]] objavio je prve rezultate popisa stanovništva prema kojima je u [[RH|Republici Hrvatskoj]] 2021. živjelo 3,88 milijuna stanovnika u 1,438 milijuna kućanstava.
* [[13. siječnja]] – Znanstveno–stručnim skupom »Put suverenosti« na [[Hrvatsko katoličko sveučilište|Hrvatskom katoličkom sveučilištu]] obilježena je 30. godišnjica [[Vatikan]]ova [[Međunarodno priznanje Hrvatske|međunarodnoga priznanja Hrvatske]].
* [[13. siječnja]] – U izboru čitatelja i pratitelja [[mrežni portal|mrežnoga portala]] »Gradonačelnik« ''Advent u Osijeku'' odnio je pobjedu u izboru za najljepši [[advent]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Najveći broj glasova iza osječkoga dobio je varaždinski advent.
* [[11. siječnja]] – U [[Petrinja|Petrinji]] je održana redovita sjednica stožera [[Civilna zaštita|Civilne zaštite]] za otklanjanje šteta uzrokovanih [[Potres kod Petrinje 2020.|potresom na Banovini]].
[[Slika:Pelješac bridge - Pelješki most - installation of the last segment 2021-07-21.jpg|desno|180px]]
* [[9. siječnja]] – Radovi na [[Pelješki most|Pelješkom mostu]] primiču se kraju: postavljaju se [[nosač]]i odbojnih ograda i posljednji dijelovi četiri metra visokih [[vjetrobran]]a.
* [[9. siječnja]] – Na [[slalom]]skoj utrci u Adelbodenu ostvaren je jedan od najvećih momčadskih uspjeha [[Hrvatski skijaški savez|hrvatskoga skijanja]]: čak četvorica [[:Kategorija:Hrvatski skijaši|hrvatskih skijaša]] osvojili su bodove i plasman među tridesetoricom najboljih u utrci [[Svjetski skijaški kup|Svjetskoga kupa]].
[[Slika:Kupinovik hvar.jpg|desno|180px]] 
[[Slika:Kip Tesle - Memorijalnog centra Nikola Tesla.jpg|desno|130px]]
* [[7. siječnja]] – [[Udruga]] „Nikola Tesla – Genij za budućnost” obilježila je u [[Zagreb]]u 79. godišnjicu smrti [[Nikola Tesla|Nikole Tesle]], istaknuvši njegov značaj za [[Hrvatska|Hrvatsku]] i za cijeli [[svijet]].
* [[6. siječnja]] – Unatoč pripremama, odlukom [[Međunarodna skijaška federacija|FIS]]–a otkazana je [[Snježni kralj (slalomska utrka)|muška sljemenska utrka]] zbog nepovoljnih uvjeta usred prve vožnje.
* [[4. siječnja]] – Velik uspjeh [[liječnik]]a [[KBC Rijeka|KBC-a Rijeka]]: dvije godine trajala je priprema [[Transplantacija organa|jedinice za presađivanje]] riječkoga KBC-a za vrlo složen zahvat kojim je šesnaestogodišnjoj [[pacijent]]ici s rijetkom [[čovječje srce|srčanom manom]] uspješno presađen [[bubreg]]. 
[[Slika:Prva vožnja SQT2019 žene.jpg|desno|180px]]
* [[4. siječnja]] – [[Petra Vlhová]] pobjednica je [[sljeme]]nske [[Snježna kraljica (slalomska utrka)|Snježne kraljice]] treći put zaredom. [[:Kategorija:Hrvatski skijaši|Hrvatska predstavnica]] [[Leona Popović]] ostvarila je rezultat karijere, sedmo mjesto.
* [[1. siječnja]] – U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] na snagu stupio niz zakonskih odredbi i propisa. Među ostalim, [[porez na dobit]] i [[porez na dohodak]] smanjen je s 12 na 10%, osvetnička pornografija postaje [[kazneno djelo|kaznenim djelom]], [[kriptovalute]] se počinju oporezivati te se ukida uporaba biljega za izdavanje nekih osobnih isprava.
[[Slika:Cravat Regiment in Upper Town in Zagreb Croatia 01.jpg|desno|180px]]
* [[1. siječnja]] – [[Kravat pukovnija]] je u [[Zagreb]]u točno u [[podne]], nakon pucnja [[Grički top|Gričkoga topa]] s [[Gradec (Zagreb)|Gradeca]], održala tradicionalnu smjenu [[straža|straže]] i tako svečano uveličala početak nove 2022. godine.</text>
      <sha1>shaoqrv7nw74tgr0b95czq37yhlwa6s</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433124</id>
      <parentid>6433122</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T05:35:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Maestro Ivanković</username>
        <id>73870</id>
      </contributor>
      <comment>/* Srpanj */ arhiviranje</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="49432" xml:space="preserve">'''Prethodne godine:''' [[Predložak:Novosti/Arhiv/2005.|2005.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2006.|2006.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2007.|2007.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2008.|2008.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2009.|2009.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2010.|2010.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2011.|2011.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2012.|2012.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2013.|2013.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2014.|2014.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2015.|2015.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2016.|2016.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2017.|2017.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2018.|2018.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2019.|2019.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2020.|2020.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2021.|2021.]]


== Srpanj ==
[[Slika:Groznjan street.jpg|desno|180px]]
* [[21. srpnja]] – [[Hrvatska narodna banka]] izdala je posebnu kovanicu u vrijednosti 25 kuna s motivom [[Pelješki most|Pelješkoga mosta]].
* [[21. srpnja]] – [[:Kategorija:Hrvatski atletičari|Hrvatska atletičarka]] [[Sandra Perković]] osvojila je srebrnu medalju u [[bacanje diska|bacanju diska]] na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetskom atletskom prvenstvu]] u [[Eugene, Oregon|Eugeneu]] ([[Oregon]], [[SAD]]). [[Marija Tolj]], naša druga predstavnica, osvojila je osmo mjesto.
[[Slika:Sesvete srediste 0510 1.jpg|desno|200px]]
* [[20. srpnja]] – [[Japan]]ska [[korporacija]] [[Nipro]] predstavila je ulaganje od 100 [[milijun]]a [[hrvatska kuna|kuna]] u novu [[tvornica|tvornicu]] [[medicina|medicinskih]] [[ampula]] i bočica u [[Sesvete|Sesvetama]], najavivši da će ista postati njihov globalni centar izvrsnosti u proizvodnji [[staklo|staklenih ampula]].
* [[19. srpnja]] – [[Odbor za normu hrvatskoga standardnog jezika HAZU|Odbor za normu hrvatskoga standardnog jezika]] [[HAZU]] očitovao se o „Deklaraciji o granicama srpskog jezika”: članovi Odbora upozoravaju na neistine i iskrivljavanje povijesnih činjenica u službi [[velikosrpska ideologija|velikosrpske ideologije]] iznesene u toj deklaraciji.
* [[19. srpnja]] – Izvješće [[Eurostat|Statističkoga ureda EU]] pokazuje da je godišnja stopa [[inflacija|inflacije]] u [[Europska unija|Europskoj uniji]], [[eurozona|eurozoni]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]] u lipnju, potaknuta snažnim rastom [[cijena]] energenata i [[hrana|hrane]], dosegnula nove najveće zabilježene razine.
* [[18. srpnja]] – [[:Kategorija:Hrvatski atletičari|Hrvatski atletičar]] [[Filip Mihaljević]] zauzeo je šesto mjesto u završnici [[bacanje kugle|bacanja kugle]] na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetskom atletskom prvenstvu]] u [[Eugene, Oregon|Eugeneu]] ([[Oregon]], [[SAD]]).
* [[17. srpnja]] – [[Cerovačke špilje]] su nakon četiri godine obnove otvorile vrata posjetiteljima: uređene šetnice, duge više od 1400 metara, u dvije su [[špilja|špilje]] u kratkom vremenu privukle mnogo domaćih posjetitelja koji [[vikend]]om dolaze u [[Lika|Liku]].
[[Slika:Croat fg171.JPG|desno|200px]]
* [[16. srpnja]] – [[Hrvatska reprezentacija u rukometu na pijesku]] osvojila je zlatno odličje na [[Svjetske igre|Svjetskim igrama]] u američkom Birminghamu.
* [[16. srpnja]] – U [[Amfiteatar u Puli|pulskoj Areni]] počeo je [[69. Pulski filmski festival]]: uz projekcije [[film]]ova hrvatskih autora, publika će ove godine moći gledati i nagrađivane naslove autora iz [[poljska|Poljske]], [[Sjeverna Makedonija|Sjeverne Makedonije]], [[Izrael]]a, [[Austrija|Austrije]] i [[Španjolska|Španjolske]]. 
* [[15. srpnja]] – [[Državni zavod za statistiku]] objavio je da su potrošačke cijene u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] u [[lipanj|lipnju]] ove godine porasle rekordnih 12,1 [[postotak|posto]] u odnosu na isti mjesec 2021. Ta do danas najveća stopa [[inflacija|inflacije]] u Hrvatskoj velikim je dijelom posljedica rasta [[cijena]] [[goriva]] i [[hrana|hrane]].
* [[14. srpnja]] – Premijernom izvedbom [[opera|opere]] ''[[Simon Boccanegra]]'' [[Giuseppe Verdi|Giuseppea Verdija]] na [[Peristil (Split)|splitskom Peristilu]] počelo je 68. [[Splitsko ljeto]].
* [[13. srpnja]] – Nakon završetka postupka prijema RH u [[eurozona|europodručje]], [[agencija Fitch]] je u najnovijoj izvanrednoj ocjeni podigla [[investicija|investicijski]] [[Popis zemalja prema kreditnom rangu|kreditni rejting]] [[Hrvatska|Hrvatske]] za jednu razinu, na &quot;BBB+&quot; uz stabilne izglede. 
[[Slika:Sakuntala park1.jpg|desno|200px]]
* [[12. srpnja]] – [[Osijek|Osječki]] [[park]] Sakuntalin izabran je  na natječaju [[mrežni portal|mrežnoga portala]] »gradonačelnik.hr« za najljepši park u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].
* [[12. srpnja]] – Na sastanku [[Vijeće Europske unije|Vijeća ministara financija EU]] u [[Bruxelles]]u usvojena je konačna odluka o ulasku [[Hrvatska|Hrvatske]] u [[eurozona|europodručje]] 1. siječnja 2023. godine. 
* [[11. srpnja]] – U [[Osijek]]u je održan „Dan kulena”: u [[Slavonija|slavonskim]] [[Hrvatske županije|županijama]] pedesetak je registriranih proizvođača [[kulen]]a, koji je kao orginalni suhomesnati proizvod sve prepoznatljiviji i izvan granica [[Hrvatska|Hrvatske]].
[[Slika:Croatia P8175719 (3954628516).jpg|desno|140px]]
* [[10. srpnja]] – Uz stihove ''[[Himna slobodi|Himne slobodi]]'' i podizanjem zastave „Libertas” u [[Dubrovnik]]u su ispred [[Crkva sv. Vlaha u Dubrovniku|crkve sv. Vlaha]] svečano otvorene 73. [[Dubrovačke ljetne igre]]. 
* [[10. srpnja]] – [[:Kategorija:Hrvatski tenisači|Hrvatski tenisač]] [[Mili Poljičak]] pobjednik je ovogodišnjega juniorskoga [[Wimbledon]]a: mladi je Splićanin u završnom dvoboju savladao Amerikanca [[Michael Zheng|Michaela Zhenga]].
* [[9. srpnja]] – Praizvedbom predstave „[[Svoga tela gospodar]]” [[Slavko Kolar|Slavka Kolara]] u izvedbi [[Glumačka družina Histrion|Glumačke družine Histrion]] otvoreno je 37. [[Zagrebačko histrionsko ljeto]]. 
* [[9. srpnja]] – [[Nogomet]]aši zagrebačkog [[GNK Dinamo Zagreb|Dinama]] osvojili su [[Hrvatski nogometni superkup|hrvatski Superkup]]: na [[Stadion Maksimir|stadionu Maksimir]] boljim su izvođenjem [[jedanaesterac]]a svladali [[HNK Hajduk Split|splitski Hajduk]] s ishodom 4:1.
* [[9. srpnja]] – Članovi udruge [[Socijaldemokrati]] osnovali su novu, [[politička ljevica|lijevo orijentiranu]] [[politička stranka|političku stranku]]: za predsjednika stranke izabrali su [[Davorko Vidović|Davorka Vidovića]] koji je istaknuo da će [[socijaldemokracija|socijaldemokratske vrijednosti]] pretočiti u političku borbu. 
* [[8. srpnja]] – [[:Kategorija:Hrvatski tenisači|Hrvatski tenisač]] [[Mili Poljičak]] plasirao se u konkurenciji juniora u finale [[Wimbledon]]a: u polufinalu je sa 7:5 i 6:2 u [[tenis|setovima]] savladao Španjolca [[Pablo Rodenas|Pabla Rodenasa]].
* [[7. srpnja]] – [[:Kategorija:Hrvatski biciklisti|Hrvatski biciklist]] [[Fran Miholjević]] osvojio je srebrno odličje u vožnji na [[kronometar]] na Europskom prvenstvu do 23 godine u [[Anadija|Anadiji]] u [[Portugal]]u.
[[Slika:Plitvice lakes.JPG|desno|150px]]
* [[6. srpnja]] – [[Europski parlament]] usvojio je izvješće o [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] za 2021. koje, kao i prethodnih godina, potvrđuje europsku perspektivu te zemlje, traži provedbe [[reforma|reformi]] te upozorava i na pitanje [[izbori|izbornog]] [[zakon]]a i štetnu politiku vodstva [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. 
* [[6. srpnja]] – [[Hrvatska]] je pri Međunarodnom centru za rješavanje investicijskih sporova u [[Washington]]u (ICSID) izgubila arbitražni spor protiv mađarskog [[MOL (kompanija|MOL-a]]. Prema neslužbenim informacijama, Hrvatska će MOL-u morati platiti između 250 i 300 [[milijun]]a [[američki dolar|američkih dolara]] (između 1,83 i 2,2 [[milijarda|milijarde]] [[hrvatska kuna|kuna]]) [[odšteta|odštete]] s [[kamata]]ma.
[[Slika:Kraljičina beach in Nin (2).jpg|desno|180px]]
* [[5. srpnja]] – Američki [[Travel Channel]] uvrstio je [[nin]]sku ''Kraljičinu plažu'' na popis 10 najljepših [[plaža]] na [[svijet]]u, a turistički portal [[TripAdvisor]] je po izboru putnika nagradio [[Nacionalni park Plitvička jezera]] “Best of the best” u kategorijama &quot;Top atrakcije (Hrvatska, [[Europa]])&quot; i &quot;Top destinacije za ljubitelje prirode (Svijet)&quot;.
* [[5. srpnja]] – Ocjenjujući da [[Hrvatska]] ispunjava sve kriterije za pristupanje [[eurozona|eurozoni]], [[Europski parlament]] je s 539 glasova od 632 prisutna zastupnika prihvatio izvješće o uvođenju [[euro|eura]] u Hrvatskoj 1. siječnja 2023. godine.
* [[4. srpnja]] – Koncertom [[Zbor HRT-a|Zbora HRT-a]] i orkestra Bavarskoga radija u Herkulessaalu obilježena je pedesetogodišnjica djelatnosti Stalnoga vijeća Hrvatska — Bavarska.
[[Slika:Tinjan1.JPG|desno|180px]]
* [[2. srpnja]] – U organizaciji [[pazin]]skoga ogranka [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] u [[Tinjan]]u je obilježena pedeseta godišnjica smrti [[Viktor Kancijanić|Viktora Kancijanića]].

== Lipanj ==
* [[30. lipnja]] do [[3. srpnja]] – U organizaciji [[Sveučilište u Mostaru|Sveučilišta u Mostaru]] u [[Mostar]]u se održava 5. Hrvatski iseljenički kongres.
[[Slika:Vukovar Dvorac Eltz SK.jpg|desno|180px]]
* [[29. lipnja]] do [[3. srpnja]] – U [[Vukovar]]u se održava 16. [[Vukovarski filmski festival]]: [[film]]ovi koji se prikazuju u službenoj konkurenciji i ove se godine natječu i za tradicionalnu nagradu ''Zlatni šlep''.
* [[25. lipnja]] do [[6. srpnja]] – Na [[XIX. Mediteranske igre - Oran 2022.|Mediteranskim igrama u alžirskom Oran]]u [[Hrvatska]] nastupa sa 105 športaša u sedamnaest športova.
* [[26. lipnja]] – Na [[riva|rivi]] u [[Kaštel Stari|Kaštel Staromu]] otkriveno je [[poprsje]] [[Filip Lukas|Filipu Lukasu]], rad akademske [[kipar]]ice [[Ljubica Dragojević Buble|Ljubice Dragojević Buble]], prigodom 150. godišnjice njegova rođenja.

* [[26. lipnja]] – [[Hrvatska reprezentacija u rukometu na pijesku]] osvojila je Svjetsko prvenstvo u [[Grčka|Grčkoj]]. Hrvatski repreznetativac Lucian Bura proglašen je za najboljega strijelca i uvršten u najbolju postavu prvenstva.
* [[23. lipnja]] – U [[Dubrovnik]]u je održana 12. Međunarodna konferencija o [[antropologija|antropološkoj]] [[genetika|genetici]] i [[forenzika|forenzici]] na kojoj se okupilo oko 550 [[znanstvenik]]a, [[liječnik]]a i stručnjaka iz prestižnih europskih i svjetskih [[sveučilište|sveučilišta]].
* [[23. lipnja]] – Koncertom [[Zagrebački solisti|Zagrebačkih solista]] u [[Bruxelles]]u svečano je obilježena 30. godišnjica [[Međunarodno priznanje Hrvatske|međunarodna priznanja Hrvatske]] i uspostavljanja međudržavnih odnosa Hrvatske i [[Belgija|Belgije]].
* [[23. lipnja]] – U Hrvatskoj potvrđen prvi slučaj majmunskih boginja.
* [[21. lipnja]] – U [[Vitez (BiH)|Vitez]]u je osnovan ogranak [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]].
* [[16. lipnja|16.]] – [[19. lipnja]] – [[Hrvatska turistička zajednica]] domaćin je Kongresa [[Hrvati u SAD-u|Udruge hrvatsko-američkih profesionalaca (ACAP-a)]] u [[New York]]u.
[[Slika:Croatian Academy of Science and Arts.JPG|desno|180px]]
* [[15. lipnja]] – U palači [[HAZU|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]] održana je svečanost proglašenja novih redovitih i dopisnih te članova suradnika Akademije.
* [[13. lipnja]] – Pod pokroviteljstvom [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade Republike Hrvatske]], u [[HNK u Zagrebu]] održana je svečanost prigodom 180. godišnjice utemeljenja [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]].
* [[9. lipnja|9.]] – [[12. lipnja]] – Svjetski gimnastički kup u [[Osijek|osječkoj]] [[Dvorana Gradski vrt|Dvorani »Gradski vrt«]]. [[:Kategorija:Hrvatski gimnastičari|Hrvatski gimnastičari]] [[Robert Seligman]] (konj s hvataljkama), [[Tin Srbić]] (preča) i [[Aurel Benović]] (tlo) osvojili su zlatna odličja, a [[Ana Đerek]] dva srebra, na gredi i na tlu.
[[Slika:Grobnica obitelji Jelačić.jpg|desno|180px]]
* [[9. lipnja|9.]] – [[12. lipnja]] – Dani Jelačića u [[Zaprešić|zaprešićkim]] [[Novi dvori u Zaprešiću|Novim dvorima]].
* [[10. lipnja]] – [[Vatreni]] su pobjedom nad [[Danska nogometna reprezentacija|Danskom]] u [[Kopenhagen]]u upisali prvu gostujuću pobjedu u [[UEFA Liga nacija|UEFA-inoj Ligi nacija]]. Prethodno je [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]] odigrala neriješeno s [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuskom]] na [[Stadion Poljud|Poljudu]].
* [[6. lipnja|6.]] – [[11. lipnja]] – U Zagrebu se održava 50. [[Animafest]].
* [[9. lipnja]] – Na [[Hrvatsko katoličko sveučilište|Hrvatskom katoličkom sveučilištu]] održan je znanstveni skup prigodom stote obljetnice smrti [[Blaženi Karlo Austrijski|blaženoga Karla Habsburškog]].
* [[8. lipnja]] – U [[Zagrebačko gradsko kazalište Komedija|Zagrebačkom gradskom kazalištu Komedija]] odigrana je 250. izvedba musicala ''[[Mamma Mia!]]''.
* [[1. lipnja|1.]] – [[4. lipnja]] – Na trećem Europskom kupu u robotici u [[Portugal]]u sudjelovalo je 14 ekipa i 37 natjecatelja iz Hrvatske, članova Hrvatskoga robotičkoga saveza. Čak sedam hrvatskih ekipa osvojilo je odličja, od čega tri zlatna.
[[Slika:Maksimirski stadion Zagreb.jpg|desno|180px]]
* [[4. lipnja]] – Oko pedeset tisuća ljudi okupilo se na [[zagreb]]ačkom [[Stadion Maksimir|stadionu Maksimir]] na [[koncert]]u ''[[Progledaj srcem]]'', najvećemu koncertu popularne [[duhovna glazba|duhovne]] i [[crkvena glazba|crkvene glazbe]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] posljednjih godina.
* [[4. lipnja]] – [[:Kategorija:Hrvatski tenisači|Hrvatski tenisač]] [[Mili Poljičak]] osvojio je juniorski [[Roland Garros]] u paru s [[Litavci|Litavcem]] Edesom Butvilasom. U seniorskoj konkurenciji, [[Ivan Dodig]] i Austin Krajicek igrali su završnicu Garrosa, no nisu uspjeli osvojiti naslov.
[[Slika:Cilic MCM22 (22) (52036669749).jpg|desno|140px]]
* [[3. lipnja]] – Hrvatski streljački trojac u sastavu Miran Maričić, Andrija Mikuljan i Josip Sikavica osvojio je zlatno odličje u trostavu na Svjetskom kupu u [[Baku]]u.
* [[3. lipnja]] – [[Otok]] [[Rab]] uvršten je na naslovnicu kao tema broja cijenjenoga talijanskoga časopisa za putovanja ''Bell' Europa''.
* [[2. lipnja]] – [[Marin Čilić]] je ulaskom u poluzavršnicu [[Roland Garros]]a postao peti trenutno aktivni tenisač kojemu je uspjelo izboriti poluzavršnice svih [[Grand Slam]]ova i prvi [[Hrvati|Hrvat]] kojemu je to pošlo za rukom.
* [[2. lipnja]] – U Dubrovačkim muzejima otvorena je izložba Statut u „kamenu: Pravo i pravda na skulpturi Kneževa dvora” prigodom 750. godišnjice donošenja [[Dubrovački statut|Dubrovačkoga statuta]].

== Svibanj ==
[[Slika:Hrvatsko narodno kazaliste u Zagrebu 090609.jpg|desno|180px]]
* [[30. svibnja]] – Osim u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Dan državnosti (Hrvatska)|Dan državnosti]] obilježen je i u [[hrvatsko iseljeništvo|inozemstvu]]. Bojama [[Hrvatska zastava|hrvatske zastave]] osvijetljeni su [[Nijagarini slapovi]], Viktorijin most u [[Brisbane]]u i [[Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača]] u [[Mostar]]u.
* [[29. svibnja]] – [[Zbor HRT|Zbor]] i [[Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije|Simfonijski orkestar]] [[HRT|Hrvatske radiotelevizije]], pod ravnanjem [[Ivan Repušić|Ivana Repušića]], održali su svečani koncert u prigodi [[Dan državnosti (Hrvatska)|Dana državnosti Hrvatske]] te 30. obljetnice [[Međunarodno priznanje Hrvatske|Međunarodnoga priznanja Hrvatske]] u [[HNK u Zagrebu|Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu]], s petsto uzvanika, sadašnjih i bivših članova [[Hrvatski sabor|Hrvatskoga sabora]], [[Hrvatska Vlada|Vlade]], [[Predsjednik RH|Predsjedništva]] i [[Ministarstvo vanjskih i europskih poslova |diplomacije]].
* [[28. svibnja]] – [[Luka Modrić]] je s [[Real Madrid]]om osvojio [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|UEFA Ligu prvaka 2021./22.]] To je bio peti put da je Luka Modrić osvojio to natjecanje. Ovaj naslov UEFA Lige prvaka bio je deseti zaredom koji je osvojio neki [[:Kategorija:Hrvatski nogometaši|hrvatski igrač]].
* [[28. svibnja]] – Na [[Hrvatsko vojno učilište „dr. Franjo Tuđman”|Hrvatskom vojnom učilištu]], [[Mirogoj]]u i zagrebačkom [[Jarun]]u svečano je obilježen Dan Hrvatske vojske, Dan Hrvatske kopnene vojske te 31. obljetnica svečanoga ustrojavanja [[Zbor narodne garde|Zbora narodne garde]] na [[Stadion Kranjčevićeva|Stadionu Kranjčevićeva]] u Zagrebu.
[[Slika:Hrvatski dom.jpg|desno|180px]]
* [[27. svibnja]] – U [[Križevci]]ma su otvoreni ''Dani hrvatskih svetaca i blaženika'' književnim, glazbenim, [[Izložba|izložbenim]] i sakralnim programom u križevačkim crkvama i Gradskoj galeriji.
* [[27. svibnja]] – [[:Kategorija:Hrvatski boksači|Hrvatski boksač]] [[Luka Plantić]] osigurao je odličje na Europskom boksačkom prvenstvu u [[Erevan]]u, prvo za [[Hrvatska|Hrvatsku]] nakon zlata [[Filip Hrgović|Filipa Hrgovića]] 2015.
[[Slika:Ozalj Castle Aerial view.jpg|desno|180px]]
* [[21. svibnja|21.]] – [[28. svibnja]] - U [[Zrin]]u, [[Glina (grad)|Glini]], [[Sisak|Sisku]], [[Stari grad Ozalj|Starom gradu Ozlju]] (''na slici''), [[Gornji Viduševac|Gornjem Viduševcu]] i [[Hrvatski Čuntić|Hrvatskom Čuntiću]] održava se osmi [[Zrin Festival]], namijenjen promicanju [[kulturna baština|kulturne baštine]] [[Pounje|Pounja]] i [[Banovina|Banovine]].
* [[26. svibnja]] – Na mjesnom groblju Laduč pokopane su 133 žrtve poraća koje su u svibnju 1945. ubili pripadnici 21. srpske divizije Jugoslavenske armije.
* [[26. svibnja]] – U [[Zračna luka „Franjo Tuđman”|Zračnoj luci „Franjo Tuđman”]] otvorena je knjižnica za putnike luke.
* [[19. svibnja]] – Prigodom obilježavanja 30. obljetnice hrvatsko-švicarskih međudržavnih odnosa [[Hrvatska pošta]] i [[Nacionalni park Krka]] izdali su [[poštanska marka|poštanske marke]] s motivima [[Visovačko jezero|Visovačkoga jezera]] i alpskoga jezera [[Cauma]].
* [[18. svibnja]] – [[Kristijan Jakić]] je s [[Eintracht Frankfurt]]om osvojio [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europsku ligu 2021./22.]]
* [[14. svibnja]] – Održan je znanstveno-stručni skup „Uvijek i sve za Hrvatsku” prigodom 100. obljetnice rođenja [[Predsjednik Hrvatske|hrvatskoga predsjednika]] [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]], na kojemu su izlagali [[Predsjednik Vlade Republike Hrvatske]], ministri, [[Hrvatski sabor|saborski]] [[zastupnik|zastupnici]], [[povjesničar]]i i članovi obitelji.
* [[14. svibnja]] – U Muzeju sakralne umjetnosti Hrvata u Mađarskoj u Prisiki otvorena je izložba „Znanstveno i duhovno nasljeđe Fausta Vrančića”, u suradnji  s [[NSK|Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom]] i [[HAZU|Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti u Zagrebu]].
[[Slika:HNK Split.JPG|desno|180px]]
* [[13. svibnja]] – U [[HNK Split|splitskom HNK-u]] praizveden je [[balet]] ''Onjegin'' Vasilija Medvedeva, a u [[HNK Osijek|osječkom HNK-u]] [[tragedija]] ''[[Fedra]]'' [[Jean Racine|Jeana Racinea]], u režiji [[Robert Raponja|Roberta Raponje]].
* [[13. svibnja]] – Šestero hrvatskih srednjoškolaca osvojilo je srebrna odličja na Prirodoslovnoj olimpijadi Europske unije u [[Kraljičin Gradac|Kraljičinom Gradcu]] u [[Češka|Češkoj]].
* [[13. svibnja]] – Svečanim [[koncert]]om [[Zbor HRT|Zbora]] i [[Simfonijski orkestar Praškog radija|Simfonijskoga orkestra]] [[HRT]]-a obilježena je 80. obljetnica djelovanja Zbora HRT-a.
[[Slika:Matica hrvatska logo.svg|desno|180px]]
* [[12. svibnja]] – U [[Zadar|zadarskom]] ogranku [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] predavanjem „180. obljetnica Matice hrvatske 1842. – 2022.: baština, tradicija, budućnost” Tomislava Galovića obilježava se 180. obljetnica osnutka MH.
* [[12. svibnja]] – U [[Hrvatski državni arhiv|Hrvatskom državnom arhivu]] održano je predstavljanje šestsvesčanoga izdanja „Marijaterezijanski urbari Varaždinske županije 1774. – 1784.“
* [[10. svibnja|10.]] – [[12. svibnja]] – Glavni tajnik [[Sveta Stolica|Svete Stolice]] [[Pietro Parolin]] u službenom je posjetu Hrvatskoj prigodom 30. obljetnice [[Međunarodno priznanje Hrvatske|međunarodnoga priznanja Hrvatske]].
* [[10. svibnja]] – Hrvatska djevojčad u [[futsal|dvoranskom nogometu]] izvojevala je dvije pobjede nad domaćinom [[Saudijska Arabija|Saudijskom Arabijom]] u [[Rijad]]u.
[[Slika:Franjotudjman.jpg|desno|130px]]
* [[7. svibnja|7.]]–[[15. svibnja]] – Otvoren je 16. Međunarodni orguljaški festival »[[Ars organi sisciae|Ars Organi Sisciae]]«, s [[koncert]]ima [[:Kategorija:Hrvatski orguljaši|hrvatskih]] i [[:Kategorija:Orguljaši|inozemnih]] [[Orgulje|orguljaša]] i [[glazbeni sastav|glazbenih sastava]] u [[Sisak|Sisku]], [[Petrinja|Petrinji]], [[Glina (grad)|Glini]], [[Voloder]]u i [[Hrvatska Kostajnica|Hrvatskoj Kostajnici]].
* [[7. svibnja]] – U [[Varaždin]]u, [[Vinkovci]]ma i [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]] održan je Hod za život.
* [[5. svibnja|5.]] i [[6. svibnja]] – Prigodom stote obljetnice rođenja [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]], [[Hrvatski institut za povijest]], [[Institut društvenih znanosti Ivo Pilar]], [[Matica hrvatska]], [[Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata]] i [[Hrvatski državni arhiv]] organizirali su znanstveni skup pod naslovom „Dr. Franjo Tuđman – život i naslijeđe&quot;, pri Matici hrvatskoj u Zagrebu.
* [[5. svibnja]] – Za državnoga heralda [[Švedska|Kraljevine Švedske]] imenovan je [[hrvat]]ski [[Grboslovlje|grboslov]] [[Davor Zovko]].
* [[5. svibnja]] – Prigodom [[blagdan]]a [[Sveti Florijan|sv. Florijana]] [[Hrvatska vatrogasna zajednica]] dodijelila je Nagradu za najpothvat u vatrogastvu u 2021. Vatrogasnoj postrojbi Zagreb za uklanjanje [[toranj|tornja]] [[katedrala|katedrale]] [[Sisačka katedrala|Uzvišenja Sv. Križa u Sisku]].
* [[4. svibnja|4.]]–[[6. svibnja]] – Na [[Fakultet filozofije i religijskih znanosti|FFRZ-u]] održava se transdisciplinarni međunarodni simpozij „Bioetika i aporije psihe” u organizaciji Hrvatskoga bioetičkoga društva.
[[Slika:Baška krk.jpg|desno|160px]]
* [[4. svibnja]] – U [[Budimpešta|Budimpešti]] je otvorena izložba fotografija „Mrgari - cvjetovi Baške”, u organizaciji Veleposlanstva RH u Mađarskoj, [[Hrvati u Mađarskoj|hrvatske zajednice]], [[Baška|Općine Baške]] i [[Arheološki muzej u Zagrebu|Arheološkoga muzeja u Zagrebu]].
* [[4. svibnja]] – U [[Pag (grad)|Pagu]] je održana tradicijska [[proslava Svetoga Trna]], ponovno nakon 2019. godine.
* [[4. svibnja]] – Svečano je obilježena 800. obljetnica crkve i samostana Sv. Jakova na Višnjici u [[Dubrovnik]]u.
* [[3. svibnja]] – U [[Sinj]]u je otkriveno [[poprsje]] [[Ministarstvo obrane RH|ministru obrane]] iz razdoblja [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]] [[Gojko Šušak|Gojku Šušku]], počasnom građaninu Sinja, djelo akademskoga kipara Mladena Mikulina.
* [[2. svibnja]] – U [[Donji Kraljevec|Donjem Kraljevcu]] u [[Međimurje|Međimurju]] održana je prva utrka Svjetskog brzinskog prvenstva na trkalištu posebno izgrađenomu za taj događaj.
[[Slika:SplitBellTower.JPG|desno|160px]]

== Travanj ==
* [[30. travnja]] – U [[Split]]u je održan jubilejski 20. [[Sudamja fest]].
[[Slika:WrNeustadt Stadtpark Frankopan &amp; Zrinski.jpg|desno|160px]]
* [[29. travnja]] – Muzeju vučedolske kulture i arheološkom nalazištu Vučedolu dodijeljena je Oznaka europske baštine [[Europska komisija|Europske komisije]].
* [[29. travnja]] – [[:Kategorija:Hrvatski džudaši|Hrvatska judašica]] [[Ana Viktorija Puljiz]] osvojila je brončano odličje na Europskom prvenstvu u [[Sofija|Sofiji]].
* [[29. travnja]] – Svečano su obilježene 30. obljetnice uspostavljanja međudržavnih odnosa između [[Luksemburg]]a i [[Hrvatska|Hrvatske]] te Hrvatske i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenoga Kraljevstva]].
* [[24. travnja]] – U austrijskom [[Bečko Novo Mjesto|Bečkom Novom Mjestu]] otkriven je [[spomenik]] dvojici hrvatskih povijesnih velikana i mučenika [[Petar Zrinski|Petru Zrinskom]] i [[Fran Krsto Frankapan|Franu Krsti Frankopanu]]. 
* [[24. travnja]] – [[Hrvatska ženska rukometna reprezentacija|Hrvatske rukometašice]] pobjedom nad [[Češka ženska rukometna reprezentacija|Čehinjama]] u [[poreč]]koj [[Žatika|Žatiki]] osigurale su nastup na Europskom prvenstvu 2024.
* [[24. travnja]] – [[Finci|Finac]] Kalle Rovanpera pobjednik je WRC-ova Croatia Rallya voženoga u [[Središnja Hrvatska|Središnjoj Hrvatskoj]]. Hrvatski automobilist [[Niko Pulić]] nastupom na domaćem trkalištu obilježio je četrdeset godina karijere.
* [[23. travnja]] – [[Hrvatski branitelji]] Martin Cruickshank i Werner Ilić su prigodom tridesete godišnjice [[Međunarodno priznanje Hrvatske|Međunarodnoga priznanja Hrvatske]] u tri mjeseca preplovili [[Atlantski ocean]] [[čamac|čamcem]] na vesla (put dug 6300 km).
* [[23. travnja]] – Kod [[Stolac (BiH)|Stoca]] je zabilježen [[Potres kod Stoca 2022.|potres magnitude 5,7 M&lt;sub&gt;w&lt;/sub&gt;.]] Jedna osoba je preminula.
[[Slika:Split kazalište - panoramio.jpg|desno|180px]]
* [[21. travnja]] – U [[Split]]u su svečano otvoreni 32. [[Marulićevi dani]] tijekom kojih će biti izvedeno deset [[kazalište|kazališnih]] [[predstava]] hrvatskih autora.
* [[21. travnja]] – [[Europska komisija]] odobrila je hrvatski projekt izgradnje i opremanja logističko-distributivnih centara za [[voće]] i [[povrće]] u vrijednosti 54 milijuna eura u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost te više od 60 milijuna eura iz [[Europski fond za regionalni razvoj|Europskog fonda za regionalni razvoj]] za zaštitu od [[poplava]] u području [[Sisak|Siska]] i [[Karlovac|Karlovca]].
* [[21. travnja]] – [[Papa]] [[Franjo]] pridružio se pozivu glavnoga tajnika [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] [[António Guterres|Antónija Guterresa]] za primirje u [[Ukrajina|Ukrajini]] na Uskrs koji [[Pravoslavna crkva|pravoslavni vjernici]] slave 24 travnja.
* [[21. travnja]] – Ispred [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu|Nacionalne i sveučilišne knjižnice]] otvoren je međunarodni četverodnevni „Croatia Rally“.
[[Slika:LADO Hrvatska posavina.jpg|desno|180px]]
* [[18. travnja]] – U [[Crkva sv. Blaža u Zagrebu|crkvi sv. Blaža u Zagrebu]], na [[Uskrsni ponedjeljak]], [[Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO|LADO]] je održao koncert hrvatskih uskrsnih popijevki „Veliko je sad veselje“. [[Tamburaški orkestar Hrvatske radiotelevizije|Tamburaški orkestar HRT-a]] održao je u crkvi bl. Augustina Kažotića na [[Pešćenica|Pešćenici]] koncert „Uskrs u ozračju [[tambura|tambure]]“.
[[Slika:Easter morning, no. 2 - after Mrs. O.E. Whitney. LCCN2016651893.jpg|desno|180px]]
* [[17. travnja]] – Na poticaj [[Hrvati u Argentini|hrvatske zajednice]] u [[argentina|argentinskom]] gradu Mendozi mjesni umjetnici postavili su i ukrasili [[pisanice]] u središtu grada, po uzoru na običaj u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i pisanice oslikane u duhu [[Hrvatska naivna umjetnost|hrvatske naivne umjetnosti]].
* [[16. travnja]] – [[Hrvatska rukometna reprezentacija]] plasirala se na Svjetsko prvenstvo 2023. u [[Švedska|Švedskoj]] i [[Poljska|Poljskoj]], ukupno petnaesto uspješno izboreno.
* [[13. travnja]] – Djela [[Gustav Klimt|Gustava Klimta]], Ernsta Klimta i Franza Matscha prenesena su iz Gradskoga muzeja u Rijeci u [[zagreb]]ačke [[Klovićevi dvori|Klovićeve dvore]] za [[izložba|izložbu]] „Klimt u Rijeci – ljubav, smrt, ekstaza”.
* [[13. travnja]] – Objavljeno je kako je [[Hrvatski zavod za javno zdravstvo]] 26 mjeseci epidemije koronavirusa koštalo pet milijardi [[kuna]], a [[državni proračun]] [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] ukupno 23 milijarde kuna izvanrednih potraživanja.
* [[12. travnja]] – Na [[Fakultet filozofije i religijskih znanosti|Fakultetu filozofije i religijskih znanosti]] [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]] održan je [[humanitarni rad|humanitarni]] [[koncert]] „Glazbom i stihom za Ukrajinu” studenata Instituta za crkvenu glazbu i FFRZ-a, koji su čitali stihove ukrajinskoga pjesnika [[Taras Grigorovič Ševčenko|Tarasa Ševčenka]] i izveli nekoliko [[klasična glazba|klasičnih]] [[skladba|skladbi]] [[korizma|korizmena]] nadahnuća.
* [[12. travnja]] – Na [[Hrvatsko katoličko sveučilište|Hrvatskom katoličkom sveučilištu]], a u suorganizaciji Veleposlanstva Ukrajine u Hrvatskoj, održan je okrugli stol „Ukrajina – jučer, danas, sutra“.
[[Slika:Kaštel u Pazinu snimljen sprijeda.jpg|desno|160px]]
* [[11. travnja]] – U Pazinskom kolegiju održana je svečana akademija prigodom 75. obljetnice Pariških mirovnih ugovora i uloge [[Božo Milanović|Bože Milanovića]] u pripajanju [[Istra|Istre]] »matici zemlji« [[Hrvatska|Hrvatskoj]].
* [[10. travnja]] – U [[Split]]u je u organizaciji Udruge za ukrajinsku kulturu u Dalmaciji »Cvit« održana humanitarna večera i dobrotvorna aukcija [[slika]] [[Hrvatska umjetnost|hrvatskih]] i [[Ukrajinci|ukrajinskih]] [[umjetnik]]a za djecu pogođenu [[Rat u Ukrajini 2022.|ratom u Ukrajini]], a pod [[pokroviteljstvo]]m [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinske županije]].
* [[9. travnja]] – U [[Kaštela|Kaštelima]] i [[Primošten]]u održana su tradicijska sijela pletenja [[maslinova grančica|maslinovih grančica]] uoči proslave [[Cvjetnica|Cvjetnice]].
[[Slika:Dubrovnik, Sponza's palace IMG 8147.jpg|desno|120px]]
* [[9. travnja]] – U [[Kazalište Marina Držića|Kazalištu Marina Držića]] u [[Dubrovnik]]u svečanošću je obilježena 80. obljetnica djelatnosti [[Radio Dubrovnik]]a.
* [[9. travnja]] – [[hrvatski ragbijaški savez|Hrvatska reprezentacija u rugbyu]] pobjedom nad [[Izrael]]om postigla je povijesni plasman u višu diviziju Europskoga kupa nacija
* [[8. travnja]] – Na [[Katoličanstvo|katoličkom]] [[groblje|groblju]] u [[Tenja|Tenji]] pokopano je jedanaest [[civili|civilnih]] žrtava [[ratni zločin|ratnoga zločina]] u [[Bobota|Boboti]], [[ekshumacija|ekshumiranih]] u [[studeni|studenom]] [[2021.]] [[Sprovod|Sprovodne obrade]] predvodio je [[Đakovačko-osječka nadbiskupija|đakovačko-osječki nadbiskup]] [[Đuro Hranić]].
* [[8. travnja]] – Uz svečani [[mimohod]] u [[Mostar]]u je obilježena 30. godišnjica uspostave [[HVO|Hrvatskog vijeća obrane]] 
[[Slika:Portrait of Pope Francis (2021).jpg|desno|120px]]
* [[7. travnja]] – [[Papa Franjo]] imenovao je msgr. Milana Zgrablića [[nadbiskup]]om [[koadjutor]]om [[Zadarska nadbiskupija|Zadarske nadbiskupije]].
* [[6. travnja]] – Tijekom apostolskoga posjeta [[Malta|Malti]] [[papa]] [[Franjo]] osudio je [[pokolj u Buči]]: u obraćanju migrantima osudio je zlodjela i okrutnost [[Rusija|ruskih]] [[vojnik]]a prema [[civili]]ma, osobito prema bespomoćnim ženama i djeci.
* [[5. travnja]] – Središnji državni ured RH za razvoj digitalnog društva predstavio je novu [[digitalizacija|digitalnu platformu]] [[E-poslovanje]] za bolju komunikaciju [[poslovanje|poslovnih subjekata]] s tijelima [[birokracija|javne uprave]].
* [[5. travnja]] – U [[Zagreb]]u traje dvodnevni američko-hrvatski forum, koji je prigodom 30. godišnjice diplomatskih odnosa organiziralo [[veleposlanstvo]] [[Sjedinjene Američke Države|SAD-a]]. U sklopu foruma održana je i [[panel-rasprava]] „[[Sigurnost]] i [[vanjska politika]]“. 
[[Slika:Rovinj 07.JPG|desno|180px]]
* [[3. travnja]] – [[Istra]] može očekivati dobru turističku sezonu: [[Poreč]], [[Rovinj]] i ostali gradovi uz [[more]] već imaju dobre [[turizam|turističke rezultate]], a i središnja Istra bilježi značajan broj rezervacija domaćih i stranih gostiju.
* [[1. travnja]] – [[Hrvatska]] je od [[Španjolska|Španjolske]] preuzela predsjedanje Hidrografskom komisijom za [[Sredozemno more|Sredozemno]] i [[Crno more]], jednom od ukupno 15 područnih komisija [[Europska unija|Europske unije]] za međunarodnu suradnju u [[hidrografija|hidrografskim]] i [[kartografija|kartografskim]] aktivnostima.
* [[1. travnja]] – Pokrenuta je [[katamaran]]ska linija od [[Split]]a do [[Dubrovnik]]a sa zaustavljanjima na [[Brač]]u, [[Hvar]]u, [[Korčula|Korčuli]] i [[Mljet]]u.

== Ožujak ==
* [[31. ožujka]] – U [[tvrđava Sv. Ivan u Dubrovniku|tvrđavi sv. Ivana]] u [[Dubrovnik]]u svečano je otvoren [[Akvarij i Institut za more i priobalje|novoobnovljeni akvarij]]: obnova tog akvarija bila je dio europskog projekta tzv. „plave propusnice“ s tematskim rutama za obilazak akvarija i prirodnih vodenih [[stanište|staništa]] na području Dubrovnika, [[Kotor]]a, [[Hutovo blato|Hutova blata]], [[Mostar]]a i [[Neretva|Neretve]].
[[Slika:Šibenik - harbour (big).jpg|desno|180px]]
* [[30. ožujka]] – U [[Šibenik|šibenskom]] [[Iskra brodogradilište|brodogradilištu »Iskra«]] svečano je položena kobilica za prvu od šest brzih [[brodica]] koje će se graditi u sklopu projekta uspostave [[hitna medicina|hitne medicinske službe]] duž hrvatskoga dijela [[Jadransko more|Jadranskog mora]].
* [[29. ožujka]] – U [[Asunción]]u, glavnom gradu [[Paragvaj]]a, počeli su šesti susreti [[Hrvatsko iseljeništvo|hrvatskih iseljenika]] [[Južna Amerika|Južne Amerike]] u kojima sudjeluje otprilike 150 predstavnika hrvatskih zajednica iz [[Argentina|Argentine]], [[Čile]]a, [[Bolivija|Bolivije]], [[Brazil]]a, [[Urugvaj]]a i Paragvaja.
[[Slika:Park and bandstand in Bjelovar, Croatia.jpg|desno|180px]]
* [[29. ožujka]] – U Biskupijskom ordinarijatu u [[Bjelovar]]u predstavljen je logotip, geslo i program [[Susret hrvatske katoličke mladeži|Susreta hrvatske katoličke mladeži]], koji će se ondje održati 17. rujna.
* [[29. ožujka]] – U zagrebačkoj Laubi predstavljeno je trinaest [[kip]]ova hrvatskih velikana, radova osmero kipara, kao dio kulturno-turističke ponude „Staza hrvatskih velikana”.
* [[28. ožujka]] – Na [[Debeljak]]u kod [[Sukošan]]a započelo je postavljanje meteorološkoga radara »C-band Doppler«, prvoga od tri planirana duž hrvatske jadranske obale.
* [[26. ožujka]] – [[Koprivnica|Koprivnička]] [[knjižnica|knjižnica i čitaonica]] »Fran Galović« na međunarodnom je sajmu [[knjiga]] u [[London]]u proglašena najboljom knjižnicom na [[svijet]]u.
[[Slika:Goli.jpg|desno|180px]]
* [[22. ožujka]] – [[:w:Kategorija:Hrvatski boksači|Hrvatska boksačica]] [[Nikolina Ćaćić]] osvojila je srebrno odličje na Europskom prvenstvu do 22 godine u [[Poreč]]u.
* [[21. ožujka]] – Nakon 40 godina u hrvatskom dijelu [[Jadransko more|Jadranskog mora]], nedaleko od [[Mljet]]a, viđena je [[sredozemna medvjedica]].
[[Slika:Novi dvori Zaprešić (obnova).jpg|desno|180px]]
* [[18. ožujka|18.]] – [[20. ožujka]] – U [[Novi dvori u Zaprešiću|Novim dvorima]] [[Josip Jelačić|bana Jelačića]] u [[Zaprešić]]u održan je Festival bajki.
* [[16. ožujka|16.]] – [[20. ožujka]] – U [[Zagreb]]u je održan dosad najposjećeniji Festival svjetla, s umjetničkim svjetlosnim instalacijama na nizu gradskih znamenitosti ([[Muzej za umjetnost i obrt]], [[Muzej Mimara]], [[Kula Lotrščak]], [[Tunel Grič]], [[Crkva sv. Katarine u Zagrebu|crkva sv. Katarine]], [[HNK u Zagrebu|HNK]], [[Muzička akademija u Zagrebu|MUZA]], [[Zrinjevac]], [[Zračna luka Zagreb|zračna luka]], [[Trg bana Josipa Jelačića|Jelačićev]] i ini trgovi).
* [[19. ožujka]] – U [[koncertna dvorana|koncertnoj dvorani]] »Blagoje Bersa« [[Muzička akademija u Zagrebu|Glazbene akademije u Zagrebu]] [[Zagrebački solisti]] izvode [[Joseph Haydn|Haydn]]ovih ''Sedam posljednjih Kristovih riječi na križu'', uz pripovjedanje [[Goran Grgić|Gorana Grgića]]. [[Oratorij]]ski [[zbor]] [[Cantores Sancti Marci]] održao je koncert »Pietà« u [[Crkva sv. Blaža|crkvi sv. Blaža u Zagrebu]] prigodom [[Sveti Josip|Josipova]].
[[Slika:Archeological museum Zagreb.jpg|desno|180px]]
* [[17. ožujka]] – U Galeriji [[Arheološki muzej u Zagrebu|Arheološkoga muzeja u Zagrebu]] otvorena je izložba fotografija o arheološkoj baštini [[Irska|Irske]]. 
* [[10. ožujka]] – Pokraj zagrebačkog jezera [[Jarun]] [[Pad bespilotne letjelice u Zagrebu 2022.|srušila se bespilotna letjelica]] za koju se smatra da je sovjetski izviđački dron [[Tupoljev Tu-141]].
* [[8. ožujka]] – [[:w:Kategorija:Hrvatski alpski skijaši|Hrvatska skijašica]] [[Zrinka Ljutić]] postala je u [[kanada|kanadskoj]] Panorami svjetska juniorska prvakinja u [[slalom]]u. Sljedećega je dana osvojila broncu u [[veleslalom]]u na istom skijalištu.
* [[7. ožujka]] – [[:w:Kategorija:Hrvatski gimnastičari|Hrvatski gimnastičar]] [[Aurel Benović]] osvojio je brončano odličje u [[parter]]u na natjecanju Svjetskoga kupa u [[Doha|Dohi]].
* [[7. ožujka]] – [[:w:Kategorija:Hrvatski košarkaši|Hrvatski košarkaš]] [[Bojan Bogdanović]] postavio je novi hrvatski i europski rekord u [[NBA]] ligi ubacivši jedanaest trica, što je i klupskih rekord [[Utah Jazz]]a, u pobjedi nad [[Oklahoma City Thunder]]ima.
* [[1. ožujka]] – [[Stjepan Lakušić]] izabran je za novoga [[rektor]]a [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]].

== Veljača ==
[[Slika:Zagrebačka katedrala.jpg|desno|180px]]
* [[28. veljače]] – [[Grad Zagreb]] proglašen je četvrtim najboljim europskim gradom za dječja putovanja, uzevši u obzir podatke o dostupnosti [[muzej]]a, igrališta, znamenitosti, [[zabavni park|zabavnih parkova]], kakvoći zraka i indeksu kriminaliteta, a u istraživanju »OVO Network«.
* [[25. veljače]] – [[Hrvatski sabor]] je sa 133 glasova „za” i jednim suzdržanim prihvatio ''[[Deklaracija|Deklaraciju]] o Ukrajini'', kojom najoštrije osuđuje agresiju [[Rusija|Rusije]] na [[suverenitet]], [[teritorij]]alni [[integritet]] i [[neovisnost]] [[Ukrajina|Ukrajine]]. 
[[Slika:Maksimir 2011.jpg|desno|180px]]
* [[24. veljače]] – [[Nogomet]]aši [[GNK Dinamo|Dinama]] svladali su [[F.C. Sevilla|Sevillu]] na [[Stadion Maksimir|Maksimiru]] s minimalnih 1:0 u uzvratnom susretu doigravanja za završni dio [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]] Jedini pogodak na susretu zabio je [[Mislav Oršić]].
* [[24. veljače]] – Na izvanrednoj sjednici u [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu|Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici]] [[Vlada RH]] osudila [[Ruska invazija na Ukrajinu 2022.|ruski vojni napad]] na [[Ukrajina|Ukrajinu]], najavivši spremnost na prihvat ukrajinskih izbjeglica. [[Vukovarski vodotoranj]] osvijetljen je bojama [[Zastava Ukrajine|ukrajinske zastave]] u znak podrške [[Ukrajina|Ukrajini]], a u [[Zagreb]]u je organiziran i skup potpore.
[[Slika:Klovicevi dvori Zagreb.jpg|desno|180px]]
* [[21. veljače]] – U povodu stote obljetnice smrti [[Vlaho Bukovac|Vlahe Bukovca]] u [[Galerija Klovićevi dvori|Klovićevim dvorima u Zagrebu]] otvorena je [[izložba]] „Korijeni i krila”, koja se bavi Bukovčevim zagrebačkim, cavtatskim i bečkim razdobljem.
* [[19. veljače]] – Nakon čak osamdeset godina u [[Zagreb]]u su u [[koncertna dvorana|koncertnoj dvorani]] [[Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog|Vatroslava Lisinskog]] pod vodstvom [[dirigiranje|šefa-dirigenta]] [[Kirill Petrenko|Kirila Petrenka]] nastupili [[Berlinski filharmoničari]].
[[Slika:European Parliament Strasbourg 2015-10-28 01.jpg|desno|180px]]
* [[17. veljače]] – [[Predsjednik Vlade Republike Hrvatske]] [[Andrej Plenković]] sastao se s predsjednicom [[Europska komisija|Europske komisije]] [[Ursula von der Leyen|Ursulom von der Leyen]] te ju, uz ostalo, izvijestio i o aktualnostima u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i položaju [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata u toj zemlji]]. 
* [[16. veljače]] – [[Vlada RH]] predstavila je paket mjera za ublažavanje rasta [[energetska politika|cijena energenata]] vrijedan gotovo 5 [[milijarda|milijardi]] [[hrvatska kuna|kuna]]. Među mjerama je i sniženje [[porez na dodanu vrijednost|PDV-a]] na brojne [[proizvod]]e i [[uslužne djelatnosti|usluge]], a uvode se i promjene u sustavu [[socijalna zaštita|naknada za socijalno ugrožene]] te jednokratne naknade za umirovljenike.
* [[12. veljače]] – U [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigradu]] i [[Paljuv]]u dostojanstveno je obilježena 29. godišnjica [[Operacija Gusar|vojno-redarstvene operacije &quot;Maslenica&quot;]], tijekom koje su od siječnja do travnja 1993. godine oslobođena [[okupacija|okupirana područja]] u zaleđu [[Zadar|Zadra]]. 
[[Slika:Krasic-Krašić-0267.JPG|desno|130px]]
* [[10. veljače]] – U [[Krašić]]u i [[Zagreb]]u svečanim je [[misa|misnim slavljima]] proslavljeno &quot;Stepinčevo&quot;, spomendan blaženoga [[kardinal]]a [[Alojzije Stepinac|Alojzija Stepinca]].  
[[Slika:Rektorat Sveucilista u Rijeci 040408 1.jpg|desno|170px]]
* [[8. veljače]] – [[Sveučilište u Rijeci]] osnovalo je dvije nove sastavnice, Fakultet za matematiku te Fakultet informatike i digitalnih tehnologija, uzdignućem dosadašnjih odjela na razinu fakulteta. 
[[Slika:Dubrownik - widok na wieżę zegarową - panoramio.jpg|desno|170px]]
* [[8. veljače]] – U [[Dubrovnik]]u je počelo snimanje američke visokobudžetne [[akcijski film|akcijske filmske serije]] ''[[Tom Clancy's Jack Ryan]]'' u kojoj naslovnu ulogu tumači [[John Krasinski]]. To je prva velika [[film|filmska produkcija]] ove godine u Dubrovniku, a iz uprave Grada najavljuju da će se na dubrovačkim  ulicama do kraja 2022. snimati još dvije. 
* [[7. veljače]] – [[Vlada RH]] usvojila je Uredbu o proglašenju posebnoga herpetološkoga rezervata Lokve u [[Majkovi]]ma, prvoga takvoga na području [[Hrvatska|Hrvatske]], kojim se štiti 19 zabilježenih vrsta [[vodozemci|vodozemaca]] i [[gmazovi|gmazova]] u općini [[Dubrovačko primorje]].
[[Slika:Zvonejski zvončari va kole.jpg|desno|170px]]
* [[6. veljače]] – [[Zvončari#Zvonejski zvončari|Zvonejski zvončari]] na tradicionalnom su pohodu u [[Rukavac (Matulji)|Rukavac]]: tijekom tridesetak kilometara dugoga [[poklade|pokladnog ophoda]] zaustavljaju se u mjestima gdje ih ljudi dočekuju i časte [[hrana|jelom]] i [[piće|pićima]]. 
* [[5. veljače]] – [[HOO|Hrvatska]] [[brzo klizanje|brzoklizačica]] [[Valentina Aščić]] nastupom na [[ZOI|Zimskim olimpijskim igrama]] u [[Peking]]u upisala se u povijest [[Šport u Hrvatskoj|hrvatskoga športa]] i [[Hrvatska na Olimpijskim igrama|olimpizma]].
[[Slika:AN Totale-Konzert 02-06-17 0519 AdobeRGB(4275).jpg|desno|180px]]
* [[3. veljače|3.]] i [[4. veljače]] – U koncertnoj dvorani [[Gewandhaus]] u [[Leipzig]]u [[Simfonijski orkestar Gewandhaus]] je u program [[koncert|koncerata]] u povodu 100. obljetnice smrti slavnoga njemačkoga [[dirigiranje|dirigenta]] [[Arthur Nikisch|Arthura Nikischa]] uvrstio i pod ravnanjem [[Andris Nelsons|Andrisa Nelsonsa]] izveo ''Simfoniju u fis-molu'' op. 41 [[Dora Pejačević|Dore Pejačević]]. 
[[Slika:Puštanje golubica.JPG|desno|180px]]
* [[2. veljače]] – Na [[blagdan]] [[Svijećnica|Svijećnice]] u [[Dubrovnik]]u svečano je otvorena jubilarna 1050. [[Festa svetog Vlaha]].

== Siječanj ==
[[Slika:Ivan Dodig (19386883863).jpg|desno|140px]]
* [[29. siječnja]] – Mlada [[:Kategorija:Hrvatski tenisači|hrvatska tenisačica]] [[Petra Marčinko]] osvojila je juniorski [[Australian Open]].
* [[28. siječnja]] – Uz ustrajne kritike [[oporba|oporbe]], [[Hrvatski sabor]] donio je [[Zakon]] o [[socijalna skrb|socijalnoj skrbi]], dio paketa od sedam zakona kojim se reformira sustav socijalne skrbi.
* [[28. siječnja]] – [[:Kategorija:Hrvatski tenisači|Hrvatski tenisač]] [[Ivan Dodig]] osvojio je u paru s [[Kristina Mladenović|Kristinom Mladenović]] [[Australian Open]].
* [[25. siječnja]] – U prigodi obilježavanja 30. godišnjice uspostave diplomatskih odnosa [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Mađarska|Mađarske]] orkestar i solisti [[HNK u Zagrebu]] i Budimpeštanskoga operetnoga kazališta održali su svečani [[koncert]] u [[Budimpešta|Budimpešti]]. Tjedan dana ranije isti je koncert održan u [[Osijek]]u.
[[Slika:Salona girl.jpg|desno|140px]]
* [[24. siječnja]] – U čitaonici Knjižnice [[Fakultet hrvatskih studija|Fakulteta hrvatskih studija]] otvorena je [[izložba]] ''Skulptura antičke Salone iz fundusa Gliptoteke HAZU''.
[[Slika:DubrovnikDSC00158.JPG|desno|180px]]
* [[22. siječnja]] – U [[Crkva sv. Vlaha u Dubrovniku|crkvi sv. Vlaha]] zaređen je novi [[Dubrovačka biskupija|dubrovački biskup]] [[Roko Glasnović]].
* [[18. siječnja]] – [[Roberta Metsola]], zastupnica [[Europska pučka stranka|Europskih pučana]], nova je [[Predsjednik Europskog parlamenta|predsjednica Europskoga parlamenta]]. Izabrana je u prvom krugu glasovanja i treća je [[žena]] na čelu [[Europski parlament|parlamenta EU]].
* [[17. siječnja]] – [[Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske|Hrvatski ministar vanjskih poslova]] [[Gordan Grlić Radman]] u posjetu je [[Rusija|Ruskoj Federaciji]] na poziv ruskog kolege [[Sergej Lavrov|Sergeja Lavrova]]: razgovarali su i o mogućim rješenjima aktualne rusko-ukrajinske krize te odmrzavanju pregovora Rusije s [[NATO|NATO-om]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD-om]]. 
* [[17. siječnja]] – [[Papa]] [[Franjo]] primio je u audijenciju predsjedatelja [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]] [[Željko Komšić|Željka Komšića]]: razgovarali su o stanju u toj zemlji, a [[nadbiskup]] [[Paul Gallagher (nadbiskup)|Paul R. Gallagher]], šef [[Vatikan|vatikanske]] [[diplomacija|diplomacije]], u odvojenom je susretu istaknuo važnost promicanja jednakosti građana i konstitutivnih [[narod]]a.
* [[15. siječnja]] – U šesnaest gradova u Hrvatskoj održani prosvjedi Inicijative »Slobodni zajedno«.
[[Slika:Flag of Croatia.svg|desno|180px]]
* [[15. siječnja]] – U [[RH|Republici Hrvatskoj]] svečano obilježena 30. godišnjica [[Međunarodno priznanje Hrvatske|međunarodnoga priznanja]] te [[Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja]].
* [[14. siječnja]] – U [[Šibenik]]u je predstavljen idejni prijedlog obnove Dvostrukoga bedema u JU Tvrđava kulture Šibenik kojom bi se povezali obala i [[Tvrđava sv. Mihovila u Šibeniku|Tvrđava sv. Mihovila]]. 
* [[14. siječnja]] – [[Državni zavod za statistiku]] objavio je prve rezultate popisa stanovništva prema kojima je u [[RH|Republici Hrvatskoj]] 2021. živjelo 3,88 milijuna stanovnika u 1,438 milijuna kućanstava.
* [[13. siječnja]] – Znanstveno–stručnim skupom »Put suverenosti« na [[Hrvatsko katoličko sveučilište|Hrvatskom katoličkom sveučilištu]] obilježena je 30. godišnjica [[Vatikan]]ova [[Međunarodno priznanje Hrvatske|međunarodnoga priznanja Hrvatske]].
* [[13. siječnja]] – U izboru čitatelja i pratitelja [[mrežni portal|mrežnoga portala]] »Gradonačelnik« ''Advent u Osijeku'' odnio je pobjedu u izboru za najljepši [[advent]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Najveći broj glasova iza osječkoga dobio je varaždinski advent.
* [[11. siječnja]] – U [[Petrinja|Petrinji]] je održana redovita sjednica stožera [[Civilna zaštita|Civilne zaštite]] za otklanjanje šteta uzrokovanih [[Potres kod Petrinje 2020.|potresom na Banovini]].
[[Slika:Pelješac bridge - Pelješki most - installation of the last segment 2021-07-21.jpg|desno|180px]]
* [[9. siječnja]] – Radovi na [[Pelješki most|Pelješkom mostu]] primiču se kraju: postavljaju se [[nosač]]i odbojnih ograda i posljednji dijelovi četiri metra visokih [[vjetrobran]]a.
* [[9. siječnja]] – Na [[slalom]]skoj utrci u Adelbodenu ostvaren je jedan od najvećih momčadskih uspjeha [[Hrvatski skijaški savez|hrvatskoga skijanja]]: čak četvorica [[:Kategorija:Hrvatski skijaši|hrvatskih skijaša]] osvojili su bodove i plasman među tridesetoricom najboljih u utrci [[Svjetski skijaški kup|Svjetskoga kupa]].
[[Slika:Kupinovik hvar.jpg|desno|180px]] 
[[Slika:Kip Tesle - Memorijalnog centra Nikola Tesla.jpg|desno|130px]]
* [[7. siječnja]] – [[Udruga]] „Nikola Tesla – Genij za budućnost” obilježila je u [[Zagreb]]u 79. godišnjicu smrti [[Nikola Tesla|Nikole Tesle]], istaknuvši njegov značaj za [[Hrvatska|Hrvatsku]] i za cijeli [[svijet]].
* [[6. siječnja]] – Unatoč pripremama, odlukom [[Međunarodna skijaška federacija|FIS]]–a otkazana je [[Snježni kralj (slalomska utrka)|muška sljemenska utrka]] zbog nepovoljnih uvjeta usred prve vožnje.
* [[4. siječnja]] – Velik uspjeh [[liječnik]]a [[KBC Rijeka|KBC-a Rijeka]]: dvije godine trajala je priprema [[Transplantacija organa|jedinice za presađivanje]] riječkoga KBC-a za vrlo složen zahvat kojim je šesnaestogodišnjoj [[pacijent]]ici s rijetkom [[čovječje srce|srčanom manom]] uspješno presađen [[bubreg]]. 
[[Slika:Prva vožnja SQT2019 žene.jpg|desno|180px]]
* [[4. siječnja]] – [[Petra Vlhová]] pobjednica je [[sljeme]]nske [[Snježna kraljica (slalomska utrka)|Snježne kraljice]] treći put zaredom. [[:Kategorija:Hrvatski skijaši|Hrvatska predstavnica]] [[Leona Popović]] ostvarila je rezultat karijere, sedmo mjesto.
* [[1. siječnja]] – U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] na snagu stupio niz zakonskih odredbi i propisa. Među ostalim, [[porez na dobit]] i [[porez na dohodak]] smanjen je s 12 na 10%, osvetnička pornografija postaje [[kazneno djelo|kaznenim djelom]], [[kriptovalute]] se počinju oporezivati te se ukida uporaba biljega za izdavanje nekih osobnih isprava.
[[Slika:Cravat Regiment in Upper Town in Zagreb Croatia 01.jpg|desno|180px]]
* [[1. siječnja]] – [[Kravat pukovnija]] je u [[Zagreb]]u točno u [[podne]], nakon pucnja [[Grički top|Gričkoga topa]] s [[Gradec (Zagreb)|Gradeca]], održala tradicionalnu smjenu [[straža|straže]] i tako svečano uveličala početak nove 2022. godine.</text>
      <sha1>cplcadb3uhafcnku392pa785f87qtt3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433126</id>
      <parentid>6433124</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T05:36:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Maestro Ivanković</username>
        <id>73870</id>
      </contributor>
      <comment>/* Srpanj */ arhiviranje</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="49986" xml:space="preserve">'''Prethodne godine:''' [[Predložak:Novosti/Arhiv/2005.|2005.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2006.|2006.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2007.|2007.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2008.|2008.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2009.|2009.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2010.|2010.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2011.|2011.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2012.|2012.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2013.|2013.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2014.|2014.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2015.|2015.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2016.|2016.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2017.|2017.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2018.|2018.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2019.|2019.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2020.|2020.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2021.|2021.]]


== Srpanj ==
[[Slika:Groznjan street.jpg|desno|180px]]
* [[21. srpnja]] – [[Karlovačka županija]] dobila je 200 [[milijun]]a [[hrvatska kuna|kuna]] iz Fonda solidarnosti za obnovu kulturnih objekata oštećenih u [[Potres u Zagrebu 2020.|zagrebačkom]] i [[Potres kod Petrinje 2020.|petrinjskom]] [[potres]]u: najviše [[novac|novca]] bit će iskorišteno za obnovu [[Franjevački samostan i crkva Presvetog Trojstva u Karlovcu|franjevačkog samostana i crkve Presvetog Trojstva]] u [[Karlovac|Karlovcu]], a obnovit će se i pet manjih [[crkva]] i [[spomenik kulture|spomenika kulture]] diljem županije.
* [[21. srpnja]] – [[Hrvatska narodna banka]] izdala je posebnu kovanicu u vrijednosti 25 kuna s motivom [[Pelješki most|Pelješkoga mosta]].
* [[21. srpnja]] – [[:Kategorija:Hrvatski atletičari|Hrvatska atletičarka]] [[Sandra Perković]] osvojila je srebrnu medalju u [[bacanje diska|bacanju diska]] na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetskom atletskom prvenstvu]] u [[Eugene, Oregon|Eugeneu]] ([[Oregon]], [[SAD]]). [[Marija Tolj]], naša druga predstavnica, osvojila je osmo mjesto.
[[Slika:Sesvete srediste 0510 1.jpg|desno|200px]]
* [[20. srpnja]] – [[Japan]]ska [[korporacija]] [[Nipro]] predstavila je ulaganje od 100 [[milijun]]a [[hrvatska kuna|kuna]] u novu [[tvornica|tvornicu]] [[medicina|medicinskih]] [[ampula]] i bočica u [[Sesvete|Sesvetama]], najavivši da će ista postati njihov globalni centar izvrsnosti u proizvodnji [[staklo|staklenih ampula]].
* [[19. srpnja]] – [[Odbor za normu hrvatskoga standardnog jezika HAZU|Odbor za normu hrvatskoga standardnog jezika]] [[HAZU]] očitovao se o „Deklaraciji o granicama srpskog jezika”: članovi Odbora upozoravaju na neistine i iskrivljavanje povijesnih činjenica u službi [[velikosrpska ideologija|velikosrpske ideologije]] iznesene u toj deklaraciji.
* [[19. srpnja]] – Izvješće [[Eurostat|Statističkoga ureda EU]] pokazuje da je godišnja stopa [[inflacija|inflacije]] u [[Europska unija|Europskoj uniji]], [[eurozona|eurozoni]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]] u lipnju, potaknuta snažnim rastom [[cijena]] energenata i [[hrana|hrane]], dosegnula nove najveće zabilježene razine.
* [[18. srpnja]] – [[:Kategorija:Hrvatski atletičari|Hrvatski atletičar]] [[Filip Mihaljević]] zauzeo je šesto mjesto u završnici [[bacanje kugle|bacanja kugle]] na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetskom atletskom prvenstvu]] u [[Eugene, Oregon|Eugeneu]] ([[Oregon]], [[SAD]]).
* [[17. srpnja]] – [[Cerovačke špilje]] su nakon četiri godine obnove otvorile vrata posjetiteljima: uređene šetnice, duge više od 1400 metara, u dvije su [[špilja|špilje]] u kratkom vremenu privukle mnogo domaćih posjetitelja koji [[vikend]]om dolaze u [[Lika|Liku]].
[[Slika:Croat fg171.JPG|desno|200px]]
* [[16. srpnja]] – [[Hrvatska reprezentacija u rukometu na pijesku]] osvojila je zlatno odličje na [[Svjetske igre|Svjetskim igrama]] u američkom Birminghamu.
* [[16. srpnja]] – U [[Amfiteatar u Puli|pulskoj Areni]] počeo je [[69. Pulski filmski festival]]: uz projekcije [[film]]ova hrvatskih autora, publika će ove godine moći gledati i nagrađivane naslove autora iz [[poljska|Poljske]], [[Sjeverna Makedonija|Sjeverne Makedonije]], [[Izrael]]a, [[Austrija|Austrije]] i [[Španjolska|Španjolske]]. 
* [[15. srpnja]] – [[Državni zavod za statistiku]] objavio je da su potrošačke cijene u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] u [[lipanj|lipnju]] ove godine porasle rekordnih 12,1 [[postotak|posto]] u odnosu na isti mjesec 2021. Ta do danas najveća stopa [[inflacija|inflacije]] u Hrvatskoj velikim je dijelom posljedica rasta [[cijena]] [[goriva]] i [[hrana|hrane]].
* [[14. srpnja]] – Premijernom izvedbom [[opera|opere]] ''[[Simon Boccanegra]]'' [[Giuseppe Verdi|Giuseppea Verdija]] na [[Peristil (Split)|splitskom Peristilu]] počelo je 68. [[Splitsko ljeto]].
* [[13. srpnja]] – Nakon završetka postupka prijema RH u [[eurozona|europodručje]], [[agencija Fitch]] je u najnovijoj izvanrednoj ocjeni podigla [[investicija|investicijski]] [[Popis zemalja prema kreditnom rangu|kreditni rejting]] [[Hrvatska|Hrvatske]] za jednu razinu, na &quot;BBB+&quot; uz stabilne izglede. 
[[Slika:Sakuntala park1.jpg|desno|200px]]
* [[12. srpnja]] – [[Osijek|Osječki]] [[park]] Sakuntalin izabran je  na natječaju [[mrežni portal|mrežnoga portala]] »gradonačelnik.hr« za najljepši park u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].
* [[12. srpnja]] – Na sastanku [[Vijeće Europske unije|Vijeća ministara financija EU]] u [[Bruxelles]]u usvojena je konačna odluka o ulasku [[Hrvatska|Hrvatske]] u [[eurozona|europodručje]] 1. siječnja 2023. godine. 
* [[11. srpnja]] – U [[Osijek]]u je održan „Dan kulena”: u [[Slavonija|slavonskim]] [[Hrvatske županije|županijama]] pedesetak je registriranih proizvođača [[kulen]]a, koji je kao orginalni suhomesnati proizvod sve prepoznatljiviji i izvan granica [[Hrvatska|Hrvatske]].
[[Slika:Croatia P8175719 (3954628516).jpg|desno|140px]]
* [[10. srpnja]] – Uz stihove ''[[Himna slobodi|Himne slobodi]]'' i podizanjem zastave „Libertas” u [[Dubrovnik]]u su ispred [[Crkva sv. Vlaha u Dubrovniku|crkve sv. Vlaha]] svečano otvorene 73. [[Dubrovačke ljetne igre]]. 
* [[10. srpnja]] – [[:Kategorija:Hrvatski tenisači|Hrvatski tenisač]] [[Mili Poljičak]] pobjednik je ovogodišnjega juniorskoga [[Wimbledon]]a: mladi je Splićanin u završnom dvoboju savladao Amerikanca [[Michael Zheng|Michaela Zhenga]].
* [[9. srpnja]] – Praizvedbom predstave „[[Svoga tela gospodar]]” [[Slavko Kolar|Slavka Kolara]] u izvedbi [[Glumačka družina Histrion|Glumačke družine Histrion]] otvoreno je 37. [[Zagrebačko histrionsko ljeto]]. 
* [[9. srpnja]] – [[Nogomet]]aši zagrebačkog [[GNK Dinamo Zagreb|Dinama]] osvojili su [[Hrvatski nogometni superkup|hrvatski Superkup]]: na [[Stadion Maksimir|stadionu Maksimir]] boljim su izvođenjem [[jedanaesterac]]a svladali [[HNK Hajduk Split|splitski Hajduk]] s ishodom 4:1.
* [[9. srpnja]] – Članovi udruge [[Socijaldemokrati]] osnovali su novu, [[politička ljevica|lijevo orijentiranu]] [[politička stranka|političku stranku]]: za predsjednika stranke izabrali su [[Davorko Vidović|Davorka Vidovića]] koji je istaknuo da će [[socijaldemokracija|socijaldemokratske vrijednosti]] pretočiti u političku borbu. 
* [[8. srpnja]] – [[:Kategorija:Hrvatski tenisači|Hrvatski tenisač]] [[Mili Poljičak]] plasirao se u konkurenciji juniora u finale [[Wimbledon]]a: u polufinalu je sa 7:5 i 6:2 u [[tenis|setovima]] savladao Španjolca [[Pablo Rodenas|Pabla Rodenasa]].
* [[7. srpnja]] – [[:Kategorija:Hrvatski biciklisti|Hrvatski biciklist]] [[Fran Miholjević]] osvojio je srebrno odličje u vožnji na [[kronometar]] na Europskom prvenstvu do 23 godine u [[Anadija|Anadiji]] u [[Portugal]]u.
[[Slika:Plitvice lakes.JPG|desno|150px]]
* [[6. srpnja]] – [[Europski parlament]] usvojio je izvješće o [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] za 2021. koje, kao i prethodnih godina, potvrđuje europsku perspektivu te zemlje, traži provedbe [[reforma|reformi]] te upozorava i na pitanje [[izbori|izbornog]] [[zakon]]a i štetnu politiku vodstva [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. 
* [[6. srpnja]] – [[Hrvatska]] je pri Međunarodnom centru za rješavanje investicijskih sporova u [[Washington]]u (ICSID) izgubila arbitražni spor protiv mađarskog [[MOL (kompanija|MOL-a]]. Prema neslužbenim informacijama, Hrvatska će MOL-u morati platiti između 250 i 300 [[milijun]]a [[američki dolar|američkih dolara]] (između 1,83 i 2,2 [[milijarda|milijarde]] [[hrvatska kuna|kuna]]) [[odšteta|odštete]] s [[kamata]]ma.
[[Slika:Kraljičina beach in Nin (2).jpg|desno|180px]]
* [[5. srpnja]] – Američki [[Travel Channel]] uvrstio je [[nin]]sku ''Kraljičinu plažu'' na popis 10 najljepših [[plaža]] na [[svijet]]u, a turistički portal [[TripAdvisor]] je po izboru putnika nagradio [[Nacionalni park Plitvička jezera]] “Best of the best” u kategorijama &quot;Top atrakcije (Hrvatska, [[Europa]])&quot; i &quot;Top destinacije za ljubitelje prirode (Svijet)&quot;.
* [[5. srpnja]] – Ocjenjujući da [[Hrvatska]] ispunjava sve kriterije za pristupanje [[eurozona|eurozoni]], [[Europski parlament]] je s 539 glasova od 632 prisutna zastupnika prihvatio izvješće o uvođenju [[euro|eura]] u Hrvatskoj 1. siječnja 2023. godine.
* [[4. srpnja]] – Koncertom [[Zbor HRT-a|Zbora HRT-a]] i orkestra Bavarskoga radija u Herkulessaalu obilježena je pedesetogodišnjica djelatnosti Stalnoga vijeća Hrvatska — Bavarska.
[[Slika:Tinjan1.JPG|desno|180px]]
* [[2. srpnja]] – U organizaciji [[pazin]]skoga ogranka [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] u [[Tinjan]]u je obilježena pedeseta godišnjica smrti [[Viktor Kancijanić|Viktora Kancijanića]].

== Lipanj ==
* [[30. lipnja]] do [[3. srpnja]] – U organizaciji [[Sveučilište u Mostaru|Sveučilišta u Mostaru]] u [[Mostar]]u se održava 5. Hrvatski iseljenički kongres.
[[Slika:Vukovar Dvorac Eltz SK.jpg|desno|180px]]
* [[29. lipnja]] do [[3. srpnja]] – U [[Vukovar]]u se održava 16. [[Vukovarski filmski festival]]: [[film]]ovi koji se prikazuju u službenoj konkurenciji i ove se godine natječu i za tradicionalnu nagradu ''Zlatni šlep''.
* [[25. lipnja]] do [[6. srpnja]] – Na [[XIX. Mediteranske igre - Oran 2022.|Mediteranskim igrama u alžirskom Oran]]u [[Hrvatska]] nastupa sa 105 športaša u sedamnaest športova.
* [[26. lipnja]] – Na [[riva|rivi]] u [[Kaštel Stari|Kaštel Staromu]] otkriveno je [[poprsje]] [[Filip Lukas|Filipu Lukasu]], rad akademske [[kipar]]ice [[Ljubica Dragojević Buble|Ljubice Dragojević Buble]], prigodom 150. godišnjice njegova rođenja.

* [[26. lipnja]] – [[Hrvatska reprezentacija u rukometu na pijesku]] osvojila je Svjetsko prvenstvo u [[Grčka|Grčkoj]]. Hrvatski repreznetativac Lucian Bura proglašen je za najboljega strijelca i uvršten u najbolju postavu prvenstva.
* [[23. lipnja]] – U [[Dubrovnik]]u je održana 12. Međunarodna konferencija o [[antropologija|antropološkoj]] [[genetika|genetici]] i [[forenzika|forenzici]] na kojoj se okupilo oko 550 [[znanstvenik]]a, [[liječnik]]a i stručnjaka iz prestižnih europskih i svjetskih [[sveučilište|sveučilišta]].
* [[23. lipnja]] – Koncertom [[Zagrebački solisti|Zagrebačkih solista]] u [[Bruxelles]]u svečano je obilježena 30. godišnjica [[Međunarodno priznanje Hrvatske|međunarodna priznanja Hrvatske]] i uspostavljanja međudržavnih odnosa Hrvatske i [[Belgija|Belgije]].
* [[23. lipnja]] – U Hrvatskoj potvrđen prvi slučaj majmunskih boginja.
* [[21. lipnja]] – U [[Vitez (BiH)|Vitez]]u je osnovan ogranak [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]].
* [[16. lipnja|16.]] – [[19. lipnja]] – [[Hrvatska turistička zajednica]] domaćin je Kongresa [[Hrvati u SAD-u|Udruge hrvatsko-američkih profesionalaca (ACAP-a)]] u [[New York]]u.
[[Slika:Croatian Academy of Science and Arts.JPG|desno|180px]]
* [[15. lipnja]] – U palači [[HAZU|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]] održana je svečanost proglašenja novih redovitih i dopisnih te članova suradnika Akademije.
* [[13. lipnja]] – Pod pokroviteljstvom [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade Republike Hrvatske]], u [[HNK u Zagrebu]] održana je svečanost prigodom 180. godišnjice utemeljenja [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]].
* [[9. lipnja|9.]] – [[12. lipnja]] – Svjetski gimnastički kup u [[Osijek|osječkoj]] [[Dvorana Gradski vrt|Dvorani »Gradski vrt«]]. [[:Kategorija:Hrvatski gimnastičari|Hrvatski gimnastičari]] [[Robert Seligman]] (konj s hvataljkama), [[Tin Srbić]] (preča) i [[Aurel Benović]] (tlo) osvojili su zlatna odličja, a [[Ana Đerek]] dva srebra, na gredi i na tlu.
[[Slika:Grobnica obitelji Jelačić.jpg|desno|180px]]
* [[9. lipnja|9.]] – [[12. lipnja]] – Dani Jelačića u [[Zaprešić|zaprešićkim]] [[Novi dvori u Zaprešiću|Novim dvorima]].
* [[10. lipnja]] – [[Vatreni]] su pobjedom nad [[Danska nogometna reprezentacija|Danskom]] u [[Kopenhagen]]u upisali prvu gostujuću pobjedu u [[UEFA Liga nacija|UEFA-inoj Ligi nacija]]. Prethodno je [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]] odigrala neriješeno s [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuskom]] na [[Stadion Poljud|Poljudu]].
* [[6. lipnja|6.]] – [[11. lipnja]] – U Zagrebu se održava 50. [[Animafest]].
* [[9. lipnja]] – Na [[Hrvatsko katoličko sveučilište|Hrvatskom katoličkom sveučilištu]] održan je znanstveni skup prigodom stote obljetnice smrti [[Blaženi Karlo Austrijski|blaženoga Karla Habsburškog]].
* [[8. lipnja]] – U [[Zagrebačko gradsko kazalište Komedija|Zagrebačkom gradskom kazalištu Komedija]] odigrana je 250. izvedba musicala ''[[Mamma Mia!]]''.
* [[1. lipnja|1.]] – [[4. lipnja]] – Na trećem Europskom kupu u robotici u [[Portugal]]u sudjelovalo je 14 ekipa i 37 natjecatelja iz Hrvatske, članova Hrvatskoga robotičkoga saveza. Čak sedam hrvatskih ekipa osvojilo je odličja, od čega tri zlatna.
[[Slika:Maksimirski stadion Zagreb.jpg|desno|180px]]
* [[4. lipnja]] – Oko pedeset tisuća ljudi okupilo se na [[zagreb]]ačkom [[Stadion Maksimir|stadionu Maksimir]] na [[koncert]]u ''[[Progledaj srcem]]'', najvećemu koncertu popularne [[duhovna glazba|duhovne]] i [[crkvena glazba|crkvene glazbe]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] posljednjih godina.
* [[4. lipnja]] – [[:Kategorija:Hrvatski tenisači|Hrvatski tenisač]] [[Mili Poljičak]] osvojio je juniorski [[Roland Garros]] u paru s [[Litavci|Litavcem]] Edesom Butvilasom. U seniorskoj konkurenciji, [[Ivan Dodig]] i Austin Krajicek igrali su završnicu Garrosa, no nisu uspjeli osvojiti naslov.
[[Slika:Cilic MCM22 (22) (52036669749).jpg|desno|140px]]
* [[3. lipnja]] – Hrvatski streljački trojac u sastavu Miran Maričić, Andrija Mikuljan i Josip Sikavica osvojio je zlatno odličje u trostavu na Svjetskom kupu u [[Baku]]u.
* [[3. lipnja]] – [[Otok]] [[Rab]] uvršten je na naslovnicu kao tema broja cijenjenoga talijanskoga časopisa za putovanja ''Bell' Europa''.
* [[2. lipnja]] – [[Marin Čilić]] je ulaskom u poluzavršnicu [[Roland Garros]]a postao peti trenutno aktivni tenisač kojemu je uspjelo izboriti poluzavršnice svih [[Grand Slam]]ova i prvi [[Hrvati|Hrvat]] kojemu je to pošlo za rukom.
* [[2. lipnja]] – U Dubrovačkim muzejima otvorena je izložba Statut u „kamenu: Pravo i pravda na skulpturi Kneževa dvora” prigodom 750. godišnjice donošenja [[Dubrovački statut|Dubrovačkoga statuta]].

== Svibanj ==
[[Slika:Hrvatsko narodno kazaliste u Zagrebu 090609.jpg|desno|180px]]
* [[30. svibnja]] – Osim u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Dan državnosti (Hrvatska)|Dan državnosti]] obilježen je i u [[hrvatsko iseljeništvo|inozemstvu]]. Bojama [[Hrvatska zastava|hrvatske zastave]] osvijetljeni su [[Nijagarini slapovi]], Viktorijin most u [[Brisbane]]u i [[Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača]] u [[Mostar]]u.
* [[29. svibnja]] – [[Zbor HRT|Zbor]] i [[Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije|Simfonijski orkestar]] [[HRT|Hrvatske radiotelevizije]], pod ravnanjem [[Ivan Repušić|Ivana Repušića]], održali su svečani koncert u prigodi [[Dan državnosti (Hrvatska)|Dana državnosti Hrvatske]] te 30. obljetnice [[Međunarodno priznanje Hrvatske|Međunarodnoga priznanja Hrvatske]] u [[HNK u Zagrebu|Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu]], s petsto uzvanika, sadašnjih i bivših članova [[Hrvatski sabor|Hrvatskoga sabora]], [[Hrvatska Vlada|Vlade]], [[Predsjednik RH|Predsjedništva]] i [[Ministarstvo vanjskih i europskih poslova |diplomacije]].
* [[28. svibnja]] – [[Luka Modrić]] je s [[Real Madrid]]om osvojio [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|UEFA Ligu prvaka 2021./22.]] To je bio peti put da je Luka Modrić osvojio to natjecanje. Ovaj naslov UEFA Lige prvaka bio je deseti zaredom koji je osvojio neki [[:Kategorija:Hrvatski nogometaši|hrvatski igrač]].
* [[28. svibnja]] – Na [[Hrvatsko vojno učilište „dr. Franjo Tuđman”|Hrvatskom vojnom učilištu]], [[Mirogoj]]u i zagrebačkom [[Jarun]]u svečano je obilježen Dan Hrvatske vojske, Dan Hrvatske kopnene vojske te 31. obljetnica svečanoga ustrojavanja [[Zbor narodne garde|Zbora narodne garde]] na [[Stadion Kranjčevićeva|Stadionu Kranjčevićeva]] u Zagrebu.
[[Slika:Hrvatski dom.jpg|desno|180px]]
* [[27. svibnja]] – U [[Križevci]]ma su otvoreni ''Dani hrvatskih svetaca i blaženika'' književnim, glazbenim, [[Izložba|izložbenim]] i sakralnim programom u križevačkim crkvama i Gradskoj galeriji.
* [[27. svibnja]] – [[:Kategorija:Hrvatski boksači|Hrvatski boksač]] [[Luka Plantić]] osigurao je odličje na Europskom boksačkom prvenstvu u [[Erevan]]u, prvo za [[Hrvatska|Hrvatsku]] nakon zlata [[Filip Hrgović|Filipa Hrgovića]] 2015.
[[Slika:Ozalj Castle Aerial view.jpg|desno|180px]]
* [[21. svibnja|21.]] – [[28. svibnja]] - U [[Zrin]]u, [[Glina (grad)|Glini]], [[Sisak|Sisku]], [[Stari grad Ozalj|Starom gradu Ozlju]] (''na slici''), [[Gornji Viduševac|Gornjem Viduševcu]] i [[Hrvatski Čuntić|Hrvatskom Čuntiću]] održava se osmi [[Zrin Festival]], namijenjen promicanju [[kulturna baština|kulturne baštine]] [[Pounje|Pounja]] i [[Banovina|Banovine]].
* [[26. svibnja]] – Na mjesnom groblju Laduč pokopane su 133 žrtve poraća koje su u svibnju 1945. ubili pripadnici 21. srpske divizije Jugoslavenske armije.
* [[26. svibnja]] – U [[Zračna luka „Franjo Tuđman”|Zračnoj luci „Franjo Tuđman”]] otvorena je knjižnica za putnike luke.
* [[19. svibnja]] – Prigodom obilježavanja 30. obljetnice hrvatsko-švicarskih međudržavnih odnosa [[Hrvatska pošta]] i [[Nacionalni park Krka]] izdali su [[poštanska marka|poštanske marke]] s motivima [[Visovačko jezero|Visovačkoga jezera]] i alpskoga jezera [[Cauma]].
* [[18. svibnja]] – [[Kristijan Jakić]] je s [[Eintracht Frankfurt]]om osvojio [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europsku ligu 2021./22.]]
* [[14. svibnja]] – Održan je znanstveno-stručni skup „Uvijek i sve za Hrvatsku” prigodom 100. obljetnice rođenja [[Predsjednik Hrvatske|hrvatskoga predsjednika]] [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]], na kojemu su izlagali [[Predsjednik Vlade Republike Hrvatske]], ministri, [[Hrvatski sabor|saborski]] [[zastupnik|zastupnici]], [[povjesničar]]i i članovi obitelji.
* [[14. svibnja]] – U Muzeju sakralne umjetnosti Hrvata u Mađarskoj u Prisiki otvorena je izložba „Znanstveno i duhovno nasljeđe Fausta Vrančića”, u suradnji  s [[NSK|Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom]] i [[HAZU|Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti u Zagrebu]].
[[Slika:HNK Split.JPG|desno|180px]]
* [[13. svibnja]] – U [[HNK Split|splitskom HNK-u]] praizveden je [[balet]] ''Onjegin'' Vasilija Medvedeva, a u [[HNK Osijek|osječkom HNK-u]] [[tragedija]] ''[[Fedra]]'' [[Jean Racine|Jeana Racinea]], u režiji [[Robert Raponja|Roberta Raponje]].
* [[13. svibnja]] – Šestero hrvatskih srednjoškolaca osvojilo je srebrna odličja na Prirodoslovnoj olimpijadi Europske unije u [[Kraljičin Gradac|Kraljičinom Gradcu]] u [[Češka|Češkoj]].
* [[13. svibnja]] – Svečanim [[koncert]]om [[Zbor HRT|Zbora]] i [[Simfonijski orkestar Praškog radija|Simfonijskoga orkestra]] [[HRT]]-a obilježena je 80. obljetnica djelovanja Zbora HRT-a.
[[Slika:Matica hrvatska logo.svg|desno|180px]]
* [[12. svibnja]] – U [[Zadar|zadarskom]] ogranku [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] predavanjem „180. obljetnica Matice hrvatske 1842. – 2022.: baština, tradicija, budućnost” Tomislava Galovića obilježava se 180. obljetnica osnutka MH.
* [[12. svibnja]] – U [[Hrvatski državni arhiv|Hrvatskom državnom arhivu]] održano je predstavljanje šestsvesčanoga izdanja „Marijaterezijanski urbari Varaždinske županije 1774. – 1784.“
* [[10. svibnja|10.]] – [[12. svibnja]] – Glavni tajnik [[Sveta Stolica|Svete Stolice]] [[Pietro Parolin]] u službenom je posjetu Hrvatskoj prigodom 30. obljetnice [[Međunarodno priznanje Hrvatske|međunarodnoga priznanja Hrvatske]].
* [[10. svibnja]] – Hrvatska djevojčad u [[futsal|dvoranskom nogometu]] izvojevala je dvije pobjede nad domaćinom [[Saudijska Arabija|Saudijskom Arabijom]] u [[Rijad]]u.
[[Slika:Franjotudjman.jpg|desno|130px]]
* [[7. svibnja|7.]]–[[15. svibnja]] – Otvoren je 16. Međunarodni orguljaški festival »[[Ars organi sisciae|Ars Organi Sisciae]]«, s [[koncert]]ima [[:Kategorija:Hrvatski orguljaši|hrvatskih]] i [[:Kategorija:Orguljaši|inozemnih]] [[Orgulje|orguljaša]] i [[glazbeni sastav|glazbenih sastava]] u [[Sisak|Sisku]], [[Petrinja|Petrinji]], [[Glina (grad)|Glini]], [[Voloder]]u i [[Hrvatska Kostajnica|Hrvatskoj Kostajnici]].
* [[7. svibnja]] – U [[Varaždin]]u, [[Vinkovci]]ma i [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]] održan je Hod za život.
* [[5. svibnja|5.]] i [[6. svibnja]] – Prigodom stote obljetnice rođenja [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]], [[Hrvatski institut za povijest]], [[Institut društvenih znanosti Ivo Pilar]], [[Matica hrvatska]], [[Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata]] i [[Hrvatski državni arhiv]] organizirali su znanstveni skup pod naslovom „Dr. Franjo Tuđman – život i naslijeđe&quot;, pri Matici hrvatskoj u Zagrebu.
* [[5. svibnja]] – Za državnoga heralda [[Švedska|Kraljevine Švedske]] imenovan je [[hrvat]]ski [[Grboslovlje|grboslov]] [[Davor Zovko]].
* [[5. svibnja]] – Prigodom [[blagdan]]a [[Sveti Florijan|sv. Florijana]] [[Hrvatska vatrogasna zajednica]] dodijelila je Nagradu za najpothvat u vatrogastvu u 2021. Vatrogasnoj postrojbi Zagreb za uklanjanje [[toranj|tornja]] [[katedrala|katedrale]] [[Sisačka katedrala|Uzvišenja Sv. Križa u Sisku]].
* [[4. svibnja|4.]]–[[6. svibnja]] – Na [[Fakultet filozofije i religijskih znanosti|FFRZ-u]] održava se transdisciplinarni međunarodni simpozij „Bioetika i aporije psihe” u organizaciji Hrvatskoga bioetičkoga društva.
[[Slika:Baška krk.jpg|desno|160px]]
* [[4. svibnja]] – U [[Budimpešta|Budimpešti]] je otvorena izložba fotografija „Mrgari - cvjetovi Baške”, u organizaciji Veleposlanstva RH u Mađarskoj, [[Hrvati u Mađarskoj|hrvatske zajednice]], [[Baška|Općine Baške]] i [[Arheološki muzej u Zagrebu|Arheološkoga muzeja u Zagrebu]].
* [[4. svibnja]] – U [[Pag (grad)|Pagu]] je održana tradicijska [[proslava Svetoga Trna]], ponovno nakon 2019. godine.
* [[4. svibnja]] – Svečano je obilježena 800. obljetnica crkve i samostana Sv. Jakova na Višnjici u [[Dubrovnik]]u.
* [[3. svibnja]] – U [[Sinj]]u je otkriveno [[poprsje]] [[Ministarstvo obrane RH|ministru obrane]] iz razdoblja [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]] [[Gojko Šušak|Gojku Šušku]], počasnom građaninu Sinja, djelo akademskoga kipara Mladena Mikulina.
* [[2. svibnja]] – U [[Donji Kraljevec|Donjem Kraljevcu]] u [[Međimurje|Međimurju]] održana je prva utrka Svjetskog brzinskog prvenstva na trkalištu posebno izgrađenomu za taj događaj.
[[Slika:SplitBellTower.JPG|desno|160px]]

== Travanj ==
* [[30. travnja]] – U [[Split]]u je održan jubilejski 20. [[Sudamja fest]].
[[Slika:WrNeustadt Stadtpark Frankopan &amp; Zrinski.jpg|desno|160px]]
* [[29. travnja]] – Muzeju vučedolske kulture i arheološkom nalazištu Vučedolu dodijeljena je Oznaka europske baštine [[Europska komisija|Europske komisije]].
* [[29. travnja]] – [[:Kategorija:Hrvatski džudaši|Hrvatska judašica]] [[Ana Viktorija Puljiz]] osvojila je brončano odličje na Europskom prvenstvu u [[Sofija|Sofiji]].
* [[29. travnja]] – Svečano su obilježene 30. obljetnice uspostavljanja međudržavnih odnosa između [[Luksemburg]]a i [[Hrvatska|Hrvatske]] te Hrvatske i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenoga Kraljevstva]].
* [[24. travnja]] – U austrijskom [[Bečko Novo Mjesto|Bečkom Novom Mjestu]] otkriven je [[spomenik]] dvojici hrvatskih povijesnih velikana i mučenika [[Petar Zrinski|Petru Zrinskom]] i [[Fran Krsto Frankapan|Franu Krsti Frankopanu]]. 
* [[24. travnja]] – [[Hrvatska ženska rukometna reprezentacija|Hrvatske rukometašice]] pobjedom nad [[Češka ženska rukometna reprezentacija|Čehinjama]] u [[poreč]]koj [[Žatika|Žatiki]] osigurale su nastup na Europskom prvenstvu 2024.
* [[24. travnja]] – [[Finci|Finac]] Kalle Rovanpera pobjednik je WRC-ova Croatia Rallya voženoga u [[Središnja Hrvatska|Središnjoj Hrvatskoj]]. Hrvatski automobilist [[Niko Pulić]] nastupom na domaćem trkalištu obilježio je četrdeset godina karijere.
* [[23. travnja]] – [[Hrvatski branitelji]] Martin Cruickshank i Werner Ilić su prigodom tridesete godišnjice [[Međunarodno priznanje Hrvatske|Međunarodnoga priznanja Hrvatske]] u tri mjeseca preplovili [[Atlantski ocean]] [[čamac|čamcem]] na vesla (put dug 6300 km).
* [[23. travnja]] – Kod [[Stolac (BiH)|Stoca]] je zabilježen [[Potres kod Stoca 2022.|potres magnitude 5,7 M&lt;sub&gt;w&lt;/sub&gt;.]] Jedna osoba je preminula.
[[Slika:Split kazalište - panoramio.jpg|desno|180px]]
* [[21. travnja]] – U [[Split]]u su svečano otvoreni 32. [[Marulićevi dani]] tijekom kojih će biti izvedeno deset [[kazalište|kazališnih]] [[predstava]] hrvatskih autora.
* [[21. travnja]] – [[Europska komisija]] odobrila je hrvatski projekt izgradnje i opremanja logističko-distributivnih centara za [[voće]] i [[povrće]] u vrijednosti 54 milijuna eura u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost te više od 60 milijuna eura iz [[Europski fond za regionalni razvoj|Europskog fonda za regionalni razvoj]] za zaštitu od [[poplava]] u području [[Sisak|Siska]] i [[Karlovac|Karlovca]].
* [[21. travnja]] – [[Papa]] [[Franjo]] pridružio se pozivu glavnoga tajnika [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] [[António Guterres|Antónija Guterresa]] za primirje u [[Ukrajina|Ukrajini]] na Uskrs koji [[Pravoslavna crkva|pravoslavni vjernici]] slave 24 travnja.
* [[21. travnja]] – Ispred [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu|Nacionalne i sveučilišne knjižnice]] otvoren je međunarodni četverodnevni „Croatia Rally“.
[[Slika:LADO Hrvatska posavina.jpg|desno|180px]]
* [[18. travnja]] – U [[Crkva sv. Blaža u Zagrebu|crkvi sv. Blaža u Zagrebu]], na [[Uskrsni ponedjeljak]], [[Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO|LADO]] je održao koncert hrvatskih uskrsnih popijevki „Veliko je sad veselje“. [[Tamburaški orkestar Hrvatske radiotelevizije|Tamburaški orkestar HRT-a]] održao je u crkvi bl. Augustina Kažotića na [[Pešćenica|Pešćenici]] koncert „Uskrs u ozračju [[tambura|tambure]]“.
[[Slika:Easter morning, no. 2 - after Mrs. O.E. Whitney. LCCN2016651893.jpg|desno|180px]]
* [[17. travnja]] – Na poticaj [[Hrvati u Argentini|hrvatske zajednice]] u [[argentina|argentinskom]] gradu Mendozi mjesni umjetnici postavili su i ukrasili [[pisanice]] u središtu grada, po uzoru na običaj u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i pisanice oslikane u duhu [[Hrvatska naivna umjetnost|hrvatske naivne umjetnosti]].
* [[16. travnja]] – [[Hrvatska rukometna reprezentacija]] plasirala se na Svjetsko prvenstvo 2023. u [[Švedska|Švedskoj]] i [[Poljska|Poljskoj]], ukupno petnaesto uspješno izboreno.
* [[13. travnja]] – Djela [[Gustav Klimt|Gustava Klimta]], Ernsta Klimta i Franza Matscha prenesena su iz Gradskoga muzeja u Rijeci u [[zagreb]]ačke [[Klovićevi dvori|Klovićeve dvore]] za [[izložba|izložbu]] „Klimt u Rijeci – ljubav, smrt, ekstaza”.
* [[13. travnja]] – Objavljeno je kako je [[Hrvatski zavod za javno zdravstvo]] 26 mjeseci epidemije koronavirusa koštalo pet milijardi [[kuna]], a [[državni proračun]] [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] ukupno 23 milijarde kuna izvanrednih potraživanja.
* [[12. travnja]] – Na [[Fakultet filozofije i religijskih znanosti|Fakultetu filozofije i religijskih znanosti]] [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]] održan je [[humanitarni rad|humanitarni]] [[koncert]] „Glazbom i stihom za Ukrajinu” studenata Instituta za crkvenu glazbu i FFRZ-a, koji su čitali stihove ukrajinskoga pjesnika [[Taras Grigorovič Ševčenko|Tarasa Ševčenka]] i izveli nekoliko [[klasična glazba|klasičnih]] [[skladba|skladbi]] [[korizma|korizmena]] nadahnuća.
* [[12. travnja]] – Na [[Hrvatsko katoličko sveučilište|Hrvatskom katoličkom sveučilištu]], a u suorganizaciji Veleposlanstva Ukrajine u Hrvatskoj, održan je okrugli stol „Ukrajina – jučer, danas, sutra“.
[[Slika:Kaštel u Pazinu snimljen sprijeda.jpg|desno|160px]]
* [[11. travnja]] – U Pazinskom kolegiju održana je svečana akademija prigodom 75. obljetnice Pariških mirovnih ugovora i uloge [[Božo Milanović|Bože Milanovića]] u pripajanju [[Istra|Istre]] »matici zemlji« [[Hrvatska|Hrvatskoj]].
* [[10. travnja]] – U [[Split]]u je u organizaciji Udruge za ukrajinsku kulturu u Dalmaciji »Cvit« održana humanitarna večera i dobrotvorna aukcija [[slika]] [[Hrvatska umjetnost|hrvatskih]] i [[Ukrajinci|ukrajinskih]] [[umjetnik]]a za djecu pogođenu [[Rat u Ukrajini 2022.|ratom u Ukrajini]], a pod [[pokroviteljstvo]]m [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinske županije]].
* [[9. travnja]] – U [[Kaštela|Kaštelima]] i [[Primošten]]u održana su tradicijska sijela pletenja [[maslinova grančica|maslinovih grančica]] uoči proslave [[Cvjetnica|Cvjetnice]].
[[Slika:Dubrovnik, Sponza's palace IMG 8147.jpg|desno|120px]]
* [[9. travnja]] – U [[Kazalište Marina Držića|Kazalištu Marina Držića]] u [[Dubrovnik]]u svečanošću je obilježena 80. obljetnica djelatnosti [[Radio Dubrovnik]]a.
* [[9. travnja]] – [[hrvatski ragbijaški savez|Hrvatska reprezentacija u rugbyu]] pobjedom nad [[Izrael]]om postigla je povijesni plasman u višu diviziju Europskoga kupa nacija
* [[8. travnja]] – Na [[Katoličanstvo|katoličkom]] [[groblje|groblju]] u [[Tenja|Tenji]] pokopano je jedanaest [[civili|civilnih]] žrtava [[ratni zločin|ratnoga zločina]] u [[Bobota|Boboti]], [[ekshumacija|ekshumiranih]] u [[studeni|studenom]] [[2021.]] [[Sprovod|Sprovodne obrade]] predvodio je [[Đakovačko-osječka nadbiskupija|đakovačko-osječki nadbiskup]] [[Đuro Hranić]].
* [[8. travnja]] – Uz svečani [[mimohod]] u [[Mostar]]u je obilježena 30. godišnjica uspostave [[HVO|Hrvatskog vijeća obrane]] 
[[Slika:Portrait of Pope Francis (2021).jpg|desno|120px]]
* [[7. travnja]] – [[Papa Franjo]] imenovao je msgr. Milana Zgrablića [[nadbiskup]]om [[koadjutor]]om [[Zadarska nadbiskupija|Zadarske nadbiskupije]].
* [[6. travnja]] – Tijekom apostolskoga posjeta [[Malta|Malti]] [[papa]] [[Franjo]] osudio je [[pokolj u Buči]]: u obraćanju migrantima osudio je zlodjela i okrutnost [[Rusija|ruskih]] [[vojnik]]a prema [[civili]]ma, osobito prema bespomoćnim ženama i djeci.
* [[5. travnja]] – Središnji državni ured RH za razvoj digitalnog društva predstavio je novu [[digitalizacija|digitalnu platformu]] [[E-poslovanje]] za bolju komunikaciju [[poslovanje|poslovnih subjekata]] s tijelima [[birokracija|javne uprave]].
* [[5. travnja]] – U [[Zagreb]]u traje dvodnevni američko-hrvatski forum, koji je prigodom 30. godišnjice diplomatskih odnosa organiziralo [[veleposlanstvo]] [[Sjedinjene Američke Države|SAD-a]]. U sklopu foruma održana je i [[panel-rasprava]] „[[Sigurnost]] i [[vanjska politika]]“. 
[[Slika:Rovinj 07.JPG|desno|180px]]
* [[3. travnja]] – [[Istra]] može očekivati dobru turističku sezonu: [[Poreč]], [[Rovinj]] i ostali gradovi uz [[more]] već imaju dobre [[turizam|turističke rezultate]], a i središnja Istra bilježi značajan broj rezervacija domaćih i stranih gostiju.
* [[1. travnja]] – [[Hrvatska]] je od [[Španjolska|Španjolske]] preuzela predsjedanje Hidrografskom komisijom za [[Sredozemno more|Sredozemno]] i [[Crno more]], jednom od ukupno 15 područnih komisija [[Europska unija|Europske unije]] za međunarodnu suradnju u [[hidrografija|hidrografskim]] i [[kartografija|kartografskim]] aktivnostima.
* [[1. travnja]] – Pokrenuta je [[katamaran]]ska linija od [[Split]]a do [[Dubrovnik]]a sa zaustavljanjima na [[Brač]]u, [[Hvar]]u, [[Korčula|Korčuli]] i [[Mljet]]u.

== Ožujak ==
* [[31. ožujka]] – U [[tvrđava Sv. Ivan u Dubrovniku|tvrđavi sv. Ivana]] u [[Dubrovnik]]u svečano je otvoren [[Akvarij i Institut za more i priobalje|novoobnovljeni akvarij]]: obnova tog akvarija bila je dio europskog projekta tzv. „plave propusnice“ s tematskim rutama za obilazak akvarija i prirodnih vodenih [[stanište|staništa]] na području Dubrovnika, [[Kotor]]a, [[Hutovo blato|Hutova blata]], [[Mostar]]a i [[Neretva|Neretve]].
[[Slika:Šibenik - harbour (big).jpg|desno|180px]]
* [[30. ožujka]] – U [[Šibenik|šibenskom]] [[Iskra brodogradilište|brodogradilištu »Iskra«]] svečano je položena kobilica za prvu od šest brzih [[brodica]] koje će se graditi u sklopu projekta uspostave [[hitna medicina|hitne medicinske službe]] duž hrvatskoga dijela [[Jadransko more|Jadranskog mora]].
* [[29. ožujka]] – U [[Asunción]]u, glavnom gradu [[Paragvaj]]a, počeli su šesti susreti [[Hrvatsko iseljeništvo|hrvatskih iseljenika]] [[Južna Amerika|Južne Amerike]] u kojima sudjeluje otprilike 150 predstavnika hrvatskih zajednica iz [[Argentina|Argentine]], [[Čile]]a, [[Bolivija|Bolivije]], [[Brazil]]a, [[Urugvaj]]a i Paragvaja.
[[Slika:Park and bandstand in Bjelovar, Croatia.jpg|desno|180px]]
* [[29. ožujka]] – U Biskupijskom ordinarijatu u [[Bjelovar]]u predstavljen je logotip, geslo i program [[Susret hrvatske katoličke mladeži|Susreta hrvatske katoličke mladeži]], koji će se ondje održati 17. rujna.
* [[29. ožujka]] – U zagrebačkoj Laubi predstavljeno je trinaest [[kip]]ova hrvatskih velikana, radova osmero kipara, kao dio kulturno-turističke ponude „Staza hrvatskih velikana”.
* [[28. ožujka]] – Na [[Debeljak]]u kod [[Sukošan]]a započelo je postavljanje meteorološkoga radara »C-band Doppler«, prvoga od tri planirana duž hrvatske jadranske obale.
* [[26. ožujka]] – [[Koprivnica|Koprivnička]] [[knjižnica|knjižnica i čitaonica]] »Fran Galović« na međunarodnom je sajmu [[knjiga]] u [[London]]u proglašena najboljom knjižnicom na [[svijet]]u.
[[Slika:Goli.jpg|desno|180px]]
* [[22. ožujka]] – [[:w:Kategorija:Hrvatski boksači|Hrvatska boksačica]] [[Nikolina Ćaćić]] osvojila je srebrno odličje na Europskom prvenstvu do 22 godine u [[Poreč]]u.
* [[21. ožujka]] – Nakon 40 godina u hrvatskom dijelu [[Jadransko more|Jadranskog mora]], nedaleko od [[Mljet]]a, viđena je [[sredozemna medvjedica]].
[[Slika:Novi dvori Zaprešić (obnova).jpg|desno|180px]]
* [[18. ožujka|18.]] – [[20. ožujka]] – U [[Novi dvori u Zaprešiću|Novim dvorima]] [[Josip Jelačić|bana Jelačića]] u [[Zaprešić]]u održan je Festival bajki.
* [[16. ožujka|16.]] – [[20. ožujka]] – U [[Zagreb]]u je održan dosad najposjećeniji Festival svjetla, s umjetničkim svjetlosnim instalacijama na nizu gradskih znamenitosti ([[Muzej za umjetnost i obrt]], [[Muzej Mimara]], [[Kula Lotrščak]], [[Tunel Grič]], [[Crkva sv. Katarine u Zagrebu|crkva sv. Katarine]], [[HNK u Zagrebu|HNK]], [[Muzička akademija u Zagrebu|MUZA]], [[Zrinjevac]], [[Zračna luka Zagreb|zračna luka]], [[Trg bana Josipa Jelačića|Jelačićev]] i ini trgovi).
* [[19. ožujka]] – U [[koncertna dvorana|koncertnoj dvorani]] »Blagoje Bersa« [[Muzička akademija u Zagrebu|Glazbene akademije u Zagrebu]] [[Zagrebački solisti]] izvode [[Joseph Haydn|Haydn]]ovih ''Sedam posljednjih Kristovih riječi na križu'', uz pripovjedanje [[Goran Grgić|Gorana Grgića]]. [[Oratorij]]ski [[zbor]] [[Cantores Sancti Marci]] održao je koncert »Pietà« u [[Crkva sv. Blaža|crkvi sv. Blaža u Zagrebu]] prigodom [[Sveti Josip|Josipova]].
[[Slika:Archeological museum Zagreb.jpg|desno|180px]]
* [[17. ožujka]] – U Galeriji [[Arheološki muzej u Zagrebu|Arheološkoga muzeja u Zagrebu]] otvorena je izložba fotografija o arheološkoj baštini [[Irska|Irske]]. 
* [[10. ožujka]] – Pokraj zagrebačkog jezera [[Jarun]] [[Pad bespilotne letjelice u Zagrebu 2022.|srušila se bespilotna letjelica]] za koju se smatra da je sovjetski izviđački dron [[Tupoljev Tu-141]].
* [[8. ožujka]] – [[:w:Kategorija:Hrvatski alpski skijaši|Hrvatska skijašica]] [[Zrinka Ljutić]] postala je u [[kanada|kanadskoj]] Panorami svjetska juniorska prvakinja u [[slalom]]u. Sljedećega je dana osvojila broncu u [[veleslalom]]u na istom skijalištu.
* [[7. ožujka]] – [[:w:Kategorija:Hrvatski gimnastičari|Hrvatski gimnastičar]] [[Aurel Benović]] osvojio je brončano odličje u [[parter]]u na natjecanju Svjetskoga kupa u [[Doha|Dohi]].
* [[7. ožujka]] – [[:w:Kategorija:Hrvatski košarkaši|Hrvatski košarkaš]] [[Bojan Bogdanović]] postavio je novi hrvatski i europski rekord u [[NBA]] ligi ubacivši jedanaest trica, što je i klupskih rekord [[Utah Jazz]]a, u pobjedi nad [[Oklahoma City Thunder]]ima.
* [[1. ožujka]] – [[Stjepan Lakušić]] izabran je za novoga [[rektor]]a [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]].

== Veljača ==
[[Slika:Zagrebačka katedrala.jpg|desno|180px]]
* [[28. veljače]] – [[Grad Zagreb]] proglašen je četvrtim najboljim europskim gradom za dječja putovanja, uzevši u obzir podatke o dostupnosti [[muzej]]a, igrališta, znamenitosti, [[zabavni park|zabavnih parkova]], kakvoći zraka i indeksu kriminaliteta, a u istraživanju »OVO Network«.
* [[25. veljače]] – [[Hrvatski sabor]] je sa 133 glasova „za” i jednim suzdržanim prihvatio ''[[Deklaracija|Deklaraciju]] o Ukrajini'', kojom najoštrije osuđuje agresiju [[Rusija|Rusije]] na [[suverenitet]], [[teritorij]]alni [[integritet]] i [[neovisnost]] [[Ukrajina|Ukrajine]]. 
[[Slika:Maksimir 2011.jpg|desno|180px]]
* [[24. veljače]] – [[Nogomet]]aši [[GNK Dinamo|Dinama]] svladali su [[F.C. Sevilla|Sevillu]] na [[Stadion Maksimir|Maksimiru]] s minimalnih 1:0 u uzvratnom susretu doigravanja za završni dio [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]] Jedini pogodak na susretu zabio je [[Mislav Oršić]].
* [[24. veljače]] – Na izvanrednoj sjednici u [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu|Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici]] [[Vlada RH]] osudila [[Ruska invazija na Ukrajinu 2022.|ruski vojni napad]] na [[Ukrajina|Ukrajinu]], najavivši spremnost na prihvat ukrajinskih izbjeglica. [[Vukovarski vodotoranj]] osvijetljen je bojama [[Zastava Ukrajine|ukrajinske zastave]] u znak podrške [[Ukrajina|Ukrajini]], a u [[Zagreb]]u je organiziran i skup potpore.
[[Slika:Klovicevi dvori Zagreb.jpg|desno|180px]]
* [[21. veljače]] – U povodu stote obljetnice smrti [[Vlaho Bukovac|Vlahe Bukovca]] u [[Galerija Klovićevi dvori|Klovićevim dvorima u Zagrebu]] otvorena je [[izložba]] „Korijeni i krila”, koja se bavi Bukovčevim zagrebačkim, cavtatskim i bečkim razdobljem.
* [[19. veljače]] – Nakon čak osamdeset godina u [[Zagreb]]u su u [[koncertna dvorana|koncertnoj dvorani]] [[Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog|Vatroslava Lisinskog]] pod vodstvom [[dirigiranje|šefa-dirigenta]] [[Kirill Petrenko|Kirila Petrenka]] nastupili [[Berlinski filharmoničari]].
[[Slika:European Parliament Strasbourg 2015-10-28 01.jpg|desno|180px]]
* [[17. veljače]] – [[Predsjednik Vlade Republike Hrvatske]] [[Andrej Plenković]] sastao se s predsjednicom [[Europska komisija|Europske komisije]] [[Ursula von der Leyen|Ursulom von der Leyen]] te ju, uz ostalo, izvijestio i o aktualnostima u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i položaju [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata u toj zemlji]]. 
* [[16. veljače]] – [[Vlada RH]] predstavila je paket mjera za ublažavanje rasta [[energetska politika|cijena energenata]] vrijedan gotovo 5 [[milijarda|milijardi]] [[hrvatska kuna|kuna]]. Među mjerama je i sniženje [[porez na dodanu vrijednost|PDV-a]] na brojne [[proizvod]]e i [[uslužne djelatnosti|usluge]], a uvode se i promjene u sustavu [[socijalna zaštita|naknada za socijalno ugrožene]] te jednokratne naknade za umirovljenike.
* [[12. veljače]] – U [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigradu]] i [[Paljuv]]u dostojanstveno je obilježena 29. godišnjica [[Operacija Gusar|vojno-redarstvene operacije &quot;Maslenica&quot;]], tijekom koje su od siječnja do travnja 1993. godine oslobođena [[okupacija|okupirana područja]] u zaleđu [[Zadar|Zadra]]. 
[[Slika:Krasic-Krašić-0267.JPG|desno|130px]]
* [[10. veljače]] – U [[Krašić]]u i [[Zagreb]]u svečanim je [[misa|misnim slavljima]] proslavljeno &quot;Stepinčevo&quot;, spomendan blaženoga [[kardinal]]a [[Alojzije Stepinac|Alojzija Stepinca]].  
[[Slika:Rektorat Sveucilista u Rijeci 040408 1.jpg|desno|170px]]
* [[8. veljače]] – [[Sveučilište u Rijeci]] osnovalo je dvije nove sastavnice, Fakultet za matematiku te Fakultet informatike i digitalnih tehnologija, uzdignućem dosadašnjih odjela na razinu fakulteta. 
[[Slika:Dubrownik - widok na wieżę zegarową - panoramio.jpg|desno|170px]]
* [[8. veljače]] – U [[Dubrovnik]]u je počelo snimanje američke visokobudžetne [[akcijski film|akcijske filmske serije]] ''[[Tom Clancy's Jack Ryan]]'' u kojoj naslovnu ulogu tumači [[John Krasinski]]. To je prva velika [[film|filmska produkcija]] ove godine u Dubrovniku, a iz uprave Grada najavljuju da će se na dubrovačkim  ulicama do kraja 2022. snimati još dvije. 
* [[7. veljače]] – [[Vlada RH]] usvojila je Uredbu o proglašenju posebnoga herpetološkoga rezervata Lokve u [[Majkovi]]ma, prvoga takvoga na području [[Hrvatska|Hrvatske]], kojim se štiti 19 zabilježenih vrsta [[vodozemci|vodozemaca]] i [[gmazovi|gmazova]] u općini [[Dubrovačko primorje]].
[[Slika:Zvonejski zvončari va kole.jpg|desno|170px]]
* [[6. veljače]] – [[Zvončari#Zvonejski zvončari|Zvonejski zvončari]] na tradicionalnom su pohodu u [[Rukavac (Matulji)|Rukavac]]: tijekom tridesetak kilometara dugoga [[poklade|pokladnog ophoda]] zaustavljaju se u mjestima gdje ih ljudi dočekuju i časte [[hrana|jelom]] i [[piće|pićima]]. 
* [[5. veljače]] – [[HOO|Hrvatska]] [[brzo klizanje|brzoklizačica]] [[Valentina Aščić]] nastupom na [[ZOI|Zimskim olimpijskim igrama]] u [[Peking]]u upisala se u povijest [[Šport u Hrvatskoj|hrvatskoga športa]] i [[Hrvatska na Olimpijskim igrama|olimpizma]].
[[Slika:AN Totale-Konzert 02-06-17 0519 AdobeRGB(4275).jpg|desno|180px]]
* [[3. veljače|3.]] i [[4. veljače]] – U koncertnoj dvorani [[Gewandhaus]] u [[Leipzig]]u [[Simfonijski orkestar Gewandhaus]] je u program [[koncert|koncerata]] u povodu 100. obljetnice smrti slavnoga njemačkoga [[dirigiranje|dirigenta]] [[Arthur Nikisch|Arthura Nikischa]] uvrstio i pod ravnanjem [[Andris Nelsons|Andrisa Nelsonsa]] izveo ''Simfoniju u fis-molu'' op. 41 [[Dora Pejačević|Dore Pejačević]]. 
[[Slika:Puštanje golubica.JPG|desno|180px]]
* [[2. veljače]] – Na [[blagdan]] [[Svijećnica|Svijećnice]] u [[Dubrovnik]]u svečano je otvorena jubilarna 1050. [[Festa svetog Vlaha]].

== Siječanj ==
[[Slika:Ivan Dodig (19386883863).jpg|desno|140px]]
* [[29. siječnja]] – Mlada [[:Kategorija:Hrvatski tenisači|hrvatska tenisačica]] [[Petra Marčinko]] osvojila je juniorski [[Australian Open]].
* [[28. siječnja]] – Uz ustrajne kritike [[oporba|oporbe]], [[Hrvatski sabor]] donio je [[Zakon]] o [[socijalna skrb|socijalnoj skrbi]], dio paketa od sedam zakona kojim se reformira sustav socijalne skrbi.
* [[28. siječnja]] – [[:Kategorija:Hrvatski tenisači|Hrvatski tenisač]] [[Ivan Dodig]] osvojio je u paru s [[Kristina Mladenović|Kristinom Mladenović]] [[Australian Open]].
* [[25. siječnja]] – U prigodi obilježavanja 30. godišnjice uspostave diplomatskih odnosa [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Mađarska|Mađarske]] orkestar i solisti [[HNK u Zagrebu]] i Budimpeštanskoga operetnoga kazališta održali su svečani [[koncert]] u [[Budimpešta|Budimpešti]]. Tjedan dana ranije isti je koncert održan u [[Osijek]]u.
[[Slika:Salona girl.jpg|desno|140px]]
* [[24. siječnja]] – U čitaonici Knjižnice [[Fakultet hrvatskih studija|Fakulteta hrvatskih studija]] otvorena je [[izložba]] ''Skulptura antičke Salone iz fundusa Gliptoteke HAZU''.
[[Slika:DubrovnikDSC00158.JPG|desno|180px]]
* [[22. siječnja]] – U [[Crkva sv. Vlaha u Dubrovniku|crkvi sv. Vlaha]] zaređen je novi [[Dubrovačka biskupija|dubrovački biskup]] [[Roko Glasnović]].
* [[18. siječnja]] – [[Roberta Metsola]], zastupnica [[Europska pučka stranka|Europskih pučana]], nova je [[Predsjednik Europskog parlamenta|predsjednica Europskoga parlamenta]]. Izabrana je u prvom krugu glasovanja i treća je [[žena]] na čelu [[Europski parlament|parlamenta EU]].
* [[17. siječnja]] – [[Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske|Hrvatski ministar vanjskih poslova]] [[Gordan Grlić Radman]] u posjetu je [[Rusija|Ruskoj Federaciji]] na poziv ruskog kolege [[Sergej Lavrov|Sergeja Lavrova]]: razgovarali su i o mogućim rješenjima aktualne rusko-ukrajinske krize te odmrzavanju pregovora Rusije s [[NATO|NATO-om]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD-om]]. 
* [[17. siječnja]] – [[Papa]] [[Franjo]] primio je u audijenciju predsjedatelja [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]] [[Željko Komšić|Željka Komšića]]: razgovarali su o stanju u toj zemlji, a [[nadbiskup]] [[Paul Gallagher (nadbiskup)|Paul R. Gallagher]], šef [[Vatikan|vatikanske]] [[diplomacija|diplomacije]], u odvojenom je susretu istaknuo važnost promicanja jednakosti građana i konstitutivnih [[narod]]a.
* [[15. siječnja]] – U šesnaest gradova u Hrvatskoj održani prosvjedi Inicijative »Slobodni zajedno«.
[[Slika:Flag of Croatia.svg|desno|180px]]
* [[15. siječnja]] – U [[RH|Republici Hrvatskoj]] svečano obilježena 30. godišnjica [[Međunarodno priznanje Hrvatske|međunarodnoga priznanja]] te [[Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja]].
* [[14. siječnja]] – U [[Šibenik]]u je predstavljen idejni prijedlog obnove Dvostrukoga bedema u JU Tvrđava kulture Šibenik kojom bi se povezali obala i [[Tvrđava sv. Mihovila u Šibeniku|Tvrđava sv. Mihovila]]. 
* [[14. siječnja]] – [[Državni zavod za statistiku]] objavio je prve rezultate popisa stanovništva prema kojima je u [[RH|Republici Hrvatskoj]] 2021. živjelo 3,88 milijuna stanovnika u 1,438 milijuna kućanstava.
* [[13. siječnja]] – Znanstveno–stručnim skupom »Put suverenosti« na [[Hrvatsko katoličko sveučilište|Hrvatskom katoličkom sveučilištu]] obilježena je 30. godišnjica [[Vatikan]]ova [[Međunarodno priznanje Hrvatske|međunarodnoga priznanja Hrvatske]].
* [[13. siječnja]] – U izboru čitatelja i pratitelja [[mrežni portal|mrežnoga portala]] »Gradonačelnik« ''Advent u Osijeku'' odnio je pobjedu u izboru za najljepši [[advent]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Najveći broj glasova iza osječkoga dobio je varaždinski advent.
* [[11. siječnja]] – U [[Petrinja|Petrinji]] je održana redovita sjednica stožera [[Civilna zaštita|Civilne zaštite]] za otklanjanje šteta uzrokovanih [[Potres kod Petrinje 2020.|potresom na Banovini]].
[[Slika:Pelješac bridge - Pelješki most - installation of the last segment 2021-07-21.jpg|desno|180px]]
* [[9. siječnja]] – Radovi na [[Pelješki most|Pelješkom mostu]] primiču se kraju: postavljaju se [[nosač]]i odbojnih ograda i posljednji dijelovi četiri metra visokih [[vjetrobran]]a.
* [[9. siječnja]] – Na [[slalom]]skoj utrci u Adelbodenu ostvaren je jedan od najvećih momčadskih uspjeha [[Hrvatski skijaški savez|hrvatskoga skijanja]]: čak četvorica [[:Kategorija:Hrvatski skijaši|hrvatskih skijaša]] osvojili su bodove i plasman među tridesetoricom najboljih u utrci [[Svjetski skijaški kup|Svjetskoga kupa]].
[[Slika:Kupinovik hvar.jpg|desno|180px]] 
[[Slika:Kip Tesle - Memorijalnog centra Nikola Tesla.jpg|desno|130px]]
* [[7. siječnja]] – [[Udruga]] „Nikola Tesla – Genij za budućnost” obilježila je u [[Zagreb]]u 79. godišnjicu smrti [[Nikola Tesla|Nikole Tesle]], istaknuvši njegov značaj za [[Hrvatska|Hrvatsku]] i za cijeli [[svijet]].
* [[6. siječnja]] – Unatoč pripremama, odlukom [[Međunarodna skijaška federacija|FIS]]–a otkazana je [[Snježni kralj (slalomska utrka)|muška sljemenska utrka]] zbog nepovoljnih uvjeta usred prve vožnje.
* [[4. siječnja]] – Velik uspjeh [[liječnik]]a [[KBC Rijeka|KBC-a Rijeka]]: dvije godine trajala je priprema [[Transplantacija organa|jedinice za presađivanje]] riječkoga KBC-a za vrlo složen zahvat kojim je šesnaestogodišnjoj [[pacijent]]ici s rijetkom [[čovječje srce|srčanom manom]] uspješno presađen [[bubreg]]. 
[[Slika:Prva vožnja SQT2019 žene.jpg|desno|180px]]
* [[4. siječnja]] – [[Petra Vlhová]] pobjednica je [[sljeme]]nske [[Snježna kraljica (slalomska utrka)|Snježne kraljice]] treći put zaredom. [[:Kategorija:Hrvatski skijaši|Hrvatska predstavnica]] [[Leona Popović]] ostvarila je rezultat karijere, sedmo mjesto.
* [[1. siječnja]] – U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] na snagu stupio niz zakonskih odredbi i propisa. Među ostalim, [[porez na dobit]] i [[porez na dohodak]] smanjen je s 12 na 10%, osvetnička pornografija postaje [[kazneno djelo|kaznenim djelom]], [[kriptovalute]] se počinju oporezivati te se ukida uporaba biljega za izdavanje nekih osobnih isprava.
[[Slika:Cravat Regiment in Upper Town in Zagreb Croatia 01.jpg|desno|180px]]
* [[1. siječnja]] – [[Kravat pukovnija]] je u [[Zagreb]]u točno u [[podne]], nakon pucnja [[Grički top|Gričkoga topa]] s [[Gradec (Zagreb)|Gradeca]], održala tradicionalnu smjenu [[straža|straže]] i tako svečano uveličala početak nove 2022. godine.</text>
      <sha1>eq3tq5wvczv5htgwm8xcod146b1cs90</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Katastrofa Space Shuttle Challengera</title>
    <ns>0</ns>
    <id>721311</id>
    <revision>
      <id>6432919</id>
      <parentid>6432847</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T15:33:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Kikismiks2210</username>
        <id>273229</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8796" xml:space="preserve">Katastrofa ''[[Space Shuttle|Space Shuttlea]] Challenger'' bila je fatalna nesreća u američkom svemirskom programu koja se dogodila 28. siječnja 1986. godine kada je [[Space Shuttle Challenger]] eksplodirao samo 73 sekunde nakon polijetanja. Eksplozija je ubila svih 7 članova posade; bio je to prvi gubitak astronauta za vrijeme misije za [[NASA]]-u. Misija pod imenom STS-51-L bila je deseta misija orbitera ''Challenger'' i 25. misija ''Shuttle'' programa. Cilj misije bilo je lansiranje [[Komunikacijski satelit|komunikacijskih satelita]] i studija [[Halleyjev komet|Halleyjevog kometa]]. Letjelica se dezintegrirala iznad [[Atlantski ocean|Atlantskog oceana]], uz obalu rta Canaveral, na [[Florida|Floridi]] u 11:39 po lokalnom vremenu (EST).

Nesreća se dogodila zbog nepravilnog funkcioniranja dvaju [[Brtva|gumenih brtvi]] na spoju dvaju dijelova raketa s čvrstim pogonskim gorivom (''SRBs''). Rekordno niske temperature na dan lansiranja smanjile su elastičnost brtvi što je umanjilo mogućnost pravilnog zatvaranja spojeva između dijelova raketa. Nakon 57 sekundi leta koji se činio normalnim, kamere su snimile plamen koji izlazi iz predzadnjeg spoja rakete čvrstog pogonskog goriva. U sljedećih 16 sekundi, plamen je uspio uništiti donji dio vanjskog tanka (koji u sebi nosi tekući [[kisik]] i [[vodik]] kako bi tri glavna motora orbitera normalno funkcionirala). Budući da se lijeva raketa na čvrsto pogonsko gorivo odvojila od vanjskog tanka, vrh rakete je udario gornji dio tanka nakon čega je cijeli ''shuttle'' eksplodirao.

Odjeljak za astronaute u sklopu orbitera, zajedno s mnogim dijelovima ''shuttlea,'' pronađeni su i izvađeni iz vode nakon operacije pronalaženja i spašavanja koja je trajala tri mjeseca. Točno vrijeme smrti posade nije definirano; za nekoliko članova posade se vjeruje da je preživjelo inicijalnu eksploziju. Orbiter nije posjedovao sustav za bijeg u slučaju nesreće, a brzina kojom je odjeljak za posadu pao u Atlantski ocean, onemogućila je preživljavanje. 

Nesreća je rezultirala stankom od 32 mjeseca u kojoj nijedan ''shuttle'' nije poletio. Predsjednik [[Ronald Reagan]] je sastavio Komisiju Rogers kako bi se istražio uzrok nesreće. Komisija je kritizirala NASA-in pristup prilikom donošenja odluka i njihovu organizacijsku kulturu koja je doprinijela nesreći. Podaci su pokazali da su problemi s brtvama na raketama s čvrstim pogonskim gorivom postojali još od 1977, a da pritom ni NASA, ni Morton Thiokol (proizvođač raketa s čvrstim pogonskim gorivom) nisu oslovili očite probleme. Menadžeri NASA-e također su u potpunosti ignorirali preporuke inžinjera iz Thiokola koji su inzistirali da se ''shuttle'' ne lansira u niskim temperaturama. Nakon katastrofe i gubitka orbitera ''Challenger,'' NASA je proizvela peti orbiter pod imenom ''Endeavour'' koji je prvi puta poletio 1992. U kasnijim misijama ''shuttlea,'' dizajn raketa s čvrstim pogonskim gorivom je promijenjen i poboljšan, a astronauti su nosili tlačna odijela prilikom lansiranja i povratka u [[Zemljina atmosfera|Zemljinu atmosferu]]. 

== ''Space Shuttle'' program ==

=== ''Space Shuttle'' ===
''[[Space Shuttle]]'' bio je [[Svemirske letjelice|svemirska letjelica]] za višekratnu uporabu pod vodstvom Nacionalne aeronautičke i svemirske administracije ([[NASA]]-e). Prvi let ostvaren je u travnju 1981., a program je služio za provodeđnje istraživanja u orbiti i za prenošenje komercijalnog, vojnog ili znanstvenog tereta (''payloada''). Dizajn ''shuttlea'' sastojao se od orbitera (svemirske letjelice koja je prevozila astronaute i ''payload'' u orbitu), od narančastog vanjskog tanka (u prve dvije misije programa bio je bijele boje) koji je sadržavao tekući vodik i kisik potrebni kao gorivo za tri glavna motora orbitera prilikom lansiranja i putovanja u orbitu i od dvije rakete s čvrstim pogonskim gorivom. Orbiter se lansirao kao raketa, a zahvaljujući dizajnu, slijetao je kao zrakoplov. U sklopu ''Space Shuttle'' programa proizvedeno je pet orbitera (''[[Space Shuttle Columbia|Columbia]], [[Space Shuttle Challenger|Challenger,]] Discovery, Atlantis'' i ''Endeavour''). Svaki se orbiter sastojao od odjeljka za posadu gdje su astronauti, uglavnom, živjeli i radili tijekom misije. Orbiter je posjedovao tri glavna motora koji su bili napajani tekućim kisikom i vodikom i bili su korišteni isključivo za vrijeme lansiranja i putovanja u Zemljinu orbitu. U svemiru, posada je manevrirala orbiterom pomoću dva manja motora smještena iznad tri glavna pod nazivom ''Orbital Maneuvering System (OMS).'' 

U sekundama prije no što se ''shuttle'' otisne sa Zemljine površine, uključuju se tri glavna motora orbitera koji rade sve do dolaska u Zemljinu orbitu. Međutim, kako bi se ''shuttle'' uspio uzdići s platforme za lansiranje, svaka raketa s čvrstim pogonskim gorivom generira potisnu snagu od 14,7 MN. Rakete s čvrstim pogonskim gorivom rade kroz dvije minute leta, nakon čega se odvajaju od ''shuttlea'' i padaju u [[Atlantski ocean]] gdje će biti pokupljene i, prije sljedećeg leta, ponovno sastavljene. Vanjski tank, koji prevozi tekući kisik i vodik, odvaja se od orbitera prije nego svo gorivo nestane kako bi se spriječilo kvarenje motora. 

Nakon i prije svake misije, orbiter bi bio servisiran i propravljan (ako je za time bilo potrebe) kako bi se osiguralo da je letjelica u potpunosti spremna i sigurna za sljedeću misiju. Rakete s čvrstim pogonskim gorivom su bile sastavljene od 6 cilindričnih dijelova koji su se međusobno slagali jedni na druge i zatvarali dvama gumenim brtvama koje su osiguravale da se užareni plin, prilikom lansiranja, ne probije kroz spojnu brtvu.  

=== Gumene brtve (''O-rings)'' ===
Prilikom dizajniranja i proizvodnje raketa s čvrstim pogonskim gorivom, Morton Thiokol se odlučio na dva para gumenih brtvi između svakog segmenta raketa kako bi osigurao njihovo pravilno zatvaranje i onemogućio užarenom plinu da, u prve dvije minute lansiranja, izađe vani. Preporuke inžinjera isticale su da se normalno funkcioniranje gumenih brtvi očekuje do 12 stupnjeva Celzijusa, a svako njihovo korištenje ispod te temperature, moglo bi prouzročiti nepravilno zatvaranje spojnih brtvi. Nakon svake misije, NASA je, zajedno s Mortonom Thiokolom, provjeravala izvedbu brtvi na prethodnoj misiji. Obzirom da je svaka spojna brtva sadržavala dvije gumene, normalno funkcioniranje raketa je bilo garantirano čak i s popuštanjem, ili potpunim oštečenjem, prve gumene brtve. Međutim, NASA je ozbiljne probleme uočila već na drugoj misiji ''shuttlea'' u studenom 1981. U kolovozu 1984., ispostavilo se da je, prilikom misije STS-41-D, prva brtva u potpunosti pukla i ostavila sloj čađe između mjesta prve i druge brtve. Do katastrofe ''Challengera'', tri su još misije zamijetile znatnu eroziju prve, a u slučaju misije STS-51-J i STS-51B i druge gumene brtve. 

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Space Shuttle Challenger disaster}}
&lt;!-- prevesti:
* [https://history.nasa.gov/rogersrep/genindex.htm Rogers Commission Report NASA webpage (crew tribute, five report volumes and appendices)]
*{{librivox book | title=Report to the President by the Presidential Commission on the Space Shuttle Challenger Accident}}
* [https://www.americanrhetoric.com/speeches/ronaldreaganchallenger.htm Complete text and audio and video of Ronald Reagan's Shuttle ''Challenger'' Address to the Nation]
* [https://www.youtube.com/watch?v=oEifG9H8eWs Space Shuttle ''Challenger'' Tragedy] – video of shuttle launch and Reagan's address – YouTube
* [https://www.youtube.com/watch?v=2FehGJQlOf0 ''Challenger: A Rush to Launch''], an Emmy Award-winning documentary about flight STS-51-L and what caused the ''Challenger'' explosion
* CBS Radio news bulletin of the ''Challenger'' disaster anchored by Christopher Glenn from January 28, 1986
** [http://donswaim.com/wcbs-challenger-1.mp3 Part 1] (MP3)
** [http://donswaim.com/wcbs-challenger-2.mp3 Part 2] (MP3)
** [http://donswaim.com/wcbs-challenger-3.mp3 Part 3] (MP3)
** [http://donswaim.com/wcbs-challenger-4.mp3 Part 4] (MP3)
* Videos of the disaster
** [https://www.youtube.com/watch?v=peT-j9wE5gs|a black-and-white NASA video recording showing the breakup]
** [https://www.youtube.com/watch?v=WIMsolc3wvY|a home video from Winter Haven, Florida]
** [https://www.youtube.com/watch?v=8rkox1-c6JQ|A video recording on a plane leaving from Orlando International Airport]
** [https://www.youtube.com/watch?v=m2nFZzLlZwU|a Super 8 film recorded at the Kennedy Space Center]
** [https://www.youtube.com/watch?v=0ABi1YjD4CM|a video recording filmed at the Kennedy Space Center]
--&gt;

[[Kategorija:Program Space Shuttle]]
[[Kategorija:Antropogene katastrofe]]
[[Kategorija:Povijest SAD-a]]</text>
      <sha1>714e1bsrxxstob1zm7gjyhd7n67nxca</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432924</id>
      <parentid>6432919</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T15:42:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Kikismiks2210</username>
        <id>273229</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8819" xml:space="preserve">Katastrofa ''[[Space Shuttle|Space Shuttlea]] Challenger'' bila je fatalna nesreća u američkom svemirskom programu koja se dogodila 28. siječnja 1986. godine kada je [[Space Shuttle Challenger]] eksplodirao samo 73 sekunde nakon polijetanja. Eksplozija je ubila svih 7 članova posade; bio je to prvi gubitak astronauta za vrijeme misije za [[NASA]]-u. Misija pod imenom STS-51-L bila je deseta misija orbitera ''Challenger'' i 25. misija ''Shuttle'' programa. Cilj misije bilo je lansiranje [[Komunikacijski satelit|komunikacijskih satelita]] i studija [[Halleyjev komet|Halleyjevog kometa]]. Letjelica se dezintegrirala iznad [[Atlantski ocean|Atlantskog oceana]], uz obalu rta Canaveral, na [[Florida|Floridi]] u 11:39 po lokalnom vremenu (EST).

Nesreća se dogodila zbog nepravilnog funkcioniranja dvaju [[Brtva|gumenih brtvi]] na spoju dvaju dijelova raketa s čvrstim pogonskim gorivom (''SRBs''). Rekordno niske temperature na dan lansiranja smanjile su elastičnost brtvi što je umanjilo mogućnost pravilnog zatvaranja spojeva između dijelova raketa. Nakon 57 sekundi leta koji se činio normalnim, kamere su snimile plamen koji izlazi iz predzadnjeg spoja rakete čvrstog pogonskog goriva. U sljedećih 16 sekundi, plamen je uspio uništiti donji dio vanjskog tanka (koji u sebi nosi tekući [[kisik]] i [[vodik]] kako bi tri glavna motora orbitera normalno funkcionirala). Budući da se lijeva raketa na čvrsto pogonsko gorivo odvojila od vanjskog tanka, vrh rakete je udario gornji dio tanka nakon čega je cijeli ''shuttle'' eksplodirao.

Odjeljak za astronaute u sklopu orbitera, zajedno s mnogim dijelovima ''shuttlea,'' pronađeni su i izvađeni iz vode nakon operacije pronalaženja i spašavanja koja je trajala tri mjeseca. Točno vrijeme smrti posade nije definirano; za nekoliko članova posade se vjeruje da je preživjelo inicijalnu eksploziju. Orbiter nije posjedovao sustav za bijeg u slučaju nesreće, a brzina kojom je odjeljak za posadu pao u Atlantski ocean, onemogućila je preživljavanje. 

Nesreća je rezultirala stankom od 32 mjeseca u kojoj nijedan ''shuttle'' nije poletio. Predsjednik [[Ronald Reagan]] je sastavio Komisiju Rogers kako bi se istražio uzrok nesreće. Komisija je kritizirala NASA-in pristup prilikom donošenja odluka i njihovu organizacijsku kulturu koja je doprinijela nesreći. Podaci su pokazali da su problemi s brtvama na raketama s čvrstim pogonskim gorivom postojali još od 1977, a da pritom ni NASA, ni Morton Thiokol (proizvođač raketa s čvrstim pogonskim gorivom) nisu oslovili očite probleme. Menadžeri NASA-e također su u potpunosti ignorirali preporuke inžinjera iz Thiokola koji su inzistirali da se ''shuttle'' ne lansira u niskim temperaturama. Nakon katastrofe i gubitka orbitera ''Challenger,'' NASA je proizvela peti orbiter pod imenom ''Endeavour'' koji je prvi puta poletio 1992. U kasnijim misijama ''shuttlea,'' dizajn raketa s čvrstim pogonskim gorivom je promijenjen i poboljšan, a astronauti su nosili tlačna odijela prilikom lansiranja i povratka u [[Zemljina atmosfera|Zemljinu atmosferu]]. 

== ''Space Shuttle'' program ==

=== ''Space Shuttle'' ===
''[[Space Shuttle]]'' bio je [[Svemirske letjelice|svemirska letjelica]] za višekratnu uporabu pod vodstvom Nacionalne aeronautičke i svemirske administracije ([[NASA]]-e). Prvi let ostvaren je u travnju 1981., a program je služio za provodeđnje istraživanja u orbiti i za prenošenje komercijalnog, vojnog ili znanstvenog tereta (''payloada''). Dizajn ''shuttlea'' sastojao se od orbitera (svemirske letjelice koja je prevozila astronaute i ''payload'' u orbitu), od narančastog vanjskog tanka (u prve dvije misije programa bio je bijele boje) koji je sadržavao tekući vodik i kisik potrebni kao gorivo za tri glavna motora orbitera prilikom lansiranja i putovanja u orbitu i od dvije rakete s čvrstim pogonskim gorivom. Orbiter se lansirao kao raketa, a zahvaljujući dizajnu, slijetao je kao zrakoplov. U sklopu ''Space Shuttle'' programa proizvedeno je pet orbitera (''[[Space Shuttle Columbia|Columbia]], [[Space Shuttle Challenger|Challenger,]] Discovery, Atlantis'' i ''Endeavour''). Svaki se orbiter sastojao od odjeljka za posadu gdje su astronauti, uglavnom, živjeli i radili tijekom misije. Orbiter je posjedovao tri glavna motora koji su bili napajani tekućim kisikom i vodikom i bili su korišteni isključivo za vrijeme lansiranja i putovanja u Zemljinu orbitu. U svemiru, posada je manevrirala orbiterom pomoću dva manja motora smještena iznad tri glavna pod nazivom ''Orbital Maneuvering System (OMS).'' 

U sekundama prije no što se ''shuttle'' otisne sa Zemljine površine, uključuju se tri glavna motora orbitera koji rade sve do dolaska u Zemljinu orbitu. Međutim, kako bi se ''shuttle'' uspio uzdići s platforme za lansiranje, svaka raketa s čvrstim pogonskim gorivom generira potisnu snagu od 14,7 MN. Rakete s čvrstim pogonskim gorivom rade kroz dvije minute leta, nakon čega se odvajaju od ''shuttlea'' i padaju u [[Atlantski ocean]] gdje će biti pokupljene i, prije sljedećeg leta, ponovno sastavljene. Vanjski tank, koji prevozi tekući kisik i vodik, odvaja se od orbitera prije nego svo gorivo nestane kako bi se spriječilo kvarenje motora te izgara u atmosferi.  

Nakon i prije svake misije, orbiter bi bio servisiran i propravljan (ako je za time bilo potrebe) kako bi se osiguralo da je letjelica u potpunosti spremna i sigurna za sljedeću misiju. Rakete s čvrstim pogonskim gorivom su bile sastavljene od 6 cilindričnih dijelova koji su se međusobno slagali jedni na druge i zatvarali dvama gumenim brtvama koje su osiguravale da se užareni plin, prilikom lansiranja, ne probije kroz spojnu brtvu.  

=== Gumene brtve (''O-rings)'' ===
Prilikom dizajniranja i proizvodnje raketa s čvrstim pogonskim gorivom, Morton Thiokol se odlučio na dva para gumenih brtvi između svakog segmenta raketa kako bi osigurao njihovo pravilno zatvaranje i onemogućio užarenom plinu da, u prve dvije minute lansiranja, izađe vani. Preporuke inžinjera isticale su da se normalno funkcioniranje gumenih brtvi očekuje do 12 stupnjeva Celzijusa, a svako njihovo korištenje ispod te temperature, moglo bi prouzročiti nepravilno zatvaranje spojnih brtvi. Nakon svake misije, NASA je, zajedno s Mortonom Thiokolom, provjeravala izvedbu brtvi na prethodnoj misiji. Obzirom da je svaka spojna brtva sadržavala dvije gumene, normalno funkcioniranje raketa je bilo garantirano čak i s popuštanjem, ili potpunim oštečenjem, prve gumene brtve. Međutim, NASA je ozbiljne probleme uočila već na drugoj misiji ''shuttlea'' u studenom 1981. U kolovozu 1984., ispostavilo se da je, prilikom misije STS-41-D, prva brtva u potpunosti pukla i ostavila sloj čađe između mjesta prve i druge brtve. Do katastrofe ''Challengera'', tri su još misije zamijetile znatnu eroziju prve, a u slučaju misije STS-51-J i STS-51B i druge gumene brtve. 

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Space Shuttle Challenger disaster}}
&lt;!-- prevesti:
* [https://history.nasa.gov/rogersrep/genindex.htm Rogers Commission Report NASA webpage (crew tribute, five report volumes and appendices)]
*{{librivox book | title=Report to the President by the Presidential Commission on the Space Shuttle Challenger Accident}}
* [https://www.americanrhetoric.com/speeches/ronaldreaganchallenger.htm Complete text and audio and video of Ronald Reagan's Shuttle ''Challenger'' Address to the Nation]
* [https://www.youtube.com/watch?v=oEifG9H8eWs Space Shuttle ''Challenger'' Tragedy] – video of shuttle launch and Reagan's address – YouTube
* [https://www.youtube.com/watch?v=2FehGJQlOf0 ''Challenger: A Rush to Launch''], an Emmy Award-winning documentary about flight STS-51-L and what caused the ''Challenger'' explosion
* CBS Radio news bulletin of the ''Challenger'' disaster anchored by Christopher Glenn from January 28, 1986
** [http://donswaim.com/wcbs-challenger-1.mp3 Part 1] (MP3)
** [http://donswaim.com/wcbs-challenger-2.mp3 Part 2] (MP3)
** [http://donswaim.com/wcbs-challenger-3.mp3 Part 3] (MP3)
** [http://donswaim.com/wcbs-challenger-4.mp3 Part 4] (MP3)
* Videos of the disaster
** [https://www.youtube.com/watch?v=peT-j9wE5gs|a black-and-white NASA video recording showing the breakup]
** [https://www.youtube.com/watch?v=WIMsolc3wvY|a home video from Winter Haven, Florida]
** [https://www.youtube.com/watch?v=8rkox1-c6JQ|A video recording on a plane leaving from Orlando International Airport]
** [https://www.youtube.com/watch?v=m2nFZzLlZwU|a Super 8 film recorded at the Kennedy Space Center]
** [https://www.youtube.com/watch?v=0ABi1YjD4CM|a video recording filmed at the Kennedy Space Center]
--&gt;

[[Kategorija:Program Space Shuttle]]
[[Kategorija:Antropogene katastrofe]]
[[Kategorija:Povijest SAD-a]]</text>
      <sha1>3s3t1d9guiqigrcuw09jial30crpp90</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432968</id>
      <parentid>6432924</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T18:34:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Kikismiks2210</username>
        <id>273229</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9907" xml:space="preserve">Katastrofa ''[[Space Shuttle|Space Shuttlea]] Challenger'' bila je fatalna nesreća u američkom svemirskom programu koja se dogodila 28. siječnja 1986. godine kada je [[Space Shuttle Challenger]] eksplodirao samo 73 sekunde nakon polijetanja. Eksplozija je ubila svih 7 članova posade; bio je to prvi gubitak astronauta za vrijeme misije za [[NASA]]-u. Misija pod imenom STS-51-L bila je deseta misija orbitera ''Challenger'' i 25. misija ''Shuttle'' programa. Cilj misije bilo je lansiranje [[Komunikacijski satelit|komunikacijskih satelita]] i studija [[Halleyjev komet|Halleyjevog kometa]]. Letjelica se dezintegrirala iznad [[Atlantski ocean|Atlantskog oceana]], uz obalu rta Canaveral, na [[Florida|Floridi]] u 11:39 po lokalnom vremenu (EST).

Nesreća se dogodila zbog nepravilnog funkcioniranja dvaju [[Brtva|gumenih brtvi]] na spoju dvaju dijelova raketa s čvrstim pogonskim gorivom (''SRBs''). Rekordno niske temperature na dan lansiranja smanjile su elastičnost brtvi što je umanjilo mogućnost pravilnog zatvaranja spojeva između dijelova raketa. Nakon 57 sekundi leta koji se činio normalnim, kamere su snimile plamen koji izlazi iz predzadnjeg spoja rakete čvrstog pogonskog goriva. U sljedećih 16 sekundi, plamen je uspio uništiti donji dio vanjskog tanka (koji u sebi nosi tekući [[kisik]] i [[vodik]] kako bi tri glavna motora orbitera normalno funkcionirala). Budući da se lijeva raketa na čvrsto pogonsko gorivo odvojila od vanjskog tanka, vrh rakete je udario gornji dio tanka nakon čega je cijeli ''shuttle'' eksplodirao.

Odjeljak za astronaute u sklopu orbitera, zajedno s mnogim dijelovima ''shuttlea,'' pronađeni su i izvađeni iz vode nakon operacije pronalaženja i spašavanja koja je trajala tri mjeseca. Točno vrijeme smrti posade nije definirano; za nekoliko članova posade se vjeruje da je preživjelo inicijalnu eksploziju. Orbiter nije posjedovao sustav za bijeg u slučaju nesreće, a brzina kojom je odjeljak za posadu pao u Atlantski ocean, onemogućila je preživljavanje. 

Nesreća je rezultirala stankom od 32 mjeseca u kojoj nijedan ''shuttle'' nije poletio. Predsjednik [[Ronald Reagan]] je sastavio Komisiju Rogers kako bi se istražio uzrok nesreće. Komisija je kritizirala NASA-in pristup prilikom donošenja odluka i njihovu organizacijsku kulturu koja je doprinijela nesreći. Podaci su pokazali da su problemi s brtvama na raketama s čvrstim pogonskim gorivom postojali još od 1977, a da pritom ni NASA, ni Morton Thiokol (proizvođač raketa s čvrstim pogonskim gorivom) nisu oslovili očite probleme. Menadžeri NASA-e također su u potpunosti ignorirali preporuke inžinjera iz Thiokola koji su inzistirali da se ''shuttle'' ne lansira u niskim temperaturama. Nakon katastrofe i gubitka orbitera ''Challenger,'' NASA je proizvela peti orbiter pod imenom ''Endeavour'' koji je prvi puta poletio 1992. U kasnijim misijama ''shuttlea,'' dizajn raketa s čvrstim pogonskim gorivom je promijenjen i poboljšan, a astronauti su nosili tlačna odijela prilikom lansiranja i povratka u [[Zemljina atmosfera|Zemljinu atmosferu]]. 

== ''Space Shuttle'' program ==

=== ''Space Shuttle'' ===
''[[Space Shuttle]]'' bio je [[Svemirske letjelice|svemirska letjelica]] za višekratnu uporabu pod vodstvom Nacionalne aeronautičke i svemirske administracije ([[NASA]]-e). Prvi let ostvaren je u travnju 1981., a program je služio za provodeđnje istraživanja u orbiti i za prenošenje komercijalnog, vojnog ili znanstvenog tereta (''payloada''). Dizajn ''shuttlea'' sastojao se od orbitera (svemirske letjelice koja je prevozila astronaute i ''payload'' u orbitu), od narančastog vanjskog tanka (u prve dvije misije programa bio je bijele boje) koji je sadržavao tekući vodik i kisik potrebni kao gorivo za tri glavna motora orbitera prilikom lansiranja i putovanja u orbitu i od dvije rakete s čvrstim pogonskim gorivom. Orbiter se lansirao kao raketa, a zahvaljujući dizajnu, slijetao je kao zrakoplov. U sklopu ''Space Shuttle'' programa proizvedeno je pet orbitera (''[[Space Shuttle Columbia|Columbia]], [[Space Shuttle Challenger|Challenger,]] Discovery, Atlantis'' i ''Endeavour''). Svaki se orbiter sastojao od odjeljka za posadu gdje su astronauti, uglavnom, živjeli i radili tijekom misije. Orbiter je posjedovao tri glavna motora koji su bili napajani tekućim kisikom i vodikom i bili su korišteni isključivo za vrijeme lansiranja i putovanja u Zemljinu orbitu. U svemiru, posada je manevrirala orbiterom pomoću dva manja motora smještena iznad tri glavna pod nazivom ''Orbital Maneuvering System (OMS).'' 

U sekundama prije no što se ''shuttle'' otisne sa Zemljine površine, uključuju se tri glavna motora orbitera koji rade sve do dolaska u Zemljinu orbitu. Međutim, kako bi se ''shuttle'' uspio uzdići s platforme za lansiranje, svaka raketa s čvrstim pogonskim gorivom generira potisnu snagu od 14,7 MN. Rakete s čvrstim pogonskim gorivom rade kroz dvije minute leta, nakon čega se odvajaju od ''shuttlea'' i padaju u [[Atlantski ocean]] gdje će biti pokupljene i, prije sljedećeg leta, ponovno sastavljene. Vanjski tank, koji prevozi tekući kisik i vodik, odvaja se od orbitera prije nego svo gorivo nestane kako bi se spriječilo kvarenje motora te izgara u atmosferi.  

Nakon i prije svake misije, orbiter bi bio servisiran i propravljan (ako je za time bilo potrebe) kako bi se osiguralo da je letjelica u potpunosti spremna i sigurna za sljedeću misiju. Rakete s čvrstim pogonskim gorivom su bile sastavljene od 6 cilindričnih dijelova koji su se međusobno slagali jedni na druge i zatvarali dvama gumenim brtvama koje su osiguravale da se užareni plin, prilikom lansiranja, ne probije kroz spojnu brtvu.  

=== Gumene brtve (''O-rings)'' ===
Prilikom dizajniranja i proizvodnje raketa s čvrstim pogonskim gorivom, Morton Thiokol se odlučio na dva para gumenih brtvi između svakog segmenta raketa kako bi osigurao njihovo pravilno zatvaranje i onemogućio užarenom plinu da, u prve dvije minute lansiranja, izađe vani. Preporuke inžinjera isticale su da se normalno funkcioniranje gumenih brtvi očekuje do 12 stupnjeva Celzijusa, a svako njihovo korištenje ispod te temperature, moglo bi prouzročiti nepravilno zatvaranje spojnih brtvi. Nakon svake misije, NASA je, zajedno s Mortonom Thiokolom, provjeravala izvedbu brtvi na prethodnoj misiji. Obzirom da je svaka spojna brtva sadržavala dvije gumene, normalno funkcioniranje raketa je bilo garantirano čak i s popuštanjem, ili potpunim oštečenjem, prve gumene brtve. Međutim, NASA je ozbiljne probleme uočila već na drugoj misiji ''shuttlea'' u studenom 1981. U kolovozu 1984., ispostavilo se da je, prilikom misije STS-41-D, prva brtva u potpunosti pukla i ostavila sloj čađe između mjesta prve i druge brtve. Do katastrofe ''Challengera'', tri su još misije zamijetile znatnu eroziju prve, a u slučaju misije STS-51-J i STS-51B i druge gumene brtve.   

=== Misija STS-51-L ===
Dvadesetpeta misija ''Space shuttlea,'' a ujedno i deseta misija orbitera ''Challenger'', trebala je biti i prva misija koja bi za sedmog člana posade imala običnog građanina. Chirista McAuliffe, profesorica socijalne povijesti iz Concorda, [[Novi Hampshire|New Hamphsire]], odabrana je kao prvi obični građanin koji će imati priliku letjeti u svemir. Predsjednik [[Ronald Reagan]] je 1984. odobrio program pod nazivom ''Teacher in Space'' (Učitelj u svemiru) kao pokušaj da se djecu osnovnih i srednjih škola zainteresira za prirodoslovne predmete. Jedanaest tisuća profesora je ispunilo prijavnice kako bi ušlo u top deset od kojih će samo jedna osoba biti ta koja će početkom 1986. letjeti na ''shuttleu.'' Uz McAuliffe, kao &quot;rezerva&quot; (u slučaju da McAuliffe iz bilo kojeg razloga nije mogla otići) odabrana je i Barbara Morgan, profesorica matematike i književnosti iz Arleeja, [[Montana|Montane]]. Morgan je 21. godinu poslije službeno postala prvi običan građanin u svemiru kada je, 2007. godine, letjela na ''Endeavouru'' u sklopu misije STS-118. 
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Space Shuttle Challenger disaster}}
&lt;!-- prevesti:
* [https://history.nasa.gov/rogersrep/genindex.htm Rogers Commission Report NASA webpage (crew tribute, five report volumes and appendices)]
*{{librivox book | title=Report to the President by the Presidential Commission on the Space Shuttle Challenger Accident}}
* [https://www.americanrhetoric.com/speeches/ronaldreaganchallenger.htm Complete text and audio and video of Ronald Reagan's Shuttle ''Challenger'' Address to the Nation]
* [https://www.youtube.com/watch?v=oEifG9H8eWs Space Shuttle ''Challenger'' Tragedy] – video of shuttle launch and Reagan's address – YouTube
* [https://www.youtube.com/watch?v=2FehGJQlOf0 ''Challenger: A Rush to Launch''], an Emmy Award-winning documentary about flight STS-51-L and what caused the ''Challenger'' explosion
* CBS Radio news bulletin of the ''Challenger'' disaster anchored by Christopher Glenn from January 28, 1986
** [http://donswaim.com/wcbs-challenger-1.mp3 Part 1] (MP3)
** [http://donswaim.com/wcbs-challenger-2.mp3 Part 2] (MP3)
** [http://donswaim.com/wcbs-challenger-3.mp3 Part 3] (MP3)
** [http://donswaim.com/wcbs-challenger-4.mp3 Part 4] (MP3)
* Videos of the disaster
** [https://www.youtube.com/watch?v=peT-j9wE5gs|a black-and-white NASA video recording showing the breakup]
** [https://www.youtube.com/watch?v=WIMsolc3wvY|a home video from Winter Haven, Florida]
** [https://www.youtube.com/watch?v=8rkox1-c6JQ|A video recording on a plane leaving from Orlando International Airport]
** [https://www.youtube.com/watch?v=m2nFZzLlZwU|a Super 8 film recorded at the Kennedy Space Center]
** [https://www.youtube.com/watch?v=0ABi1YjD4CM|a video recording filmed at the Kennedy Space Center]
--&gt;

[[Kategorija:Program Space Shuttle]]
[[Kategorija:Antropogene katastrofe]]
[[Kategorija:Povijest SAD-a]]</text>
      <sha1>cqkn8g1u9wzfft8wdgd59510h0ud31f</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432974</id>
      <parentid>6432968</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T18:47:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dean72</username>
        <id>77466</id>
      </contributor>
      <comment>zatipci</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9906" xml:space="preserve">Katastrofa ''[[Space Shuttle|Space Shuttlea]] Challenger'' bila je fatalna nesreća u američkom svemirskom programu koja se dogodila 28. siječnja 1986. godine kada je [[Space Shuttle Challenger]] eksplodirao samo 73 sekunde nakon polijetanja. Eksplozija je ubila svih 7 članova posade; bio je to prvi gubitak astronauta za vrijeme misije za [[NASA]]-u. Misija pod imenom STS-51-L bila je deseta misija orbitera ''Challenger'' i 25. misija ''Shuttle'' programa. Cilj misije bilo je lansiranje [[Komunikacijski satelit|komunikacijskih satelita]] i studija [[Halleyjev komet|Halleyjevog kometa]]. Letjelica se dezintegrirala iznad [[Atlantski ocean|Atlantskog oceana]], uz obalu rta Canaveral, na [[Florida|Floridi]] u 11:39 po lokalnom vremenu (EST).

Nesreća se dogodila zbog nepravilnog funkcioniranja dvaju [[Brtva|gumenih brtvi]] na spoju dvaju dijelova raketa s čvrstim pogonskim gorivom (''SRBs''). Rekordno niske temperature na dan lansiranja smanjile su elastičnost brtvi što je umanjilo mogućnost pravilnog zatvaranja spojeva između dijelova raketa. Nakon 57 sekundi leta koji se činio normalnim, kamere su snimile plamen koji izlazi iz predzadnjeg spoja rakete čvrstog pogonskog goriva. U sljedećih 16 sekundi, plamen je uspio uništiti donji dio vanjskog tanka (koji u sebi nosi tekući [[kisik]] i [[vodik]] kako bi tri glavna motora orbitera normalno funkcionirala). Budući da se lijeva raketa na čvrsto pogonsko gorivo odvojila od vanjskog tanka, vrh rakete je udario gornji dio tanka nakon čega je cijeli ''shuttle'' eksplodirao.

Odjeljak za astronaute u sklopu orbitera, zajedno s mnogim dijelovima ''shuttlea,'' pronađeni su i izvađeni iz vode nakon operacije pronalaženja i spašavanja koja je trajala tri mjeseca. Točno vrijeme smrti posade nije definirano; za nekoliko članova posade se vjeruje da je preživjelo inicijalnu eksploziju. Orbiter nije posjedovao sustav za bijeg u slučaju nesreće, a brzina kojom je odjeljak za posadu pao u Atlantski ocean, onemogućila je preživljavanje. 

Nesreća je rezultirala stankom od 32 mjeseca u kojoj nijedan ''shuttle'' nije poletio. Predsjednik [[Ronald Reagan]] je sastavio Komisiju Rogers kako bi se istražio uzrok nesreće. Komisija je kritizirala NASA-in pristup prilikom donošenja odluka i njihovu organizacijsku kulturu koja je doprinijela nesreći. Podaci su pokazali da su problemi s brtvama na raketama s čvrstim pogonskim gorivom postojali još od 1977., a da pritom ni NASA, ni Morton Thiokol (proizvođač raketa s čvrstim pogonskim gorivom) nisu oslovili očite probleme. Menadžeri NASA-e također su u potpunosti ignorirali preporuke inženjera iz Thiokola koji su inzistirali da se ''shuttle'' ne lansira u niskim temperaturama. Nakon katastrofe i gubitka orbitera ''Challenger,'' NASA je proizvela peti orbiter pod imenom ''Endeavour'' koji je prvi puta poletio 1992. U kasnijim misijama ''shuttlea,'' dizajn raketa s čvrstim pogonskim gorivom je promijenjen i poboljšan, a astronauti su nosili tlačna odijela prilikom lansiranja i povratka u [[Zemljina atmosfera|Zemljinu atmosferu]]. 

== ''Space Shuttle'' program ==

=== ''Space Shuttle'' ===
''[[Space Shuttle]]'' bio je [[Svemirske letjelice|svemirska letjelica]] za višekratnu uporabu pod vodstvom Nacionalne aeronautičke i svemirske administracije ([[NASA]]-e). Prvi let ostvaren je u travnju 1981., a program je služio za provođenje istraživanja u orbiti i za prenošenje komercijalnog, vojnog ili znanstvenog tereta (''payloada''). Dizajn ''shuttlea'' sastojao se od orbitera (svemirske letjelice koja je prevozila astronaute i ''payload'' u orbitu), od narančastog vanjskog tanka (u prve dvije misije programa bio je bijele boje) koji je sadržavao tekući vodik i kisik potrebni kao gorivo za tri glavna motora orbitera prilikom lansiranja i putovanja u orbitu i od dvije rakete s čvrstim pogonskim gorivom. Orbiter se lansirao kao raketa, a zahvaljujući dizajnu, slijetao je kao zrakoplov. U sklopu ''Space Shuttle'' programa proizvedeno je pet orbitera (''[[Space Shuttle Columbia|Columbia]], [[Space Shuttle Challenger|Challenger,]] Discovery, Atlantis'' i ''Endeavour''). Svaki se orbiter sastojao od odjeljka za posadu gdje su astronauti, uglavnom, živjeli i radili tijekom misije. Orbiter je posjedovao tri glavna motora koji su bili napajani tekućim kisikom i vodikom i bili su korišteni isključivo za vrijeme lansiranja i putovanja u Zemljinu orbitu. U svemiru, posada je manevrirala orbiterom pomoću dva manja motora smještena iznad tri glavna pod nazivom ''Orbital Maneuvering System (OMS).'' 

U sekundama prije no što se ''shuttle'' otisne sa Zemljine površine, uključuju se tri glavna motora orbitera koji rade sve do dolaska u Zemljinu orbitu. Međutim, kako bi se ''shuttle'' uspio uzdići s platforme za lansiranje, svaka raketa s čvrstim pogonskim gorivom generira potisnu snagu od 14,7 MN. Rakete s čvrstim pogonskim gorivom rade kroz dvije minute leta, nakon čega se odvajaju od ''shuttlea'' i padaju u [[Atlantski ocean]] gdje će biti pokupljene i, prije sljedećeg leta, ponovno sastavljene. Vanjski tank, koji prevozi tekući kisik i vodik, odvaja se od orbitera prije nego svo gorivo nestane kako bi se spriječilo kvarenje motora te izgara u atmosferi.  

Nakon i prije svake misije, orbiter bi bio servisiran i popravljan (ako je za time bilo potrebe) kako bi se osiguralo da je letjelica u potpunosti spremna i sigurna za sljedeću misiju. Rakete s čvrstim pogonskim gorivom su bile sastavljene od 6 cilindričnih dijelova koji su se međusobno slagali jedni na druge i zatvarali dvama gumenim brtvama koje su osiguravale da se užareni plin, prilikom lansiranja, ne probije kroz spojnu brtvu.  

=== Gumene brtve (''O-rings)'' ===
Prilikom dizajniranja i proizvodnje raketa s čvrstim pogonskim gorivom, Morton Thiokol se odlučio na dva para gumenih brtvi između svakog segmenta raketa kako bi osigurao njihovo pravilno zatvaranje i onemogućio užarenom plinu da, u prve dvije minute lansiranja, izađe vani. Preporuke inženjera isticale su da se normalno funkcioniranje gumenih brtvi očekuje do 12 stupnjeva Celzijusa, a svako njihovo korištenje ispod te temperature, moglo bi prouzročiti nepravilno zatvaranje spojnih brtvi. Nakon svake misije, NASA je, zajedno s Mortonom Thiokolom, provjeravala izvedbu brtvi na prethodnoj misiji. Obzirom da je svaka spojna brtva sadržavala dvije gumene, normalno funkcioniranje raketa je bilo garantirano čak i s popuštanjem, ili potpunim oštećenjem, prve gumene brtve. Međutim, NASA je ozbiljne probleme uočila već na drugoj misiji ''shuttlea'' u studenom 1981. U kolovozu 1984., ispostavilo se da je, prilikom misije STS-41-D, prva brtva u potpunosti pukla i ostavila sloj čađe između mjesta prve i druge brtve. Do katastrofe ''Challengera'', tri su još misije zamijetile znatnu eroziju prve, a u slučaju misije STS-51-J i STS-51B i druge gumene brtve.   

=== Misija STS-51-L ===
Dvadesetpeta misija ''Space shuttlea,'' a ujedno i deseta misija orbitera ''Challenger'', trebala je biti i prva misija koja bi za sedmog člana posade imala običnog građanina. Chirista McAuliffe, profesorica socijalne povijesti iz Concorda, [[Novi Hampshire|New Hamphsire]], odabrana je kao prvi obični građanin koji će imati priliku letjeti u svemir. Predsjednik [[Ronald Reagan]] je 1984. odobrio program pod nazivom ''Teacher in Space'' (Učitelj u svemiru) kao pokušaj da se djecu osnovnih i srednjih škola zainteresira za prirodoslovne predmete. Jedanaest tisuća profesora je ispunilo prijavnice kako bi ušlo u top deset od kojih će samo jedna osoba biti ta koja će početkom 1986. letjeti na ''shuttleu.'' Uz McAuliffe, kao &quot;rezerva&quot; (u slučaju da McAuliffe iz bilo kojeg razloga nije mogla otići) odabrana je i Barbara Morgan, profesorica matematike i književnosti iz Arleeja, [[Montana|Montane]]. Morgan je 21. godinu poslije službeno postala prvi običan građanin u svemiru kada je, 2007. godine, letjela na ''Endeavouru'' u sklopu misije STS-118. 
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Space Shuttle Challenger disaster}}
&lt;!-- prevesti:
* [https://history.nasa.gov/rogersrep/genindex.htm Rogers Commission Report NASA webpage (crew tribute, five report volumes and appendices)]
*{{librivox book | title=Report to the President by the Presidential Commission on the Space Shuttle Challenger Accident}}
* [https://www.americanrhetoric.com/speeches/ronaldreaganchallenger.htm Complete text and audio and video of Ronald Reagan's Shuttle ''Challenger'' Address to the Nation]
* [https://www.youtube.com/watch?v=oEifG9H8eWs Space Shuttle ''Challenger'' Tragedy] – video of shuttle launch and Reagan's address – YouTube
* [https://www.youtube.com/watch?v=2FehGJQlOf0 ''Challenger: A Rush to Launch''], an Emmy Award-winning documentary about flight STS-51-L and what caused the ''Challenger'' explosion
* CBS Radio news bulletin of the ''Challenger'' disaster anchored by Christopher Glenn from January 28, 1986
** [http://donswaim.com/wcbs-challenger-1.mp3 Part 1] (MP3)
** [http://donswaim.com/wcbs-challenger-2.mp3 Part 2] (MP3)
** [http://donswaim.com/wcbs-challenger-3.mp3 Part 3] (MP3)
** [http://donswaim.com/wcbs-challenger-4.mp3 Part 4] (MP3)
* Videos of the disaster
** [https://www.youtube.com/watch?v=peT-j9wE5gs|a black-and-white NASA video recording showing the breakup]
** [https://www.youtube.com/watch?v=WIMsolc3wvY|a home video from Winter Haven, Florida]
** [https://www.youtube.com/watch?v=8rkox1-c6JQ|A video recording on a plane leaving from Orlando International Airport]
** [https://www.youtube.com/watch?v=m2nFZzLlZwU|a Super 8 film recorded at the Kennedy Space Center]
** [https://www.youtube.com/watch?v=0ABi1YjD4CM|a video recording filmed at the Kennedy Space Center]
--&gt;

[[Kategorija:Program Space Shuttle]]
[[Kategorija:Antropogene katastrofe]]
[[Kategorija:Povijest SAD-a]]</text>
      <sha1>m832f3w2c0jgmjfows1vzboo0k6v7m9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Milan Basta</title>
    <ns>0</ns>
    <id>721363</id>
    <revision>
      <id>6432884</id>
      <parentid>6390466</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T13:47:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>93.142.158.5</ip>
      </contributor>
      <comment>Isprаvio sаm pоdаtаk.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8101" xml:space="preserve">Milan Basta ([[Kurjak (Udbina)|Kurjak]], pokraj [[Udbina|Udbine]], 1. ožujka 1920. - [[Beograd]], 4. prosinca 2007.), bio je sudionik [[Narodnooslobodilački pokret|narodnooslobodilačke borbe]], oficir [[Jugoslavenska narodna armija|JA]], te jedan od jugoslavenskih pregovarača prilikom bezuvjetne kapitulacije vojnih jedinica [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] 15. svibnja 1945., kod [[Bleiburška tragedija|Bleiburga]], u Austriji.

== Djetinjstvo i mladost ==
Rođen je 1. ožujka 1920., u mjestu Kurjak, pokraj Udbine, u Lici, u srpskoj, pravoslavnoj obitelji. U rodnom je mjestu pohađao pučku (osnovnu) školu, a gimnaziju je pohađao u Zagrebu. Tijekom gimnazijskog školovanja priključio se ilegalnom komunističkom pokretu, te je 1939. primljen u SKOJ, a 1941. biva primljen u KPJ. 

== Sudjelovanje u Drugom svjetskom ratu ==
Početak Drugoga svjetskog rata, okupacija [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]] i uspostava [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], zatječu ga u Zagrebu, odakle odlazi natrag u rodnu Liku, gdje se po izbijanju ustanka, ljeti 1941., priključuje narodnooslobodilačkoj borbi.

Tijekom rata, obnašao je niz dužnosti, te je bio politički komesar u Krbavskom bataljunu, Druge ličke divizije, Treće ličke proleterske brigade. Pred kraj rata, bio je major u 20. diviziji, 12. vojvođanske brigade, da bi završne vojne operacije za oslobođenje Jugoslavije i kraj rata, u svibnju 1945., dočekao u činu potpukovnika i političkog komesara 51. vojvođanske divizije, koja je bila dio Treće Jugoslavenske armije, pod zapovjedništvom Koste Nađa. 

Basta je bio jedan od jugoslavenskih predstavnika koji su 15. svibnja 1945., uz posredovanje predstavnika britanskih jedinica, sudjelovali u pregovorima o bezuvjetnoj kapitulaciji vojnih jedinica NDH na Loibaškom polju pokraj Bleiburga. Na tom je sastanku parlamentarima NDH, pred Britancima, bilo obećano pravedno postupanje, u skladu sa svim Haaškim i Ženevskim konvencijama, pod zaštitom običaja ustanovljenih među civiliziranim narodima, zakonima čovječnosti i zahtjrvu javne savijesti, umjesto čega su odvođeni na [[Bleiburška tragedija|križne putove]] i ubijani grupno ili pojedinačno

O navedenim je događajima historiografija na temelju dostupnih povijesnih izvora dala svoj sud, ali, o samom Milanu Basti, ako sudioniku pregovora, u medijima su progovorili određeni istaknuti pojedinci. Naime, hrvatski nogometni sudac, Josip Strmečki, jednom je prilikom sudio na utakmici u kojoj je protiv NK Niša igrala NK Crvenka, kojoj je predsjednik kluba bio upravo Basta, te je kazao kako Basta se hvalio kako je prevario ustaše na pregovorima u Bleiburgu, kazavši pritom:&lt;blockquote&gt;&quot;''Mislili su da ce ići kući kad su bacili oružje, jesu k... išli kući, tek omda smo ih naganjali po Jugoslaviji''!&quot;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Josip Strmecki - Milan Basta se hvalio klanjem Hrvata.|url=https://www.hrvatski-fokus.hr/tag/josip-strmecki/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;Dugogodišnji urednik [[TV kalendar|TV Kalendara]], na [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]]-u, hrvatski novinar i pravnik, [[Obrad Kosovac]], u intervjuu iznosi činjenicu o svojim saznanjima do kojih je došao istražujući navedenu tematiku za potrebe dokumentarnog programa, u razgovoru s [[Mika Špiljak|Mikom Špiljkom]], saznao kako je ovaj noću, 8. svibnja 1945., džipom ušao u prazan Zagreb i zatekao upaljena svjetlana zgradi u Savskoj ulici, gdje je danas MUP RH. Tada su se ondje, navodno, vodili prefovori između njemačkih i jugoslavenskih predstavnika o slobodnom prolasku [[Wehrmacht|njemačkih jedinica]] i [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|vojske NDH]] prema Austriji. O tome je, prema kazivanju Špiljka, sklopljen sporazum, tako da su izbjegnute borbe za oslobođenje Zagreba. Nastavno su ti njemački generali kasnije godinama dolazili na ljetovsnje, na jadranskoj obali, u Jugoslaviji, a troškovi su bili pokrivani iz sredstava [[Savez udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata Jugoslavije|SUBNOR]]-a. O samom Milani Basti, Kosovac iznosi sljedeće: &lt;blockquote&gt;&quot; ''Možete li zamisliti da jedan običan potpukovnik Milan Basta prima predaju stotina tisuća vojnika i civila? Ni u jednom ratu to nije bilo moguće. Basta je samovoljno i narcisoidno uletio u veliku igru. Na temelju dogovora iz Zagreba, nesretna je gomila trebala ući u Austriju gdje bi onemogućila svako napredovanje engleskih trupa, a partizani bi bez smetnji okupirali dijelove Koruške i Štajerske. Basta je zbog svog brzopletog izleta trebao biti strijeljan. U zadnji čas ga je spasilo to što je London prozreo Titove namjere i prepustio mu nesretne izbjeglice. Britanci su jednostavno zatvorili Bleiburg tenkovima i Basta je uskočio u povijest. No nikada nije, za kaznu, imenovan narodnim herojem zbog čega je kukao cijeli život''.&quot;&lt;ref&gt;HASSAN HAIDAR DIAB, ŽIVOTNI INTERVJU OBRAD KOSOVAC- 'Tuđmanu sam dao ideju o Danu zahvalnosti, desničari oko njega stalno su me ujedali' , Večernji list, 9.svibnja 2021. (elektroničko izdanje) &lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;

== Karijera u socijalističkoj Jugoslaviji ==
Nakon rata završava Vojnu akademiju u Beogradu, da bi se nakon odlaska iz vojske vratio u Hrvatsku. Živio je u Zagrebu, radio u državnoj upravi, da bi se nakon umirovljenja posvetio publicistici.   

U kasnijoj publicističkoj karijeri, njegova knjiga, &quot;Rat je završio 7 dana kasnije&quot;, dozivjela je nekoliko izdanja, te se u toj životnoj fazi aktivno družio sa Simom Rajićem, visokim partijskim funkcionarom, sinom poginulog partizanskog borca, rodom iz Like. Rajić iznosi podatak kako je Basta jednom prilikom zatražio sastanak kod Vladimira Bakarića, kako bi s istim, razgocarao o nekim temama iz završetka Drugoga svjetskog rata u Jugoslaviji, na što ga je navodno Rajić upozorio kako je ta tema preuranjena. Na Rajićev upit o točnim pitanjima koja je namjeravao postaviti Bakariću, Basta mu je odgovorio:  &lt;blockquote&gt;&quot;''Zašto da ti ne kažem, želim nastaviti pisati, ali me muče još neke stvari oko Bleiburga i Križnog puta, ustanka u Srbu i njegove i Hebrangove uloge u prvoj godini ustanka. Predložit ću mu da odvojimo Bleiburg od Križnog puta, jer to nije isto, i da ovim mučenicima s Križnog puta se odužimo jednom lijepom gestom - javnim priznanjem, a zašto ne i spomenikom''. &quot;&lt;ref&gt;Robert Torre, Milan Basta: Zatvorio je Goli otok i Staru Gradišku, express.24sata.hr, 1. studenog 2017., (elektroničko izdanje) &lt;/ref&gt;  &lt;/blockquote&gt;Nastavno, treba uzeti u obzir kako su teme Bleiburga i križnog puta, u razdoblju socijalističke Jugoslavije bile proskribirane, te se strogo kažnjavao svaki javni izričaj i onaj tko bi se o tome usudio iole slobodnije govoriti.   

== Zanimljivosti ==
Inače, Basta je bio blizak prijatelj [[Jovanka Broz|Jovanke Broz]], s kojom ga je povezivalo porijeklo, s obzirom da su oboje bili iz Udbine, u Lici. U kasnijem razdoblju, nakon raspada Jugoslavije, Basta je Jovanku znao povremeno posjećivati, u njezinoj vili u Beogradu.   

== Kraj karijere i smrt ==
Uoči [[Demokratske promjene u Hrvatskoj|demokratskih promjena]], zbog straha od navodnih progona zbog učinjenog u Drugome svjetskom ratu i poraću, trajno se nastanjuje u Beogradu. Nakon izbijanja [[Domovinski rat|oružanog sukoba]] i raspada Jugoslavije, više se nikada nije vraćao u Hrvatsku, te je umro u [[Srbija|Srbiji]], u Beogradu, 4. prosinca 2007., gdje je i pokopan. 

== Literatura ==

* '''Italija''', Basta Milan, Klišanić Vjekoslav, Kultura, Beograd, 1960.
* '''Rat posle rata: Pavelićevi generali se predaju''', Basta Milan, Stvarnost, Zafreb, 1963.
* '''Agonija i slom NDH''', Basta Milan, Rad, Beograd, 1971.
* '''Rat je završen 7 dana kasnije''', Basta Milan, Globus, Zagreb, 1976. (1.izd.).
* '''Partizani za pregovaračkim stolom: 1941. - 1945'''., Đurica Labović, Basta, Milan, Naprijed, Zagreb, 1986.

== Povezani članci ==

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]]
[[Kategorija:Komunisti u drugoj Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Partizanski zapovjednici]]
[[Kategorija:Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu i poraću]]</text>
      <sha1>o13yfpsevlh9h2vx2dhfxk0290ef5uq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432886</id>
      <parentid>6432884</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T13:48:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>93.142.158.5</ip>
      </contributor>
      <comment>Isprаvio sаm pоdаtаk.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8101" xml:space="preserve">Milan Basta ([[Kurjak (Udbina)|Kurjak]], pokraj [[Udbina|Udbine]], 1. ožujka 1920. - [[Beograd]], 4. prosinca 2007.), bio je sudionik [[Narodnooslobodilački pokret|narodnooslobodilačke borbe]], oficir [[Jugoslavenska narodna armija|JA]], te jedan od jugoslavenskih pregovarača prilikom bezuvjetne kapitulacije vojnih jedinica [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] 15. svibnja 1945., kod [[Bleiburška tragedija|Bleiburga]], u Austriji.

== Djetinjstvo i mladost ==
Rođen je 1. ožujka 1920., u mjestu Kurjak, pokraj Udbine, u Lici, u srpskoj, pravoslavnoj obitelji. U rodnom je mjestu pohađao pučku (osnovnu) školu, a gimnaziju je pohađao u Zagrebu. Tijekom gimnazijskog školovanja priključio se ilegalnom komunističkom pokretu, te je 1939. primljen u SKOJ, a 1941. biva primljen u KPJ. 

== Sudjelovanje u Drugom svjetskom ratu ==
Početak Drugoga svjetskog rata, okupacija [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]] i uspostava [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], zatječu ga u Zagrebu, odakle odlazi natrag u rodnu Liku, gdje se po izbijanju ustanka, ljeti 1941., priključuje narodnooslobodilačkoj borbi.

Tijekom rata, obnašao je niz dužnosti, te je bio politički komesar u Krbavskom bataljunu, Druge ličke divizije, Treće ličke proleterske brigade. Pred kraj rata, bio je major u 20. diviziji, 12. vojvođanske brigade, da bi završne vojne operacije za oslobođenje Jugoslavije i kraj rata, u svibnju 1945., dočekao u činu potpukovnika i političkog komesara 51. vojvođanske divizije, koja je bila dio Treće Jugoslavenske armije, pod zapovjedništvom Koste Nađa. 

Basta je bio jedan od jugoslavenskih predstavnika koji su 15. svibnja 1945., uz posredovanje predstavnika britanskih jedinica, sudjelovali u pregovorima o bezuvjetnoj kapitulaciji vojnih jedinica NDH na Loibaškom polju pokraj Bleiburga. Na tom je sastanku parlamentarima NDH, pred Britancima, bilo obećano pravedno postupanje, u skladu sa svim Haaškim i Ženevskim konvencijama, pod zaštitom običaja ustanovljenih među civiliziranim narodima, zakonima čovječnosti i zahtjrvu javne savijesti, umjesto čega su odvođeni na [[Bleiburška tragedija|križne putove]] i ubijani grupno ili pojedinačno

O navedenim je događajima historiografija na temelju dostupnih povijesnih izvora dala svoj sud, ali, o samom Milanu Basti, ako sudioniku pregovora, u medijima su progovorili određeni istaknuti pojedinci. Naime, hrvatski nogometni sudac, Josip Strmečki, jednom je prilikom sudio na utakmici u kojoj je protiv NK Niša igrala NK Crvenka, kojoj je predsjednik kluba bio upravo Basta, te je kazao kako Basta se hvalio kako je prevario ustaše na pregovorima u Bleiburgu, kazavši pritom:&lt;blockquote&gt;&quot;''Mislili su da ce ići kući kad su bacili oružje, jesu k... išli kući, tek omda smo ih naganjali po Jugoslaviji''!&quot;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Josip Strmecki - Milan Basta se hvalio klanjem Hrvata.|url=https://www.hrvatski-fokus.hr/tag/josip-strmecki/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;Dugogodišnji urednik [[TV kalendar|TV Kalendara]], na [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]]-u, hrvatski novinar i pravnik, [[Obrad Kosovac]], u intervjuu iznosi činjenicu o svojim saznanjima do kojih je došao istražujući navedenu tematiku za potrebe dokumentarnog programa, u razgovoru s [[Mika Špiljak|Mikom Špiljkom]], saznao kako je ovaj noću, 8. svibnja 1945., džipom ušao u prazan Zagreb i zatekao upaljena svjetlana zgradi u Savskoj ulici, gdje je danas MUP RH. Tada su se ondje, navodno, vodili prefovori između njemačkih i jugoslavenskih predstavnika o slobodnom prolasku [[Wehrmacht|njemačkih jedinica]] i [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|vojske NDH]] prema Austriji. O tome je, prema kazivanju Špiljka, sklopljen sporazum, tako da su izbjegnute borbe za oslobođenje Zagreba. Nastavno su ti njemački generali kasnije godinama dolazili na ljetovsnje, na jadranskoj obali, u Jugoslaviji, a troškovi su bili pokrivani iz sredstava [[Savez udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata Jugoslavije|SUBNOR]]-a. O samom Milani Basti, Kosovac iznosi sljedeće: &lt;blockquote&gt;&quot; ''Možete li zamisliti da jedan običan potpukovnik Milan Basta prima predaju stotina tisuća vojnika i civila? Ni u jednom ratu to nije bilo moguće. Basta je samovoljno i narcisoidno uletio u veliku igru. Na temelju dogovora iz Zagreba, nesretna je gomila trebala ući u Austriju gdje bi onemogućila svako napredovanje engleskih trupa, a partizani bi bez smetnji okupirali dijelove Koruške i Štajerske. Basta je zbog svog brzopletog izleta trebao biti strijeljan. U zadnji čas ga je spasilo to što je London prozreo Titove namjere i prepustio mu nesretne izbjeglice. Britanci su jednostavno zatvorili Bleiburg tenkovima i Basta je uskočio u povijest. No nikada nije, za kaznu, imenovan narodnim herojem zbog čega je kukao cijeli život''.&quot;&lt;ref&gt;HASSAN HAIDAR DIAB, ŽIVOTNI INTERVJU OBRAD KOSOVAC- 'Tuđmanu sam dao ideju o Danu zahvalnosti, desničari oko njega stalno su me ujedali' , Večernji list, 9.svibnja 2021. (elektroničko izdanje) &lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;

== Karijera u socijalističkoj Jugoslaviji ==
Nakon rata završava Vojnu akademiju u Beogradu, da bi se nakon odlaska iz vojske vratio u Hrvatsku. Živio je u Zagrebu, radio u državnoj upravi, da bi se nakon umirovljenja posvetio publicistici.   

U kasnijoj publicističkoj karijeri, njegova knjiga, &quot;Rat je završio 7 dana kasnije&quot;, dozivjela je nekoliko izdanja, te se u toj životnoj fazi aktivno družio sa Simom Rajićem, visokim partijskim funkcionarom, sinom poginulog partizanskog borca, rodom iz Like. Rajić iznosi podatak kako je Basta jednom prilikom zatražio sastanak kod Vladimira Bakarića, kako bi s istim, razgocarao o nekim temama iz završetka Drugoga svjetskog rata u Jugoslaviji, na što ga je navodno Rajić upozorio kako je ta tema preuranjena. Na Rajićev upit o točnim pitanjima koja je namjeravao postaviti Bakariću, Basta mu je odgovorio:  &lt;blockquote&gt;&quot;''Zašto da ti ne kažem, želim nastaviti pisati, ali me muče još neke stvari oko Bleiburga i Križnog puta, ustanka u Srbu i njegove i Hebrangove uloge u prvoj godini ustanka. Predložit ću mu da odvojimo Bleiburg od Križnog puta, jer to nije isto, i da ovim mučenicima s Križnog puta se odužimo jednom lijepom gestom - javnim priznanjem, a zašto ne i spomenikom''. &quot;&lt;ref&gt;Robert Torre, Milan Basta: Zatvorio je Goli otok i Staru Gradišku, express.24sata.hr, 1. studenog 2017., (elektroničko izdanje) &lt;/ref&gt;  &lt;/blockquote&gt;Nastavno, treba uzeti u obzir kako su teme Bleiburga i križnog puta, u razdoblju socijalističke Jugoslavije bile proskribirane, te se strogo kažnjavao svaki javni izričaj i onaj tko bi se o tome usudio iole slobodnije govoriti.   

== Zanimljivosti ==
Inače, Basta je bio blizak prijatelj [[Jovanka Broz|Jovanke Broz]], s kojom ga je povezivalo porijeklo, s obzirom da su oboje bili iz Udbine, u Lici. U kasnijem razdoblju, nakon raspada Jugoslavije, Basta je Jovanku znao povremeno posjećivati, u njezinoj vili u Beogradu.   

== Kraj karijere i smrt ==
Uoči [[Demokratske promjene u Hrvatskoj|demokratskih promjena]], zbog straha od navodnih progona zbog učinjenog u Drugome svjetskom ratu i poraću, trajno se nastanjuje u Beogradu. Nakon izbijanja [[Domovinski rat|oružanog sukoba]] i raspada Jugoslavije, više se nikada nije vraćao u Hrvatsku, te je umro u [[Srbija|Srbiji]], u Beogradu, 4. prosinca 2007., gdje je i pokopan. 

== Literatura ==

* '''Italija''', Basta Milan, Klišanić Vjekoslav, Kultura, Beograd, 1960.
* '''Rat posle rata: Pavelićevi generali se predaju''', Basta Milan, Stvarnost, Zagreb, 1963.
* '''Agonija i slom NDH''', Basta Milan, Rad, Beograd, 1971.
* '''Rat je završen 7 dana kasnije''', Basta Milan, Globus, Zagreb, 1976. (1.izd.).
* '''Partizani za pregovaračkim stolom: 1941. - 1945'''., Đurica Labović, Basta, Milan, Naprijed, Zagreb, 1986.

== Povezani članci ==

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]]
[[Kategorija:Komunisti u drugoj Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Partizanski zapovjednici]]
[[Kategorija:Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu i poraću]]</text>
      <sha1>00zcjihlz8b4fj2700xg1olonvemjn3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zvijerci (Bjelovar)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>722424</id>
    <revision>
      <id>6432930</id>
      <parentid>6432811</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T15:48:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="511" xml:space="preserve">'''Zvijerci''' su četvrt, istog imena kao naselje [[Zvijerci]] koja se nalazi na [[sjever]]u grada [[Bjelovar|Bjelovara]]. Naselje i četvrt su u nekome smislu dio cjelokupne regije &quot;''Zvijerci''&quot;. 

Unutar naselja nalaze se nogometni klub [[NK Zvijerci]], dom Zvijerci, šuma Jelinac te je u planu izgradnja nove crkve župe Blažene Djevice Marije Gospe Lurdske.
[[Datoteka:Četvrtizvijerci.png|mini|Približna lokacija četvrti Zvijerci unutar grada Bjelovara.]]


{{Bjelovar-grad}}

[[Kategorija:Bjelovar]]</text>
      <sha1>fsl6ywtczotopea0zny6vy6du6fkm6z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bolbitis</title>
    <ns>0</ns>
    <id>722779</id>
    <revision>
      <id>6433052</id>
      <parentid>6399846</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T21:06:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6014" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        = Bolbitis
| slika        = Bolbitis rhizophylla - Marie Selby Botanical Gardens - Sarasota, Florida - DSC01862.jpg
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =''[[Bolbitis rhizophylla]]''
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      =[[Polypodiopsida]]
| ordo         =[[Polypodiales]]
| familia      =[[Dryopteridaceae]]
| subfamilia   = [[Elaphoglossoideae]] 
| genus        ='''''Bolbitis'''''
| genus_autorstvo = &lt;small&gt;Schott&lt;/small&gt;
| species      =
| subspecies   =
| dvoimeno     =
| dvoimeno_autorstvo =
| karta_raspon =
}}
'''''Bolbitis''''', biljni rod iz porodice [[Papratke|papratki]] ''[[Dryopteridaceae]]'', dio reda [[osladolike]].

Pripada mu 68 vrsta u suptropskim i tropskim krajevima Srednje i Južne Amerike, Afrike, Azije i Australije.&lt;ref&gt;[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:17308020-1 Plants of the World online] pristupljeno 28. svibnja 2022&lt;/ref&gt;
== Vrste ==
{{div col|cols=3}}
# ''[[Bolbitis acrostichoides]]'' &lt;small&gt;(Afzel.) Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Bolbitis aliena]]'' &lt;small&gt;Alston&lt;/small&gt;
# ''[[Bolbitis andreisii]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk. &amp; Kandel&lt;/small&gt;
# ''[[Bolbitis angustipinna]]'' &lt;small&gt;(Hayata) H.Itô&lt;/small&gt;
# ''[[Bolbitis appendiculata]]'' &lt;small&gt;(Willd.) K.Iwats.&lt;/small&gt;
# ''[[Bolbitis arguta]]'' &lt;small&gt;(Fée) Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Bolbitis aspleniifolia]]'' &lt;small&gt;(Bory) K.Iwats.&lt;/small&gt;
# ''[[Bolbitis auriculata]]'' &lt;small&gt;(Lam.) Alston&lt;/small&gt;
# ''[[Bolbitis beddomei]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk. &amp; Gandhi&lt;/small&gt;
# ''[[Bolbitis bipinnatifida]]'' &lt;small&gt;(Mett.) Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Bolbitis boivinii]]'' &lt;small&gt;(Mett.) Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Bolbitis cadieri]]'' &lt;small&gt;(Christ) Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Bolbitis changjiangensis]]'' &lt;small&gt;F.G.Wang &amp; F.W.Xing&lt;/small&gt;
# ''[[Bolbitis christensenii]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Bolbitis confertifolia]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Bolbitis costata]]'' &lt;small&gt;(C.Presl) Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Bolbitis crispatula]]'' &lt;small&gt;(Hook.) Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Bolbitis curupirae]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Bolbitis feeiana]]'' &lt;small&gt;(Copel.) Fraser-Jenk. &amp; Gandhi&lt;/small&gt;
# ''[[Bolbitis fengiana]]'' &lt;small&gt;(Ching) S.Y.Dong&lt;/small&gt;
# ''[[Bolbitis fluviatilis]]'' &lt;small&gt;(Hook.) Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Bolbitis gaboonensis]]'' &lt;small&gt;(Hook.) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Bolbitis gemmifer]]'' &lt;small&gt;(Hieron.) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Bolbitis hainanensis]]'' &lt;small&gt;Ching &amp; Chu H.Wang&lt;/small&gt;
# ''[[Bolbitis hastata]]'' &lt;small&gt;(E.Fourn.) Hennipman&lt;/small&gt;
# ''[[Bolbitis hekouensis]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Bolbitis heteroclita]]'' &lt;small&gt;(C.Presl) Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Bolbitis heudelotii]]'' &lt;small&gt;(Bory) Alston&lt;/small&gt;
# ''[[Bolbitis humblotii]]'' &lt;small&gt;(Baker) Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Bolbitis inconstans]]'' &lt;small&gt;(Copel.) Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Bolbitis interlineata]]'' &lt;small&gt;(Copel.) Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Bolbitis × lancea]]'' &lt;small&gt;(Copel.) Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Bolbitis lanceolata]]'' &lt;small&gt;S.K.Wu &amp; J.Y.Xiang&lt;/small&gt;
# ''[[Bolbitis × laxireticulata]]'' &lt;small&gt;K.Iwats.&lt;/small&gt;
# ''[[Bolbitis lianhuachihensis]]'' &lt;small&gt;Y.S.Chao, Y.F.Huang &amp; H.Y.Liu&lt;/small&gt;
# ''[[Bolbitis lonchophora]]'' &lt;small&gt;(Kunze) C.Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Bolbitis longiflagellata]]'' &lt;small&gt;(Bonap.) Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Bolbitis major]]'' &lt;small&gt;(Bedd.) Hennipman&lt;/small&gt;
# ''[[Bolbitis medogensis]]'' &lt;small&gt;(Ching &amp; S.K.Wu) S.Y.Dong&lt;/small&gt;
# ''[[Bolbitis moranii]]'' &lt;small&gt;J.B.Jiménez&lt;/small&gt;
# ''[[Bolbitis × multipinna]]'' &lt;small&gt;F.G.Wang, K.Iwats. &amp; F.W.Xing&lt;/small&gt;
# ''[[Bolbitis × nanjenensis]]'' &lt;small&gt;C.M.Kuo&lt;/small&gt;
# ''[[Bolbitis nodiflora]]'' &lt;small&gt;(Bory) Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Bolbitis novoguineensis]]'' &lt;small&gt;Hennipman&lt;/small&gt;
# ''[[Bolbitis occidentalis]]'' &lt;small&gt;R.C.Moran&lt;/small&gt;
# ''[[Bolbitis pandurifolia]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Bolbitis portoricensis]]'' &lt;small&gt;(Spreng.) Hennipman&lt;/small&gt;
# ''[[Bolbitis quoyana]]'' &lt;small&gt;(Gaudich.) Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Bolbitis rawsonii]]'' &lt;small&gt;(Baker) Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Bolbitis repanda]]'' &lt;small&gt;(Blume) Schott&lt;/small&gt;
# ''[[Bolbitis rhizophylla]]'' &lt;small&gt;(Kaulf.) Hennipman&lt;/small&gt;
# ''[[Bolbitis rivularis]]'' &lt;small&gt;(Brack.) Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Bolbitis salicina]]'' &lt;small&gt;(Hook.) Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Bolbitis scalpturata]]'' &lt;small&gt;(Fée) Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Bolbitis semicordata]]'' &lt;small&gt;(Baker) Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Bolbitis semipinnatifida]]'' &lt;small&gt;Alston&lt;/small&gt;
# ''[[Bolbitis serrata]]'' &lt;small&gt;(Kuhn) Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Bolbitis serratifolia]]'' &lt;small&gt;(Mert. ex Kaulf.) Schott&lt;/small&gt;
# ''[[Bolbitis simplex]]'' &lt;small&gt;R.C.Moran&lt;/small&gt;
# ''[[Bolbitis sinensis]]'' &lt;small&gt;(Baker) K.Iwats.&lt;/small&gt;
# ''[[Bolbitis singaporensis]]'' &lt;small&gt;Holttum&lt;/small&gt;
# ''[[Bolbitis sinuata]]'' &lt;small&gt;(C.Presl) Hennipman&lt;/small&gt;
# ''[[Bolbitis sinuosa]]'' &lt;small&gt;(Fée) Copel.&lt;/small&gt;
# ''[[Bolbitis subcordata]]'' &lt;small&gt;(Copel.) Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Bolbitis subcrenata]]'' &lt;small&gt;(Hook. &amp; Grev.) Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Bolbitis taylorii]]'' &lt;small&gt;(Bailey) Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Bolbitis × terminans]]'' &lt;small&gt;(Wall.) Gandhi &amp; Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Bolbitis tibetica]]'' &lt;small&gt;Ching &amp; S.K.Wu&lt;/small&gt;
# ''[[Bolbitis tonkinensis]]'' &lt;small&gt;(C.Chr. ex Ching) K.Iwats.&lt;/small&gt;
# ''[[Bolbitis umbrosa]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Bolbitis undulata]]'' &lt;small&gt;(Hook.) Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Bolbitis vanuaensis]]'' &lt;small&gt;Brownlie&lt;/small&gt;
# ''[[Bolbitis virens]]'' &lt;small&gt;(Wall. ex Hook. &amp; Grev.) Schott&lt;/small&gt;
{{div col end}}
== Sinonimi ==
* ''Anapausia'' &lt;small&gt;C.Presl&lt;/small&gt;
* ''Campium'' &lt;small&gt;C.Presl&lt;/small&gt;
* ''Cyrtogonium'' &lt;small&gt;J.Sm.&lt;/small&gt;
* ''Danaeopsis'' &lt;small&gt;C.Presl&lt;/small&gt;
* ''Edanyoa'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
* ''Egenolfia'' &lt;small&gt;Schott&lt;/small&gt;
* ''Heteroneuron'' &lt;small&gt;Fée&lt;/small&gt;
* ''Heteroneurum'' &lt;small&gt;C.Presl&lt;/small&gt;
* ''Jenkinsia'' &lt;small&gt;Hook.&lt;/small&gt;
* ''Poecilopteris'' &lt;small&gt;C.Presl&lt;/small&gt;
== Izvori ==
{{izvori|30em}}
{{commonscat|Bolbitis}}
{{wikispecies|Bolbitis}}
[[Kategorija:Papratke]]</text>
      <sha1>gujm7bo66t0bfv26289uc04gtc6zbm3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Lipanj 2022.</title>
    <ns>4</ns>
    <id>722824</id>
    <revision>
      <id>6432903</id>
      <parentid>6432748</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T14:38:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ponor</username>
        <id>38361</id>
      </contributor>
      <comment>/* Veijo Baltzar */ zadržati, srediti, značaj postoji</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31777" xml:space="preserve">{{Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Zaglavlje}}
__NOINDEX__
__NEWSECTIONLINK__

=Članci=

=Predlošci=

=Kategorije=

=Ostalo=

== [[Izumiranje novinarstva]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Izumiranje novinarstva
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = spekulacije, nije enciklopedijski članak
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 11:40, 3. lipnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===
{{Komentar}} U sadašnjem stanju izgleda kao [[WP:OR|vlastito istraživanje]], ali slični članci postoje na nekoliko drugih wikipedija. Možda je bolji naslov &quot;Izumiranje novinstva&quot;, tj. djelatnosti izdavanja (papirnatih) novina. {{s|Dean72}}, ti voliš ove teme? [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 00:45, 4. lipnja 2022. (CEST)

{{Obrisati}} — članak je očigledno vlastito istraživanje. Dodatno, stil pisanja nije enciklopedijski. Premda se ista tema nalazi na nekolicini drugih projekata, ne smatram to dovoljnim razlogom da članak ostane u ovakvom obliku.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:54, 4. lipnja 2022. (CEST)

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Marijana Soldo]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Marijana Soldo
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = predlažem brisanje na temelju WP:NOTABILITY. Ne pojavljuje se na nikakvim stranicama kao što su Hrv. enc., Proleksis enc., Hrv. obit. leksikon itd. niti u medijima
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 23:47, 3. lipnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===
{{Obrisati}} — neutvrdiva značajnost. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 00:40, 4. lipnja 2022. (CEST)

{{Obrisati}} — Osoba nije dovoljno značajna za enciklopediju.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:51, 4. lipnja 2022. (CEST)

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Suradnik:Freyaprameswari0]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Suradnik:Freyaprameswari0
|predložio = {{Suradnikinfo|WikiBayer|patroler}}
|razlog_brisanja = Spam
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 16:28, 4. lipnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===
Predložio {{s|WikiBayer}}, a ne ja. Nije stisnuo gumb za brisanje (English: The deletion was suggested by {{s|WikiBayer}} and not me. WikiBayer didn't press the start discussion button so I did.). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 16:29, 4. lipnja 2022. (CEST)

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Stevo Popović]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Stevo Popović
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = predlažem za brisanje kako bi administratorima ukazao na to da članak sadrži predložak &quot;kriteriji&quot; i kako je datum popravka prošao.
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 11:21, 5. lipnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===
{{Obrisati}} ne vidim enciklopedijsku značajnost, nema nikakvih sekundarnih izvora o osobi i sve izgleda kao skraćeni CV [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:59, 15. lipnja 2022. (CEST)

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Većeslav Šupuk]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Većeslav Šupuk
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = predlažem za brisanje kako bi administratorima ukazao na to da članak sadrži predložak &quot;kriteriji&quot; i kako je datum popravka prošao.
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 11:22, 5. lipnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===
{{Obrisati}} — kao predlagatelj u članku. Osebujan poznati press-clipping stil. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:38, 15. lipnja 2022. (CEST)

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Ivan Turković]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Ivan Turković
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = predlažem za brisanje kako bi administratorima ukazao na to da članak sadrži predložak &quot;kriteriji&quot; i kako je datum popravka prošao.
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 11:22, 5. lipnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===


&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Ikica Čuvalo]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Ikica Čuvalo
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = predlažem za brisanje kako bi administratorima ukazao na to da članak sadrži predložak &quot;kriteriji&quot; i kako je datum popravka prošao.
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 11:22, 5. lipnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===


&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Jalija]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Jalija
|predložio = {{Suradnikinfo|MaGa|patroler}}
|razlog_brisanja = ne spada u wikipediju.
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 11:27, 5. lipnja 2022. (CEST)
|razlog =              &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===
brisanje predložio {{s|MaGa}}, no nije stisnuo gumb za pokretanje rasprave. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 11:27, 5. lipnja 2022. (CEST)

{{obrisati}} Slažem se da članak treba biti obrisan. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 11:27, 5. lipnja 2022. (CEST)

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Sobna kala]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Sobna kala
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = brisanje je predložio stavratelj
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 11:31, 5. lipnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===


&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Sejmen]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Sejmen
|predložio = {{Suradnikinfo|MaGa|patroler}}
|razlog_brisanja = ne spada u wikipediju.
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 11:32, 5. lipnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===
Brisanje predložio {{s|MaGa}}, no nije stavio predložak za brisanje. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 11:32, 5. lipnja 2022. (CEST)

{{obrisati}} Slažem se da članak treba biti obrisan. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 11:32, 5. lipnja 2022. (CEST)

{{obrisati}} Ne zadovoljava kriterije. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:56, 7. lipnja 2022. (CEST)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Kršćanska apologetika]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Kršćanska apologetika
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = nije enciklopedijski članak, prepisano
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 20:49, 5. lipnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===
Prepisano s [https://copyvios.toolforge.org/?lang=hr&amp;project=wikipedia&amp;title=Kr%C5%A1%C4%87anska+apologetika&amp;oldid=&amp;action=search&amp;use_engine=1&amp;use_links=1&amp;turnitin=0 ove web-stranice]. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 20:49, 5. lipnja 2022. (CEST)

{{riješeno}} —[[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳RɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 12:41, 14. lipnja 2022. (CEST)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Siva skala]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Siva skala
|predložio = {{Suradnikinfo||patroler}}
|razlog_brisanja = ne spada u Wikipediju
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 12:34, 6. lipnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===


&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Catholiq]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Catholiq
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = ne spada u wikipediju, WP:NOTABILITY. Nepouzdani izvori. Jedan od izvora doslovno je &quot;sigma society&quot; (stariji suradnici ne znaju zasigurno značenje tog izraza)
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 09:40, 7. lipnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===
{{Komentar}} &quot;sigma society&quot; koju spominjete (kao nepouzdan izvor?) ne odnosi se na tajno društvo sa Sveučilišta Washington i Lee (na što ste pretpostavljam aludirali) već na udruženje visokointeligentnih Sigma Society utemeljeno 1999-te od strane Hindemburg Melao Jr.-a. Dovoljno je popratiti poveznicu na koju se komentar odnosi. Dodani dodatni izvori 10.6.2022.
{{Komentar}} &quot;WP: NOTABILITY&quot; - Catholiq High IQ Society nalazi se u direktoriju The World Genius Directory-ja (Who's Who of the High-IQ World), izdaje svoj časopis (Deus Vult), ima više od 160 članova u više od 30 zemalja svijeta. Organizacija je aktivna više od 5 godina i u svom članstvu ima neke od najpoznatijih ljudi iz tzv. High IQ World-a (pogledati popis istaknutih članova). Riječ je o neprofitnoj organizaciji (članstvo je besplatno i uvjetovano isključivo rezultatom na nekom od testova inteligencije koje priznaje).
{{Zadržati}} [[Domagoj Kutle]]
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Umjetnički aktivizam u Hrvatskoj (1990. - 2010.)]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = zadržano
|ime_stranice = Umjetnički aktivizam u Hrvatskoj (1990. - 2010.)
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = nije enciklopedijski članak
|osporava = 
|datum_i_vrijeme = 15:19, 7. lipnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===
&lt;s&gt;{{Obrisati}}, nažalost. Tema možda i zaslužuje članak, ali ovo nije pisano enciklopedijskim stilom. Više je kao osvrt, esej, originalni znanstveni rad. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:56, 15. lipnja 2022. (CEST)&lt;/s&gt;

{{Komentar}} Na čekanju, suradnica radi na članku. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:55, 28. lipnja 2022. (CEST)
----
{{Riješeno}} — članak preimenovan u [[Umjetnički aktivizam]] ([[:en:Artivism]]) i podijeljen na opći dio i dio o Hrvatskoj. Dalje prema [[WP:UREĐIVANJE]].

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Nikica Vujica]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Nikica Vujica
|predložio = {{Suradnikinfo|Ponor|patroler}}
|razlog_brisanja = neutvrdiva [[WP:ZNAČAJ]]nost, [[WP:NIJE]] spomenik, ne pišemo ni o svakom kirurgu ili profesoru
|osporava = 
|datum_i_vrijeme = 18:03, 7. lipnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===
* {{Obrisati}} – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 21:57, 11. lipnja 2022. (CEST)

* {{Obrisati}} – Slažem se s brisanjem. Ličnost nije ni po čemu enciklopedijski značajna.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:20, 13. lipnja 2022. (CEST)

{{riješeno}} —[[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳RɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 12:36, 14. lipnja 2022. (CEST)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Adriane Lopes]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Adriane Lopes
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = cross-wiki spam
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 21:57, 11. lipnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===


&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Jerko Pavličević]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Jerko Pavličević
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = predlažem za brisanje kako bi administratorima ukazao na to da članak sadrži predložak &quot;kriteriji&quot; i kako je datum popravka prošao.
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 21:59, 11. lipnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===
Obrisno. Očito je čovjek sam o sebi napisao članak. —[[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳RɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 12:34, 14. lipnja 2022. (CEST)

{{Komentar}} otvorit ću raspravu još jednom jer se 15. lipnja članak opet pojavio u GIP-u. Sedam dana trebalo bi biti dovoljno za konačnu odluku. Pozivam {{s|Gcavar|Gcavara}} da ovdje napiše razloge za ostavljanje članka, kad članak sredi po uputi (sekundarni izvori, značajnost, enciklopedijski stil – ''djelo obožavatelja''/CV) [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:34, 15. lipnja 2022. (CEST)

{{Zadržati}} :Poštovani, s obzirom da uvaženi profesor Jerko Pavličević, osim što je profesor i političar, ostavio je značajan trag u društvenom životu i povijesti Rame i Ramskog kraja kroz brojne dužnosti i aktivnosti na kojima je radio. Vodeći se popisom ([[Prozor-Rama]]) i pogledavši članke na Wikipediji ([[Marko Dragić]] [[Luka Markešić]] [[Ante Jelić]] i drugi... ) smatrao sam da bi trebao staviti i podatke profesora Jerke Pavličevića koji osim gore navedenog bio i  načelnik općine Prozor Rama u razdoblju (1996. - 1998.) gdje započeo mnoge projekte obnove  i poslijeratne izgradnje u ovom kraju (https://prozor-rama.org/o-opcini). 
:Nadam se da ćete uvažiti ove moje navode te ostaviti članak Jerko Pavličević na Wikipediji   [[Suradnik:Gcavar|Goran]]

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Bob Graditelj]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Bob Graditelj
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = vandalizam
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 12:19, 13. lipnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===


&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Velika Britanija tijekom raspada Jugoslavije]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Velika Britanija tijekom raspada Jugoslavije
|predložio = {{Suradnikinfo|Argo Navis|patroler}}
|razlog_brisanja = Teški POv, politički pamflet, nemoguće spasiti
|osporava = {{Suradnikinfo|Argo Navis}}
|datum_i_vrijeme = 12:32, 14. lipnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===
Članak o tome kako su Britanci krivi za sve.
:{{obrisati}} – Ne vidim razloga zašto bi ovakav članak uopće trebao postojati neovisno o sadržaju u tom članku. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:52, 16. lipnja 2022. (CEST)

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Milicija sela Teočaka]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Milicija sela Teočaka
|predložio = {{Suradnikinfo|Argo Navis|patroler}}
|razlog_brisanja = Rekla-kazala
|osporava = {{Suradnikinfo|Argo Navis}}
|datum_i_vrijeme = 14:18, 14. lipnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===
Jedan izvor i to loš, google ne pomaže. —[[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳RɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 14:18, 14. lipnja 2022. (CEST)
:{{obrisati}} – Nema značaja za vlastiti lanak. Treba provjeriti članak [[Teočak]] zbog potencijalnog POV-a. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:51, 16. lipnja 2022. (CEST) 
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Pokolj u Zabilju]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Pokolj u Zabilju
|predložio = {{Suradnikinfo|Argo Navis|patroler}}
|razlog_brisanja = Nema vjerodostojnih izvora
|osporava = {{Suradnikinfo|Argo Navis}}
|datum_i_vrijeme = 16:22, 14. lipnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===
Nema vjerodostojnih izvora. —[[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳RɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 16:22, 14. lipnja 2022. (CEST)
: Treba provjeriti sve članke u [[:Kategorija:Ratni zločini Armije RBiH nad Hrvatima u Ratu u BiH]], većina ih ima samo 1 izvor i to loš. —[[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳RɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 16:49, 14. lipnja 2022. (CEST)

#{{komentar}} Na netu ne pronalazim baš informacije o ovom događaju. Većinu dobivenih rezultata odnosi se na [[Pokolj u Vitezu 10. lipnja 1993.]] – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:49, 16. lipnja 2022. (CEST)

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Sunčana obala]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Sunčana obala
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = U ovakvom stanju je za brisanje. Nije pisan enciklopedijskim stilom, čista je reklama, a i točnost podataka je osporena. Inače trebali bi pregledati sve članke pod [[Predložak:Reklama]]
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 01:59, 16. lipnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===


&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Coface]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Coface
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = neenciklopedijski stil, čista reklama
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 01:59, 16. lipnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===


&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Hope Channel Hrvatska]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Hope Channel Hrvatska
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = newikipedizirano, čista reklama, jedini izvori su samoobjavljeni izvori osim Wikipedije koja nesmije biti izvor, neenciklopedijski stil
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 02:01, 16. lipnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===


&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[OVB Hrvatska]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = OVB Hrvatska
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = neenciklopedijski stil, reklama
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 02:02, 16. lipnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===


&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Veijo Baltzar]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = zadržano
|ime_stranice = Veijo Baltzar
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = reklama, krši autorska prava (vidi pjesme u članku), točnost osporena
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 02:03, 16. lipnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===
{{Zadržati}} — može ga se [[WP:UREĐIVANJE|WP:UREDITI]], zasad uklonjeni [[WP:KAP]] (prijevodi poezije) i nešto neenciklopedijskog pričapričanja. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:38, 26. srpnja 2022. (CEST)

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Klinika Svjetlost]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Klinika Svjetlost
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = ne samo da je čista reklama, već je kompanijski PR
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 02:04, 16. lipnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===


&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Falun Gong (knjiga)]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Falun Gong (knjiga)
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = reklama. Izgleda mi kao da se pokušava prodati ova knjiga, slično jednom slučaju prije godinu/dvije kada je netko pokušao prodati pseudopovijesnu knjigu na Wikipediji. Treba pregledati ostale doprinose autora članka.
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 02:07, 16. lipnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===


&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Apiol]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Apiol
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = vandalizam
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 19:39, 16. lipnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===


&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Natrijev flourid]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Natrijev flourid
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = tipfeler
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 18:28, 18. lipnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===


&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Sodium fluoride]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Sodium fluoride
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = greškom stvoreno
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 18:29, 18. lipnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===


&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Razgovor sa suradnikom:Khả Vân Đại Hãn]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Razgovor sa suradnikom:Khả Vân Đại Hãn
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = Vandalism
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 19:02, 19. lipnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===
:Vandalizam, za brisanje predložio {{s|MaGa}}.

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Non Serviam]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Non Serviam
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = ovo preusmjeravanje treba obrisati. Preimenovao sam članak ''Non Serviam'' u [[Non Serviam (album)]] jer je glavno značenje latinski izraz non serviam.
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 02:34, 20. lipnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===


&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Vatroslav Jagic]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Vatroslav Jagic
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = nepotrebno preusmjeravanje
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 16:36, 24. lipnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===


&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Transeksualnost]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Transeksualnost
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = pravopisno netočno preusmjeravanje
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 16:43, 24. lipnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===


&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Transrodnost (razdvojba)]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Transrodnost (razdvojba)
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = nepotrebna razdvojba koja se nigdje ne koristi. Još je sadržaj u njemu pogrešan.
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 17:10, 24. lipnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===


&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Estera]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Estera
|predložio = {{Suradnikinfo|WikiBayer|patroler}}
|razlog_brisanja = vandalizam
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 14:04, 29. lipnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===


&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}</text>
      <sha1>5615x82ddb1vyhx1s5yabn9e7q0bi10</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432906</id>
      <parentid>6432903</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T14:46:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ponor</username>
        <id>38361</id>
      </contributor>
      <comment>/* Pokolj u Zabilju */ ostavljam dok se ne riješe sva pitanja iz komentara</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31857" xml:space="preserve">{{Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Zaglavlje}}
__NOINDEX__
__NEWSECTIONLINK__

=Članci=

=Predlošci=

=Kategorije=

=Ostalo=

== [[Izumiranje novinarstva]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Izumiranje novinarstva
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = spekulacije, nije enciklopedijski članak
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 11:40, 3. lipnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===
{{Komentar}} U sadašnjem stanju izgleda kao [[WP:OR|vlastito istraživanje]], ali slični članci postoje na nekoliko drugih wikipedija. Možda je bolji naslov &quot;Izumiranje novinstva&quot;, tj. djelatnosti izdavanja (papirnatih) novina. {{s|Dean72}}, ti voliš ove teme? [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 00:45, 4. lipnja 2022. (CEST)

{{Obrisati}} — članak je očigledno vlastito istraživanje. Dodatno, stil pisanja nije enciklopedijski. Premda se ista tema nalazi na nekolicini drugih projekata, ne smatram to dovoljnim razlogom da članak ostane u ovakvom obliku.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:54, 4. lipnja 2022. (CEST)

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Marijana Soldo]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Marijana Soldo
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = predlažem brisanje na temelju WP:NOTABILITY. Ne pojavljuje se na nikakvim stranicama kao što su Hrv. enc., Proleksis enc., Hrv. obit. leksikon itd. niti u medijima
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 23:47, 3. lipnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===
{{Obrisati}} — neutvrdiva značajnost. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 00:40, 4. lipnja 2022. (CEST)

{{Obrisati}} — Osoba nije dovoljno značajna za enciklopediju.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:51, 4. lipnja 2022. (CEST)

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Suradnik:Freyaprameswari0]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Suradnik:Freyaprameswari0
|predložio = {{Suradnikinfo|WikiBayer|patroler}}
|razlog_brisanja = Spam
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 16:28, 4. lipnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===
Predložio {{s|WikiBayer}}, a ne ja. Nije stisnuo gumb za brisanje (English: The deletion was suggested by {{s|WikiBayer}} and not me. WikiBayer didn't press the start discussion button so I did.). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 16:29, 4. lipnja 2022. (CEST)

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Stevo Popović]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Stevo Popović
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = predlažem za brisanje kako bi administratorima ukazao na to da članak sadrži predložak &quot;kriteriji&quot; i kako je datum popravka prošao.
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 11:21, 5. lipnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===
{{Obrisati}} ne vidim enciklopedijsku značajnost, nema nikakvih sekundarnih izvora o osobi i sve izgleda kao skraćeni CV [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:59, 15. lipnja 2022. (CEST)

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Većeslav Šupuk]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Većeslav Šupuk
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = predlažem za brisanje kako bi administratorima ukazao na to da članak sadrži predložak &quot;kriteriji&quot; i kako je datum popravka prošao.
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 11:22, 5. lipnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===
{{Obrisati}} — kao predlagatelj u članku. Osebujan poznati press-clipping stil. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:38, 15. lipnja 2022. (CEST)

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Ivan Turković]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Ivan Turković
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = predlažem za brisanje kako bi administratorima ukazao na to da članak sadrži predložak &quot;kriteriji&quot; i kako je datum popravka prošao.
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 11:22, 5. lipnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===


&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Ikica Čuvalo]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Ikica Čuvalo
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = predlažem za brisanje kako bi administratorima ukazao na to da članak sadrži predložak &quot;kriteriji&quot; i kako je datum popravka prošao.
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 11:22, 5. lipnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===


&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Jalija]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Jalija
|predložio = {{Suradnikinfo|MaGa|patroler}}
|razlog_brisanja = ne spada u wikipediju.
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 11:27, 5. lipnja 2022. (CEST)
|razlog =              &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===
brisanje predložio {{s|MaGa}}, no nije stisnuo gumb za pokretanje rasprave. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 11:27, 5. lipnja 2022. (CEST)

{{obrisati}} Slažem se da članak treba biti obrisan. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 11:27, 5. lipnja 2022. (CEST)

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Sobna kala]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Sobna kala
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = brisanje je predložio stavratelj
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 11:31, 5. lipnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===


&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Sejmen]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Sejmen
|predložio = {{Suradnikinfo|MaGa|patroler}}
|razlog_brisanja = ne spada u wikipediju.
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 11:32, 5. lipnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===
Brisanje predložio {{s|MaGa}}, no nije stavio predložak za brisanje. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 11:32, 5. lipnja 2022. (CEST)

{{obrisati}} Slažem se da članak treba biti obrisan. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 11:32, 5. lipnja 2022. (CEST)

{{obrisati}} Ne zadovoljava kriterije. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:56, 7. lipnja 2022. (CEST)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Kršćanska apologetika]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Kršćanska apologetika
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = nije enciklopedijski članak, prepisano
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 20:49, 5. lipnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===
Prepisano s [https://copyvios.toolforge.org/?lang=hr&amp;project=wikipedia&amp;title=Kr%C5%A1%C4%87anska+apologetika&amp;oldid=&amp;action=search&amp;use_engine=1&amp;use_links=1&amp;turnitin=0 ove web-stranice]. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 20:49, 5. lipnja 2022. (CEST)

{{riješeno}} —[[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳RɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 12:41, 14. lipnja 2022. (CEST)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Siva skala]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Siva skala
|predložio = {{Suradnikinfo||patroler}}
|razlog_brisanja = ne spada u Wikipediju
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 12:34, 6. lipnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===


&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Catholiq]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Catholiq
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = ne spada u wikipediju, WP:NOTABILITY. Nepouzdani izvori. Jedan od izvora doslovno je &quot;sigma society&quot; (stariji suradnici ne znaju zasigurno značenje tog izraza)
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 09:40, 7. lipnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===
{{Komentar}} &quot;sigma society&quot; koju spominjete (kao nepouzdan izvor?) ne odnosi se na tajno društvo sa Sveučilišta Washington i Lee (na što ste pretpostavljam aludirali) već na udruženje visokointeligentnih Sigma Society utemeljeno 1999-te od strane Hindemburg Melao Jr.-a. Dovoljno je popratiti poveznicu na koju se komentar odnosi. Dodani dodatni izvori 10.6.2022.
{{Komentar}} &quot;WP: NOTABILITY&quot; - Catholiq High IQ Society nalazi se u direktoriju The World Genius Directory-ja (Who's Who of the High-IQ World), izdaje svoj časopis (Deus Vult), ima više od 160 članova u više od 30 zemalja svijeta. Organizacija je aktivna više od 5 godina i u svom članstvu ima neke od najpoznatijih ljudi iz tzv. High IQ World-a (pogledati popis istaknutih članova). Riječ je o neprofitnoj organizaciji (članstvo je besplatno i uvjetovano isključivo rezultatom na nekom od testova inteligencije koje priznaje).
{{Zadržati}} [[Domagoj Kutle]]
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Umjetnički aktivizam u Hrvatskoj (1990. - 2010.)]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = zadržano
|ime_stranice = Umjetnički aktivizam u Hrvatskoj (1990. - 2010.)
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = nije enciklopedijski članak
|osporava = 
|datum_i_vrijeme = 15:19, 7. lipnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===
&lt;s&gt;{{Obrisati}}, nažalost. Tema možda i zaslužuje članak, ali ovo nije pisano enciklopedijskim stilom. Više je kao osvrt, esej, originalni znanstveni rad. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:56, 15. lipnja 2022. (CEST)&lt;/s&gt;

{{Komentar}} Na čekanju, suradnica radi na članku. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:55, 28. lipnja 2022. (CEST)
----
{{Riješeno}} — članak preimenovan u [[Umjetnički aktivizam]] ([[:en:Artivism]]) i podijeljen na opći dio i dio o Hrvatskoj. Dalje prema [[WP:UREĐIVANJE]].

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Nikica Vujica]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Nikica Vujica
|predložio = {{Suradnikinfo|Ponor|patroler}}
|razlog_brisanja = neutvrdiva [[WP:ZNAČAJ]]nost, [[WP:NIJE]] spomenik, ne pišemo ni o svakom kirurgu ili profesoru
|osporava = 
|datum_i_vrijeme = 18:03, 7. lipnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===
* {{Obrisati}} – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 21:57, 11. lipnja 2022. (CEST)

* {{Obrisati}} – Slažem se s brisanjem. Ličnost nije ni po čemu enciklopedijski značajna.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:20, 13. lipnja 2022. (CEST)

{{riješeno}} —[[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳RɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 12:36, 14. lipnja 2022. (CEST)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Adriane Lopes]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Adriane Lopes
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = cross-wiki spam
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 21:57, 11. lipnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===


&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Jerko Pavličević]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Jerko Pavličević
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = predlažem za brisanje kako bi administratorima ukazao na to da članak sadrži predložak &quot;kriteriji&quot; i kako je datum popravka prošao.
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 21:59, 11. lipnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===
Obrisno. Očito je čovjek sam o sebi napisao članak. —[[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳RɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 12:34, 14. lipnja 2022. (CEST)

{{Komentar}} otvorit ću raspravu još jednom jer se 15. lipnja članak opet pojavio u GIP-u. Sedam dana trebalo bi biti dovoljno za konačnu odluku. Pozivam {{s|Gcavar|Gcavara}} da ovdje napiše razloge za ostavljanje članka, kad članak sredi po uputi (sekundarni izvori, značajnost, enciklopedijski stil – ''djelo obožavatelja''/CV) [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:34, 15. lipnja 2022. (CEST)

{{Zadržati}} :Poštovani, s obzirom da uvaženi profesor Jerko Pavličević, osim što je profesor i političar, ostavio je značajan trag u društvenom životu i povijesti Rame i Ramskog kraja kroz brojne dužnosti i aktivnosti na kojima je radio. Vodeći se popisom ([[Prozor-Rama]]) i pogledavši članke na Wikipediji ([[Marko Dragić]] [[Luka Markešić]] [[Ante Jelić]] i drugi... ) smatrao sam da bi trebao staviti i podatke profesora Jerke Pavličevića koji osim gore navedenog bio i  načelnik općine Prozor Rama u razdoblju (1996. - 1998.) gdje započeo mnoge projekte obnove  i poslijeratne izgradnje u ovom kraju (https://prozor-rama.org/o-opcini). 
:Nadam se da ćete uvažiti ove moje navode te ostaviti članak Jerko Pavličević na Wikipediji   [[Suradnik:Gcavar|Goran]]

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Bob Graditelj]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Bob Graditelj
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = vandalizam
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 12:19, 13. lipnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===


&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Velika Britanija tijekom raspada Jugoslavije]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Velika Britanija tijekom raspada Jugoslavije
|predložio = {{Suradnikinfo|Argo Navis|patroler}}
|razlog_brisanja = Teški POv, politički pamflet, nemoguće spasiti
|osporava = {{Suradnikinfo|Argo Navis}}
|datum_i_vrijeme = 12:32, 14. lipnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===
Članak o tome kako su Britanci krivi za sve.
:{{obrisati}} – Ne vidim razloga zašto bi ovakav članak uopće trebao postojati neovisno o sadržaju u tom članku. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:52, 16. lipnja 2022. (CEST)

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Milicija sela Teočaka]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Milicija sela Teočaka
|predložio = {{Suradnikinfo|Argo Navis|patroler}}
|razlog_brisanja = Rekla-kazala
|osporava = {{Suradnikinfo|Argo Navis}}
|datum_i_vrijeme = 14:18, 14. lipnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===
Jedan izvor i to loš, google ne pomaže. —[[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳RɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 14:18, 14. lipnja 2022. (CEST)
:{{obrisati}} – Nema značaja za vlastiti lanak. Treba provjeriti članak [[Teočak]] zbog potencijalnog POV-a. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:51, 16. lipnja 2022. (CEST) 
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Pokolj u Zabilju]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Pokolj u Zabilju
|predložio = {{Suradnikinfo|Argo Navis|patroler}}
|razlog_brisanja = Nema vjerodostojnih izvora
|osporava = {{Suradnikinfo|Argo Navis}}
|datum_i_vrijeme = 16:22, 14. lipnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===
Nema vjerodostojnih izvora. —[[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳RɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 16:22, 14. lipnja 2022. (CEST)
: Treba provjeriti sve članke u [[:Kategorija:Ratni zločini Armije RBiH nad Hrvatima u Ratu u BiH]], većina ih ima samo 1 izvor i to loš. —[[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳RɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 16:49, 14. lipnja 2022. (CEST)

{{komentar}} Na netu ne pronalazim baš informacije o ovom događaju. Većinu dobivenih rezultata odnosi se na [[Pokolj u Vitezu 10. lipnja 1993.]] – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:49, 16. lipnja 2022. (CEST)

{{komentar}} Neću zasad brisati jer je u komentarima pokrenuto više pitanja. 

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Sunčana obala]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Sunčana obala
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = U ovakvom stanju je za brisanje. Nije pisan enciklopedijskim stilom, čista je reklama, a i točnost podataka je osporena. Inače trebali bi pregledati sve članke pod [[Predložak:Reklama]]
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 01:59, 16. lipnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===


&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Coface]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Coface
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = neenciklopedijski stil, čista reklama
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 01:59, 16. lipnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===


&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Hope Channel Hrvatska]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Hope Channel Hrvatska
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = newikipedizirano, čista reklama, jedini izvori su samoobjavljeni izvori osim Wikipedije koja nesmije biti izvor, neenciklopedijski stil
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 02:01, 16. lipnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===


&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[OVB Hrvatska]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = OVB Hrvatska
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = neenciklopedijski stil, reklama
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 02:02, 16. lipnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===


&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Veijo Baltzar]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = zadržano
|ime_stranice = Veijo Baltzar
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = reklama, krši autorska prava (vidi pjesme u članku), točnost osporena
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 02:03, 16. lipnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===
{{Zadržati}} — može ga se [[WP:UREĐIVANJE|WP:UREDITI]], zasad uklonjeni [[WP:KAP]] (prijevodi poezije) i nešto neenciklopedijskog pričapričanja. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:38, 26. srpnja 2022. (CEST)

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Klinika Svjetlost]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Klinika Svjetlost
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = ne samo da je čista reklama, već je kompanijski PR
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 02:04, 16. lipnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===


&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Falun Gong (knjiga)]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Falun Gong (knjiga)
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = reklama. Izgleda mi kao da se pokušava prodati ova knjiga, slično jednom slučaju prije godinu/dvije kada je netko pokušao prodati pseudopovijesnu knjigu na Wikipediji. Treba pregledati ostale doprinose autora članka.
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 02:07, 16. lipnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===


&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Apiol]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Apiol
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = vandalizam
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 19:39, 16. lipnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===


&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Natrijev flourid]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Natrijev flourid
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = tipfeler
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 18:28, 18. lipnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===


&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Sodium fluoride]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Sodium fluoride
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = greškom stvoreno
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 18:29, 18. lipnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===


&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Razgovor sa suradnikom:Khả Vân Đại Hãn]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Razgovor sa suradnikom:Khả Vân Đại Hãn
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = Vandalism
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 19:02, 19. lipnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===
:Vandalizam, za brisanje predložio {{s|MaGa}}.

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Non Serviam]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Non Serviam
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = ovo preusmjeravanje treba obrisati. Preimenovao sam članak ''Non Serviam'' u [[Non Serviam (album)]] jer je glavno značenje latinski izraz non serviam.
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 02:34, 20. lipnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===


&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Vatroslav Jagic]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Vatroslav Jagic
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = nepotrebno preusmjeravanje
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 16:36, 24. lipnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===


&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Transeksualnost]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Transeksualnost
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = pravopisno netočno preusmjeravanje
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 16:43, 24. lipnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===


&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Transrodnost (razdvojba)]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Transrodnost (razdvojba)
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = nepotrebna razdvojba koja se nigdje ne koristi. Još je sadržaj u njemu pogrešan.
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 17:10, 24. lipnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===


&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Estera]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Estera
|predložio = {{Suradnikinfo|WikiBayer|patroler}}
|razlog_brisanja = vandalizam
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 14:04, 29. lipnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===


&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}</text>
      <sha1>4th7axypjdkrzlpsgt58qbdfb9p52rt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jens Becker</title>
    <ns>0</ns>
    <id>724416</id>
    <revision>
      <id>6433105</id>
      <parentid>6427642</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T22:45:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>FMSky</username>
        <id>252802</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2275" xml:space="preserve">{{Glazbenik
|Ime=Jens Becker
|Img=Jens Becker – Tower-Festival 2014 02.jpg
|Img_capt=Becker uživo [[2014.]]
|Img_size=
|Landscape=
|Background=instrumentalist
|Rodno_ime=Jens Becker
|Pseudonim=
|Rođenje=[[24. svibnja]] [[1965.]]&lt;br&gt;[[Fürth]], [[Njemačka]]
|Smrt=
|Prebivalište=
|Instrument=[[bas-gitara]]
|Žanr=[[heavy metal]], [[power metal]]
|Zanimanje=[[glazbenik]], [[basist]]
|Djelatno_razdoblje=1987. – danas.
|Producentska_kuća=
|Angažman=[[Grave Digger]], [[Running Wild]], [[X-Wild]]
|URL=
|nagrade=
|Značajni instrumenti=
}}

'''Jens Becker''' ([[Fürth]], [[Njemačka]], [[24. svibnja]] [[1965.]]) [[Njemačka|njemački]] je ''[[heavy metal]]''-[[basist]].

== Životopis ==
Prvi veliki sastav u kojem je svirao jest [[Running Wild]]. Pridružio mu se 1987., a napustio ga je 1991. Potom se pridružio skupini [[X-Wild]], u kojoj je svirao s drugim bivšim članovima Running Wilda. Becker je bio jedini basist skupine. Sastav se raspao 1997.

Godine 1997. [[Tomi Göttlich]] napustio je sastav [[Grave Digger]]. Becker se potom pridružio tom sastavu, a s njim svira i danas.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Jens Becker - Encyclopaedia Metallum: The Metal Archives|url=https://www.metal-archives.com/artists/Jens_Becker/14313|access-date=2022-06-30|website=www.metal-archives.com}}&lt;/ref&gt; Također jedan je od autora pjesama.

== Diskografija ==

; Running Wild

* ''[[Port Royal (album)|Port Royal]]'' (1988.)
* ''[[Death or Glory]]'' (1989.)
* ''[[Blazon Stone]]'' (1991.)
* ''[[The First Years of Piracy]]'' (1991.)

; X-Wild

* ''[[So What!]]'' (1994.)
* ''[[Monster Effect]]'' (1994.)
* ''[[Savageland]]'' (1996.)

; Grave Digger

* ''[[Knights of the Cross]]'' (1998.)
* ''[[Excalibur (album)|Excalibur]]'' (1999.)
* ''[[The Grave Digger]]'' (2001.)
* ''[[Rheingold (album)|Rheingold]]'' (2003.)
* ''[[The Last Supper]]'' (2005.)
* ''[[Liberty or Death]]'' (2007.)
* ''[[Ballads of a Hangman]]'' (2009.)
* ''[[The Clans Will Rise Again]]'' (2010.)
* ''[[Clash of the Gods]]'' (2012.)
* ''[[Return of the Reaper]]'' (2014.)
* ''[[Healed by Metal]]'' (2017.)
* ''[[The Living Dead]]'' (2018.)
* ''[[Fields of Blood]]'' (2020.)

== Izvori ==
{{Izvori}}
{{DEFAULTSORT:Becker, Jens}}
[[Kategorija:Njemački glazbenici heavy metala]]
[[Kategorija:Basisti]]</text>
      <sha1>nktz2e60chignuqul4u1b3ope6v8reo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Srpanj 2022.</title>
    <ns>4</ns>
    <id>724488</id>
    <revision>
      <id>6432904</id>
      <parentid>6432750</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T14:43:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ponor</username>
        <id>38361</id>
      </contributor>
      <comment>/* Aleksandar Racz */ obrisano</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8460" xml:space="preserve">{{Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Zaglavlje}}
		
__NOINDEX__
		
__NEWSECTIONLINK__
		
		
=Članci=

== [[Jugokomunisti]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Jugokomunisti
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = vandalizam
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 15:21, 2. srpnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===
Obrisano 2. srpnja 2022. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:30, 13. srpnja 2022. (CEST)

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Davor (mitologija)]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = zadržano
|ime_stranice = Davor (mitologija)
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = Držićeva/Gundulićeva izmišljotina, vidi rapsravu
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 17:55, 6. srpnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===
[[Vitomir Belaj]], „Hod kroz godinu”, 2. dopunjeno izdanje, Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb 2007., str. 48.:
{{citat|Poglavlje za sebe predstavlja hrvatski mitski svijet u brojnim dramskim djelima hrvatske renesanse i baroka, posebice u komedijama i pastoralama, od Marina Držića (1508.–1567.) do Ivana Gundulića (1589.–1638.). Zbivanja u njima smještena u mitsku Dubravu. Tu u ''Dubravi'' nastaje novi, ''slovinski'' (hrvatski) mitski svijet, jer su staroga već odavna zaboravili Vile dobivaju svoja imena, '''izmišljaju se novi hrvatski bogovi''' (npr. ''Slovan'', '''''Davor'',''' ''Lero''), bogovi čija imena i danas pričinjavaju dobronamjernim a nekritičnim &quot;mitolozima&quot; podosta glavobolje.}} – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 18:03, 6. srpnja 2022. (CEST)

Ne bih se htio vele miješati u nešto što ne poznam, ali zar je HJP (naveden u članku) nepouzdan izvor?—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 09:27, 9. srpnja 2022. (CEST)

Ja bih ovo ostavio uz nadopunu iz Croxyzovog izvora. Ljudi koji traže hrvatskog boga Davora tako će naći i porijeklo ''mita''. ([[WP:N]]: Ako postoji više gledišta o temi, navodimo sva značajna.) [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:41, 13. srpnja 2022. (CEST)

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Ivan &amp;#39;Ike&amp;#39; Mandurić]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Ivan &amp;#39;Ike&amp;#39; Mandurić
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = kriteriji
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 00:44, 9. srpnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===
Obrisano 9. srpnja 2022. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:32, 13. srpnja 2022. (CEST)

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

=Predlošci=

=Kategorije=

=Ostalo=

== [[Marijana Soldo]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Marijana Soldo
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = [https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Rasprava_o_brisanju/Rasprave/Lipanj_2022.#Marijana_Soldo obrisano već jednom]. Stranica je obrisana zbog nezadovaljanja kriterija značajnosti (WP:NOTABILITY). Brisanje su poduprli {{s|Dean72}} i {{s|Ponor}}. Ovu stranicu bi administratori trebali zaključarti tako da je više nitko ne može stvarati.
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 00:06, 12. srpnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===
Obrisano 12. srpnja 2022. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:35, 13. srpnja 2022. (CEST)

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Lejla Šehović]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Lejla Šehović
|predložio = {{Suradnikinfo|MaGa|patroler}}
|razlog_brisanja = kriteriji
|osporava = {{Suradnikinfo|MaGa}}
|datum_i_vrijeme = 20:31, 13. srpnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===


&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Safet - Meho Mehmedbašić]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Safet - Meho Mehmedbašić
|predložio = {{Suradnikinfo|MaGa|patroler}}
|razlog_brisanja = kriteriji
|osporava = {{Suradnikinfo|MaGa}}
|datum_i_vrijeme = 20:38, 13. srpnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===
{{obrisati}} – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:07, 22. srpnja 2022. (CEST)

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Autobahn police simulator 3]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Autobahn police simulator 3
|predložio = {{Suradnikinfo|MaGa|patroler}}
|razlog_brisanja = prekratko, bez izvora.
|osporava = {{Suradnikinfo|Znalac 2022}}
|datum_i_vrijeme = 21:15, 13. srpnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===


&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Aleksandar Racz]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Aleksandar Racz
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = Cross-wiki spam (tako je naveo suradnik koji je stavio pogrešni predložak)
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 01:01, 22. srpnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===
{{Obrisati}} – WP nije mjesto za objavljivanje CV-a, sadržaj nesređen, nedostaju sekundarni izvori ([[WP:KR]]) [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:43, 26. srpnja 2022. (CEST)

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Orsat cvjetinović]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Orsat cvjetinović
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = vandalizam, ovo ću stavit pod wikihumor, naravno bez imena osobe
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 00:48, 25. srpnja 2022. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
===Rasprava===


&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}</text>
      <sha1>0omvcql6kjpxlpcpvpmwfib0iln7d6v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Naselje Jug (Bjelovar)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>724812</id>
    <revision>
      <id>6432887</id>
      <parentid>6432810</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T13:52:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>oblikovanje</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="560" xml:space="preserve">[[Datoteka:Četvrtjug.png|mini|Približna lokacija Naselja Jug unutar grada Bjelovara.]]
'''Naselje Jug''' ili samo '''Jug''' je četvrt, koja se nalazi u jugozapadnom dijelu grada [[Bjelovar|Bjelovara]], a prostire se uz glavnu prometnicu - ulicu Krste Frankopana.

Unutar četvrti nalazi se Vatrogasni dom i [[III. osnovna škola Bjelovar]]. Četvrt se sastoji od dva naselja, ''Vinkovićevo naselje'' (južno od ulice Krste Frankopana) te ''Frankopansko naselje'' nekada znano kao &quot;Lenjinovo naselje&quot; (sjeverno od ulice Krste Frankopana).

{{Bjelovar-grad}}</text>
      <sha1>aw9r8us5l36xnakdnn7n2653exwfpb5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Trippie Redd</title>
    <ns>0</ns>
    <id>725131</id>
    <revision>
      <id>6432960</id>
      <parentid>6432527</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T17:26:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ywn312</username>
        <id>266543</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4951" xml:space="preserve">'''Michael Lamar White II''' ([[Canton (Ohio)|Canton, Ohio]], SAD, [[18. lipnja]] [[1999.]]), poznatiji pod umjetničkim imenom '''Trippie Redd''', američki je reper i pjevač. Poznata je ličnost [[SoundCloud|''SoundClouda'']], hip-hop/rap scene koja je postala ''[[Glavna struja|mainstream]]'' sredinom 2010-ih.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje novina|date=2017-08-11|title=Trippie Redd Is On The Way To Becoming SoundCloud Rap's Frank Sinatra|work=Vice.com|url=https://www.vice.com/en/article/qvvp9v/trippie-redd-is-on-the-way-to-becoming-soundcloud-raps-frank-sinatra|access-date=2022-07-18}}&lt;/ref&gt; 

{{Infookvir glazbenik|Background=solo_izvođač|Ime=Trippie Redd|Img=File:Trippie Redd 2018 better crop.png|Rodno_ime=Michael Lamar White II|Pseudonim=''{{hlist|1400|Big 14|Trippie Hippie}}''|Rođenje=[[18. lipnja]] [[1999.]]|Žanr={{hlist|[[Hip-hop glazba|hip-hop]]|[[SoundCloud rap|cloud rap]]|[[Emo rap|emo rap]]|[[Trap (glazba)|trap]]|[[Rap rock|rap rock]]|[[Pop punk|pop punk]]|[[Alternativni rock|alternativni rock]]|[[Alternativni R&amp;B|alternativni R&amp;B]]}}|Zanimanje={{hlist|reper|pjevač|tekstopisac}}|Instrument=[[Tenor|vokali]]|Djelatno_razdoblje=2014. – ''danas''|Producentska_kuća={{hlist|10k|[[Virgin records|Virgin]]}}|Angažman={{hlist|[[Juice WRLD]]|[[Machine Gun Kelly]]|[[Playboi Carti]]|[[Travis Scott]]|[[XXXTentacion]]|[[6ix9ine]]}}|URL=[http://trippieredd.com/ trippieredd.com]|Img_size=|Img_capt=White u veljači 2018.}}

Debitantski miksani album, ''[[A Love Letter to You]]'' objavio je u svibnju 2017., uključujući glavni singl na istom &quot;[[Love Scars]]&quot;, dovevši ga do zamjećivanja među širom publikom. Singlovima &quot;[[Dark Knight Dummo]]&quot;, &quot;[[Taking a Walk]]&quot; i &quot;[[Topanga]]&quot; dospio je na [[Billboard Hot 100|''Billboardove Hot 100'' ljestvice]]. Debitantski studijski album, ''[[Life's a Trip]]'' objavio je u kolovozu 2018.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Trippie Redd Shares Release Date For ‘Life’s A Trip’ Album|url=https://www.complex.com/music/2018/07/trippie-redd-release-date-new-album-lifes-a-drip|access-date=2022-07-18|website=Complex|language=en}}&lt;/ref&gt;, a drugi, ''[[! (album Trippijea Redda)|!]],'' u kolovozu 2019.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Mendez|first=Marisa MendezMarisa|title=Trippie Redd Announces New Album, Releases New Song|url=https://www.xxlmag.com/trippie-redd-new-album-release-date/|access-date=2022-07-18|website=XXL Mag|language=en}}&lt;/ref&gt; Obja su uspjela ostvariti prvih pet mjesta na ''[[Billboard 200]].'' Četvrti miksani album, ''[[A Love Letter to You 4]],'' koji je objavio u studenom 2019., postao je njegovo prvo izdanje broj jedan.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Caulfield|first=Keith|last2=Caulfield|first2=Keith|date=2019-12-01|title=Trippie Redd Rules With First No. 1 Album on Billboard 200 Chart|url=https://www.billboard.com/pro/trippie-redd-no-1-album-billboard-200-chart/|access-date=2022-07-18|website=Billboard|language=en-US}}&lt;/ref&gt; Treći studijski album, ''[[Pegasus]]'', objavljen je u listopadu 2020., a četvrti, ''[[Trip at Knight]],'' objavljen u kolovozu 2021., dospjeli su do drugog mjesta na ''Billboardovih 200''.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Caulfield|first=Keith|last2=Caulfield|first2=Keith|date=2020-11-08|title=Ariana Grande Claims Fifth No. 1 Album on Billboard 200 Chart With ‘Positions’|url=https://www.billboard.com/pro/ariana-grande-positions-tops-billboard-200/|access-date=2022-07-18|website=Billboard|language=en-US}}&lt;/ref&gt;

== Glazbeni stil ==
Trippie Redd je u jednom intervjuu svoju glazbu nazvao mješavinom [[Hip-hop glazba|hip-hopa]], [[Ritam i blues|R&amp;B-ja]], [[Alternativni rock|alternativnog rocka]] i [[Pop|popa]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Everything You Need To Know About Trippie Redd|url=https://www.complex.com/music/2018/08/everything-you-need-to-know-about-trippie-redd/|access-date=2022-07-19|website=Complex|language=en}}&lt;/ref&gt; Kao svoje glazbene utjecaje navodi ponajprije hip-hop glazbenike kao što su: [[Lil Wayne]], [[Tupac Shakur|Tupac]], [[J. Cole]], [[Drake]] i [[Kanye West]], a zatim rock i metal bendove: [[Kiss]], [[Nirvana (sastav)|Nirvana]], [[System of a Down|System of Down]], [[Marilyn Manson]] i [[Slipknot]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Woods|first=Aleia WoodsAleia|title=Trippie Redd 2021 Type Beats|url=https://www.xxlmag.com/trippie-redd-type-beat-2021/|access-date=2022-07-19|website=XXL Mag|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Diskografija ==
{{Glavni|Diskografija Trippieja Redda}}

=== Studijski albumi: ===

* ''[[Life's a Trip]]'' (2018.)
* ''[[! (album Trippijea Redda)|!]] (2019.)''
* ''[[Pegasus]]'' (2020.)
* ''[[Trip at Knight]]'' (2021.)

=== Miksani albumi: ===

* ''[[A Love Letter to You]]'' (2017.)
* ''[[A Love Letter to You 2]]'' (2017.)
* [[A Love Letter to You 3|''A Love Letter to You'' ''3'']] (2018.)
* ''[[A Love Letter to You 4]]'' (2019.)

== Izvori ==
&lt;references /&gt;
[[Kategorija:Američki hip hop glazbenici]]
[[Kategorija:Američki pjevači]]
[[Kategorija:Američki tekstopisci]]</text>
      <sha1>o6dnkka9n0bj4a9ofktriuurbqc5d37</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedija:Članak tjedna/Prijedlozi za tjedne članke/31. 2022.</title>
    <ns>4</ns>
    <id>725140</id>
    <revision>
      <id>6432970</id>
      <parentid>6432408</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T18:40:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dean72</username>
        <id>77466</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2816" xml:space="preserve">== 31. tjedan ==

'''Od 1. kolovoza do 7. kolovoza''' Članke je potrebno predložiti do nedjelje 24. srpnja do 23:59, a u ponedjeljak 25. srpnja počinje glasovanje i traje 7 dana, do nedjelje 31. srpnja u 23:59.&lt;br /&gt;
{{Glasovanje|18|7|2022|event=Predlaganje}} &lt;!-- ISPUNITI DATUMOM POČETKA PREDLAGANJA (samo brojevi) --&gt;&lt;br /&gt;
{{Glasovanje|25|7|2022}} &lt;!-- ISPUNITI DATUMOM POČETKA GLASOVANJA (samo brojevi) --&gt;

{{#ifexpr:29&lt;&gt;{{MJESNITJEDAN}} &lt;!-- ispitivanje je li tjedan u kome se predlaže? ---&gt;
| &lt;!-- ne - glasovanje --&gt;&lt;inputbox&gt;
type=create
editintro=Wikipedija:Članak tjedna/uputagl
buttonlabel=Glasuj
default=Wikipedija:Članak tjedna/Prijedlozi za tjedne članke/31. 2022.
hidden=yes
bgcolor=transparent
&lt;/inputbox&gt; &lt;!-- /glasovanje --
--- inače tjedan u kome se predlaže --&gt;
| &lt;!-- da - predlaganje --&gt;&lt;inputbox&gt;
type=comment
editintro=Wikipedija:Članak tjedna/uputatp
preload=Wikipedija:Članak tjedna/ulaz2
buttonlabel=Dodaj prijedlog
default=Wikipedija:Članak tjedna/Prijedlozi za tjedne članke/31. 2022.
hidden=yes
bgcolor=transparent
&lt;/inputbox&gt;}} &lt;!-- /predlaganje --&gt;

=== Operacija Oluja ===
&lt;span class=&quot;plainlinks&quot;&gt;&lt;!--
--&gt;{{#ifexist: Operacija Oluja &lt;s&gt;| |}}&lt;!--
--&gt;[[{{ucfirst:Operacija Oluja}}]]&lt;!--
--&gt;{{#ifexist: Operacija Oluja &lt;/s&gt; | |}}&lt;!--
--&gt; ([{{fullurl:{{ucfirst:Operacija Oluja}}|action=edit}} uredi] | [[Razgovor:{{ucfirst:Operacija Oluja}}|razgovor]] | [{{fullurl:{{ucfirst:Operacija Oluja}}|action=history}} povijest] | [{{fullurl:Posebno:Što vodi ovamo/{{ucfirst:Operacija Oluja}}|limit=999}} poveznice] | [{{fullurl:{{ucfirst:Operacija Oluja}}|action=watch}} prati] | [{{fullurl:Posebno:Evidencije|page={{urlencode:{{ucfirst:Operacija Oluja}}}}}} evidencija])&lt;/span&gt;&lt;br&gt;

'''Predlaže:''' [[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 23:11, 19. srpnja 2022. (CEST)

''' Glasovanje:'''

'''Za:'''
# {{za}} – [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Purple;&quot;&gt;Maestro&lt;/span&gt;''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Blue;&quot;&gt;Ivanković&lt;/span&gt;''']] 11:12, 25. srpnja 2022. (CEST)
# {{za}} —[[Suradnik:Dean72|Dean72]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:40, 26. srpnja 2022. (CEST)

'''Protiv:'''

'''Komentari:'''
#{{komentar}} Od 4. do 7. kolovoza obilježavamo 27. godišnjicu operacije. —[[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 07:41, 25. srpnja 2022. (CEST)</text>
      <sha1>9tscxegqwoznetbb3687l0dksarrvoi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Liz Truss</title>
    <ns>0</ns>
    <id>725291</id>
    <revision>
      <id>6433090</id>
      <parentid>6431220</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T22:14:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dean72</username>
        <id>77466</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Britanski političari od 1989.|Britanski političari od 1989.]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4441" xml:space="preserve">'''Mary Elizabeth Truss''' ([[Oxford]], [[26. srpnja]] [[1975.]]) je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] političarka koja je bila članica [[Parlament Ujedinjenog Kraljevstva|Parlamenta]] (MP) za South West Norfolk od [[2010.]] godine. Ministrica je vanjskih poslova od [[2021.]] i ministrica za žene i jednakost od [[2019.]] godine. Članica [[Konzervativna stranka (UK)|Konzervativne stranke]], bila je na raznim pozicijama u kabinetu premijera [[David Cameron|Davida Camerona]], [[Theresa May|Therese May]] i [[Boris Johnson|Borisa Johnsona]].

Truss je bila studentica filozofije, politike i ekonomije na Merton College-u u Oxfordu, gdje je bila predsjednica Liberalnih demokrata [[Sveučilište u Oxfordu|Sveučilišta Oxford]] i nepokolebljivi zagovornik ukidanja [[Monarhija|monarhije]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Who is Liz Truss? The former Lib Dem turned Tory MP running for Prime Minister|url=https://www.scotsman.com/news/politics/liz-truss-who-is-liz-truss-the-true-blue-tory-mp-and-foreign-secretary-standing-in-the-conservative-leadership-election-3768237|access-date=2022-07-21|website=www.scotsman.com|language=en}}&lt;/ref&gt; Njezini su se pogledi znatno promijenili u godinama nakon što je diplomirala.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Nast|first=Condé|date=2022-07-13|title=Who is Liz Truss? The ‘true blue’ right-wing candidate standing in Conservative Leadership election|url=https://www.tatler.com/article/who-is-liz-truss|access-date=2022-07-21|website=Tatler|language=en-GB}}&lt;/ref&gt; Radila je u tvrtkama Shell i Cable &amp; Wireless, prije nego što je postala zamjenica direktora u [[Trust mozgova|trustu mozgova]] Reform. Truss je postala članica Parlamenta na općim izborima 2010. godine. Kao zastupnica pozvala je na reformu u nekoliko područja, uključujući brigu o djeci, matematičko obrazovanje i gospodarstvo.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina|title=The lady’s for turning, right from CND to Conservative|language=en|url=https://www.thetimes.co.uk/article/the-ladys-for-turning-right-from-cnd-to-conservative-26sfqgbzg6m|access-date=2022-07-21|issn=0140-0460}}&lt;/ref&gt;

Truss je služila kao parlamentarna državna podtajnica za brigu o djeci i obrazovanje od 2012. do 2014. godine, prije nego ju je premijer [[David Cameron]] imenovao u vladu kao državnu tajnicu za okoliš, hranu i ruralna pitanja 2014. godine. Iako je bila pristaša kampanje [[Britain Stronger in Europe]] za ostanak Ujedinjenog Kraljevstva u Europskoj uniji na referendumu 2016., podržala je [[Brexit]] nakon rezultata.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2020-02-25|title=Liz Truss says she would now back Brexit|url=https://www.politicshome.com/news/article/liz-truss-says-she-would-now-back-brexit|access-date=2022-07-21|website=Politics Home|language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon što je Cameron podnio ostavku u srpnju 2016., [[Theresa May]] imenovala je Truss državnom tajnicom za pravosuđe.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Cosmopolis » Liz Truss is the new British Secretary of Justice|url=https://cosmopolis.ch/liz-truss-is-the-new-secretary-of-justice/|access-date=2022-07-21|language=en-EN}}&lt;/ref&gt; Nakon općih izbora 2017., Truss je imenovana glavnom tajnicom Ministarstva financija.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina|date=2017-06-11|title=Cabinet reshuffle: Theresa May praises Tory 'talent'|language=en-GB|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/uk-politics-40241229|access-date=2022-07-21}}&lt;/ref&gt; Nakon što je May podnijela ostavku 2019., Truss je podržala nastojanja [[Boris Johnson|Borisa Johnsona]] da postane čelnik konzervativaca. Kad je postao premijer, imenovao je Truss državnim tajnicom za međunarodnu trgovinu i predsjednicom Odbora za trgovinu. Zatim ju je postavio za [[Ministar vanjskih poslova|ministricu vanjskih poslova]] 2021., zamijenivši [[Dominic Raab|Dominica Raaba]]. Truss je [[19. prosinca]] [[2021.]] imenovana glavnom Vladinom pregovaračicom s [[Europska unija|Europskom unijom]] koja predsjeda Partnerskim vijećem EU-UK.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Ministerial appointments: 19 December 2021|url=https://www.gov.uk/government/news/ministerial-appointments-19-december-2021|access-date=2022-07-21|website=GOV.UK|language=en}}&lt;/ref&gt;

Truss se kandidirala na izborima za vodstvo [[Konzervativna stranka (UK)|Konzervativne stranke]] 2022. godine kako bi zamijenila Johnsona na mjestu [[Premijer Ujedinjenog Kraljevstva|premijera]]. Rezultat izbora biti će objavljeni 5. rujna ove godine.

[[Kategorija:Britanski političari od 1989.]]</text>
      <sha1>0vkip3jm4wdd3ar7b7294vobv7fmfa5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433091</id>
      <parentid>6433090</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T22:15:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dean72</username>
        <id>77466</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4464" xml:space="preserve">'''Mary Elizabeth Truss''' ([[Oxford]], [[26. srpnja]] [[1975.]]) je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] političarka koja je bila članica [[Parlament Ujedinjenog Kraljevstva|Parlamenta]] (MP) za South West Norfolk od [[2010.]] godine. Ministrica je vanjskih poslova od [[2021.]] i ministrica za žene i jednakost od [[2019.]] godine. Članica [[Konzervativna stranka (UK)|Konzervativne stranke]], bila je na raznim pozicijama u kabinetu premijera [[David Cameron|Davida Camerona]], [[Theresa May|Therese May]] i [[Boris Johnson|Borisa Johnsona]].

Truss je bila studentica filozofije, politike i ekonomije na Merton College-u u Oxfordu, gdje je bila predsjednica Liberalnih demokrata [[Sveučilište u Oxfordu|Sveučilišta Oxford]] i nepokolebljivi zagovornik ukidanja [[Monarhija|monarhije]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Who is Liz Truss? The former Lib Dem turned Tory MP running for Prime Minister|url=https://www.scotsman.com/news/politics/liz-truss-who-is-liz-truss-the-true-blue-tory-mp-and-foreign-secretary-standing-in-the-conservative-leadership-election-3768237|access-date=2022-07-21|website=www.scotsman.com|language=en}}&lt;/ref&gt; Njezini su se pogledi znatno promijenili u godinama nakon što je diplomirala.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Nast|first=Condé|date=2022-07-13|title=Who is Liz Truss? The ‘true blue’ right-wing candidate standing in Conservative Leadership election|url=https://www.tatler.com/article/who-is-liz-truss|access-date=2022-07-21|website=Tatler|language=en-GB}}&lt;/ref&gt; Radila je u tvrtkama Shell i Cable &amp; Wireless, prije nego što je postala zamjenica direktora u [[Trust mozgova|trustu mozgova]] Reform. Truss je postala članica Parlamenta na općim izborima 2010. godine. Kao zastupnica pozvala je na reformu u nekoliko područja, uključujući brigu o djeci, matematičko obrazovanje i gospodarstvo.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina|title=The lady’s for turning, right from CND to Conservative|language=en|url=https://www.thetimes.co.uk/article/the-ladys-for-turning-right-from-cnd-to-conservative-26sfqgbzg6m|access-date=2022-07-21|issn=0140-0460}}&lt;/ref&gt;

Truss je služila kao parlamentarna državna podtajnica za brigu o djeci i obrazovanje od 2012. do 2014. godine, prije nego ju je premijer [[David Cameron]] imenovao u vladu kao državnu tajnicu za okoliš, hranu i ruralna pitanja 2014. godine. Iako je bila pristaša kampanje [[Britain Stronger in Europe]] za ostanak Ujedinjenog Kraljevstva u Europskoj uniji na referendumu 2016., podržala je [[Brexit]] nakon rezultata.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2020-02-25|title=Liz Truss says she would now back Brexit|url=https://www.politicshome.com/news/article/liz-truss-says-she-would-now-back-brexit|access-date=2022-07-21|website=Politics Home|language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon što je Cameron podnio ostavku u srpnju 2016., [[Theresa May]] imenovala je Truss državnom tajnicom za pravosuđe.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Cosmopolis » Liz Truss is the new British Secretary of Justice|url=https://cosmopolis.ch/liz-truss-is-the-new-secretary-of-justice/|access-date=2022-07-21|language=en-EN}}&lt;/ref&gt; Nakon općih izbora 2017., Truss je imenovana glavnom tajnicom Ministarstva financija.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina|date=2017-06-11|title=Cabinet reshuffle: Theresa May praises Tory 'talent'|language=en-GB|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/uk-politics-40241229|access-date=2022-07-21}}&lt;/ref&gt; Nakon što je May podnijela ostavku 2019., Truss je podržala nastojanja [[Boris Johnson|Borisa Johnsona]] da postane čelnik konzervativaca. Kad je postao premijer, imenovao je Truss državnim tajnicom za međunarodnu trgovinu i predsjednicom Odbora za trgovinu. Zatim ju je postavio za [[Ministar vanjskih poslova|ministricu vanjskih poslova]] 2021., zamijenivši [[Dominic Raab|Dominica Raaba]]. Truss je [[19. prosinca]] [[2021.]] imenovana glavnom Vladinom pregovaračicom s [[Europska unija|Europskom unijom]] koja predsjeda Partnerskim vijećem EU-UK.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Ministerial appointments: 19 December 2021|url=https://www.gov.uk/government/news/ministerial-appointments-19-december-2021|access-date=2022-07-21|website=GOV.UK|language=en}}&lt;/ref&gt;

Truss se kandidirala na izborima za vodstvo [[Konzervativna stranka (UK)|Konzervativne stranke]] 2022. godine kako bi zamijenila Johnsona na mjestu [[Premijer Ujedinjenog Kraljevstva|premijera]]. Rezultat izbora biti će objavljeni 5. rujna ove godine.

==Izvori==
{{izvori}}

[[Kategorija:Britanski političari od 1989.]]</text>
      <sha1>4xlrmeh8cyvprmyfe06skmf7botm2ul</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Svjetsko prvenstvo u motociklizmu 1990. - 500cc</title>
    <ns>0</ns>
    <id>725310</id>
    <revision>
      <id>6432925</id>
      <parentid>6432557</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T15:42:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Cybermb</username>
        <id>1634</id>
      </contributor>
      <comment>/* Raspored utrka i osvajači postolja */ utrke 11-15</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25620" xml:space="preserve">{{radovi}}

'''[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu]]''' u klasi '''''500cc''''' za 1990. godinu je osvojio [[SAD|američki]] vozač [[Wayne Rainey]] na motociklu ''[[Yamaha]] YZR500'' u momčadi ''Marlboro Team Roberts''. 

== Raspored utrka i osvajači postolja ==
1990. godine je bilo na rasporedu 15 trkačih vikenda ''[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetskog prvenstva]]'' i na svima su vožene utrke u klasi ''500cc''.

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot; 
!{{abbr|rb|redni broj utrke u klasi u prvenstvu}} !!{{abbr|datum|datum održavanja utrke}} !!staza !!{{abbr|utrka|''Velika nagrada''}} !!width=&quot;10%&quot;|službeni naziv utrke !!{{abbr|pole poz.|1. startna pozicija}} !!{{abbr|motocikl|motocikl na 1. startnoj poziciji}} !!{{abbr|naj.krug|najbrži krug}} !!motocikl !!pobjednik !!motocikl !!drugoplasirani !!motocikl !!trećeplasirani !!motocikl !!{{abbr|izvj.|izvor ili izvještaj za utrku}} 
|-
|'''1 ||&lt;small&gt; 25. ožujka 1990. ||{{ZD|J|JAP}} [[Staza Suzuka|Suzuka]] ||''VN Japana ||&lt;small&gt; ''Kibun Japanese Grand Prix Suzuka 1990 
|{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha ||{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha  
|{{ZD|S|SAD}} '''Wayne Rainey ||'''Yamaha ||{{ZD|A|AUS}} Wayne Gardner ||Honda ||{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki 
|&lt;ref name=&quot;pilotegp_1990&quot;&gt; {{fra icon}} [http://www.pilotegpmoto.com/gp-1990.pdf pilotegpmoto.com, ''1990 (GP)''], preuzeto 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;jumpingjack_1990&quot;&gt; {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725171400/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_1990_heden.htm jumpingjack.nl, ''1990 - GP''], wayback arhiva &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1990/JPN/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''JAPANESE GRAND PRIX / 500cc / RAC''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/1990/japanese-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1990 / JPN / Race''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1990-japanese-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1990 Japanese MotoGP / Grand Prix of Japan''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_del_Giappone_1990 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico del Giappone 1990''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; 
|-
|'''2 ||&lt;small&gt; 8. travnja 1990. ||{{ZD|S|SAD}} Laguna Seca ||''VN SAD-a ||&lt;small&gt; ''The United States International Grand Prix 
|{{ZD|A|AUS}} Wayne Gardner ||Honda ||{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki 
|{{ZD|S|SAD}} '''Wayne Rainey ||'''Yamaha ||{{ZD|A|AUS}} Michael Doohan ||Honda ||{{ZD|I|ITA}} Pierfrancesco Chili ||Honda 
|&lt;ref name=&quot;pilotegp_1990&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;jumpingjack_1990&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1990/USA/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''UNITED STATES GRAND PRIX / 500cc / RAC''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/1990/united-states-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1990 / USA / Race''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1990-united-states-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1990 United States MotoGP / United States Grand Prix''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_degli_Stati_Uniti_d%27America_1990 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico degli Stati Uniti d'America 1990''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; 
|-
|'''3 ||&lt;small&gt; 6. svibnja 1990. ||{{ZD|Š|ŠPA}} Jerez ||''VN Španjolske ||&lt;small&gt; ''XL Gran Premio de España 
|{{ZD|A|AUS}} Michael Doohan ||Honda ||{{ZD|A|AUS}} Michael Doohan ||Honda  
|{{ZD|A|AUS}} '''Wayne Gardner ||'''Honda ||{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha ||{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki 
|&lt;ref name=&quot;pilotegp_1990&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;jumpingjack_1990&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1990/SPA/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''SPANISH GRAND PRIX / 500cc / RAC''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/1990/spanish-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1990 / ESP / Race''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1990-spanish-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1990 Spanish MotoGP / Gran Premio de Espana''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_di_Spagna_1990 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico di Spagna 1990''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; 
|-
|'''4 ||&lt;small&gt; 20. svibnja 1990. ||{{ZD|I|ITA}} Misano (Santamonica) ||''VN Nacija ||&lt;small&gt; ''G.P. d'Italia 1990 - 68º G.P. delle Nazioni 
|{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha ||{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha  
|{{ZD|S|SAD}} '''Wayne Rainey ||'''Yamaha ||{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki ||{{ZD|A|AUS}} Michael Doohan ||Honda 
|&lt;ref name=&quot;pilotegp_1990&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;jumpingjack_1990&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1990/NAT/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''NATIONS GRAND PRIX / 500cc / RAC''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/1990/nations-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1990 / NAT / Race''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1990-nations-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1990 Nations MotoGP / Gran Premio delle Nazioni''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_delle_Nazioni_1990 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico delle Nazioni 1990''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; 
|-
|'''5 ||&lt;small&gt; 27. svibnja 1990. ||{{ZD|N|NJE}} [[Nürburgring|Nürburgring]] ||''VN Zapadne Njemačke ||&lt;small&gt; ''Großer Preis von Deutschland 
|{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki ||{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki 
|{{ZD|S|SAD}} '''Kevin Schwantz ||'''Suzuki ||{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha ||{{ZD|U|UK}} Niall MacKenzie ||Suzuki 
|&lt;ref name=&quot;pilotegp_1990&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;jumpingjack_1990&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1990/WGER/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''WEST GERMANY GRAND PRIX / 500cc / RAC''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/1990/west-germany-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1990 / FRG / Race''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1990-german-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1990 German MotoGP / Grosser Preis von Deutschland''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_di_Germania_1990 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico di Germania 1990''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; 
|-
|'''6 ||&lt;small&gt; 10. lipnja 1990. ||{{ZD|A|AUT}} Salzburgring ||''VN Austrije ||&lt;small&gt; ''Großer Preis von Österreich 
|{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki ||{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki 
|{{ZD|S|SAD}} '''Kevin Schwantz ||'''Suzuki ||{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha ||{{ZD|A|AUS}} Michael Doohan ||Honda 
|&lt;ref name=&quot;pilotegp_1990&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;jumpingjack_1990&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1990/AUT/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''AUSTRIAN GRAND PRIX / 500cc / RAC''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/1990/austrian-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1990 / AUT / Race''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1990-austrian-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1990 Austrian MotoGP / Grosser Preis von Osterreich''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_d%27Austria_1990 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico d'Austria 1990''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; 
|-
|'''7 ||&lt;small&gt; 17. lipnja 1990. ||{{ZD|J|JUG}}{{ZD|H|HRV}} [[Automotodrom Grobnik|Grobnik]] ||''[[Velika nagrada Jadrana (motociklizam)|VN Jugoslavije]] ||&lt;small&gt; ''Yu Grand Prix '90 - 40º Velika Nagrada Jugoslavije 
|{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha ||{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha 
|{{ZD|S|SAD}} '''Wayne Rainey ||'''Yamaha ||{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki ||{{ZD|U|UK}} Niall MacKenzie ||Suzuki 
|&lt;ref name=&quot;pilotegp_1990&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;jumpingjack_1990&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/1990/yugoslavian-grand-prix/classification motorsportstats.com, ''MotoGP / 1990 / YUG / Race''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1990-yugoslavian-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1990 Yugoslavian MotoGP / Yugoslavian Grand Prix''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_di_Jugoslavia_1990 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico di Jugoslavia 1990''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; 
|-
|'''8 ||&lt;small&gt; 30. lipnja 1990. ||{{ZD|N|NIZ}} Assen ||''VN Nizozemske ||&lt;small&gt; ''60e Dutch TT - Assen 1990 - Grote Prijs van Nederland der KNMV 
|{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki ||{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki 
|{{ZD|S|SAD}} '''Kevin Schwantz ||'''Suzuki ||{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha ||{{ZD|S|SAD}} Eddie Lawson ||Yamaha 
|&lt;ref name=&quot;pilotegp_1990&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;jumpingjack_1990&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1990/NED/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''DUTCH TT / 500cc / RAC''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/1990/dutch-tt/classification motorsportstats.com, ''MotoGP / 1990 / NLD / Race''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1990-dutch-tt-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1990 Dutch TT MotoGP / Dutch TT''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_d%27Olanda_1990 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico d'Olanda 1990''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; 
|-
|'''9 ||&lt;small&gt; 7. srpnja 1990. ||{{ZD|B|BEL}} [[Staza Spa-Francorchamps|Spa-Francorchamps]] ||''VN Belgije ||&lt;small&gt; ''Belgian Motorcycle Grand Prix 
|{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki ||{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha 
|{{ZD|S|SAD}} '''Wayne Rainey ||'''Yamaha ||{{ZD|F|FRA}} Jean-Philippe Ruggia ||Yamaha ||{{ZD|S|SAD}} Eddie Lawson ||Yamaha 
|&lt;ref name=&quot;pilotegp_1990&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;jumpingjack_1990&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1990/BEL/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''BELGIUM GRAND PRIX / 500cc / RAC''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/1990/belgium-grand-prix/classification motorsportstats.com, ''MotoGP / 1990 / BEL / Race''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1990-belgian-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1990 Belgian MotoGP / Grand Prix de Belgique''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_del_Belgio_1990 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico del Belgio 1990''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; 
|-
|'''10 ||&lt;small&gt; 22. srpnja 1990. ||{{ZD|F|FRA}} Le Mans - Bugatti ||''VN Francuske ||&lt;small&gt; ''Grand Prix de France 
|{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki ||{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki 
|{{ZD|S|SAD}} '''Kevin Schwantz ||'''Suzuki ||{{ZD|A|AUS}} Wayne Gardner ||Honda ||{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha 
|&lt;ref name=&quot;pilotegp_1990&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;jumpingjack_1990&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1990/FRA/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''FRENCH GRAND PRIX / 500cc / RAC''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/1990/french-grand-prix/classification motorsportstats.com, ''MotoGP / 1990 / FRA / Race''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1990-french-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1990 French MotoGP / Grand Prix de France''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_di_Francia_1990 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico di Francia 1990''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; 
|-
|'''11 ||&lt;small&gt; 5. kolovoza 1990. ||{{ZD|U|UK}} Donnington Park ||''VN Velike Britanije ||&lt;small&gt; ''British Motorcycle Grand Prix 
|{{ZD|A|AUS}} Wayne Gardner ||Honda ||{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki 
|{{ZD|S|SAD}} '''Kevin Schwantz ||'''Suzuki ||{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha ||{{ZD|S|SAD}} Eddie Lawson ||Yamaha 
|&lt;ref name=&quot;pilotegp_1990&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;jumpingjack_1990&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1990/GBR/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''BRITISH GRAND PRIX / 500cc / RAC''], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/1990/british-grand-prix/classification motorsportstats.com, ''MotoGP / 1990 / GBR / Race''], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1990-british-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1990 British MotoGP / British Grand Prix''], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_di_Gran_Bretagna_1990 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico di Gran Bretagna 1990''], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; 
|-
|'''12 ||&lt;small&gt; 12. kolovoza 1990. ||{{ZD|Š|ŠVE}} Anderstorp ||''VN Švedske ||&lt;small&gt; ''Nordic TT Anderstorp 90  
|{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki ||{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha 
|{{ZD|S|SAD}} '''Wayne Rainey ||'''Yamaha ||{{ZD|S|SAD}} Eddie Lawson ||Yamaha ||{{ZD|A|AUS}} Wayne Gardner ||Honda 
|&lt;ref name=&quot;pilotegp_1990&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;jumpingjack_1990&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1990/SWE/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''SWEDISH GRAND PRIX / 500cc / RAC''], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/1990/swedish-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1990 / SWE / Race''], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1990-swedish-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1990 Swedish MotoGP / Sveriges Grand Prix''], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_di_Svezia_1990 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico di Svezia 1990''], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; 
|-
|'''13 ||&lt;small&gt; 26. kolovoza 1990. ||{{ZD|Č|ČSSR}} Brno ||''VN Čehoslovačke ||&lt;small&gt; ''Grand Prix Brno - ČSFR  
|{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki ||{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha 
|{{ZD|S|SAD}} '''Wayne Rainey ||'''Yamaha ||{{ZD|A|AUS}} Wayne Gardner ||Honda ||{{ZD|S|SAD}} Eddie Lawson ||Yamaha 
|&lt;ref name=&quot;pilotegp_1990&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;jumpingjack_1990&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1990/TCH/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''CZECHOSLOVAKIAN GRAND PRIX / 500cc / RAC''], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/1990/czechoslovakian-grand-prix/classification motorsportstats.com, ''MotoGP / 1990 / CZE / Race''], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1990-czechoslovakian-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1990 Czechoslovakian MotoGP / Czechoslovakian Grand Prix''], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_di_Cecoslovacchia_1990 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico di Cecoslovacchia 1990''], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; 
|-
|'''14 ||&lt;small&gt; 2. rujna 1990. ||{{ZD|M|MAĐ}} [[Hungaroring]] ||''VN Mađarske ||&lt;small&gt; ''Gyorsasági Motoros Grand Prix - 1. Magyar Nagydíj - Motorrad Grand Prix - 1. Grosser Preis von Ungarn  
|{{ZD|A|AUS}} Michael Doohan ||Honda ||{{ZD|A|AUS}} Michael Doohan ||Honda 
|{{ZD|A|AUS}} '''Michael Doohan ||'''Honda ||{{ZD|S|SAD}} Eddie Lawson ||Yamaha ||{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki 
|&lt;ref name=&quot;pilotegp_1990&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;jumpingjack_1990&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1990/HUN/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''HUNGARIAN GRAND PRIX / 500cc / RAC''], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/1990/hungarian-grand-prix/classification motorsportstats.com, ''MotoGP / 1990 / HUN / Race''], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1990-hungarian-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1990 Hungarian MotoGP / Magyar Nagydij'], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_d%27Ungheria_1990 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico d'Ungheria 1990''], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; 
|-
|'''15 ||&lt;small&gt; 16. rujna 1990. ||{{ZD|A|AUS}} Phillip Island ||''VN Australije ||&lt;small&gt; ''1990 Drink/Drive Australian Motorcycle Grand Prix  
|{{ZD|A|AUS}} Michael Doohan ||Honda ||{{ZD|A|AUS}} Wayne Gardner ||Honda 
|{{ZD|A|AUS}} '''Wayne Gardner ||'''Honda ||{{ZD|A|AUS}} Michael Doohan ||Honda ||{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha 
|&lt;ref name=&quot;pilotegp_1990&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;jumpingjack_1990&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1990/AUS/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''AUSTRALIAN GRAND PRIX / 500cc / RAC''], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/1990/australian-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1990 / AUS / Race''], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1990-australian-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1990 Australian MotoGP / Australian Grand Prix'], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_d%27Australia_1990 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico d'Australia 1990''], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; 
|-
|}
&lt;small&gt; 
''VN Nacija'' - također navedena kao ''VN Italije''  &lt;br&gt; 
''VN Zapadne Njemačke'' - također navedena kao ''VN Njemačke'' &lt;br&gt; 
''VN Nizozemske'' - također navedena kao ''Dutch TT'' &lt;br&gt; 
''VN Velike Britanije'' - također navedena kao ''VN Britanije'' &lt;br&gt; 
''VN Švedske'' - također navedena kao ''Nordic TT'' 
&lt;/small&gt;

== Poredak za vozače ==
; Sustav bodovanja 
Bodove osvaja prvih 15 vozača u utrci. 

{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;font-size: 85%; text-align:center&quot; 
|-
!pozicija u utrci  
|bgcolor=&quot;gold&quot;|'''1. ||bgcolor=&quot;silver&quot;|'''2. ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. ||'''11. ||'''12. ||'''13. ||'''14. ||'''15. 
|-
!bodovi 
|20 ||17 ||15 ||13 ||11 ||10 ||9 ||8 ||7 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1
|-
|}

== Poredak za konstruktore ==
; Sustav bodovanja 
Bodove za proizvođača osvaja najbolje plasirani motocikl proizvođača među prvih 15 u utrci. 

{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;font-size: 85%; text-align:center&quot; 
|-
!pozicija u utrci  
|bgcolor=&quot;gold&quot;|'''1. ||bgcolor=&quot;silver&quot;|'''2. ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. ||'''11. ||'''12. ||'''13. ||'''14. ||'''15. 
|-
!bodovi 
|20 ||17 ||15 ||13 ||11 ||10 ||9 ||8 ||7 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1
|-
|}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 90%&quot; 
!mj. !!konstruktor !!bod 
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|'''1. ||{{ZD|J|JAP}} '''[[Yamaha]] ||align=&quot;right&quot;|'''272 
|- bgcolor=&quot;silver&quot; 
|'''2. ||{{ZD|J|JAP}} '''[[Honda]] ||align=&quot;right&quot;|'''233 
|- bgcolor=&quot;goldenrod&quot; 
|'''3. ||{{ZD|J|JAP}} '''[[Suzuki]] ||align=&quot;right&quot;|'''223 
|-
|4. ||{{ZD|I|ITA}} Cagiva ||align=&quot;right&quot;|88 
|-
|5. ||{{ZD|F|FRA}} Chevallier &lt;br&gt; &lt;small&gt; {{ZD|F|FRA}} ''Chevallier-Honda ||align=&quot;right&quot;|4 
|-
|6. ||{{ZD|I|ITA}} Paton ||align=&quot;right&quot;|1 
|-
|}
&lt;small&gt; u ljestvici konstruktori koji su osvojili bodove u prvenstvu &lt;/small&gt;

== Povezani članci ==
* [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu]]

== Vanjske poveznice == 
* {{en icon}} [https://www.motogp.com motogp.com] 
* {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-CH%20MONDE.htm racingmemo.free.fr, ''LES CHAMPIONNATS DU MONDE DE VITESSE MOTO''] 
* {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/motogp/summary/2022 motorsportstats.com, ''MotoGP''] 
* {{fra icon}} [http://www.pilotegpmoto.com pilotegpmoto.com] 
* {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725172956/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_Index.htm jumpingjack.nl, ''Alle Grand-Prix uitslagen en bijzonderheden, van 1973 (het jaar dat Jack begon met racen) tot heden.''] 
* {{en icon}} [https://www.motorsport-archive.com/results/series/36 motorsport-archive.com, ''World 500ccm Championship :: Overview''] 
* {{en icon}} [https://www.the-sports.org/moto-moto-gp-presentation-medal-winners-sup405.html the-sports.org, ''Moto - Moto GP - Prize list''] 
* {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/series/motogp/ motorsportmagazine.com, ''World Motorcycle Championship / MotoGP''] 
* {{en icon}} [https://en.wikipedia.org/wiki/1990_Grand_Prix_motorcycle_racing_season en.wikipedia.org, ''1990 Grand Prix motorcycle racing season''] 
* {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Risultati_del_motomondiale_1990 it.wikipedia.org, ''Risultati del motomondiale 1990''] 

== Izvori == 
&lt;small&gt; 
* {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1990/JPN/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''GP Results / 1990 / 500cc''], pristupljeno 22. srpnja 2022. 
* {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/world-standing/1990/500cc/Championship motogp.com, ''Championship Standings 500cc 1990''], pristupljeno 22. srpnja 2022. 
* {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/statistics/gp-race-winners/1990/All-circuits/MotoGP/All-countries/?page=1 motogp.com, ''1990 - MotoGP (1990cc) - Grand Prix Race Winners ''], pristupljeno 22. srpnja 2022. 
* {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/statistics/riders-stats/1990/All-circuits/MotoGP/All-countries/fast-lap/?page=1 motogp.com, ''1990 - MotoGP (1990cc) - Riders Stats - Race fatest laps''], pristupljeno 22. srpnja 2022. 
* {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/statistics/riders-stats/1990/All-circuits/MotoGP/All-countries/podiums/?page=1 motogp.com, ''1990 - MotoGP (1990cc) - Riders Stats - Grand Prix Podiums''], pristupljeno 22. srpnja 2022. 
* {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/statistics/riders-stats/1990/All-circuits/MotoGP/All-countries/poles/?page=1 motogp.com, ''1990 - MotoGP (1990cc) - Riders Stats - Poles''], pristupljeno 22. srpnja 2022. 
* {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-classements_90-500.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE VITESSE MOTO - CLASSEMENTS COMPLETS - 1994 - 500cc''], pristupljeno 22. srpnja 2022. 
* {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-1990.htm racingmemo.free.fr,  ''Les Championnats du Monde de Courses sur Route - L'année 1994''], pristupljeno 22. srpnja 2022. 
* {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725171400/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_1990_heden.htm jumpingjack.nl, ''1990 - GP''], wayback arhiva 
* {{fra icon}} [http://www.pilotegpmoto.com/gp-1990.pdf pilotegpmoto.com, ''1990 (GP)''], preuzeto 22. srpnja 2022. 
* {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/motogp/summary/1990 motorsportstats.com, ''MotoGP - 1990 - Summary''], pristupljeno 22. srpnja 2022. 
* {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/motogp/calendar/1990 motorsportstats.com, ''MotoGP - 1990 - Calendar''], pristupljeno 22. srpnja 2022. 
* {{en icon}}[https://motorsportstats.com/series/motogp/standings/1990 motorsportstats.com, ''MotoGP - 1990 - Standings''], pristupljeno 22. srpnja 2022. 
* {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/motogp/results/1990 motorsportstats.com, ''MotoGP - 1990 - Results''], pristupljeno 22. srpnja 2022. 
* {{en icon}} [https://www.the-sports.org/moto-1990-500cc-epr54105.html the-sports.org, ''Moto - 500cc - 1990''], pristupljeno 22. srpnja 2022. 
* {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/championships/1990-world-motorcycle-championship/ motorsportmagazine.com, ''1990 World Motorcycle Championship''], pristupljeno 22. srpnja 2022. 
* {{en icon}} [https://www.motorsport-archive.com/results/season/113 motorsport-archive.com, ''World 500ccm Championship 1990 :: Schedule and Standings''], pristupljeno 22. srpnja 2022. 
* {{en icon}} [https://www.motorsport-archive.com/results/season/driver2/id/113 motorsport-archive.com, ''World 500ccm Championship 1990 :: Drivers''], pristupljeno 22. srpnja 2022. 
* {{en icon}} [https://www.f1network.net/main/s180/st53227.htm f1network.net, ''500cc Grand Prix entry list for 1990''], objavljeno 13. rujna 2006., pristupljeno 22. srpnja 2022. 
{{izvori|2}} &lt;/small&gt; 

{{Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu}}
{{Svjetski prvaci u MotoGP/500cc}}

[[Kategorija:Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu|1990 1 500cc]]</text>
      <sha1>mb1dzkrws3jzr2ww8ixuyt81wrvji2w</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432943</id>
      <parentid>6432925</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T16:36:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Cybermb</username>
        <id>1634</id>
      </contributor>
      <comment>/* Poredak za vozače */ Prvih 10</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27294" xml:space="preserve">{{radovi}}

'''[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu]]''' u klasi '''''500cc''''' za 1990. godinu je osvojio [[SAD|američki]] vozač [[Wayne Rainey]] na motociklu ''[[Yamaha]] YZR500'' u momčadi ''Marlboro Team Roberts''. 

== Raspored utrka i osvajači postolja ==
1990. godine je bilo na rasporedu 15 trkačih vikenda ''[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetskog prvenstva]]'' i na svima su vožene utrke u klasi ''500cc''.

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot; 
!{{abbr|rb|redni broj utrke u klasi u prvenstvu}} !!{{abbr|datum|datum održavanja utrke}} !!staza !!{{abbr|utrka|''Velika nagrada''}} !!width=&quot;10%&quot;|službeni naziv utrke !!{{abbr|pole poz.|1. startna pozicija}} !!{{abbr|motocikl|motocikl na 1. startnoj poziciji}} !!{{abbr|naj.krug|najbrži krug}} !!motocikl !!pobjednik !!motocikl !!drugoplasirani !!motocikl !!trećeplasirani !!motocikl !!{{abbr|izvj.|izvor ili izvještaj za utrku}} 
|-
|'''1 ||&lt;small&gt; 25. ožujka 1990. ||{{ZD|J|JAP}} [[Staza Suzuka|Suzuka]] ||''VN Japana ||&lt;small&gt; ''Kibun Japanese Grand Prix Suzuka 1990 
|{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha ||{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha  
|{{ZD|S|SAD}} '''Wayne Rainey ||'''Yamaha ||{{ZD|A|AUS}} Wayne Gardner ||Honda ||{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki 
|&lt;ref name=&quot;pilotegp_1990&quot;&gt; {{fra icon}} [http://www.pilotegpmoto.com/gp-1990.pdf pilotegpmoto.com, ''1990 (GP)''], preuzeto 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;jumpingjack_1990&quot;&gt; {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725171400/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_1990_heden.htm jumpingjack.nl, ''1990 - GP''], wayback arhiva &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1990/JPN/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''JAPANESE GRAND PRIX / 500cc / RAC''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/1990/japanese-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1990 / JPN / Race''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1990-japanese-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1990 Japanese MotoGP / Grand Prix of Japan''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_del_Giappone_1990 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico del Giappone 1990''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; 
|-
|'''2 ||&lt;small&gt; 8. travnja 1990. ||{{ZD|S|SAD}} Laguna Seca ||''VN SAD-a ||&lt;small&gt; ''The United States International Grand Prix 
|{{ZD|A|AUS}} Wayne Gardner ||Honda ||{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki 
|{{ZD|S|SAD}} '''Wayne Rainey ||'''Yamaha ||{{ZD|A|AUS}} Michael Doohan ||Honda ||{{ZD|I|ITA}} Pierfrancesco Chili ||Honda 
|&lt;ref name=&quot;pilotegp_1990&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;jumpingjack_1990&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1990/USA/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''UNITED STATES GRAND PRIX / 500cc / RAC''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/1990/united-states-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1990 / USA / Race''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1990-united-states-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1990 United States MotoGP / United States Grand Prix''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_degli_Stati_Uniti_d%27America_1990 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico degli Stati Uniti d'America 1990''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; 
|-
|'''3 ||&lt;small&gt; 6. svibnja 1990. ||{{ZD|Š|ŠPA}} Jerez ||''VN Španjolske ||&lt;small&gt; ''XL Gran Premio de España 
|{{ZD|A|AUS}} Michael Doohan ||Honda ||{{ZD|A|AUS}} Michael Doohan ||Honda  
|{{ZD|A|AUS}} '''Wayne Gardner ||'''Honda ||{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha ||{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki 
|&lt;ref name=&quot;pilotegp_1990&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;jumpingjack_1990&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1990/SPA/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''SPANISH GRAND PRIX / 500cc / RAC''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/1990/spanish-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1990 / ESP / Race''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1990-spanish-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1990 Spanish MotoGP / Gran Premio de Espana''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_di_Spagna_1990 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico di Spagna 1990''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; 
|-
|'''4 ||&lt;small&gt; 20. svibnja 1990. ||{{ZD|I|ITA}} Misano (Santamonica) ||''VN Nacija ||&lt;small&gt; ''G.P. d'Italia 1990 - 68º G.P. delle Nazioni 
|{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha ||{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha  
|{{ZD|S|SAD}} '''Wayne Rainey ||'''Yamaha ||{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki ||{{ZD|A|AUS}} Michael Doohan ||Honda 
|&lt;ref name=&quot;pilotegp_1990&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;jumpingjack_1990&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1990/NAT/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''NATIONS GRAND PRIX / 500cc / RAC''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/1990/nations-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1990 / NAT / Race''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1990-nations-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1990 Nations MotoGP / Gran Premio delle Nazioni''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_delle_Nazioni_1990 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico delle Nazioni 1990''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; 
|-
|'''5 ||&lt;small&gt; 27. svibnja 1990. ||{{ZD|N|NJE}} [[Nürburgring|Nürburgring]] ||''VN Zapadne Njemačke ||&lt;small&gt; ''Großer Preis von Deutschland 
|{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki ||{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki 
|{{ZD|S|SAD}} '''Kevin Schwantz ||'''Suzuki ||{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha ||{{ZD|U|UK}} Niall MacKenzie ||Suzuki 
|&lt;ref name=&quot;pilotegp_1990&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;jumpingjack_1990&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1990/WGER/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''WEST GERMANY GRAND PRIX / 500cc / RAC''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/1990/west-germany-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1990 / FRG / Race''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1990-german-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1990 German MotoGP / Grosser Preis von Deutschland''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_di_Germania_1990 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico di Germania 1990''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; 
|-
|'''6 ||&lt;small&gt; 10. lipnja 1990. ||{{ZD|A|AUT}} Salzburgring ||''VN Austrije ||&lt;small&gt; ''Großer Preis von Österreich 
|{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki ||{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki 
|{{ZD|S|SAD}} '''Kevin Schwantz ||'''Suzuki ||{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha ||{{ZD|A|AUS}} Michael Doohan ||Honda 
|&lt;ref name=&quot;pilotegp_1990&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;jumpingjack_1990&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1990/AUT/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''AUSTRIAN GRAND PRIX / 500cc / RAC''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/1990/austrian-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1990 / AUT / Race''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1990-austrian-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1990 Austrian MotoGP / Grosser Preis von Osterreich''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_d%27Austria_1990 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico d'Austria 1990''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; 
|-
|'''7 ||&lt;small&gt; 17. lipnja 1990. ||{{ZD|J|JUG}}{{ZD|H|HRV}} [[Automotodrom Grobnik|Grobnik]] ||''[[Velika nagrada Jadrana (motociklizam)|VN Jugoslavije]] ||&lt;small&gt; ''Yu Grand Prix '90 - 40º Velika Nagrada Jugoslavije 
|{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha ||{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha 
|{{ZD|S|SAD}} '''Wayne Rainey ||'''Yamaha ||{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki ||{{ZD|U|UK}} Niall MacKenzie ||Suzuki 
|&lt;ref name=&quot;pilotegp_1990&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;jumpingjack_1990&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/1990/yugoslavian-grand-prix/classification motorsportstats.com, ''MotoGP / 1990 / YUG / Race''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1990-yugoslavian-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1990 Yugoslavian MotoGP / Yugoslavian Grand Prix''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_di_Jugoslavia_1990 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico di Jugoslavia 1990''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; 
|-
|'''8 ||&lt;small&gt; 30. lipnja 1990. ||{{ZD|N|NIZ}} Assen ||''VN Nizozemske ||&lt;small&gt; ''60e Dutch TT - Assen 1990 - Grote Prijs van Nederland der KNMV 
|{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki ||{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki 
|{{ZD|S|SAD}} '''Kevin Schwantz ||'''Suzuki ||{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha ||{{ZD|S|SAD}} Eddie Lawson ||Yamaha 
|&lt;ref name=&quot;pilotegp_1990&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;jumpingjack_1990&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1990/NED/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''DUTCH TT / 500cc / RAC''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/1990/dutch-tt/classification motorsportstats.com, ''MotoGP / 1990 / NLD / Race''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1990-dutch-tt-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1990 Dutch TT MotoGP / Dutch TT''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_d%27Olanda_1990 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico d'Olanda 1990''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; 
|-
|'''9 ||&lt;small&gt; 7. srpnja 1990. ||{{ZD|B|BEL}} [[Staza Spa-Francorchamps|Spa-Francorchamps]] ||''VN Belgije ||&lt;small&gt; ''Belgian Motorcycle Grand Prix 
|{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki ||{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha 
|{{ZD|S|SAD}} '''Wayne Rainey ||'''Yamaha ||{{ZD|F|FRA}} Jean-Philippe Ruggia ||Yamaha ||{{ZD|S|SAD}} Eddie Lawson ||Yamaha 
|&lt;ref name=&quot;pilotegp_1990&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;jumpingjack_1990&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1990/BEL/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''BELGIUM GRAND PRIX / 500cc / RAC''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/1990/belgium-grand-prix/classification motorsportstats.com, ''MotoGP / 1990 / BEL / Race''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1990-belgian-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1990 Belgian MotoGP / Grand Prix de Belgique''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_del_Belgio_1990 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico del Belgio 1990''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; 
|-
|'''10 ||&lt;small&gt; 22. srpnja 1990. ||{{ZD|F|FRA}} Le Mans - Bugatti ||''VN Francuske ||&lt;small&gt; ''Grand Prix de France 
|{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki ||{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki 
|{{ZD|S|SAD}} '''Kevin Schwantz ||'''Suzuki ||{{ZD|A|AUS}} Wayne Gardner ||Honda ||{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha 
|&lt;ref name=&quot;pilotegp_1990&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;jumpingjack_1990&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1990/FRA/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''FRENCH GRAND PRIX / 500cc / RAC''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/1990/french-grand-prix/classification motorsportstats.com, ''MotoGP / 1990 / FRA / Race''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1990-french-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1990 French MotoGP / Grand Prix de France''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_di_Francia_1990 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico di Francia 1990''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; 
|-
|'''11 ||&lt;small&gt; 5. kolovoza 1990. ||{{ZD|U|UK}} Donnington Park ||''VN Velike Britanije ||&lt;small&gt; ''British Motorcycle Grand Prix 
|{{ZD|A|AUS}} Wayne Gardner ||Honda ||{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki 
|{{ZD|S|SAD}} '''Kevin Schwantz ||'''Suzuki ||{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha ||{{ZD|S|SAD}} Eddie Lawson ||Yamaha 
|&lt;ref name=&quot;pilotegp_1990&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;jumpingjack_1990&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1990/GBR/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''BRITISH GRAND PRIX / 500cc / RAC''], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/1990/british-grand-prix/classification motorsportstats.com, ''MotoGP / 1990 / GBR / Race''], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1990-british-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1990 British MotoGP / British Grand Prix''], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_di_Gran_Bretagna_1990 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico di Gran Bretagna 1990''], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; 
|-
|'''12 ||&lt;small&gt; 12. kolovoza 1990. ||{{ZD|Š|ŠVE}} Anderstorp ||''VN Švedske ||&lt;small&gt; ''Nordic TT Anderstorp 90  
|{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki ||{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha 
|{{ZD|S|SAD}} '''Wayne Rainey ||'''Yamaha ||{{ZD|S|SAD}} Eddie Lawson ||Yamaha ||{{ZD|A|AUS}} Wayne Gardner ||Honda 
|&lt;ref name=&quot;pilotegp_1990&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;jumpingjack_1990&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1990/SWE/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''SWEDISH GRAND PRIX / 500cc / RAC''], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/1990/swedish-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1990 / SWE / Race''], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1990-swedish-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1990 Swedish MotoGP / Sveriges Grand Prix''], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_di_Svezia_1990 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico di Svezia 1990''], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; 
|-
|'''13 ||&lt;small&gt; 26. kolovoza 1990. ||{{ZD|Č|ČSSR}} Brno ||''VN Čehoslovačke ||&lt;small&gt; ''Grand Prix Brno - ČSFR  
|{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki ||{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha 
|{{ZD|S|SAD}} '''Wayne Rainey ||'''Yamaha ||{{ZD|A|AUS}} Wayne Gardner ||Honda ||{{ZD|S|SAD}} Eddie Lawson ||Yamaha 
|&lt;ref name=&quot;pilotegp_1990&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;jumpingjack_1990&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1990/TCH/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''CZECHOSLOVAKIAN GRAND PRIX / 500cc / RAC''], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/1990/czechoslovakian-grand-prix/classification motorsportstats.com, ''MotoGP / 1990 / CZE / Race''], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1990-czechoslovakian-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1990 Czechoslovakian MotoGP / Czechoslovakian Grand Prix''], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_di_Cecoslovacchia_1990 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico di Cecoslovacchia 1990''], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; 
|-
|'''14 ||&lt;small&gt; 2. rujna 1990. ||{{ZD|M|MAĐ}} [[Hungaroring]] ||''VN Mađarske ||&lt;small&gt; ''Gyorsasági Motoros Grand Prix - 1. Magyar Nagydíj - Motorrad Grand Prix - 1. Grosser Preis von Ungarn  
|{{ZD|A|AUS}} Michael Doohan ||Honda ||{{ZD|A|AUS}} Michael Doohan ||Honda 
|{{ZD|A|AUS}} '''Michael Doohan ||'''Honda ||{{ZD|S|SAD}} Eddie Lawson ||Yamaha ||{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki 
|&lt;ref name=&quot;pilotegp_1990&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;jumpingjack_1990&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1990/HUN/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''HUNGARIAN GRAND PRIX / 500cc / RAC''], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/1990/hungarian-grand-prix/classification motorsportstats.com, ''MotoGP / 1990 / HUN / Race''], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1990-hungarian-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1990 Hungarian MotoGP / Magyar Nagydij'], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_d%27Ungheria_1990 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico d'Ungheria 1990''], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; 
|-
|'''15 ||&lt;small&gt; 16. rujna 1990. ||{{ZD|A|AUS}} Phillip Island ||''VN Australije ||&lt;small&gt; ''1990 Drink/Drive Australian Motorcycle Grand Prix  
|{{ZD|A|AUS}} Michael Doohan ||Honda ||{{ZD|A|AUS}} Wayne Gardner ||Honda 
|{{ZD|A|AUS}} '''Wayne Gardner ||'''Honda ||{{ZD|A|AUS}} Michael Doohan ||Honda ||{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha 
|&lt;ref name=&quot;pilotegp_1990&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;jumpingjack_1990&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1990/AUS/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''AUSTRALIAN GRAND PRIX / 500cc / RAC''], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/1990/australian-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1990 / AUS / Race''], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1990-australian-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1990 Australian MotoGP / Australian Grand Prix'], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_d%27Australia_1990 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico d'Australia 1990''], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; 
|-
|}
&lt;small&gt; 
''VN Nacija'' - također navedena kao ''VN Italije''  &lt;br&gt; 
''VN Zapadne Njemačke'' - također navedena kao ''VN Njemačke'' &lt;br&gt; 
''VN Nizozemske'' - također navedena kao ''Dutch TT'' &lt;br&gt; 
''VN Velike Britanije'' - također navedena kao ''VN Britanije'' &lt;br&gt; 
''VN Švedske'' - također navedena kao ''Nordic TT'' 
&lt;/small&gt;

== Poredak za vozače ==
; Sustav bodovanja 
Bodove osvaja prvih 15 vozača u utrci. 

{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;font-size: 85%; text-align:center&quot; 
|-
!pozicija u utrci  
|bgcolor=&quot;gold&quot;|'''1. ||bgcolor=&quot;silver&quot;|'''2. ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. ||'''11. ||'''12. ||'''13. ||'''14. ||'''15. 
|-
!bodovi 
|20 ||17 ||15 ||13 ||11 ||10 ||9 ||8 ||7 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1
|-
|}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 90%&quot; 
!mj. !!vozač !!konstruktor !!{{abbr|bm|broj motocikla}} !!momčad (tim) !!motocikl !!bodova 
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|'''1. ||{{ZD|S|SAD}} '''[[Wayne Rainey]] ||'''[[Yamaha]] ||'''2 ||&lt;small&gt; '''Marlboro Team Roberts ||&lt;small&gt; '''Yamaha YZR500 ||'''255 
|- bgcolor=&quot;silver&quot; 
|'''2. ||{{ZD|S|SAD}} '''[[Kevin Schwantz]] ||'''[[Suzuki]] ||'''34 ||&lt;small&gt; '''Team Lucky Strike Suzuki ||&lt;small&gt; '''Suzuki RGV500 ||'''188 
|- bgcolor=&quot;goldenrod&quot; 
|'''3. ||{{ZD|A|AUS}} '''[[Michael Doohan]] ||'''[[Honda]] ||'''9 ||&lt;small&gt; '''Rothmans Honda  ||&lt;small&gt; '''Honda NSR500 ||'''179 
|-
|4. ||{{ZD|U|UK}} Niall Mackenzie ||Suzuki ||7 ||&lt;small&gt; Team Lucky Strike Suzuki ||&lt;small&gt; Suzuki RGV500 ||140 
|-
|5. ||{{ZD|A|AUS}} [[Wayne Gardner]] ||Honda ||10 ||&lt;small&gt; Rothmans Honda (Kanemoto) ||&lt;small&gt; Honda NSR500 ||138 
|-
|6. ||{{ZD|Š|ŠPA}} Juan Garriga ||Yamaha ||11 ||&lt;small&gt; Ducados Yamaha Team  ||&lt;small&gt; Yamaha YZR500 ||121 
|-
|7. ||{{ZD|S|SAD}} [[Eddie Lawson]] ||Yamaha ||1 ||&lt;small&gt; Marlboro Team Roberts ||&lt;small&gt; Yamaha YZR500 ||118 
|-
|8. ||{{ZD|F|FRA}} Jean-Philippe Ruggia ||Yamaha ||14 ||&lt;small&gt; Gauloises Blondes Yamaha/Mobil 1 ||&lt;small&gt; Yamaha YZR500 ||110 
|-
|9. ||{{ZD|F|FRA}} [[Christian Sarron]] ||Yamaha ||3 ||&lt;small&gt; Gauloises Blondes Yamaha/Mobil 1 ||&lt;small&gt; Yamaha YZR500 ||84 
|-
|10. ||{{ZD|Š|ŠPA}} [[Sito Pons]] ||Honda ||6 ||&lt;small&gt; Campsa Banesto ||&lt;small&gt; Honda NSR500 ||76 
|-
&lt;!--
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
--&gt;

|}

== Poredak za konstruktore ==
; Sustav bodovanja 
Bodove za proizvođača osvaja najbolje plasirani motocikl proizvođača među prvih 15 u utrci. 

{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;font-size: 85%; text-align:center&quot; 
|-
!pozicija u utrci  
|bgcolor=&quot;gold&quot;|'''1. ||bgcolor=&quot;silver&quot;|'''2. ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. ||'''11. ||'''12. ||'''13. ||'''14. ||'''15. 
|-
!bodovi 
|20 ||17 ||15 ||13 ||11 ||10 ||9 ||8 ||7 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1
|-
|}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 90%&quot; 
!mj. !!konstruktor !!bod 
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|'''1. ||{{ZD|J|JAP}} '''[[Yamaha]] ||align=&quot;right&quot;|'''272 
|- bgcolor=&quot;silver&quot; 
|'''2. ||{{ZD|J|JAP}} '''[[Honda]] ||align=&quot;right&quot;|'''233 
|- bgcolor=&quot;goldenrod&quot; 
|'''3. ||{{ZD|J|JAP}} '''[[Suzuki]] ||align=&quot;right&quot;|'''223 
|-
|4. ||{{ZD|I|ITA}} Cagiva ||align=&quot;right&quot;|88 
|-
|5. ||{{ZD|F|FRA}} Chevallier &lt;br&gt; &lt;small&gt; {{ZD|F|FRA}} ''Chevallier-Honda ||align=&quot;right&quot;|4 
|-
|6. ||{{ZD|I|ITA}} Paton ||align=&quot;right&quot;|1 
|-
|}
&lt;small&gt; u ljestvici konstruktori koji su osvojili bodove u prvenstvu &lt;/small&gt;

== Povezani članci ==
* [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu]]

== Vanjske poveznice == 
* {{en icon}} [https://www.motogp.com motogp.com] 
* {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-CH%20MONDE.htm racingmemo.free.fr, ''LES CHAMPIONNATS DU MONDE DE VITESSE MOTO''] 
* {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/motogp/summary/2022 motorsportstats.com, ''MotoGP''] 
* {{fra icon}} [http://www.pilotegpmoto.com pilotegpmoto.com] 
* {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725172956/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_Index.htm jumpingjack.nl, ''Alle Grand-Prix uitslagen en bijzonderheden, van 1973 (het jaar dat Jack begon met racen) tot heden.''] 
* {{en icon}} [https://www.motorsport-archive.com/results/series/36 motorsport-archive.com, ''World 500ccm Championship :: Overview''] 
* {{en icon}} [https://www.the-sports.org/moto-moto-gp-presentation-medal-winners-sup405.html the-sports.org, ''Moto - Moto GP - Prize list''] 
* {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/series/motogp/ motorsportmagazine.com, ''World Motorcycle Championship / MotoGP''] 
* {{en icon}} [https://en.wikipedia.org/wiki/1990_Grand_Prix_motorcycle_racing_season en.wikipedia.org, ''1990 Grand Prix motorcycle racing season''] 
* {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Risultati_del_motomondiale_1990 it.wikipedia.org, ''Risultati del motomondiale 1990''] 

== Izvori == 
&lt;small&gt; 
* {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1990/JPN/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''GP Results / 1990 / 500cc''], pristupljeno 22. srpnja 2022. 
* {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/world-standing/1990/500cc/Championship motogp.com, ''Championship Standings 500cc 1990''], pristupljeno 22. srpnja 2022. 
* {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/statistics/gp-race-winners/1990/All-circuits/MotoGP/All-countries/?page=1 motogp.com, ''1990 - MotoGP (1990cc) - Grand Prix Race Winners ''], pristupljeno 22. srpnja 2022. 
* {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/statistics/riders-stats/1990/All-circuits/MotoGP/All-countries/fast-lap/?page=1 motogp.com, ''1990 - MotoGP (1990cc) - Riders Stats - Race fatest laps''], pristupljeno 22. srpnja 2022. 
* {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/statistics/riders-stats/1990/All-circuits/MotoGP/All-countries/podiums/?page=1 motogp.com, ''1990 - MotoGP (1990cc) - Riders Stats - Grand Prix Podiums''], pristupljeno 22. srpnja 2022. 
* {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/statistics/riders-stats/1990/All-circuits/MotoGP/All-countries/poles/?page=1 motogp.com, ''1990 - MotoGP (1990cc) - Riders Stats - Poles''], pristupljeno 22. srpnja 2022. 
* {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-classements_90-500.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE VITESSE MOTO - CLASSEMENTS COMPLETS - 1994 - 500cc''], pristupljeno 22. srpnja 2022. 
* {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-1990.htm racingmemo.free.fr,  ''Les Championnats du Monde de Courses sur Route - L'année 1994''], pristupljeno 22. srpnja 2022. 
* {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725171400/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_1990_heden.htm jumpingjack.nl, ''1990 - GP''], wayback arhiva 
* {{fra icon}} [http://www.pilotegpmoto.com/gp-1990.pdf pilotegpmoto.com, ''1990 (GP)''], preuzeto 22. srpnja 2022. 
* {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/motogp/summary/1990 motorsportstats.com, ''MotoGP - 1990 - Summary''], pristupljeno 22. srpnja 2022. 
* {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/motogp/calendar/1990 motorsportstats.com, ''MotoGP - 1990 - Calendar''], pristupljeno 22. srpnja 2022. 
* {{en icon}}[https://motorsportstats.com/series/motogp/standings/1990 motorsportstats.com, ''MotoGP - 1990 - Standings''], pristupljeno 22. srpnja 2022. 
* {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/motogp/results/1990 motorsportstats.com, ''MotoGP - 1990 - Results''], pristupljeno 22. srpnja 2022. 
* {{en icon}} [https://www.the-sports.org/moto-1990-500cc-epr54105.html the-sports.org, ''Moto - 500cc - 1990''], pristupljeno 22. srpnja 2022. 
* {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/championships/1990-world-motorcycle-championship/ motorsportmagazine.com, ''1990 World Motorcycle Championship''], pristupljeno 22. srpnja 2022. 
* {{en icon}} [https://www.motorsport-archive.com/results/season/113 motorsport-archive.com, ''World 500ccm Championship 1990 :: Schedule and Standings''], pristupljeno 22. srpnja 2022. 
* {{en icon}} [https://www.motorsport-archive.com/results/season/driver2/id/113 motorsport-archive.com, ''World 500ccm Championship 1990 :: Drivers''], pristupljeno 22. srpnja 2022. 
* {{en icon}} [https://www.f1network.net/main/s180/st53227.htm f1network.net, ''500cc Grand Prix entry list for 1990''], objavljeno 13. rujna 2006., pristupljeno 22. srpnja 2022. 
{{izvori|2}} &lt;/small&gt; 

{{Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu}}
{{Svjetski prvaci u MotoGP/500cc}}

[[Kategorija:Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu|1990 1 500cc]]</text>
      <sha1>aue974dhlrb9kqufdhshaqznv3dyqn6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433164</id>
      <parentid>6432943</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T09:54:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Cybermb</username>
        <id>1634</id>
      </contributor>
      <comment>/* Poredak za vozače */ poredak 11.-20.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28295" xml:space="preserve">{{radovi}}

'''[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu]]''' u klasi '''''500cc''''' za 1990. godinu je osvojio [[SAD|američki]] vozač [[Wayne Rainey]] na motociklu ''[[Yamaha]] YZR500'' u momčadi ''Marlboro Team Roberts''. 

== Raspored utrka i osvajači postolja ==
1990. godine je bilo na rasporedu 15 trkačih vikenda ''[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetskog prvenstva]]'' i na svima su vožene utrke u klasi ''500cc''.

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot; 
!{{abbr|rb|redni broj utrke u klasi u prvenstvu}} !!{{abbr|datum|datum održavanja utrke}} !!staza !!{{abbr|utrka|''Velika nagrada''}} !!width=&quot;10%&quot;|službeni naziv utrke !!{{abbr|pole poz.|1. startna pozicija}} !!{{abbr|motocikl|motocikl na 1. startnoj poziciji}} !!{{abbr|naj.krug|najbrži krug}} !!motocikl !!pobjednik !!motocikl !!drugoplasirani !!motocikl !!trećeplasirani !!motocikl !!{{abbr|izvj.|izvor ili izvještaj za utrku}} 
|-
|'''1 ||&lt;small&gt; 25. ožujka 1990. ||{{ZD|J|JAP}} [[Staza Suzuka|Suzuka]] ||''VN Japana ||&lt;small&gt; ''Kibun Japanese Grand Prix Suzuka 1990 
|{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha ||{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha  
|{{ZD|S|SAD}} '''Wayne Rainey ||'''Yamaha ||{{ZD|A|AUS}} Wayne Gardner ||Honda ||{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki 
|&lt;ref name=&quot;pilotegp_1990&quot;&gt; {{fra icon}} [http://www.pilotegpmoto.com/gp-1990.pdf pilotegpmoto.com, ''1990 (GP)''], preuzeto 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;jumpingjack_1990&quot;&gt; {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725171400/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_1990_heden.htm jumpingjack.nl, ''1990 - GP''], wayback arhiva &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1990/JPN/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''JAPANESE GRAND PRIX / 500cc / RAC''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/1990/japanese-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1990 / JPN / Race''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1990-japanese-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1990 Japanese MotoGP / Grand Prix of Japan''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_del_Giappone_1990 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico del Giappone 1990''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; 
|-
|'''2 ||&lt;small&gt; 8. travnja 1990. ||{{ZD|S|SAD}} Laguna Seca ||''VN SAD-a ||&lt;small&gt; ''The United States International Grand Prix 
|{{ZD|A|AUS}} Wayne Gardner ||Honda ||{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki 
|{{ZD|S|SAD}} '''Wayne Rainey ||'''Yamaha ||{{ZD|A|AUS}} Michael Doohan ||Honda ||{{ZD|I|ITA}} Pierfrancesco Chili ||Honda 
|&lt;ref name=&quot;pilotegp_1990&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;jumpingjack_1990&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1990/USA/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''UNITED STATES GRAND PRIX / 500cc / RAC''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/1990/united-states-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1990 / USA / Race''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1990-united-states-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1990 United States MotoGP / United States Grand Prix''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_degli_Stati_Uniti_d%27America_1990 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico degli Stati Uniti d'America 1990''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; 
|-
|'''3 ||&lt;small&gt; 6. svibnja 1990. ||{{ZD|Š|ŠPA}} Jerez ||''VN Španjolske ||&lt;small&gt; ''XL Gran Premio de España 
|{{ZD|A|AUS}} Michael Doohan ||Honda ||{{ZD|A|AUS}} Michael Doohan ||Honda  
|{{ZD|A|AUS}} '''Wayne Gardner ||'''Honda ||{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha ||{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki 
|&lt;ref name=&quot;pilotegp_1990&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;jumpingjack_1990&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1990/SPA/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''SPANISH GRAND PRIX / 500cc / RAC''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/1990/spanish-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1990 / ESP / Race''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1990-spanish-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1990 Spanish MotoGP / Gran Premio de Espana''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_di_Spagna_1990 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico di Spagna 1990''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; 
|-
|'''4 ||&lt;small&gt; 20. svibnja 1990. ||{{ZD|I|ITA}} Misano (Santamonica) ||''VN Nacija ||&lt;small&gt; ''G.P. d'Italia 1990 - 68º G.P. delle Nazioni 
|{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha ||{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha  
|{{ZD|S|SAD}} '''Wayne Rainey ||'''Yamaha ||{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki ||{{ZD|A|AUS}} Michael Doohan ||Honda 
|&lt;ref name=&quot;pilotegp_1990&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;jumpingjack_1990&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1990/NAT/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''NATIONS GRAND PRIX / 500cc / RAC''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/1990/nations-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1990 / NAT / Race''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1990-nations-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1990 Nations MotoGP / Gran Premio delle Nazioni''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_delle_Nazioni_1990 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico delle Nazioni 1990''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; 
|-
|'''5 ||&lt;small&gt; 27. svibnja 1990. ||{{ZD|N|NJE}} [[Nürburgring|Nürburgring]] ||''VN Zapadne Njemačke ||&lt;small&gt; ''Großer Preis von Deutschland 
|{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki ||{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki 
|{{ZD|S|SAD}} '''Kevin Schwantz ||'''Suzuki ||{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha ||{{ZD|U|UK}} Niall MacKenzie ||Suzuki 
|&lt;ref name=&quot;pilotegp_1990&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;jumpingjack_1990&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1990/WGER/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''WEST GERMANY GRAND PRIX / 500cc / RAC''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/1990/west-germany-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1990 / FRG / Race''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1990-german-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1990 German MotoGP / Grosser Preis von Deutschland''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_di_Germania_1990 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico di Germania 1990''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; 
|-
|'''6 ||&lt;small&gt; 10. lipnja 1990. ||{{ZD|A|AUT}} Salzburgring ||''VN Austrije ||&lt;small&gt; ''Großer Preis von Österreich 
|{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki ||{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki 
|{{ZD|S|SAD}} '''Kevin Schwantz ||'''Suzuki ||{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha ||{{ZD|A|AUS}} Michael Doohan ||Honda 
|&lt;ref name=&quot;pilotegp_1990&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;jumpingjack_1990&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1990/AUT/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''AUSTRIAN GRAND PRIX / 500cc / RAC''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/1990/austrian-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1990 / AUT / Race''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1990-austrian-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1990 Austrian MotoGP / Grosser Preis von Osterreich''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_d%27Austria_1990 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico d'Austria 1990''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; 
|-
|'''7 ||&lt;small&gt; 17. lipnja 1990. ||{{ZD|J|JUG}}{{ZD|H|HRV}} [[Automotodrom Grobnik|Grobnik]] ||''[[Velika nagrada Jadrana (motociklizam)|VN Jugoslavije]] ||&lt;small&gt; ''Yu Grand Prix '90 - 40º Velika Nagrada Jugoslavije 
|{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha ||{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha 
|{{ZD|S|SAD}} '''Wayne Rainey ||'''Yamaha ||{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki ||{{ZD|U|UK}} Niall MacKenzie ||Suzuki 
|&lt;ref name=&quot;pilotegp_1990&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;jumpingjack_1990&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/1990/yugoslavian-grand-prix/classification motorsportstats.com, ''MotoGP / 1990 / YUG / Race''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1990-yugoslavian-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1990 Yugoslavian MotoGP / Yugoslavian Grand Prix''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_di_Jugoslavia_1990 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico di Jugoslavia 1990''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; 
|-
|'''8 ||&lt;small&gt; 30. lipnja 1990. ||{{ZD|N|NIZ}} Assen ||''VN Nizozemske ||&lt;small&gt; ''60e Dutch TT - Assen 1990 - Grote Prijs van Nederland der KNMV 
|{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki ||{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki 
|{{ZD|S|SAD}} '''Kevin Schwantz ||'''Suzuki ||{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha ||{{ZD|S|SAD}} Eddie Lawson ||Yamaha 
|&lt;ref name=&quot;pilotegp_1990&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;jumpingjack_1990&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1990/NED/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''DUTCH TT / 500cc / RAC''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/1990/dutch-tt/classification motorsportstats.com, ''MotoGP / 1990 / NLD / Race''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1990-dutch-tt-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1990 Dutch TT MotoGP / Dutch TT''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_d%27Olanda_1990 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico d'Olanda 1990''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; 
|-
|'''9 ||&lt;small&gt; 7. srpnja 1990. ||{{ZD|B|BEL}} [[Staza Spa-Francorchamps|Spa-Francorchamps]] ||''VN Belgije ||&lt;small&gt; ''Belgian Motorcycle Grand Prix 
|{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki ||{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha 
|{{ZD|S|SAD}} '''Wayne Rainey ||'''Yamaha ||{{ZD|F|FRA}} Jean-Philippe Ruggia ||Yamaha ||{{ZD|S|SAD}} Eddie Lawson ||Yamaha 
|&lt;ref name=&quot;pilotegp_1990&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;jumpingjack_1990&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1990/BEL/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''BELGIUM GRAND PRIX / 500cc / RAC''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/1990/belgium-grand-prix/classification motorsportstats.com, ''MotoGP / 1990 / BEL / Race''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1990-belgian-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1990 Belgian MotoGP / Grand Prix de Belgique''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_del_Belgio_1990 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico del Belgio 1990''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; 
|-
|'''10 ||&lt;small&gt; 22. srpnja 1990. ||{{ZD|F|FRA}} Le Mans - Bugatti ||''VN Francuske ||&lt;small&gt; ''Grand Prix de France 
|{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki ||{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki 
|{{ZD|S|SAD}} '''Kevin Schwantz ||'''Suzuki ||{{ZD|A|AUS}} Wayne Gardner ||Honda ||{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha 
|&lt;ref name=&quot;pilotegp_1990&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;jumpingjack_1990&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1990/FRA/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''FRENCH GRAND PRIX / 500cc / RAC''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/1990/french-grand-prix/classification motorsportstats.com, ''MotoGP / 1990 / FRA / Race''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1990-french-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1990 French MotoGP / Grand Prix de France''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_di_Francia_1990 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico di Francia 1990''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; 
|-
|'''11 ||&lt;small&gt; 5. kolovoza 1990. ||{{ZD|U|UK}} Donnington Park ||''VN Velike Britanije ||&lt;small&gt; ''British Motorcycle Grand Prix 
|{{ZD|A|AUS}} Wayne Gardner ||Honda ||{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki 
|{{ZD|S|SAD}} '''Kevin Schwantz ||'''Suzuki ||{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha ||{{ZD|S|SAD}} Eddie Lawson ||Yamaha 
|&lt;ref name=&quot;pilotegp_1990&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;jumpingjack_1990&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1990/GBR/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''BRITISH GRAND PRIX / 500cc / RAC''], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/1990/british-grand-prix/classification motorsportstats.com, ''MotoGP / 1990 / GBR / Race''], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1990-british-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1990 British MotoGP / British Grand Prix''], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_di_Gran_Bretagna_1990 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico di Gran Bretagna 1990''], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; 
|-
|'''12 ||&lt;small&gt; 12. kolovoza 1990. ||{{ZD|Š|ŠVE}} Anderstorp ||''VN Švedske ||&lt;small&gt; ''Nordic TT Anderstorp 90  
|{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki ||{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha 
|{{ZD|S|SAD}} '''Wayne Rainey ||'''Yamaha ||{{ZD|S|SAD}} Eddie Lawson ||Yamaha ||{{ZD|A|AUS}} Wayne Gardner ||Honda 
|&lt;ref name=&quot;pilotegp_1990&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;jumpingjack_1990&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1990/SWE/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''SWEDISH GRAND PRIX / 500cc / RAC''], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/1990/swedish-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1990 / SWE / Race''], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1990-swedish-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1990 Swedish MotoGP / Sveriges Grand Prix''], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_di_Svezia_1990 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico di Svezia 1990''], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; 
|-
|'''13 ||&lt;small&gt; 26. kolovoza 1990. ||{{ZD|Č|ČSSR}} Brno ||''VN Čehoslovačke ||&lt;small&gt; ''Grand Prix Brno - ČSFR  
|{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki ||{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha 
|{{ZD|S|SAD}} '''Wayne Rainey ||'''Yamaha ||{{ZD|A|AUS}} Wayne Gardner ||Honda ||{{ZD|S|SAD}} Eddie Lawson ||Yamaha 
|&lt;ref name=&quot;pilotegp_1990&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;jumpingjack_1990&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1990/TCH/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''CZECHOSLOVAKIAN GRAND PRIX / 500cc / RAC''], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/1990/czechoslovakian-grand-prix/classification motorsportstats.com, ''MotoGP / 1990 / CZE / Race''], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1990-czechoslovakian-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1990 Czechoslovakian MotoGP / Czechoslovakian Grand Prix''], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_di_Cecoslovacchia_1990 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico di Cecoslovacchia 1990''], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; 
|-
|'''14 ||&lt;small&gt; 2. rujna 1990. ||{{ZD|M|MAĐ}} [[Hungaroring]] ||''VN Mađarske ||&lt;small&gt; ''Gyorsasági Motoros Grand Prix - 1. Magyar Nagydíj - Motorrad Grand Prix - 1. Grosser Preis von Ungarn  
|{{ZD|A|AUS}} Michael Doohan ||Honda ||{{ZD|A|AUS}} Michael Doohan ||Honda 
|{{ZD|A|AUS}} '''Michael Doohan ||'''Honda ||{{ZD|S|SAD}} Eddie Lawson ||Yamaha ||{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki 
|&lt;ref name=&quot;pilotegp_1990&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;jumpingjack_1990&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1990/HUN/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''HUNGARIAN GRAND PRIX / 500cc / RAC''], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/1990/hungarian-grand-prix/classification motorsportstats.com, ''MotoGP / 1990 / HUN / Race''], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1990-hungarian-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1990 Hungarian MotoGP / Magyar Nagydij'], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_d%27Ungheria_1990 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico d'Ungheria 1990''], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; 
|-
|'''15 ||&lt;small&gt; 16. rujna 1990. ||{{ZD|A|AUS}} Phillip Island ||''VN Australije ||&lt;small&gt; ''1990 Drink/Drive Australian Motorcycle Grand Prix  
|{{ZD|A|AUS}} Michael Doohan ||Honda ||{{ZD|A|AUS}} Wayne Gardner ||Honda 
|{{ZD|A|AUS}} '''Wayne Gardner ||'''Honda ||{{ZD|A|AUS}} Michael Doohan ||Honda ||{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha 
|&lt;ref name=&quot;pilotegp_1990&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;jumpingjack_1990&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1990/AUS/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''AUSTRALIAN GRAND PRIX / 500cc / RAC''], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/1990/australian-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1990 / AUS / Race''], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1990-australian-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1990 Australian MotoGP / Australian Grand Prix'], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_d%27Australia_1990 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico d'Australia 1990''], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; 
|-
|}
&lt;small&gt; 
''VN Nacija'' - također navedena kao ''VN Italije''  &lt;br&gt; 
''VN Zapadne Njemačke'' - također navedena kao ''VN Njemačke'' &lt;br&gt; 
''VN Nizozemske'' - također navedena kao ''Dutch TT'' &lt;br&gt; 
''VN Velike Britanije'' - također navedena kao ''VN Britanije'' &lt;br&gt; 
''VN Švedske'' - također navedena kao ''Nordic TT'' 
&lt;/small&gt;

== Poredak za vozače ==
; Sustav bodovanja 
Bodove osvaja prvih 15 vozača u utrci. 

{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;font-size: 85%; text-align:center&quot; 
|-
!pozicija u utrci  
|bgcolor=&quot;gold&quot;|'''1. ||bgcolor=&quot;silver&quot;|'''2. ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. ||'''11. ||'''12. ||'''13. ||'''14. ||'''15. 
|-
!bodovi 
|20 ||17 ||15 ||13 ||11 ||10 ||9 ||8 ||7 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1
|-
|}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 90%&quot; 
!mj. !!vozač !!konstruktor !!{{abbr|bm|broj motocikla}} !!momčad (tim) !!motocikl !!bodova 
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|'''1. ||{{ZD|S|SAD}} '''[[Wayne Rainey]] ||'''[[Yamaha]] ||'''2 ||&lt;small&gt; '''Marlboro Team Roberts ||&lt;small&gt; '''Yamaha YZR500 ||'''255 
|- bgcolor=&quot;silver&quot; 
|'''2. ||{{ZD|S|SAD}} '''[[Kevin Schwantz]] ||'''[[Suzuki]] ||'''34 ||&lt;small&gt; '''Team Lucky Strike Suzuki ||&lt;small&gt; '''Suzuki RGV500 ||'''188 
|- bgcolor=&quot;goldenrod&quot; 
|'''3. ||{{ZD|A|AUS}} '''[[Michael Doohan]] ||'''[[Honda]] ||'''9 ||&lt;small&gt; '''Rothmans Honda  ||&lt;small&gt; '''Honda NSR500 ||'''179 
|-
|4. ||{{ZD|U|UK}} Niall Mackenzie ||Suzuki ||7 ||&lt;small&gt; Team Lucky Strike Suzuki ||&lt;small&gt; Suzuki RGV500 ||140 
|-
|5. ||{{ZD|A|AUS}} [[Wayne Gardner]] ||Honda ||10 ||&lt;small&gt; Rothmans Honda (Kanemoto) ||&lt;small&gt; Honda NSR500 ||138 
|-
|6. ||{{ZD|Š|ŠPA}} Juan Garriga ||Yamaha ||11 ||&lt;small&gt; Ducados Yamaha Team  ||&lt;small&gt; Yamaha YZR500 ||121 
|-
|7. ||{{ZD|S|SAD}} [[Eddie Lawson]] ||Yamaha ||1 ||&lt;small&gt; Marlboro Team Roberts ||&lt;small&gt; Yamaha YZR500 ||118 
|-
|8. ||{{ZD|F|FRA}} Jean-Philippe Ruggia ||Yamaha ||14 ||&lt;small&gt; Gauloises Blondes Yamaha/Mobil 1 ||&lt;small&gt; Yamaha YZR500 ||110 
|-
|9. ||{{ZD|F|FRA}} [[Christian Sarron]] ||Yamaha ||3 ||&lt;small&gt; Gauloises Blondes Yamaha/Mobil 1 ||&lt;small&gt; Yamaha YZR500 ||84 
|-
|10. ||{{ZD|Š|ŠPA}} [[Sito Pons]] ||Honda ||6 ||&lt;small&gt; Campsa Banesto ||&lt;small&gt; Honda NSR500 ||76 
|-
|11. ||{{ZD|I|ITA}} [[Pierfrancesco Chili]] ||Honda ||5 ||&lt;small&gt; ROC-ELF-La Cinque ||&lt;small&gt; Honda NSR500 ||63 
|-
|12. ||{{ZD|B|BRA}} [[Alex Barros]] ||Cagiva ||28 ||&lt;small&gt; Cagiva Corse ||&lt;small&gt; Cagiva C590 ||57 
|-
|13. ||{{ZD|S|SAD}} [[Randy Mamola]] ||Cagiva ||18 ||&lt;small&gt; Cagiva Corse ||&lt;small&gt; Cagiva C590 ||rowspan=&quot;2&quot;|55 
|-
|14. ||{{ZD|I|ITA}} Marco Papa ||Honda ||31 &lt;br&gt; 37 &lt;br&gt; 38 &lt;br&gt; 55 ||&lt;small&gt; MotoClub Perugia &lt;br&gt; ROC-ELF-La Cinque ||&lt;small&gt; Honda RS500 &lt;br&gt; Honda NSR500 
|-
|15. ||{{ZD|U|UK}} [[Ron Haslam]] ||Cagiva ||8 ||&lt;small&gt; Cagiva Corse ||&lt;small&gt; Cagiva C590 ||46 
|-
|16. ||{{ZD|N|NIZ}} Cees Doorakkers ||Honda ||36 &lt;br&gt; 41 ||&lt;small&gt; HRK Motors ||&lt;small&gt; Honda RS500 ||39 
|-
|17. ||{{ZD|I|IRS}} Eddie Laycock ||Honda ||24 ||&lt;small&gt; Millar Racing ||&lt;small&gt; Honda RS500 ||30 
|-
|18. ||{{ZD|U|UK}} [[Carl Fogarty]] ||Honda ||55 ||&lt;small&gt; ROC-ELF-La Cinque ||&lt;small&gt; Honda NSR500 ||24 
|-
|19. ||{{ZD|Š|ŠVI}} Niggi Schmassmann ||Honda ||26 ||&lt;small&gt; FMS/N Schmassmann ||&lt;small&gt; Honda NSR500 ||23 
|-
|20. ||{{ZD|Š|ŠVE}} Peter Lindén ||Honda ||17 ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; Honda NSR500 ||15 
|-
&lt;!--
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
--&gt;

|}

== Poredak za konstruktore ==
; Sustav bodovanja 
Bodove za proizvođača osvaja najbolje plasirani motocikl proizvođača među prvih 15 u utrci. 

{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;font-size: 85%; text-align:center&quot; 
|-
!pozicija u utrci  
|bgcolor=&quot;gold&quot;|'''1. ||bgcolor=&quot;silver&quot;|'''2. ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. ||'''11. ||'''12. ||'''13. ||'''14. ||'''15. 
|-
!bodovi 
|20 ||17 ||15 ||13 ||11 ||10 ||9 ||8 ||7 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1
|-
|}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 90%&quot; 
!mj. !!konstruktor !!bod 
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|'''1. ||{{ZD|J|JAP}} '''[[Yamaha]] ||align=&quot;right&quot;|'''272 
|- bgcolor=&quot;silver&quot; 
|'''2. ||{{ZD|J|JAP}} '''[[Honda]] ||align=&quot;right&quot;|'''233 
|- bgcolor=&quot;goldenrod&quot; 
|'''3. ||{{ZD|J|JAP}} '''[[Suzuki]] ||align=&quot;right&quot;|'''223 
|-
|4. ||{{ZD|I|ITA}} Cagiva ||align=&quot;right&quot;|88 
|-
|5. ||{{ZD|F|FRA}} Chevallier &lt;br&gt; &lt;small&gt; {{ZD|F|FRA}} ''Chevallier-Honda ||align=&quot;right&quot;|4 
|-
|6. ||{{ZD|I|ITA}} Paton ||align=&quot;right&quot;|1 
|-
|}
&lt;small&gt; u ljestvici konstruktori koji su osvojili bodove u prvenstvu &lt;/small&gt;

== Povezani članci ==
* [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu]]

== Vanjske poveznice == 
* {{en icon}} [https://www.motogp.com motogp.com] 
* {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-CH%20MONDE.htm racingmemo.free.fr, ''LES CHAMPIONNATS DU MONDE DE VITESSE MOTO''] 
* {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/motogp/summary/2022 motorsportstats.com, ''MotoGP''] 
* {{fra icon}} [http://www.pilotegpmoto.com pilotegpmoto.com] 
* {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725172956/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_Index.htm jumpingjack.nl, ''Alle Grand-Prix uitslagen en bijzonderheden, van 1973 (het jaar dat Jack begon met racen) tot heden.''] 
* {{en icon}} [https://www.motorsport-archive.com/results/series/36 motorsport-archive.com, ''World 500ccm Championship :: Overview''] 
* {{en icon}} [https://www.the-sports.org/moto-moto-gp-presentation-medal-winners-sup405.html the-sports.org, ''Moto - Moto GP - Prize list''] 
* {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/series/motogp/ motorsportmagazine.com, ''World Motorcycle Championship / MotoGP''] 
* {{en icon}} [https://en.wikipedia.org/wiki/1990_Grand_Prix_motorcycle_racing_season en.wikipedia.org, ''1990 Grand Prix motorcycle racing season''] 
* {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Risultati_del_motomondiale_1990 it.wikipedia.org, ''Risultati del motomondiale 1990''] 

== Izvori == 
&lt;small&gt; 
* {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1990/JPN/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''GP Results / 1990 / 500cc''], pristupljeno 22. srpnja 2022. 
* {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/world-standing/1990/500cc/Championship motogp.com, ''Championship Standings 500cc 1990''], pristupljeno 22. srpnja 2022. 
* {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/statistics/gp-race-winners/1990/All-circuits/MotoGP/All-countries/?page=1 motogp.com, ''1990 - MotoGP (1990cc) - Grand Prix Race Winners ''], pristupljeno 22. srpnja 2022. 
* {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/statistics/riders-stats/1990/All-circuits/MotoGP/All-countries/fast-lap/?page=1 motogp.com, ''1990 - MotoGP (1990cc) - Riders Stats - Race fatest laps''], pristupljeno 22. srpnja 2022. 
* {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/statistics/riders-stats/1990/All-circuits/MotoGP/All-countries/podiums/?page=1 motogp.com, ''1990 - MotoGP (1990cc) - Riders Stats - Grand Prix Podiums''], pristupljeno 22. srpnja 2022. 
* {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/statistics/riders-stats/1990/All-circuits/MotoGP/All-countries/poles/?page=1 motogp.com, ''1990 - MotoGP (1990cc) - Riders Stats - Poles''], pristupljeno 22. srpnja 2022. 
* {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-classements_90-500.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE VITESSE MOTO - CLASSEMENTS COMPLETS - 1994 - 500cc''], pristupljeno 22. srpnja 2022. 
* {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-1990.htm racingmemo.free.fr,  ''Les Championnats du Monde de Courses sur Route - L'année 1994''], pristupljeno 22. srpnja 2022. 
* {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725171400/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_1990_heden.htm jumpingjack.nl, ''1990 - GP''], wayback arhiva 
* {{fra icon}} [http://www.pilotegpmoto.com/gp-1990.pdf pilotegpmoto.com, ''1990 (GP)''], preuzeto 22. srpnja 2022. 
* {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/motogp/summary/1990 motorsportstats.com, ''MotoGP - 1990 - Summary''], pristupljeno 22. srpnja 2022. 
* {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/motogp/calendar/1990 motorsportstats.com, ''MotoGP - 1990 - Calendar''], pristupljeno 22. srpnja 2022. 
* {{en icon}}[https://motorsportstats.com/series/motogp/standings/1990 motorsportstats.com, ''MotoGP - 1990 - Standings''], pristupljeno 22. srpnja 2022. 
* {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/motogp/results/1990 motorsportstats.com, ''MotoGP - 1990 - Results''], pristupljeno 22. srpnja 2022. 
* {{en icon}} [https://www.the-sports.org/moto-1990-500cc-epr54105.html the-sports.org, ''Moto - 500cc - 1990''], pristupljeno 22. srpnja 2022. 
* {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/championships/1990-world-motorcycle-championship/ motorsportmagazine.com, ''1990 World Motorcycle Championship''], pristupljeno 22. srpnja 2022. 
* {{en icon}} [https://www.motorsport-archive.com/results/season/113 motorsport-archive.com, ''World 500ccm Championship 1990 :: Schedule and Standings''], pristupljeno 22. srpnja 2022. 
* {{en icon}} [https://www.motorsport-archive.com/results/season/driver2/id/113 motorsport-archive.com, ''World 500ccm Championship 1990 :: Drivers''], pristupljeno 22. srpnja 2022. 
* {{en icon}} [https://www.f1network.net/main/s180/st53227.htm f1network.net, ''500cc Grand Prix entry list for 1990''], objavljeno 13. rujna 2006., pristupljeno 22. srpnja 2022. 
{{izvori|2}} &lt;/small&gt; 

{{Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu}}
{{Svjetski prvaci u MotoGP/500cc}}

[[Kategorija:Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu|1990 1 500cc]]</text>
      <sha1>9q3hkitule7schdcne3lx50k0ah8rid</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433192</id>
      <parentid>6433164</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T11:34:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Cybermb</username>
        <id>1634</id>
      </contributor>
      <comment>/* Poredak za vozače */ poredak 21.-28.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29349" xml:space="preserve">{{radovi}}

'''[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu]]''' u klasi '''''500cc''''' za 1990. godinu je osvojio [[SAD|američki]] vozač [[Wayne Rainey]] na motociklu ''[[Yamaha]] YZR500'' u momčadi ''Marlboro Team Roberts''. 

== Raspored utrka i osvajači postolja ==
1990. godine je bilo na rasporedu 15 trkačih vikenda ''[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetskog prvenstva]]'' i na svima su vožene utrke u klasi ''500cc''.

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot; 
!{{abbr|rb|redni broj utrke u klasi u prvenstvu}} !!{{abbr|datum|datum održavanja utrke}} !!staza !!{{abbr|utrka|''Velika nagrada''}} !!width=&quot;10%&quot;|službeni naziv utrke !!{{abbr|pole poz.|1. startna pozicija}} !!{{abbr|motocikl|motocikl na 1. startnoj poziciji}} !!{{abbr|naj.krug|najbrži krug}} !!motocikl !!pobjednik !!motocikl !!drugoplasirani !!motocikl !!trećeplasirani !!motocikl !!{{abbr|izvj.|izvor ili izvještaj za utrku}} 
|-
|'''1 ||&lt;small&gt; 25. ožujka 1990. ||{{ZD|J|JAP}} [[Staza Suzuka|Suzuka]] ||''VN Japana ||&lt;small&gt; ''Kibun Japanese Grand Prix Suzuka 1990 
|{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha ||{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha  
|{{ZD|S|SAD}} '''Wayne Rainey ||'''Yamaha ||{{ZD|A|AUS}} Wayne Gardner ||Honda ||{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki 
|&lt;ref name=&quot;pilotegp_1990&quot;&gt; {{fra icon}} [http://www.pilotegpmoto.com/gp-1990.pdf pilotegpmoto.com, ''1990 (GP)''], preuzeto 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;jumpingjack_1990&quot;&gt; {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725171400/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_1990_heden.htm jumpingjack.nl, ''1990 - GP''], wayback arhiva &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1990/JPN/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''JAPANESE GRAND PRIX / 500cc / RAC''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/1990/japanese-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1990 / JPN / Race''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1990-japanese-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1990 Japanese MotoGP / Grand Prix of Japan''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_del_Giappone_1990 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico del Giappone 1990''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; 
|-
|'''2 ||&lt;small&gt; 8. travnja 1990. ||{{ZD|S|SAD}} Laguna Seca ||''VN SAD-a ||&lt;small&gt; ''The United States International Grand Prix 
|{{ZD|A|AUS}} Wayne Gardner ||Honda ||{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki 
|{{ZD|S|SAD}} '''Wayne Rainey ||'''Yamaha ||{{ZD|A|AUS}} Michael Doohan ||Honda ||{{ZD|I|ITA}} Pierfrancesco Chili ||Honda 
|&lt;ref name=&quot;pilotegp_1990&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;jumpingjack_1990&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1990/USA/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''UNITED STATES GRAND PRIX / 500cc / RAC''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/1990/united-states-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1990 / USA / Race''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1990-united-states-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1990 United States MotoGP / United States Grand Prix''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_degli_Stati_Uniti_d%27America_1990 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico degli Stati Uniti d'America 1990''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; 
|-
|'''3 ||&lt;small&gt; 6. svibnja 1990. ||{{ZD|Š|ŠPA}} Jerez ||''VN Španjolske ||&lt;small&gt; ''XL Gran Premio de España 
|{{ZD|A|AUS}} Michael Doohan ||Honda ||{{ZD|A|AUS}} Michael Doohan ||Honda  
|{{ZD|A|AUS}} '''Wayne Gardner ||'''Honda ||{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha ||{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki 
|&lt;ref name=&quot;pilotegp_1990&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;jumpingjack_1990&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1990/SPA/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''SPANISH GRAND PRIX / 500cc / RAC''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/1990/spanish-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1990 / ESP / Race''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1990-spanish-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1990 Spanish MotoGP / Gran Premio de Espana''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_di_Spagna_1990 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico di Spagna 1990''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; 
|-
|'''4 ||&lt;small&gt; 20. svibnja 1990. ||{{ZD|I|ITA}} Misano (Santamonica) ||''VN Nacija ||&lt;small&gt; ''G.P. d'Italia 1990 - 68º G.P. delle Nazioni 
|{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha ||{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha  
|{{ZD|S|SAD}} '''Wayne Rainey ||'''Yamaha ||{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki ||{{ZD|A|AUS}} Michael Doohan ||Honda 
|&lt;ref name=&quot;pilotegp_1990&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;jumpingjack_1990&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1990/NAT/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''NATIONS GRAND PRIX / 500cc / RAC''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/1990/nations-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1990 / NAT / Race''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1990-nations-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1990 Nations MotoGP / Gran Premio delle Nazioni''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_delle_Nazioni_1990 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico delle Nazioni 1990''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; 
|-
|'''5 ||&lt;small&gt; 27. svibnja 1990. ||{{ZD|N|NJE}} [[Nürburgring|Nürburgring]] ||''VN Zapadne Njemačke ||&lt;small&gt; ''Großer Preis von Deutschland 
|{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki ||{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki 
|{{ZD|S|SAD}} '''Kevin Schwantz ||'''Suzuki ||{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha ||{{ZD|U|UK}} Niall MacKenzie ||Suzuki 
|&lt;ref name=&quot;pilotegp_1990&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;jumpingjack_1990&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1990/WGER/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''WEST GERMANY GRAND PRIX / 500cc / RAC''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/1990/west-germany-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1990 / FRG / Race''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1990-german-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1990 German MotoGP / Grosser Preis von Deutschland''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_di_Germania_1990 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico di Germania 1990''], pristupljeno 22. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; 
|-
|'''6 ||&lt;small&gt; 10. lipnja 1990. ||{{ZD|A|AUT}} Salzburgring ||''VN Austrije ||&lt;small&gt; ''Großer Preis von Österreich 
|{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki ||{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki 
|{{ZD|S|SAD}} '''Kevin Schwantz ||'''Suzuki ||{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha ||{{ZD|A|AUS}} Michael Doohan ||Honda 
|&lt;ref name=&quot;pilotegp_1990&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;jumpingjack_1990&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1990/AUT/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''AUSTRIAN GRAND PRIX / 500cc / RAC''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/1990/austrian-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1990 / AUT / Race''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1990-austrian-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1990 Austrian MotoGP / Grosser Preis von Osterreich''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_d%27Austria_1990 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico d'Austria 1990''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; 
|-
|'''7 ||&lt;small&gt; 17. lipnja 1990. ||{{ZD|J|JUG}}{{ZD|H|HRV}} [[Automotodrom Grobnik|Grobnik]] ||''[[Velika nagrada Jadrana (motociklizam)|VN Jugoslavije]] ||&lt;small&gt; ''Yu Grand Prix '90 - 40º Velika Nagrada Jugoslavije 
|{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha ||{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha 
|{{ZD|S|SAD}} '''Wayne Rainey ||'''Yamaha ||{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki ||{{ZD|U|UK}} Niall MacKenzie ||Suzuki 
|&lt;ref name=&quot;pilotegp_1990&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;jumpingjack_1990&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/1990/yugoslavian-grand-prix/classification motorsportstats.com, ''MotoGP / 1990 / YUG / Race''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1990-yugoslavian-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1990 Yugoslavian MotoGP / Yugoslavian Grand Prix''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_di_Jugoslavia_1990 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico di Jugoslavia 1990''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; 
|-
|'''8 ||&lt;small&gt; 30. lipnja 1990. ||{{ZD|N|NIZ}} Assen ||''VN Nizozemske ||&lt;small&gt; ''60e Dutch TT - Assen 1990 - Grote Prijs van Nederland der KNMV 
|{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki ||{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki 
|{{ZD|S|SAD}} '''Kevin Schwantz ||'''Suzuki ||{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha ||{{ZD|S|SAD}} Eddie Lawson ||Yamaha 
|&lt;ref name=&quot;pilotegp_1990&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;jumpingjack_1990&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1990/NED/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''DUTCH TT / 500cc / RAC''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/1990/dutch-tt/classification motorsportstats.com, ''MotoGP / 1990 / NLD / Race''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1990-dutch-tt-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1990 Dutch TT MotoGP / Dutch TT''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_d%27Olanda_1990 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico d'Olanda 1990''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; 
|-
|'''9 ||&lt;small&gt; 7. srpnja 1990. ||{{ZD|B|BEL}} [[Staza Spa-Francorchamps|Spa-Francorchamps]] ||''VN Belgije ||&lt;small&gt; ''Belgian Motorcycle Grand Prix 
|{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki ||{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha 
|{{ZD|S|SAD}} '''Wayne Rainey ||'''Yamaha ||{{ZD|F|FRA}} Jean-Philippe Ruggia ||Yamaha ||{{ZD|S|SAD}} Eddie Lawson ||Yamaha 
|&lt;ref name=&quot;pilotegp_1990&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;jumpingjack_1990&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1990/BEL/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''BELGIUM GRAND PRIX / 500cc / RAC''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/1990/belgium-grand-prix/classification motorsportstats.com, ''MotoGP / 1990 / BEL / Race''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1990-belgian-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1990 Belgian MotoGP / Grand Prix de Belgique''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_del_Belgio_1990 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico del Belgio 1990''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; 
|-
|'''10 ||&lt;small&gt; 22. srpnja 1990. ||{{ZD|F|FRA}} Le Mans - Bugatti ||''VN Francuske ||&lt;small&gt; ''Grand Prix de France 
|{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki ||{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki 
|{{ZD|S|SAD}} '''Kevin Schwantz ||'''Suzuki ||{{ZD|A|AUS}} Wayne Gardner ||Honda ||{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha 
|&lt;ref name=&quot;pilotegp_1990&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;jumpingjack_1990&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1990/FRA/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''FRENCH GRAND PRIX / 500cc / RAC''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/1990/french-grand-prix/classification motorsportstats.com, ''MotoGP / 1990 / FRA / Race''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1990-french-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1990 French MotoGP / Grand Prix de France''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_di_Francia_1990 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico di Francia 1990''], pristupljeno 25. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; 
|-
|'''11 ||&lt;small&gt; 5. kolovoza 1990. ||{{ZD|U|UK}} Donnington Park ||''VN Velike Britanije ||&lt;small&gt; ''British Motorcycle Grand Prix 
|{{ZD|A|AUS}} Wayne Gardner ||Honda ||{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki 
|{{ZD|S|SAD}} '''Kevin Schwantz ||'''Suzuki ||{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha ||{{ZD|S|SAD}} Eddie Lawson ||Yamaha 
|&lt;ref name=&quot;pilotegp_1990&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;jumpingjack_1990&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1990/GBR/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''BRITISH GRAND PRIX / 500cc / RAC''], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/1990/british-grand-prix/classification motorsportstats.com, ''MotoGP / 1990 / GBR / Race''], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1990-british-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1990 British MotoGP / British Grand Prix''], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_di_Gran_Bretagna_1990 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico di Gran Bretagna 1990''], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; 
|-
|'''12 ||&lt;small&gt; 12. kolovoza 1990. ||{{ZD|Š|ŠVE}} Anderstorp ||''VN Švedske ||&lt;small&gt; ''Nordic TT Anderstorp 90  
|{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki ||{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha 
|{{ZD|S|SAD}} '''Wayne Rainey ||'''Yamaha ||{{ZD|S|SAD}} Eddie Lawson ||Yamaha ||{{ZD|A|AUS}} Wayne Gardner ||Honda 
|&lt;ref name=&quot;pilotegp_1990&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;jumpingjack_1990&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1990/SWE/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''SWEDISH GRAND PRIX / 500cc / RAC''], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/1990/swedish-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1990 / SWE / Race''], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1990-swedish-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1990 Swedish MotoGP / Sveriges Grand Prix''], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_di_Svezia_1990 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico di Svezia 1990''], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; 
|-
|'''13 ||&lt;small&gt; 26. kolovoza 1990. ||{{ZD|Č|ČSSR}} Brno ||''VN Čehoslovačke ||&lt;small&gt; ''Grand Prix Brno - ČSFR  
|{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki ||{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha 
|{{ZD|S|SAD}} '''Wayne Rainey ||'''Yamaha ||{{ZD|A|AUS}} Wayne Gardner ||Honda ||{{ZD|S|SAD}} Eddie Lawson ||Yamaha 
|&lt;ref name=&quot;pilotegp_1990&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;jumpingjack_1990&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1990/TCH/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''CZECHOSLOVAKIAN GRAND PRIX / 500cc / RAC''], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/1990/czechoslovakian-grand-prix/classification motorsportstats.com, ''MotoGP / 1990 / CZE / Race''], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1990-czechoslovakian-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1990 Czechoslovakian MotoGP / Czechoslovakian Grand Prix''], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_di_Cecoslovacchia_1990 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico di Cecoslovacchia 1990''], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; 
|-
|'''14 ||&lt;small&gt; 2. rujna 1990. ||{{ZD|M|MAĐ}} [[Hungaroring]] ||''VN Mađarske ||&lt;small&gt; ''Gyorsasági Motoros Grand Prix - 1. Magyar Nagydíj - Motorrad Grand Prix - 1. Grosser Preis von Ungarn  
|{{ZD|A|AUS}} Michael Doohan ||Honda ||{{ZD|A|AUS}} Michael Doohan ||Honda 
|{{ZD|A|AUS}} '''Michael Doohan ||'''Honda ||{{ZD|S|SAD}} Eddie Lawson ||Yamaha ||{{ZD|S|SAD}} Kevin Schwantz ||Suzuki 
|&lt;ref name=&quot;pilotegp_1990&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;jumpingjack_1990&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1990/HUN/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''HUNGARIAN GRAND PRIX / 500cc / RAC''], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/1990/hungarian-grand-prix/classification motorsportstats.com, ''MotoGP / 1990 / HUN / Race''], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1990-hungarian-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1990 Hungarian MotoGP / Magyar Nagydij'], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_d%27Ungheria_1990 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico d'Ungheria 1990''], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; 
|-
|'''15 ||&lt;small&gt; 16. rujna 1990. ||{{ZD|A|AUS}} Phillip Island ||''VN Australije ||&lt;small&gt; ''1990 Drink/Drive Australian Motorcycle Grand Prix  
|{{ZD|A|AUS}} Michael Doohan ||Honda ||{{ZD|A|AUS}} Wayne Gardner ||Honda 
|{{ZD|A|AUS}} '''Wayne Gardner ||'''Honda ||{{ZD|A|AUS}} Michael Doohan ||Honda ||{{ZD|S|SAD}} Wayne Rainey ||Yamaha 
|&lt;ref name=&quot;pilotegp_1990&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;jumpingjack_1990&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1990/AUS/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''AUSTRALIAN GRAND PRIX / 500cc / RAC''], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/motogp/1990/australian-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1990 / AUS / Race''], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1990-australian-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1990 Australian MotoGP / Australian Grand Prix'], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Gran_Premio_motociclistico_d%27Australia_1990 it.wikipedia.org, ''Gran Premio motociclistico d'Australia 1990''], pristupljeno 26. srpnja 2022. &lt;/ref&gt; 
|-
|}
&lt;small&gt; 
''VN Nacija'' - također navedena kao ''VN Italije''  &lt;br&gt; 
''VN Zapadne Njemačke'' - također navedena kao ''VN Njemačke'' &lt;br&gt; 
''VN Nizozemske'' - također navedena kao ''Dutch TT'' &lt;br&gt; 
''VN Velike Britanije'' - također navedena kao ''VN Britanije'' &lt;br&gt; 
''VN Švedske'' - također navedena kao ''Nordic TT'' 
&lt;/small&gt;

== Poredak za vozače ==
; Sustav bodovanja 
Bodove osvaja prvih 15 vozača u utrci. 

{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;font-size: 85%; text-align:center&quot; 
|-
!pozicija u utrci  
|bgcolor=&quot;gold&quot;|'''1. ||bgcolor=&quot;silver&quot;|'''2. ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. ||'''11. ||'''12. ||'''13. ||'''14. ||'''15. 
|-
!bodovi 
|20 ||17 ||15 ||13 ||11 ||10 ||9 ||8 ||7 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1
|-
|}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 90%&quot; 
!mj. !!vozač !!konstruktor !!{{abbr|bm|broj motocikla}} !!momčad (tim) !!motocikl !!bodova 
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|'''1. ||{{ZD|S|SAD}} '''[[Wayne Rainey]] ||'''[[Yamaha]] ||'''2 ||&lt;small&gt; '''Marlboro Team Roberts ||&lt;small&gt; '''Yamaha YZR500 ||'''255 
|- bgcolor=&quot;silver&quot; 
|'''2. ||{{ZD|S|SAD}} '''[[Kevin Schwantz]] ||'''[[Suzuki]] ||'''34 ||&lt;small&gt; '''Team Lucky Strike Suzuki ||&lt;small&gt; '''Suzuki RGV500 ||'''188 
|- bgcolor=&quot;goldenrod&quot; 
|'''3. ||{{ZD|A|AUS}} '''[[Michael Doohan]] ||'''[[Honda]] ||'''9 ||&lt;small&gt; '''Rothmans Honda  ||&lt;small&gt; '''Honda NSR500 ||'''179 
|-
|4. ||{{ZD|U|UK}} Niall Mackenzie ||Suzuki ||7 ||&lt;small&gt; Team Lucky Strike Suzuki ||&lt;small&gt; Suzuki RGV500 ||140 
|-
|5. ||{{ZD|A|AUS}} [[Wayne Gardner]] ||Honda ||10 ||&lt;small&gt; Rothmans Honda (Kanemoto) ||&lt;small&gt; Honda NSR500 ||138 
|-
|6. ||{{ZD|Š|ŠPA}} Juan Garriga ||Yamaha ||11 ||&lt;small&gt; Ducados Yamaha Team  ||&lt;small&gt; Yamaha YZR500 ||121 
|-
|7. ||{{ZD|S|SAD}} [[Eddie Lawson]] ||Yamaha ||1 ||&lt;small&gt; Marlboro Team Roberts ||&lt;small&gt; Yamaha YZR500 ||118 
|-
|8. ||{{ZD|F|FRA}} Jean-Philippe Ruggia ||Yamaha ||14 ||&lt;small&gt; Gauloises Blondes Yamaha/Mobil 1 ||&lt;small&gt; Yamaha YZR500 ||110 
|-
|9. ||{{ZD|F|FRA}} [[Christian Sarron]] ||Yamaha ||3 ||&lt;small&gt; Gauloises Blondes Yamaha/Mobil 1 ||&lt;small&gt; Yamaha YZR500 ||84 
|-
|10. ||{{ZD|Š|ŠPA}} [[Sito Pons]] ||Honda ||6 ||&lt;small&gt; Campsa Banesto ||&lt;small&gt; Honda NSR500 ||76 
|-
|11. ||{{ZD|I|ITA}} [[Pierfrancesco Chili]] ||Honda ||5 ||&lt;small&gt; ROC-ELF-La Cinque ||&lt;small&gt; Honda NSR500 ||63 
|-
|12. ||{{ZD|B|BRA}} [[Alex Barros]] ||Cagiva ||28 ||&lt;small&gt; Cagiva Corse ||&lt;small&gt; Cagiva C590 ||57 
|-
|13. ||{{ZD|S|SAD}} [[Randy Mamola]] ||Cagiva ||18 ||&lt;small&gt; Cagiva Corse ||&lt;small&gt; Cagiva C590 ||rowspan=&quot;2&quot;|55 
|-
|14. ||{{ZD|I|ITA}} Marco Papa ||Honda ||31 / 37 / 38 / 55 ||&lt;small&gt; MotoClub Perugia &lt;br&gt; ROC-ELF-La Cinque ||&lt;small&gt; Honda RS500 &lt;br&gt; Honda NSR500 
|-
|15. ||{{ZD|U|UK}} [[Ron Haslam]] ||Cagiva ||8 ||&lt;small&gt; Cagiva Corse ||&lt;small&gt; Cagiva C590 ||46 
|-
|16. ||{{ZD|N|NIZ}} Cees Doorakkers ||Honda ||36 / 41 ||&lt;small&gt; HRK Motors ||&lt;small&gt; Honda RS500 ||39 
|-
|17. ||{{ZD|I|IRS}} Eddie Laycock ||Honda ||24 ||&lt;small&gt; Millar Racing ||&lt;small&gt; Honda RS500 ||30 
|-
|18. ||{{ZD|U|UK}} [[Carl Fogarty]] ||Honda ||55 ||&lt;small&gt; ROC-ELF-La Cinque ||&lt;small&gt; Honda NSR500 ||24 
|-
|19. ||{{ZD|Š|ŠVI}} Niggi Schmassmann ||Honda ||26 ||&lt;small&gt; FMS/N Schmassmann ||&lt;small&gt; Honda RS500 ||23 
|-
|20. ||{{ZD|Š|ŠVE}} Peter Lindén ||Honda ||17 ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; Honda RS500 ||15 
|-
|21. ||{{ZD|A|AUS}} Kevin Magee ||Suzuki ||4 ||&lt;small&gt; Team Lucky Strike Suzuki ||&lt;small&gt; Suzuki RGV500 ||13 
|-
|22. ||{{ZD|A|AUT}} Karl Truchsess ||Honda ||33 / 35 / 36 / 43 ||&lt;small&gt; Shell ||&lt;small&gt; Honda RS500 ||12 
|-
|23. ||{{ZD|J|JAP}} Tadahiko Taira ||Yamaha ||21 ||&lt;small&gt; Tech 21/Yamaha Motor Company ||&lt;small&gt; Yamaha YZR500 ||10 
|-
|24. ||{{ZD|A|AUS}} Peter Goddard ||Yamaha ||21 ||&lt;small&gt; Marlboro Team Roberts ||&lt;small&gt; Yamaha YZR500 ||rowspan=&quot;2&quot;|8 
|-
|25. ||{{ZD|L|LUX}}{{ZD|N|NJE}} Andreas Leuthe ||Honda &lt;br&gt; Librenti ||25 ||&lt;small&gt; Librenti Corse ||&lt;small&gt; Honda RS500 &lt;br&gt; Librenti 
|-
|26. ||{{ZD|J|JAP}} Shinichi Ito ||Honda ||39 ||&lt;small&gt; HRC/Pentax ||&lt;small&gt; Honda NSR500 ||7 
|-
|27. ||{{ZD|I|ITA}} Romolo Balbi ||Honda ||35 ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; Honda RS500 ||6 
|-
|rowspan=&quot;3&quot;|28. ||{{ZD|J|JAP}} Hikaru Miyagi ||Honda ||37 ||&lt;small&gt; Teera ||&lt;small&gt; Honda NSR500 ||rowspan=&quot;3&quot;|5 
|-
|{{ZD|I|ITA}} Michele Valdo ||Honda ||40 ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; Honda RS500 
|-
|{{ZD|J|JAP}} Norihiko Fujiwara ||Yamaha ||15 ||&lt;small&gt; Yamaha Motor Company Motorsports ||&lt;small&gt; Yamaha YZR500 
|-
&lt;!--
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
--&gt;

|}

== Poredak za konstruktore ==
; Sustav bodovanja 
Bodove za proizvođača osvaja najbolje plasirani motocikl proizvođača među prvih 15 u utrci. 

{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;font-size: 85%; text-align:center&quot; 
|-
!pozicija u utrci  
|bgcolor=&quot;gold&quot;|'''1. ||bgcolor=&quot;silver&quot;|'''2. ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. ||'''11. ||'''12. ||'''13. ||'''14. ||'''15. 
|-
!bodovi 
|20 ||17 ||15 ||13 ||11 ||10 ||9 ||8 ||7 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1
|-
|}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 90%&quot; 
!mj. !!konstruktor !!bod 
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|'''1. ||{{ZD|J|JAP}} '''[[Yamaha]] ||align=&quot;right&quot;|'''272 
|- bgcolor=&quot;silver&quot; 
|'''2. ||{{ZD|J|JAP}} '''[[Honda]] ||align=&quot;right&quot;|'''233 
|- bgcolor=&quot;goldenrod&quot; 
|'''3. ||{{ZD|J|JAP}} '''[[Suzuki]] ||align=&quot;right&quot;|'''223 
|-
|4. ||{{ZD|I|ITA}} Cagiva ||align=&quot;right&quot;|88 
|-
|5. ||{{ZD|F|FRA}} Chevallier &lt;br&gt; &lt;small&gt; {{ZD|F|FRA}} ''Chevallier-Honda ||align=&quot;right&quot;|4 
|-
|6. ||{{ZD|I|ITA}} Paton ||align=&quot;right&quot;|1 
|-
|}
&lt;small&gt; u ljestvici konstruktori koji su osvojili bodove u prvenstvu &lt;/small&gt;

== Povezani članci ==
* [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu]]

== Vanjske poveznice == 
* {{en icon}} [https://www.motogp.com motogp.com] 
* {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-CH%20MONDE.htm racingmemo.free.fr, ''LES CHAMPIONNATS DU MONDE DE VITESSE MOTO''] 
* {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/motogp/summary/2022 motorsportstats.com, ''MotoGP''] 
* {{fra icon}} [http://www.pilotegpmoto.com pilotegpmoto.com] 
* {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725172956/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_Index.htm jumpingjack.nl, ''Alle Grand-Prix uitslagen en bijzonderheden, van 1973 (het jaar dat Jack begon met racen) tot heden.''] 
* {{en icon}} [https://www.motorsport-archive.com/results/series/36 motorsport-archive.com, ''World 500ccm Championship :: Overview''] 
* {{en icon}} [https://www.the-sports.org/moto-moto-gp-presentation-medal-winners-sup405.html the-sports.org, ''Moto - Moto GP - Prize list''] 
* {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/series/motogp/ motorsportmagazine.com, ''World Motorcycle Championship / MotoGP''] 
* {{en icon}} [https://en.wikipedia.org/wiki/1990_Grand_Prix_motorcycle_racing_season en.wikipedia.org, ''1990 Grand Prix motorcycle racing season''] 
* {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Risultati_del_motomondiale_1990 it.wikipedia.org, ''Risultati del motomondiale 1990''] 

== Izvori == 
&lt;small&gt; 
* {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1990/JPN/500cc/RAC/Classification motogp.com, ''GP Results / 1990 / 500cc''], pristupljeno 22. srpnja 2022. 
* {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/world-standing/1990/500cc/Championship motogp.com, ''Championship Standings 500cc 1990''], pristupljeno 22. srpnja 2022. 
* {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/statistics/gp-race-winners/1990/All-circuits/MotoGP/All-countries/?page=1 motogp.com, ''1990 - MotoGP (1990cc) - Grand Prix Race Winners ''], pristupljeno 22. srpnja 2022. 
* {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/statistics/riders-stats/1990/All-circuits/MotoGP/All-countries/fast-lap/?page=1 motogp.com, ''1990 - MotoGP (1990cc) - Riders Stats - Race fatest laps''], pristupljeno 22. srpnja 2022. 
* {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/statistics/riders-stats/1990/All-circuits/MotoGP/All-countries/podiums/?page=1 motogp.com, ''1990 - MotoGP (1990cc) - Riders Stats - Grand Prix Podiums''], pristupljeno 22. srpnja 2022. 
* {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/statistics/riders-stats/1990/All-circuits/MotoGP/All-countries/poles/?page=1 motogp.com, ''1990 - MotoGP (1990cc) - Riders Stats - Poles''], pristupljeno 22. srpnja 2022. 
* {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-classements_90-500.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE VITESSE MOTO - CLASSEMENTS COMPLETS - 1994 - 500cc''], pristupljeno 22. srpnja 2022. 
* {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-1990.htm racingmemo.free.fr,  ''Les Championnats du Monde de Courses sur Route - L'année 1994''], pristupljeno 22. srpnja 2022. 
* {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725171400/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_1990_heden.htm jumpingjack.nl, ''1990 - GP''], wayback arhiva 
* {{fra icon}} [http://www.pilotegpmoto.com/gp-1990.pdf pilotegpmoto.com, ''1990 (GP)''], preuzeto 22. srpnja 2022. 
* {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/motogp/summary/1990 motorsportstats.com, ''MotoGP - 1990 - Summary''], pristupljeno 22. srpnja 2022. 
* {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/motogp/calendar/1990 motorsportstats.com, ''MotoGP - 1990 - Calendar''], pristupljeno 22. srpnja 2022. 
* {{en icon}}[https://motorsportstats.com/series/motogp/standings/1990 motorsportstats.com, ''MotoGP - 1990 - Standings''], pristupljeno 22. srpnja 2022. 
* {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/motogp/results/1990 motorsportstats.com, ''MotoGP - 1990 - Results''], pristupljeno 22. srpnja 2022. 
* {{en icon}} [https://www.the-sports.org/moto-1990-500cc-epr54105.html the-sports.org, ''Moto - 500cc - 1990''], pristupljeno 22. srpnja 2022. 
* {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/championships/1990-world-motorcycle-championship/ motorsportmagazine.com, ''1990 World Motorcycle Championship''], pristupljeno 22. srpnja 2022. 
* {{en icon}} [https://www.motorsport-archive.com/results/season/113 motorsport-archive.com, ''World 500ccm Championship 1990 :: Schedule and Standings''], pristupljeno 22. srpnja 2022. 
* {{en icon}} [https://www.motorsport-archive.com/results/season/driver2/id/113 motorsport-archive.com, ''World 500ccm Championship 1990 :: Drivers''], pristupljeno 22. srpnja 2022. 
* {{en icon}} [https://www.f1network.net/main/s180/st53227.htm f1network.net, ''500cc Grand Prix entry list for 1990''], objavljeno 13. rujna 2006., pristupljeno 22. srpnja 2022. 
{{izvori|2}} &lt;/small&gt; 

{{Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu}}
{{Svjetski prvaci u MotoGP/500cc}}

[[Kategorija:Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu|1990 1 500cc]]</text>
      <sha1>irc7b3flniuusd8xj7gkb2blcrh2qsu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kad Miki kaže da se boji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>725313</id>
    <revision>
      <id>6433089</id>
      <parentid>6431435</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T22:11:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dean72</username>
        <id>77466</id>
      </contributor>
      <comment>sitno</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2864" xml:space="preserve">{{Film|naslov filma=Kaf Miki kaže da se boji|režija=Ines Pletikos|scenarij=Kruno Petrinović &lt;br&gt;
Ines Pletikos|glazba=Azra|montaža=Mladen Medić|distributer=[[HRT]]|godina=[[2005]]|trajanje=98 minuta|država=[[Hrvatska]]|jezik=[[Hrvatski jezik|hrvatski]]|žanr=dokumentarni, glazebni|imdb_id=3109612}}'''Kad Miki kaže da se boji''' je hrvatski dokumentarni film o likovima iz pjesama grupe [[Azra]]. Ime je dobio po istoimenoj pjesmi koju u originalu izvodi [[Parni valjak]] (kasnije [[Azra]]) na glazbu i tekst [[Branimir Štulić|Štulića]], koji je bio privremeni član.&lt;ref&gt;{{Citation|title=Parni Valjak - Vruće Igre|url=https://www.discogs.com/release/1073277-Parni-Valjak-Vruće-Igre|access-date=2022-06-20|language=en}}&lt;/ref&gt; Film je objavljen 2005. godine. 

== Opis filma ==
Mirna, Čera, Kipo, Suzy F, Maja Prišt, Gracija, Miki, Jablan samo su neki od protagonista legendarnih pjesama Branimira Johnnyja Štulića. Dokumentarni film 'Kad Miki kaže da se boji' približava nam urbani svijet Štulićevih stihova kroz razgovor s ovim ljudima sa zagrebačkog asfalta, ali i objašnjava društveno-političke prilike unatoč načinu na koji su ti stihovi nastajali i intimne životne prilike autora koji ih je napisao još jednom dokazujući da je najveći rock pjesnik ovih prostora onaj koji je doista opjevao život kakav je živio.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Lupiga|title=Kad Miki kaže da se boji|url=https://www.lupiga.com/filmovi/kad-miki-kaze-da-se-boji|access-date=2022-06-20|website=Lupiga|language=hr}}&lt;/ref&gt;

Redateljica Ines Pletikos objašnjava kako je Branimir Štulić dobio nadimak Johnny, kako je i zašto osnovao bend Azra, govori o pravim razlozima razlaza Štulića i [[Jura Stublić|Jure Stublića]], koji je 1979. bio pjevač Azre.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Kad Miki kaže da se boji (Kad Miki kaže da se boji - Tko su junaci Johnnyjevih pjesama, 2005)|url=https://mojtv.hr/m2/film.aspx?id=21498|access-date=2022-06-20|website=mojtv.hr}}&lt;/ref&gt;

== Zanimljivosti ==
Filmska ekipa i novinari magazina [[Gloria (magazin)|Gloria]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=BRANIMIR JOHNNY ŠTULIĆ (AZRA) - Razmišljam o povratku, možda|url=http://www.svilajnac001.co.rs/azra.htm|url-status=live|access-date=2022-06-20|website=www.svilajnac001.co.rs}}&lt;/ref&gt; posjetili su samog Štulića u Nizozemskoj.

{{Citat|U utorak, 12. srpnja oko 13 sati na vrata su mu pozvonili Mio Vesović i Ines Pletikos. Donijeli su darove: Mio četiri uokvirene fotografije Johnnyja i deset tvrdo kuhanih jaskanskih jaja, a Ines bocu dalmatinskog maslinovog ulja, bademe i suhe smokve. Njegova žena Josephine pozvala ih je unutra, a dva sata kasnije pridružio sam im se i ja.|Kruno Petrinović}}

== Reference ==
{{Izvori}}
[[Kategorija:Dokumentarni filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi 2000-ih]]
[[Kategorija:Hrvatski filmovi 2000-ih]]
[[Kategorija:Glazbeni filmovi]]</text>
      <sha1>om6sps6hjhy2lesx3xs499krbnxf4zl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Suradnik:Croxyz/Popis članaka (1001 – 1500)</title>
    <ns>2</ns>
    <id>725418</id>
    <revision>
      <id>6432862</id>
      <parentid>6432297</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T13:02:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1032" xml:space="preserve">{|role=&quot;presentation&quot; class=&quot;wikitable sortable mw-collapsible&quot; 
|+ class=&quot;nowrap&quot; | &lt;strong&gt;&lt;center&gt;Stvorene stranice&lt;/center&gt;&lt;/strong&gt;
|-
! Broj
! Naziv stranice
! Kategorija #1
! Kategorija #2
! Datum izrade
! Broj bajtova
|-
| 1001.
| [[FK Škupi]]
| Nogometni klub
| Sjeverna Makedonija
| 23. 7. 2022.
| {{formatnum:{{PAGESIZE:FK Škupi}}|R}}
|-
| 1002.
| [[Robert Ljubičić]]
| Nogometaš
| Austrija
| 24. 7. 2022.
| {{formatnum:{{PAGESIZE:Robert Ljubičić}}|R}}
|-
| 1003.
| [[Djurgårdens IF Fotboll]]
| Nogometni klub
| Švedska
| 24. 7. 2022.
| {{formatnum:{{PAGESIZE:Djurgårdens IF Fotboll}}|R}}
|-
| 1004.
| [[Gabriel Rukavina]]
| Nogometaš
| Hrvatska
| 24. 7. 2022.
| {{formatnum:{{PAGESIZE:Gabriel Rukavina}}|R}}
|-
| 1005.
| [[UEFA Liga prvaka 2022./23.]]
| Nogometno natjecanje
| Europa
| 25. 7. 2022.
| {{formatnum:{{PAGESIZE:UEFA Liga prvaka 2022./23.}}|R}}
|-
| 1006.
| [[NK Inker Zaprešić (2022.)]]
| Nogometni klub
| Hrvatska
| 26. 7. 2022.
| {{formatnum:{{PAGESIZE:NK Inker Zaprešić (2022.)}}|R}}
|-
|}</text>
      <sha1>fdg52wp47onamz6gxbxwh9sz78sizoi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedija:Članak tjedna/Prijedlozi za tjedne članke/32. 2022.</title>
    <ns>4</ns>
    <id>725424</id>
    <revision>
      <id>6432937</id>
      <parentid>6432368</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T16:06:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Neptune, the Mystic</username>
        <id>95253</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2300" xml:space="preserve">== 32. tjedan ==

'''Od 8. kolovoza do 15. kolovoza''' Članke je potrebno predložiti do nedjelje 31. srpnja do 23:59, a u ponedjeljak 1. kolovoza počinje glasovanje i traje 7 dana, do nedjelje 7. kolovoza u 23:59.&lt;br /&gt;
{{Glasovanje|25|7|2022|event=Predlaganje}} &lt;!-- ISPUNITI DATUMOM POČETKA PREDLAGANJA (samo brojevi) --&gt;&lt;br /&gt;
{{Glasovanje|1|8|2022}} &lt;!-- ISPUNITI DATUMOM POČETKA GLASOVANJA (samo brojevi) --&gt;

{{#ifexpr:30&lt;&gt;{{MJESNITJEDAN}} &lt;!-- ispitivanje je li tjedan u kome se predlaže? ---&gt;
| &lt;!-- ne - glasovanje --&gt;&lt;inputbox&gt;
type=create
editintro=Wikipedija:Članak tjedna/uputagl
buttonlabel=Glasuj
default=Wikipedija:Članak tjedna/Prijedlozi za tjedne članke/32. 2022.
hidden=yes
bgcolor=transparent
&lt;/inputbox&gt; &lt;!-- /glasovanje --
--- inače tjedan u kome se predlaže --&gt;
| &lt;!-- da - predlaganje --&gt;&lt;inputbox&gt;
type=comment
editintro=Wikipedija:Članak tjedna/uputatp
preload=Wikipedija:Članak tjedna/ulaz2
buttonlabel=Dodaj prijedlog
default=Wikipedija:Članak tjedna/Prijedlozi za tjedne članke/32. 2022.
hidden=yes
bgcolor=transparent
&lt;/inputbox&gt;}} &lt;!-- /predlaganje --&gt;

=== Close to the Edge ===
&lt;span class=&quot;plainlinks&quot;&gt;&lt;!--
--&gt;{{#ifexist: Close to the Edge &lt;s&gt;| |}}&lt;!--
--&gt;[[{{ucfirst:Close to the Edge}}]]&lt;!--
--&gt;{{#ifexist: Close to the Edge &lt;/s&gt; | |}}&lt;!--
--&gt; ([{{fullurl:{{ucfirst:Close to the Edge}}|action=edit}} uredi] | [[Razgovor:{{ucfirst:Close to the Edge}}|razgovor]] | [{{fullurl:{{ucfirst:Close to the Edge}}|action=history}} povijest] | [{{fullurl:Posebno:Što vodi ovamo/{{ucfirst:Close to the Edge}}|limit=999}} poveznice] | [{{fullurl:{{ucfirst:Close to the Edge}}|action=watch}} prati] | [{{fullurl:Posebno:Evidencije|page={{urlencode:{{ucfirst:Close to the Edge}}}}}} evidencija])&lt;/span&gt;&lt;br&gt;

'''Predlaže:''' [[Suradnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune'''&lt;/span&gt;]] &lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;&quot;&gt;'''🕉'''&lt;/span&gt; [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 18:06, 26. srpnja 2022. (CEST)

''' Glasovanje:'''

'''Za:'''

'''Protiv:'''

'''Komentari:'''</text>
      <sha1>64zk16k5jnih0o9roev7nqbqvjxdwj4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>UEFA Liga prvaka 2022./23.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>725432</id>
    <revision>
      <id>6433017</id>
      <parentid>6432704</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T20:06:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Drugo kvalifikacijsko kolo */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27848" xml:space="preserve">{{Infookvir nogometno prvenstvo
| ime            = UEFA Liga prvaka 2022./23.
| izvorni_naziv  = 
| slika          = [[Datoteka:Istanbul_Atatürk_Olympic_Stadium_1.jpg|250 px]]
| opis           = [[Olimpijski stadion Atatürk]] u [[Istanbul|Carigradu]] na kojem će se igrati [[Finale UEFA Lige prvaka 2023.|finalna uatkmica]].
| domaćin        = 
| datum          = [[21. lipnja]] – [[24. kolovoza]] [[2022.]] (kvalifikacije) &lt;br&gt; [[6. rujna]] [[2022.]] – [[10. lipnja]] [[2022.]] (odgovarajuće natjecanje)
| br_momčadi     = 32 (natjecanje po skupinama)&lt;br /&gt; 78 (kvalifikacije)
| konfederacije  = 
| stadioni       = 
| gradovi        = 
| prvaci         = 
| broj           = 
| drugi          = 
| treći          = 
| četvrti        = 
| utakmice       = 
| golovi         = 
| gledanost      = 
| naj_strijelac  = 
| naj_igrač      = 
| naj_mladi      = 
| naj_vratar     = 
| fair-play      = 
| prethodno      = [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]]
| sljedeće       = ''[[UEFA Liga prvaka 2023./24.|2023./24.]]''
}}
'''UEFA Liga prvaka 2022./23.''' 68. je sezona najelitnijeg [[UEFA|europskog]] [[Nogometni klub|klupskog]] [[nogomet]]nog natjecanja, odnosno 31. sezona od kada je natjecanje promijenilo svoj format i preimenovano iz ''Kupa europskih prvaka'' u [[UEFA Liga prvaka]]. U natjecanju sudjeluje 78 momčadi iz 53 nogometna saveza. Prošlogodišnji prvak bio je [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]. 

Finale će se igrati na [[Olimpijski stadion Atatürk|Olimpijskom stadionu Atatürk]] u [[Istanbul|Carigradu]].

== Momčadi u natjecanju ==
U sezoni 2022./2023. ukupno sudjeluje 78 momčadi iz 53 od 55 UEFA-ina saveza (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]] koji nema domaću ligu i [[Ruski nogometni savez|Rusije]] zbog [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|invazije na Ukrajinu]]). Broj predstavnika svake zemlje određen je rangom njenog nogometnog saveza koji se temelji na UEFA koeficijentima:&lt;ref name=&quot;regulations&quot;&gt;{{cite web|url=https://documents.uefa.com/r/Regulations-of-the-UEFA-Champions-League-2022/23-Online |title=Regulations of the UEFA Champions League, 2022/23 Season|publisher=[[UEFA]]|location=[[Nyon]]|year=2022 |access-date=30 April 2021}}&lt;/ref&gt;

* Zemlje s rangom od 1 do 4 imaju 4 predstavnika
* Zemlje s rangom od 5 do 6 imaju 3 predstavnika
* Zemlje s rangom od 7 do 15 imaju 2 predstavnika (osim [[Ruski nogometni savez|Rusije]])
* Zemlje s rangom od 16 do 55 imaju 1 predstavnika (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]]). Pobjednici [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|UEFA Lige prvaka 2021./22.]] i [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]] imaju osigurano mjesto za ovu sezoni UEFA Lige prvaka u slučaju da se ne kvalificiraju preko njihovog nacionalnog prvenstva.

== Zemlje sudionice ==
Za ovu sezonu UEFA Lige prvaka, nogometnim savezima se dodjeljuje rang skladu s njihovim UEFA koeficijentom 2021. godine za koji se uzima u obzir učinak njihovih klubova u europskim natjecanjima od 2016./17. do 2020./21.&lt;ref name=&quot;country coefficients&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.uefa.com/nationalassociations/uefarankings/country/#/yr/2021 |title=Association coefficients 2020/21 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=20 August 2021 |access-date=29 November 2021 |archive-date=2 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211102093931/https://www.uefa.com/memberassociations/uefarankings/country/#/yr/2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

{|
|+'''Rangiranje nogometnih saveza za UEFA Ligu prvaka 2022./23.'''
|-valign=top style=&quot;font-size:90%&quot;
|
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!Rang
!Nacionalni&lt;br /&gt;savez
!Koef.
!Broj&lt;br /&gt;timova
!Bilješke
|-
!1.
|{{ZD|E|ENG}} [[Engleski nogometni savez|Engleska]]
|align=right|100,569
|align=center rowspan=4|4
|
|-
!2.
|{{ZD|Š|ŠPA}} [[Španjolski nogometni savez|Španjolska]]
|align=right|97,855
|
|-
!3.
|{{ZD|I|ITA}} [[Talijanski nogometni savez|Italija]]
|align=right|75,438
|
|-
!4.
|{{ZD|N|NJE}} [[Njemački nogometni savez|Njemačka]]
|align=right|73,570
|&lt;small&gt;+1 ([[UEFA Europska liga 2020./21.|EL]])&lt;/small&gt;
|-
!5.
|{{ZD|F|FRA}} [[Francuski nogometni savez|Francuska]]
|align=right|56,081
|align=center rowspan=2|3
|
|-
!6.
|{{ZD|P|POR}} [[Portugalski nogometni savez|Portugal]]
|align=right|48,549
|
|-
!7.
|{{ZD|N|NIZ}} [[Nizozemski nogometni savez|Nizozemska]]
|align=right|39,200
|align=center|2
|
|-
!8.
|{{ZD|R|RUS}} [[Ruski nogometni savez|Rusija]]
|align=right|38,382
|align=center|0
|
|-
!9.
|{{ZD|B|BEL}} [[Belgijski nogometni savez|Belgija]]
|align=right|36,500
|align=center rowspan=7|2
|-
!10.
|{{ZD|A|AUT}} [[Austrijski nogometni savez|Austrija]]
|align=right|35,825
|
|-
!11.
|{{ZD|Š|ŠKO}} [[Škotski nogometni savez|Škotska]]
|align=right|33,375
|
|-
!12.
|{{ZD|U|UKR}} [[Ukrajinski nogometni savez|Ukrajina]]
|align=right|33,100
|
|-
!13.
|{{ZD|T|TUR}} [[Turski nogometni savez|Turska]]
|align=right|30,100
|
|-
!14.
|{{ZD|D|DAN}} [[Danski nogometni savez|Danska]]
|align=right|27,875
|
|-
!15.
|{{ZD|C|CIP}} [[Ciparski nogometni savez|Cipar]]
|align=right|27,750
|
|-
!16.
|{{ZD|S|SRB}} [[Srpski nogometni savez|Srbija]]
|align=right|26,750
|align=center rowspan=4|1
|
|-
!17.
|{{ZD|Č|ČEŠ}} [[Češki nogometni savez|Češka]]
|align=right|26,600
|
|-
!18.
|{{ZD|H|HRV}} [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatska]]
|align=right|26,275
|
|-
!19.
|{{ZD|Š|ŠVI}} [[Švicarski nogometni savez|Švicarska]]
|align=right|26,225
|
|-
|}
|
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!Rang
!Nacionalni&lt;br /&gt;savez
!Koef.
!Broj&lt;br /&gt;timova
!Bilješke
|-
!20.
|{{ZD|G|GRČ}} [[Grčki nogometni savez|Grčka]]
|align=right|26,000
|align=center rowspan=13|1
|
|-
!21.
|{{ZD|I|IZR}} [[Izraelski nogometni savez|Izrael]]
|align=right|24,375
|
|-
!22.
|{{ZD|N|NOR}} [[Norveški nogometni savez|Norveška]]
|align=right|21,000
|
|-
!23.
|{{ZD|Š|ŠVE}} [[Švedski nogometni savez|Švedska]]
|align=right|20,500
|
|-
!24.
|{{ZD|B|BUG}} [[Bugarski nogometni savez|Bugarska]]
|align=right|20,375
|
|-
!25.
|{{ZD|R|RUM}} [[Rumunjski nogometni savez|Rumunjska]]
|align=right|18,200
|
|-
!26.
|{{ZD|A|AZE}} [[Azerbajdžanski nogometni savez|Azerbajdžan]]
|align=right|16,875
|
|-
!27.
|{{ZD|K|KAZ}} [[Nogometni savez Kazahstana|Kazahstan]]
|align=right|15,625
|
|-
!28.
|{{ZD|M|MAĐ}} [[Mađarski nogometni savez|Mađarska]]
|align=right|15,500
|
|-
!29.
|{{ZD|B|BJE}} [[Bjeloruski nogometni savez|Bjelorusija]]
|align=right|15,250
|
|-
!30.
|{{ZD|P|POLJ}} [[Poljski nogometni savez|Poljska]]
|align=right|15,125
|
|-
!31.
|{{ZD|S|SLO}} [[Slovenski nogometni savez|Slovenija]]
|align=right|14,250
|
|-
!32.
|{{ZD|S|SLK}} [[Slovački nogometni savez|Slovačka]]
|align=right|13,625
|
|-
!33.
|{{ZD|L|LIH}} [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajn]]
|align=right|9,000
|align=center|0
|
|-
!34.
|{{ZD|L|LIT}} [[Litavski nogometni savez|Litva]]
|align=right|8,750
|align=center rowspan=5|1
|
|-
!35.
|{{ZD|L|LUX}} [[Luksemburški nogometni savez|Luksemburg]]
|align=right|8,250
|
|-
!36.
|{{ZD|B|BIH}} [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
|align=right|8,000
|
|-
!37.
|{{ZD|I|IRS}} [[Irski nogometni savez|Irska]]
|align=right|7,875
|
|-
!38.
|{{ZD|M|MAK}} [[Sjevernomakedonski nogometni savez|Sjeverna Makedonija]]
|align=right|7,625
|
|-
|}
|
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!Rang
!Nacionalni&lt;br /&gt;savez
!Koef.
!Broj&lt;br /&gt;timova
!Bilješke
|-
!39.
|{{ZD|A|ARM}} [[Armenski nogometni savez|Armenija]]
|align=right|7,375
|align=center rowspan=18|1
|
|-
!40.
|{{ZD|L|LAT}} [[Latvijski nogometni savez|Latvija]]
|align=right|7,375
|
|-
!41.
|{{ZD|A|ALB}} [[Albanski nogometni savez|Albanija]]
|align=right|7,250
|
|-
!42.
|{{ZD|S|SJI}} [[Nogometni savez Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]]
|align=right|6,958
|
|-
!43.
|{{ZD|G|GRU}} [[Gruzijski nogometni savez|Gruzija]]
|align=right|6,875
|
|-
!44.
|{{ZD|F|FIN}} [[Finski nogometni savez|Finska]]
|align=right|6,875
|
|-
!45.
|{{ZD|M|MOL}} [[Moldavski nogometni savez|Moldavija]]
|align=right|6,875
|
|-
!46.
|{{ZD|M|MLT}} [[Malteški nogometni savez|Malta]]
|align=right|6,375
|
|-
!47.
|{{ZD|O|OVČ}} [[Nogometni savez Farskih otoka|Farski otoci]]
|align=right|6,125
|
|-
!48.
|{{ZD|K|KOSV}} [[Kosovski nogometni savez|Kosovo]]
|align=right|5,833
|
|-
!49.
|{{ZD|G|GIB}} [[Gibraltarski nogometni savez|Gibraltar]]
|align=right|5,666
|
|-
!50.
|{{ZD|C|CG}} [[Crnogorski nogometni savez|Crna Gora]]
|align=right|5,000
|
|-
!51.
|{{ZD|W|WAL}} [[Velški nogometni savez|Wales]]
|align=right|5,000
|
|-
!52.
|{{ZD|I|ISL}} [[Islandski nogometni savez|Island]]
|align=right|4,875
|
|-
!53.
|{{ZD|E|EST}} [[Estonski nogometni savez|Estonija]]
|align=right|4,750
|
|-
!54.
|{{ZD|A|AND}} [[Andorski nogometni savez|Andora]]
|align=right|3,331
|
|-
!55.
|{{ZD|S|SMR}} [[Nogometni savez San Marina|San Marino]]
|align=right|1,166
|
|}
|}

== Raspored momčadi ==
Ovo je raspored momčadi za ovu sezonu UEFA Lige prvaka:&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/uefaorg/General/02/58/61/42/2586142_DOWNLOAD.pdf |title=Access list 2021–24 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |format=PDF |access-date=16 February 2020 |archive-date=4 December 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181204074949/https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/uefaorg/General/02/58/61/42/2586142_DOWNLOAD.pdf |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Tijek natjecanja
!Momčadi koje započinju u ovoj fazi natjecanja
!Momčadi koje su se kvalificirale iz prethodne faze
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Predeliminacijsko kolo&lt;br&gt;(4 momčadi)
|
* 4 prvaka iz saveza rangiranih od 52. do 55. mjesta
|&lt;center&gt;—&lt;/center&gt;
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Prvo kvalifikacijsko kolo&lt;br&gt;(30 momčadi)
|
* 29 prvaka iz saveza rangiranih od 22. do 51. mjesta (osim Lihtenštajna)
|
* 1 pobjednik iz predeliminacijskog kola
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |Drugo kvalifikacijsko kolo &lt;br&gt; (24 momčadi)
!Put prvaka&lt;br&gt;(20 momčadi)
|
* 5 prvaka iz saveza rangiranih od 17. do 21. mjesta
|
* 15 pobjednika iz prvog kvalifikacijskog kola
|-
!Put neprvaka&lt;br&gt;(4 momčadi)
|
* 4 drugoplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 12. do 15. mjesta
|&lt;center&gt;—&lt;/center&gt;
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |Treće kvalifikacijsko kolo &lt;br&gt; (20 momčadi)
!Put prvaka&lt;br&gt;(12 momčadi)
|
* 2 prvaka iz saveza rangiranih od 15. do 16. mjesta
| 
* 10 pobjednika iz drugog kvalifikacijskog kola (put prvaka)
|-
!Put neprvaka&lt;br&gt;(8 momčadi)
|
* 4 drugoplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 7. do 11. mjesta (osim Rusije)
* 2 trećeplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 5. do 6. mjesta
|
* 2 pobjednika iz drugog kvalifikacijskog kola (staza neprvaka)
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |Doigravanje &lt;br&gt; (12 momčadi)
!Put prvaka&lt;br&gt;(8 momčadi)
|
* 2 prvaka iz saveza rangiranih od 13. do 14. mjesta
|
* 6 pobjednika iz trećeg kvalifikacijskog kola (put prvaka)
|-
!Put neprvaka&lt;br&gt;(4 momčadi)
| 
|
* 4 pobjednika iz trećeg kvalifikacijskog kola (put neprvaka)
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Grupna faza&lt;br&gt;(32 momčadi)
|
* Osvajači prethodne sezone Europske lige
* 11 prvaka iz saveza rangiranih od 1. do 12. mjesta (osim Rusije)
* 6 drugoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 6. mjesta
* 4 trećeplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 4. mjesta
* 4 četvrtoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 4. mjesta
|
* 4 pobjednika doigravanja (put prvaka)
* 2 pobjednika doigravanja (put neprvaka)
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Završni dio&lt;br&gt;(16 momčadi)
|&lt;center&gt;—&lt;/center&gt;
|
* 8 pobjednika natjecanja po grupama
* 8 drugoplasiranih iz natjecanja po grupama
|}

== Timovi ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+Timovi koji su se kvalificirali za UEFA Ligu prvaka 2022./23.
|-
!colspan=2|Kolo ulaska
!colspan=4|Timovi
|-
!colspan=2 rowspan=7|[[#Grupna faza|{{abbr|GF|Grupna faza}}]]
|style=&quot;min-width:10em&quot;|{{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] &lt;small&gt;([[La Liga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;&lt;sup&gt;[[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]]&lt;/sup&gt;
|style=&quot;min-width:10em&quot;|{{DZ|NJE}} [[Eintracht Frankfurt]] &lt;small&gt;([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|11.]])&lt;/small&gt;&lt;sup&gt;([[UEFA Europska liga 2021./22.|EL]])&lt;/sup/&gt;
|style=&quot;min-width:10em&quot;|{{DZ|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] &lt;small&gt;([[FA Premier liga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|style=&quot;min-width:10em&quot;|{{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] &lt;small&gt;([[FA Premier liga 2021./22.|2.]])&lt;/small&gt;
|-
|{{DZ|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] &lt;small&gt;([[FA Premier liga 2021./22.|3.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|ENG}} [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] &lt;small&gt;([[FA Premier liga 2021./22.|4.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] &lt;small&gt;([[La Liga 2021./22.|2.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] &lt;small&gt;([[La Liga 2021./22.|3.]])&lt;/small&gt;
|-
|{{DZ|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]] &lt;small&gt;([[La Liga 2021./22.|4.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] &lt;small&gt;([[Serie A 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|ITA}} [[Inter Milan]] &lt;small&gt;([[Serie A 2021./22.|2.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|ITA}} [[S.S.C. Napoli|Napoli]] &lt;small&gt;([[Serie A 2021./22.|3.]])&lt;/small&gt;
|-
|{{DZ|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] &lt;small&gt;([[Serie A 2021./22.|4.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] &lt;small&gt;([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|NJE}} [[Borussia Dortmund]] &lt;small&gt;([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|2.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|NJE}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] &lt;small&gt;([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|3.]])&lt;/small&gt;
|-
|{{DZ|NJE}} [[RB Leipzig]] &lt;small&gt;([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|4.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] &lt;small&gt;([[Ligue 1 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] &lt;small&gt;([[Ligue 1 2021./22.|2.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|POR}} [[FC Porto|Porto]] &lt;small&gt;([[Primeira Liga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|-
|{{DZ|POR}} [[Sporting CP]] &lt;small&gt;([[Primeira Liga 2021./22.|2.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] &lt;small&gt;([[Eredivisie 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] &lt;small&gt;([[Belgijska prva divizija A 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] &lt;small&gt;([[Austrijska Bundesliga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|-
|{{DZ|ŠKO}} [[Celtic F.C.|Celtic]] &lt;small&gt;([[Škotski Premiership 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] &lt;small&gt;([[Ukrajinska Premier liga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|colspan=2|
|-
!colspan=6|
|-
![[#Doigravanje|{{Abbr|DO|Doigravanje}}]]
!{{Abbr|PP|Put prvaka}}
|{{DZ|TUR}} [[Trabzonspor]] &lt;small&gt;([[Süper Lig 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|DAN}} [[F.C. København|København]] &lt;small&gt;([[Danska Superliga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|colspan=2|
|-
!colspan=6|
|-
!rowspan=3|[[#Treće kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|TKK|Treće kvalifikacijsko kolo}}]]
!{{Abbr|PP|Put prvaka}}
|{{DZ|CIP}} [[Apollon Limassol FC|Apollon Limassol]] &lt;small&gt;([[Ciparska prva divizija 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] &lt;small&gt;([[Superliga Srbije 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|colspan=2|
|-
!rowspan=2|{{Abbr|PN|Put neprvaka}}
|{{DZ|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] &lt;small&gt;([[Ligue 1 2021./22.|3.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] &lt;small&gt;([[Primeira Liga 2021./22.|3.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|NIZ}} [[PSV Eindhoven]] &lt;small&gt;([[Eredivisie 2021./22.|2.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] &lt;small&gt;([[Belgijska prva divizija A 2021./22.|2.]])&lt;/small&gt;
|-
|{{DZ|AUT}} [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] &lt;small&gt;([[Austrijska Bundesliga 2021./22.|2.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|ŠKO}} [[Rangers F.C.|Rangers]] &lt;small&gt;([[Škotski Premiership 2021./22.|2.]])&lt;/small&gt;
|colspan=2|
|-
!colspan=6|
|-
!rowspan=3|[[#Drugo kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|DKK|Drugo kvalifikacijsko kolo}}]]
!rowspan=2|{{Abbr|PP|Put prvaka}}
|{{DZ|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] &lt;small&gt;([[Prva češka nogometna liga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|HRV}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] &lt;small&gt;([[1. HNL 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|ŠVI}} [[FC Zürich|Zürich]] &lt;small&gt;([[Švicarska Superliga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|GRČ}} [[Olympiacos F.C.|Olympiakos]] &lt;small&gt;([[Grčka Superliga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|-
|{{DZ|IZR}} [[Maccabi Haifa F.C.|Maccabi Haifa]] &lt;small&gt;([[Izraelska premijer liga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|colspan=3|
|-
!{{Abbr|PN|Put neprvaka}}
|{{DZ|UKR}} [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] &lt;small&gt;([[Ukrajinska Premier liga 2021./22.|2.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|TUR}} [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] &lt;small&gt;([[Süper Lig 2021./22.|2.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|DAN}} [[FC Midtjylland|Midtjylland]] &lt;small&gt;([[Danska Superliga 2021./22.|2.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|CIP}} [[AEK Larnaca FC|AEK Larnaca]] &lt;small&gt;([[Ciparska prva divizija 2021./22.|2.]])&lt;/small&gt;
|-
!colspan=6|
|-
!colspan=2 rowspan=8|[[#Prvo kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|PKK|Prvo kvalifikacijsko kolo}}]]
|{{DZ|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] &lt;small&gt;([[Eliteserien 2021.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|ŠVE}} [[Malmö FF]] &lt;small&gt;([[Allsvenskan 2021.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|BUG}} [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] &lt;small&gt;([[Bugarska prva nogometna liga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|RUM}} [[CFR Cluj]] &lt;small&gt;([[Liga I 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|-
|{{DZ|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] &lt;small&gt;([[Azerbajdžanska Premier liga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|KAZ}} [[FC Tobol|Tobol]] &lt;small&gt;([[Kazahstanska Premier liga 2021.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] &lt;small&gt;([[Nemzeti Bajnokság I 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|BJE}} [[FK Šahtjor Saligorsk|Šahtjor Saligorsk]] &lt;small&gt;([[Bjeloruska Premier liga 2021.|1.]])&lt;/small&gt;
|-
|{{DZ|POLJ}} [[Lech Poznań]] &lt;small&gt;([[Ekstraklasa 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|SLO}} [[NK Maribor|Maribor]] &lt;small&gt;([[Prva slovenska nogometna liga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|SLK}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] &lt;small&gt;([[Slovačka Superliga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|LIT}} [[FK Žalgiris|Žalgiris]] &lt;small&gt;([[A Lyga 2021.|1.]])&lt;/small&gt;
|-
|{{DZ|LUX}} [[F91 Dudelange]] &lt;small&gt;([[Luksemburška prva lig 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|BIH}} [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski]] &lt;small&gt;([[Nogometna Premijer liga BiH 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|IRS}} [[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]] &lt;small&gt;([[Irska Premier liga 2021.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|MAK}} [[FK Škupi|Škupi]] &lt;small&gt;([[Prva makedonska nogometna liga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|-
|{{DZ|ARM}} [[FC Pjunik Erevan|Pjunik]] &lt;small&gt;([[Premijer liga Armenije 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|LAT}} [[FK RFS|RFS]] &lt;small&gt;([[Latvijska visoka liga 2021.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|ALB}} [[KF Tirana|Tirana]] &lt;small&gt;([[Kategoria Superiore 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|SJI}} [[Linfield F.C.|Linfield]] &lt;small&gt;([[NIFL Premiership 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|-
|{{DZ|GRU}} [[FK Dinamo Batumi|Dinamo Batumi]] &lt;small&gt;([[Erovnuli Liga 2021.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|FIN}} [[Helsingin Jalkapalloklubi|HJK]] &lt;small&gt;([[Veikkausliiga 2021.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] &lt;small&gt;([[Moldavska nacionalna divizija 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|MLT}} [[Hibernians F.C.|Hibernians]] &lt;small&gt;([[Malteška Premier liga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|-
|{{DZ|OVČ}} [[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] &lt;small&gt;([[Premier liga Føroyara 2021.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|KOSV}} [[FC Ballkani|Ballkani]] &lt;small&gt;([[Nogometna Superliga Kosova 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|GIB}} [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]] &lt;small&gt;([[Prva gibraltarska nogometna liga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|CG}} [[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]] &lt;small&gt;([[Prva crnogorska nogometna liga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|-
|{{DZ|WAL}} [[The New Saints F.C.|The New Saints]] &lt;small&gt;([[Velška Premier liga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|colspan=3|
|-
!colspan=6|
|-
!colspan=2|[[#Predeliminacijsko kolo|{{Abbr|PK|Predeliminacijsko kolo}}]]
|{{DZ|ISL}} [[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]] &lt;small&gt;([[Úrvalsdeild 2021.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|EST}} [[FCI Levadia Tallinn|FCI Levadia]] &lt;small&gt;([[Meistriliiga 2021.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|AND}} [[Inter Club d'Escaldes]] &lt;small&gt;([[Primera Divisió 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt; 
|{{DZ|SMR}} [[S.P. La Fiorita|La Fiorita]] &lt;small&gt;([[Campionato Sammarinese di Calcio 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|}

== Kalendar natjecanja ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Razina
! Kolo
! Ždrijeb
! Prva utakmica
! Druga utakmica
|-
|rowspan=5| Kvalifikacije
| Predeliminacijsko kolo
| 7. lipnja 2022.
| 21. lipnja 2022. (polufinale)
| 24. lipnja 2022. (finale)
|-
| Prvo kvalifikacijsko kolo
| 14. lipnja 2022.
| 5. – 6. srpnja 2022.
| 12. – 13. srpnja 2022.
|-
| Drugo kvalifikacijsko kolo
| 15. lipnja 2022.
| 19. – 20. srpnja 2022.
| 26. – 27. srpnja 2022.
|-
| Treće kvalifikacijsko kolo
| 18. srpnja 2022.
| 2. – 3. kolovoza 2022.
| 9. kolovoza 2022.
|-
| Doigravanje
| 2. kolovoza 2022.
| 16. – 17. kolovoza 2022.
| 23. – 24 kolovoza 2022.
|-
|rowspan=6| Grupna faza
| Prvi susret
|rowspan=6| 25. kolovoza 2022.
|colspan=2 align=center| 6. – 7. rujna 2022.
|-
| Drugi susret
|colspan=2 align=center| 13. – 14. rujna 2022.
|-
| Treći susret
|colspan=2 align=center| 4. – 5. listopada 2022.
|-
| Četvrti susret
|colspan=2 align=center| 11. – 12. listopada 2022.
|-
| Peti susret
|colspan=2 align=center| 25. – 26. listopada 2022.
|-
| Šesti susret
|colspan=2 align=center| 1. – 2. studenoga 2022.
|-
|rowspan=4| Završni dio
| Osmina finala
| 7. studenoga 2022.
| 14. – 15. i 21. – 22. veljače 2023.
| 7. – 8. i 14. – 15. ožujka 2023.
|-
| Četvrtfinale
| rowspan=3| 17. ožujka 2022.
| 11. – 12. travnja 2023.
| 18. – 19. travnja 2023.
|-
| Polufinale
| 9. – 10. svibnja 2023.
| 16. – 17. svibnja 2023.
|-
| Finale
|colspan=2 align=center| 10. lipnja 2023.
|}

== Kvalifikacije == 
=== Predeliminacijsko kolo ===
Ždrijeb za predeliminacijsko kolo održan je 7. lipnja. Polufinalne utakmice odigrane su 21. lipnja, a finalna 24. lipnja 2022. Sve tri utakmice odigrane su na [[Víkingsvöllur]]u u [[Reykjavík]]u.

{| class=wikitable 
|-
!width=230| Prva momčad
!  style=&quot;width:70px; text-align:center;&quot;| Rez.
!width=230| Druga momčad
|-
!colspan=3| Polufinale
|-
| align=right | [[FCI Levadia Tallinn|FCI Levadia]] {{DZ|EST}} || align=center | 1:6 || {{DZ|ISL}} '''[[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]]'''
|- 
| align=right | [[S.P. La Fiorita|La Fiorita]] {{DZ|SMR}} || align=center | 1:2 || {{DZ|AND}} '''[[Inter Club d'Escaldes]]'''
|-
!colspan=3| Finale
|-
| align=right | [[Inter Club d'Escaldes]] {{DZ|AND}} || align=center | 0:1 || {{DZ|ISL}} '''[[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]]'''
|}

=== Prvo kvalifikacijsko kolo ===
Ždrijeb za prvo kvalifikacijsko kolo održan je 14. lipnja 2022.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=UEFA.com |date=2022-06-14 |title=UEFA Champions League first qualifying round draw |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0276-154cc25545c1-6471a679f56f-1000--first-qualifying-round-draw-results/ |access-date=2022-06-14 |website=UEFA.com |language=en}}&lt;/ref&gt; Prve utakmice odigrane su 5. i 6. srpnja, a uzvratne 12. i 13. srpnja 2022.
{{TwoLeg start}}
|-
{{TwoLegResult|  '''[[FC Pjunik Erevan|Pjunik]]''' | {{DZ|ARM}} | {{nowrap|2:2 (4:3 [[Jedanaesterac|pen.]])}} | [[CFR Cluj]] | {{DZ|RUM}} | 0:0 | 2:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]])}}
{{TwoLegResult|  '''[[NK Maribor|Maribor]]''' | {{DZ|SLO}} | 2:0 | [[FK Šahtjor Saligorsk|Šahtjor Saligorsk]] | {{DZ|BJE}} | 0:0 | 2:0 }}
{{TwoLegResult|  '''[[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]]''' | {{DZ|BUG}} | 3:0 | [[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]] | {{DZ|CG}} | 2:0 | 1:0 }}
{{TwoLegResult|  '''[[F91 Dudelange]]''' | {{DZ|LUX}} | 3:1 | [[KF Tirana|Tirana]] | {{DZ|ALB}} | 1:0 | 2:1 }}
{{TwoLegResult|  [[FC Tobol|Tobol]] | {{DZ|KAZ}} | 1:5 | '''[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]''' | {{DZ|MAĐ}} | 0:0 | 1:5 }}
{{TwoLegResult|  '''[[Malmö FF]]''' | {{DZ|ŠVE}} | 6:5 | [[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]] | {{DZ|ISL}} | 3:2 | 3:3 }}
{{TwoLegResult|  [[FC Ballkani|Ballkani]] | {{DZ|KOSV}} | 1:2 | '''[[FK Žalgiris|Žalgiris]]''' | {{DZ|LIT}} | 1:1 | 0:1 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }}
{{TwoLegResult|  '''[[Helsingin Jalkapalloklubi|HJK]]''' | {{DZ|FIN}} | {{nowrap|2:2 (5:4 [[Jedanaesterac|pen.]])}} | [[FK RFS|RFS]] | {{DZ|LAT}} | 1:0 | 1:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]])}}
{{TwoLegResult|  '''[[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]]''' | {{DZ|NOR}} | 4:3 | [[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] | {{DZ|OVČ}} | 3:0 | 1:3 }}
{{TwoLegResult|  [[The New Saints F.C.|The New Saints]] | {{DZ|WAL}} | 1:2 | '''[[Linfield F.C.|Linfield]]''' | {{DZ|SJI}} | 1:0 | 0:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }}
{{TwoLegResult|  '''[[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]]''' | {{DZ|IRS}} | 3:0 | [[Hibernians F.C.|Hibernians]] | {{DZ|MLT}} | 3:0 | 0:0 }}
{{TwoLegResult|  [[Lech Poznań]] | {{DZ|POLJ}} | 2:5 | '''[[Qarabağ FK|Qarabağ]]''' | {{DZ|AZE}} | 1:0 | 1:5 }}
{{TwoLegResult|  '''[[FK Škupi|Škupi]]''' | {{DZ|MAK}} | 3:2 | [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]] | {{DZ|GIB}} | 3:0 | 0:2 }}
{{TwoLegResult|  [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski]] | {{DZ|BIH}} | 0:1 | '''[[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]]''' | {{DZ|MOL}} | 0:0 | 0:1 }}
{{TwoLegResult|  '''[[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]''' | {{DZ|SLK}} | 2:1 | [[FK Dinamo Batumi|Dinamo Batumi]] | {{DZ|GRU}} | 0:0 | 2:1 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]])}}
|}

=== Drugo kvalifikacijsko kolo ===
Ždrijeb za drugo kvalifikacijsko kolo održan je 15. lipnja 2022.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=UEFA.com |date=2022-06-15 |title=UEFA Champions League second qualifying round draw |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0276-154cc64bc0ba-584fac8baef8-1000--second-qualifying-round-draw/ |access-date=2022-07-01 |website=UEFA.com |language=en}}&lt;/ref&gt; Prve utakmice odigrane su 19. i 20. srpnja, a uzvratne 26. i 27. srpnja 2022.

{{TwoLeg start}}
|+Put prvaka
|-
{{TwoLegResult|  [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] | {{DZ|MAĐ}} | 1. utak. | [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] | {{DZ|SLK}} | 1:2 | &lt;small&gt;27. lip&lt;/small&gt; }}
{{TwoLegResult|  [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | {{DZ|HRV}} | 2. utak. | [[FK Škupi|Škupi]] | {{DZ|MAK}} | 2:2 | &lt;small&gt;26. lip&lt;/small&gt; }}
{{TwoLegResult|  [[Qarabağ FK|Qarabağ]] | {{DZ|AZE}} | 3. utak. | [[FC Zürich|Zürich]] | {{DZ|ŠVI}} | 3:2 | &lt;small&gt;27. lip&lt;/small&gt; }}
{{TwoLegResult|  [[Helsingin Jalkapalloklubi|HJK]] | {{DZ|FIN}} | 1:7 | '''[[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]]''' | {{DZ|ČEŠ}} | 1:2 | 0:5 }}
{{TwoLegResult|  [[Linfield F.C.|Linfield]] | {{DZ|SJI}} | 5. utak. | [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] | {{DZ|NOR}} | 1:0 | &lt;small&gt;27. lip&lt;/small&gt; }}
{{TwoLegResult|  [[FK Žalgiris|Žalgiris]] | {{DZ|LIT}} | 6. utak. | [[Malmö FF]] | {{DZ|ŠVE}} | 1:0 | &lt;small&gt;27. lip&lt;/small&gt; }}
{{TwoLegResult|  [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] | {{DZ|BUG}} | 7. utak. | [[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]] | {{DZ|IRS}} | 3:0 | &lt;small&gt;26. lip&lt;/small&gt; }}
{{TwoLegResult|  [[NK Maribor|Maribor]] | {{DZ|SLO}} | 0:1 | '''[[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]]''' | {{DZ|MOL}} | 0:0 | 0:1 }}
{{TwoLegResult|  [[Maccabi Haifa F.C.|Maccabi Haifa]] | {{DZ|IZR}} | 9. utak. | [[Olympiacos F.C.|Olympiakos]] | {{DZ|GRČ}} | 1:1 | &lt;small&gt;27. lip&lt;/small&gt; }}
{{TwoLegResult|  '''[[FC Pjunik Erevan|Pjunik]]''' | {{DZ|ARM}} | 4:2 | [[F91 Dudelange]] | {{DZ|LUX}} | 0:1 | 4:1 }}
|}

{{TwoLeg start}}
|+Put neprvaka
|-
{{TwoLegResult|  '''[[FC Midtjylland|Midtjylland]]''' | {{DZ|DAN}} | {{nowrap|{2:2 (4:3 [[Jedanaesterac|pen.]])}} | [[AEK Larnaca FC|AEK Larnaca]] | {{DZ|CIP}} | 1:1 | 1:1 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }}
{{TwoLegResult|  [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] | {{DZ|UKR}} | 2. utak. | [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] | {{DZ|TUR}} | 0:0 | &lt;small&gt;27. lip&lt;/small&gt; }}
|}

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vidi još ==
* [[UEFA Europska liga 2022./23.]]
* [[UEFA Europska konferencijska liga 2022./23.]]
* [[UEFA Superkup 2023.]]

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|UEFA Champions League 2022-23}}

* [https://www.uefa.com/uefachampionsleague/ Službena web-stranica]

{{Sezone UEFA Lige prvaka}}

[[Kategorija:Sezone UEFA Lige prvaka|2022-23]]</text>
      <sha1>mz5wke73uu1qig23tl1h18hfv6esrvw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433044</id>
      <parentid>6433017</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T21:03:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Drugo kvalifikacijsko kolo */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27812" xml:space="preserve">{{Infookvir nogometno prvenstvo
| ime            = UEFA Liga prvaka 2022./23.
| izvorni_naziv  = 
| slika          = [[Datoteka:Istanbul_Atatürk_Olympic_Stadium_1.jpg|250 px]]
| opis           = [[Olimpijski stadion Atatürk]] u [[Istanbul|Carigradu]] na kojem će se igrati [[Finale UEFA Lige prvaka 2023.|finalna uatkmica]].
| domaćin        = 
| datum          = [[21. lipnja]] – [[24. kolovoza]] [[2022.]] (kvalifikacije) &lt;br&gt; [[6. rujna]] [[2022.]] – [[10. lipnja]] [[2022.]] (odgovarajuće natjecanje)
| br_momčadi     = 32 (natjecanje po skupinama)&lt;br /&gt; 78 (kvalifikacije)
| konfederacije  = 
| stadioni       = 
| gradovi        = 
| prvaci         = 
| broj           = 
| drugi          = 
| treći          = 
| četvrti        = 
| utakmice       = 
| golovi         = 
| gledanost      = 
| naj_strijelac  = 
| naj_igrač      = 
| naj_mladi      = 
| naj_vratar     = 
| fair-play      = 
| prethodno      = [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]]
| sljedeće       = ''[[UEFA Liga prvaka 2023./24.|2023./24.]]''
}}
'''UEFA Liga prvaka 2022./23.''' 68. je sezona najelitnijeg [[UEFA|europskog]] [[Nogometni klub|klupskog]] [[nogomet]]nog natjecanja, odnosno 31. sezona od kada je natjecanje promijenilo svoj format i preimenovano iz ''Kupa europskih prvaka'' u [[UEFA Liga prvaka]]. U natjecanju sudjeluje 78 momčadi iz 53 nogometna saveza. Prošlogodišnji prvak bio je [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]. 

Finale će se igrati na [[Olimpijski stadion Atatürk|Olimpijskom stadionu Atatürk]] u [[Istanbul|Carigradu]].

== Momčadi u natjecanju ==
U sezoni 2022./2023. ukupno sudjeluje 78 momčadi iz 53 od 55 UEFA-ina saveza (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]] koji nema domaću ligu i [[Ruski nogometni savez|Rusije]] zbog [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|invazije na Ukrajinu]]). Broj predstavnika svake zemlje određen je rangom njenog nogometnog saveza koji se temelji na UEFA koeficijentima:&lt;ref name=&quot;regulations&quot;&gt;{{cite web|url=https://documents.uefa.com/r/Regulations-of-the-UEFA-Champions-League-2022/23-Online |title=Regulations of the UEFA Champions League, 2022/23 Season|publisher=[[UEFA]]|location=[[Nyon]]|year=2022 |access-date=30 April 2021}}&lt;/ref&gt;

* Zemlje s rangom od 1 do 4 imaju 4 predstavnika
* Zemlje s rangom od 5 do 6 imaju 3 predstavnika
* Zemlje s rangom od 7 do 15 imaju 2 predstavnika (osim [[Ruski nogometni savez|Rusije]])
* Zemlje s rangom od 16 do 55 imaju 1 predstavnika (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]]). Pobjednici [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|UEFA Lige prvaka 2021./22.]] i [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]] imaju osigurano mjesto za ovu sezoni UEFA Lige prvaka u slučaju da se ne kvalificiraju preko njihovog nacionalnog prvenstva.

== Zemlje sudionice ==
Za ovu sezonu UEFA Lige prvaka, nogometnim savezima se dodjeljuje rang skladu s njihovim UEFA koeficijentom 2021. godine za koji se uzima u obzir učinak njihovih klubova u europskim natjecanjima od 2016./17. do 2020./21.&lt;ref name=&quot;country coefficients&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.uefa.com/nationalassociations/uefarankings/country/#/yr/2021 |title=Association coefficients 2020/21 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=20 August 2021 |access-date=29 November 2021 |archive-date=2 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211102093931/https://www.uefa.com/memberassociations/uefarankings/country/#/yr/2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

{|
|+'''Rangiranje nogometnih saveza za UEFA Ligu prvaka 2022./23.'''
|-valign=top style=&quot;font-size:90%&quot;
|
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!Rang
!Nacionalni&lt;br /&gt;savez
!Koef.
!Broj&lt;br /&gt;timova
!Bilješke
|-
!1.
|{{ZD|E|ENG}} [[Engleski nogometni savez|Engleska]]
|align=right|100,569
|align=center rowspan=4|4
|
|-
!2.
|{{ZD|Š|ŠPA}} [[Španjolski nogometni savez|Španjolska]]
|align=right|97,855
|
|-
!3.
|{{ZD|I|ITA}} [[Talijanski nogometni savez|Italija]]
|align=right|75,438
|
|-
!4.
|{{ZD|N|NJE}} [[Njemački nogometni savez|Njemačka]]
|align=right|73,570
|&lt;small&gt;+1 ([[UEFA Europska liga 2020./21.|EL]])&lt;/small&gt;
|-
!5.
|{{ZD|F|FRA}} [[Francuski nogometni savez|Francuska]]
|align=right|56,081
|align=center rowspan=2|3
|
|-
!6.
|{{ZD|P|POR}} [[Portugalski nogometni savez|Portugal]]
|align=right|48,549
|
|-
!7.
|{{ZD|N|NIZ}} [[Nizozemski nogometni savez|Nizozemska]]
|align=right|39,200
|align=center|2
|
|-
!8.
|{{ZD|R|RUS}} [[Ruski nogometni savez|Rusija]]
|align=right|38,382
|align=center|0
|
|-
!9.
|{{ZD|B|BEL}} [[Belgijski nogometni savez|Belgija]]
|align=right|36,500
|align=center rowspan=7|2
|-
!10.
|{{ZD|A|AUT}} [[Austrijski nogometni savez|Austrija]]
|align=right|35,825
|
|-
!11.
|{{ZD|Š|ŠKO}} [[Škotski nogometni savez|Škotska]]
|align=right|33,375
|
|-
!12.
|{{ZD|U|UKR}} [[Ukrajinski nogometni savez|Ukrajina]]
|align=right|33,100
|
|-
!13.
|{{ZD|T|TUR}} [[Turski nogometni savez|Turska]]
|align=right|30,100
|
|-
!14.
|{{ZD|D|DAN}} [[Danski nogometni savez|Danska]]
|align=right|27,875
|
|-
!15.
|{{ZD|C|CIP}} [[Ciparski nogometni savez|Cipar]]
|align=right|27,750
|
|-
!16.
|{{ZD|S|SRB}} [[Srpski nogometni savez|Srbija]]
|align=right|26,750
|align=center rowspan=4|1
|
|-
!17.
|{{ZD|Č|ČEŠ}} [[Češki nogometni savez|Češka]]
|align=right|26,600
|
|-
!18.
|{{ZD|H|HRV}} [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatska]]
|align=right|26,275
|
|-
!19.
|{{ZD|Š|ŠVI}} [[Švicarski nogometni savez|Švicarska]]
|align=right|26,225
|
|-
|}
|
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!Rang
!Nacionalni&lt;br /&gt;savez
!Koef.
!Broj&lt;br /&gt;timova
!Bilješke
|-
!20.
|{{ZD|G|GRČ}} [[Grčki nogometni savez|Grčka]]
|align=right|26,000
|align=center rowspan=13|1
|
|-
!21.
|{{ZD|I|IZR}} [[Izraelski nogometni savez|Izrael]]
|align=right|24,375
|
|-
!22.
|{{ZD|N|NOR}} [[Norveški nogometni savez|Norveška]]
|align=right|21,000
|
|-
!23.
|{{ZD|Š|ŠVE}} [[Švedski nogometni savez|Švedska]]
|align=right|20,500
|
|-
!24.
|{{ZD|B|BUG}} [[Bugarski nogometni savez|Bugarska]]
|align=right|20,375
|
|-
!25.
|{{ZD|R|RUM}} [[Rumunjski nogometni savez|Rumunjska]]
|align=right|18,200
|
|-
!26.
|{{ZD|A|AZE}} [[Azerbajdžanski nogometni savez|Azerbajdžan]]
|align=right|16,875
|
|-
!27.
|{{ZD|K|KAZ}} [[Nogometni savez Kazahstana|Kazahstan]]
|align=right|15,625
|
|-
!28.
|{{ZD|M|MAĐ}} [[Mađarski nogometni savez|Mađarska]]
|align=right|15,500
|
|-
!29.
|{{ZD|B|BJE}} [[Bjeloruski nogometni savez|Bjelorusija]]
|align=right|15,250
|
|-
!30.
|{{ZD|P|POLJ}} [[Poljski nogometni savez|Poljska]]
|align=right|15,125
|
|-
!31.
|{{ZD|S|SLO}} [[Slovenski nogometni savez|Slovenija]]
|align=right|14,250
|
|-
!32.
|{{ZD|S|SLK}} [[Slovački nogometni savez|Slovačka]]
|align=right|13,625
|
|-
!33.
|{{ZD|L|LIH}} [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajn]]
|align=right|9,000
|align=center|0
|
|-
!34.
|{{ZD|L|LIT}} [[Litavski nogometni savez|Litva]]
|align=right|8,750
|align=center rowspan=5|1
|
|-
!35.
|{{ZD|L|LUX}} [[Luksemburški nogometni savez|Luksemburg]]
|align=right|8,250
|
|-
!36.
|{{ZD|B|BIH}} [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
|align=right|8,000
|
|-
!37.
|{{ZD|I|IRS}} [[Irski nogometni savez|Irska]]
|align=right|7,875
|
|-
!38.
|{{ZD|M|MAK}} [[Sjevernomakedonski nogometni savez|Sjeverna Makedonija]]
|align=right|7,625
|
|-
|}
|
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!Rang
!Nacionalni&lt;br /&gt;savez
!Koef.
!Broj&lt;br /&gt;timova
!Bilješke
|-
!39.
|{{ZD|A|ARM}} [[Armenski nogometni savez|Armenija]]
|align=right|7,375
|align=center rowspan=18|1
|
|-
!40.
|{{ZD|L|LAT}} [[Latvijski nogometni savez|Latvija]]
|align=right|7,375
|
|-
!41.
|{{ZD|A|ALB}} [[Albanski nogometni savez|Albanija]]
|align=right|7,250
|
|-
!42.
|{{ZD|S|SJI}} [[Nogometni savez Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]]
|align=right|6,958
|
|-
!43.
|{{ZD|G|GRU}} [[Gruzijski nogometni savez|Gruzija]]
|align=right|6,875
|
|-
!44.
|{{ZD|F|FIN}} [[Finski nogometni savez|Finska]]
|align=right|6,875
|
|-
!45.
|{{ZD|M|MOL}} [[Moldavski nogometni savez|Moldavija]]
|align=right|6,875
|
|-
!46.
|{{ZD|M|MLT}} [[Malteški nogometni savez|Malta]]
|align=right|6,375
|
|-
!47.
|{{ZD|O|OVČ}} [[Nogometni savez Farskih otoka|Farski otoci]]
|align=right|6,125
|
|-
!48.
|{{ZD|K|KOSV}} [[Kosovski nogometni savez|Kosovo]]
|align=right|5,833
|
|-
!49.
|{{ZD|G|GIB}} [[Gibraltarski nogometni savez|Gibraltar]]
|align=right|5,666
|
|-
!50.
|{{ZD|C|CG}} [[Crnogorski nogometni savez|Crna Gora]]
|align=right|5,000
|
|-
!51.
|{{ZD|W|WAL}} [[Velški nogometni savez|Wales]]
|align=right|5,000
|
|-
!52.
|{{ZD|I|ISL}} [[Islandski nogometni savez|Island]]
|align=right|4,875
|
|-
!53.
|{{ZD|E|EST}} [[Estonski nogometni savez|Estonija]]
|align=right|4,750
|
|-
!54.
|{{ZD|A|AND}} [[Andorski nogometni savez|Andora]]
|align=right|3,331
|
|-
!55.
|{{ZD|S|SMR}} [[Nogometni savez San Marina|San Marino]]
|align=right|1,166
|
|}
|}

== Raspored momčadi ==
Ovo je raspored momčadi za ovu sezonu UEFA Lige prvaka:&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/uefaorg/General/02/58/61/42/2586142_DOWNLOAD.pdf |title=Access list 2021–24 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |format=PDF |access-date=16 February 2020 |archive-date=4 December 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181204074949/https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/uefaorg/General/02/58/61/42/2586142_DOWNLOAD.pdf |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Tijek natjecanja
!Momčadi koje započinju u ovoj fazi natjecanja
!Momčadi koje su se kvalificirale iz prethodne faze
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Predeliminacijsko kolo&lt;br&gt;(4 momčadi)
|
* 4 prvaka iz saveza rangiranih od 52. do 55. mjesta
|&lt;center&gt;—&lt;/center&gt;
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Prvo kvalifikacijsko kolo&lt;br&gt;(30 momčadi)
|
* 29 prvaka iz saveza rangiranih od 22. do 51. mjesta (osim Lihtenštajna)
|
* 1 pobjednik iz predeliminacijskog kola
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |Drugo kvalifikacijsko kolo &lt;br&gt; (24 momčadi)
!Put prvaka&lt;br&gt;(20 momčadi)
|
* 5 prvaka iz saveza rangiranih od 17. do 21. mjesta
|
* 15 pobjednika iz prvog kvalifikacijskog kola
|-
!Put neprvaka&lt;br&gt;(4 momčadi)
|
* 4 drugoplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 12. do 15. mjesta
|&lt;center&gt;—&lt;/center&gt;
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |Treće kvalifikacijsko kolo &lt;br&gt; (20 momčadi)
!Put prvaka&lt;br&gt;(12 momčadi)
|
* 2 prvaka iz saveza rangiranih od 15. do 16. mjesta
| 
* 10 pobjednika iz drugog kvalifikacijskog kola (put prvaka)
|-
!Put neprvaka&lt;br&gt;(8 momčadi)
|
* 4 drugoplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 7. do 11. mjesta (osim Rusije)
* 2 trećeplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 5. do 6. mjesta
|
* 2 pobjednika iz drugog kvalifikacijskog kola (staza neprvaka)
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |Doigravanje &lt;br&gt; (12 momčadi)
!Put prvaka&lt;br&gt;(8 momčadi)
|
* 2 prvaka iz saveza rangiranih od 13. do 14. mjesta
|
* 6 pobjednika iz trećeg kvalifikacijskog kola (put prvaka)
|-
!Put neprvaka&lt;br&gt;(4 momčadi)
| 
|
* 4 pobjednika iz trećeg kvalifikacijskog kola (put neprvaka)
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Grupna faza&lt;br&gt;(32 momčadi)
|
* Osvajači prethodne sezone Europske lige
* 11 prvaka iz saveza rangiranih od 1. do 12. mjesta (osim Rusije)
* 6 drugoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 6. mjesta
* 4 trećeplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 4. mjesta
* 4 četvrtoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 4. mjesta
|
* 4 pobjednika doigravanja (put prvaka)
* 2 pobjednika doigravanja (put neprvaka)
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Završni dio&lt;br&gt;(16 momčadi)
|&lt;center&gt;—&lt;/center&gt;
|
* 8 pobjednika natjecanja po grupama
* 8 drugoplasiranih iz natjecanja po grupama
|}

== Timovi ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+Timovi koji su se kvalificirali za UEFA Ligu prvaka 2022./23.
|-
!colspan=2|Kolo ulaska
!colspan=4|Timovi
|-
!colspan=2 rowspan=7|[[#Grupna faza|{{abbr|GF|Grupna faza}}]]
|style=&quot;min-width:10em&quot;|{{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] &lt;small&gt;([[La Liga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;&lt;sup&gt;[[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]]&lt;/sup&gt;
|style=&quot;min-width:10em&quot;|{{DZ|NJE}} [[Eintracht Frankfurt]] &lt;small&gt;([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|11.]])&lt;/small&gt;&lt;sup&gt;([[UEFA Europska liga 2021./22.|EL]])&lt;/sup/&gt;
|style=&quot;min-width:10em&quot;|{{DZ|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] &lt;small&gt;([[FA Premier liga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|style=&quot;min-width:10em&quot;|{{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] &lt;small&gt;([[FA Premier liga 2021./22.|2.]])&lt;/small&gt;
|-
|{{DZ|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] &lt;small&gt;([[FA Premier liga 2021./22.|3.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|ENG}} [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] &lt;small&gt;([[FA Premier liga 2021./22.|4.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] &lt;small&gt;([[La Liga 2021./22.|2.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] &lt;small&gt;([[La Liga 2021./22.|3.]])&lt;/small&gt;
|-
|{{DZ|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]] &lt;small&gt;([[La Liga 2021./22.|4.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] &lt;small&gt;([[Serie A 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|ITA}} [[Inter Milan]] &lt;small&gt;([[Serie A 2021./22.|2.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|ITA}} [[S.S.C. Napoli|Napoli]] &lt;small&gt;([[Serie A 2021./22.|3.]])&lt;/small&gt;
|-
|{{DZ|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] &lt;small&gt;([[Serie A 2021./22.|4.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] &lt;small&gt;([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|NJE}} [[Borussia Dortmund]] &lt;small&gt;([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|2.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|NJE}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] &lt;small&gt;([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|3.]])&lt;/small&gt;
|-
|{{DZ|NJE}} [[RB Leipzig]] &lt;small&gt;([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|4.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] &lt;small&gt;([[Ligue 1 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] &lt;small&gt;([[Ligue 1 2021./22.|2.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|POR}} [[FC Porto|Porto]] &lt;small&gt;([[Primeira Liga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|-
|{{DZ|POR}} [[Sporting CP]] &lt;small&gt;([[Primeira Liga 2021./22.|2.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] &lt;small&gt;([[Eredivisie 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] &lt;small&gt;([[Belgijska prva divizija A 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] &lt;small&gt;([[Austrijska Bundesliga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|-
|{{DZ|ŠKO}} [[Celtic F.C.|Celtic]] &lt;small&gt;([[Škotski Premiership 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] &lt;small&gt;([[Ukrajinska Premier liga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|colspan=2|
|-
!colspan=6|
|-
![[#Doigravanje|{{Abbr|DO|Doigravanje}}]]
!{{Abbr|PP|Put prvaka}}
|{{DZ|TUR}} [[Trabzonspor]] &lt;small&gt;([[Süper Lig 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|DAN}} [[F.C. København|København]] &lt;small&gt;([[Danska Superliga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|colspan=2|
|-
!colspan=6|
|-
!rowspan=3|[[#Treće kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|TKK|Treće kvalifikacijsko kolo}}]]
!{{Abbr|PP|Put prvaka}}
|{{DZ|CIP}} [[Apollon Limassol FC|Apollon Limassol]] &lt;small&gt;([[Ciparska prva divizija 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] &lt;small&gt;([[Superliga Srbije 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|colspan=2|
|-
!rowspan=2|{{Abbr|PN|Put neprvaka}}
|{{DZ|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] &lt;small&gt;([[Ligue 1 2021./22.|3.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] &lt;small&gt;([[Primeira Liga 2021./22.|3.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|NIZ}} [[PSV Eindhoven]] &lt;small&gt;([[Eredivisie 2021./22.|2.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] &lt;small&gt;([[Belgijska prva divizija A 2021./22.|2.]])&lt;/small&gt;
|-
|{{DZ|AUT}} [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] &lt;small&gt;([[Austrijska Bundesliga 2021./22.|2.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|ŠKO}} [[Rangers F.C.|Rangers]] &lt;small&gt;([[Škotski Premiership 2021./22.|2.]])&lt;/small&gt;
|colspan=2|
|-
!colspan=6|
|-
!rowspan=3|[[#Drugo kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|DKK|Drugo kvalifikacijsko kolo}}]]
!rowspan=2|{{Abbr|PP|Put prvaka}}
|{{DZ|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] &lt;small&gt;([[Prva češka nogometna liga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|HRV}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] &lt;small&gt;([[1. HNL 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|ŠVI}} [[FC Zürich|Zürich]] &lt;small&gt;([[Švicarska Superliga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|GRČ}} [[Olympiacos F.C.|Olympiakos]] &lt;small&gt;([[Grčka Superliga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|-
|{{DZ|IZR}} [[Maccabi Haifa F.C.|Maccabi Haifa]] &lt;small&gt;([[Izraelska premijer liga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|colspan=3|
|-
!{{Abbr|PN|Put neprvaka}}
|{{DZ|UKR}} [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] &lt;small&gt;([[Ukrajinska Premier liga 2021./22.|2.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|TUR}} [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] &lt;small&gt;([[Süper Lig 2021./22.|2.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|DAN}} [[FC Midtjylland|Midtjylland]] &lt;small&gt;([[Danska Superliga 2021./22.|2.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|CIP}} [[AEK Larnaca FC|AEK Larnaca]] &lt;small&gt;([[Ciparska prva divizija 2021./22.|2.]])&lt;/small&gt;
|-
!colspan=6|
|-
!colspan=2 rowspan=8|[[#Prvo kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|PKK|Prvo kvalifikacijsko kolo}}]]
|{{DZ|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] &lt;small&gt;([[Eliteserien 2021.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|ŠVE}} [[Malmö FF]] &lt;small&gt;([[Allsvenskan 2021.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|BUG}} [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] &lt;small&gt;([[Bugarska prva nogometna liga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|RUM}} [[CFR Cluj]] &lt;small&gt;([[Liga I 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|-
|{{DZ|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] &lt;small&gt;([[Azerbajdžanska Premier liga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|KAZ}} [[FC Tobol|Tobol]] &lt;small&gt;([[Kazahstanska Premier liga 2021.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] &lt;small&gt;([[Nemzeti Bajnokság I 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|BJE}} [[FK Šahtjor Saligorsk|Šahtjor Saligorsk]] &lt;small&gt;([[Bjeloruska Premier liga 2021.|1.]])&lt;/small&gt;
|-
|{{DZ|POLJ}} [[Lech Poznań]] &lt;small&gt;([[Ekstraklasa 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|SLO}} [[NK Maribor|Maribor]] &lt;small&gt;([[Prva slovenska nogometna liga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|SLK}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] &lt;small&gt;([[Slovačka Superliga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|LIT}} [[FK Žalgiris|Žalgiris]] &lt;small&gt;([[A Lyga 2021.|1.]])&lt;/small&gt;
|-
|{{DZ|LUX}} [[F91 Dudelange]] &lt;small&gt;([[Luksemburška prva lig 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|BIH}} [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski]] &lt;small&gt;([[Nogometna Premijer liga BiH 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|IRS}} [[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]] &lt;small&gt;([[Irska Premier liga 2021.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|MAK}} [[FK Škupi|Škupi]] &lt;small&gt;([[Prva makedonska nogometna liga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|-
|{{DZ|ARM}} [[FC Pjunik Erevan|Pjunik]] &lt;small&gt;([[Premijer liga Armenije 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|LAT}} [[FK RFS|RFS]] &lt;small&gt;([[Latvijska visoka liga 2021.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|ALB}} [[KF Tirana|Tirana]] &lt;small&gt;([[Kategoria Superiore 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|SJI}} [[Linfield F.C.|Linfield]] &lt;small&gt;([[NIFL Premiership 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|-
|{{DZ|GRU}} [[FK Dinamo Batumi|Dinamo Batumi]] &lt;small&gt;([[Erovnuli Liga 2021.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|FIN}} [[Helsingin Jalkapalloklubi|HJK]] &lt;small&gt;([[Veikkausliiga 2021.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] &lt;small&gt;([[Moldavska nacionalna divizija 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|MLT}} [[Hibernians F.C.|Hibernians]] &lt;small&gt;([[Malteška Premier liga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|-
|{{DZ|OVČ}} [[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] &lt;small&gt;([[Premier liga Føroyara 2021.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|KOSV}} [[FC Ballkani|Ballkani]] &lt;small&gt;([[Nogometna Superliga Kosova 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|GIB}} [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]] &lt;small&gt;([[Prva gibraltarska nogometna liga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|CG}} [[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]] &lt;small&gt;([[Prva crnogorska nogometna liga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|-
|{{DZ|WAL}} [[The New Saints F.C.|The New Saints]] &lt;small&gt;([[Velška Premier liga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|colspan=3|
|-
!colspan=6|
|-
!colspan=2|[[#Predeliminacijsko kolo|{{Abbr|PK|Predeliminacijsko kolo}}]]
|{{DZ|ISL}} [[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]] &lt;small&gt;([[Úrvalsdeild 2021.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|EST}} [[FCI Levadia Tallinn|FCI Levadia]] &lt;small&gt;([[Meistriliiga 2021.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|AND}} [[Inter Club d'Escaldes]] &lt;small&gt;([[Primera Divisió 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt; 
|{{DZ|SMR}} [[S.P. La Fiorita|La Fiorita]] &lt;small&gt;([[Campionato Sammarinese di Calcio 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|}

== Kalendar natjecanja ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Razina
! Kolo
! Ždrijeb
! Prva utakmica
! Druga utakmica
|-
|rowspan=5| Kvalifikacije
| Predeliminacijsko kolo
| 7. lipnja 2022.
| 21. lipnja 2022. (polufinale)
| 24. lipnja 2022. (finale)
|-
| Prvo kvalifikacijsko kolo
| 14. lipnja 2022.
| 5. – 6. srpnja 2022.
| 12. – 13. srpnja 2022.
|-
| Drugo kvalifikacijsko kolo
| 15. lipnja 2022.
| 19. – 20. srpnja 2022.
| 26. – 27. srpnja 2022.
|-
| Treće kvalifikacijsko kolo
| 18. srpnja 2022.
| 2. – 3. kolovoza 2022.
| 9. kolovoza 2022.
|-
| Doigravanje
| 2. kolovoza 2022.
| 16. – 17. kolovoza 2022.
| 23. – 24 kolovoza 2022.
|-
|rowspan=6| Grupna faza
| Prvi susret
|rowspan=6| 25. kolovoza 2022.
|colspan=2 align=center| 6. – 7. rujna 2022.
|-
| Drugi susret
|colspan=2 align=center| 13. – 14. rujna 2022.
|-
| Treći susret
|colspan=2 align=center| 4. – 5. listopada 2022.
|-
| Četvrti susret
|colspan=2 align=center| 11. – 12. listopada 2022.
|-
| Peti susret
|colspan=2 align=center| 25. – 26. listopada 2022.
|-
| Šesti susret
|colspan=2 align=center| 1. – 2. studenoga 2022.
|-
|rowspan=4| Završni dio
| Osmina finala
| 7. studenoga 2022.
| 14. – 15. i 21. – 22. veljače 2023.
| 7. – 8. i 14. – 15. ožujka 2023.
|-
| Četvrtfinale
| rowspan=3| 17. ožujka 2022.
| 11. – 12. travnja 2023.
| 18. – 19. travnja 2023.
|-
| Polufinale
| 9. – 10. svibnja 2023.
| 16. – 17. svibnja 2023.
|-
| Finale
|colspan=2 align=center| 10. lipnja 2023.
|}

== Kvalifikacije == 
=== Predeliminacijsko kolo ===
Ždrijeb za predeliminacijsko kolo održan je 7. lipnja. Polufinalne utakmice odigrane su 21. lipnja, a finalna 24. lipnja 2022. Sve tri utakmice odigrane su na [[Víkingsvöllur]]u u [[Reykjavík]]u.

{| class=wikitable 
|-
!width=230| Prva momčad
!  style=&quot;width:70px; text-align:center;&quot;| Rez.
!width=230| Druga momčad
|-
!colspan=3| Polufinale
|-
| align=right | [[FCI Levadia Tallinn|FCI Levadia]] {{DZ|EST}} || align=center | 1:6 || {{DZ|ISL}} '''[[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]]'''
|- 
| align=right | [[S.P. La Fiorita|La Fiorita]] {{DZ|SMR}} || align=center | 1:2 || {{DZ|AND}} '''[[Inter Club d'Escaldes]]'''
|-
!colspan=3| Finale
|-
| align=right | [[Inter Club d'Escaldes]] {{DZ|AND}} || align=center | 0:1 || {{DZ|ISL}} '''[[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]]'''
|}

=== Prvo kvalifikacijsko kolo ===
Ždrijeb za prvo kvalifikacijsko kolo održan je 14. lipnja 2022.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=UEFA.com |date=2022-06-14 |title=UEFA Champions League first qualifying round draw |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0276-154cc25545c1-6471a679f56f-1000--first-qualifying-round-draw-results/ |access-date=2022-06-14 |website=UEFA.com |language=en}}&lt;/ref&gt; Prve utakmice odigrane su 5. i 6. srpnja, a uzvratne 12. i 13. srpnja 2022.
{{TwoLeg start}}
|-
{{TwoLegResult|  '''[[FC Pjunik Erevan|Pjunik]]''' | {{DZ|ARM}} | {{nowrap|2:2 (4:3 [[Jedanaesterac|pen.]])}} | [[CFR Cluj]] | {{DZ|RUM}} | 0:0 | 2:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]])}}
{{TwoLegResult|  '''[[NK Maribor|Maribor]]''' | {{DZ|SLO}} | 2:0 | [[FK Šahtjor Saligorsk|Šahtjor Saligorsk]] | {{DZ|BJE}} | 0:0 | 2:0 }}
{{TwoLegResult|  '''[[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]]''' | {{DZ|BUG}} | 3:0 | [[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]] | {{DZ|CG}} | 2:0 | 1:0 }}
{{TwoLegResult|  '''[[F91 Dudelange]]''' | {{DZ|LUX}} | 3:1 | [[KF Tirana|Tirana]] | {{DZ|ALB}} | 1:0 | 2:1 }}
{{TwoLegResult|  [[FC Tobol|Tobol]] | {{DZ|KAZ}} | 1:5 | '''[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]''' | {{DZ|MAĐ}} | 0:0 | 1:5 }}
{{TwoLegResult|  '''[[Malmö FF]]''' | {{DZ|ŠVE}} | 6:5 | [[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]] | {{DZ|ISL}} | 3:2 | 3:3 }}
{{TwoLegResult|  [[FC Ballkani|Ballkani]] | {{DZ|KOSV}} | 1:2 | '''[[FK Žalgiris|Žalgiris]]''' | {{DZ|LIT}} | 1:1 | 0:1 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }}
{{TwoLegResult|  '''[[Helsingin Jalkapalloklubi|HJK]]''' | {{DZ|FIN}} | {{nowrap|2:2 (5:4 [[Jedanaesterac|pen.]])}} | [[FK RFS|RFS]] | {{DZ|LAT}} | 1:0 | 1:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]])}}
{{TwoLegResult|  '''[[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]]''' | {{DZ|NOR}} | 4:3 | [[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] | {{DZ|OVČ}} | 3:0 | 1:3 }}
{{TwoLegResult|  [[The New Saints F.C.|The New Saints]] | {{DZ|WAL}} | 1:2 | '''[[Linfield F.C.|Linfield]]''' | {{DZ|SJI}} | 1:0 | 0:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }}
{{TwoLegResult|  '''[[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]]''' | {{DZ|IRS}} | 3:0 | [[Hibernians F.C.|Hibernians]] | {{DZ|MLT}} | 3:0 | 0:0 }}
{{TwoLegResult|  [[Lech Poznań]] | {{DZ|POLJ}} | 2:5 | '''[[Qarabağ FK|Qarabağ]]''' | {{DZ|AZE}} | 1:0 | 1:5 }}
{{TwoLegResult|  '''[[FK Škupi|Škupi]]''' | {{DZ|MAK}} | 3:2 | [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]] | {{DZ|GIB}} | 3:0 | 0:2 }}
{{TwoLegResult|  [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski]] | {{DZ|BIH}} | 0:1 | '''[[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]]''' | {{DZ|MOL}} | 0:0 | 0:1 }}
{{TwoLegResult|  '''[[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]''' | {{DZ|SLK}} | 2:1 | [[FK Dinamo Batumi|Dinamo Batumi]] | {{DZ|GRU}} | 0:0 | 2:1 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]])}}
|}

=== Drugo kvalifikacijsko kolo ===
Ždrijeb za drugo kvalifikacijsko kolo održan je 15. lipnja 2022.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=UEFA.com |date=2022-06-15 |title=UEFA Champions League second qualifying round draw |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0276-154cc64bc0ba-584fac8baef8-1000--second-qualifying-round-draw/ |access-date=2022-07-01 |website=UEFA.com |language=en}}&lt;/ref&gt; Prve utakmice odigrane su 19. i 20. srpnja, a uzvratne 26. i 27. srpnja 2022.

{{TwoLeg start}}
|+Put prvaka
|-
{{TwoLegResult|  [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] | {{DZ|MAĐ}} | 1. utak. | [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] | {{DZ|SLK}} | 1:2 | &lt;small&gt;27. lip&lt;/small&gt; }}
{{TwoLegResult|  '''[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]''' | {{DZ|HRV}} | 3:2 | [[FK Škupi|Škupi]] | {{DZ|MAK}} | 2:2 | 1:0 }}
{{TwoLegResult|  [[Qarabağ FK|Qarabağ]] | {{DZ|AZE}} | 3. utak. | [[FC Zürich|Zürich]] | {{DZ|ŠVI}} | 3:2 | &lt;small&gt;27. lip&lt;/small&gt; }}
{{TwoLegResult|  [[Helsingin Jalkapalloklubi|HJK]] | {{DZ|FIN}} | 1:7 | '''[[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]]''' | {{DZ|ČEŠ}} | 1:2 | 0:5 }}
{{TwoLegResult|  [[Linfield F.C.|Linfield]] | {{DZ|SJI}} | 5. utak. | [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] | {{DZ|NOR}} | 1:0 | &lt;small&gt;27. lip&lt;/small&gt; }}
{{TwoLegResult|  [[FK Žalgiris|Žalgiris]] | {{DZ|LIT}} | 6. utak. | [[Malmö FF]] | {{DZ|ŠVE}} | 1:0 | &lt;small&gt;27. lip&lt;/small&gt; }}
{{TwoLegResult|  '''[[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]]''' | {{DZ|BUG}} | 4:2 | [[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]] | {{DZ|IRS}} | 3:0 | 1:2 }}
{{TwoLegResult|  [[NK Maribor|Maribor]] | {{DZ|SLO}} | 0:1 | '''[[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]]''' | {{DZ|MOL}} | 0:0 | 0:1 }}
{{TwoLegResult|  [[Maccabi Haifa F.C.|Maccabi Haifa]] | {{DZ|IZR}} | 9. utak. | [[Olympiacos F.C.|Olympiakos]] | {{DZ|GRČ}} | 1:1 | &lt;small&gt;27. lip&lt;/small&gt; }}
{{TwoLegResult|  '''[[FC Pjunik Erevan|Pjunik]]''' | {{DZ|ARM}} | 4:2 | [[F91 Dudelange]] | {{DZ|LUX}} | 0:1 | 4:1 }}
|}

{{TwoLeg start}}
|+Put neprvaka
|-
{{TwoLegResult|  '''[[FC Midtjylland|Midtjylland]]''' | {{DZ|DAN}} | {{nowrap|{2:2 (4:3 [[Jedanaesterac|pen.]])}} | [[AEK Larnaca FC|AEK Larnaca]] | {{DZ|CIP}} | 1:1 | 1:1 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }}
{{TwoLegResult|  [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] | {{DZ|UKR}} | 2. utak. | [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] | {{DZ|TUR}} | 0:0 | &lt;small&gt;27. lip&lt;/small&gt; }}
|}

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vidi još ==
* [[UEFA Europska liga 2022./23.]]
* [[UEFA Europska konferencijska liga 2022./23.]]
* [[UEFA Superkup 2023.]]

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|UEFA Champions League 2022-23}}

* [https://www.uefa.com/uefachampionsleague/ Službena web-stranica]

{{Sezone UEFA Lige prvaka}}

[[Kategorija:Sezone UEFA Lige prvaka|2022-23]]</text>
      <sha1>3h5wd49bmq5rq5eezkscm16ew9qfafr</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433074</id>
      <parentid>6433044</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T21:32:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Drugo kvalifikacijsko kolo */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29753" xml:space="preserve">{{Infookvir nogometno prvenstvo
| ime            = UEFA Liga prvaka 2022./23.
| izvorni_naziv  = 
| slika          = [[Datoteka:Istanbul_Atatürk_Olympic_Stadium_1.jpg|250 px]]
| opis           = [[Olimpijski stadion Atatürk]] u [[Istanbul|Carigradu]] na kojem će se igrati [[Finale UEFA Lige prvaka 2023.|finalna uatkmica]].
| domaćin        = 
| datum          = [[21. lipnja]] – [[24. kolovoza]] [[2022.]] (kvalifikacije) &lt;br&gt; [[6. rujna]] [[2022.]] – [[10. lipnja]] [[2022.]] (odgovarajuće natjecanje)
| br_momčadi     = 32 (natjecanje po skupinama)&lt;br /&gt; 78 (kvalifikacije)
| konfederacije  = 
| stadioni       = 
| gradovi        = 
| prvaci         = 
| broj           = 
| drugi          = 
| treći          = 
| četvrti        = 
| utakmice       = 
| golovi         = 
| gledanost      = 
| naj_strijelac  = 
| naj_igrač      = 
| naj_mladi      = 
| naj_vratar     = 
| fair-play      = 
| prethodno      = [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]]
| sljedeće       = ''[[UEFA Liga prvaka 2023./24.|2023./24.]]''
}}
'''UEFA Liga prvaka 2022./23.''' 68. je sezona najelitnijeg [[UEFA|europskog]] [[Nogometni klub|klupskog]] [[nogomet]]nog natjecanja, odnosno 31. sezona od kada je natjecanje promijenilo svoj format i preimenovano iz ''Kupa europskih prvaka'' u [[UEFA Liga prvaka]]. U natjecanju sudjeluje 78 momčadi iz 53 nogometna saveza. Prošlogodišnji prvak bio je [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]. 

Finale će se igrati na [[Olimpijski stadion Atatürk|Olimpijskom stadionu Atatürk]] u [[Istanbul|Carigradu]].

== Momčadi u natjecanju ==
U sezoni 2022./2023. ukupno sudjeluje 78 momčadi iz 53 od 55 UEFA-ina saveza (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]] koji nema domaću ligu i [[Ruski nogometni savez|Rusije]] zbog [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|invazije na Ukrajinu]]). Broj predstavnika svake zemlje određen je rangom njenog nogometnog saveza koji se temelji na UEFA koeficijentima:&lt;ref name=&quot;regulations&quot;&gt;{{cite web|url=https://documents.uefa.com/r/Regulations-of-the-UEFA-Champions-League-2022/23-Online |title=Regulations of the UEFA Champions League, 2022/23 Season|publisher=[[UEFA]]|location=[[Nyon]]|year=2022 |access-date=30 April 2021}}&lt;/ref&gt;

* Zemlje s rangom od 1 do 4 imaju 4 predstavnika
* Zemlje s rangom od 5 do 6 imaju 3 predstavnika
* Zemlje s rangom od 7 do 15 imaju 2 predstavnika (osim [[Ruski nogometni savez|Rusije]])
* Zemlje s rangom od 16 do 55 imaju 1 predstavnika (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]]). Pobjednici [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|UEFA Lige prvaka 2021./22.]] i [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]] imaju osigurano mjesto za ovu sezoni UEFA Lige prvaka u slučaju da se ne kvalificiraju preko njihovog nacionalnog prvenstva.

== Zemlje sudionice ==
Za ovu sezonu UEFA Lige prvaka, nogometnim savezima se dodjeljuje rang skladu s njihovim UEFA koeficijentom 2021. godine za koji se uzima u obzir učinak njihovih klubova u europskim natjecanjima od 2016./17. do 2020./21.&lt;ref name=&quot;country coefficients&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.uefa.com/nationalassociations/uefarankings/country/#/yr/2021 |title=Association coefficients 2020/21 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=20 August 2021 |access-date=29 November 2021 |archive-date=2 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211102093931/https://www.uefa.com/memberassociations/uefarankings/country/#/yr/2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

{|
|+'''Rangiranje nogometnih saveza za UEFA Ligu prvaka 2022./23.'''
|-valign=top style=&quot;font-size:90%&quot;
|
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!Rang
!Nacionalni&lt;br /&gt;savez
!Koef.
!Broj&lt;br /&gt;timova
!Bilješke
|-
!1.
|{{ZD|E|ENG}} [[Engleski nogometni savez|Engleska]]
|align=right|100,569
|align=center rowspan=4|4
|
|-
!2.
|{{ZD|Š|ŠPA}} [[Španjolski nogometni savez|Španjolska]]
|align=right|97,855
|
|-
!3.
|{{ZD|I|ITA}} [[Talijanski nogometni savez|Italija]]
|align=right|75,438
|
|-
!4.
|{{ZD|N|NJE}} [[Njemački nogometni savez|Njemačka]]
|align=right|73,570
|&lt;small&gt;+1 ([[UEFA Europska liga 2020./21.|EL]])&lt;/small&gt;
|-
!5.
|{{ZD|F|FRA}} [[Francuski nogometni savez|Francuska]]
|align=right|56,081
|align=center rowspan=2|3
|
|-
!6.
|{{ZD|P|POR}} [[Portugalski nogometni savez|Portugal]]
|align=right|48,549
|
|-
!7.
|{{ZD|N|NIZ}} [[Nizozemski nogometni savez|Nizozemska]]
|align=right|39,200
|align=center|2
|
|-
!8.
|{{ZD|R|RUS}} [[Ruski nogometni savez|Rusija]]
|align=right|38,382
|align=center|0
|
|-
!9.
|{{ZD|B|BEL}} [[Belgijski nogometni savez|Belgija]]
|align=right|36,500
|align=center rowspan=7|2
|-
!10.
|{{ZD|A|AUT}} [[Austrijski nogometni savez|Austrija]]
|align=right|35,825
|
|-
!11.
|{{ZD|Š|ŠKO}} [[Škotski nogometni savez|Škotska]]
|align=right|33,375
|
|-
!12.
|{{ZD|U|UKR}} [[Ukrajinski nogometni savez|Ukrajina]]
|align=right|33,100
|
|-
!13.
|{{ZD|T|TUR}} [[Turski nogometni savez|Turska]]
|align=right|30,100
|
|-
!14.
|{{ZD|D|DAN}} [[Danski nogometni savez|Danska]]
|align=right|27,875
|
|-
!15.
|{{ZD|C|CIP}} [[Ciparski nogometni savez|Cipar]]
|align=right|27,750
|
|-
!16.
|{{ZD|S|SRB}} [[Srpski nogometni savez|Srbija]]
|align=right|26,750
|align=center rowspan=4|1
|
|-
!17.
|{{ZD|Č|ČEŠ}} [[Češki nogometni savez|Češka]]
|align=right|26,600
|
|-
!18.
|{{ZD|H|HRV}} [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatska]]
|align=right|26,275
|
|-
!19.
|{{ZD|Š|ŠVI}} [[Švicarski nogometni savez|Švicarska]]
|align=right|26,225
|
|-
|}
|
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!Rang
!Nacionalni&lt;br /&gt;savez
!Koef.
!Broj&lt;br /&gt;timova
!Bilješke
|-
!20.
|{{ZD|G|GRČ}} [[Grčki nogometni savez|Grčka]]
|align=right|26,000
|align=center rowspan=13|1
|
|-
!21.
|{{ZD|I|IZR}} [[Izraelski nogometni savez|Izrael]]
|align=right|24,375
|
|-
!22.
|{{ZD|N|NOR}} [[Norveški nogometni savez|Norveška]]
|align=right|21,000
|
|-
!23.
|{{ZD|Š|ŠVE}} [[Švedski nogometni savez|Švedska]]
|align=right|20,500
|
|-
!24.
|{{ZD|B|BUG}} [[Bugarski nogometni savez|Bugarska]]
|align=right|20,375
|
|-
!25.
|{{ZD|R|RUM}} [[Rumunjski nogometni savez|Rumunjska]]
|align=right|18,200
|
|-
!26.
|{{ZD|A|AZE}} [[Azerbajdžanski nogometni savez|Azerbajdžan]]
|align=right|16,875
|
|-
!27.
|{{ZD|K|KAZ}} [[Nogometni savez Kazahstana|Kazahstan]]
|align=right|15,625
|
|-
!28.
|{{ZD|M|MAĐ}} [[Mađarski nogometni savez|Mađarska]]
|align=right|15,500
|
|-
!29.
|{{ZD|B|BJE}} [[Bjeloruski nogometni savez|Bjelorusija]]
|align=right|15,250
|
|-
!30.
|{{ZD|P|POLJ}} [[Poljski nogometni savez|Poljska]]
|align=right|15,125
|
|-
!31.
|{{ZD|S|SLO}} [[Slovenski nogometni savez|Slovenija]]
|align=right|14,250
|
|-
!32.
|{{ZD|S|SLK}} [[Slovački nogometni savez|Slovačka]]
|align=right|13,625
|
|-
!33.
|{{ZD|L|LIH}} [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajn]]
|align=right|9,000
|align=center|0
|
|-
!34.
|{{ZD|L|LIT}} [[Litavski nogometni savez|Litva]]
|align=right|8,750
|align=center rowspan=5|1
|
|-
!35.
|{{ZD|L|LUX}} [[Luksemburški nogometni savez|Luksemburg]]
|align=right|8,250
|
|-
!36.
|{{ZD|B|BIH}} [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
|align=right|8,000
|
|-
!37.
|{{ZD|I|IRS}} [[Irski nogometni savez|Irska]]
|align=right|7,875
|
|-
!38.
|{{ZD|M|MAK}} [[Sjevernomakedonski nogometni savez|Sjeverna Makedonija]]
|align=right|7,625
|
|-
|}
|
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!Rang
!Nacionalni&lt;br /&gt;savez
!Koef.
!Broj&lt;br /&gt;timova
!Bilješke
|-
!39.
|{{ZD|A|ARM}} [[Armenski nogometni savez|Armenija]]
|align=right|7,375
|align=center rowspan=18|1
|
|-
!40.
|{{ZD|L|LAT}} [[Latvijski nogometni savez|Latvija]]
|align=right|7,375
|
|-
!41.
|{{ZD|A|ALB}} [[Albanski nogometni savez|Albanija]]
|align=right|7,250
|
|-
!42.
|{{ZD|S|SJI}} [[Nogometni savez Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]]
|align=right|6,958
|
|-
!43.
|{{ZD|G|GRU}} [[Gruzijski nogometni savez|Gruzija]]
|align=right|6,875
|
|-
!44.
|{{ZD|F|FIN}} [[Finski nogometni savez|Finska]]
|align=right|6,875
|
|-
!45.
|{{ZD|M|MOL}} [[Moldavski nogometni savez|Moldavija]]
|align=right|6,875
|
|-
!46.
|{{ZD|M|MLT}} [[Malteški nogometni savez|Malta]]
|align=right|6,375
|
|-
!47.
|{{ZD|O|OVČ}} [[Nogometni savez Farskih otoka|Farski otoci]]
|align=right|6,125
|
|-
!48.
|{{ZD|K|KOSV}} [[Kosovski nogometni savez|Kosovo]]
|align=right|5,833
|
|-
!49.
|{{ZD|G|GIB}} [[Gibraltarski nogometni savez|Gibraltar]]
|align=right|5,666
|
|-
!50.
|{{ZD|C|CG}} [[Crnogorski nogometni savez|Crna Gora]]
|align=right|5,000
|
|-
!51.
|{{ZD|W|WAL}} [[Velški nogometni savez|Wales]]
|align=right|5,000
|
|-
!52.
|{{ZD|I|ISL}} [[Islandski nogometni savez|Island]]
|align=right|4,875
|
|-
!53.
|{{ZD|E|EST}} [[Estonski nogometni savez|Estonija]]
|align=right|4,750
|
|-
!54.
|{{ZD|A|AND}} [[Andorski nogometni savez|Andora]]
|align=right|3,331
|
|-
!55.
|{{ZD|S|SMR}} [[Nogometni savez San Marina|San Marino]]
|align=right|1,166
|
|}
|}

== Raspored momčadi ==
Ovo je raspored momčadi za ovu sezonu UEFA Lige prvaka:&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/uefaorg/General/02/58/61/42/2586142_DOWNLOAD.pdf |title=Access list 2021–24 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |format=PDF |access-date=16 February 2020 |archive-date=4 December 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181204074949/https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/uefaorg/General/02/58/61/42/2586142_DOWNLOAD.pdf |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Tijek natjecanja
!Momčadi koje započinju u ovoj fazi natjecanja
!Momčadi koje su se kvalificirale iz prethodne faze
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Predeliminacijsko kolo&lt;br&gt;(4 momčadi)
|
* 4 prvaka iz saveza rangiranih od 52. do 55. mjesta
|&lt;center&gt;—&lt;/center&gt;
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Prvo kvalifikacijsko kolo&lt;br&gt;(30 momčadi)
|
* 29 prvaka iz saveza rangiranih od 22. do 51. mjesta (osim Lihtenštajna)
|
* 1 pobjednik iz predeliminacijskog kola
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |Drugo kvalifikacijsko kolo &lt;br&gt; (24 momčadi)
!Put prvaka&lt;br&gt;(20 momčadi)
|
* 5 prvaka iz saveza rangiranih od 17. do 21. mjesta
|
* 15 pobjednika iz prvog kvalifikacijskog kola
|-
!Put neprvaka&lt;br&gt;(4 momčadi)
|
* 4 drugoplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 12. do 15. mjesta
|&lt;center&gt;—&lt;/center&gt;
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |Treće kvalifikacijsko kolo &lt;br&gt; (20 momčadi)
!Put prvaka&lt;br&gt;(12 momčadi)
|
* 2 prvaka iz saveza rangiranih od 15. do 16. mjesta
| 
* 10 pobjednika iz drugog kvalifikacijskog kola (put prvaka)
|-
!Put neprvaka&lt;br&gt;(8 momčadi)
|
* 4 drugoplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 7. do 11. mjesta (osim Rusije)
* 2 trećeplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 5. do 6. mjesta
|
* 2 pobjednika iz drugog kvalifikacijskog kola (staza neprvaka)
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |Doigravanje &lt;br&gt; (12 momčadi)
!Put prvaka&lt;br&gt;(8 momčadi)
|
* 2 prvaka iz saveza rangiranih od 13. do 14. mjesta
|
* 6 pobjednika iz trećeg kvalifikacijskog kola (put prvaka)
|-
!Put neprvaka&lt;br&gt;(4 momčadi)
| 
|
* 4 pobjednika iz trećeg kvalifikacijskog kola (put neprvaka)
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Grupna faza&lt;br&gt;(32 momčadi)
|
* Osvajači prethodne sezone Europske lige
* 11 prvaka iz saveza rangiranih od 1. do 12. mjesta (osim Rusije)
* 6 drugoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 6. mjesta
* 4 trećeplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 4. mjesta
* 4 četvrtoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 4. mjesta
|
* 4 pobjednika doigravanja (put prvaka)
* 2 pobjednika doigravanja (put neprvaka)
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Završni dio&lt;br&gt;(16 momčadi)
|&lt;center&gt;—&lt;/center&gt;
|
* 8 pobjednika natjecanja po grupama
* 8 drugoplasiranih iz natjecanja po grupama
|}

== Timovi ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+Timovi koji su se kvalificirali za UEFA Ligu prvaka 2022./23.
|-
!colspan=2|Kolo ulaska
!colspan=4|Timovi
|-
!colspan=2 rowspan=7|[[#Grupna faza|{{abbr|GF|Grupna faza}}]]
|style=&quot;min-width:10em&quot;|{{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] &lt;small&gt;([[La Liga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;&lt;sup&gt;[[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]]&lt;/sup&gt;
|style=&quot;min-width:10em&quot;|{{DZ|NJE}} [[Eintracht Frankfurt]] &lt;small&gt;([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|11.]])&lt;/small&gt;&lt;sup&gt;([[UEFA Europska liga 2021./22.|EL]])&lt;/sup/&gt;
|style=&quot;min-width:10em&quot;|{{DZ|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] &lt;small&gt;([[FA Premier liga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|style=&quot;min-width:10em&quot;|{{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] &lt;small&gt;([[FA Premier liga 2021./22.|2.]])&lt;/small&gt;
|-
|{{DZ|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] &lt;small&gt;([[FA Premier liga 2021./22.|3.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|ENG}} [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] &lt;small&gt;([[FA Premier liga 2021./22.|4.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] &lt;small&gt;([[La Liga 2021./22.|2.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] &lt;small&gt;([[La Liga 2021./22.|3.]])&lt;/small&gt;
|-
|{{DZ|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]] &lt;small&gt;([[La Liga 2021./22.|4.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] &lt;small&gt;([[Serie A 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|ITA}} [[Inter Milan]] &lt;small&gt;([[Serie A 2021./22.|2.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|ITA}} [[S.S.C. Napoli|Napoli]] &lt;small&gt;([[Serie A 2021./22.|3.]])&lt;/small&gt;
|-
|{{DZ|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] &lt;small&gt;([[Serie A 2021./22.|4.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] &lt;small&gt;([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|NJE}} [[Borussia Dortmund]] &lt;small&gt;([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|2.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|NJE}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] &lt;small&gt;([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|3.]])&lt;/small&gt;
|-
|{{DZ|NJE}} [[RB Leipzig]] &lt;small&gt;([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|4.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] &lt;small&gt;([[Ligue 1 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] &lt;small&gt;([[Ligue 1 2021./22.|2.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|POR}} [[FC Porto|Porto]] &lt;small&gt;([[Primeira Liga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|-
|{{DZ|POR}} [[Sporting CP]] &lt;small&gt;([[Primeira Liga 2021./22.|2.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] &lt;small&gt;([[Eredivisie 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] &lt;small&gt;([[Belgijska prva divizija A 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] &lt;small&gt;([[Austrijska Bundesliga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|-
|{{DZ|ŠKO}} [[Celtic F.C.|Celtic]] &lt;small&gt;([[Škotski Premiership 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] &lt;small&gt;([[Ukrajinska Premier liga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|colspan=2|
|-
!colspan=6|
|-
![[#Doigravanje|{{Abbr|DO|Doigravanje}}]]
!{{Abbr|PP|Put prvaka}}
|{{DZ|TUR}} [[Trabzonspor]] &lt;small&gt;([[Süper Lig 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|DAN}} [[F.C. København|København]] &lt;small&gt;([[Danska Superliga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|colspan=2|
|-
!colspan=6|
|-
!rowspan=3|[[#Treće kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|TKK|Treće kvalifikacijsko kolo}}]]
!{{Abbr|PP|Put prvaka}}
|{{DZ|CIP}} [[Apollon Limassol FC|Apollon Limassol]] &lt;small&gt;([[Ciparska prva divizija 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] &lt;small&gt;([[Superliga Srbije 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|colspan=2|
|-
!rowspan=2|{{Abbr|PN|Put neprvaka}}
|{{DZ|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] &lt;small&gt;([[Ligue 1 2021./22.|3.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] &lt;small&gt;([[Primeira Liga 2021./22.|3.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|NIZ}} [[PSV Eindhoven]] &lt;small&gt;([[Eredivisie 2021./22.|2.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] &lt;small&gt;([[Belgijska prva divizija A 2021./22.|2.]])&lt;/small&gt;
|-
|{{DZ|AUT}} [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] &lt;small&gt;([[Austrijska Bundesliga 2021./22.|2.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|ŠKO}} [[Rangers F.C.|Rangers]] &lt;small&gt;([[Škotski Premiership 2021./22.|2.]])&lt;/small&gt;
|colspan=2|
|-
!colspan=6|
|-
!rowspan=3|[[#Drugo kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|DKK|Drugo kvalifikacijsko kolo}}]]
!rowspan=2|{{Abbr|PP|Put prvaka}}
|{{DZ|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] &lt;small&gt;([[Prva češka nogometna liga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|HRV}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] &lt;small&gt;([[1. HNL 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|ŠVI}} [[FC Zürich|Zürich]] &lt;small&gt;([[Švicarska Superliga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|GRČ}} [[Olympiacos F.C.|Olympiakos]] &lt;small&gt;([[Grčka Superliga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|-
|{{DZ|IZR}} [[Maccabi Haifa F.C.|Maccabi Haifa]] &lt;small&gt;([[Izraelska premijer liga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|colspan=3|
|-
!{{Abbr|PN|Put neprvaka}}
|{{DZ|UKR}} [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] &lt;small&gt;([[Ukrajinska Premier liga 2021./22.|2.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|TUR}} [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] &lt;small&gt;([[Süper Lig 2021./22.|2.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|DAN}} [[FC Midtjylland|Midtjylland]] &lt;small&gt;([[Danska Superliga 2021./22.|2.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|CIP}} [[AEK Larnaca FC|AEK Larnaca]] &lt;small&gt;([[Ciparska prva divizija 2021./22.|2.]])&lt;/small&gt;
|-
!colspan=6|
|-
!colspan=2 rowspan=8|[[#Prvo kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|PKK|Prvo kvalifikacijsko kolo}}]]
|{{DZ|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] &lt;small&gt;([[Eliteserien 2021.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|ŠVE}} [[Malmö FF]] &lt;small&gt;([[Allsvenskan 2021.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|BUG}} [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] &lt;small&gt;([[Bugarska prva nogometna liga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|RUM}} [[CFR Cluj]] &lt;small&gt;([[Liga I 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|-
|{{DZ|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] &lt;small&gt;([[Azerbajdžanska Premier liga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|KAZ}} [[FC Tobol|Tobol]] &lt;small&gt;([[Kazahstanska Premier liga 2021.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] &lt;small&gt;([[Nemzeti Bajnokság I 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|BJE}} [[FK Šahtjor Saligorsk|Šahtjor Saligorsk]] &lt;small&gt;([[Bjeloruska Premier liga 2021.|1.]])&lt;/small&gt;
|-
|{{DZ|POLJ}} [[Lech Poznań]] &lt;small&gt;([[Ekstraklasa 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|SLO}} [[NK Maribor|Maribor]] &lt;small&gt;([[Prva slovenska nogometna liga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|SLK}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] &lt;small&gt;([[Slovačka Superliga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|LIT}} [[FK Žalgiris|Žalgiris]] &lt;small&gt;([[A Lyga 2021.|1.]])&lt;/small&gt;
|-
|{{DZ|LUX}} [[F91 Dudelange]] &lt;small&gt;([[Luksemburška prva lig 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|BIH}} [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski]] &lt;small&gt;([[Nogometna Premijer liga BiH 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|IRS}} [[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]] &lt;small&gt;([[Irska Premier liga 2021.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|MAK}} [[FK Škupi|Škupi]] &lt;small&gt;([[Prva makedonska nogometna liga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|-
|{{DZ|ARM}} [[FC Pjunik Erevan|Pjunik]] &lt;small&gt;([[Premijer liga Armenije 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|LAT}} [[FK RFS|RFS]] &lt;small&gt;([[Latvijska visoka liga 2021.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|ALB}} [[KF Tirana|Tirana]] &lt;small&gt;([[Kategoria Superiore 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|SJI}} [[Linfield F.C.|Linfield]] &lt;small&gt;([[NIFL Premiership 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|-
|{{DZ|GRU}} [[FK Dinamo Batumi|Dinamo Batumi]] &lt;small&gt;([[Erovnuli Liga 2021.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|FIN}} [[Helsingin Jalkapalloklubi|HJK]] &lt;small&gt;([[Veikkausliiga 2021.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] &lt;small&gt;([[Moldavska nacionalna divizija 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|MLT}} [[Hibernians F.C.|Hibernians]] &lt;small&gt;([[Malteška Premier liga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|-
|{{DZ|OVČ}} [[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] &lt;small&gt;([[Premier liga Føroyara 2021.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|KOSV}} [[FC Ballkani|Ballkani]] &lt;small&gt;([[Nogometna Superliga Kosova 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|GIB}} [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]] &lt;small&gt;([[Prva gibraltarska nogometna liga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|CG}} [[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]] &lt;small&gt;([[Prva crnogorska nogometna liga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|-
|{{DZ|WAL}} [[The New Saints F.C.|The New Saints]] &lt;small&gt;([[Velška Premier liga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|colspan=3|
|-
!colspan=6|
|-
!colspan=2|[[#Predeliminacijsko kolo|{{Abbr|PK|Predeliminacijsko kolo}}]]
|{{DZ|ISL}} [[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]] &lt;small&gt;([[Úrvalsdeild 2021.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|EST}} [[FCI Levadia Tallinn|FCI Levadia]] &lt;small&gt;([[Meistriliiga 2021.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|AND}} [[Inter Club d'Escaldes]] &lt;small&gt;([[Primera Divisió 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt; 
|{{DZ|SMR}} [[S.P. La Fiorita|La Fiorita]] &lt;small&gt;([[Campionato Sammarinese di Calcio 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|}

== Kalendar natjecanja ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Razina
! Kolo
! Ždrijeb
! Prva utakmica
! Druga utakmica
|-
|rowspan=5| Kvalifikacije
| Predeliminacijsko kolo
| 7. lipnja 2022.
| 21. lipnja 2022. (polufinale)
| 24. lipnja 2022. (finale)
|-
| Prvo kvalifikacijsko kolo
| 14. lipnja 2022.
| 5. – 6. srpnja 2022.
| 12. – 13. srpnja 2022.
|-
| Drugo kvalifikacijsko kolo
| 15. lipnja 2022.
| 19. – 20. srpnja 2022.
| 26. – 27. srpnja 2022.
|-
| Treće kvalifikacijsko kolo
| 18. srpnja 2022.
| 2. – 3. kolovoza 2022.
| 9. kolovoza 2022.
|-
| Doigravanje
| 2. kolovoza 2022.
| 16. – 17. kolovoza 2022.
| 23. – 24 kolovoza 2022.
|-
|rowspan=6| Grupna faza
| Prvi susret
|rowspan=6| 25. kolovoza 2022.
|colspan=2 align=center| 6. – 7. rujna 2022.
|-
| Drugi susret
|colspan=2 align=center| 13. – 14. rujna 2022.
|-
| Treći susret
|colspan=2 align=center| 4. – 5. listopada 2022.
|-
| Četvrti susret
|colspan=2 align=center| 11. – 12. listopada 2022.
|-
| Peti susret
|colspan=2 align=center| 25. – 26. listopada 2022.
|-
| Šesti susret
|colspan=2 align=center| 1. – 2. studenoga 2022.
|-
|rowspan=4| Završni dio
| Osmina finala
| 7. studenoga 2022.
| 14. – 15. i 21. – 22. veljače 2023.
| 7. – 8. i 14. – 15. ožujka 2023.
|-
| Četvrtfinale
| rowspan=3| 17. ožujka 2022.
| 11. – 12. travnja 2023.
| 18. – 19. travnja 2023.
|-
| Polufinale
| 9. – 10. svibnja 2023.
| 16. – 17. svibnja 2023.
|-
| Finale
|colspan=2 align=center| 10. lipnja 2023.
|}

== Kvalifikacije == 
=== Predeliminacijsko kolo ===
Ždrijeb za predeliminacijsko kolo održan je 7. lipnja. Polufinalne utakmice odigrane su 21. lipnja, a finalna 24. lipnja 2022. Sve tri utakmice odigrane su na [[Víkingsvöllur]]u u [[Reykjavík]]u.

{| class=wikitable 
|-
!width=230| Prva momčad
!  style=&quot;width:70px; text-align:center;&quot;| Rez.
!width=230| Druga momčad
|-
!colspan=3| Polufinale
|-
| align=right | [[FCI Levadia Tallinn|FCI Levadia]] {{DZ|EST}} || align=center | 1:6 || {{DZ|ISL}} '''[[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]]'''
|- 
| align=right | [[S.P. La Fiorita|La Fiorita]] {{DZ|SMR}} || align=center | 1:2 || {{DZ|AND}} '''[[Inter Club d'Escaldes]]'''
|-
!colspan=3| Finale
|-
| align=right | [[Inter Club d'Escaldes]] {{DZ|AND}} || align=center | 0:1 || {{DZ|ISL}} '''[[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]]'''
|}

=== Prvo kvalifikacijsko kolo ===
Ždrijeb za prvo kvalifikacijsko kolo održan je 14. lipnja 2022.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=UEFA.com |date=2022-06-14 |title=UEFA Champions League first qualifying round draw |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0276-154cc25545c1-6471a679f56f-1000--first-qualifying-round-draw-results/ |access-date=2022-06-14 |website=UEFA.com |language=en}}&lt;/ref&gt; Prve utakmice odigrane su 5. i 6. srpnja, a uzvratne 12. i 13. srpnja 2022.
{{TwoLeg start}}
|-
{{TwoLegResult|  '''[[FC Pjunik Erevan|Pjunik]]''' | {{DZ|ARM}} | {{nowrap|2:2 (4:3 [[Jedanaesterac|pen.]])}} | [[CFR Cluj]] | {{DZ|RUM}} | 0:0 | 2:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]])}}
{{TwoLegResult|  '''[[NK Maribor|Maribor]]''' | {{DZ|SLO}} | 2:0 | [[FK Šahtjor Saligorsk|Šahtjor Saligorsk]] | {{DZ|BJE}} | 0:0 | 2:0 }}
{{TwoLegResult|  '''[[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]]''' | {{DZ|BUG}} | 3:0 | [[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]] | {{DZ|CG}} | 2:0 | 1:0 }}
{{TwoLegResult|  '''[[F91 Dudelange]]''' | {{DZ|LUX}} | 3:1 | [[KF Tirana|Tirana]] | {{DZ|ALB}} | 1:0 | 2:1 }}
{{TwoLegResult|  [[FC Tobol|Tobol]] | {{DZ|KAZ}} | 1:5 | '''[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]''' | {{DZ|MAĐ}} | 0:0 | 1:5 }}
{{TwoLegResult|  '''[[Malmö FF]]''' | {{DZ|ŠVE}} | 6:5 | [[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]] | {{DZ|ISL}} | 3:2 | 3:3 }}
{{TwoLegResult|  [[FC Ballkani|Ballkani]] | {{DZ|KOSV}} | 1:2 | '''[[FK Žalgiris|Žalgiris]]''' | {{DZ|LIT}} | 1:1 | 0:1 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }}
{{TwoLegResult|  '''[[Helsingin Jalkapalloklubi|HJK]]''' | {{DZ|FIN}} | {{nowrap|2:2 (5:4 [[Jedanaesterac|pen.]])}} | [[FK RFS|RFS]] | {{DZ|LAT}} | 1:0 | 1:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]])}}
{{TwoLegResult|  '''[[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]]''' | {{DZ|NOR}} | 4:3 | [[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] | {{DZ|OVČ}} | 3:0 | 1:3 }}
{{TwoLegResult|  [[The New Saints F.C.|The New Saints]] | {{DZ|WAL}} | 1:2 | '''[[Linfield F.C.|Linfield]]''' | {{DZ|SJI}} | 1:0 | 0:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }}
{{TwoLegResult|  '''[[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]]''' | {{DZ|IRS}} | 3:0 | [[Hibernians F.C.|Hibernians]] | {{DZ|MLT}} | 3:0 | 0:0 }}
{{TwoLegResult|  [[Lech Poznań]] | {{DZ|POLJ}} | 2:5 | '''[[Qarabağ FK|Qarabağ]]''' | {{DZ|AZE}} | 1:0 | 1:5 }}
{{TwoLegResult|  '''[[FK Škupi|Škupi]]''' | {{DZ|MAK}} | 3:2 | [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]] | {{DZ|GIB}} | 3:0 | 0:2 }}
{{TwoLegResult|  [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski]] | {{DZ|BIH}} | 0:1 | '''[[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]]''' | {{DZ|MOL}} | 0:0 | 0:1 }}
{{TwoLegResult|  '''[[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]''' | {{DZ|SLK}} | 2:1 | [[FK Dinamo Batumi|Dinamo Batumi]] | {{DZ|GRU}} | 0:0 | 2:1 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]])}}
|}

=== Drugo kvalifikacijsko kolo ===
Ždrijeb za drugo kvalifikacijsko kolo održan je 15. lipnja 2022.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=UEFA.com |date=2022-06-15 |title=UEFA Champions League second qualifying round draw |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0276-154cc64bc0ba-584fac8baef8-1000--second-qualifying-round-draw/ |access-date=2022-07-01 |website=UEFA.com |language=en}}&lt;/ref&gt; Prve utakmice odigrane su 19. i 20. srpnja, a uzvratne 26. i 27. srpnja 2022.

{{TwoLeg start}}
|+Put prvaka
|-
{{TwoLegResult|  [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] | {{DZ|MAĐ}} | 1. utak. | [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] | {{DZ|SLK}} | 1:2 | &lt;small&gt;27. lip&lt;/small&gt; }}
{{TwoLegResult|  '''[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]''' | {{DZ|HRV}} | 3:2 | [[FK Škupi|Škupi]] | {{DZ|MAK}} | 2:2 | 1:0 }}
{{TwoLegResult|  [[Qarabağ FK|Qarabağ]] | {{DZ|AZE}} | 3. utak. | [[FC Zürich|Zürich]] | {{DZ|ŠVI}} | 3:2 | &lt;small&gt;27. lip&lt;/small&gt; }}
{{TwoLegResult|  [[Helsingin Jalkapalloklubi|HJK]] | {{DZ|FIN}} | 1:7 | '''[[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]]''' | {{DZ|ČEŠ}} | 1:2 | 0:5 }}
{{TwoLegResult|  [[Linfield F.C.|Linfield]] | {{DZ|SJI}} | 5. utak. | [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] | {{DZ|NOR}} | 1:0 | &lt;small&gt;27. lip&lt;/small&gt; }}
{{TwoLegResult|  [[FK Žalgiris|Žalgiris]] | {{DZ|LIT}} | 6. utak. | [[Malmö FF]] | {{DZ|ŠVE}} | 1:0 | &lt;small&gt;27. lip&lt;/small&gt; }}
{{TwoLegResult|  '''[[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]]''' | {{DZ|BUG}} | 4:2 | [[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]] | {{DZ|IRS}} | 3:0 | 1:2 }}
{{TwoLegResult|  [[NK Maribor|Maribor]] | {{DZ|SLO}} | 0:1 | '''[[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]]''' | {{DZ|MOL}} | 0:0 | 0:1 }}
{{TwoLegResult|  [[Maccabi Haifa F.C.|Maccabi Haifa]] | {{DZ|IZR}} | 9. utak. | [[Olympiacos F.C.|Olympiakos]] | {{DZ|GRČ}} | 1:1 | &lt;small&gt;27. lip&lt;/small&gt; }}
{{TwoLegResult|  '''[[FC Pjunik Erevan|Pjunik]]''' | {{DZ|ARM}} | 4:2 | [[F91 Dudelange]] | {{DZ|LUX}} | 0:1 | 4:1 }}
|}

{{TwoLeg start}}
|+Put neprvaka
|-
{{TwoLegResult|  '''[[FC Midtjylland|Midtjylland]]''' | {{DZ|DAN}} | {{nowrap|{2:2 (4:3 [[Jedanaesterac|pen.]])}} | [[AEK Larnaca FC|AEK Larnaca]] | {{DZ|CIP}} | 1:1 | 1:1 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }}
{{TwoLegResult|  [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] | {{DZ|UKR}} | 2. utak. | [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] | {{DZ|TUR}} | 0:0 | &lt;small&gt;27. lip&lt;/small&gt; }}
|}

=== Treće kvalifikacijsko kolo ===
Ždrijeb za treće kvalifikacijsko kolo održan je 18. srpnja 2022. Prve utakmice bit će igrane 2. i 3. kolovoza, a uzvratne 9. kolovoza 2022.

{{TwoLeg start}}
|+Put prvaka
|-
{{TwoLegResult|  Pobjednik 9. utakmice | {{DZ|}} | 1. utak. | [[Apollon Limassol FC|Apollon Limassol]] | {{DZ|CIP}} | &lt;small&gt;2./3. kol.&lt;/small&gt; | &lt;small&gt;9. kol&lt;/small&gt; }}
{{TwoLegResult|  Pobjednik 3. utakmice | {{DZ|}} | 2. utak. | Pobjednik 1. utakmice | {{DZ|}} | &lt;small&gt;2./3. kol.&lt;/small&gt; | &lt;small&gt;9. kol&lt;/small&gt; }}
{{TwoLegResult|  [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] | {{DZ|BUG}} | 3. utak. | [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | {{DZ|HRV}} | &lt;small&gt;2./3. kol.&lt;/small&gt; | &lt;small&gt;9. kol&lt;/small&gt; }}
{{TwoLegResult|  [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] | {{DZ|MOL}} | 4. utak. | [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] | {{DZ|ČEŠ}} | &lt;small&gt;2./3. kol.&lt;/small&gt; | &lt;small&gt;9. kol&lt;/small&gt; }}
{{TwoLegResult|  Pobjednik 5. utakmice | {{DZ|}} | 5. utak. | Pobjednik 6. utakmice | {{DZ|}} | &lt;small&gt;2./3. kol.&lt;/small&gt; | &lt;small&gt;9. kol&lt;/small&gt; }}
{{TwoLegResult|  [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] | {{DZ|SRB}} | 6. utak. | [[FC Pjunik Erevan|Pjunik]] | {{DZ|ARM}} | &lt;small&gt;3. kol.&lt;/small&gt; | &lt;small&gt;9. kol&lt;/small&gt; }}
|}

{{TwoLeg start}}
|+Put neprvaka
|-
{{TwoLegResult|  [[AS Monaco FC|Monaco]] | {{DZ|FRA}} | 1. utak. | [[PSV Eindhoven]] | {{DZ|NIZ}} | &lt;small&gt;2. kol.&lt;/small&gt; | &lt;small&gt;9. kol&lt;/small&gt; }}
{{TwoLegResult|  Pobjednik 2. utakmice | {{DZ|}} | 2. utak. | [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] | {{DZ|AUT}} | &lt;small&gt;2./3. kol.&lt;/small&gt; | &lt;small&gt;9. kol&lt;/small&gt; }}
{{TwoLegResult|  [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] | {{DZ|BEL}} | 3. utak. | [[Rangers F.C.|Rangers]] | {{DZ|ŠKO}} | &lt;small&gt;2. kol.&lt;/small&gt; | &lt;small&gt;9. kol&lt;/small&gt; }}
{{TwoLegResult|  [[S.L. Benfica|Benfica]] | {{DZ|POR}} | 4. utak. | [[FC Midtjylland|Midtjylland]] | {{DZ|DAN}} | &lt;small&gt;2. kol.&lt;/small&gt; | &lt;small&gt;9. kol&lt;/small&gt; }}
|}

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vidi još ==
* [[UEFA Europska liga 2022./23.]]
* [[UEFA Europska konferencijska liga 2022./23.]]
* [[UEFA Superkup 2023.]]

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|UEFA Champions League 2022-23}}

* [https://www.uefa.com/uefachampionsleague/ Službena web-stranica]

{{Sezone UEFA Lige prvaka}}

[[Kategorija:Sezone UEFA Lige prvaka|2022-23]]</text>
      <sha1>p4wsy1g6b0isip8cqcmw052v7hn7enz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433075</id>
      <parentid>6433074</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T21:32:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Drugo kvalifikacijsko kolo */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29752" xml:space="preserve">{{Infookvir nogometno prvenstvo
| ime            = UEFA Liga prvaka 2022./23.
| izvorni_naziv  = 
| slika          = [[Datoteka:Istanbul_Atatürk_Olympic_Stadium_1.jpg|250 px]]
| opis           = [[Olimpijski stadion Atatürk]] u [[Istanbul|Carigradu]] na kojem će se igrati [[Finale UEFA Lige prvaka 2023.|finalna uatkmica]].
| domaćin        = 
| datum          = [[21. lipnja]] – [[24. kolovoza]] [[2022.]] (kvalifikacije) &lt;br&gt; [[6. rujna]] [[2022.]] – [[10. lipnja]] [[2022.]] (odgovarajuće natjecanje)
| br_momčadi     = 32 (natjecanje po skupinama)&lt;br /&gt; 78 (kvalifikacije)
| konfederacije  = 
| stadioni       = 
| gradovi        = 
| prvaci         = 
| broj           = 
| drugi          = 
| treći          = 
| četvrti        = 
| utakmice       = 
| golovi         = 
| gledanost      = 
| naj_strijelac  = 
| naj_igrač      = 
| naj_mladi      = 
| naj_vratar     = 
| fair-play      = 
| prethodno      = [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]]
| sljedeće       = ''[[UEFA Liga prvaka 2023./24.|2023./24.]]''
}}
'''UEFA Liga prvaka 2022./23.''' 68. je sezona najelitnijeg [[UEFA|europskog]] [[Nogometni klub|klupskog]] [[nogomet]]nog natjecanja, odnosno 31. sezona od kada je natjecanje promijenilo svoj format i preimenovano iz ''Kupa europskih prvaka'' u [[UEFA Liga prvaka]]. U natjecanju sudjeluje 78 momčadi iz 53 nogometna saveza. Prošlogodišnji prvak bio je [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]. 

Finale će se igrati na [[Olimpijski stadion Atatürk|Olimpijskom stadionu Atatürk]] u [[Istanbul|Carigradu]].

== Momčadi u natjecanju ==
U sezoni 2022./2023. ukupno sudjeluje 78 momčadi iz 53 od 55 UEFA-ina saveza (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]] koji nema domaću ligu i [[Ruski nogometni savez|Rusije]] zbog [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|invazije na Ukrajinu]]). Broj predstavnika svake zemlje određen je rangom njenog nogometnog saveza koji se temelji na UEFA koeficijentima:&lt;ref name=&quot;regulations&quot;&gt;{{cite web|url=https://documents.uefa.com/r/Regulations-of-the-UEFA-Champions-League-2022/23-Online |title=Regulations of the UEFA Champions League, 2022/23 Season|publisher=[[UEFA]]|location=[[Nyon]]|year=2022 |access-date=30 April 2021}}&lt;/ref&gt;

* Zemlje s rangom od 1 do 4 imaju 4 predstavnika
* Zemlje s rangom od 5 do 6 imaju 3 predstavnika
* Zemlje s rangom od 7 do 15 imaju 2 predstavnika (osim [[Ruski nogometni savez|Rusije]])
* Zemlje s rangom od 16 do 55 imaju 1 predstavnika (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]]). Pobjednici [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|UEFA Lige prvaka 2021./22.]] i [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]] imaju osigurano mjesto za ovu sezoni UEFA Lige prvaka u slučaju da se ne kvalificiraju preko njihovog nacionalnog prvenstva.

== Zemlje sudionice ==
Za ovu sezonu UEFA Lige prvaka, nogometnim savezima se dodjeljuje rang skladu s njihovim UEFA koeficijentom 2021. godine za koji se uzima u obzir učinak njihovih klubova u europskim natjecanjima od 2016./17. do 2020./21.&lt;ref name=&quot;country coefficients&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.uefa.com/nationalassociations/uefarankings/country/#/yr/2021 |title=Association coefficients 2020/21 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=20 August 2021 |access-date=29 November 2021 |archive-date=2 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211102093931/https://www.uefa.com/memberassociations/uefarankings/country/#/yr/2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

{|
|+'''Rangiranje nogometnih saveza za UEFA Ligu prvaka 2022./23.'''
|-valign=top style=&quot;font-size:90%&quot;
|
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!Rang
!Nacionalni&lt;br /&gt;savez
!Koef.
!Broj&lt;br /&gt;timova
!Bilješke
|-
!1.
|{{ZD|E|ENG}} [[Engleski nogometni savez|Engleska]]
|align=right|100,569
|align=center rowspan=4|4
|
|-
!2.
|{{ZD|Š|ŠPA}} [[Španjolski nogometni savez|Španjolska]]
|align=right|97,855
|
|-
!3.
|{{ZD|I|ITA}} [[Talijanski nogometni savez|Italija]]
|align=right|75,438
|
|-
!4.
|{{ZD|N|NJE}} [[Njemački nogometni savez|Njemačka]]
|align=right|73,570
|&lt;small&gt;+1 ([[UEFA Europska liga 2020./21.|EL]])&lt;/small&gt;
|-
!5.
|{{ZD|F|FRA}} [[Francuski nogometni savez|Francuska]]
|align=right|56,081
|align=center rowspan=2|3
|
|-
!6.
|{{ZD|P|POR}} [[Portugalski nogometni savez|Portugal]]
|align=right|48,549
|
|-
!7.
|{{ZD|N|NIZ}} [[Nizozemski nogometni savez|Nizozemska]]
|align=right|39,200
|align=center|2
|
|-
!8.
|{{ZD|R|RUS}} [[Ruski nogometni savez|Rusija]]
|align=right|38,382
|align=center|0
|
|-
!9.
|{{ZD|B|BEL}} [[Belgijski nogometni savez|Belgija]]
|align=right|36,500
|align=center rowspan=7|2
|-
!10.
|{{ZD|A|AUT}} [[Austrijski nogometni savez|Austrija]]
|align=right|35,825
|
|-
!11.
|{{ZD|Š|ŠKO}} [[Škotski nogometni savez|Škotska]]
|align=right|33,375
|
|-
!12.
|{{ZD|U|UKR}} [[Ukrajinski nogometni savez|Ukrajina]]
|align=right|33,100
|
|-
!13.
|{{ZD|T|TUR}} [[Turski nogometni savez|Turska]]
|align=right|30,100
|
|-
!14.
|{{ZD|D|DAN}} [[Danski nogometni savez|Danska]]
|align=right|27,875
|
|-
!15.
|{{ZD|C|CIP}} [[Ciparski nogometni savez|Cipar]]
|align=right|27,750
|
|-
!16.
|{{ZD|S|SRB}} [[Srpski nogometni savez|Srbija]]
|align=right|26,750
|align=center rowspan=4|1
|
|-
!17.
|{{ZD|Č|ČEŠ}} [[Češki nogometni savez|Češka]]
|align=right|26,600
|
|-
!18.
|{{ZD|H|HRV}} [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatska]]
|align=right|26,275
|
|-
!19.
|{{ZD|Š|ŠVI}} [[Švicarski nogometni savez|Švicarska]]
|align=right|26,225
|
|-
|}
|
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!Rang
!Nacionalni&lt;br /&gt;savez
!Koef.
!Broj&lt;br /&gt;timova
!Bilješke
|-
!20.
|{{ZD|G|GRČ}} [[Grčki nogometni savez|Grčka]]
|align=right|26,000
|align=center rowspan=13|1
|
|-
!21.
|{{ZD|I|IZR}} [[Izraelski nogometni savez|Izrael]]
|align=right|24,375
|
|-
!22.
|{{ZD|N|NOR}} [[Norveški nogometni savez|Norveška]]
|align=right|21,000
|
|-
!23.
|{{ZD|Š|ŠVE}} [[Švedski nogometni savez|Švedska]]
|align=right|20,500
|
|-
!24.
|{{ZD|B|BUG}} [[Bugarski nogometni savez|Bugarska]]
|align=right|20,375
|
|-
!25.
|{{ZD|R|RUM}} [[Rumunjski nogometni savez|Rumunjska]]
|align=right|18,200
|
|-
!26.
|{{ZD|A|AZE}} [[Azerbajdžanski nogometni savez|Azerbajdžan]]
|align=right|16,875
|
|-
!27.
|{{ZD|K|KAZ}} [[Nogometni savez Kazahstana|Kazahstan]]
|align=right|15,625
|
|-
!28.
|{{ZD|M|MAĐ}} [[Mađarski nogometni savez|Mađarska]]
|align=right|15,500
|
|-
!29.
|{{ZD|B|BJE}} [[Bjeloruski nogometni savez|Bjelorusija]]
|align=right|15,250
|
|-
!30.
|{{ZD|P|POLJ}} [[Poljski nogometni savez|Poljska]]
|align=right|15,125
|
|-
!31.
|{{ZD|S|SLO}} [[Slovenski nogometni savez|Slovenija]]
|align=right|14,250
|
|-
!32.
|{{ZD|S|SLK}} [[Slovački nogometni savez|Slovačka]]
|align=right|13,625
|
|-
!33.
|{{ZD|L|LIH}} [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajn]]
|align=right|9,000
|align=center|0
|
|-
!34.
|{{ZD|L|LIT}} [[Litavski nogometni savez|Litva]]
|align=right|8,750
|align=center rowspan=5|1
|
|-
!35.
|{{ZD|L|LUX}} [[Luksemburški nogometni savez|Luksemburg]]
|align=right|8,250
|
|-
!36.
|{{ZD|B|BIH}} [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
|align=right|8,000
|
|-
!37.
|{{ZD|I|IRS}} [[Irski nogometni savez|Irska]]
|align=right|7,875
|
|-
!38.
|{{ZD|M|MAK}} [[Sjevernomakedonski nogometni savez|Sjeverna Makedonija]]
|align=right|7,625
|
|-
|}
|
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!Rang
!Nacionalni&lt;br /&gt;savez
!Koef.
!Broj&lt;br /&gt;timova
!Bilješke
|-
!39.
|{{ZD|A|ARM}} [[Armenski nogometni savez|Armenija]]
|align=right|7,375
|align=center rowspan=18|1
|
|-
!40.
|{{ZD|L|LAT}} [[Latvijski nogometni savez|Latvija]]
|align=right|7,375
|
|-
!41.
|{{ZD|A|ALB}} [[Albanski nogometni savez|Albanija]]
|align=right|7,250
|
|-
!42.
|{{ZD|S|SJI}} [[Nogometni savez Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]]
|align=right|6,958
|
|-
!43.
|{{ZD|G|GRU}} [[Gruzijski nogometni savez|Gruzija]]
|align=right|6,875
|
|-
!44.
|{{ZD|F|FIN}} [[Finski nogometni savez|Finska]]
|align=right|6,875
|
|-
!45.
|{{ZD|M|MOL}} [[Moldavski nogometni savez|Moldavija]]
|align=right|6,875
|
|-
!46.
|{{ZD|M|MLT}} [[Malteški nogometni savez|Malta]]
|align=right|6,375
|
|-
!47.
|{{ZD|O|OVČ}} [[Nogometni savez Farskih otoka|Farski otoci]]
|align=right|6,125
|
|-
!48.
|{{ZD|K|KOSV}} [[Kosovski nogometni savez|Kosovo]]
|align=right|5,833
|
|-
!49.
|{{ZD|G|GIB}} [[Gibraltarski nogometni savez|Gibraltar]]
|align=right|5,666
|
|-
!50.
|{{ZD|C|CG}} [[Crnogorski nogometni savez|Crna Gora]]
|align=right|5,000
|
|-
!51.
|{{ZD|W|WAL}} [[Velški nogometni savez|Wales]]
|align=right|5,000
|
|-
!52.
|{{ZD|I|ISL}} [[Islandski nogometni savez|Island]]
|align=right|4,875
|
|-
!53.
|{{ZD|E|EST}} [[Estonski nogometni savez|Estonija]]
|align=right|4,750
|
|-
!54.
|{{ZD|A|AND}} [[Andorski nogometni savez|Andora]]
|align=right|3,331
|
|-
!55.
|{{ZD|S|SMR}} [[Nogometni savez San Marina|San Marino]]
|align=right|1,166
|
|}
|}

== Raspored momčadi ==
Ovo je raspored momčadi za ovu sezonu UEFA Lige prvaka:&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/uefaorg/General/02/58/61/42/2586142_DOWNLOAD.pdf |title=Access list 2021–24 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |format=PDF |access-date=16 February 2020 |archive-date=4 December 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181204074949/https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/uefaorg/General/02/58/61/42/2586142_DOWNLOAD.pdf |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Tijek natjecanja
!Momčadi koje započinju u ovoj fazi natjecanja
!Momčadi koje su se kvalificirale iz prethodne faze
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Predeliminacijsko kolo&lt;br&gt;(4 momčadi)
|
* 4 prvaka iz saveza rangiranih od 52. do 55. mjesta
|&lt;center&gt;—&lt;/center&gt;
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Prvo kvalifikacijsko kolo&lt;br&gt;(30 momčadi)
|
* 29 prvaka iz saveza rangiranih od 22. do 51. mjesta (osim Lihtenštajna)
|
* 1 pobjednik iz predeliminacijskog kola
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |Drugo kvalifikacijsko kolo &lt;br&gt; (24 momčadi)
!Put prvaka&lt;br&gt;(20 momčadi)
|
* 5 prvaka iz saveza rangiranih od 17. do 21. mjesta
|
* 15 pobjednika iz prvog kvalifikacijskog kola
|-
!Put neprvaka&lt;br&gt;(4 momčadi)
|
* 4 drugoplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 12. do 15. mjesta
|&lt;center&gt;—&lt;/center&gt;
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |Treće kvalifikacijsko kolo &lt;br&gt; (20 momčadi)
!Put prvaka&lt;br&gt;(12 momčadi)
|
* 2 prvaka iz saveza rangiranih od 15. do 16. mjesta
| 
* 10 pobjednika iz drugog kvalifikacijskog kola (put prvaka)
|-
!Put neprvaka&lt;br&gt;(8 momčadi)
|
* 4 drugoplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 7. do 11. mjesta (osim Rusije)
* 2 trećeplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 5. do 6. mjesta
|
* 2 pobjednika iz drugog kvalifikacijskog kola (staza neprvaka)
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |Doigravanje &lt;br&gt; (12 momčadi)
!Put prvaka&lt;br&gt;(8 momčadi)
|
* 2 prvaka iz saveza rangiranih od 13. do 14. mjesta
|
* 6 pobjednika iz trećeg kvalifikacijskog kola (put prvaka)
|-
!Put neprvaka&lt;br&gt;(4 momčadi)
| 
|
* 4 pobjednika iz trećeg kvalifikacijskog kola (put neprvaka)
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Grupna faza&lt;br&gt;(32 momčadi)
|
* Osvajači prethodne sezone Europske lige
* 11 prvaka iz saveza rangiranih od 1. do 12. mjesta (osim Rusije)
* 6 drugoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 6. mjesta
* 4 trećeplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 4. mjesta
* 4 četvrtoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 4. mjesta
|
* 4 pobjednika doigravanja (put prvaka)
* 2 pobjednika doigravanja (put neprvaka)
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Završni dio&lt;br&gt;(16 momčadi)
|&lt;center&gt;—&lt;/center&gt;
|
* 8 pobjednika natjecanja po grupama
* 8 drugoplasiranih iz natjecanja po grupama
|}

== Timovi ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+Timovi koji su se kvalificirali za UEFA Ligu prvaka 2022./23.
|-
!colspan=2|Kolo ulaska
!colspan=4|Timovi
|-
!colspan=2 rowspan=7|[[#Grupna faza|{{abbr|GF|Grupna faza}}]]
|style=&quot;min-width:10em&quot;|{{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] &lt;small&gt;([[La Liga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;&lt;sup&gt;[[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]]&lt;/sup&gt;
|style=&quot;min-width:10em&quot;|{{DZ|NJE}} [[Eintracht Frankfurt]] &lt;small&gt;([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|11.]])&lt;/small&gt;&lt;sup&gt;([[UEFA Europska liga 2021./22.|EL]])&lt;/sup/&gt;
|style=&quot;min-width:10em&quot;|{{DZ|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] &lt;small&gt;([[FA Premier liga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|style=&quot;min-width:10em&quot;|{{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] &lt;small&gt;([[FA Premier liga 2021./22.|2.]])&lt;/small&gt;
|-
|{{DZ|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] &lt;small&gt;([[FA Premier liga 2021./22.|3.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|ENG}} [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] &lt;small&gt;([[FA Premier liga 2021./22.|4.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] &lt;small&gt;([[La Liga 2021./22.|2.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] &lt;small&gt;([[La Liga 2021./22.|3.]])&lt;/small&gt;
|-
|{{DZ|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]] &lt;small&gt;([[La Liga 2021./22.|4.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] &lt;small&gt;([[Serie A 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|ITA}} [[Inter Milan]] &lt;small&gt;([[Serie A 2021./22.|2.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|ITA}} [[S.S.C. Napoli|Napoli]] &lt;small&gt;([[Serie A 2021./22.|3.]])&lt;/small&gt;
|-
|{{DZ|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] &lt;small&gt;([[Serie A 2021./22.|4.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] &lt;small&gt;([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|NJE}} [[Borussia Dortmund]] &lt;small&gt;([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|2.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|NJE}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] &lt;small&gt;([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|3.]])&lt;/small&gt;
|-
|{{DZ|NJE}} [[RB Leipzig]] &lt;small&gt;([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|4.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] &lt;small&gt;([[Ligue 1 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] &lt;small&gt;([[Ligue 1 2021./22.|2.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|POR}} [[FC Porto|Porto]] &lt;small&gt;([[Primeira Liga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|-
|{{DZ|POR}} [[Sporting CP]] &lt;small&gt;([[Primeira Liga 2021./22.|2.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] &lt;small&gt;([[Eredivisie 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] &lt;small&gt;([[Belgijska prva divizija A 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] &lt;small&gt;([[Austrijska Bundesliga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|-
|{{DZ|ŠKO}} [[Celtic F.C.|Celtic]] &lt;small&gt;([[Škotski Premiership 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] &lt;small&gt;([[Ukrajinska Premier liga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|colspan=2|
|-
!colspan=6|
|-
![[#Doigravanje|{{Abbr|DO|Doigravanje}}]]
!{{Abbr|PP|Put prvaka}}
|{{DZ|TUR}} [[Trabzonspor]] &lt;small&gt;([[Süper Lig 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|DAN}} [[F.C. København|København]] &lt;small&gt;([[Danska Superliga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|colspan=2|
|-
!colspan=6|
|-
!rowspan=3|[[#Treće kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|TKK|Treće kvalifikacijsko kolo}}]]
!{{Abbr|PP|Put prvaka}}
|{{DZ|CIP}} [[Apollon Limassol FC|Apollon Limassol]] &lt;small&gt;([[Ciparska prva divizija 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] &lt;small&gt;([[Superliga Srbije 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|colspan=2|
|-
!rowspan=2|{{Abbr|PN|Put neprvaka}}
|{{DZ|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] &lt;small&gt;([[Ligue 1 2021./22.|3.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] &lt;small&gt;([[Primeira Liga 2021./22.|3.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|NIZ}} [[PSV Eindhoven]] &lt;small&gt;([[Eredivisie 2021./22.|2.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] &lt;small&gt;([[Belgijska prva divizija A 2021./22.|2.]])&lt;/small&gt;
|-
|{{DZ|AUT}} [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] &lt;small&gt;([[Austrijska Bundesliga 2021./22.|2.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|ŠKO}} [[Rangers F.C.|Rangers]] &lt;small&gt;([[Škotski Premiership 2021./22.|2.]])&lt;/small&gt;
|colspan=2|
|-
!colspan=6|
|-
!rowspan=3|[[#Drugo kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|DKK|Drugo kvalifikacijsko kolo}}]]
!rowspan=2|{{Abbr|PP|Put prvaka}}
|{{DZ|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] &lt;small&gt;([[Prva češka nogometna liga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|HRV}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] &lt;small&gt;([[1. HNL 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|ŠVI}} [[FC Zürich|Zürich]] &lt;small&gt;([[Švicarska Superliga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|GRČ}} [[Olympiacos F.C.|Olympiakos]] &lt;small&gt;([[Grčka Superliga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|-
|{{DZ|IZR}} [[Maccabi Haifa F.C.|Maccabi Haifa]] &lt;small&gt;([[Izraelska premijer liga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|colspan=3|
|-
!{{Abbr|PN|Put neprvaka}}
|{{DZ|UKR}} [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] &lt;small&gt;([[Ukrajinska Premier liga 2021./22.|2.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|TUR}} [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] &lt;small&gt;([[Süper Lig 2021./22.|2.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|DAN}} [[FC Midtjylland|Midtjylland]] &lt;small&gt;([[Danska Superliga 2021./22.|2.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|CIP}} [[AEK Larnaca FC|AEK Larnaca]] &lt;small&gt;([[Ciparska prva divizija 2021./22.|2.]])&lt;/small&gt;
|-
!colspan=6|
|-
!colspan=2 rowspan=8|[[#Prvo kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|PKK|Prvo kvalifikacijsko kolo}}]]
|{{DZ|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] &lt;small&gt;([[Eliteserien 2021.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|ŠVE}} [[Malmö FF]] &lt;small&gt;([[Allsvenskan 2021.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|BUG}} [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] &lt;small&gt;([[Bugarska prva nogometna liga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|RUM}} [[CFR Cluj]] &lt;small&gt;([[Liga I 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|-
|{{DZ|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] &lt;small&gt;([[Azerbajdžanska Premier liga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|KAZ}} [[FC Tobol|Tobol]] &lt;small&gt;([[Kazahstanska Premier liga 2021.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] &lt;small&gt;([[Nemzeti Bajnokság I 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|BJE}} [[FK Šahtjor Saligorsk|Šahtjor Saligorsk]] &lt;small&gt;([[Bjeloruska Premier liga 2021.|1.]])&lt;/small&gt;
|-
|{{DZ|POLJ}} [[Lech Poznań]] &lt;small&gt;([[Ekstraklasa 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|SLO}} [[NK Maribor|Maribor]] &lt;small&gt;([[Prva slovenska nogometna liga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|SLK}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] &lt;small&gt;([[Slovačka Superliga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|LIT}} [[FK Žalgiris|Žalgiris]] &lt;small&gt;([[A Lyga 2021.|1.]])&lt;/small&gt;
|-
|{{DZ|LUX}} [[F91 Dudelange]] &lt;small&gt;([[Luksemburška prva lig 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|BIH}} [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski]] &lt;small&gt;([[Nogometna Premijer liga BiH 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|IRS}} [[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]] &lt;small&gt;([[Irska Premier liga 2021.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|MAK}} [[FK Škupi|Škupi]] &lt;small&gt;([[Prva makedonska nogometna liga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|-
|{{DZ|ARM}} [[FC Pjunik Erevan|Pjunik]] &lt;small&gt;([[Premijer liga Armenije 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|LAT}} [[FK RFS|RFS]] &lt;small&gt;([[Latvijska visoka liga 2021.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|ALB}} [[KF Tirana|Tirana]] &lt;small&gt;([[Kategoria Superiore 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|SJI}} [[Linfield F.C.|Linfield]] &lt;small&gt;([[NIFL Premiership 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|-
|{{DZ|GRU}} [[FK Dinamo Batumi|Dinamo Batumi]] &lt;small&gt;([[Erovnuli Liga 2021.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|FIN}} [[Helsingin Jalkapalloklubi|HJK]] &lt;small&gt;([[Veikkausliiga 2021.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] &lt;small&gt;([[Moldavska nacionalna divizija 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|MLT}} [[Hibernians F.C.|Hibernians]] &lt;small&gt;([[Malteška Premier liga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|-
|{{DZ|OVČ}} [[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] &lt;small&gt;([[Premier liga Føroyara 2021.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|KOSV}} [[FC Ballkani|Ballkani]] &lt;small&gt;([[Nogometna Superliga Kosova 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|GIB}} [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]] &lt;small&gt;([[Prva gibraltarska nogometna liga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|CG}} [[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]] &lt;small&gt;([[Prva crnogorska nogometna liga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|-
|{{DZ|WAL}} [[The New Saints F.C.|The New Saints]] &lt;small&gt;([[Velška Premier liga 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|colspan=3|
|-
!colspan=6|
|-
!colspan=2|[[#Predeliminacijsko kolo|{{Abbr|PK|Predeliminacijsko kolo}}]]
|{{DZ|ISL}} [[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]] &lt;small&gt;([[Úrvalsdeild 2021.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|EST}} [[FCI Levadia Tallinn|FCI Levadia]] &lt;small&gt;([[Meistriliiga 2021.|1.]])&lt;/small&gt;
|{{DZ|AND}} [[Inter Club d'Escaldes]] &lt;small&gt;([[Primera Divisió 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt; 
|{{DZ|SMR}} [[S.P. La Fiorita|La Fiorita]] &lt;small&gt;([[Campionato Sammarinese di Calcio 2021./22.|1.]])&lt;/small&gt;
|}

== Kalendar natjecanja ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Razina
! Kolo
! Ždrijeb
! Prva utakmica
! Druga utakmica
|-
|rowspan=5| Kvalifikacije
| Predeliminacijsko kolo
| 7. lipnja 2022.
| 21. lipnja 2022. (polufinale)
| 24. lipnja 2022. (finale)
|-
| Prvo kvalifikacijsko kolo
| 14. lipnja 2022.
| 5. – 6. srpnja 2022.
| 12. – 13. srpnja 2022.
|-
| Drugo kvalifikacijsko kolo
| 15. lipnja 2022.
| 19. – 20. srpnja 2022.
| 26. – 27. srpnja 2022.
|-
| Treće kvalifikacijsko kolo
| 18. srpnja 2022.
| 2. – 3. kolovoza 2022.
| 9. kolovoza 2022.
|-
| Doigravanje
| 2. kolovoza 2022.
| 16. – 17. kolovoza 2022.
| 23. – 24 kolovoza 2022.
|-
|rowspan=6| Grupna faza
| Prvi susret
|rowspan=6| 25. kolovoza 2022.
|colspan=2 align=center| 6. – 7. rujna 2022.
|-
| Drugi susret
|colspan=2 align=center| 13. – 14. rujna 2022.
|-
| Treći susret
|colspan=2 align=center| 4. – 5. listopada 2022.
|-
| Četvrti susret
|colspan=2 align=center| 11. – 12. listopada 2022.
|-
| Peti susret
|colspan=2 align=center| 25. – 26. listopada 2022.
|-
| Šesti susret
|colspan=2 align=center| 1. – 2. studenoga 2022.
|-
|rowspan=4| Završni dio
| Osmina finala
| 7. studenoga 2022.
| 14. – 15. i 21. – 22. veljače 2023.
| 7. – 8. i 14. – 15. ožujka 2023.
|-
| Četvrtfinale
| rowspan=3| 17. ožujka 2022.
| 11. – 12. travnja 2023.
| 18. – 19. travnja 2023.
|-
| Polufinale
| 9. – 10. svibnja 2023.
| 16. – 17. svibnja 2023.
|-
| Finale
|colspan=2 align=center| 10. lipnja 2023.
|}

== Kvalifikacije == 
=== Predeliminacijsko kolo ===
Ždrijeb za predeliminacijsko kolo održan je 7. lipnja. Polufinalne utakmice odigrane su 21. lipnja, a finalna 24. lipnja 2022. Sve tri utakmice odigrane su na [[Víkingsvöllur]]u u [[Reykjavík]]u.

{| class=wikitable 
|-
!width=230| Prva momčad
!  style=&quot;width:70px; text-align:center;&quot;| Rez.
!width=230| Druga momčad
|-
!colspan=3| Polufinale
|-
| align=right | [[FCI Levadia Tallinn|FCI Levadia]] {{DZ|EST}} || align=center | 1:6 || {{DZ|ISL}} '''[[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]]'''
|- 
| align=right | [[S.P. La Fiorita|La Fiorita]] {{DZ|SMR}} || align=center | 1:2 || {{DZ|AND}} '''[[Inter Club d'Escaldes]]'''
|-
!colspan=3| Finale
|-
| align=right | [[Inter Club d'Escaldes]] {{DZ|AND}} || align=center | 0:1 || {{DZ|ISL}} '''[[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]]'''
|}

=== Prvo kvalifikacijsko kolo ===
Ždrijeb za prvo kvalifikacijsko kolo održan je 14. lipnja 2022.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=UEFA.com |date=2022-06-14 |title=UEFA Champions League first qualifying round draw |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0276-154cc25545c1-6471a679f56f-1000--first-qualifying-round-draw-results/ |access-date=2022-06-14 |website=UEFA.com |language=en}}&lt;/ref&gt; Prve utakmice odigrane su 5. i 6. srpnja, a uzvratne 12. i 13. srpnja 2022.
{{TwoLeg start}}
|-
{{TwoLegResult|  '''[[FC Pjunik Erevan|Pjunik]]''' | {{DZ|ARM}} | {{nowrap|2:2 (4:3 [[Jedanaesterac|pen.]])}} | [[CFR Cluj]] | {{DZ|RUM}} | 0:0 | 2:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]])}}
{{TwoLegResult|  '''[[NK Maribor|Maribor]]''' | {{DZ|SLO}} | 2:0 | [[FK Šahtjor Saligorsk|Šahtjor Saligorsk]] | {{DZ|BJE}} | 0:0 | 2:0 }}
{{TwoLegResult|  '''[[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]]''' | {{DZ|BUG}} | 3:0 | [[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]] | {{DZ|CG}} | 2:0 | 1:0 }}
{{TwoLegResult|  '''[[F91 Dudelange]]''' | {{DZ|LUX}} | 3:1 | [[KF Tirana|Tirana]] | {{DZ|ALB}} | 1:0 | 2:1 }}
{{TwoLegResult|  [[FC Tobol|Tobol]] | {{DZ|KAZ}} | 1:5 | '''[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]''' | {{DZ|MAĐ}} | 0:0 | 1:5 }}
{{TwoLegResult|  '''[[Malmö FF]]''' | {{DZ|ŠVE}} | 6:5 | [[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]] | {{DZ|ISL}} | 3:2 | 3:3 }}
{{TwoLegResult|  [[FC Ballkani|Ballkani]] | {{DZ|KOSV}} | 1:2 | '''[[FK Žalgiris|Žalgiris]]''' | {{DZ|LIT}} | 1:1 | 0:1 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }}
{{TwoLegResult|  '''[[Helsingin Jalkapalloklubi|HJK]]''' | {{DZ|FIN}} | {{nowrap|2:2 (5:4 [[Jedanaesterac|pen.]])}} | [[FK RFS|RFS]] | {{DZ|LAT}} | 1:0 | 1:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]])}}
{{TwoLegResult|  '''[[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]]''' | {{DZ|NOR}} | 4:3 | [[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] | {{DZ|OVČ}} | 3:0 | 1:3 }}
{{TwoLegResult|  [[The New Saints F.C.|The New Saints]] | {{DZ|WAL}} | 1:2 | '''[[Linfield F.C.|Linfield]]''' | {{DZ|SJI}} | 1:0 | 0:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }}
{{TwoLegResult|  '''[[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]]''' | {{DZ|IRS}} | 3:0 | [[Hibernians F.C.|Hibernians]] | {{DZ|MLT}} | 3:0 | 0:0 }}
{{TwoLegResult|  [[Lech Poznań]] | {{DZ|POLJ}} | 2:5 | '''[[Qarabağ FK|Qarabağ]]''' | {{DZ|AZE}} | 1:0 | 1:5 }}
{{TwoLegResult|  '''[[FK Škupi|Škupi]]''' | {{DZ|MAK}} | 3:2 | [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]] | {{DZ|GIB}} | 3:0 | 0:2 }}
{{TwoLegResult|  [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski]] | {{DZ|BIH}} | 0:1 | '''[[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]]''' | {{DZ|MOL}} | 0:0 | 0:1 }}
{{TwoLegResult|  '''[[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]''' | {{DZ|SLK}} | 2:1 | [[FK Dinamo Batumi|Dinamo Batumi]] | {{DZ|GRU}} | 0:0 | 2:1 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]])}}
|}

=== Drugo kvalifikacijsko kolo ===
Ždrijeb za drugo kvalifikacijsko kolo održan je 15. lipnja 2022.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=UEFA.com |date=2022-06-15 |title=UEFA Champions League second qualifying round draw |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0276-154cc64bc0ba-584fac8baef8-1000--second-qualifying-round-draw/ |access-date=2022-07-01 |website=UEFA.com |language=en}}&lt;/ref&gt; Prve utakmice odigrane su 19. i 20. srpnja, a uzvratne 26. i 27. srpnja 2022.

{{TwoLeg start}}
|+Put prvaka
|-
{{TwoLegResult|  [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] | {{DZ|MAĐ}} | 1. utak. | [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] | {{DZ|SLK}} | 1:2 | &lt;small&gt;27. lip&lt;/small&gt; }}
{{TwoLegResult|  '''[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]''' | {{DZ|HRV}} | 3:2 | [[FK Škupi|Škupi]] | {{DZ|MAK}} | 2:2 | 1:0 }}
{{TwoLegResult|  [[Qarabağ FK|Qarabağ]] | {{DZ|AZE}} | 3. utak. | [[FC Zürich|Zürich]] | {{DZ|ŠVI}} | 3:2 | &lt;small&gt;27. lip&lt;/small&gt; }}
{{TwoLegResult|  [[Helsingin Jalkapalloklubi|HJK]] | {{DZ|FIN}} | 1:7 | '''[[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]]''' | {{DZ|ČEŠ}} | 1:2 | 0:5 }}
{{TwoLegResult|  [[Linfield F.C.|Linfield]] | {{DZ|SJI}} | 5. utak. | [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] | {{DZ|NOR}} | 1:0 | &lt;small&gt;27. lip&lt;/small&gt; }}
{{TwoLegResult|  [[FK Žalgiris|Žalgiris]] | {{DZ|LIT}} | 6. utak. | [[Malmö FF]] | {{DZ|ŠVE}} | 1:0 | &lt;small&gt;27. lip&lt;/small&gt; }}
{{TwoLegResult|  '''[[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]]''' | {{DZ|BUG}} | 4:2 | [[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]] | {{DZ|IRS}} | 3:0 | 1:2 }}
{{TwoLegResult|  [[NK Maribor|Maribor]] | {{DZ|SLO}} | 0:1 | '''[[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]]''' | {{DZ|MOL}} | 0:0 | 0:1 }}
{{TwoLegResult|  [[Maccabi Haifa F.C.|Maccabi Haifa]] | {{DZ|IZR}} | 9. utak. | [[Olympiacos F.C.|Olympiakos]] | {{DZ|GRČ}} | 1:1 | &lt;small&gt;27. lip&lt;/small&gt; }}
{{TwoLegResult|  '''[[FC Pjunik Erevan|Pjunik]]''' | {{DZ|ARM}} | 4:2 | [[F91 Dudelange]] | {{DZ|LUX}} | 0:1 | 4:1 }}
|}

{{TwoLeg start}}
|+Put neprvaka
|-
{{TwoLegResult|  '''[[FC Midtjylland|Midtjylland]]''' | {{DZ|DAN}} | {{nowrap|2:2 (4:3 [[Jedanaesterac|pen.]])}} | [[AEK Larnaca FC|AEK Larnaca]] | {{DZ|CIP}} | 1:1 | 1:1 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }}
{{TwoLegResult|  [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] | {{DZ|UKR}} | 2. utak. | [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] | {{DZ|TUR}} | 0:0 | &lt;small&gt;27. lip&lt;/small&gt; }}
|}

=== Treće kvalifikacijsko kolo ===
Ždrijeb za treće kvalifikacijsko kolo održan je 18. srpnja 2022. Prve utakmice bit će igrane 2. i 3. kolovoza, a uzvratne 9. kolovoza 2022.

{{TwoLeg start}}
|+Put prvaka
|-
{{TwoLegResult|  Pobjednik 9. utakmice | {{DZ|}} | 1. utak. | [[Apollon Limassol FC|Apollon Limassol]] | {{DZ|CIP}} | &lt;small&gt;2./3. kol.&lt;/small&gt; | &lt;small&gt;9. kol&lt;/small&gt; }}
{{TwoLegResult|  Pobjednik 3. utakmice | {{DZ|}} | 2. utak. | Pobjednik 1. utakmice | {{DZ|}} | &lt;small&gt;2./3. kol.&lt;/small&gt; | &lt;small&gt;9. kol&lt;/small&gt; }}
{{TwoLegResult|  [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] | {{DZ|BUG}} | 3. utak. | [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | {{DZ|HRV}} | &lt;small&gt;2./3. kol.&lt;/small&gt; | &lt;small&gt;9. kol&lt;/small&gt; }}
{{TwoLegResult|  [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] | {{DZ|MOL}} | 4. utak. | [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] | {{DZ|ČEŠ}} | &lt;small&gt;2./3. kol.&lt;/small&gt; | &lt;small&gt;9. kol&lt;/small&gt; }}
{{TwoLegResult|  Pobjednik 5. utakmice | {{DZ|}} | 5. utak. | Pobjednik 6. utakmice | {{DZ|}} | &lt;small&gt;2./3. kol.&lt;/small&gt; | &lt;small&gt;9. kol&lt;/small&gt; }}
{{TwoLegResult|  [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] | {{DZ|SRB}} | 6. utak. | [[FC Pjunik Erevan|Pjunik]] | {{DZ|ARM}} | &lt;small&gt;3. kol.&lt;/small&gt; | &lt;small&gt;9. kol&lt;/small&gt; }}
|}

{{TwoLeg start}}
|+Put neprvaka
|-
{{TwoLegResult|  [[AS Monaco FC|Monaco]] | {{DZ|FRA}} | 1. utak. | [[PSV Eindhoven]] | {{DZ|NIZ}} | &lt;small&gt;2. kol.&lt;/small&gt; | &lt;small&gt;9. kol&lt;/small&gt; }}
{{TwoLegResult|  Pobjednik 2. utakmice | {{DZ|}} | 2. utak. | [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] | {{DZ|AUT}} | &lt;small&gt;2./3. kol.&lt;/small&gt; | &lt;small&gt;9. kol&lt;/small&gt; }}
{{TwoLegResult|  [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] | {{DZ|BEL}} | 3. utak. | [[Rangers F.C.|Rangers]] | {{DZ|ŠKO}} | &lt;small&gt;2. kol.&lt;/small&gt; | &lt;small&gt;9. kol&lt;/small&gt; }}
{{TwoLegResult|  [[S.L. Benfica|Benfica]] | {{DZ|POR}} | 4. utak. | [[FC Midtjylland|Midtjylland]] | {{DZ|DAN}} | &lt;small&gt;2. kol.&lt;/small&gt; | &lt;small&gt;9. kol&lt;/small&gt; }}
|}

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vidi još ==
* [[UEFA Europska liga 2022./23.]]
* [[UEFA Europska konferencijska liga 2022./23.]]
* [[UEFA Superkup 2023.]]

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|UEFA Champions League 2022-23}}

* [https://www.uefa.com/uefachampionsleague/ Službena web-stranica]

{{Sezone UEFA Lige prvaka}}

[[Kategorija:Sezone UEFA Lige prvaka|2022-23]]</text>
      <sha1>5262rshlfgdypbigtoxu8pd6oycjb51</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Deparia</title>
    <ns>0</ns>
    <id>725453</id>
    <revision>
      <id>6432915</id>
      <parentid>6432584</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T15:27:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>/* Izvori */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7416" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =''Deparia''
| slika        =Diplazium tomitaroanum Masamune.jpg
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =''[[Deparia tomitaroana]]''
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Pteridophyta]]
| classis      =[[Polypodiopsida]]
| ordo         =[[Polypodiales]]
| familia      =[[Aspleniaceae]]
| subfamilia   =[[Athyrioideae]]
| genus        ='''''Deparia'''''
| genus_autorstvo = &lt;small&gt;Alston&lt;/small&gt;
| species      =
| subspecies   =
| dvoimeno     =
| dvoimeno_autorstvo =
| karta_raspon =
}}
'''''Deparia''''', veliki rod [[Papratnice|papratnica]], dio porodice ''[[Athyriaceae]]''; 79 vrsta i 6 hibreida.

Rod je raširen uglavnom u [[Kina|Kini]], nešto tropskoj [[Azija]], [[Tihi ocean|Pacifik]]u, nekoliko [[Madagaskar]]u, 1 u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. 
Vrsta navedenih u bazi podataka je 79 i 6 hibrida&lt;ref&gt;[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-257 World Plants (Complete List)] pristupljeno 25. srpnja 2022&lt;/ref&gt;

== Vrste ==
{{div col|cols=3}}
# ''[[Deparia abbreviata]]'' &lt;small&gt;(W. M. Chu) Z. R. He&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia acrostichoides]]'' &lt;small&gt;(Sw.) M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia allantodioides]]'' &lt;small&gt;(Bedd.) M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia auriculata]]'' &lt;small&gt;(W. M. Chu &amp; Z. R. Wang) Z. R. Wang&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia biserialis]]'' &lt;small&gt;(Baker) M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia bonincola]]'' &lt;small&gt;(Nakai) M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia boryana]]'' &lt;small&gt;(Willd.) M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia brevipinna]]'' &lt;small&gt;(Ching &amp; K. H. Shing ex Z. R. Wang) Z. R. Wang&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia cataracticola]]'' &lt;small&gt;M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia chinensis]]'' &lt;small&gt;(Ching) X. S. Guo &amp; C. Du&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia confluens]]'' &lt;small&gt;(Kunze) M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia confusa]]'' &lt;small&gt;(Ching &amp; Y. P. Hsu) Z. R. Wang&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia conilii]]'' &lt;small&gt;(Franch. &amp; Sav.) M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia coreana]]'' &lt;small&gt;(Christ) M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia dawuense]]'' &lt;small&gt;C. M. Kuo ined.&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia dickasonii]]'' &lt;small&gt;M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia dimorphophylla]]'' &lt;small&gt;(Koidz.) M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia dolosa]]'' &lt;small&gt;(Christ) M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia erecta]]'' &lt;small&gt;(Z. R. Wang) M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia falcatipinnula]]'' &lt;small&gt;(Z. R. Wang) Z. R. Wang&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia fenzliana]]'' &lt;small&gt;(Luerss.) M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia formosana]]'' &lt;small&gt;(Rosenst.) R. Sano&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia forsythii-majoris]]'' &lt;small&gt;(C. Chr.) M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia giraldii]]'' &lt;small&gt;(Christ) X. C. Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia gordonii]]'' &lt;small&gt;(Baker) M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia hainanensis]]'' &lt;small&gt;(Ching) R. Sano&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia henryi]]'' &lt;small&gt;(Baker) M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia heterophlebia]]'' &lt;small&gt;(Mett. ex Baker) R. Sano&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia hirtirachis]]'' &lt;small&gt;(Ching ex Z. R. Wang) Z. R. Wang&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia japonica]]'' &lt;small&gt;(Thunb.) M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia jinfoshanensis]]'' &lt;small&gt;(Z. Y. Liu) Z. R. He&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia jiulungensis]]'' &lt;small&gt;(Ching) Z. R. Wang&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia kaalaana]]'' &lt;small&gt;(Copel.) M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia kiusiana]]'' &lt;small&gt;(Koidz.) M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia lancea]]'' &lt;small&gt;(Thunb.) Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia liangshanensis]]'' &lt;small&gt;(Ching ex Z. R. Wang) Z. R. Wang&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia lobatocrenata]]'' &lt;small&gt;(Tagawa) M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia longipes]]'' &lt;small&gt;(Ching) Shinohara&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia longipilosa]]'' &lt;small&gt;Rakotondr.&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia ludingensis]]'' &lt;small&gt;(Z. R. Wang &amp; Li Bing Zhang) Z. R. Wang&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia lushanensis]]'' &lt;small&gt;(J. X. Li) Z. R. He&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia macdonellii]]'' &lt;small&gt;(Bedd.) M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia marginalis]]'' &lt;small&gt;(Hillebr.) M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia marojejyensis]]'' &lt;small&gt;(Tardieu) M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia membranacea]]'' &lt;small&gt;(Ching &amp; Z. Y. Liu) Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia minamitanii]]'' &lt;small&gt;Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia okuboana]]'' &lt;small&gt;(Makino) M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia omeiensis]]'' &lt;small&gt;(Z. R. Wang) M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia otomasui]]'' &lt;small&gt;(Sa. Kurata) Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia pachyphylla]]'' &lt;small&gt;(Ching) Z. R. He&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia parvisora]]'' &lt;small&gt;(C. Chr.) M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia petersenii]]'' &lt;small&gt;(Kunze) M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia polyrhiza]]'' &lt;small&gt;(Baker) Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia prolifera]]'' &lt;small&gt;(Kaulf.) Hook. &amp; Grev.&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia pseudoconilii]]'' &lt;small&gt;(Seriz.) Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia pterorachis]]'' &lt;small&gt;(Christ) M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia pycnosora]]'' &lt;small&gt;(Christ) M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia septentrionalis]]'' &lt;small&gt;Rakotondr.&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia setigera]]'' &lt;small&gt;(Ching ex Y. T. Hsieh) Z. R. Wang&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia shandongensis]]'' &lt;small&gt;(J. X. Li &amp; Z. C. Ding) Z. R. He&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia shennongensis]]'' &lt;small&gt;(Ching, Boufford &amp; K. H. Shing) X. C. Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia sichuanensis]]'' &lt;small&gt;(Z. R. Wang) Z. R. Wang&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia stellata]]'' &lt;small&gt;Wardani&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia stenoptera]]'' &lt;small&gt;(Christ) Z. R. Wang&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia subfluvialis]]'' &lt;small&gt;(Hayata) M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia subsimilis]]'' &lt;small&gt;(Christ) Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia tenuifolia]]'' &lt;small&gt;(Kirk) M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia thwaitesii]]'' &lt;small&gt;(A. Braun ex Mett.) Christenh.&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia timetensis]]'' &lt;small&gt;(E. D. Br.) M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia tomitaroana]]'' &lt;small&gt;(Masam.) R. Sano&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia truncata]]'' &lt;small&gt;(Ching ex Z. R. Wang) Z. R. Wang&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia unifurcata]]'' &lt;small&gt;(Baker) M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia vegetior]]'' &lt;small&gt;(Kitag.) X. C. Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia vermiformis]]'' &lt;small&gt;(Ching, Boufford &amp; K. H. Shing) Z. R. Wang&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia viridifrons]]'' &lt;small&gt;(Makino) M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia wangzhongrenii]]'' &lt;small&gt;L. Y. Kuo, M. Kato &amp; W. L. Chiou&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia wilsonii]]'' &lt;small&gt;(Christ) X. C. Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia yunnanensis]]'' &lt;small&gt;(Ching) R. Sano&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia zeylanica]]'' &lt;small&gt;(Hook.) M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia × angustata]]'' &lt;small&gt;(Nakai) Nakaike&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia × kanghsienensis]]'' &lt;small&gt;(Ching &amp; Y. P. Hsu) Z. R. He&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia × kiyozumiana]]'' &lt;small&gt;(Sa. Kurata) Shimura&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia × nakaikeana]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia × nanakuraensis]]'' &lt;small&gt;K. Hori&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia × nanchuanensis]]'' &lt;small&gt;(Ching &amp; Z. Y. Liu) Z. R. He&lt;/small&gt;
{{div col end}}
== Sinonimi ==
* ''Neotriblemma'' &lt;small&gt;Nakaike&lt;/small&gt;
* ''Athyriopsis'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
* ''Deparia sect.Athyriopsis'' &lt;small&gt;(Ching) M.Kato&lt;/small&gt;
* ''Deparia sect.Dryoathyrium'' &lt;small&gt;(Ching) M.Kato&lt;/small&gt;
* ''Deparia sect.Lunathyrium'' &lt;small&gt;(Koidz.) M.Kato&lt;/small&gt;
* ''Dictyodroma'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
* ''Dryoathyrium'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
* ''Lunathyrium'' &lt;small&gt;Koidz.&lt;/small&gt;
* ''Lunathyrium sect.Athyriopsis'' &lt;small&gt;(Ching) Ohba&lt;/small&gt;
* ''Lunathyrium sect.Dryoathyrium'' &lt;small&gt;(Ching) Ohba&lt;/small&gt;
* ''Parathyrium'' &lt;small&gt;Holttum&lt;/small&gt;
* ''xDepazium'' &lt;small&gt;Nakaike&lt;/small&gt;
* ''xNeotribleparia'' &lt;small&gt;Nakaike&lt;/small&gt;
{{commonscat|Deparia}}
{{wikispecies|Deparia}}

== Izvori ==
{{izvori|30em}}
[[Kategorija:Athyriaceae]]</text>
      <sha1>by3xnzv7cryk5fxmjecn1gxib1kebc7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432916</id>
      <parentid>6432915</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T15:28:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7382" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =''Deparia''
| slika        =Diplazium tomitaroanum Masamune.jpg
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =''[[Deparia tomitaroana]]''
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Pteridophyta]]
| classis      =[[Polypodiopsida]]
| ordo         =[[Polypodiales]]
| familia      =[[Athyriaceae]]
| genus        ='''''Deparia'''''
| genus_autorstvo = &lt;small&gt;Alston&lt;/small&gt;
| species      =
| subspecies   =
| dvoimeno     =
| dvoimeno_autorstvo =
| karta_raspon =
}}
'''''Deparia''''', veliki rod [[Papratnice|papratnica]], dio porodice ''[[Athyriaceae]]''; 79 vrsta i 6 hibreida.

Rod je raširen uglavnom u [[Kina|Kini]], nešto tropskoj [[Azija]], [[Tihi ocean|Pacifik]]u, nekoliko [[Madagaskar]]u, 1 u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. 
Vrsta navedenih u bazi podataka je 79 i 6 hibrida&lt;ref&gt;[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-257 World Plants (Complete List)] pristupljeno 25. srpnja 2022&lt;/ref&gt;

== Vrste ==
{{div col|cols=3}}
# ''[[Deparia abbreviata]]'' &lt;small&gt;(W. M. Chu) Z. R. He&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia acrostichoides]]'' &lt;small&gt;(Sw.) M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia allantodioides]]'' &lt;small&gt;(Bedd.) M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia auriculata]]'' &lt;small&gt;(W. M. Chu &amp; Z. R. Wang) Z. R. Wang&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia biserialis]]'' &lt;small&gt;(Baker) M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia bonincola]]'' &lt;small&gt;(Nakai) M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia boryana]]'' &lt;small&gt;(Willd.) M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia brevipinna]]'' &lt;small&gt;(Ching &amp; K. H. Shing ex Z. R. Wang) Z. R. Wang&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia cataracticola]]'' &lt;small&gt;M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia chinensis]]'' &lt;small&gt;(Ching) X. S. Guo &amp; C. Du&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia confluens]]'' &lt;small&gt;(Kunze) M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia confusa]]'' &lt;small&gt;(Ching &amp; Y. P. Hsu) Z. R. Wang&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia conilii]]'' &lt;small&gt;(Franch. &amp; Sav.) M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia coreana]]'' &lt;small&gt;(Christ) M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia dawuense]]'' &lt;small&gt;C. M. Kuo ined.&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia dickasonii]]'' &lt;small&gt;M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia dimorphophylla]]'' &lt;small&gt;(Koidz.) M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia dolosa]]'' &lt;small&gt;(Christ) M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia erecta]]'' &lt;small&gt;(Z. R. Wang) M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia falcatipinnula]]'' &lt;small&gt;(Z. R. Wang) Z. R. Wang&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia fenzliana]]'' &lt;small&gt;(Luerss.) M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia formosana]]'' &lt;small&gt;(Rosenst.) R. Sano&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia forsythii-majoris]]'' &lt;small&gt;(C. Chr.) M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia giraldii]]'' &lt;small&gt;(Christ) X. C. Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia gordonii]]'' &lt;small&gt;(Baker) M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia hainanensis]]'' &lt;small&gt;(Ching) R. Sano&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia henryi]]'' &lt;small&gt;(Baker) M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia heterophlebia]]'' &lt;small&gt;(Mett. ex Baker) R. Sano&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia hirtirachis]]'' &lt;small&gt;(Ching ex Z. R. Wang) Z. R. Wang&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia japonica]]'' &lt;small&gt;(Thunb.) M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia jinfoshanensis]]'' &lt;small&gt;(Z. Y. Liu) Z. R. He&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia jiulungensis]]'' &lt;small&gt;(Ching) Z. R. Wang&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia kaalaana]]'' &lt;small&gt;(Copel.) M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia kiusiana]]'' &lt;small&gt;(Koidz.) M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia lancea]]'' &lt;small&gt;(Thunb.) Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia liangshanensis]]'' &lt;small&gt;(Ching ex Z. R. Wang) Z. R. Wang&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia lobatocrenata]]'' &lt;small&gt;(Tagawa) M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia longipes]]'' &lt;small&gt;(Ching) Shinohara&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia longipilosa]]'' &lt;small&gt;Rakotondr.&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia ludingensis]]'' &lt;small&gt;(Z. R. Wang &amp; Li Bing Zhang) Z. R. Wang&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia lushanensis]]'' &lt;small&gt;(J. X. Li) Z. R. He&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia macdonellii]]'' &lt;small&gt;(Bedd.) M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia marginalis]]'' &lt;small&gt;(Hillebr.) M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia marojejyensis]]'' &lt;small&gt;(Tardieu) M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia membranacea]]'' &lt;small&gt;(Ching &amp; Z. Y. Liu) Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia minamitanii]]'' &lt;small&gt;Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia okuboana]]'' &lt;small&gt;(Makino) M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia omeiensis]]'' &lt;small&gt;(Z. R. Wang) M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia otomasui]]'' &lt;small&gt;(Sa. Kurata) Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia pachyphylla]]'' &lt;small&gt;(Ching) Z. R. He&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia parvisora]]'' &lt;small&gt;(C. Chr.) M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia petersenii]]'' &lt;small&gt;(Kunze) M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia polyrhiza]]'' &lt;small&gt;(Baker) Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia prolifera]]'' &lt;small&gt;(Kaulf.) Hook. &amp; Grev.&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia pseudoconilii]]'' &lt;small&gt;(Seriz.) Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia pterorachis]]'' &lt;small&gt;(Christ) M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia pycnosora]]'' &lt;small&gt;(Christ) M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia septentrionalis]]'' &lt;small&gt;Rakotondr.&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia setigera]]'' &lt;small&gt;(Ching ex Y. T. Hsieh) Z. R. Wang&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia shandongensis]]'' &lt;small&gt;(J. X. Li &amp; Z. C. Ding) Z. R. He&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia shennongensis]]'' &lt;small&gt;(Ching, Boufford &amp; K. H. Shing) X. C. Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia sichuanensis]]'' &lt;small&gt;(Z. R. Wang) Z. R. Wang&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia stellata]]'' &lt;small&gt;Wardani&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia stenoptera]]'' &lt;small&gt;(Christ) Z. R. Wang&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia subfluvialis]]'' &lt;small&gt;(Hayata) M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia subsimilis]]'' &lt;small&gt;(Christ) Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia tenuifolia]]'' &lt;small&gt;(Kirk) M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia thwaitesii]]'' &lt;small&gt;(A. Braun ex Mett.) Christenh.&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia timetensis]]'' &lt;small&gt;(E. D. Br.) M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia tomitaroana]]'' &lt;small&gt;(Masam.) R. Sano&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia truncata]]'' &lt;small&gt;(Ching ex Z. R. Wang) Z. R. Wang&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia unifurcata]]'' &lt;small&gt;(Baker) M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia vegetior]]'' &lt;small&gt;(Kitag.) X. C. Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia vermiformis]]'' &lt;small&gt;(Ching, Boufford &amp; K. H. Shing) Z. R. Wang&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia viridifrons]]'' &lt;small&gt;(Makino) M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia wangzhongrenii]]'' &lt;small&gt;L. Y. Kuo, M. Kato &amp; W. L. Chiou&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia wilsonii]]'' &lt;small&gt;(Christ) X. C. Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia yunnanensis]]'' &lt;small&gt;(Ching) R. Sano&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia zeylanica]]'' &lt;small&gt;(Hook.) M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia × angustata]]'' &lt;small&gt;(Nakai) Nakaike&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia × kanghsienensis]]'' &lt;small&gt;(Ching &amp; Y. P. Hsu) Z. R. He&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia × kiyozumiana]]'' &lt;small&gt;(Sa. Kurata) Shimura&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia × nakaikeana]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia × nanakuraensis]]'' &lt;small&gt;K. Hori&lt;/small&gt;
# ''[[Deparia × nanchuanensis]]'' &lt;small&gt;(Ching &amp; Z. Y. Liu) Z. R. He&lt;/small&gt;
{{div col end}}
== Sinonimi ==
* ''Neotriblemma'' &lt;small&gt;Nakaike&lt;/small&gt;
* ''Athyriopsis'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
* ''Deparia sect.Athyriopsis'' &lt;small&gt;(Ching) M.Kato&lt;/small&gt;
* ''Deparia sect.Dryoathyrium'' &lt;small&gt;(Ching) M.Kato&lt;/small&gt;
* ''Deparia sect.Lunathyrium'' &lt;small&gt;(Koidz.) M.Kato&lt;/small&gt;
* ''Dictyodroma'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
* ''Dryoathyrium'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
* ''Lunathyrium'' &lt;small&gt;Koidz.&lt;/small&gt;
* ''Lunathyrium sect.Athyriopsis'' &lt;small&gt;(Ching) Ohba&lt;/small&gt;
* ''Lunathyrium sect.Dryoathyrium'' &lt;small&gt;(Ching) Ohba&lt;/small&gt;
* ''Parathyrium'' &lt;small&gt;Holttum&lt;/small&gt;
* ''xDepazium'' &lt;small&gt;Nakaike&lt;/small&gt;
* ''xNeotribleparia'' &lt;small&gt;Nakaike&lt;/small&gt;
{{commonscat|Deparia}}
{{wikispecies|Deparia}}

== Izvori ==
{{izvori|30em}}
[[Kategorija:Athyriaceae]]</text>
      <sha1>pizqm7wmsdduaa75fo22ki086klw4uy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>HIMARS</title>
    <ns>0</ns>
    <id>725467</id>
    <revision>
      <id>6432995</id>
      <parentid>6432775</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T19:36:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dean72</username>
        <id>77466</id>
      </contributor>
      <comment>ispravci</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4960" xml:space="preserve">{| style=&quot;float:right; margin:0 0 .5em 1em; width:250px; background:#fff; border-collapse:collapse; border:1px solid #999; font-size:smaller; line-height:1.5;&quot; summary=&quot;Infobox HIMARS&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;4&quot; border=&quot;0&quot;
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;padding:0; background:#f0f0f0;&quot; |[[Datoteka:HIMARS.jpg|središte|bezokvira]]M142 HIMARS
|- style=&quot;text-align:center; color:#fff; background:#996; font-size:larger;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | HIMARS
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:left; font-weight:normal; background:#ddb;&quot; |                        Svojstva
|- style=&quot;vertical-align:top; background:#f0f0f0;&quot;
| Posada
| 3 (zapovjednik, vozač, strijelac)
|- style=&quot;vertical-align:top;&quot;
| Duljina
| 7.0&amp;nbsp;m
|- style=&quot;vertical-align:top; background:#f0f0f0;&quot;
|Širina
| 2.4&amp;nbsp;m
|- style=&quot;vertical-align:top;&quot;
| Visina
| 3.2&amp;nbsp;m
|- style=&quot;vertical-align:top; background:#f0f0f0;&quot;
| Masa praznog vozila
| 13 500&amp;nbsp;kg 
|- style=&quot;vertical-align:top;&quot;
| Operativna težina
| 16,250&amp;nbsp;kg &lt;ref name=&quot;USAACS&quot; /&gt;
|- style=&quot;vertical-align:top; background:#f0f0f0;&quot;
| najveća brzina
| 94&amp;nbsp;mph &lt;ref name=&quot;USAACS&quot; /&gt;
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:left; font-weight:normal; background:#ddb;&quot; | Naoružanje
|- style=&quot;vertical-align:top; background:#f0f0f0;&quot;
| Kalibar
| 227 mm
|- style=&quot;vertical-align:top;&quot;
| Streljiva
| 6 × topničkih raketa M26 odn6 × topničkih raketa M30/M31 odn1 × projektil kratkog dometa MGM-140 ATACMS
|- style=&quot;vertical-align:top; background:#f0f0f0;&quot;
| Domet
| M26: 32&amp;nbsp;km&lt;br /&gt;M26A1/A2: 45&amp;nbsp;km&lt;br /&gt;M30/31: 80&amp;nbsp;km&lt;br /&gt;MGM-140 ATACMS: 300&amp;nbsp;km
|}
'''HIMARS''' ([[pokrata]] za {{En|'''Hi'''gh '''M'''obility '''A'''rtillery '''R'''ocket '''S'''ystem}}) [[Topništvo|topnički]] je sustav višecjevnih raketnih bacača proizvođača [[Lockheed Martin]] montiran na laki kamion. [[Oružane snage SAD-a|Američka vojna]] oznaka sustava je '''M142''' .

== Razvoj ==
[[Datoteka:HIMARS_-_missile_launched.jpg|mini|246x246px| HIMARS lansira jedan od svojih projektila.]]
Cilj proizvođača bio je stvoriti jeftiniju i lakšu inačicu [[M270 MLRS|sustava M270 MLRS]], koji bi se mogao prevoziti transportnim zrakoplovom [[C-130 Hercules|Lockheed C-130 Hercules]]. Podvozje na kotačima lakše je i jeftinije za rukovanje od podvozja na gusjenicama na kojem se temelji sustav M270. Razvoj je započeo [[1996.]] kao dio &quot;Inicijative za brzo projektiranje snaga&quot; (RFPI). Konačni prototip, označen kao XM142, predstavljen je [[1999.]], a testiranje je završeno [[2002.]] Sustavi [[Sustav upravljanja paljbom|upravljanja paljbom]], elektronika i komunikacija isti su kao na lanserima M270 i proces obuke posade također je isti. M26 (nevođeno) i GMLRS (precizno vođeno) streljivo također je kompatibilno s dometom do 150 km. Lockheed Martin primio je 2003. prvu narudžbu za isporuku 89 sustava za američku vojsku i 4 za [[Marinski zbor Sjedinjenih Država|američki korpus marinaca]]. Godine 2005. prvi HIMARS-i raspoređeni su u [[Rat u Iraku|Iraku]].

Izvorni sustav bio je postavljen na neoklopljeni [[kamion]]. Ovu inačicu pokretao je Caterpillarov [[Dieselov motor|dizel]] motor od 290 KS i bio je 5,04&amp;nbsp;m dužine, 2,16&amp;nbsp;m širine i visok 2,25&amp;nbsp;m. Težina je bila 10,88 tona, maksimalna brzina na cesti bila je 85&amp;nbsp;km/h i dometom od 480&amp;nbsp;km. U kasnijim proizvodnim serijama sustav je nadograđen na oklopni kamion Oshkosh M1140. Novi sustav je 7.0&amp;nbsp;m dužine, 2,4&amp;nbsp;m širine, 3,2 m&amp;nbsp;visok i težak 16,25 tona. Njegova najveća brzina je 94&amp;nbsp;km/h.&lt;ref name=&quot;USAACS2&quot;&gt;https://asc.army.mil/web/portfolio-item/ms-himars-m142/&lt;/ref&gt;  Cijeli sustav, uključujući i šasiju, proizvodi Lockheed Martin od 2017. godine.&lt;ref&gt;https://news.lockheedmartin.com/2017-07-26-Lockheed-Martin-Delivers-First-HIMARS-Vehicle-Produced-100-Percent-in-Camden-Arkansas&lt;/ref&gt; &lt;gallery&gt;
Datoteka:Missile Truck (4687917895).jpg|alt=HIMARS auf ungepanzertem LKW|HIMARS na neoklopljenom kamionu.
Datoteka:Fire support training 140313-A-DM872-123.jpg|alt=HIMARS auf gepanzertem LKW vom Typ Oshkosh|HIMARS na oklopljenom kamionu Oshkosh.
Datoteka:M142 HIMARS - 210127-F-PV484-1166.jpg|alt=Verladung in ein Transportflugzeug|Utovar u transportni zrakoplov.
Datoteka:USMC-090301-M-0000S-003.jpg|alt=Aufmunitionierung|Streljivo.
Datoteka:Defense.gov News Photo 980730-A-0089G-001.jpg|alt=Eingabe der Zielkoordinaten|Unos ciljnih koordinata.
Datoteka:North Carolina National Guard (27963447056).jpg|alt=Start der Raketen|Lansiranje raketa.
&lt;/gallery&gt;

== Korisnici ==

* Jordan: 3
* Rumnjska: 54
* Singapur:&lt;ref name=&quot;military&quot; /&gt; 18
* Ukrajina: 12
* Ujedinjeni Arapski Emirati:&lt;ref name=&quot;military&quot; /&gt; 20
* SAD:&lt;ref name=&quot;military&quot; /&gt; američka vojska: 363; američki korpus marinaca: 47

== Vidi također ==

* [[M270 MLRS]] (srednji topnički raketni sustav)

== Web poveznice ==

* [https://www.globalsecurity.org/military/systems/ground/himars.htm Opis na GlobalSecurity.org]

== Reference ==
&lt;references /&gt;</text>
      <sha1>apdiwn2ylnt1yyqp7eejeaiydlizgan</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432997</id>
      <parentid>6432995</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T19:36:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dean72</username>
        <id>77466</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Američko topničko oružje|Američko topničko oružje]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5004" xml:space="preserve">{| style=&quot;float:right; margin:0 0 .5em 1em; width:250px; background:#fff; border-collapse:collapse; border:1px solid #999; font-size:smaller; line-height:1.5;&quot; summary=&quot;Infobox HIMARS&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;4&quot; border=&quot;0&quot;
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;padding:0; background:#f0f0f0;&quot; |[[Datoteka:HIMARS.jpg|središte|bezokvira]]M142 HIMARS
|- style=&quot;text-align:center; color:#fff; background:#996; font-size:larger;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | HIMARS
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:left; font-weight:normal; background:#ddb;&quot; |                        Svojstva
|- style=&quot;vertical-align:top; background:#f0f0f0;&quot;
| Posada
| 3 (zapovjednik, vozač, strijelac)
|- style=&quot;vertical-align:top;&quot;
| Duljina
| 7.0&amp;nbsp;m
|- style=&quot;vertical-align:top; background:#f0f0f0;&quot;
|Širina
| 2.4&amp;nbsp;m
|- style=&quot;vertical-align:top;&quot;
| Visina
| 3.2&amp;nbsp;m
|- style=&quot;vertical-align:top; background:#f0f0f0;&quot;
| Masa praznog vozila
| 13 500&amp;nbsp;kg 
|- style=&quot;vertical-align:top;&quot;
| Operativna težina
| 16,250&amp;nbsp;kg &lt;ref name=&quot;USAACS&quot; /&gt;
|- style=&quot;vertical-align:top; background:#f0f0f0;&quot;
| najveća brzina
| 94&amp;nbsp;mph &lt;ref name=&quot;USAACS&quot; /&gt;
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:left; font-weight:normal; background:#ddb;&quot; | Naoružanje
|- style=&quot;vertical-align:top; background:#f0f0f0;&quot;
| Kalibar
| 227 mm
|- style=&quot;vertical-align:top;&quot;
| Streljiva
| 6 × topničkih raketa M26 odn6 × topničkih raketa M30/M31 odn1 × projektil kratkog dometa MGM-140 ATACMS
|- style=&quot;vertical-align:top; background:#f0f0f0;&quot;
| Domet
| M26: 32&amp;nbsp;km&lt;br /&gt;M26A1/A2: 45&amp;nbsp;km&lt;br /&gt;M30/31: 80&amp;nbsp;km&lt;br /&gt;MGM-140 ATACMS: 300&amp;nbsp;km
|}
'''HIMARS''' ([[pokrata]] za {{En|'''Hi'''gh '''M'''obility '''A'''rtillery '''R'''ocket '''S'''ystem}}) [[Topništvo|topnički]] je sustav višecjevnih raketnih bacača proizvođača [[Lockheed Martin]] montiran na laki kamion. [[Oružane snage SAD-a|Američka vojna]] oznaka sustava je '''M142''' .

== Razvoj ==
[[Datoteka:HIMARS_-_missile_launched.jpg|mini|246x246px| HIMARS lansira jedan od svojih projektila.]]
Cilj proizvođača bio je stvoriti jeftiniju i lakšu inačicu [[M270 MLRS|sustava M270 MLRS]], koji bi se mogao prevoziti transportnim zrakoplovom [[C-130 Hercules|Lockheed C-130 Hercules]]. Podvozje na kotačima lakše je i jeftinije za rukovanje od podvozja na gusjenicama na kojem se temelji sustav M270. Razvoj je započeo [[1996.]] kao dio &quot;Inicijative za brzo projektiranje snaga&quot; (RFPI). Konačni prototip, označen kao XM142, predstavljen je [[1999.]], a testiranje je završeno [[2002.]] Sustavi [[Sustav upravljanja paljbom|upravljanja paljbom]], elektronika i komunikacija isti su kao na lanserima M270 i proces obuke posade također je isti. M26 (nevođeno) i GMLRS (precizno vođeno) streljivo također je kompatibilno s dometom do 150 km. Lockheed Martin primio je 2003. prvu narudžbu za isporuku 89 sustava za američku vojsku i 4 za [[Marinski zbor Sjedinjenih Država|američki korpus marinaca]]. Godine 2005. prvi HIMARS-i raspoređeni su u [[Rat u Iraku|Iraku]].

Izvorni sustav bio je postavljen na neoklopljeni [[kamion]]. Ovu inačicu pokretao je Caterpillarov [[Dieselov motor|dizel]] motor od 290 KS i bio je 5,04&amp;nbsp;m dužine, 2,16&amp;nbsp;m širine i visok 2,25&amp;nbsp;m. Težina je bila 10,88 tona, maksimalna brzina na cesti bila je 85&amp;nbsp;km/h i dometom od 480&amp;nbsp;km. U kasnijim proizvodnim serijama sustav je nadograđen na oklopni kamion Oshkosh M1140. Novi sustav je 7.0&amp;nbsp;m dužine, 2,4&amp;nbsp;m širine, 3,2 m&amp;nbsp;visok i težak 16,25 tona. Njegova najveća brzina je 94&amp;nbsp;km/h.&lt;ref name=&quot;USAACS2&quot;&gt;https://asc.army.mil/web/portfolio-item/ms-himars-m142/&lt;/ref&gt;  Cijeli sustav, uključujući i šasiju, proizvodi Lockheed Martin od 2017. godine.&lt;ref&gt;https://news.lockheedmartin.com/2017-07-26-Lockheed-Martin-Delivers-First-HIMARS-Vehicle-Produced-100-Percent-in-Camden-Arkansas&lt;/ref&gt; &lt;gallery&gt;
Datoteka:Missile Truck (4687917895).jpg|alt=HIMARS auf ungepanzertem LKW|HIMARS na neoklopljenom kamionu.
Datoteka:Fire support training 140313-A-DM872-123.jpg|alt=HIMARS auf gepanzertem LKW vom Typ Oshkosh|HIMARS na oklopljenom kamionu Oshkosh.
Datoteka:M142 HIMARS - 210127-F-PV484-1166.jpg|alt=Verladung in ein Transportflugzeug|Utovar u transportni zrakoplov.
Datoteka:USMC-090301-M-0000S-003.jpg|alt=Aufmunitionierung|Streljivo.
Datoteka:Defense.gov News Photo 980730-A-0089G-001.jpg|alt=Eingabe der Zielkoordinaten|Unos ciljnih koordinata.
Datoteka:North Carolina National Guard (27963447056).jpg|alt=Start der Raketen|Lansiranje raketa.
&lt;/gallery&gt;

== Korisnici ==

* Jordan: 3
* Rumnjska: 54
* Singapur:&lt;ref name=&quot;military&quot; /&gt; 18
* Ukrajina: 12
* Ujedinjeni Arapski Emirati:&lt;ref name=&quot;military&quot; /&gt; 20
* SAD:&lt;ref name=&quot;military&quot; /&gt; američka vojska: 363; američki korpus marinaca: 47

== Vidi također ==

* [[M270 MLRS]] (srednji topnički raketni sustav)

== Web poveznice ==

* [https://www.globalsecurity.org/military/systems/ground/himars.htm Opis na GlobalSecurity.org]

== Reference ==
&lt;references /&gt;

[[Kategorija:Američko topničko oružje]]</text>
      <sha1>7bf4py86k0tcywed0pwwpworxi2cwa5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432999</id>
      <parentid>6432997</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T19:38:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dean72</username>
        <id>77466</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5029" xml:space="preserve">{| style=&quot;float:right; margin:0 0 .5em 1em; width:250px; background:#fff; border-collapse:collapse; border:1px solid #999; font-size:smaller; line-height:1.5;&quot; summary=&quot;Infobox HIMARS&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;4&quot; border=&quot;0&quot;
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;padding:0; background:#f0f0f0;&quot; |[[Datoteka:HIMARS.jpg|središte|bezokvira]]M142 HIMARS
|- style=&quot;text-align:center; color:#fff; background:#996; font-size:larger;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | HIMARS
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:left; font-weight:normal; background:#ddb;&quot; |                        Svojstva
|- style=&quot;vertical-align:top; background:#f0f0f0;&quot;
| Posada
| 3 (zapovjednik, vozač, strijelac)
|- style=&quot;vertical-align:top;&quot;
| Duljina
| 7.0&amp;nbsp;m
|- style=&quot;vertical-align:top; background:#f0f0f0;&quot;
|Širina
| 2.4&amp;nbsp;m
|- style=&quot;vertical-align:top;&quot;
| Visina
| 3.2&amp;nbsp;m
|- style=&quot;vertical-align:top; background:#f0f0f0;&quot;
| Masa praznog vozila
| 13 500&amp;nbsp;kg 
|- style=&quot;vertical-align:top;&quot;
| Operativna težina
| 16,250&amp;nbsp;kg &lt;ref name=&quot;USAACS&quot; /&gt;
|- style=&quot;vertical-align:top; background:#f0f0f0;&quot;
| najveća brzina
| 94&amp;nbsp;mph &lt;ref name=&quot;USAACS&quot; /&gt;
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:left; font-weight:normal; background:#ddb;&quot; | Naoružanje
|- style=&quot;vertical-align:top; background:#f0f0f0;&quot;
| Kalibar
| 227 mm
|- style=&quot;vertical-align:top;&quot;
| Streljiva
| 6 × topničkih raketa M26 odn6 × topničkih raketa M30/M31 odn1 × projektil kratkog dometa MGM-140 ATACMS
|- style=&quot;vertical-align:top; background:#f0f0f0;&quot;
| Domet
| M26: 32&amp;nbsp;km&lt;br /&gt;M26A1/A2: 45&amp;nbsp;km&lt;br /&gt;M30/31: 80&amp;nbsp;km&lt;br /&gt;MGM-140 ATACMS: 300&amp;nbsp;km
|}
'''HIMARS''' ([[pokrata]] za {{En|'''Hi'''gh '''M'''obility '''A'''rtillery '''R'''ocket '''S'''ystem}}) [[Topništvo|topnički]] je sustav višecjevnih raketnih bacača proizvođača [[Lockheed Martin]] montiran na laki kamion. [[Oružane snage SAD-a|Američka vojna]] oznaka sustava je '''M142'''.

== Razvoj ==
[[Datoteka:HIMARS_-_missile_launched.jpg|mini|246x246px| HIMARS lansira jedan od svojih projektila.]]
Cilj proizvođača bio je stvoriti jeftiniju i lakšu inačicu [[M270 MLRS|sustava M270 MLRS]], koji bi se mogao prevoziti transportnim zrakoplovom [[C-130 Hercules|Lockheed C-130 Hercules]]. Podvozje na kotačima lakše je i jeftinije za rukovanje od podvozja na gusjenicama na kojem se temelji sustav M270. Razvoj je započeo [[1996.]] kao dio &quot;Inicijative za brzo projektiranje snaga&quot; (RFPI). Konačni prototip, označen kao XM142, predstavljen je [[1999.]], a testiranje je završeno [[2002.]] Sustavi [[Sustav upravljanja paljbom|upravljanja paljbom]], elektronika i komunikacija isti su kao na lanserima M270 i proces obuke posade također je isti. M26 (nevođeno) i GMLRS (precizno vođeno) streljivo također je kompatibilno s dometom do 150 km. Lockheed Martin primio je 2003. prvu narudžbu za isporuku 89 sustava za američku vojsku i 4 za [[Marinski zbor Sjedinjenih Država|američki korpus marinaca]]. Godine 2005. prvi HIMARS-i raspoređeni su u [[Rat u Iraku|Iraku]].

Izvorni sustav bio je postavljen na neoklopljeni [[kamion]]. Ovu inačicu pokretao je [[Caterpillar (tvrtka)|Caterpillarov]] [[Dieselov motor|dizel]] motor od 290 KS i bio je 5,04&amp;nbsp;m dužine, 2,16&amp;nbsp;m širine i visok 2,25&amp;nbsp;m. Težina je bila 10,88 tona, maksimalna brzina na cesti bila je 85&amp;nbsp;km/h i dometom od 480&amp;nbsp;km. U kasnijim proizvodnim serijama sustav je nadograđen na oklopni kamion Oshkosh M1140. Novi sustav je 7.0&amp;nbsp;m dužine, 2,4&amp;nbsp;m širine, 3,2 m&amp;nbsp;visok i težak 16,25 tona. Njegova najveća brzina je 94&amp;nbsp;km/h.&lt;ref name=&quot;USAACS2&quot;&gt;https://asc.army.mil/web/portfolio-item/ms-himars-m142/&lt;/ref&gt;  Cijeli sustav, uključujući i šasiju, proizvodi Lockheed Martin od 2017. godine.&lt;ref&gt;https://news.lockheedmartin.com/2017-07-26-Lockheed-Martin-Delivers-First-HIMARS-Vehicle-Produced-100-Percent-in-Camden-Arkansas&lt;/ref&gt; &lt;gallery&gt;
Datoteka:Missile Truck (4687917895).jpg|alt=HIMARS auf ungepanzertem LKW|HIMARS na neoklopljenom kamionu.
Datoteka:Fire support training 140313-A-DM872-123.jpg|alt=HIMARS auf gepanzertem LKW vom Typ Oshkosh|HIMARS na oklopljenom kamionu Oshkosh.
Datoteka:M142 HIMARS - 210127-F-PV484-1166.jpg|alt=Verladung in ein Transportflugzeug|Utovar u transportni zrakoplov.
Datoteka:USMC-090301-M-0000S-003.jpg|alt=Aufmunitionierung|Streljivo.
Datoteka:Defense.gov News Photo 980730-A-0089G-001.jpg|alt=Eingabe der Zielkoordinaten|Unos ciljnih koordinata.
Datoteka:North Carolina National Guard (27963447056).jpg|alt=Start der Raketen|Lansiranje raketa.
&lt;/gallery&gt;

== Korisnici ==

* Jordan: 3
* Rumunjska: 54
* Singapur:&lt;ref name=&quot;military&quot; /&gt; 18
* Ukrajina: 12
* Ujedinjeni Arapski Emirati:&lt;ref name=&quot;military&quot; /&gt; 20
* SAD:&lt;ref name=&quot;military&quot; /&gt; američka vojska: 363; američki korpus marinaca: 47

== Vidi također ==

* [[M270 MLRS]] (srednji topnički raketni sustav)

== Web poveznice ==

* [https://www.globalsecurity.org/military/systems/ground/himars.htm Opis na GlobalSecurity.org]

== Reference ==
&lt;references /&gt;

[[Kategorija:Američko topničko oružje]]</text>
      <sha1>1ffhlcpki5hxy12ywvtcmp0ppdopme6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433000</id>
      <parentid>6432999</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T19:41:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dean72</username>
        <id>77466</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5136" xml:space="preserve">{| style=&quot;float:right; margin:0 0 .5em 1em; width:250px; background:#fff; border-collapse:collapse; border:1px solid #999; font-size:smaller; line-height:1.5;&quot; summary=&quot;Infobox HIMARS&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;4&quot; border=&quot;0&quot;
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;padding:0; background:#f0f0f0;&quot; |[[Datoteka:HIMARS.jpg|središte|bezokvira]]M142 HIMARS
|- style=&quot;text-align:center; color:#fff; background:#996; font-size:larger;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | HIMARS
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:left; font-weight:normal; background:#ddb;&quot; |                        Svojstva
|- style=&quot;vertical-align:top; background:#f0f0f0;&quot;
| Posada
| 3 (zapovjednik, vozač, strijelac)
|- style=&quot;vertical-align:top;&quot;
| Duljina
| 7.0&amp;nbsp;m
|- style=&quot;vertical-align:top; background:#f0f0f0;&quot;
|Širina
| 2.4&amp;nbsp;m
|- style=&quot;vertical-align:top;&quot;
| Visina
| 3.2&amp;nbsp;m
|- style=&quot;vertical-align:top; background:#f0f0f0;&quot;
| Masa praznog vozila
| 13 500&amp;nbsp;kg 
|- style=&quot;vertical-align:top;&quot;
| Operativna težina
| 16,250&amp;nbsp;kg &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://asc.army.mil/web/portfolio-item/ms-himars-m142/|title=High Mobility Artillery Rocket System (HIMARS) — M142 - USAASC}}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;vertical-align:top; background:#f0f0f0;&quot;
| najveća brzina
| 85 km/h
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:left; font-weight:normal; background:#ddb;&quot; | Naoružanje
|- style=&quot;vertical-align:top; background:#f0f0f0;&quot;
| Kalibar
| 227 mm
|- style=&quot;vertical-align:top;&quot;
| Streljiva
| 6 × topničkih raketa M26 odn6 × topničkih raketa M30/M31 odn1 × projektil kratkog dometa MGM-140 ATACMS
|- style=&quot;vertical-align:top; background:#f0f0f0;&quot;
| Domet
| M26: 32&amp;nbsp;km&lt;br /&gt;M26A1/A2: 45&amp;nbsp;km&lt;br /&gt;M30/31: 80&amp;nbsp;km&lt;br /&gt;MGM-140 ATACMS: 300&amp;nbsp;km
|}
'''HIMARS''' ([[pokrata]] za {{En|'''Hi'''gh '''M'''obility '''A'''rtillery '''R'''ocket '''S'''ystem}}) [[Topništvo|topnički]] je sustav višecjevnih raketnih bacača proizvođača [[Lockheed Martin]] montiran na laki kamion. [[Oružane snage SAD-a|Američka vojna]] oznaka sustava je '''M142'''.

== Razvoj ==
[[Datoteka:HIMARS_-_missile_launched.jpg|mini|246x246px| HIMARS lansira jedan od svojih projektila.]]
Cilj proizvođača bio je stvoriti jeftiniju i lakšu inačicu [[M270 MLRS|sustava M270 MLRS]], koji bi se mogao prevoziti transportnim zrakoplovom [[C-130 Hercules|Lockheed C-130 Hercules]]. Podvozje na kotačima lakše je i jeftinije za rukovanje od podvozja na gusjenicama na kojem se temelji sustav M270. Razvoj je započeo [[1996.]] kao dio &quot;Inicijative za brzo projektiranje snaga&quot; (RFPI). Konačni prototip, označen kao XM142, predstavljen je [[1999.]], a testiranje je završeno [[2002.]] Sustavi [[Sustav upravljanja paljbom|upravljanja paljbom]], elektronika i komunikacija isti su kao na lanserima M270 i proces obuke posade također je isti. M26 (nevođeno) i GMLRS (precizno vođeno) streljivo također je kompatibilno s dometom do 150 km. Lockheed Martin primio je 2003. prvu narudžbu za isporuku 89 sustava za američku vojsku i 4 za [[Marinski zbor Sjedinjenih Država|američki korpus marinaca]]. Godine 2005. prvi HIMARS-i raspoređeni su u [[Rat u Iraku|Iraku]].

Izvorni sustav bio je postavljen na neoklopljeni [[kamion]]. Ovu inačicu pokretao je [[Caterpillar (tvrtka)|Caterpillarov]] [[Dieselov motor|dizel]] motor od 290 KS i bio je 5,04&amp;nbsp;m dužine, 2,16&amp;nbsp;m širine i visok 2,25&amp;nbsp;m. Težina je bila 10,88 tona, maksimalna brzina na cesti bila je 85&amp;nbsp;km/h i dometom od 480&amp;nbsp;km. U kasnijim proizvodnim serijama sustav je nadograđen na oklopni kamion Oshkosh M1140. Novi sustav je 7.0&amp;nbsp;m dužine, 2,4&amp;nbsp;m širine, 3,2 m&amp;nbsp;visok i težak 16,25 tona. Njegova najveća brzina je 94&amp;nbsp;km/h.&lt;ref name=&quot;USAACS2&quot;&gt;https://asc.army.mil/web/portfolio-item/ms-himars-m142/&lt;/ref&gt;  Cijeli sustav, uključujući i šasiju, proizvodi Lockheed Martin od 2017. godine.&lt;ref&gt;https://news.lockheedmartin.com/2017-07-26-Lockheed-Martin-Delivers-First-HIMARS-Vehicle-Produced-100-Percent-in-Camden-Arkansas&lt;/ref&gt; &lt;gallery&gt;
Datoteka:Missile Truck (4687917895).jpg|alt=HIMARS auf ungepanzertem LKW|HIMARS na neoklopljenom kamionu.
Datoteka:Fire support training 140313-A-DM872-123.jpg|alt=HIMARS auf gepanzertem LKW vom Typ Oshkosh|HIMARS na oklopljenom kamionu Oshkosh.
Datoteka:M142 HIMARS - 210127-F-PV484-1166.jpg|alt=Verladung in ein Transportflugzeug|Utovar u transportni zrakoplov.
Datoteka:USMC-090301-M-0000S-003.jpg|alt=Aufmunitionierung|Streljivo.
Datoteka:Defense.gov News Photo 980730-A-0089G-001.jpg|alt=Eingabe der Zielkoordinaten|Unos ciljnih koordinata.
Datoteka:North Carolina National Guard (27963447056).jpg|alt=Start der Raketen|Lansiranje raketa.
&lt;/gallery&gt;

== Korisnici ==

* Jordan: 3
* Rumunjska: 54
* Singapur:&lt;ref name=&quot;military&quot; /&gt; 18
* Ukrajina: 12
* Ujedinjeni Arapski Emirati:&lt;ref name=&quot;military&quot; /&gt; 20
* SAD:&lt;ref name=&quot;military&quot; /&gt; američka vojska: 363; američki korpus marinaca: 47

== Vidi također ==

* [[M270 MLRS]] (srednji topnički raketni sustav)

== Web poveznice ==

* [https://www.globalsecurity.org/military/systems/ground/himars.htm Opis na GlobalSecurity.org]

== Reference ==
&lt;references /&gt;

[[Kategorija:Američko topničko oružje]]</text>
      <sha1>s0zzeb8giag3nzr8oq28x6vr6o1yq72</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Antonov An-72</title>
    <ns>0</ns>
    <id>725470</id>
    <revision>
      <id>6433072</id>
      <parentid>6432807</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T21:29:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dean72</username>
        <id>77466</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Sovjetski i ruski vojni transportni avioni|Sovjetski i ruski vojni transportni avioni]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3221" xml:space="preserve">'''Antonov An-72''' ( NATO -ov izvještajni naziv: ''Coaler'' ) je [[Sovjetski Savez|sovjetski]] - [[STOL]] - transportni zrakoplov kratkog i srednjeg doleta. Posebno je dizajniran za korištenje u arktičkim regijama. U tu svrhu, njegova dva turboventilatorska motora postavljena su ispred i iznad [[Krilo zrakoplova|krila]] i usmjeravaju protok zraka preko krila kako bi se povećao [[Dinamički uzgon|uzgon]] ( Coandă efekt ). Osim toga, usisava se manje snijega.

== Razvoj i izgradnja ==
Zrakoplov je dizajniran kao rameno krilo. Ima uvlačivi stajni [[Podvozje zrakoplova|trap]] . Glavni stajni trap smješten je u izbočinama na [[Trup zrakoplova|trupu]], što ga čini kratkim i robusnim. Također omogućuje korištenje s neasfaltiranih staza i ledenih površina.

Stroj ima podignuti T- [[Repne površine zrakoplova|rep]] kako bi se utovarna rampa mogla montirati u stražnjem dijelu trupa. Povišeni motori pomažu u održavanju udaljenosti polijetanja i slijetanja ispod 500&amp;nbsp;m ( [[STOL]] : kratko polijetanje i slijetanje). Ovaj raspored je također korišten u [[Antonov An-32|Antonow An-32]], ali koji ima visoko postavljene turboprop motore. Prvi let obavljen je 31. kolovoza 1977. Međutim, prva uporaba ukupno osam predserijskih modela (od toga dva Antonov An-74) počela je tek u prosincu 1985. godine. Proizvodnja je započela u pogonu br.&amp;nbsp;135 u [[Harkov|Harkovu]] . &lt;ref&gt;Ulf Gerber: ''Das große Buch der sowjetischen Luftfahrt 1920–1990. Entwicklung, Produktion und Einsatz der Flugzeuge.'' Rockstuhl, Bad Langensalza 2019, ISBN 978-3-95966-403-5, S.&amp;nbsp;619.&lt;/ref&gt; Sovjetsko ratno zrakoplovstvo preuzelo je prve primjerke 1987. godine. Od početka proizvodnje proizvedene su 102 jedinice koje se koriste diljem svijeta.

[[Datoteka:Antonov An-72 ES-NOG.jpg|mini]]
[[Datoteka:Ukraine National Guard Antonov An-72 at Zhulyany.jpg|mini]]

== Tehničke specifikacije ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!
! Podaci
|-
| Posada
| 3-5
|-
| Putnika
| maksimalno 68
|-
| Duljina
| 28,07 m
|-
| Raspon
| 31,89 m
|-
| Visina
| 9,20 m
|-
| Nosivost
| 7500 kg
|-
| Brzina krstarenja
| 550-600 (prikaz, ostalo).&amp;nbsp;km/h
|-
| Najveća brzina
| 705&amp;nbsp;km/h
|-
| Najveća visina leta
| 11.800 m
|-
| Raspon
| 1000-3200KM
|-
| Motor
| 2× ZMKB Progress D36, 63,7 svaki&amp;nbsp;kN
|-
|}

== Naoružanje ==
Ako je potrebno, dizalica za bombe i tri ovjesne stanice mogu se pričvrstiti ispod krila i na trup u stražnjoj utovarnoj rampi.

'''Naoružanje do 2.500&amp;nbsp;kg na tri ovjesne stanice i dizalicu za bombe'''

'''Nevođene rakete zrak-zemlja'''

* 2 × raketne cijevi za lansiranje UB-32A-57 za 32 nevođene rakete zrak-zemlja kalibra S-5 57&amp;nbsp;mm

'''Nevođene bombe slobodnog pada'''

* 4 × FAB-100 ( bomba slobodnog pada od 100 kg)

'''Vanjski spremnici'''

* 2 × kontejnera strojnih topova UPK-23-250, svaki s dvocijevnim strojnim topom 23 mm Gsch-23 i 250 komada streljiva (fragmentacijski eksploziv i tenkovski zapaljivi projektili)

== Web poveznice ==

* Detaljna serija fotografija na [https://englishrussia.com/2012/01/01/on-board-an-72/#more-86323 EnglishRussia.com]

== Reference ==
&lt;references /&gt;
[[Kategorija:Transportni zrakoplovi]]
[[Kategorija:Sovjetski i ruski vojni transportni avioni]]</text>
      <sha1>97280bcybjm2slo9eg0rihd2y8e44u9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433073</id>
      <parentid>6433072</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T21:29:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dean72</username>
        <id>77466</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dean72 premješta stranicu [[Antonow An-72]] na [[Antonov An-72]] bez preusmjeravanja: točniji naziv</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3221" xml:space="preserve">'''Antonov An-72''' ( NATO -ov izvještajni naziv: ''Coaler'' ) je [[Sovjetski Savez|sovjetski]] - [[STOL]] - transportni zrakoplov kratkog i srednjeg doleta. Posebno je dizajniran za korištenje u arktičkim regijama. U tu svrhu, njegova dva turboventilatorska motora postavljena su ispred i iznad [[Krilo zrakoplova|krila]] i usmjeravaju protok zraka preko krila kako bi se povećao [[Dinamički uzgon|uzgon]] ( Coandă efekt ). Osim toga, usisava se manje snijega.

== Razvoj i izgradnja ==
Zrakoplov je dizajniran kao rameno krilo. Ima uvlačivi stajni [[Podvozje zrakoplova|trap]] . Glavni stajni trap smješten je u izbočinama na [[Trup zrakoplova|trupu]], što ga čini kratkim i robusnim. Također omogućuje korištenje s neasfaltiranih staza i ledenih površina.

Stroj ima podignuti T- [[Repne površine zrakoplova|rep]] kako bi se utovarna rampa mogla montirati u stražnjem dijelu trupa. Povišeni motori pomažu u održavanju udaljenosti polijetanja i slijetanja ispod 500&amp;nbsp;m ( [[STOL]] : kratko polijetanje i slijetanje). Ovaj raspored je također korišten u [[Antonov An-32|Antonow An-32]], ali koji ima visoko postavljene turboprop motore. Prvi let obavljen je 31. kolovoza 1977. Međutim, prva uporaba ukupno osam predserijskih modela (od toga dva Antonov An-74) počela je tek u prosincu 1985. godine. Proizvodnja je započela u pogonu br.&amp;nbsp;135 u [[Harkov|Harkovu]] . &lt;ref&gt;Ulf Gerber: ''Das große Buch der sowjetischen Luftfahrt 1920–1990. Entwicklung, Produktion und Einsatz der Flugzeuge.'' Rockstuhl, Bad Langensalza 2019, ISBN 978-3-95966-403-5, S.&amp;nbsp;619.&lt;/ref&gt; Sovjetsko ratno zrakoplovstvo preuzelo je prve primjerke 1987. godine. Od početka proizvodnje proizvedene su 102 jedinice koje se koriste diljem svijeta.

[[Datoteka:Antonov An-72 ES-NOG.jpg|mini]]
[[Datoteka:Ukraine National Guard Antonov An-72 at Zhulyany.jpg|mini]]

== Tehničke specifikacije ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!
! Podaci
|-
| Posada
| 3-5
|-
| Putnika
| maksimalno 68
|-
| Duljina
| 28,07 m
|-
| Raspon
| 31,89 m
|-
| Visina
| 9,20 m
|-
| Nosivost
| 7500 kg
|-
| Brzina krstarenja
| 550-600 (prikaz, ostalo).&amp;nbsp;km/h
|-
| Najveća brzina
| 705&amp;nbsp;km/h
|-
| Najveća visina leta
| 11.800 m
|-
| Raspon
| 1000-3200KM
|-
| Motor
| 2× ZMKB Progress D36, 63,7 svaki&amp;nbsp;kN
|-
|}

== Naoružanje ==
Ako je potrebno, dizalica za bombe i tri ovjesne stanice mogu se pričvrstiti ispod krila i na trup u stražnjoj utovarnoj rampi.

'''Naoružanje do 2.500&amp;nbsp;kg na tri ovjesne stanice i dizalicu za bombe'''

'''Nevođene rakete zrak-zemlja'''

* 2 × raketne cijevi za lansiranje UB-32A-57 za 32 nevođene rakete zrak-zemlja kalibra S-5 57&amp;nbsp;mm

'''Nevođene bombe slobodnog pada'''

* 4 × FAB-100 ( bomba slobodnog pada od 100 kg)

'''Vanjski spremnici'''

* 2 × kontejnera strojnih topova UPK-23-250, svaki s dvocijevnim strojnim topom 23 mm Gsch-23 i 250 komada streljiva (fragmentacijski eksploziv i tenkovski zapaljivi projektili)

== Web poveznice ==

* Detaljna serija fotografija na [https://englishrussia.com/2012/01/01/on-board-an-72/#more-86323 EnglishRussia.com]

== Reference ==
&lt;references /&gt;
[[Kategorija:Transportni zrakoplovi]]
[[Kategorija:Sovjetski i ruski vojni transportni avioni]]</text>
      <sha1>97280bcybjm2slo9eg0rihd2y8e44u9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433082</id>
      <parentid>6433073</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T21:44:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dean72</username>
        <id>77466</id>
      </contributor>
      <comment>početak uređivanja</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3234" xml:space="preserve">'''Antonov An-72''' (NATO naziv: ''Coaler'') [[Sovjetski Savez|sovjetski]] je [[STOL]] transportni zrakoplov kratkog i srednjeg doleta. Posebno je dizajniran za korištenje u arktičkim regijama. Njegova dva [[Turboventilatorski motor|turboventilatorska motora]] postavljena su ispred i iznad [[Krilo zrakoplova|krila]] i usmjeravaju protok zraka preko krila kako bi se povećao [[Dinamički uzgon|uzgon]] ([[Coandă efekt]]) i smanjilo usisavanje snijega.

== Razvoj i izgradnja ==
Zrakoplov je dizajniran kao rameno krilo sa [[Podvozje zrakoplova|podvozjem]] na uvlačenje. Glavno podvozje smješteno je u izbočinama na [[Trup zrakoplova|trupu]], što ga čini kratkim i robusnim i  omogućuje uzlijetanje s neasfaltiranih staza i ledenih površina.

Zrakoplov ima podignuti T-[[Repne površine zrakoplova|rep]] kako bi se utovarna rampa mogla ugraditi u stražnjem dijelu trupa. Povišeni motori pomažu u održavanju udaljenosti polijetanja i slijetanja ispod 500&amp;nbsp;m ( [[STOL]] : kratko polijetanje i slijetanje). Ovaj je raspored korišten i u [[Antonov An-32|Antonovu An-32]], koji je pogonjen visoko postavljenim [[Turbopropelerni motor|turbopropelernim motorima]]. Prvi je let obavljen [[31. kolovoza]] [[1977.]], no prva uporaba ukupno osam predserijskih modela (od toga dva Antonov An-74) počela je tek u prosincu 1985. godine. Proizvodnja je započela u Pogonu 135 u [[Harkov|Harkovu]],&lt;ref&gt;Ulf Gerber: ''Das große Buch der sowjetischen Luftfahrt 1920–1990. Entwicklung, Produktion und Einsatz der Flugzeuge.'' Rockstuhl, Bad Langensalza 2019, ISBN 978-3-95966-403-5, S.&amp;nbsp;619.&lt;/ref&gt; a [[Sovjetsko ratno zrakoplovstvo]] preuzelo je prve primjerke 1987. godine. Od početka proizvodnje proizvedena su 102 primjerka koja se koriste diljem svijeta.

[[Datoteka:Antonov An-72 ES-NOG.jpg|mini]]
[[Datoteka:Ukraine National Guard Antonov An-72 at Zhulyany.jpg|mini]]

== Tehničke specifikacije ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!
! Podaci
|-
| Posada
| 3-5
|-
| Putnika
| maksimalno 68
|-
| Duljina
| 28,07 m
|-
| Raspon
| 31,89 m
|-
| Visina
| 9,20 m
|-
| Nosivost
| 7500 kg
|-
| Brzina krstarenja
| 550-600 (prikaz, ostalo).&amp;nbsp;km/h
|-
| Najveća brzina
| 705&amp;nbsp;km/h
|-
| Najveća visina leta
| 11.800 m
|-
| Raspon
| 1000-3200KM
|-
| Motor
| 2× ZMKB Progress D36, 63,7 svaki&amp;nbsp;kN
|-
|}

== Naoružanje ==
Ako je potrebno, dizalica za bombe i tri ovjesne stanice mogu se pričvrstiti ispod krila i na trup u stražnjoj utovarnoj rampi.

'''Naoružanje do 2.500&amp;nbsp;kg na tri ovjesne stanice i dizalicu za bombe'''

'''Nevođene rakete zrak-zemlja'''

* 2 × raketne cijevi za lansiranje UB-32A-57 za 32 nevođene rakete zrak-zemlja kalibra S-5 57&amp;nbsp;mm

'''Nevođene bombe slobodnog pada'''

* 4 × FAB-100 ( bomba slobodnog pada od 100 kg)

'''Vanjski spremnici'''

* 2 × kontejnera strojnih topova UPK-23-250, svaki s dvocijevnim strojnim topom 23 mm Gsch-23 i 250 komada streljiva (fragmentacijski eksploziv i tenkovski zapaljivi projektili)

== Web poveznice ==

* Detaljna serija fotografija na [https://englishrussia.com/2012/01/01/on-board-an-72/#more-86323 EnglishRussia.com]

== Reference ==
&lt;references /&gt;
[[Kategorija:Transportni zrakoplovi]]
[[Kategorija:Sovjetski i ruski vojni transportni avioni]]</text>
      <sha1>6bve2031lpoaqnn1xwr8sopep8qb9ad</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433093</id>
      <parentid>6433082</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T22:20:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dean72</username>
        <id>77466</id>
      </contributor>
      <comment>ispravci</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3267" xml:space="preserve">[[Datoteka:Antonov An-72 ES-NOG.jpg|mini|Antonov An-72]]'''Antonov An-72''' (NATO naziv: ''Coaler'') [[Sovjetski Savez|sovjetski]] je [[STOL]] transportni zrakoplov kratkog i srednjeg doleta. Posebno je dizajniran za korištenje u arktičkim regijama. Njegova dva [[Turboventilatorski motor|turboventilatorska motora]] postavljena su ispred i iznad [[Krilo zrakoplova|krila]] i usmjeravaju protok zraka preko krila kako bi se povećao [[Dinamički uzgon|uzgon]] ([[Coandă efekt]]) i smanjilo usisavanje snijega.

== Razvoj i izgradnja ==
Zrakoplov je dizajniran s ramenim krilom i [[Podvozje zrakoplova|podvozjem]] na uvlačenje. Glavno podvozje smješteno je u izbočinama na [[Trup zrakoplova|trupu]], što ga čini kratkim i robusnim i  omogućuje uzlijetanje s neasfaltiranih staza i ledenih površina.

Zrakoplov ima podignuti T-[[Repne površine zrakoplova|rep]] kako bi se utovarna rampa mogla ugraditi u stražnjem dijelu trupa. Povišeni motori pomažu u održavanju udaljenosti polijetanja i slijetanja ispod 500&amp;nbsp;m ( [[STOL]] : kratko polijetanje i slijetanje). Ovaj je raspored korišten i u [[Antonov An-32|Antonovu An-32]], koji je pogonjen visoko postavljenim [[Turbopropelerni motor|turbopropelernim motorima]]. Prvi je let obavljen [[31. kolovoza]] [[1977.]], no prva uporaba ukupno osam predserijskih modela (od toga dva Antonov An-74) počela je tek u prosincu 1985. godine. Proizvodnja je započela u Pogonu 135 u [[Harkov|Harkovu]],&lt;ref&gt;Ulf Gerber: ''Das große Buch der sowjetischen Luftfahrt 1920–1990. Entwicklung, Produktion und Einsatz der Flugzeuge.'' Rockstuhl, Bad Langensalza 2019, ISBN 978-3-95966-403-5, S.&amp;nbsp;619.&lt;/ref&gt; a [[Sovjetsko ratno zrakoplovstvo]] preuzelo je prve primjerke 1987. godine. Od početka proizvodnje proizvedena su 102 primjerka koja se koriste diljem svijeta.

== Tehničke specifikacije ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!
! Podaci
|-
| Posada
| 3 – 5
|-
| Putnika
| maksimalno 68
|-
| Duljina
| 28,07 m
|-
| Raspon
| 31,89 m
|-
| Visina
| 9,20 m
|-
| Nosivost
| 7500 kg
|-
| Brzina krstarenja
| 550-600 (prikaz, ostalo).&amp;nbsp;km/h
|-
| Najveća brzina
| 705&amp;nbsp;km/h
|-
| Najveća visina leta
| 11 800 m
|-
| Dolet
| 1000 – 3200 km
|-
| Motor
| 2× ZMKB Progress D36, 63,7 svaki&amp;nbsp;kN
|-
|}

== Naoružanje ==
[[Datoteka:Ukraine National Guard Antonov An-72 at Zhulyany.jpg|mini|Antonov An-72.]]Ako je potrebno, dizalica za bombe i tri ovjesne stanice mogu se pričvrstiti ispod krila i na trup u stražnjoj utovarnoj rampi.

'''Naoružanje do 2.500&amp;nbsp;kg na tri ovjesne stanice i dizalicu za bombe'''

'''Nevođene rakete zrak-zemlja'''

* 2 × raketne cijevi za lansiranje UB-32A-57 za 32 nevođene rakete zrak-zemlja kalibra S-5 57&amp;nbsp;mm

'''Nevođene bombe slobodnog pada'''

* 4 × FAB-100 ( bomba slobodnog pada od 100 kg)

'''Vanjski spremnici'''

* 2 × kontejnera strojnih topova UPK-23-250, svaki s dvocijevnim strojnim topom 23 mm Gsch-23 i 250 komada streljiva (fragmentacijski eksploziv i tenkovski zapaljivi projektili)

== Web poveznice ==

* Detaljna serija fotografija na [https://englishrussia.com/2012/01/01/on-board-an-72/#more-86323 EnglishRussia.com]

== Reference ==
&lt;references /&gt;
[[Kategorija:Transportni zrakoplovi]]
[[Kategorija:Sovjetski i ruski vojni transportni avioni]]</text>
      <sha1>gf2v9vv6ls7strjzjz08p67ysxg48aq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433094</id>
      <parentid>6433093</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T22:21:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dean72</username>
        <id>77466</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3271" xml:space="preserve">[[Datoteka:Antonov An-72 ES-NOG.jpg|mini|Antonov An-72]]'''Antonov An-72''' ([[NATO]] naziv: ''Coaler'') [[Sovjetski Savez|sovjetski]] je [[STOL]] transportni zrakoplov kratkog i srednjeg doleta. Posebno je dizajniran za korištenje u arktičkim regijama. Njegova dva [[Turboventilatorski motor|turboventilatorska motora]] postavljena su ispred i iznad [[Krilo zrakoplova|krila]] i usmjeravaju protok zraka preko krila kako bi se povećao [[Dinamički uzgon|uzgon]] ([[Coandă efekt]]) i smanjilo usisavanje snijega.

== Razvoj i izgradnja ==
Zrakoplov je dizajniran s ramenim krilom i [[Podvozje zrakoplova|podvozjem]] na uvlačenje. Glavno podvozje smješteno je u izbočinama na [[Trup zrakoplova|trupu]], što ga čini kratkim i robusnim i  omogućuje uzlijetanje s neasfaltiranih staza i ledenih površina.

Zrakoplov ima podignuti T-[[Repne površine zrakoplova|rep]] kako bi se utovarna rampa mogla ugraditi u stražnjem dijelu trupa. Povišeni motori pomažu u održavanju udaljenosti polijetanja i slijetanja ispod 500&amp;nbsp;m ( [[STOL]] : kratko polijetanje i slijetanje). Ovaj je raspored korišten i u [[Antonov An-32|Antonovu An-32]], koji je pogonjen visoko postavljenim [[Turbopropelerni motor|turbopropelernim motorima]]. Prvi je let obavljen [[31. kolovoza]] [[1977.]], no prva uporaba ukupno osam predserijskih modela (od toga dva Antonov An-74) počela je tek u prosincu 1985. godine. Proizvodnja je započela u Pogonu 135 u [[Harkov|Harkovu]],&lt;ref&gt;Ulf Gerber: ''Das große Buch der sowjetischen Luftfahrt 1920–1990. Entwicklung, Produktion und Einsatz der Flugzeuge.'' Rockstuhl, Bad Langensalza 2019, ISBN 978-3-95966-403-5, S.&amp;nbsp;619.&lt;/ref&gt; a [[Sovjetsko ratno zrakoplovstvo]] preuzelo je prve primjerke 1987. godine. Od početka proizvodnje proizvedena su 102 primjerka koja se koriste diljem svijeta.

== Tehničke specifikacije ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!
! Podaci
|-
| Posada
| 3 – 5
|-
| Putnika
| maksimalno 68
|-
| Duljina
| 28,07 m
|-
| Raspon
| 31,89 m
|-
| Visina
| 9,20 m
|-
| Nosivost
| 7500 kg
|-
| Brzina krstarenja
| 550-600 (prikaz, ostalo).&amp;nbsp;km/h
|-
| Najveća brzina
| 705&amp;nbsp;km/h
|-
| Najveća visina leta
| 11 800 m
|-
| Dolet
| 1000 – 3200 km
|-
| Motor
| 2× ZMKB Progress D36, 63,7 svaki&amp;nbsp;kN
|-
|}

== Naoružanje ==
[[Datoteka:Ukraine National Guard Antonov An-72 at Zhulyany.jpg|mini|Antonov An-72.]]Ako je potrebno, dizalica za bombe i tri ovjesne stanice mogu se pričvrstiti ispod krila i na trup u stražnjoj utovarnoj rampi.

'''Naoružanje do 2.500&amp;nbsp;kg na tri ovjesne stanice i dizalicu za bombe'''

'''Nevođene rakete zrak-zemlja'''

* 2 × raketne cijevi za lansiranje UB-32A-57 za 32 nevođene rakete zrak-zemlja kalibra S-5 57&amp;nbsp;mm

'''Nevođene bombe slobodnog pada'''

* 4 × FAB-100 ( bomba slobodnog pada od 100 kg)

'''Vanjski spremnici'''

* 2 × kontejnera strojnih topova UPK-23-250, svaki s dvocijevnim strojnim topom 23 mm Gsch-23 i 250 komada streljiva (fragmentacijski eksploziv i tenkovski zapaljivi projektili)

== Web poveznice ==

* Detaljna serija fotografija na [https://englishrussia.com/2012/01/01/on-board-an-72/#more-86323 EnglishRussia.com]

== Reference ==
&lt;references /&gt;
[[Kategorija:Transportni zrakoplovi]]
[[Kategorija:Sovjetski i ruski vojni transportni avioni]]</text>
      <sha1>lr6a7tmudhdq02eqy2x2kfkwdu5ewzk</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433095</id>
      <parentid>6433094</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T22:22:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dean72</username>
        <id>77466</id>
      </contributor>
      <comment>sitno</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3269" xml:space="preserve">[[Datoteka:Antonov An-72 ES-NOG.jpg|mini|Antonov An-72]]'''Antonov An-72''' ([[NATO]] naziv: ''Coaler'') [[Sovjetski Savez|sovjetski]] je [[STOL]] transportni zrakoplov kratkog i srednjeg doleta. Posebno je dizajniran za korištenje u arktičkim regijama. Njegova dva [[Turboventilatorski motor|turboventilatorska motora]] postavljena su ispred i iznad [[Krilo zrakoplova|krila]] i usmjeravaju protok zraka preko krila kako bi se povećao [[Dinamički uzgon|uzgon]] ([[Coandă efekt]]) i smanjilo usisavanje snijega.

== Razvoj i izgradnja ==
Zrakoplov je dizajniran s ramenim krilom i [[Podvozje zrakoplova|podvozjem]] na uvlačenje. Glavno podvozje smješteno je u izbočinama na [[Trup zrakoplova|trupu]], što ga čini kratkim i robusnim i  omogućuje uzlijetanje s neasfaltiranih staza i ledenih površina.

Zrakoplov ima podignuti T-[[Repne površine zrakoplova|rep]] kako bi se utovarna rampa mogla ugraditi u stražnjem dijelu trupa. Povišeni motori pomažu u održavanju udaljenosti polijetanja i slijetanja ispod 500&amp;nbsp;m ( [[STOL]] : kratko polijetanje i slijetanje). Ovaj je raspored korišten i u [[Antonov An-32|Antonovu An-32]], koji je pogonjen visoko postavljenim [[Turbopropelerni motor|turbopropelernim motorima]]. Prvi je let obavljen [[31. kolovoza]] [[1977.]], no prva uporaba ukupno osam predserijskih modela (od toga dva Antonov An-74) počela je tek u prosincu 1985. godine. Proizvodnja je započela u Pogonu 135 u [[Harkov|Harkovu]],&lt;ref&gt;Ulf Gerber: ''Das große Buch der sowjetischen Luftfahrt 1920–1990. Entwicklung, Produktion und Einsatz der Flugzeuge.'' Rockstuhl, Bad Langensalza 2019, ISBN 978-3-95966-403-5, S.&amp;nbsp;619.&lt;/ref&gt; a [[Sovjetsko ratno zrakoplovstvo]] preuzelo je prve primjerke 1987. godine. Od početka proizvodnje proizvedena su 102 primjerka koja se koriste diljem svijeta.

== Tehničke specifikacije ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!
! Podaci
|-
| Posada
| 3 – 5
|-
| Putnika
| maksimalno 68
|-
| Duljina
| 28,07 m
|-
| Raspon
| 31,89 m
|-
| Visina
| 9,20 m
|-
| Nosivost
| 7500 kg
|-
| Brzina krstarenja
| 550-600 (prikaz, ostalo).&amp;nbsp;km/h
|-
| Najveća brzina
| 705&amp;nbsp;km/h
|-
| Najveća visina leta
| 11 800 m
|-
| Dolet
| 1000 – 3200 km
|-
| Motor
| dva motora ZMKB Progress D36 od 63,7 kN
|-
|}

== Naoružanje ==
[[Datoteka:Ukraine National Guard Antonov An-72 at Zhulyany.jpg|mini|Antonov An-72.]]Ako je potrebno, dizalica za bombe i tri ovjesne stanice mogu se pričvrstiti ispod krila i na trup u stražnjoj utovarnoj rampi.

'''Naoružanje do 2.500&amp;nbsp;kg na tri ovjesne stanice i dizalicu za bombe'''

'''Nevođene rakete zrak-zemlja'''

* 2 × raketne cijevi za lansiranje UB-32A-57 za 32 nevođene rakete zrak-zemlja kalibra S-5 57&amp;nbsp;mm

'''Nevođene bombe slobodnog pada'''

* 4 × FAB-100 ( bomba slobodnog pada od 100 kg)

'''Vanjski spremnici'''

* 2 × kontejnera strojnih topova UPK-23-250, svaki s dvocijevnim strojnim topom 23 mm Gsch-23 i 250 komada streljiva (fragmentacijski eksploziv i tenkovski zapaljivi projektili)

== Web poveznice ==

* Detaljna serija fotografija na [https://englishrussia.com/2012/01/01/on-board-an-72/#more-86323 EnglishRussia.com]

== Reference ==
&lt;references /&gt;
[[Kategorija:Transportni zrakoplovi]]
[[Kategorija:Sovjetski i ruski vojni transportni avioni]]</text>
      <sha1>fky96z128a4glyq75tw6b57vz826gkk</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433096</id>
      <parentid>6433095</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T22:23:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dean72</username>
        <id>77466</id>
      </contributor>
      <comment>sitno</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3255" xml:space="preserve">[[Datoteka:Antonov An-72 ES-NOG.jpg|mini|Antonov An-72]]'''Antonov An-72''' ([[NATO]] naziv: ''Coaler'') [[Sovjetski Savez|sovjetski]] je [[STOL]] transportni zrakoplov kratkog i srednjeg doleta. Posebno je dizajniran za korištenje u arktičkim regijama. Njegova dva [[Turboventilatorski motor|turboventilatorska motora]] postavljena su ispred i iznad [[Krilo zrakoplova|krila]] i usmjeravaju protok zraka preko krila kako bi se povećao [[Dinamički uzgon|uzgon]] ([[Coandă efekt]]) i smanjilo usisavanje snijega.

== Razvoj i izgradnja ==
Zrakoplov je dizajniran s ramenim krilom i [[Podvozje zrakoplova|podvozjem]] na uvlačenje. Glavno podvozje smješteno je u izbočinama na [[Trup zrakoplova|trupu]], što ga čini kratkim i robusnim i  omogućuje uzlijetanje s neasfaltiranih staza i ledenih površina.

Zrakoplov ima podignuti T-[[Repne površine zrakoplova|rep]] kako bi se utovarna rampa mogla ugraditi u stražnjem dijelu trupa. Povišeni motori pomažu u održavanju udaljenosti polijetanja i slijetanja ispod 500&amp;nbsp;m ( [[STOL]] : kratko polijetanje i slijetanje). Ovaj je raspored korišten i u [[Antonov An-32|Antonovu An-32]], koji je pogonjen visoko postavljenim [[Turbopropelerni motor|turbopropelernim motorima]]. Prvi je let obavljen [[31. kolovoza]] [[1977.]], no prva uporaba ukupno osam predserijskih modela (od toga dva Antonov An-74) počela je tek u prosincu 1985. godine. Proizvodnja je započela u Pogonu 135 u [[Harkov|Harkovu]],&lt;ref&gt;Ulf Gerber: ''Das große Buch der sowjetischen Luftfahrt 1920–1990. Entwicklung, Produktion und Einsatz der Flugzeuge.'' Rockstuhl, Bad Langensalza 2019, ISBN 978-3-95966-403-5, S.&amp;nbsp;619.&lt;/ref&gt; a [[Sovjetsko ratno zrakoplovstvo]] preuzelo je prve primjerke 1987. godine. Od početka proizvodnje proizvedena su 102 primjerka koja se koriste diljem svijeta.

== Tehničke specifikacije ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!
! Podaci
|-
| Posada
| 3 – 5
|-
| Putnika
| maksimalno 68
|-
| Duljina
| 28,07 m
|-
| Raspon
| 31,89 m
|-
| Visina
| 9,20 m
|-
| Nosivost
| 7500 kg
|-
| Brzina krstarenja
| 550 – 600&amp;nbsp;km/h
|-
| Najveća brzina
| 705&amp;nbsp;km/h
|-
| Najveća visina leta
| 11 800 m
|-
| Dolet
| 1000 – 3200 km
|-
| Motor
| dva motora ZMKB Progress D36 od 63,7 kN
|-
|}

== Naoružanje ==
[[Datoteka:Ukraine National Guard Antonov An-72 at Zhulyany.jpg|mini|Antonov An-72.]]Ako je potrebno, dizalica za bombe i tri ovjesne stanice mogu se pričvrstiti ispod krila i na trup u stražnjoj utovarnoj rampi.

'''Naoružanje do 2.500&amp;nbsp;kg na tri ovjesne stanice i dizalicu za bombe'''

'''Nevođene rakete zrak-zemlja'''

* 2 × raketne cijevi za lansiranje UB-32A-57 za 32 nevođene rakete zrak-zemlja kalibra S-5 57&amp;nbsp;mm

'''Nevođene bombe slobodnog pada'''

* 4 × FAB-100 ( bomba slobodnog pada od 100 kg)

'''Vanjski spremnici'''

* 2 × kontejnera strojnih topova UPK-23-250, svaki s dvocijevnim strojnim topom 23 mm Gsch-23 i 250 komada streljiva (fragmentacijski eksploziv i tenkovski zapaljivi projektili)

== Web poveznice ==

* Detaljna serija fotografija na [https://englishrussia.com/2012/01/01/on-board-an-72/#more-86323 EnglishRussia.com]

== Reference ==
&lt;references /&gt;
[[Kategorija:Transportni zrakoplovi]]
[[Kategorija:Sovjetski i ruski vojni transportni avioni]]</text>
      <sha1>jf9sq0gkjuif3r2d1lupqglxgwyt2qw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433097</id>
      <parentid>6433096</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T22:27:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dean72</username>
        <id>77466</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3258" xml:space="preserve">[[Datoteka:Antonov An-72 ES-NOG.jpg|mini|Antonov An-72]]'''Antonov An-72''' ([[NATO]] naziv: ''Coaler'') [[Sovjetski Savez|sovjetski]] je [[STOL]] transportni zrakoplov kratkog i srednjeg doleta. Posebno je dizajniran za korištenje u arktičkim regijama. Njegova dva [[Turboventilatorski motor|turboventilatorska motora]] postavljena su ispred i iznad [[Krilo zrakoplova|krila]] i usmjeravaju protok zraka preko krila kako bi se povećao [[Dinamički uzgon|uzgon]] ([[Coandă efekt]]) i smanjilo usisavanje snijega.

== Razvoj i izgradnja ==
Zrakoplov je dizajniran s ramenim krilom i [[Podvozje zrakoplova|podvozjem]] na uvlačenje. Glavno podvozje smješteno je u izbočinama na [[Trup zrakoplova|trupu ]], što ga čini kratkim i robusnim i omogućuje uzlijetanje s neasfaltiranih staza i ledenih površina.

Zrakoplov ima podignuti T-[[Repne površine zrakoplova|rep]] kako bi se utovarna rampa mogla ugraditi u stražnjem dijelu trupa. Povišeni motori pomažu u održavanju udaljenosti polijetanja i slijetanja ispod 500&amp;nbsp;m ([[STOL]] : kratko polijetanje i slijetanje). Ovaj je raspored korišten i u [[Antonov An-32|Antonovu An-32]], koji je pogonjen visoko postavljenim [[Turbopropelerni motor|turbopropelernim motorima]]. Prvi je let obavljen [[31. kolovoza]] [[1977.]], no prva uporaba ukupno osam predserijskih modela (od toga dva Antonov An-74) počela je tek u prosincu 1985. godine. Proizvodnja je započela u Pogonu 135 u [[Harkov|Harkovu]],&lt;ref&gt;Ulf Gerber: ''Das große Buch der sowjetischen Luftfahrt 1920–1990. Entwicklung, Produktion und Einsatz der Flugzeuge.'' Rockstuhl, Bad Langensalza 2019, ISBN 978-3-95966-403-5, S.&amp;nbsp;619.&lt;/ref&gt; a [[Sovjetsko ratno zrakoplovstvo]] preuzelo je prve primjerke 1987. godine. Od početka proizvodnje proizvedena su 102 primjerka koja se koriste diljem svijeta.

== Tehničke specifikacije ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!
! Podaci
|-
| Posada
| 3 – 5
|-
| Putnika
| maksimalno 68
|-
| Duljina
| 28,07 m
|-
| Raspon
| 31,89 m
|-
| Visina
| 9,20 m
|-
| Nosivost
| 7500 kg
|-
| Brzina krstarenja
| 550 – 600&amp;nbsp;km/h
|-
| Najveća brzina
| 705&amp;nbsp;km/h
|-
| Najveća visina leta
| 11 800 m
|-
| Dolet
| 1000 – 3200 km
|-
| Motor
| dva motora ZMKB Progress D36 od 63,7 kN
|-
|}

== Naoružanje ==
[[Datoteka:Ukraine National Guard Antonov An-72 at Zhulyany.jpg|mini|Antonov An-72.]]Po potrebi, ispod krila i na trup u stražnjoj utovarnoj rampi može se pričvrstiti dizalica za bombe i tri ovjesne stanice.

'''Naoružanje do 2500&amp;nbsp;kg na tri ovjesne stanice i dizalici za bombe'''

'''Nevođene rakete zrak-zemlja'''

* 2 × raketne cijevi za lansiranje UB-32A-57 za 32 nevođene rakete zrak-zemlja kalibra S-5 57&amp;nbsp;mm.

'''Nevođene gravitacijske bombe'''

* 4 × FAB-100 ( gravitacijska bomba od 100 kg)

'''Vanjski spremnici'''

* 2 × kontejnera automatskih topova UPK-23-250, svaki s dvocijevnim automatskim topom 23 mm Gsch-23 i 250 komada streljiva (rasprskavajuća bojeva glava i tenkovski zapaljivi projektili)

== Vanjske poveznice ==

* Detaljna serija fotografija na [https://englishrussia.com/2012/01/01/on-board-an-72/#more-86323 EnglishRussia.com]

== Izvori ==
&lt;references /&gt;
[[Kategorija:Transportni zrakoplovi]]
[[Kategorija:Sovjetski i ruski vojni transportni avioni]]</text>
      <sha1>7nsuqqks8n23wlp1fhd4ft61vxnzq4w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Diamond DA62</title>
    <ns>0</ns>
    <id>725472</id>
    <revision>
      <id>6432981</id>
      <parentid>6432826</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T19:08:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dean72</username>
        <id>77466</id>
      </contributor>
      <comment>sitno</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2210" xml:space="preserve">[[Datoteka:Diamond DA62, AERO 2018, Friedrichshafen (1X7A4399-HDR).jpg|mini]|Diamond DA62]
'''Diamond DA62''' (ranije '''DA52'''&lt;ref&gt;{{Webarchive|url=http://www.diamond-air.at/media-center/press-releases/news/article/diamond-aircraft-announces-name-change-for-da52.html}}, pristupljeno 5. lipnja 2014.&lt;/ref&gt;) dvomotorni je zrakoplov austrijskog proizvođača zrakoplova Diamond Aircraft. Nudi se kao sportski zrakoplov, laki poslovni zrakoplov i kao laki izviđački zrakoplov.

Diamond DA62 je drugi višemotorni zrakoplov koji ova tvrtka proizvodi. Sadrži elemente modela DA50, te dvomotornog DA42, dok je osnovna struktura trupa preuzeta od DA50.&lt;ref name=&quot;fliegermag-201208&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Christophe Delbos, Jean-Marie Urlacher|title=Zweimot-Zukunft|date=2012-08|publisher=Jahr Top Special Verlag|pages=6-13|issn=0170-5504}}&lt;/ref&gt; Prema izvješću proizvođača, letjelica je razvijena u šest mjeseci. Zrakoplov je certificiran za službu u [[Europska unija|Europskoj Uniji]] 2015., a u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] krajem veljače 2016. 

Kao pogoni koriste se dva motora Austro Engine AE330 koji rade na [[Dizel|dizel gorivo]].
[[Datoteka:AERO Friedrichshafen 2018, Friedrichshafen (1X7A4400).jpg|mini]Diamond DA62]

== Tehničke specifikacije ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!
! Podaci &lt;ref&gt;Air International August 2015, S. 72&lt;/ref&gt;
|-
| Posada
| 1 – 2 pilota
|-
| Putnika
| 4/5/6
|-
| Duljina
| 9,19 m
|-
| Raspon krila
| 14,70 m
|-
| Visina
| 2,82 m
|-
| Površina krila
| 17,10 m²
|-
| Prazna masa
| 1517 kg
|-
| Maks. početna masa
| 2300 kg (5 sjedala se mogu registrirati sa 1999 kg) 
|-
| Brzina krstarenja
| 325 km/h  
|-
| Najveća brzina
| 372 km/h (201 kn)
|-
|Maks.visina leta
| 6096 m
|-
| Domet
| 2380 km
|-
| Kapacitet spremnika
| 326L 
|-
| Motor
| 2 diesel motora Austro Engine AE330 od 134 kW
|-
| Cijena
| 920 000 eura &lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;Christophe Delbos, Jean-Marie Urlacher: . In: . Jahr Top Special Verlag, August 2012, ISSN 0170-5504, S. 6–13.&lt;/ref&gt;
|}

== Vanjske poveznice ==

* [https://www.diamondaircraft.com/de/privatpiloten/flugzeuge/da62/uebersicht/ Diamond DA62] na mrežnoj stranici proizvođača.

== Izvori ==
{{izvori}}</text>
      <sha1>d77exzscvrqqr2u7in3w2tnji6jhwzw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432982</id>
      <parentid>6432981</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T19:09:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dean72</username>
        <id>77466</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2122" xml:space="preserve">[[Datoteka:Diamond DA62, AERO 2018, Friedrichshafen (1X7A4399-HDR).jpg|mini|Diamond DA62]]
'''Diamond DA62''' (ranije '''DA52'''&lt;ref&gt;{{Webarchive|url=http://www.diamond-air.at/media-center/press-releases/news/article/diamond-aircraft-announces-name-change-for-da52.html}}, pristupljeno 5. lipnja 2014.&lt;/ref&gt;) dvomotorni je zrakoplov austrijskog proizvođača zrakoplova Diamond Aircraft. Nudi se kao sportski zrakoplov, laki poslovni zrakoplov i kao laki izviđački zrakoplov.

Diamond DA62 je drugi višemotorni zrakoplov koji ova tvrtka proizvodi. Sadrži elemente modela DA50, te dvomotornog DA42, dok je osnovna struktura trupa preuzeta od DA50.&lt;ref name=&quot;fliegermag-201208&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Christophe Delbos, Jean-Marie Urlacher|title=Zweimot-Zukunft|date=2012-08|publisher=Jahr Top Special Verlag|pages=6-13|issn=0170-5504}}&lt;/ref&gt; Prema izvješću proizvođača, letjelica je razvijena u šest mjeseci. Zrakoplov je certificiran za službu u [[Europska unija|Europskoj Uniji]] 2015., a u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] krajem veljače 2016. 

Kao pogoni koriste se dva motora Austro Engine AE330 koji rade na [[Dizel|dizel gorivo]].

== Tehničke specifikacije ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!
! Podaci &lt;ref&gt;Air International August 2015, S. 72&lt;/ref&gt;
|-
| Posada
| 1 – 2 pilota
|-
| Putnika
| 4/5/6
|-
| Duljina
| 9,19 m
|-
| Raspon krila
| 14,70 m
|-
| Visina
| 2,82 m
|-
| Površina krila
| 17,10 m²
|-
| Prazna masa
| 1517 kg
|-
| Maks. početna masa
| 2300 kg (5 sjedala se mogu registrirati sa 1999 kg) 
|-
| Brzina krstarenja
| 325 km/h  
|-
| Najveća brzina
| 372 km/h (201 kn)
|-
|Maks.visina leta
| 6096 m
|-
| Domet
| 2380 km
|-
| Kapacitet spremnika
| 326L 
|-
| Motor
| 2 diesel motora Austro Engine AE330 od 134 kW
|-
| Cijena
| 920 000 eura &lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;Christophe Delbos, Jean-Marie Urlacher: . In: . Jahr Top Special Verlag, August 2012, ISSN 0170-5504, S. 6–13.&lt;/ref&gt;
|}

== Vanjske poveznice ==

* [https://www.diamondaircraft.com/de/privatpiloten/flugzeuge/da62/uebersicht/ Diamond DA62] na mrežnoj stranici proizvođača.

== Izvori ==
{{izvori}}</text>
      <sha1>1oy121xn3em840om4xokkyww4toxbgn</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432983</id>
      <parentid>6432982</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T19:10:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dean72</username>
        <id>77466</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2122" xml:space="preserve">[[Datoteka:Diamond DA62, AERO 2018, Friedrichshafen (1X7A4399-HDR).jpg|mini|Diamond DA62]]
'''Diamond DA62''' (ranije '''DA52'''&lt;ref&gt;{{Webarchive|url=http://www.diamond-air.at/media-center/press-releases/news/article/diamond-aircraft-announces-name-change-for-da52.html}}, pristupljeno 5. lipnja 2014.&lt;/ref&gt;) dvomotorni je zrakoplov austrijskog proizvođača zrakoplova Diamond Aircraft. Nudi se kao sportski zrakoplov, laki poslovni zrakoplov i kao laki izviđački zrakoplov.

Diamond DA62 drugi je višemotorni zrakoplov koji ova tvrtka proizvodi. Sadrži elemente modela DA50, te dvomotornog DA42, dok je osnovna struktura trupa preuzeta od DA50.&lt;ref name=&quot;fliegermag-201208&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Christophe Delbos, Jean-Marie Urlacher|title=Zweimot-Zukunft|date=2012-08|publisher=Jahr Top Special Verlag|pages=6-13|issn=0170-5504}}&lt;/ref&gt; Prema izvješću proizvođača, letjelica je razvijena u šest mjeseci. Zrakoplov je certificiran za službu u [[Europska unija|Europskoj Uniji]] 2015., a u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] krajem veljače 2016. 

Kao pogoni koriste se dva motora Austro Engine AE330 koji rade na [[Dizel|dizel gorivo]].

== Tehničke specifikacije ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!
! Podaci &lt;ref&gt;Air International August 2015, S. 72&lt;/ref&gt;
|-
| Posada
| 1 – 2 pilota
|-
| Putnika
| 4/5/6
|-
| Duljina
| 9,19 m
|-
| Raspon krila
| 14,70 m
|-
| Visina
| 2,82 m
|-
| Površina krila
| 17,10 m²
|-
| Prazna masa
| 1517 kg
|-
| Maks. početna masa
| 2300 kg (5 sjedala se mogu registrirati sa 1999 kg) 
|-
| Brzina krstarenja
| 325 km/h  
|-
| Najveća brzina
| 372 km/h (201 kn)
|-
|Maks.visina leta
| 6096 m
|-
| Domet
| 2380 km
|-
| Kapacitet spremnika
| 326L 
|-
| Motor
| 2 diesel motora Austro Engine AE330 od 134 kW
|-
| Cijena
| 920 000 eura &lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;Christophe Delbos, Jean-Marie Urlacher: . In: . Jahr Top Special Verlag, August 2012, ISSN 0170-5504, S. 6–13.&lt;/ref&gt;
|}

== Vanjske poveznice ==

* [https://www.diamondaircraft.com/de/privatpiloten/flugzeuge/da62/uebersicht/ Diamond DA62] na mrežnoj stranici proizvođača.

== Izvori ==
{{izvori}}</text>
      <sha1>lj6w1iemynb1kw8kwu2wjv0rzsn20vq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432984</id>
      <parentid>6432983</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T19:10:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dean72</username>
        <id>77466</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Njemački zrakoplovi|Njemački zrakoplovi]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2159" xml:space="preserve">[[Datoteka:Diamond DA62, AERO 2018, Friedrichshafen (1X7A4399-HDR).jpg|mini|Diamond DA62]]
'''Diamond DA62''' (ranije '''DA52'''&lt;ref&gt;{{Webarchive|url=http://www.diamond-air.at/media-center/press-releases/news/article/diamond-aircraft-announces-name-change-for-da52.html}}, pristupljeno 5. lipnja 2014.&lt;/ref&gt;) dvomotorni je zrakoplov austrijskog proizvođača zrakoplova Diamond Aircraft. Nudi se kao sportski zrakoplov, laki poslovni zrakoplov i kao laki izviđački zrakoplov.

Diamond DA62 drugi je višemotorni zrakoplov koji ova tvrtka proizvodi. Sadrži elemente modela DA50, te dvomotornog DA42, dok je osnovna struktura trupa preuzeta od DA50.&lt;ref name=&quot;fliegermag-201208&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Christophe Delbos, Jean-Marie Urlacher|title=Zweimot-Zukunft|date=2012-08|publisher=Jahr Top Special Verlag|pages=6-13|issn=0170-5504}}&lt;/ref&gt; Prema izvješću proizvođača, letjelica je razvijena u šest mjeseci. Zrakoplov je certificiran za službu u [[Europska unija|Europskoj Uniji]] 2015., a u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] krajem veljače 2016. 

Kao pogoni koriste se dva motora Austro Engine AE330 koji rade na [[Dizel|dizel gorivo]].

== Tehničke specifikacije ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!
! Podaci &lt;ref&gt;Air International August 2015, S. 72&lt;/ref&gt;
|-
| Posada
| 1 – 2 pilota
|-
| Putnika
| 4/5/6
|-
| Duljina
| 9,19 m
|-
| Raspon krila
| 14,70 m
|-
| Visina
| 2,82 m
|-
| Površina krila
| 17,10 m²
|-
| Prazna masa
| 1517 kg
|-
| Maks. početna masa
| 2300 kg (5 sjedala se mogu registrirati sa 1999 kg) 
|-
| Brzina krstarenja
| 325 km/h  
|-
| Najveća brzina
| 372 km/h (201 kn)
|-
|Maks.visina leta
| 6096 m
|-
| Domet
| 2380 km
|-
| Kapacitet spremnika
| 326L 
|-
| Motor
| 2 diesel motora Austro Engine AE330 od 134 kW
|-
| Cijena
| 920 000 eura &lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;Christophe Delbos, Jean-Marie Urlacher: . In: . Jahr Top Special Verlag, August 2012, ISSN 0170-5504, S. 6–13.&lt;/ref&gt;
|}

== Vanjske poveznice ==

* [https://www.diamondaircraft.com/de/privatpiloten/flugzeuge/da62/uebersicht/ Diamond DA62] na mrežnoj stranici proizvođača.

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Njemački zrakoplovi]]</text>
      <sha1>1094tfsopx266mu9kj2j374r8jyp6xw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432985</id>
      <parentid>6432984</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T19:11:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dean72</username>
        <id>77466</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Putnički zrakoplovi|Putnički zrakoplovi]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2195" xml:space="preserve">[[Datoteka:Diamond DA62, AERO 2018, Friedrichshafen (1X7A4399-HDR).jpg|mini|Diamond DA62]]
'''Diamond DA62''' (ranije '''DA52'''&lt;ref&gt;{{Webarchive|url=http://www.diamond-air.at/media-center/press-releases/news/article/diamond-aircraft-announces-name-change-for-da52.html}}, pristupljeno 5. lipnja 2014.&lt;/ref&gt;) dvomotorni je zrakoplov austrijskog proizvođača zrakoplova Diamond Aircraft. Nudi se kao sportski zrakoplov, laki poslovni zrakoplov i kao laki izviđački zrakoplov.

Diamond DA62 drugi je višemotorni zrakoplov koji ova tvrtka proizvodi. Sadrži elemente modela DA50, te dvomotornog DA42, dok je osnovna struktura trupa preuzeta od DA50.&lt;ref name=&quot;fliegermag-201208&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Christophe Delbos, Jean-Marie Urlacher|title=Zweimot-Zukunft|date=2012-08|publisher=Jahr Top Special Verlag|pages=6-13|issn=0170-5504}}&lt;/ref&gt; Prema izvješću proizvođača, letjelica je razvijena u šest mjeseci. Zrakoplov je certificiran za službu u [[Europska unija|Europskoj Uniji]] 2015., a u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] krajem veljače 2016. 

Kao pogoni koriste se dva motora Austro Engine AE330 koji rade na [[Dizel|dizel gorivo]].

== Tehničke specifikacije ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!
! Podaci &lt;ref&gt;Air International August 2015, S. 72&lt;/ref&gt;
|-
| Posada
| 1 – 2 pilota
|-
| Putnika
| 4/5/6
|-
| Duljina
| 9,19 m
|-
| Raspon krila
| 14,70 m
|-
| Visina
| 2,82 m
|-
| Površina krila
| 17,10 m²
|-
| Prazna masa
| 1517 kg
|-
| Maks. početna masa
| 2300 kg (5 sjedala se mogu registrirati sa 1999 kg) 
|-
| Brzina krstarenja
| 325 km/h  
|-
| Najveća brzina
| 372 km/h (201 kn)
|-
|Maks.visina leta
| 6096 m
|-
| Domet
| 2380 km
|-
| Kapacitet spremnika
| 326L 
|-
| Motor
| 2 diesel motora Austro Engine AE330 od 134 kW
|-
| Cijena
| 920 000 eura &lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;Christophe Delbos, Jean-Marie Urlacher: . In: . Jahr Top Special Verlag, August 2012, ISSN 0170-5504, S. 6–13.&lt;/ref&gt;
|}

== Vanjske poveznice ==

* [https://www.diamondaircraft.com/de/privatpiloten/flugzeuge/da62/uebersicht/ Diamond DA62] na mrežnoj stranici proizvođača.

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Njemački zrakoplovi]]
[[Kategorija:Putnički zrakoplovi]]</text>
      <sha1>he8jvvvehaqj9rmh55cqilxukoy2ffz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432986</id>
      <parentid>6432985</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T19:11:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dean72</username>
        <id>77466</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Njemački zrakoplovi|Njemački zrakoplovi]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2159" xml:space="preserve">[[Datoteka:Diamond DA62, AERO 2018, Friedrichshafen (1X7A4399-HDR).jpg|mini|Diamond DA62]]
'''Diamond DA62''' (ranije '''DA52'''&lt;ref&gt;{{Webarchive|url=http://www.diamond-air.at/media-center/press-releases/news/article/diamond-aircraft-announces-name-change-for-da52.html}}, pristupljeno 5. lipnja 2014.&lt;/ref&gt;) dvomotorni je zrakoplov austrijskog proizvođača zrakoplova Diamond Aircraft. Nudi se kao sportski zrakoplov, laki poslovni zrakoplov i kao laki izviđački zrakoplov.

Diamond DA62 drugi je višemotorni zrakoplov koji ova tvrtka proizvodi. Sadrži elemente modela DA50, te dvomotornog DA42, dok je osnovna struktura trupa preuzeta od DA50.&lt;ref name=&quot;fliegermag-201208&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Christophe Delbos, Jean-Marie Urlacher|title=Zweimot-Zukunft|date=2012-08|publisher=Jahr Top Special Verlag|pages=6-13|issn=0170-5504}}&lt;/ref&gt; Prema izvješću proizvođača, letjelica je razvijena u šest mjeseci. Zrakoplov je certificiran za službu u [[Europska unija|Europskoj Uniji]] 2015., a u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] krajem veljače 2016. 

Kao pogoni koriste se dva motora Austro Engine AE330 koji rade na [[Dizel|dizel gorivo]].

== Tehničke specifikacije ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!
! Podaci &lt;ref&gt;Air International August 2015, S. 72&lt;/ref&gt;
|-
| Posada
| 1 – 2 pilota
|-
| Putnika
| 4/5/6
|-
| Duljina
| 9,19 m
|-
| Raspon krila
| 14,70 m
|-
| Visina
| 2,82 m
|-
| Površina krila
| 17,10 m²
|-
| Prazna masa
| 1517 kg
|-
| Maks. početna masa
| 2300 kg (5 sjedala se mogu registrirati sa 1999 kg) 
|-
| Brzina krstarenja
| 325 km/h  
|-
| Najveća brzina
| 372 km/h (201 kn)
|-
|Maks.visina leta
| 6096 m
|-
| Domet
| 2380 km
|-
| Kapacitet spremnika
| 326L 
|-
| Motor
| 2 diesel motora Austro Engine AE330 od 134 kW
|-
| Cijena
| 920 000 eura &lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;Christophe Delbos, Jean-Marie Urlacher: . In: . Jahr Top Special Verlag, August 2012, ISSN 0170-5504, S. 6–13.&lt;/ref&gt;
|}

== Vanjske poveznice ==

* [https://www.diamondaircraft.com/de/privatpiloten/flugzeuge/da62/uebersicht/ Diamond DA62] na mrežnoj stranici proizvođača.

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Putnički zrakoplovi]]</text>
      <sha1>coqf14x8h9jhqrdkgxdel2er7qcxbjl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Grčki dijakritički znakovi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>725473</id>
    <revision>
      <id>6432855</id>
      <parentid>6432841</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T12:48:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Etiktov</username>
        <id>253954</id>
      </contributor>
      <comment>/* Monotonski pravopis */ Dodatak, djelomično prevedeno</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12996" xml:space="preserve">{{Slično|[[dijakritički znakovi|dijakritičkim znakovima]] u [[grčki jezik|grčkome]] uključujući politonski pravopis|povijesni pregled razvoja alfabeta|Povijest grčkoga alfabeta}}{{Grčki alfabet}}

'''Grčki dijakritički znakovi''' obuhvaćaju sve [[Dijakritički znakovi|dijakritičke znakove]] koji se mogu dodati na slova u [[Grčki alfabet|grčkom alfabetu]]. Bitno je razlikovati dvije vrste alfabeta: antički, politonski sustav kojim su se označavala tri različita naglaska [[Starogrčki jezik|starogrčkoga]] uz glas /h/ na početku riječi. Monotonski sustav u upotrebi je u [[Novogrčki jezik|novogrčkome]], a, kao što mu i samo ime kaže, ima oznaku za samo jedan ton jer moderni grčki ima sustav naglašavanja sličan [[Engleski jezik|engleskom]], a starogrčki je imao sustav naglasaka sličniji [[Hrvatski jezik|hrvatskome]].

== Politonski pravopis ==

=== Povijest ===
Grčki se u vrijeme [[Antika|antike]] pisao samo velikim slovima bez oznaka za naglaske, a ponekad i bez razmaka među riječima. Do [[4. stoljeće pr. Kr.|četvrtog stoljeća prije Krista]] jonski se alfabet proširio grčkim svijetom. Jonski je također imao samo velika slova, a nije još imao oznaka koje su došle tek kasnije. Smatra se da je [[Aristofan iz Bizanta]] prvi uveo oznake za naglasak tek dvjesto godina prije Krista. Uveo je ove oznake u vrijeme kada se naglasak sve manje razlikovao u govorima (a bio je potreban u čitanju starih tekstova) širenjem ''[[koine]]''.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Hadley|first=James|title=On the Nature and Theory of the Greek Accent|journal=Transactions of the American Philological Association (1869. – 1896.)|publisher=The Johns Hopkins University Press|volume=1|pages=1. – 19.|via=https://www.jstor.org/stable/310221}}&lt;/ref&gt; ''[[Spiritus|Spiritus asper]]'' i ''spiritus lenis'' razvili su učenjaci od [[Heta|hete]], starijeg oblika slova [[eta]] koja je nekoć označavala glas /h/.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Boyes|first=Philip J.|title=Understanding Relations Between Scripts II: Early Alphabets, ''6. poglavlje:'' Vowel representation in the Archaic Greek and Old Aramaic scripts: A comparative orthographic and phonological examination|last2=Steele|first2=Philippa M|publisher=Oxbow Books|year=2020.|pages=91-108}}&lt;/ref&gt; Grci su mala slova alfabeta počeli rabiti u [[Srednji vijek|srednjemu vijeku]], u razdoblju od [[8. stoljeće|8.]] do [[10. stoljeće|10. st.]] poslije Krista.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Thompson|first=Edward M|title=An introduction to Greek and Latin palaeography|year=1911.|pages=191–194}}&lt;/ref&gt; [[Bizant|Bizantski]] su [[Filologija|filolozi]] u [[12. stoljeće|12. st.]] dodali oznaku ''iota subscriptum''.&lt;ref&gt;McLean, Bradley H. (2011). ''New Testament Greek: an introduction''. Cambridge: Cambridge University Press. p. 20.&lt;/ref&gt;

=== Dijakritički znakovi ===
Ovdje je pregled najvažnijih dijakritičkih znakova.

==== ''Spiritus'' ====
{{Glavni|Spiritus}}
Na početku riječi koja počinje samoglasnikom (u pismu) pojavljuju se dva znaka: ''spiritus asper'' ili ''oštri hak'' (◌̔), koji pokazuje da se prije [[Samoglasnik|samoglasnika]] zapravo nalazi glas /h/, i ''spiritus lenis'' ili ''tihi hak'' (◌̓), on pokazuje da prije samoglasnika nema drugih glasova.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=spiritus {{!}} Proleksis enciklopedija|url=https://proleksis.lzmk.hr/46549/|access-date=2022-07-26|website=proleksis.lzmk.hr}}&lt;/ref&gt;

* ''asper'': ἑ /he/
* ''lenis'': ἐ /e/

''Spiritus asper'' također se uvijek mora upotrijebiti na slovu [[ro]]: ''ῥίζα'', ''rhíza'', 'korijen'. Razlog je to što se /[[Alveolarni vibrant|r]]/ na početku riječi izgovaralo kao /r̥/, to jest [[Zvučnost|bezvučno]] (vidjeti [[Fonologija starogrčkog jezika|fonologiju starogrčkoga]]).&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|last=Laughy|first=Wilfred E. Major and Michael|title=Polytonic Greek|url=https://ancientgreek.pressbooks.com/chapter/3/|language=en-us}}&lt;/ref&gt;

''Spiritusi'' uvijek dolaze na prvi samoglasnik riječi, bio on mali ili veliki: '''''ἅ'''γιος'', ''hágios'', 'svet'; '''''Ἄ'''δμητος'', ''admētos'', [[Admet]]. Ako se na početku riječi nalazi [[dvoglas]], onda ''spiritusi'' dolaze na drugi samoglasnik: '''''εἰ'''κάς'', ''eikás'', 'dvadeseti dan mjeseca'.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

===== Koronis =====
''Koronis'' je oznaka jednaka ''spiritusu lenisu'', a postavlja se na samoglasnik koji je nastao kontrakcijom, za razliku od ''spiritusa lenisa'', može se pojaviti u sredini riječi: ''κἀγώ'', kontrakcija ''καὶ ἐγώ'' 'i ja'.

==== Naglasci ====
{{Glavni|Naglasak starogrčkog jezika}}
Postoje tri oznake za naglasak u grčkome: akut (◌́), cirkumfleks (◌̃) i gravis (◌̀). Oni se pojavljuju i izmjenjuju ovisno o paradigmama riječi. Cirkumfleks se pojavljuje isključivo na dugim samoglasnicima na posljednja dva sloga riječi, a akut je puno slobodniji jer se može pojaviti na sva tri posljednja sloga na bilo kojem samoglasniku. Gravis je pozicijska inačica akuta koja se pojavljuje na kraju riječi kada iza nj dolazi druga riječ. Cirkumfleks se inače stavlja poviše samoglasnika, ali kod velikih slova dolazi s lijeve strane, Kao što je već rečeno, naglasci se izmjenjuju u fleksiji riječi:&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Dukat|first=Zdeslav|url=https://www.worldcat.org/oclc/439745473|title=Gramatika grčkoga jezika|date=1990|publisher=Školska knjiga|isbn=86-03-99563-X|edition=2. izd|location=Zagreb|oclc=439745473}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
!'dječak'
![[Jednina]]
![[Dvojina]]
![[Množina]]
|-
![[Nominativ|N]]
|ὁ παῖς
ho paîs
|τὼ παῖδε
tṑ paîde
|οἱπαῖδες
hoi paîdes
|-
![[Genitiv|G]]
|τοῦ παιδός
toû paidós
|τοῖν παίδοιν
toîn paídoin
|τῶν παίδων
tôn paídōn
|-
![[Dativ|D]]
|τῷ παιδί
tôi paidí
|τοῖν παίδοιν
toîn paídoin
|τοῖς παισί(ν)
toîs paisí(n)
|-
![[Akuzativ|A]]
|τὸν παῖδα
tòn paîda
|τὼ παῖδε
tṑ paîde
|τοὺς παῖδας
toùs paîdas
|-
![[Vokativ|V]]
|παῖ
paî
|παῖδε
paîde
|παῖδες
paîdes
|}

==== ''Iota subscriptum'' ====
''Iota subscriptum'' jest malena [[jota]] postavljena pod duge samoglasnike kako bi ukazala na stare dvoglase koji se više nisu izgovarali: ᾳ, ῃ i ῳ. Primjerice: ''ῥ'''ᾴ'''διος'', ''rháidios'', 'jednostavno shvatljivo'; '''''ᾖ'''σαν'', ''êisan'', 'bijahu'; '''''ᾠ'''δή'', ''ōidḗ'', '[[oda]], pjesma'. Kada se pojavljuje uz veliko slovo, obično se piše kao ''iota adscriptum'', to jest ponešto manja obična jota uz veliko slovo. Često se od obične jote u običnu dvoglasu razlikuje po tome što ne prima dijakritičkih znakova.&lt;gallery&gt;
Datoteka:Greek iota placement 04.svg|alt=|''iota adscriptum'' napisana velikim slovom
Datoteka:Greek iota placement 05.svg|alt=|''iota adscriptum'' napisana malim slovom uz ostala velika
Datoteka:Greek iota placement 02.svg|alt=|''iota adscriptum'' uz mala slova
Datoteka:Greek iota placement 03.svg|alt=|uobičajena moderna upotreba: ''iota adscriptum'' samo uz veliko slovo
&lt;/gallery&gt;

==== Dijereza ====
{{Glavni|Trema (dijakritička oznaka)}}
Dijereza ili trema (◌̈) upotrebljava se da označi da dva samoglasnika koji stoje jedan uz drugi ne tvore dvoglas: ''Ἀτρεϊδῶν'', ''atreïdôn'', 'Atrejevićā'.

==== Duljina samoglasnika ====
U moderna se vremena na samoglasnike α, ι i υ stavljaju dvije oznake kako bi se vidjelo jesu li dugi ili kratki: ᾱ (duga [[alfa]], /a:/) i ᾰ (kratka alfa, /a/).

==== Višestruke oznake ====
Oznake duljine uvijek dolaze prve, a potom naglasak, hak i trema'', iota subscriptum'' jedina se nalazi s donje strane glasa. Naglasak i hak na istome slovu obilježavaju se tako da se hak stavi prvi, a potom akut desno od njega, a cirkumfleks iznad njega:'''Ὦ'''τος. Akut dolazi iznad sredine prazna prostora između točkica treme, a cirkumfleks poviše nje. Hak i trema ne mogu doći na isti samoglasnik.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
!
!Ništa
!''Spiritus asper''
!''Spiritus lenis''
!Trema
|-
!Akut
|ί
|ἵ
|ἴ
|ΐ
|-
!Cirkumfleks
|ῖ
|ἷ
|ἶ
|ῗ
|}

== Monotonski pravopis ==

=== Povijest ===
Grčki je u [[20. stoljeće|20. stoljeću]] već odavno izgubio većinu razlika koje su dijakritički znakovi politonskog alfabeta čuvali. Iako je monotonski sustav polako nastajao u drugoj polovici 20. stoljeća, službenim je postao [[1982.]] godine.

=== Oznake ===
Monotonski pravopis, kao što samo ime kaže, rabi samo jednu oznaku za naglasak, a uz nju upotrebljava i tremu te, u nestandardnim zapisima, kvačicu. U grčkome je danas upotreba naglaska i treme jako usko povezana.

==== Dijereza ====
Dijereza ili trema u novogrčkome označava dvije stvari: dva samoglasnika koji se nalaze jedan pokraj drugoga i dvoglase. Razlika između njih ne radi se u pisanju. Upotreba treme za označavanje dvoglasa rezultat je činjenice da su se antički dvoglasi monoftongizirali u novogrčkome, to jest antički ''π'''αῖ'''ς'' /p'''âi̯'''s/ danas je ''π'''αι'''δί'' /p'''e'''ˈði/, a i dalje se pišu kao odvojeni samoglasnici. Novi dvoglasi (koji su jako rijetki, puno je češće slučaj da trema označava dva samoglasnika jedan uz drugoga) stoga se označavaju tremom. Primjer: ''θ'''εϊ'''κός'', ''th'''eï'''kós'', 'božanski'.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Accent Marks denoting Stress in Greek, and Other Diacritics|url=https://www.foundalis.com/lan/grstress.htm|access-date=2022-07-26|website=www.foundalis.com}}&lt;/ref&gt;

==== Naglasak ====
Naglasak se u modernome grčkom stavlja na posljednja tri sloga riječi. Može se staviti na obične samoglasnike, [[Digraf (fonetika)|dvoslove]] i dvoglase.

Kod običnih samoglasnika, naglasak se jednostavno stavi na samoglasnik: α, ε, η, ι, ο, υ, ω &gt; ά, έ, ή, ί, ό, ύ, ώ. Naglasak se stavlja i na velika slova kada počinju rečenicu ili ime (Ά, Έ, Ή, Ί, Ό, Ύ, Ώ). Ipak, ako je čitava riječ napisana velikim slovima, ne stavlja se naglasak.

U novogrčkome, kao što je već spomenuto, dva samoglasnika jedan uz drugi čitaju se kao jedan. Ako je taj dvoslov naglašen, naglasak se stavlja na drugi samoglasnik: ''φαίνεται'', ''faínetai'', 'čini se'. Ovo je  kontraintuitivno kada dvoslov označava skup samoglasnika i glasa /v/ ili /f/, primjerice: '''''εύ'''χομαι'', ''eúhomai'', /ˈ'''ef'''.xo.me/, 'želim'.

Suprotno ovomu, kada je naglasak označen na prvome dijelu dvoslova, onda se oba samoglasnika izgovaraju odvojeno: '''''άυ'''λος'' /''''a.i'''.los/ i ''φ'''αύ'''λος'' /'f'''av'''.los/. Ovdje dolazi trema: ako je naglašen drugi od dva samoglasnika, naglasak se ne može staviti na njega jer bi se onda skup izgovarao kao u riječi ''φαύλος''. Ako je drugi samoglasnik naglašen, na njega se stavlja trema: σεΐχης, se'''ḯ'''his, /se.''''i'''.xis/. Dvoglasi su naglašeni na sličan način kao i dva samoglasnika jedan uz drugi jer se razlika između njih ne radi u pisanju: ''γ'''άι'''δαρος'', ''gáidaros'', /'ɣ'''ai̯'''.ða.ros/, 'magarac'. Pravila su, dakle, ako je dvoglas ili skup samoglasnika naglašen, prvi dio dobiva naglasak, a drugi ne dobiva tremu. Ako dvoglas ili skup samoglasnika nije naglašen, trema je nužna samo ako dvoglas izgleda poput nekog dvoslova.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

==== Kvačica ====
{{Glavni|Kvačica}}
U nekim nestandardnim pravopisima grčkih narječja, poput onih [[Ciparski grčki|ciparskog]] i ''[[Griko|grika]]'', kvačica (◌̌) se rabi kako bi se pokazala palataliziranost suglasnika.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.euralex.org/elx_proceedings/Euralex2012/pp262-266%20Themistocleus,%20Katsoyannou,%20Armosti%20and%20Christodoulou.pdf|title=Cypriot Greek Lexicography: A Reverse Dictionary of Cypriot Greek|access-date=2017-02-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20160806040450/http://www.euralex.org/elx_proceedings/Euralex2012/pp262-266%20Themistocleus,%20Katsoyannou,%20Armosti%20and%20Christodoulou.pdf|archive-date=2016-08-06|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.omniglot.com/writing/griko.htm|title=Griko alphabets, pronunciation and language|website=www.omniglot.com}}&lt;/ref&gt; S obzirom na to da mnogi [[Font|fontovi]] ne podržavaju ovo, jota se može staviti umjesto njih.

Primjeri: '''ζ̌''' /ʒ/, '''κ̌''' /c/ or /t͡ʃ/, '''λ̌''' /ʎ/, '''ν̌''' /ɲ/, '''ξ̌''' /kʃ/, '''π̌''' /pʲ/, '''σ̌''' '''ς̌''' /ʃ/, '''τ̌''' /c/, '''τζ̌''' /t͡ʃ/ ili /d͡ʒ/, '''τσ̌''' '''τς̌''' /t͡ʃ/ or /t͡ʃː/, '''ψ̌''' /pʃ/.

==== Zarez ====
Iako nije riječ o dijakritičkom znaku, [[zarez]] može također razlikovati dvije ili više riječi: ό''','''τι ('što god') i ότι ('da' ([[Veznici|veznik]])).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2012-08-06|title=Punctuation|url=https://archive.ph/hcN8|access-date=2022-07-26|website=archive.ph}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Izvori}}{{Grčki jezik}}
[[Kategorija:Grčki jezik]]
[[Kategorija:Grčki alfabet]]</text>
      <sha1>9c7bv6poqv4vxr37q8l353xqaer2o0g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>NK Inker Zaprešić (2022.)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>725475</id>
    <revision>
      <id>6432858</id>
      <timestamp>2022-07-26T12:58:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir nogometni klub | ime kluba          = NK Inker Zaprešić | slika              =  | puno ime           = Nogometni klub Inker Zaprešić | nadimak            =  | godina osnivanja   = [[25. srpnja]] [[2022.]]&lt;ref name=&quot;SRP25&quot;&gt;I. Pezelj, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/nogomet-mix/novi-klub-starog-imena-osnovan-je-nk-inker-na-proslost-se-necu-vracati-15227178 NOVI KLUB STAROG IMENA – OSNOVAN JE NK INKER! ‘NA PROŠLOST SE NE...«.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2418" xml:space="preserve">{{Infookvir nogometni klub
| ime kluba          = NK Inker Zaprešić
| slika              = 
| puno ime           = Nogometni klub Inker Zaprešić
| nadimak            = 
| godina osnivanja   = [[25. srpnja]] [[2022.]]&lt;ref name=&quot;SRP25&quot;&gt;I. Pezelj, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/nogomet-mix/novi-klub-starog-imena-osnovan-je-nk-inker-na-proslost-se-necu-vracati-15227178 NOVI KLUB STAROG IMENA – OSNOVAN JE NK INKER! ‘NA PROŠLOST SE NEĆU VRAĆATI...‘], [[Sportske novosti]], objavljeno 25. srpnja 2022., pristupljeno 26. srpnja 2022.&lt;/ref&gt;  &lt;!-----U tekstu piše: &quot;U Zaprešiću je u ponedjeljak osnovan NK Inker.&quot; 25. 7. 2022. bio je ponedjeljak, komentar je napisao Suradnik:Croxyz, 26. 7. 2022.---&gt;
| igralište          = 
| kapacitet stadiona = 
| navijači           = 
| navijači_ref       = 
| predsjednik        =
| trener             = 
| liga               = Niti jedna
| sezona             = 
| plasman            = 
| trenutačna sezona  =
| igrači             =
| pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= |pattern_sh1= |pattern_so1= 
| leftarm1= |body1= |rightarm1= |shorts1= |socks1= 
| pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= |pattern_sh2= |pattern_so2= 
| leftarm2= |body2= |rightarm2= |shorts2= |socks2= 
| pattern_la3= |pattern_b3= |pattern_ra3= |pattern_sh3= |pattern_so3= 
| leftarm3= |body3= |rightarm3= |shorts3= |socks3= 
}}
'''Nogometni klub Inker Zaprešić'''&lt;ref name=&quot;SPR24&quot;&gt;Ivica Pezelj, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/nogomet-mix/kultni-hrvatski-klub-se-ugasio-ali-odmah-se-krenulo-u-stvaranje-novog-koji-ce-nositi-dobro-poznato-ime-15226699 KULTNI HRVATSKI KLUB SE UGASIO, ALI ODMAH SE KRENULO U STVARANJE NOVOG KOJI ĆE NOSITI DOBRO POZNATO IME!], [[Sportske novosti]], objavljeno 24. srpnja 2022., pristupljeno 26. srpnja 2022.&lt;/ref&gt; [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogometni klub]] iz [[Zaprešić]]a. Osnovan je [[2022.]] kao nasljednik [[NK Inter Zaprešić|Nogometnog kluba Inter Zaprešić]], bivšeg [[HNL|prvoligaša]] i osvajača [[Hrvatski nogometni kup|Hrvatskog nogometnog kupa]]. 

Klub ima 14 omladinskih selekcija, a seniorska trenutačno ne postoji.&lt;ref name=&quot;SRP25&quot; /&gt; 

== Ime ==
Ime NK Inker Zaprešić klub je dobio po imenu koje je nosio NK Inter Zaprešić od 1991. do 2003.&lt;ref name=&quot;SPR24&quot; /&gt;

[[Kategorija:NK Inter Zaprešić|Inker Zaprešić (2022.)]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Zagrebačkoj županiji|Inker Zaprešić (2022.)]]</text>
      <sha1>qgkn917qu6ui5mckp0h98whdgoc25x9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432859</id>
      <parentid>6432858</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T12:59:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Ime */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2443" xml:space="preserve">{{Infookvir nogometni klub
| ime kluba          = NK Inker Zaprešić
| slika              = 
| puno ime           = Nogometni klub Inker Zaprešić
| nadimak            = 
| godina osnivanja   = [[25. srpnja]] [[2022.]]&lt;ref name=&quot;SRP25&quot;&gt;I. Pezelj, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/nogomet-mix/novi-klub-starog-imena-osnovan-je-nk-inker-na-proslost-se-necu-vracati-15227178 NOVI KLUB STAROG IMENA – OSNOVAN JE NK INKER! ‘NA PROŠLOST SE NEĆU VRAĆATI...‘], [[Sportske novosti]], objavljeno 25. srpnja 2022., pristupljeno 26. srpnja 2022.&lt;/ref&gt;  &lt;!-----U tekstu piše: &quot;U Zaprešiću je u ponedjeljak osnovan NK Inker.&quot; 25. 7. 2022. bio je ponedjeljak, komentar je napisao Suradnik:Croxyz, 26. 7. 2022.---&gt;
| igralište          = 
| kapacitet stadiona = 
| navijači           = 
| navijači_ref       = 
| predsjednik        =
| trener             = 
| liga               = Niti jedna
| sezona             = 
| plasman            = 
| trenutačna sezona  =
| igrači             =
| pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= |pattern_sh1= |pattern_so1= 
| leftarm1= |body1= |rightarm1= |shorts1= |socks1= 
| pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= |pattern_sh2= |pattern_so2= 
| leftarm2= |body2= |rightarm2= |shorts2= |socks2= 
| pattern_la3= |pattern_b3= |pattern_ra3= |pattern_sh3= |pattern_so3= 
| leftarm3= |body3= |rightarm3= |shorts3= |socks3= 
}}
'''Nogometni klub Inker Zaprešić'''&lt;ref name=&quot;SPR24&quot;&gt;Ivica Pezelj, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/nogomet-mix/kultni-hrvatski-klub-se-ugasio-ali-odmah-se-krenulo-u-stvaranje-novog-koji-ce-nositi-dobro-poznato-ime-15226699 KULTNI HRVATSKI KLUB SE UGASIO, ALI ODMAH SE KRENULO U STVARANJE NOVOG KOJI ĆE NOSITI DOBRO POZNATO IME!], [[Sportske novosti]], objavljeno 24. srpnja 2022., pristupljeno 26. srpnja 2022.&lt;/ref&gt; [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogometni klub]] iz [[Zaprešić]]a. Osnovan je [[2022.]] kao nasljednik [[NK Inter Zaprešić|Nogometnog kluba Inter Zaprešić]], bivšeg [[HNL|prvoligaša]] i osvajača [[Hrvatski nogometni kup|Hrvatskog nogometnog kupa]]. 

Klub ima 14 omladinskih selekcija, a seniorska trenutačno ne postoji.&lt;ref name=&quot;SRP25&quot; /&gt; 

== Ime ==
Ime NK Inker Zaprešić klub je dobio po imenu koje je nosio NK Inter Zaprešić od 1991. do 2003.&lt;ref name=&quot;SPR24&quot; /&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:NK Inter Zaprešić|Inker Zaprešić (2022.)]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Zagrebačkoj županiji|Inker Zaprešić (2022.)]]</text>
      <sha1>i0a3fku3m1nzzpeqj7sed4wwrnv35km</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432864</id>
      <parentid>6432859</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T13:06:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2575" xml:space="preserve">{{slično|o nogometnom klubu osnovanom 2022|nogometni klub koji se od 1991. do 2003. zvao NK Inker Zaprešić|NK Inter Zaprešić}}
{{Infookvir nogometni klub
| ime kluba          = NK Inker Zaprešić
| slika              = 
| puno ime           = Nogometni klub Inker Zaprešić
| nadimak            = 
| godina osnivanja   = [[25. srpnja]] [[2022.]]&lt;ref name=&quot;SRP25&quot;&gt;I. Pezelj, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/nogomet-mix/novi-klub-starog-imena-osnovan-je-nk-inker-na-proslost-se-necu-vracati-15227178 NOVI KLUB STAROG IMENA – OSNOVAN JE NK INKER! ‘NA PROŠLOST SE NEĆU VRAĆATI...‘], [[Sportske novosti]], objavljeno 25. srpnja 2022., pristupljeno 26. srpnja 2022.&lt;/ref&gt;  &lt;!-----U tekstu piše: &quot;U Zaprešiću je u ponedjeljak osnovan NK Inker.&quot; 25. 7. 2022. bio je ponedjeljak, komentar je napisao Suradnik:Croxyz, 26. 7. 2022.---&gt;
| igralište          = 
| kapacitet stadiona = 
| navijači           = 
| navijači_ref       = 
| predsjednik        =
| trener             = 
| liga               = Niti jedna
| sezona             = 
| plasman            = 
| trenutačna sezona  =
| igrači             =
| pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= |pattern_sh1= |pattern_so1= 
| leftarm1= |body1= |rightarm1= |shorts1= |socks1= 
| pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= |pattern_sh2= |pattern_so2= 
| leftarm2= |body2= |rightarm2= |shorts2= |socks2= 
| pattern_la3= |pattern_b3= |pattern_ra3= |pattern_sh3= |pattern_so3= 
| leftarm3= |body3= |rightarm3= |shorts3= |socks3= 
}}
'''Nogometni klub Inker Zaprešić'''&lt;ref name=&quot;SPR24&quot;&gt;Ivica Pezelj, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/nogomet-mix/kultni-hrvatski-klub-se-ugasio-ali-odmah-se-krenulo-u-stvaranje-novog-koji-ce-nositi-dobro-poznato-ime-15226699 KULTNI HRVATSKI KLUB SE UGASIO, ALI ODMAH SE KRENULO U STVARANJE NOVOG KOJI ĆE NOSITI DOBRO POZNATO IME!], [[Sportske novosti]], objavljeno 24. srpnja 2022., pristupljeno 26. srpnja 2022.&lt;/ref&gt; [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogometni klub]] iz [[Zaprešić]]a. Osnovan je [[2022.]] kao nasljednik [[NK Inter Zaprešić|Nogometnog kluba Inter Zaprešić]], bivšeg [[HNL|prvoligaša]] i osvajača [[Hrvatski nogometni kup|Hrvatskog nogometnog kupa]]. 

Klub ima 14 omladinskih selekcija, a seniorska trenutačno ne postoji.&lt;ref name=&quot;SRP25&quot; /&gt; 

== Ime ==
Ime NK Inker Zaprešić klub je dobio po imenu koje je nosio NK Inter Zaprešić od 1991. do 2003.&lt;ref name=&quot;SPR24&quot; /&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:NK Inter Zaprešić|Inker Zaprešić (2022.)]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Zagrebačkoj županiji|Inker Zaprešić (2022.)]]</text>
      <sha1>mfmix74pqiu0y6ngf7513gupuq2dzvj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Datoteka:Labrović - Zavijanje ranjenika - 2000.jpg</title>
    <ns>6</ns>
    <id>725476</id>
    <revision>
      <id>6432860</id>
      <timestamp>2022-07-26T12:59:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ponor</username>
        <id>38361</id>
      </contributor>
      <comment>snimak ekrana, poštena uporaba, thisisadominoproject.org/sinisa-labrovic-zavijanje-ranjenika/</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="105" xml:space="preserve">== Opis ==
snimak ekrana, poštena uporaba, thisisadominoproject.org/sinisa-labrovic-zavijanje-ranjenika/</text>
      <sha1>pkozn1ry6hxugfmdev2xeh91gf63ehw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432863</id>
      <parentid>6432860</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T13:05:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ponor</username>
        <id>38361</id>
      </contributor>
      <comment>opis</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="631" xml:space="preserve">== Opis ==
{{Infoslika
|Opis= Siniša Labrović - Zavijanje ranjenika (Sinj, 2000.)
|Izvor= http://thisisadominoproject.org/sinisa-labrovic-zavijanje-ranjenika/
|Datum= preuzeto 26. srpnja 2022.
|Autor= Siniša Labrović
|Objašnjenje= Uporaba fotografije moguća je pod uvjetima poštene uporabe zato što:
*ova povijesna fotografija u niskoj rezoluciji ni na koji način ne ograničava niti ugrožava prava autora, odnosno vlasnika autorskih prava;
*fotografija ilustrira biografski članak [[Siniša Labrović]]
*ne postoji zamjenska fotografija koja bi se mogla slobodno koristiti. 
}}
== Licencija ==
{{Povijesna fotografija}}</text>
      <sha1>q3q3k8istd0d1wdmjy2o2ash4zq02be</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Suradnik:Krešimir Karamazen/Heideggerovska terminologija</title>
    <ns>2</ns>
    <id>725477</id>
    <revision>
      <id>6432872</id>
      <timestamp>2022-07-26T13:11:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Krešimir Karamazen</username>
        <id>247162</id>
      </contributor>
      <comment>Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1096201296|Heideggerian terminology]]«</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44458" xml:space="preserve">
[[Martin Heidegger]], njemački filozof [[Filozofija 20. stoljeća|20. stoljeća]], proizveo je opsežan opus kojim je namjeravao temeljito promijeniti smjer [[Filozofija|filozofije]] . Dubina promjene bila je tolika da je smatrao potrebnim uvesti mnoge [[Novotvorenice|neologizme]], često povezane s idiomatskim riječima i frazama u njemačkom jeziku.

Dva od njegovih najosnovnijih neologizama, '''pri ruci''' i '''u ruci''', koriste se za opisivanje različitih stavova prema stvarima u svijetu. Za Heideggera su takvi &quot;stavovi&quot; prethodniji, tj. temeljniji od raznih znanosti o pojedinačnim predmetima u svijetu. Sama znanost je stav, stav koji pokušava neku vrstu neutralnog istraživanja. Ostali povezani pojmovi također su objašnjeni u nastavku.

Heideggerova sveukupna analiza prilično je složena: uzima u obzir dosta povijesti filozofije. Vidi ''Bitak i vrijeme'' za opis njegovog sveukupnog projekta i davanje malog konteksta ovim tehničkim terminima. &lt;ref&gt;Martin Heidegger, ''Being and Time'', trans. John Macquarrie and Edward Robinson. New York: Harper &amp; Row, 1962.&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.67–72&lt;/ref&gt;

== Pojmovi ==

=== Aletheia ===
{{Glavni|#Dasein}}
( Starogrcki: ἀλήθεια)

Heideggerova ideja 'aletheia', ili razotkrivanje ( {{Jezik|de|Erschlossenheit}} ), bio je pokušaj da se shvati kako stvari u svijetu izgledaju ljudskim bićima kao dio otvora u razumljivosti, kao &quot;nezatvorenost&quot; ili &quot;neskrivenost&quot;. (Ovo je Heideggerovo uobičajeno čitanje: aletheia kao {{Jezik|de|Unverborgenheit}} , &quot;neskrivenost&quot;. ) &lt;ref&gt;Rodney R. Coltman, [https://books.google.gr/books?id=DUEjKCKhigMC&amp;dq=Aletheia+verborgenheit&amp;source=gbs_navlinks_s ''The Language of Hermeneutics: Gadamer and Heidegger in Dialogue''], SUNY Press, 1998, p. 38.&lt;/ref&gt; Usko je povezano s pojmom razotkrivanja svijeta, načinom na koji stvari dobivaju svoj smisao kao dio holistički strukturirane, unaprijed protumačene pozadine značenja. U početku je Heidegger želio da aletheia predstavlja reinterpretiranu definiciju [[Istina|istine]] . Međutim, kasnije je ispravio povezanost aletheia-e s istinom.

=== Apofantički ===
( {{Njem.|apophantisch}}   )

Tvrdnja (za razliku od pitanja, sumnje ili izrazitijeg smisla) je ''apofantička'' . To je izjava koja prikriva značenje i umjesto toga daje nešto što je pri ruci. Na primjer, &quot;Predsjednik je na godišnjem odmoru&quot; i &quot;Sol je natrijev klorid&quot; su rečenice koje, zbog svog apofantičnog karaktera, 'Oni' lako mogu pokupiti i ponoviti u vijestima i tračevima. Međutim, stvarno 'spremno u ruci' ''značenje'' i kontekst mogu se izgubiti.

=== Biti-u-svijetu ===
( {{Njem.|In-der-Welt-sein}}  )

Biti-u-svijetu Heideggerova je zamjena za pojmove kao što su subjekt, objekt, svijest i svijet. Za njega, rascjep stvari na subjekt/objekt, kakav se nalazi u zapadnoj tradiciji, pa čak i u jeziku, mora biti prevladan, kao što je naznačeno korijenskom strukturom [[Edmund Husserl|Husserlovog]] i Brentanovog koncepta intencionalnosti, tj. da je sva svijest svijest o nečemu, da ne postoji svijest, kao takva, odsječena od objekta (bilo da se radi o misli ili percepciji). Niti postoje objekti bez neke svijesti koja ih promatra ili je uključena u njih.

Na najosnovnijoj razini ''bivanja-u-svijetu,'' Heidegger primjećuje da uvijek postoji raspoloženje, raspoloženje koje nas &quot;napada&quot; u nereflektiranoj odanosti čovječanstva svijetu. Raspoloženje ne dolazi ni &quot;izvana&quot; ni &quot;iznutra&quot;, već proizlazi iz bivanja-u-svijetu. Osoba se može okrenuti od raspoloženja, ali to je samo prema drugom raspoloženju, kao dijelu fakticiteta . Samo s raspoloženjem netko smije susresti stvari u svijetu. {{Jezik|de|[[Dasein]]}} (supojam za biti-u-svijetu) ima otvorenost prema svijetu koja je konstituirana usklađenošću raspoloženja ili stanja uma. Kao takav, {{Jezik|de|Dasein}} je &quot; bačena &quot; &quot;projekcija&quot; ( {{Jezik|de|geworfener Entwurf}} ), projicira se na mogućnosti koje stoje pred njim ili mogu biti skrivene, te tumači i razumije svijet u smislu mogućnosti. Takvo projektiranje nema nikakve veze s pristajanjem na plan koji je već smišljen. To nije plan. {{Jezik|de|Dasein}} sebe uvijek shvaća u smislu mogućnosti. Razumijevamo: {{Jezik|de|Dasein}} su mogućnosti kao mogućnosti. 

=== Biti-prema-smrti ===
( {{Njem.|Sein-zum-Tode}}  )

Biti-prema-smrti nije orijentacija koja dovodi {{Jezik|de|[[Dasein]]}} bliže svom kraju, u smislu kliničke smrti, već je prije način postojanja. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.247.&lt;/ref&gt; Biti-prema-smrti odnosi se na proces rasta kroz svijet gdje određeno predviđanje vodi {{Jezik|de|Dasein}} ka stjecanju autentične perspektive. Osigurava ga strah od smrti. U analizi vremena ono se otkriva kao trostruko stanje [[Bitak|Bića]] . Vrijeme, sadašnjost i pojam &quot;vječnog&quot; načini su temporalnosti, što je način na koji čovječanstvo gleda na vrijeme. Za Heideggera je to vrlo različito od pogrešnog pogleda na vrijeme kao linearni niz prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Umjesto toga, on to vidi kao ekstazu, izvan-sebe, budućih projekcija (mogućnosti) i nečijeg mjesta u povijesti kao dijela svoje generacije. Mogućnosti su, dakle, sastavni dio razumijevanja vremena; projekti, ili bačena projekcija u-svijetu, su ono što apsorbira i usmjerava ljude. Budućnost, kao smjer prema budućnosti koja uvijek sadrži prošlost – ono što je bilo – primarni je modus {{Jezik|de|Dasein}} temporalnosti.

Smrt je ta mogućnost koja je apsolutna nemogućnost {{Jezik|de|Dasein}}-a . Kao takva, ne može se usporediti ni s jednim drugim završetkom ili &quot;istrčavanjem&quot; nečega. Na primjer, nečija smrt nije empirijski događaj. Za Heideggera, smrt je {{'}} ''Dasein-ovo'' 'najvlastitije' (ona je ono što osvjetljava ''Dasein'' u njegovoj individualnosti), ona je nerelacijska (nitko ne može nekome oduzeti nečiju smrt ili umrijeti umjesto njega, a vlastitu smrt ne možemo shvatiti kroz smrt drugog ''Daseina'' ), i smrt se ne može nadmašiti. &quot;Još ne&quot; života uvijek je već dio ''Daseina'' : &quot;čim čovjek oživi, odmah je dovoljno star da umre.&quot; Trostruki uvjet smrti stoga je istovremeno nečija &quot;najvlastitija mogućnost-za-bivanje, ne-odnosna, i ne može  se oduzeti&quot;. Smrt je određena u svojoj neizbježnosti, ali autentično Biće-prema-smrti razumije neodređenu prirodu vlastite neizbježne smrti - nikad se ne zna kada ili kako će doći. Međutim, ta neodređenost ne stavlja smrt u neko daleko, buduće &quot;ne-još&quot;; autentični Bitak-prema-smrti shvaća nečiju individualnu smrt kao uvijek već negov dio. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.255.&lt;/ref&gt;

Uz prosječnu, svakodnevnu (normalnu) raspravu o smrti, sve se to prikriva. &quot;Oni&quot; govore o tome na bjegući način, prenose to kao nešto što se događa u nekom trenutku, ali još nije &quot;prisutno pri ruci&quot; kao ''stvarnost'', i skrivaju njen karakter kao vlastitu mogućnost, predstavljajući ga kao da ne pripada nikome posebno. Postaje obezvrijeđen - redefiniran kao neutralan i prizeman aspekt postojanja koji ne zaslužuje autentično razmatranje. &quot;Umire se&quot; tumači se kao činjenica i znači &quot;nitko ne umire&quot;. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.253-4.&lt;/ref&gt;

S druge strane, autentičnost izvlači ''Dasein'' iz &quot;Onih&quot;, dijelom otkrivajući njegovo mjesto kao dijela &quot;Onih&quot;. Heidegger tvrdi da ''Autentični bitak-prema-smrti'' poziva ''Daseinovo'' individualno jastvo izvan njegovog {{'}} oni-ja&quot; i oslobađa ga da prevrednuje život sa stajališta konačnosti. Čineći to, ''Dasein'' se otvara za &quot; tjeskobu/strepnju&quot;, koja se naizmjenično prevodi kao &quot;strah&quot; ili kao &quot;tjeskoba&quot;. Tjeskoba, za razliku od straha, nema nikakav poseban razlog za strah; tjeskoba je pred Bićem-u-svijetu općenito — to jest, tjeskoba je pred {{Jezik|de|Dasein}}-ovim vlastitim ja. Strah je šokantna individuacija {{Jezik|de|Dasein}}-a , kada shvati da nije kod kuće u svijetu, ili kada se nađe licem u lice sa svojom vlastitom &quot; negostoljubivošću &quot; (njem. {{Jezik|de|Unheimlich}} , &quot;nije kao doma&quot;). Kod {{Jezik|de|Dasein}} individuacije, otvoren je za slušanje &quot;zova savjesti&quot; (njemački {{Jezik|de|Gewissensruf}} ), koji dolazi od {{Jezik|de|Dasein}} vlastito Ja kada želi biti svoje Ja. Ovo Ja je tada otvoreno istini, shvaćenoj kao neskrivenost (grč. aletheia ). U ovom trenutku vizije, {{Jezik|de|Dasein}} razumije skriveno kao i samu skrivenost, ukazujući na Heideggerovo redovito sjedinjavanje suprotnosti; u ovom slučaju istina i neistina. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.260–74.&lt;/ref&gt;

=== Biti sa ===
( {{Njem.|Mitsein}}  )

Pojam &quot;Biti-sa&quot; odnosi se na ontološku karakteristiku ljudskog bića, da je ono uvijek već {{Efn|By &quot;[[always already]]&quot; Heidegger means that every phenomenological inspection of the human being finds this characteristic. It is not founded on something else.}} s drugima svoje vrste. Ovu tvrdnju ne treba shvatiti kao činjeničnu izjavu o pojedincu, da se on trenutno nalazi u prostornoj blizini jednog ili više drugih pojedinaca, već prije izjavu o biću svakog čovjeka, da u strukturama njegovog bića- u-svijetu se nalazi implicitna referenca na druge ljude, jer se ne može živjeti bez drugih. Ljudi su (drugi, ne Heidegger) nazvani &quot;ultrasocijalnim&quot; &lt;ref&gt;Haidt, Jonathan. ''The Happiness Hypothesis: Finding Modern Truth in Ancient Wisdom''. New York: Basic Books, 2006, pp. 47 ff.&lt;/ref&gt; i &quot;obvezno društvenim&quot;. &lt;ref&gt;de Waal, Frans. ''Primates and Philosophers: How Morality Evolved''. Princeton: Princeton University Press, 2006, p. 4.&lt;/ref&gt; Heidegger, iz svoje fenomenološke perspektive, ovu značajku ljudskog života naziva &quot;biti-sa&quot; ( {{Jezik|de|Mitsein}} ), i kaže da je bitno za biti čovjek, &lt;ref&gt;Heidegger 1962, p. 156, H.125.&lt;/ref&gt; klasificirajući kao neautentično kada osoba ne uspijeva prepoznati koliko i na koji način netko misli o sebi i kako se obično ponaša pod utjecajem našeg društvenog okruženja. Heidegger ga svrstava u autentično kada netko obrati pozornost na taj utjecaj i samostalno odluči hoće li se s njim složiti ili ne. Živjeti potpuno bez takvog utjecaja, međutim, nije opcija u Heideggerovom gledištu.

=== Briga (ili briga) ===
( {{Njem.|Sorge}}  )

Temeljna osnova bivanja-u-svijetu nije, za Heideggera, materija ili duh, nego briga:&lt;blockquote&gt;Dasein-ov fakticitet je takav da se njegov Bitak-u-svijetu uvijek raspršio ili čak podijelio na određene načine Bivanja-u. Mnoštvo istih pokazuju sljedeći primjeri: imati posla s nečim, proizvoditi nešto, baviti se nečim i paziti na to, koristiti se nečim, odreći se nečega i pustiti to, poduzeti, ostvariti, dokazati, ispitivati, smatrati, raspravljati, utvrđivati. . . . &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.56&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;Svi ovi načini Bivanja u sebi zabrinjavaju ( {{Jezik|de|Sorge}} , [[wiktionary:cura|briga]] ) kao njihova vrsta Bića. Baš kao što bi znanstvenik mogao istraživati ili pretraživati i pretpostavljati neutralnost, može se vidjeti da ispod toga postoji raspoloženje, briga znanstvenika da otkrije, otkrije nove ideje ili teorije i pokuša izravnati vremenske aspekte.

=== Čistac ===
Na njemačkom riječ Lichtung znači čistina, kao npr. čistina u šumi. Budući da je njen korijen njemačka riječ za svjetlo ( {{Jezik|de|Licht}} ), ponekad se prevodi i kao &quot;osvjetljenje&quot;, a kod Heideggera se odnosi na nužnost čistine na kojoj se sve može pojaviti, čistine na kojoj se neka stvar ili ideja može pokazati, ili biti neskrivena. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.133&lt;/ref&gt; Obratite pažnju na odnos koji ovo ima s ''Aletheiom'' (pogledajte glavni članak ili gornji unos) i otkrivanje .

Bića ( {{Jezik|de|Seiendes}} ), ali ne i sam Bitak ( {{Jezik|de|Sein}} ), ističu se kao na čistini, ili fizički kao u prostoru. &lt;ref&gt;This notion of the clearing, or of aspects pertaining to the leeway, spacing, giving room, and dwelling is treated in: [[Nader El-Bizri]] &quot;ON KAI KHORA: Situating Heidegger between the Sophist and the Timaeus,&quot; ''Studia Phaenomenologica'', Vol. IV, Issues 1-2 (2004), pp. 73–98; [[Nader El-Bizri]], &quot;Being at Home Among Things: Heidegger's Reflections on Dwelling&quot;, ''Environment, Space, Place'', Vol. 3 (2011), pp. 47–71; Nader El-Bizri, &quot;On Dwelling: Heideggerian Allusions to Architectural Phenomenology&quot;, Studia UBB. Philosophia, Vol. 60, No. 1 (2015): 5-30. See also [[Khôra]] and [[Phenomenology (architecture)]] in addition to the 'architecture' section under the main Heidegger entry on Wikipedia.&lt;/ref&gt; Stoga, piše Hubert Dreyfus, &quot;stvari se pokazuju u svjetlu našeg razumijevanja postojanja.&quot; &lt;ref&gt;Hubert Dreyfus, ''Being-in-the-World''. Cambridge: MIT Press, 1995. p. 163&lt;/ref&gt; Tako čistac omogućuje otkrivanje bića ( {{Jezik|de|Seiendes}} ), kao i pristup Daseinovu vlastitom biću. Čistac nije, samo po sebi, entitet koji se može spoznati izravno, u smislu u kojem se zna o entitetima svijeta. Kao što Heidegger piše u ''O podrijetlu umjetničkog djela'' :&lt;blockquote&gt;Usred bića kao cjeline pojavljuje se otvoreno mjesto. Postoji čistina, rasvjeta. S obzirom na ono što jest, bićima je  ovaj čistac u većem stupnju nego što su bića. Ovo otvoreno središte stoga nije okruženo onim što jest; nego samo svjetlosno središte okružuje sve što jest, poput Ništa koje jedva poznajemo. Ono što jest može biti, kao biće, samo ako stoji unutar i ističe se unutar onoga što je osvijetljeno na ovoj čistini. Samo ta čistina daje i jamči nama ljudima prolaz do onih bića koja mi sami nismo i pristup biću koje mi sami jesmo. &lt;ref&gt;Heidegger, M. 2001, On the Origin of the Work of Art. In Poetry, language, thought. (A. Hofstadter, Trans.) (1st ed.). New York: Perennical Classics. (Original work published 1971)&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;

=== {{Jezik|de|Destruktion}} ===
Utemeljen u djelu [[Martin Luther|Martina Luthera]], &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Crowe|first=Benjamin|title=Heidegger's Religious Origins: Destruction and Authenticity|date=2006|publisher=Indiana University Press|isbn=0253347068|edition=Hardcover|location=Bloomington, IN|page=2; also see 7|quote=Heidegger... chose a name for it which itself reflects the importance of Luther to his thinking: '''Destruktion''', a Germanized version of the term '''destructio''' used quite frequently in Luther's early writings.|author-link=Benjamin D. Crowe}}&lt;/ref&gt; Heidegger konceptualizira filozofiju kao zadatak uništavanja [[Ontologija|ontoloških koncepata]], uključujući obična svakodnevna značenja riječi kao što su vrijeme, povijest, bitak, teorija, smrt, um, tijelo, materija, logika itd.:&lt;blockquote&gt;Kada tradicija tako postane gospodarom, čini to na takav način da ono što 'prenosi' bude toliko nedostupno, proksimalno i djelomično, da postaje prilično skriveno. Tradicija uzima ono što je došlo do nas i predaje to samoočiglednosti; ona blokira naš pristup onim iskonskim 'izvorima' iz kojih su kategorije i pojmovi koji su nam predani sasvim istinski izvučeni. Doista, to nas tjera da zaboravimo da su imali takvo podrijetlo i tjera nas da pretpostavimo da je nužnost vraćanja tim izvorima nešto što ne trebamo ni razumjeti. ( ''Bitak i vrijeme'', str. 43)&lt;/blockquote&gt;Heidegger smatra da se tradicija tu i tamo može kalcificirati:&lt;blockquote&gt;Ako pitanje Bića da treba učiniti transparentnom vlastitu povijest, tada se ova okorjela tradicija mora olabaviti, a skrivanja koja je ona donijela razriješiti. Mi shvaćamo ovaj zadatak kao zadatak u kojem, uzimajući pitanje Bića kao svoj trag, trebamo uništiti tradicionalni sadržaj drevne ontologije sve dok ne dođemo do onih iskonskih iskustava u kojima smo postigli svoje prve načine određivanja prirode Bića - načine koje su nas od tada vodile. ( ''Bitak i vrijeme'', str. 44)&lt;/blockquote&gt;Heidegger potom primjećuje pozitivnost svog projekta {{Jezik|de|Destruktion}} :&lt;blockquote&gt;...nema nikakve veze s opakim relativiziranjem ontoloških stajališta. Ali ovo uništenje jednako je daleko od negativnog osjećaja otresanja ontološke tradicije. Moramo, naprotiv, istaknuti pozitivne mogućnosti te tradicije, a to znači zadržati je u njezinim granicama; a oni su zauzvrat dani činjenično na način na koji je pitanje formulirano u to vrijeme, i na način na koji je moguće polje za istraživanje time omeđeno. Sa svoje negativne strane, ovo se uništenje ne povezuje s prošlošću; njegova je kritika usmjerena na 'danas' i na prevladavajući način tretiranja povijesti ontologije. . . Ali pokopati prošlost u ništavnost (Nichtigkeit) nije svrha ovog uništenja; njegov cilj je pozitivan; njegova negativna funkcija ostaje neizražena i neizravna. ( ''Bitak i vrijeme'', str. 44)&lt;/blockquote&gt;

=== {{Jezik|de|Dasein}} ===
U svom nastojanju da redefinira čovjeka, Heidegger uvodi izjavu: 'najvlastitije od Daseina sastoji se u njegovom postojanju'. &lt;ref&gt;BT, 68&lt;/ref&gt; Heidegger konceptualizira postojanje oko jedinstvenih osobina čovjeka, za kojeg smatra da je &quot;njegovo vlastito biće je pitanje za njega&quot;. &lt;ref&gt;BT, 33&lt;/ref&gt; U Heideggerovom gledištu, čovjek definira svoje vlastito biće svojim djelovanjem i izborima, te je sposoban birati među mogućnostima, aktualizirajući barem jednu od raspoloživih mogućnosti dok pritom zatvara druge. Ovo hvaćanje samo nekih mogućnosti definira čovjeka kao jednu vrstu sebe, a ne drugu: nepošten izbor definira osobu kao nepoštenu, popravljanje razbijenih prozora definira osobu kao staklara, i tako dalje. Ti se izbori donose kontinuirano i svakodnevno, pa je čovjek u stanju definirati sebe kako se kreće. Stoga je živjeti život osobe stvar stalnog zauzimanja stava o vlastitom osjećaju sebe, a nečiji osjećaj sebe definira se zauzimanjem tog stajališta. Kako nijedan izbor nije 'jednom zauvijek', čovjek mora neprestano birati za svoj osjećaj sebe.

Ovome se dodaje da postojanje svega ostalog na planetu predstavlja problem za čovjeka, budući da se čovječanstvo bavi stvarima onakvima kakve jesu i osobama onakvima kakve jesu. Samo se osobe, na primjer, odnose prema drugima kao da imaju smisla i da se smisleno uklapaju u i s drugim stvarima i/ili aktivnostima. Samo se čovjek, biće koje je u načinu postojanja, može susresti s drugim entitetom u njegovom instrumentalnom karakteru. Opet, 'biti problem' znači biti zabrinut zbog nečega i brinuti se za nešto. Drugim riječima, biće od {{Jezik|de|Dasein}} u smislu postojanja je tako konstituirano da u samom svom biću ima brižan odnos prema vlastitom biću. Ovaj odnos nije teorijski ili samorefleksivan, već prije predteorijski odnos koji Heidegger naziva odnosom ili odjeljkom razumijevanja. {{Jezik|de|Dasein}} shvaća sebe u vlastitom biću ili {{Jezik|de|Dasein}} je na način da mu se njegovo biće uvijek otkriva. To je otkrivanje bića ono što razlikuje {{Jezik|de|Dasein}} od svih drugih bića. Ovakav način postojanja {{Jezik|de|Dasein}}-a s kojim postoji odnos naziva se 'egzistencija'. &lt;ref&gt;BT, 32&lt;/ref&gt; Nadalje, bitno je imati jasno razumijevanje izraza 'najvlastitiji'. To je hrvatski prijevod njemačkog {{Jezik|de|wesen}} obično se prevodi kao 'suština' ('što-istvo'). Glagolski oblik njemačkog izraza {{Jezik|de|wesen}} približava se indijskom korijenu vasati, što znači stanovanje, život, rast, sazrijevanje, kretanje itd. Dakle, ovaj verbalni dinamički karakter impliciran u riječi {{Jezik|de|wesen}} treba imati na umu kako bismo razumjeli nijansu heideggerovske upotrebe 'egzistencije'. Ako tradicionalno {{Jezik|de|wesen}} bilo prevedeno kao bit u smislu 'što', za Heideggera takav prijevod nije prikladan za razumijevanje onoga što je jedinstveno ljudsko. Heidegger preuzima oblik postojanja od [[Latinski jezik|latinske]] riječi {{Jezik|la|ex-sistere}} (izvan sebe) s naznakom jedinstvene karakteristike bića čovjeka u smislu dinamičkog &quot;kako&quot; nasuprot tradicionalnom poimanju u smislu &quot;što&quot;. Stoga postojanje za Heideggera znači kako {{Jezik|de|Dasein}} u samom svom načinu postojanja uvijek je izvan sebe u odnosu na relaciju, brigu. Stoga treba strogo razlikovati ono što je {{Jezik|de|Dasein}} -u 'najvlastitije' od onih drugih načina bića. 'Najvlastitije' Heidegger zove izrazom 'egzistencija' za bitak čovjeka. Za ono što je najvlastitije drugim vrstama bića, on koristi izraz prisutno-pri ruci. Različiti elementi Egzistencije nazivaju se 'egzistencijali', a elementi onoga što je pri ruci zovu se 'kategorije'. Prema Heideggeru &quot;samo čovjek postoji, sve ostale stvari jesu (ne postoje)&quot;. Važno je razumjeti da ovaj pojam 'egzistencije' kao onoga što je čovjeku najviše vlastito nije statičan koncept koji treba jednom zauvijek definirati u smislu sadržaja, već se mora razumjeti u smislu nečega što varira od pojedinca do pojedinca i s vremena na vrijeme za razliku od drugih bića koja imaju fiksnu suštinu. Ono biće čije je najvlastitije u načinu postojanja naziva se {{Jezik|de|Dasein}} . Na njemačkom, {{Jezik|de|da}} ima prostornu konotaciju ili biti 'tamo' ili 'ovdje'. {{Jezik|de|Dasein}} stoga može značiti jednostavno &quot;biti tamo ili ovdje&quot;. U njemačkom bi se moglo odnositi i na postojanje (za razliku od suštine) nečega, posebno čovjeka. Međutim, Heidegger ovom pojmu pridaje novo ontološko značenje. Njemački izraz {{Jezik|de|Dasein}} sastoji se od dvije komponente: {{Jezik|de|Da}} i {{Jezik|de|sein}} . U hajdegerovskoj upotrebi, sufiks {{Jezik|de|-sein}} stoji za bitak čovjeka u načinu postojanja i {{Jezik|de|Da-}} stoji za trostruko razotkrivanje. Prema Heideggeru, biće čovjeka je na način trostrukog razotkrivanja. Odnosno, ontološka jedinstvenost čovjeka sastoji se u tome što njegovo biće postaje {{Jezik|de|da}} /sfera, gdje  {{Jezik|de|Dasein}} otkriva ne samo vlastito biće, nego i biće drugih neljudskih bića, kao i fenomen svijeta. Otuda za Heideggera pojam {{Jezik|de|Dasein}} naziv je za ontološku strukturu ontičkog ljudskog bića.

=== Razotkrivanje ===
 
( {{Njem.|Erschlossenheit}}  )

Hubert Dreyfus i Charles Spinosa pišu: &quot;Prema Heideggeru, naša je priroda biti otkrivači svijeta. To jest, pomoću naše opreme i koordiniranih praksi mi ljudska bića otvaramo koherentne, različite kontekste ili svjetove u kojima opažamo, osjećamo, djelujemo i mislimo.&quot; &lt;ref&gt;Hubert Dreyfus and Charles Spinosa, &quot;Further Reflections on Heidegger, Technology and the Everyday,&quot; in Nikolas Kompridis, ed. ''Philosophical Romanticism'', New York: Routledge, 2006, 265.&lt;/ref&gt;

Heidegger učenjak Nikolas Kompridis piše: &quot;Otkrivanje svijeta odnosi se, s namjernom dvosmislenošću, na proces koji se zapravo događa na dvije različite razine. Na jednoj razini, odnosi se na razotkrivanje već interpretiranog, simbolički strukturiranog svijeta; svijet, onaj unutar kojeg se uvijek već nalazimo. Na drugoj razini, odnosi se jednako na razotkrivanje novih horizonata značenja kao i na razotkrivanje prethodno skrivenih ili netematiziranih dimenzija značenja.” &lt;ref&gt;Nikolas Kompridis, &quot;On World Disclosure: Heidegger, Habermas and Dewey,&quot; Thesis Eleven 1994; 37; 29-45.&lt;/ref&gt;

=== Diskurs ===
( {{Njem.|Rede}}  ) Ontološko-egzistencijalna struktura {{Jezik|de|Dasein}}-a sastoji se od &quot;bačenosti&quot; ( {{Jezik|de|Geworfenheit}} ), &quot;projekcija&quot; ( {{Jezik|de|Entwurf}} ), i &quot;biti-zajedno-sa&quot; ( {{Jezik|de|Sein-bei}} ). Ova tri temeljna obilježja postojanja neodvojivo su vezana za &quot;diskurs&quot; ( {{Jezik|de|Rede}} ), shvaćen kao najdublje razvijanje jezika. &lt;ref&gt;Parvis Emad, ''On the Way to Heidegger’s Contributions to Philosophy'', University of Wisconsin Press, 2007, p. 189.&lt;/ref&gt;

=== Oprema ===
( {{Njem.|das Zeug}}  ) {{Jezik|de|Das Zeug}} odnosi se na predmet u svijetu s kojim imamo smislene poslove. Gotovo neprevodiv izraz, Heideggerova oprema može se smatrati zbirnom imenicom, tako da nikada nije prikladno nazvati nešto 'opremom'. Umjesto toga, njegova upotreba često odražava da znači alat ili kao &quot;da bi nešto&quot; za {{Jezik|de|Dasein}} . Alati, u ovom kolektivnom smislu, i budući da su ''spremni u ruci'', uvijek postoje u mreži drugih alata i organizacija, npr. papir je na stolu u sobi na sveučilištu. Obično je neprikladno vidjeti takvu opremu samu ili kao nešto što ''je pri ruci'' .

Drugi, manje prozaičan način razmišljanja o 'opremi' je kao o 'stvari s kojom se može raditi' oko nas, zajedno sa svojim kontekstom. &quot;Papir s kojim se može raditi stvari, sa stola, na sveučilištu, u gradu, u svijetu, u svemiru.&quot; 'Oprema' se odnosi na stvar, njezine mogućnosti korisnosti i njezin kontekst.

=== {{Jezik|de|Ereignis}} ===
{{Jezik|de|Ereignis}} često se prevodi kao &quot;događaj&quot;, ali se bolje razumije u smislu nečega što &quot;dolazi u vidokrug&quot;.

Ereignis se pojavljuje u Heideggerovim kasnijim djelima i nije ga lako sažeti. Najodrživiji tretman teme javlja se u zagonetnim i teškim ''Prilozima filozofiji'' . 

=== Postojanje ===
{{Glavni|Existentiel}}
( {{Njem.|Existenz}}  )

=== Existentiell ===
( {{Njem.|Existenziell}}  )

=== Fundamentalna ontologija ===
Tradicionalna ontologija pita &quot;Zašto nešto postoji?&quot;, dok se Heideggerova temeljna ontologija pita &quot;Što znači da nešto postoji?&quot; . Taylor Carman piše (2003.) da je Heideggerova &quot;temeljna ontologija&quot; temeljna u odnosu na tradicionalnu ontologiju u tome što se tiče &quot;onoga što svako razumijevanje entiteta nužno pretpostavlja, naime, naše razumijevanje onoga na temelju čega su entiteti entiteti.&quot; &lt;ref&gt;Information Heidegger's Analytic Interpretation, Discourse and Authenticity in Being and Time, pp. 8 - 52&lt;/ref&gt;

=== {{Jezik|de|Gelassenheit}} ===
Često se prevodi kao &quot;oslobađanje&quot;. &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Heidegger|first=Martin|url=https://books.google.com/books?id=TAU5TrvkX2wC|title=Country Path Conversations|publisher=[[Indiana University Press]]|others=Translated by Bret W. Davis|year=2010|isbn=978-0-253-00439-0|location=[[Bloomington, Indiana]]|page=[https://books.google.com/books?id=TAU5TrvkX2wC&amp;pg=PR11 xi]|id=|quote=I have followed the established consensus in translating this term as 'releasement.' However, it should be kept in mind that the traditional and still commonly used German word conveys a sense of 'calm composure,' especially and originally that which accompanies an existential or religious experience of letting-go, being-let, and letting-be.}}&lt;/ref&gt;  Heidegger je izraz posudio iz kršćanske mistične tradicije, otprilike od [[Meister Eckhart|Meistera Eckharta]] . &lt;ref name=&quot;Hackett&quot;&gt;{{Citiranje knjige|url=https://books.google.com/books?id=LvQYpn5OlvkC|title=A Companion to Meister Eckhart|publisher=[[Brill Publishers|BRILL]]|year=2012|isbn=978-9-004-18347-6|editor-last=Hackett|editor-first=Jeremiah|location=[[Leiden]]|page=[https://books.google.com/books?id=LvQYpn5OlvkC&amp;pg=689 689]|id=}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Heidegger|first=Martin|url=https://books.google.com/books?id=TAU5TrvkX2wC|title=Country Path Conversations|date=14 June 2010|others=Translated by Bret W. Davis|isbn=9780253004390|page=[https://books.google.com/books?id=TAU5TrvkX2wC&amp;pg=PR11 xi]|quote=The word Gelassenheit [...] has a long history in German thought. It was coined by Meister Eckhart in the thirteenth century and subsequently used by a number of other mystics, theologians, and philosophers.}}&lt;/ref&gt; 

=== {{Jezik|de|Geworfenheit}} ===
de. Geworfenheit opisuje čovjekove pojedinačne egzistencije kao &quot;bačenost&quot; (de. geworfen) u svijet. Za Williama J. Richardsona, Heidegger je upotrijebio ovaj jedinstveni izraz, &quot;bačenost&quot;, da &quot;opiše [ta] dva elementa izvorne situacije, nekontrola nad vlastitim podrijetlom i referentna ovisnost o drugim bićima&quot;.
[[Datoteka:Bühlerhöhe.jpg|mini| Hotel Bühlerhöhe [ de ] Dvorac (&quot; [[wiktionary:Höhe|visina Bühl&quot;]] )]]

=== {{Jezik|de|Kehre}} ===
Kehre, ili &quot;zaokret&quot; (die Kehre) izraz je koji Heidegger rijetko koristi, ali ga upotrebljavaju komentatori koji se pozivaju na promjenu u njegovim spisima već 1930. godine koja je postala jasno uspostavljena 1940-ih. Ponavljajuće teme koje karakteriziraju veći dio Kehre uključuju poeziju i tehnologiju. Komentatori (npr.  [[William J. Richardson]]) opisuju, na različite načine, promjenu fokusa ili veliku promjenu u pogledu.

''Uvod u metafiziku'' iz 1935. &quot;jasno pokazuje pomak&quot; prema jeziku s prethodnog naglaska na {{Jezik|de|Dasein}} u ''Biću i vremenu'' osam godina ranije, prema eseju Briana Barda iz 1993. pod naslovom &quot;Heideggerovo čitanje Heraklita&quot;. &lt;ref&gt;Brian Bard, 1993, essay, see sections one and three https://sites.google.com/site/heideggerheraclitus/&lt;/ref&gt; U predavanju iz 1950. Heidegger je formulirao poznatu izreku &quot; Jezik govori &quot;, kasnije objavljenu u zbirci eseja {{Jezik|de|Unterwegs zur Sprache}} iz 1959. , a sabrano u engleskoj knjizi ''Poetry, Language, Thought'' iz 1971. godine. &lt;ref name=&quot;Lyon06&quot;&gt;Lyon, James K. [https://books.google.com/books?id=vB_Tv7A9oI8C ''Paul Celan and Martin Heidegger: an unresolved conversation, 1951–1970''], pp. 128–9&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;Philipse98&quot;&gt;Philipse, Herman (1998) ''Heidegger's philosophy of being: a critical interpretation'', p. 205&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;Heidegger (1971) ''Poetry, Language, Thought'', translation and introduction by Albert Hofstadter, pp. xxv and 187ff&lt;/ref&gt;

Ovu navodnu promjenu — ovdje primijenjenu na oko trideset godina Heideggerove 40-godišnje spisateljske karijere — opisali su komentatori s vrlo različitih stajališta; uključujući i promjenu prioriteta s ''Bivanja i vremena'' na ''Vrijeme i bitak'' — naime, s prebivanja (biti) u svijetu na djelovanje (vrijeme) u svijetu.  &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Heidegger|first=Martin|url=https://books.google.com/books?id=mr_U4MOjJuYC|title=On Time and Being|publisher=[[University of Chicago Press]]|others=Translated by Joan Stambaugh|year=2002|isbn=0-226-32375-7|location=Chicago|chapter=Time and Being|chapter-url=https://books.google.com/books?id=mr_U4MOjJuYC&amp;pg=PA1}}&lt;/ref&gt;  (Ovaj aspekt, posebno esej iz 1951., utjecao je na nekoliko značajnih teoretičara, uključujući Christiana Norberg-Schulza, Dalibora Veselyja, Josepha Rykwerta, [[Daniel Libeskind|Daniela Libeskinda]] i filozofa Nadera El-Bizrija . ) &lt;ref&gt;Refer to a recent study on Heidegger's conception of &quot;dwelling&quot; as set in: [[Nader El-Bizri]], 'On Dwelling: Heideggerian Allusions to Architectural [[Phenomenology (philosophy)|Phenomenology]]', [http://studia.ubbcluj.ro/download/pdf/920.pdf ''Studia UBB Philosophia'' 60 (2015): 5-30]. See also the related article on Heidegger's reflections on Plato's [[khôra]] in: [[Nader El-Bizri]], &quot;''On kai [[khôra]]'': Situating Heidegger between the ''Sophist'' and the ''Timaeus''&quot;, ''Studia Phaenomenologica'', Vol. IV, Issue 1–2 (2004), pp. 73–98.&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Davies|first=Paul|date=April 11, 2017|title=Martin Heidegger (1889-1976)|url=https://www.architectural-review.com/essays/reputations/martin-heidegger-1889-1976}}&lt;/ref&gt;

Drugi tumači vjeruju da &quot; {{Jezik|de|Kehre}} &quot; ne postoji ili je njegov značaj prenaglašen. Thomas Sheehan (2001.) vjeruje da je ova navodna promjena &quot;daleko manje dramatična nego što se obično sugerira&quot;, te je uključivala promjenu u fokusu i metodi. &lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;Thomas Sheehan, &quot;Kehre and Ereignis, a proglenoma to Introduction to Metaphysics&quot; in &quot;A companion to Heidegger's Introduction to Metaphysics&quot; page 15, 2001,&lt;/ref&gt; Sheehan tvrdi da se tijekom svoje karijere Heidegger nikada nije usredotočio na &quot; [[bitak]] &quot;, već je radije pokušao definirati &quot;[ono što] donosi bitak kao datost entiteta&quot;. &lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; &lt;ref&gt;Dee also, Sheehan, &quot;Making sense of Heidegger. A paradigm shift.&quot; New Heidegger Research. London (England) 2015.&lt;/ref&gt; Mark Wrathall &lt;ref&gt;Wrathall, Mark: Heidegger and Unconcealment: Truth, Language, and History, Cambridge University Press, 2011&lt;/ref&gt; tvrdio je (2011.) da {{Jezik|de|Kehre}} ne nalazi se u Heideggerovim spisima, već je jednostavno pogrešno shvaćanje. Kao dokaz za ovo gledište, Wrathall vidi dosljednost svrhe u Heideggerovoj cjeloživotnoj potrazi i usavršavanju njegova pojma &quot;neskrivenosti&quot;.

=== Metontologija ===
Metontologija je neologizam koji je Heidegger uveo u svom kolegiju &quot;Metafizički temelji logike&quot; iz 1928. godine. Pojam se odnosi na ontičku sferu ljudskog iskustva. &lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=McNeill|first=William|year=1992|title=Metaphysics, Fundamental Ontology, Metontology 1925—1935|url=https://www.jstor.org/stable/45010876|journal=Heidegger Studies|volume=8|pages=63–79|jstor=45010876}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Overgaard|first=Søren|year=2006|title=&quot;Incarnality&quot; and Metontology: A Reply to Frank Schalow|url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00071773.2006.11006566?journalCode=rbsp20|journal=Journal of the British Society for Phenomenology|volume=37|pages=92–94|doi=10.1080/00071773.2006.11006566}}&lt;/ref&gt; Dok se ontologija bavi cijelim svijetom u širokim i apstraktnim terminima, metontologija se bavi konkretnim temama; Heidegger nudi primjere spolnih razlika i etike.

=== Ontika ===
( {{Njem.|ontisch}}  )

Heidegger koristi pojam ontika, često u suprotnosti s pojmom ontologija, kada daje deskriptivna obilježja određene stvari i &quot;jednostavne činjenice&quot; njezina postojanja. Ontičko je ono što nešto čini onim što jest.

Za pojedinca koji raspravlja o prirodi &quot;bića&quot;, nečiji ontik mogao bi se odnositi na fizičke, činjenične elemente koji proizvode i/ili su u osnovi vlastite stvarnosti - fizički mozak i njegove podstrukture. Moralisti postavljaju pitanje moralne ontike kada raspravljaju o tome postoji li vanjski, objektivni, neovisni izvor ili izvor moralnosti koji nadilazi kulturu i vrijeme.

=== Ontološki ===
( {{Njem.|ontologisch}}  )

Za razliku od &quot;ontic&quot; ( {{Jezik|de|ontisch}} ), ontološki se koristi kada je u pitanju priroda ili smislena struktura postojanja. [[Ontologija]], disciplina filozofije, usredotočena je na formalno proučavanje Bića. Dakle, nešto što je ontološko bavi se razumijevanjem i istraživanjem Bića, osnove Bića ili koncepta samog Bića.

Za pojedinca koji raspravlja o prirodi &quot;bića&quot;, ontološko bi se moglo odnositi na nečije vlastito, subjektivno, fenomenološko iskustvo postojanja u prvom licu.

=== Ontološka razlika ===
Središnje mjesto u Heideggerovoj filozofiji je razlika između ''bića'' kao takvog i specifičnih entiteta. &lt;ref name=&quot;Wheeler&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Wheeler|first=Michael|date=2020|title=Martin Heidegger|url=https://plato.stanford.edu/entries/heidegger/|website=The Stanford Encyclopedia of Philosophy|publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Schalow|first=Frank|url=https://philpapers.org/rec/SCHHDO-2|title=Historical Dictionary of Heidegger's Philosophy|date=2010|publisher=Scarecrow Press|chapter=Ontological difference}}&lt;/ref&gt; On to naziva &quot;ontološkom razlikom&quot; i optužuje zapadnu tradiciju u filozofiji da je ''zaboravila'' ovu razliku, što je dovelo do pogrešnog shvaćanja &quot;bića kao takvog&quot; kao posebnog entiteta. &lt;ref name=&quot;Wheeler&quot; /&gt; &lt;ref name=&quot;Dahlstrom&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Dahlstrom|first=D. O.|url=https://www.encyclopedia.com/philosophy-and-religion/philosophy/philosophy-terms-and-concepts/ontology|title=New Catholic Encyclopedia|date=2004|publisher=Gale|chapter=Ontology}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;Korab-Karpowicz&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Korab-Karpowicz|first=W. J.|title=Heidegger, Martin|url=https://iep.utm.edu/heidegge/|website=Internet Encyclopedia of Philosophy}}&lt;/ref&gt; (Vidi [[wiktionary:reification|reifikacija]] )

=== Mogućnost ===
( {{Njem.|Möglichkeit}}  )

Möglichkeit je pojam korišten samo jednom u određenom izdanju Bića i vremena. Čini se da u tekstu taj pojam označava &quot;mogućnost čija je vjerojatnost veća od nula&quot;. Barem, kad bi se koristila u kontekstu, ovo je jedina uvjerljiva definicija.

=== Pri ruci ===
( {{Njem.|Vorhanden, vorhandenheit}}  )

S onim što je '''pri ruci''' imamo (za razliku od &quot;spremnog u ruci&quot;) stav poput znanstvenika ili teoretičara, da samo gledamo ili promatramo nešto. U viđenju entiteta kao prisutnog, promatrač se bavi samo golim činjenicama stvari ili koncepta, onako kako su prisutni i kako bi teoretizirao o tome. Ovaj način gledanja je nezainteresiran za brigu koju bi mogao imati za {{Jezik|de|Dasein}} , njegovu povijest ili korisnost. Ovaj stav se često opisuje kao postojanje u neutralnom prostoru bez nekog posebnog raspoloženja ili subjektivnosti. Međutim, za Heideggera postojanje nije potpuno nezainteresirano ili neutralno. Ima raspoloženje i dio je metafizike prisutnosti koja nastoji sve sniziti. Svojim spisima Heidegger nastoji ostvariti {{Jezik|de|Destruktion}} (vidi gore) ove metafizike prisutnosti.

Prisutno pri ruci nije način na koji se stvari u svijetu obično susreću, i otkriva se samo kao manjkav ili sekundaran modus, npr. kada se čekić slomi, gubi svoju korisnost i čini se da je samo tu, pri ruci . Kada se neka stvar otkrije kao pri ruci, ona se izdvaja od bilo kojeg korisnog skupa opreme, ali ubrzo gubi ovaj način prisutnosti pri ruci i postaje nešto, na primjer, što se mora popraviti ili zamijeniti.

=== Spremno u ruci ===
( {{Njem.|Griffbereit, zuhanden, zuhandenheit}}  )

U gotovo svim slučajevima čovječanstvo je uključeno u svijet na običan, i više uključen način, poduzimajući zadatke s ciljem postizanja nečega. Uzmimo za primjer čekić: spreman je za upotrebu; koristimo ga bez teoretiziranja. Zapravo, ako bismo na to gledali kao na nešto 'pri ruci', lako bismo mogli pogriješiti. Tek kad se slomi ili nešto pođe po zlu, možemo vidjeti čekić kao da nam je 'u ruci', samo leži tamo. Međutim, čak i tada možda nije u potpunosti 'u ruci', budući da se sada pokazuje kao nešto što treba popraviti ili zbrinuti, i stoga je dio ukupne naše uključenosti. U ovom slučaju njegovo Biće može se promatrati kao nespremnost rukovanje. Heidegger ocrtava tri načina nespremnosti za rukovanje: Uočljivo (oštećeno; npr. puklo je ožičenje svjetiljke), Nametljivo (nedostaje dio koji je potreban za funkcioniranje entiteta; npr. nalazimo da nedostaje žarulja), Tvrdoglavo (kada nam je entitet prepreka u nastavku projekta; npr. lampa mi zaklanja pogled na zaslon računala).

Važno je da ono što je 'spremno u ruci' proizlazi samo iz prethodnog stava u kojem nam je stalo do onoga što se događa i vidimo čekić u kontekstu ili svijetu opreme koja je pri ruci ili udaljena, i koja je tu &quot;kako bi&quot; učinio nešto. U tom smislu ono što je ''spremno pri ruci'' je ''primordijalno'' u usporedbi s onim '''sada spremno u ruci''' . Pojam primordijalno ovdje ne implicira nešto iskonsko, već upućuje na Heideggerovu ideju da se Bitak može razumjeti samo kroz ono što nam je svakodnevno i &quot;blisko&quot;. Naše svakodnevno razumijevanje svijeta nužno je dio bilo koje vrste znanstvenih ili teorijskih proučavanja entiteta 'pri ruci'. Samo proučavanjem našeg &quot;prosječno-svakodnevnog&quot; razumijevanja svijeta, kako se ono izražava u ukupnosti naših odnosa prema 'u ruci' entitetima svijeta, možemo postaviti odgovarajuće temelje za specifična znanstvena istraživanja specifičnih entiteta unutar svijeta.

Za Heideggera u ''Biću i vremenu'' ovo ilustrira, na vrlo praktičan način, način na koji je 'pri ruci', kao sadašnjost ili vječnost (kao, na primjer, znanstveni zakon ili Platonov oblik), počeo dominirati intelektualnom mišlju, osobito od [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]] . Da bismo razumjeli pitanje [[Bitak|bitka,]] moramo paziti da ne padnemo u ovo izravnavanje, ili zaborav bića, koje je počelo nagrizati zapadnu misao od Sokrata, vidi metafiziku prisutnosti .

=== Odlučnost ===

: (njemački: ''Entschlossenheit'' )

Odlučnost se odnosi na nečiju sposobnost &quot;otvaranja&quot; vlastitog okvira inteligibilnosti (tj. davanje smisla vlastitim riječima i postupcima u uvjetima cjelokupnog života) i sposobnost da se prihvati &quot;priziv savjesti&quot;.

Ovo se različito prevodi kao &quot;zaborav bića&quot; ili &quot;nesvjesnost postojanja&quot;. Usko povezan pojam je &quot;Seinsverlassenheit&quot;, preveden kao &quot;napuštanje postojanja&quot;. Heidegger je vjerovao da prožimajući nihilizam u modernom svijetu proizlazi iz ''Seinsverlassenheita.'' &lt;ref&gt;S.L. Bartky (1967) Seinsverlassenheit in the later philosophy of Heidegger, Inquiry, 10:1-4, 74-88, DOI: 10.1080/00201746708601483&lt;/ref&gt; »Ontološka razlika«, razlika između bića/postojanja kao takvog (das Sein) i bića (das Seiende), temeljna je za Heideggera. Zaborav bitka koji se, prema njemu, događa u tijeku zapadne filozofije, svodi se na zaborav ove razlike. &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Heidegger, Martin &amp;#124; Internet Encyclopedia of Philosophy|url=https://iep.utm.edu/heidegge/}}&lt;/ref&gt;

=== Svatko / Oni ===

: (njemački: ''Das Man'', što znači &quot;oni sami&quot;)

Jedan od najzanimljivijih i najvažnijih 'koncepata' u ''Biću i vremenu'' je onaj ''Das Mana'', za koji ne postoji točan engleski prijevod; različiti prijevodi i komentatori koriste različite konvencije. Često se prevodi kao &quot;Oni&quot; ili &quot;Ljudi&quot; ili &quot;Bilo tko&quot;, ali točnije se prevodi kao &quot;Svatko&quot; (kao u &quot;'svatko' treba uvijek stići na vrijeme&quot;). Jan Patočka je za koncept ''Das Man'' označio sinonimnu oznaku ''&quot;javni anonimus&quot;'' . ''Das Man'' potječe od neosobne zamjenice u jednini ''man'' ('svatko', za razliku od 'ja', ili 'ti', ili 'on', ili 'ona', ili 'oni'). I njemački ''muškarac'' i engleski 'one' su neutralni ili neodređeni u pogledu roda i, čak, u određenom smislu, broja, iako obje riječi sugeriraju neodređenu množinu. Semantička uloga riječi ''man'' u njemačkom jeziku gotovo je identična onoj riječi ''one'' u engleskom jeziku ili riječi ''svatko'' u hrvatskom jeziku..

Heidegger se poziva na ovaj koncept ''Svakog'' u objašnjavanju neautentičnih načina postojanja, u kojima Dasein, umjesto da stvarno izabere nešto učiniti, to čini samo zato što &quot;to je ono što svatko čini&quot; ili &quot;to je ono što ljudi čine&quot;. Dakle, ''das Man'' nije ispravan ili mjerljiv entitet, već prije amorfni dio društvene stvarnosti koji učinkovito funkcionira na način na koji funkcionira kroz ovu neopipljivost.

''Das Man'' konstituira mogućnost Daseinovog Bića, pa se tako za ''das Mana'' ne može reći da je netko određeni. Umjesto toga, postojanje 'onih' poznato nam je kroz, na primjer, jezične konvencije i društvene norme. Heidegger tvrdi da &quot;oni&quot; propisuju nečije stanje uma i određuju što i kako netko 'vidi'”.

Da navedem primjere: kada se netko poziva na ono što je opće poznato, kaže se &quot;svatko izbjegava činiti tako nešto&quot;; Kada netko sjedi u automobilu ili autobusu ili čita novine, sudjeluje u svijetu 'onih'. Ovo je značajka 'Onih' kako funkcionira u društvu, autoritet koji nema poseban izvor. U ne moralnom smislu Heidegger suprotstavlja &quot;autentično ja&quot; (&quot;moje vlastito ja&quot;) s &quot;njihovim ja&quot; (&quot;moje neposjedovano ja&quot;).

Ovome srodni koncept je koncept ''apofantičke tvrdnje'' .

=== Svijet ===

: (njemački: ''Welt'' )

Heidegger nam daje četiri načina upotrebe pojma svijet:

:: 1. &quot;Svijet&quot; se koristi kao ontički pojam i označava sveukupnost stvari koje mogu biti pri ruci unutar svijeta.

:: 2. &quot;Svijet&quot; funkcionira kao ontološki pojam i označava Bitak onih stvari koje smo upravo spomenuli. I doista, 'svijet' može postati pojam za bilo koje područje koje obuhvaća mnoštvo entiteta: na primjer, kada se govori o 'svijetu' jednog matematičara, 'svijet' označava područje mogućih objekata matematike.

:: 3. &quot;Svijet&quot; se može shvatiti u drugom ontičkom smislu—ne, međutim, kao oni entiteti koji Dasein u biti nisu i koji se mogu susresti unutar-svijeta, već prije kao ono u ''čemu'' se može reći da 'živi' činjenični Dasein kao takav '. &quot;Svijet&quot; ovdje ima predontološko egzistencijalno značenje. Ovdje opet postoje različite mogućnosti: &quot;svijet&quot; može označavati 'javni' mi-svijet ili nečije 'vlastito' najbliže (domaće) okruženje.

:: 4. Konačno, &quot;svijet&quot; označava ontološko-egzistencijalni koncept ''svjetovnosti (Weltheit'' '')'' . Svjetovnost sama po sebi može imati svoje načine bilo koje strukturne cjeline koje bilo koji posebni 'svjetovi' mogu imati u tom trenutku; ali to u sebi obuhvaća ''apriorni'' karakter svjetovnosti općenito. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.64&lt;/ref&gt;

Napomena, to je treća definicija koju Heidegger obično koristi.

== Vidi također ==

* [[Hermeneutika]]
* [[Filozofija egzistencije|Egzistencijalizam]]
* [[Filozofija 20. stoljeća]]
* [[Kontinentalna filozofija]]

== Reference ==
{{Izvori}}
&lt;nowiki&gt;
[[Kategorija:Metafizika]]
[[Kategorija:Filozofija u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Filozofska terminologija]]
[[Kategorija:Stranice s nepregledanim prijevodima]]&lt;/nowiki&gt;</text>
      <sha1>p8a7gvywzhk6423duxmzsjdvhgx6pw6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432874</id>
      <parentid>6432872</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T13:20:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Krešimir Karamazen</username>
        <id>247162</id>
      </contributor>
      <comment>Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1096201296|Heideggerian terminology]]«</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44454" xml:space="preserve">
[[Martin Heidegger]], njemački filozof [[Filozofija 20. stoljeća|20. stoljeća]], proizveo je opsežan opus kojim je namjeravao temeljito promijeniti smjer [[Filozofija|filozofije]] . Dubina promjene bila je tolika da je smatrao potrebnim uvesti mnoge [[Novotvorenice|neologizme]], često povezane s idiomatskim riječima i frazama u njemačkom jeziku.

Dva od njegovih najosnovnijih neologizama, '''pri ruci''' i '''u ruci''', koriste se za opisivanje različitih stavova prema stvarima u svijetu. Za Heideggera su takvi &quot;stavovi&quot; prethodniji, tj. temeljniji od raznih znanosti o pojedinačnim predmetima u svijetu. Sama znanost je stav, stav koji pokušava neku vrstu neutralnog istraživanja. Ostali povezani pojmovi također su objašnjeni u nastavku.

Heideggerova sveukupna analiza prilično je složena: uzima u obzir dosta povijesti filozofije. Vidi ''Bitak i vrijeme'' za opis njegovog sveukupnog projekta i davanje malog konteksta ovim tehničkim terminima. &lt;ref&gt;Martin Heidegger, ''Being and Time'', trans. John Macquarrie and Edward Robinson. New York: Harper &amp; Row, 1962.&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.67–72&lt;/ref&gt;

== Pojmovi ==

=== Aletheia ===
{{Glavni|#Dasein}}
( Starogrcki: ἀλήθεια)

Heideggerova ideja 'aletheia', ili razotkrivanje ( {{Jezik|de|Erschlossenheit}} ), bio je pokušaj da se shvati kako stvari u svijetu izgledaju ljudskim bićima kao dio otvora u razumljivosti, kao &quot;nezatvorenost&quot; ili &quot;neskrivenost&quot;. (Ovo je Heideggerovo uobičajeno čitanje: aletheia kao {{Jezik|de|Unverborgenheit}} , &quot;neskrivenost&quot;. ) &lt;ref&gt;Rodney R. Coltman, [https://books.google.gr/books?id=DUEjKCKhigMC&amp;dq=Aletheia+verborgenheit&amp;source=gbs_navlinks_s ''The Language of Hermeneutics: Gadamer and Heidegger in Dialogue''], SUNY Press, 1998, p. 38.&lt;/ref&gt; Usko je povezano s pojmom razotkrivanja svijeta, načinom na koji stvari dobivaju svoj smisao kao dio holistički strukturirane, unaprijed protumačene pozadine značenja. U početku je Heidegger želio da aletheia predstavlja reinterpretiranu definiciju [[Istina|istine]] . Međutim, kasnije je ispravio povezanost aletheia-e s istinom.

=== Apofantički ===
( {{Njem.|apophantisch}}   )

Tvrdnja (za razliku od pitanja, sumnje ili izrazitijeg smisla) je ''apofantička'' . To je izjava koja prikriva značenje i umjesto toga daje nešto što je pri ruci. Na primjer, &quot;Predsjednik je na godišnjem odmoru&quot; i &quot;Sol je natrijev klorid&quot; su rečenice koje, zbog svog apofantičnog karaktera, 'Oni' lako mogu pokupiti i ponoviti u vijestima i tračevima. Međutim, stvarno 'spremno u ruci' značenje i kontekst mogu se izgubiti.

=== Biti-u-svijetu ===
( {{Njem.|In-der-Welt-sein}}  )

Biti-u-svijetu Heideggerova je zamjena za pojmove kao što su subjekt, objekt, svijest i svijet. Za njega, rascjep stvari na subjekt/objekt, kakav se nalazi u zapadnoj tradiciji, pa čak i u jeziku, mora biti prevladan, kao što je naznačeno korijenskom strukturom [[Edmund Husserl|Husserlovog]] i Brentanovog koncepta intencionalnosti, tj. da je sva svijest svijest o nečemu, da ne postoji svijest, kao takva, odsječena od objekta (bilo da se radi o misli ili percepciji). Niti postoje objekti bez neke svijesti koja ih promatra ili je uključena u njih.

Na najosnovnijoj razini ''bivanja-u-svijetu,'' Heidegger primjećuje da uvijek postoji raspoloženje, raspoloženje koje nas &quot;napada&quot; u nereflektiranoj odanosti čovječanstva svijetu. Raspoloženje ne dolazi ni &quot;izvana&quot; ni &quot;iznutra&quot;, već proizlazi iz bivanja-u-svijetu. Osoba se može okrenuti od raspoloženja, ali to je samo prema drugom raspoloženju, kao dijelu fakticiteta . Samo s raspoloženjem netko smije susresti stvari u svijetu. {{Jezik|de|[[Dasein]]}} (supojam za biti-u-svijetu) ima otvorenost prema svijetu koja je konstituirana usklađenošću raspoloženja ili stanja uma. Kao takav, {{Jezik|de|Dasein}} je &quot; bačena &quot; &quot;projekcija&quot; ( {{Jezik|de|geworfener Entwurf}} ), projicira se na mogućnosti koje stoje pred njim ili mogu biti skrivene, te tumači i razumije svijet u smislu mogućnosti. Takvo projektiranje nema nikakve veze s pristajanjem na plan koji je već smišljen. To nije plan. {{Jezik|de|Dasein}} sebe uvijek shvaća u smislu mogućnosti. Razumijevamo: {{Jezik|de|Dasein}} su mogućnosti kao mogućnosti. 

=== Biti-prema-smrti ===
( {{Njem.|Sein-zum-Tode}}  )

Biti-prema-smrti nije orijentacija koja dovodi {{Jezik|de|[[Dasein]]}} bliže svom kraju, u smislu kliničke smrti, već je prije način postojanja. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.247.&lt;/ref&gt; Biti-prema-smrti odnosi se na proces rasta kroz svijet gdje određeno predviđanje vodi {{Jezik|de|Dasein}} ka stjecanju autentične perspektive. Osigurava ga strah od smrti. U analizi vremena ono se otkriva kao trostruko stanje [[Bitak|Bića]] . Vrijeme, sadašnjost i pojam &quot;vječnog&quot; načini su temporalnosti, što je način na koji čovječanstvo gleda na vrijeme. Za Heideggera je to vrlo različito od pogrešnog pogleda na vrijeme kao linearni niz prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Umjesto toga, on to vidi kao ekstazu, izvan-sebe, budućih projekcija (mogućnosti) i nečijeg mjesta u povijesti kao dijela svoje generacije. Mogućnosti su, dakle, sastavni dio razumijevanja vremena; projekti, ili bačena projekcija u-svijetu, su ono što apsorbira i usmjerava ljude. Budućnost, kao smjer prema budućnosti koja uvijek sadrži prošlost – ono što je bilo – primarni je modus {{Jezik|de|Dasein}} temporalnosti.

Smrt je ta mogućnost koja je apsolutna nemogućnost {{Jezik|de|Dasein}}-a . Kao takva, ne može se usporediti ni s jednim drugim završetkom ili &quot;istrčavanjem&quot; nečega. Na primjer, nečija smrt nije empirijski događaj. Za Heideggera, smrt je {{'}} ''Dasein-ovo'' 'najvlastitije' (ona je ono što osvjetljava ''Dasein'' u njegovoj individualnosti), ona je nerelacijska (nitko ne može nekome oduzeti nečiju smrt ili umrijeti umjesto njega, a vlastitu smrt ne možemo shvatiti kroz smrt drugog ''Daseina'' ), i smrt se ne može nadmašiti. &quot;Još ne&quot; života uvijek je već dio ''Daseina'' : &quot;čim čovjek oživi, odmah je dovoljno star da umre.&quot; Trostruki uvjet smrti stoga je istovremeno nečija &quot;najvlastitija mogućnost-za-bivanje, ne-odnosna, i ne može  se oduzeti&quot;. Smrt je određena u svojoj neizbježnosti, ali autentično Biće-prema-smrti razumije neodređenu prirodu vlastite neizbježne smrti - nikad se ne zna kada ili kako će doći. Međutim, ta neodređenost ne stavlja smrt u neko daleko, buduće &quot;ne-još&quot;; autentični Bitak-prema-smrti shvaća nečiju individualnu smrt kao uvijek već negov dio. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.255.&lt;/ref&gt;

Uz prosječnu, svakodnevnu (normalnu) raspravu o smrti, sve se to prikriva. &quot;Oni&quot; govore o tome na bjegući način, prenose to kao nešto što se događa u nekom trenutku, ali još nije &quot;prisutno pri ruci&quot; kao ''stvarnost'', i skrivaju njen karakter kao vlastitu mogućnost, predstavljajući ga kao da ne pripada nikome posebno. Postaje obezvrijeđen - redefiniran kao neutralan i prizeman aspekt postojanja koji ne zaslužuje autentično razmatranje. &quot;Umire se&quot; tumači se kao činjenica i znači &quot;nitko ne umire&quot;. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.253-4.&lt;/ref&gt;

S druge strane, autentičnost izvlači ''Dasein'' iz &quot;Onih&quot;, dijelom otkrivajući njegovo mjesto kao dijela &quot;Onih&quot;. Heidegger tvrdi da ''Autentični bitak-prema-smrti'' poziva ''Daseinovo'' individualno jastvo izvan njegovog {{'}} oni-ja&quot; i oslobađa ga da prevrednuje život sa stajališta konačnosti. Čineći to, ''Dasein'' se otvara za &quot; tjeskobu/strepnju&quot;, koja se naizmjenično prevodi kao &quot;strah&quot; ili kao &quot;tjeskoba&quot;. Tjeskoba, za razliku od straha, nema nikakav poseban razlog za strah; tjeskoba je pred Bićem-u-svijetu općenito — to jest, tjeskoba je pred {{Jezik|de|Dasein}}-ovim vlastitim ja. Strah je šokantna individuacija {{Jezik|de|Dasein}}-a , kada shvati da nije kod kuće u svijetu, ili kada se nađe licem u lice sa svojom vlastitom &quot; negostoljubivošću &quot; (njem. {{Jezik|de|Unheimlich}} , &quot;nije kao doma&quot;). Kod {{Jezik|de|Dasein}} individuacije, otvoren je za slušanje &quot;zova savjesti&quot; (njemački {{Jezik|de|Gewissensruf}} ), koji dolazi od {{Jezik|de|Dasein}} vlastito Ja kada želi biti svoje Ja. Ovo Ja je tada otvoreno istini, shvaćenoj kao neskrivenost (grč. aletheia ). U ovom trenutku vizije, {{Jezik|de|Dasein}} razumije skriveno kao i samu skrivenost, ukazujući na Heideggerovo redovito sjedinjavanje suprotnosti; u ovom slučaju istina i neistina. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.260–74.&lt;/ref&gt;

=== Biti sa ===
( {{Njem.|Mitsein}}  )

Pojam &quot;Biti-sa&quot; odnosi se na ontološku karakteristiku ljudskog bića, da je ono uvijek već {{Efn|By &quot;[[always already]]&quot; Heidegger means that every phenomenological inspection of the human being finds this characteristic. It is not founded on something else.}} s drugima svoje vrste. Ovu tvrdnju ne treba shvatiti kao činjeničnu izjavu o pojedincu, da se on trenutno nalazi u prostornoj blizini jednog ili više drugih pojedinaca, već prije izjavu o biću svakog čovjeka, da u strukturama njegovog bića- u-svijetu se nalazi implicitna referenca na druge ljude, jer se ne može živjeti bez drugih. Ljudi su (drugi, ne Heidegger) nazvani &quot;ultrasocijalnim&quot; &lt;ref&gt;Haidt, Jonathan. ''The Happiness Hypothesis: Finding Modern Truth in Ancient Wisdom''. New York: Basic Books, 2006, pp. 47 ff.&lt;/ref&gt; i &quot;obvezno društvenim&quot;. &lt;ref&gt;de Waal, Frans. ''Primates and Philosophers: How Morality Evolved''. Princeton: Princeton University Press, 2006, p. 4.&lt;/ref&gt; Heidegger, iz svoje fenomenološke perspektive, ovu značajku ljudskog života naziva &quot;biti-sa&quot; ( {{Jezik|de|Mitsein}} ), i kaže da je bitno za biti čovjek, &lt;ref&gt;Heidegger 1962, p. 156, H.125.&lt;/ref&gt; klasificirajući kao neautentično kada osoba ne uspijeva prepoznati koliko i na koji način netko misli o sebi i kako se obično ponaša pod utjecajem našeg društvenog okruženja. Heidegger ga svrstava u autentično kada netko obrati pozornost na taj utjecaj i samostalno odluči hoće li se s njim složiti ili ne. Živjeti potpuno bez takvog utjecaja, međutim, nije opcija u Heideggerovom gledištu.

=== Briga (ili briga) ===
( {{Njem.|Sorge}}  )

Temeljna osnova bivanja-u-svijetu nije, za Heideggera, materija ili duh, nego briga:&lt;blockquote&gt;Dasein-ov fakticitet je takav da se njegov Bitak-u-svijetu uvijek raspršio ili čak podijelio na određene načine Bivanja-u. Mnoštvo istih pokazuju sljedeći primjeri: imati posla s nečim, proizvoditi nešto, baviti se nečim i paziti na to, koristiti se nečim, odreći se nečega i pustiti to, poduzeti, ostvariti, dokazati, ispitivati, smatrati, raspravljati, utvrđivati. . . . &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.56&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;Svi ovi načini Bivanja u sebi zabrinjavaju ( {{Jezik|de|Sorge}} , [[wiktionary:cura|briga]] ) kao njihova vrsta Bića. Baš kao što bi znanstvenik mogao istraživati ili pretraživati i pretpostavljati neutralnost, može se vidjeti da ispod toga postoji raspoloženje, briga znanstvenika da otkrije, otkrije nove ideje ili teorije i pokuša izravnati vremenske aspekte.

=== Čistac ===
Na njemačkom riječ Lichtung znači čistina, kao npr. čistina u šumi. Budući da je njen korijen njemačka riječ za svjetlo ( {{Jezik|de|Licht}} ), ponekad se prevodi i kao &quot;osvjetljenje&quot;, a kod Heideggera se odnosi na nužnost čistine na kojoj se sve može pojaviti, čistine na kojoj se neka stvar ili ideja može pokazati, ili biti neskrivena. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.133&lt;/ref&gt; Obratite pažnju na odnos koji ovo ima s ''Aletheiom'' (pogledajte glavni članak ili gornji unos) i otkrivanje .

Bića ( {{Jezik|de|Seiendes}} ), ali ne i sam Bitak ( {{Jezik|de|Sein}} ), ističu se kao na čistini, ili fizički kao u prostoru. &lt;ref&gt;This notion of the clearing, or of aspects pertaining to the leeway, spacing, giving room, and dwelling is treated in: [[Nader El-Bizri]] &quot;ON KAI KHORA: Situating Heidegger between the Sophist and the Timaeus,&quot; ''Studia Phaenomenologica'', Vol. IV, Issues 1-2 (2004), pp. 73–98; [[Nader El-Bizri]], &quot;Being at Home Among Things: Heidegger's Reflections on Dwelling&quot;, ''Environment, Space, Place'', Vol. 3 (2011), pp. 47–71; Nader El-Bizri, &quot;On Dwelling: Heideggerian Allusions to Architectural Phenomenology&quot;, Studia UBB. Philosophia, Vol. 60, No. 1 (2015): 5-30. See also [[Khôra]] and [[Phenomenology (architecture)]] in addition to the 'architecture' section under the main Heidegger entry on Wikipedia.&lt;/ref&gt; Stoga, piše Hubert Dreyfus, &quot;stvari se pokazuju u svjetlu našeg razumijevanja postojanja.&quot; &lt;ref&gt;Hubert Dreyfus, ''Being-in-the-World''. Cambridge: MIT Press, 1995. p. 163&lt;/ref&gt; Tako čistac omogućuje otkrivanje bića ( {{Jezik|de|Seiendes}} ), kao i pristup Daseinovu vlastitom biću. Čistac nije, samo po sebi, entitet koji se može spoznati izravno, u smislu u kojem se zna o entitetima svijeta. Kao što Heidegger piše u ''O podrijetlu umjetničkog djela'' :&lt;blockquote&gt;Usred bića kao cjeline pojavljuje se otvoreno mjesto. Postoji čistina, rasvjeta. S obzirom na ono što jest, bićima je  ovaj čistac u većem stupnju nego što su bića. Ovo otvoreno središte stoga nije okruženo onim što jest; nego samo svjetlosno središte okružuje sve što jest, poput Ništa koje jedva poznajemo. Ono što jest može biti, kao biće, samo ako stoji unutar i ističe se unutar onoga što je osvijetljeno na ovoj čistini. Samo ta čistina daje i jamči nama ljudima prolaz do onih bića koja mi sami nismo i pristup biću koje mi sami jesmo. &lt;ref&gt;Heidegger, M. 2001, On the Origin of the Work of Art. In Poetry, language, thought. (A. Hofstadter, Trans.) (1st ed.). New York: Perennical Classics. (Original work published 1971)&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;

=== {{Jezik|de|Destruktion}} ===
Utemeljen u djelu [[Martin Luther|Martina Luthera]], &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Crowe|first=Benjamin|title=Heidegger's Religious Origins: Destruction and Authenticity|date=2006|publisher=Indiana University Press|isbn=0253347068|edition=Hardcover|location=Bloomington, IN|page=2; also see 7|quote=Heidegger... chose a name for it which itself reflects the importance of Luther to his thinking: '''Destruktion''', a Germanized version of the term '''destructio''' used quite frequently in Luther's early writings.|author-link=Benjamin D. Crowe}}&lt;/ref&gt; Heidegger konceptualizira filozofiju kao zadatak uništavanja [[Ontologija|ontoloških koncepata]], uključujući obična svakodnevna značenja riječi kao što su vrijeme, povijest, bitak, teorija, smrt, um, tijelo, materija, logika itd.:&lt;blockquote&gt;Kada tradicija tako postane gospodarom, čini to na takav način da ono što 'prenosi' bude toliko nedostupno, proksimalno i djelomično, da postaje prilično skriveno. Tradicija uzima ono što je došlo do nas i predaje to samoočiglednosti; ona blokira naš pristup onim iskonskim 'izvorima' iz kojih su kategorije i pojmovi koji su nam predani sasvim istinski izvučeni. Doista, to nas tjera da zaboravimo da su imali takvo podrijetlo i tjera nas da pretpostavimo da je nužnost vraćanja tim izvorima nešto što ne trebamo ni razumjeti. ( ''Bitak i vrijeme'', str. 43)&lt;/blockquote&gt;Heidegger smatra da se tradicija tu i tamo može kalcificirati:&lt;blockquote&gt;Ako pitanje Bića da treba učiniti transparentnom vlastitu povijest, tada se ova okorjela tradicija mora olabaviti, a skrivanja koja je ona donijela razriješiti. Mi shvaćamo ovaj zadatak kao zadatak u kojem, uzimajući pitanje Bića kao svoj trag, trebamo uništiti tradicionalni sadržaj drevne ontologije sve dok ne dođemo do onih iskonskih iskustava u kojima smo postigli svoje prve načine određivanja prirode Bića - načine koje su nas od tada vodile. ( ''Bitak i vrijeme'', str. 44)&lt;/blockquote&gt;Heidegger potom primjećuje pozitivnost svog projekta {{Jezik|de|Destruktion}} :&lt;blockquote&gt;...nema nikakve veze s opakim relativiziranjem ontoloških stajališta. Ali ovo uništenje jednako je daleko od negativnog osjećaja otresanja ontološke tradicije. Moramo, naprotiv, istaknuti pozitivne mogućnosti te tradicije, a to znači zadržati je u njezinim granicama; a oni su zauzvrat dani činjenično na način na koji je pitanje formulirano u to vrijeme, i na način na koji je moguće polje za istraživanje time omeđeno. Sa svoje negativne strane, ovo se uništenje ne povezuje s prošlošću; njegova je kritika usmjerena na 'danas' i na prevladavajući način tretiranja povijesti ontologije. . . Ali pokopati prošlost u ništavnost (Nichtigkeit) nije svrha ovog uništenja; njegov cilj je pozitivan; njegova negativna funkcija ostaje neizražena i neizravna. ( ''Bitak i vrijeme'', str. 44)&lt;/blockquote&gt;

=== {{Jezik|de|Dasein}} ===
U svom nastojanju da redefinira čovjeka, Heidegger uvodi izjavu: 'najvlastitije od Daseina sastoji se u njegovom postojanju'. &lt;ref&gt;BT, 68&lt;/ref&gt; Heidegger konceptualizira postojanje oko jedinstvenih osobina čovjeka, za kojeg smatra da je &quot;njegovo vlastito biće je pitanje za njega&quot;. &lt;ref&gt;BT, 33&lt;/ref&gt; U Heideggerovom gledištu, čovjek definira svoje vlastito biće svojim djelovanjem i izborima, te je sposoban birati među mogućnostima, aktualizirajući barem jednu od raspoloživih mogućnosti dok pritom zatvara druge. Ovo hvaćanje samo nekih mogućnosti definira čovjeka kao jednu vrstu sebe, a ne drugu: nepošten izbor definira osobu kao nepoštenu, popravljanje razbijenih prozora definira osobu kao staklara, i tako dalje. Ti se izbori donose kontinuirano i svakodnevno, pa je čovjek u stanju definirati sebe kako se kreće. Stoga je živjeti život osobe stvar stalnog zauzimanja stava o vlastitom osjećaju sebe, a nečiji osjećaj sebe definira se zauzimanjem tog stajališta. Kako nijedan izbor nije 'jednom zauvijek', čovjek mora neprestano birati za svoj osjećaj sebe.

Ovome se dodaje da postojanje svega ostalog na planetu predstavlja problem za čovjeka, budući da se čovječanstvo bavi stvarima onakvima kakve jesu i osobama onakvima kakve jesu. Samo se osobe, na primjer, odnose prema drugima kao da imaju smisla i da se smisleno uklapaju u i s drugim stvarima i/ili aktivnostima. Samo se čovjek, biće koje je u načinu postojanja, može susresti s drugim entitetom u njegovom instrumentalnom karakteru. Opet, 'biti problem' znači biti zabrinut zbog nečega i brinuti se za nešto. Drugim riječima, biće od {{Jezik|de|Dasein}} u smislu postojanja je tako konstituirano da u samom svom biću ima brižan odnos prema vlastitom biću. Ovaj odnos nije teorijski ili samorefleksivan, već prije predteorijski odnos koji Heidegger naziva odnosom ili odjeljkom razumijevanja. {{Jezik|de|Dasein}} shvaća sebe u vlastitom biću ili {{Jezik|de|Dasein}} je na način da mu se njegovo biće uvijek otkriva. To je otkrivanje bića ono što razlikuje {{Jezik|de|Dasein}} od svih drugih bića. Ovakav način postojanja {{Jezik|de|Dasein}}-a s kojim postoji odnos naziva se 'egzistencija'. &lt;ref&gt;BT, 32&lt;/ref&gt; Nadalje, bitno je imati jasno razumijevanje izraza 'najvlastitiji'. To je hrvatski prijevod njemačkog {{Jezik|de|wesen}} obično se prevodi kao 'suština' ('što-istvo'). Glagolski oblik njemačkog izraza {{Jezik|de|wesen}} približava se indijskom korijenu vasati, što znači stanovanje, život, rast, sazrijevanje, kretanje itd. Dakle, ovaj verbalni dinamički karakter impliciran u riječi {{Jezik|de|wesen}} treba imati na umu kako bismo razumjeli nijansu heideggerovske upotrebe 'egzistencije'. Ako tradicionalno {{Jezik|de|wesen}} bilo prevedeno kao bit u smislu 'što', za Heideggera takav prijevod nije prikladan za razumijevanje onoga što je jedinstveno ljudsko. Heidegger preuzima oblik postojanja od [[Latinski jezik|latinske]] riječi {{Jezik|la|ex-sistere}} (izvan sebe) s naznakom jedinstvene karakteristike bića čovjeka u smislu dinamičkog &quot;kako&quot; nasuprot tradicionalnom poimanju u smislu &quot;što&quot;. Stoga postojanje za Heideggera znači kako {{Jezik|de|Dasein}} u samom svom načinu postojanja uvijek je izvan sebe u odnosu na relaciju, brigu. Stoga treba strogo razlikovati ono što je {{Jezik|de|Dasein}} -u 'najvlastitije' od onih drugih načina bića. 'Najvlastitije' Heidegger zove izrazom 'egzistencija' za bitak čovjeka. Za ono što je najvlastitije drugim vrstama bića, on koristi izraz prisutno-pri ruci. Različiti elementi Egzistencije nazivaju se 'egzistencijali', a elementi onoga što je pri ruci zovu se 'kategorije'. Prema Heideggeru &quot;samo čovjek postoji, sve ostale stvari jesu (ne postoje)&quot;. Važno je razumjeti da ovaj pojam 'egzistencije' kao onoga što je čovjeku najviše vlastito nije statičan koncept koji treba jednom zauvijek definirati u smislu sadržaja, već se mora razumjeti u smislu nečega što varira od pojedinca do pojedinca i s vremena na vrijeme za razliku od drugih bića koja imaju fiksnu suštinu. Ono biće čije je najvlastitije u načinu postojanja naziva se {{Jezik|de|Dasein}} . Na njemačkom, {{Jezik|de|da}} ima prostornu konotaciju ili biti 'tamo' ili 'ovdje'. {{Jezik|de|Dasein}} stoga može značiti jednostavno &quot;biti tamo ili ovdje&quot;. U njemačkom bi se moglo odnositi i na postojanje (za razliku od suštine) nečega, posebno čovjeka. Međutim, Heidegger ovom pojmu pridaje novo ontološko značenje. Njemački izraz {{Jezik|de|Dasein}} sastoji se od dvije komponente: {{Jezik|de|Da}} i {{Jezik|de|sein}} . U hajdegerovskoj upotrebi, sufiks {{Jezik|de|-sein}} stoji za bitak čovjeka u načinu postojanja i {{Jezik|de|Da-}} stoji za trostruko razotkrivanje. Prema Heideggeru, biće čovjeka je na način trostrukog razotkrivanja. Odnosno, ontološka jedinstvenost čovjeka sastoji se u tome što njegovo biće postaje {{Jezik|de|da}} /sfera, gdje  {{Jezik|de|Dasein}} otkriva ne samo vlastito biće, nego i biće drugih neljudskih bića, kao i fenomen svijeta. Otuda za Heideggera pojam {{Jezik|de|Dasein}} naziv je za ontološku strukturu ontičkog ljudskog bića.

=== Razotkrivanje ===
 
( {{Njem.|Erschlossenheit}}  )

Hubert Dreyfus i Charles Spinosa pišu: &quot;Prema Heideggeru, naša je priroda biti otkrivači svijeta. To jest, pomoću naše opreme i koordiniranih praksi mi ljudska bića otvaramo koherentne, različite kontekste ili svjetove u kojima opažamo, osjećamo, djelujemo i mislimo.&quot; &lt;ref&gt;Hubert Dreyfus and Charles Spinosa, &quot;Further Reflections on Heidegger, Technology and the Everyday,&quot; in Nikolas Kompridis, ed. ''Philosophical Romanticism'', New York: Routledge, 2006, 265.&lt;/ref&gt;

Heidegger učenjak Nikolas Kompridis piše: &quot;Otkrivanje svijeta odnosi se, s namjernom dvosmislenošću, na proces koji se zapravo događa na dvije različite razine. Na jednoj razini, odnosi se na razotkrivanje već interpretiranog, simbolički strukturiranog svijeta; svijet, onaj unutar kojeg se uvijek već nalazimo. Na drugoj razini, odnosi se jednako na razotkrivanje novih horizonata značenja kao i na razotkrivanje prethodno skrivenih ili netematiziranih dimenzija značenja.” &lt;ref&gt;Nikolas Kompridis, &quot;On World Disclosure: Heidegger, Habermas and Dewey,&quot; Thesis Eleven 1994; 37; 29-45.&lt;/ref&gt;

=== Diskurs ===
( {{Njem.|Rede}}  ) Ontološko-egzistencijalna struktura {{Jezik|de|Dasein}}-a sastoji se od &quot;bačenosti&quot; ( {{Jezik|de|Geworfenheit}} ), &quot;projekcija&quot; ( {{Jezik|de|Entwurf}} ), i &quot;biti-zajedno-sa&quot; ( {{Jezik|de|Sein-bei}} ). Ova tri temeljna obilježja postojanja neodvojivo su vezana za &quot;diskurs&quot; ( {{Jezik|de|Rede}} ), shvaćen kao najdublje razvijanje jezika. &lt;ref&gt;Parvis Emad, ''On the Way to Heidegger’s Contributions to Philosophy'', University of Wisconsin Press, 2007, p. 189.&lt;/ref&gt;

=== Oprema ===
( {{Njem.|das Zeug}}  ) {{Jezik|de|Das Zeug}} odnosi se na predmet u svijetu s kojim imamo smislene poslove. Gotovo neprevodiv izraz, Heideggerova oprema može se smatrati zbirnom imenicom, tako da nikada nije prikladno nazvati nešto 'opremom'. Umjesto toga, njegova upotreba često odražava da znači alat ili kao &quot;da bi nešto&quot; za {{Jezik|de|Dasein}} . Alati, u ovom kolektivnom smislu, i budući da su ''spremni u ruci'', uvijek postoje u mreži drugih alata i organizacija, npr. papir je na stolu u sobi na sveučilištu. Obično je neprikladno vidjeti takvu opremu samu ili kao nešto što ''je pri ruci'' .

Drugi, manje prozaičan način razmišljanja o 'opremi' je kao o 'stvari s kojom se može raditi' oko nas, zajedno sa svojim kontekstom. &quot;Papir s kojim se može raditi stvari, sa stola, na sveučilištu, u gradu, u svijetu, u svemiru.&quot; 'Oprema' se odnosi na stvar, njezine mogućnosti korisnosti i njezin kontekst.

=== {{Jezik|de|Ereignis}} ===
{{Jezik|de|Ereignis}} često se prevodi kao &quot;događaj&quot;, ali se bolje razumije u smislu nečega što &quot;dolazi u vidokrug&quot;.

Ereignis se pojavljuje u Heideggerovim kasnijim djelima i nije ga lako sažeti. Najodrživiji tretman teme javlja se u zagonetnim i teškim ''Prilozima filozofiji'' . 

=== Postojanje ===
{{Glavni|Existentiel}}
( {{Njem.|Existenz}}  )

=== Existentiell ===
( {{Njem.|Existenziell}}  )

=== Fundamentalna ontologija ===
Tradicionalna ontologija pita &quot;Zašto nešto postoji?&quot;, dok se Heideggerova temeljna ontologija pita &quot;Što znači da nešto postoji?&quot; . Taylor Carman piše (2003.) da je Heideggerova &quot;temeljna ontologija&quot; temeljna u odnosu na tradicionalnu ontologiju u tome što se tiče &quot;onoga što svako razumijevanje entiteta nužno pretpostavlja, naime, naše razumijevanje onoga na temelju čega su entiteti entiteti.&quot; &lt;ref&gt;Information Heidegger's Analytic Interpretation, Discourse and Authenticity in Being and Time, pp. 8 - 52&lt;/ref&gt;

=== {{Jezik|de|Gelassenheit}} ===
Često se prevodi kao &quot;oslobađanje&quot;. &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Heidegger|first=Martin|url=https://books.google.com/books?id=TAU5TrvkX2wC|title=Country Path Conversations|publisher=[[Indiana University Press]]|others=Translated by Bret W. Davis|year=2010|isbn=978-0-253-00439-0|location=[[Bloomington, Indiana]]|page=[https://books.google.com/books?id=TAU5TrvkX2wC&amp;pg=PR11 xi]|id=|quote=I have followed the established consensus in translating this term as 'releasement.' However, it should be kept in mind that the traditional and still commonly used German word conveys a sense of 'calm composure,' especially and originally that which accompanies an existential or religious experience of letting-go, being-let, and letting-be.}}&lt;/ref&gt;  Heidegger je izraz posudio iz kršćanske mistične tradicije, otprilike od [[Meister Eckhart|Meistera Eckharta]] . &lt;ref name=&quot;Hackett&quot;&gt;{{Citiranje knjige|url=https://books.google.com/books?id=LvQYpn5OlvkC|title=A Companion to Meister Eckhart|publisher=[[Brill Publishers|BRILL]]|year=2012|isbn=978-9-004-18347-6|editor-last=Hackett|editor-first=Jeremiah|location=[[Leiden]]|page=[https://books.google.com/books?id=LvQYpn5OlvkC&amp;pg=689 689]|id=}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Heidegger|first=Martin|url=https://books.google.com/books?id=TAU5TrvkX2wC|title=Country Path Conversations|date=14 June 2010|others=Translated by Bret W. Davis|isbn=9780253004390|page=[https://books.google.com/books?id=TAU5TrvkX2wC&amp;pg=PR11 xi]|quote=The word Gelassenheit [...] has a long history in German thought. It was coined by Meister Eckhart in the thirteenth century and subsequently used by a number of other mystics, theologians, and philosophers.}}&lt;/ref&gt; 

=== {{Jezik|de|Geworfenheit}} ===
de. Geworfenheit opisuje čovjekove pojedinačne egzistencije kao &quot;bačenost&quot; (de. geworfen) u svijet. Za Williama J. Richardsona, Heidegger je upotrijebio ovaj jedinstveni izraz, &quot;bačenost&quot;, da &quot;opiše [ta] dva elementa izvorne situacije, nekontrola nad vlastitim podrijetlom i referentna ovisnost o drugim bićima&quot;.
[[Datoteka:Bühlerhöhe.jpg|mini| Hotel Bühlerhöhe [ de ] Dvorac (&quot; [[wiktionary:Höhe|visina Bühl&quot;]] )]]

=== {{Jezik|de|Kehre}} ===
Kehre, ili &quot;zaokret&quot; (die Kehre) izraz je koji Heidegger rijetko koristi, ali ga upotrebljavaju komentatori koji se pozivaju na promjenu u njegovim spisima već 1930. godine koja je postala jasno uspostavljena 1940-ih. Ponavljajuće teme koje karakteriziraju veći dio Kehre uključuju poeziju i tehnologiju. Komentatori (npr.  [[William J. Richardson]]) opisuju, na različite načine, promjenu fokusa ili veliku promjenu u pogledu.

''Uvod u metafiziku'' iz 1935. &quot;jasno pokazuje pomak&quot; prema jeziku s prethodnog naglaska na {{Jezik|de|Dasein}} u ''Biću i vremenu'' osam godina ranije, prema eseju Briana Barda iz 1993. pod naslovom &quot;Heideggerovo čitanje Heraklita&quot;. &lt;ref&gt;Brian Bard, 1993, essay, see sections one and three https://sites.google.com/site/heideggerheraclitus/&lt;/ref&gt; U predavanju iz 1950. Heidegger je formulirao poznatu izreku &quot; Jezik govori &quot;, kasnije objavljenu u zbirci eseja {{Jezik|de|Unterwegs zur Sprache}} iz 1959. , a sabrano u engleskoj knjizi ''Poetry, Language, Thought'' iz 1971. godine. &lt;ref name=&quot;Lyon06&quot;&gt;Lyon, James K. [https://books.google.com/books?id=vB_Tv7A9oI8C ''Paul Celan and Martin Heidegger: an unresolved conversation, 1951–1970''], pp. 128–9&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;Philipse98&quot;&gt;Philipse, Herman (1998) ''Heidegger's philosophy of being: a critical interpretation'', p. 205&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;Heidegger (1971) ''Poetry, Language, Thought'', translation and introduction by Albert Hofstadter, pp. xxv and 187ff&lt;/ref&gt;

Ovu navodnu promjenu — ovdje primijenjenu na oko trideset godina Heideggerove 40-godišnje spisateljske karijere — opisali su komentatori s vrlo različitih stajališta; uključujući i promjenu prioriteta s ''Bivanja i vremena'' na ''Vrijeme i bitak'' — naime, s prebivanja (biti) u svijetu na djelovanje (vrijeme) u svijetu.  &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Heidegger|first=Martin|url=https://books.google.com/books?id=mr_U4MOjJuYC|title=On Time and Being|publisher=[[University of Chicago Press]]|others=Translated by Joan Stambaugh|year=2002|isbn=0-226-32375-7|location=Chicago|chapter=Time and Being|chapter-url=https://books.google.com/books?id=mr_U4MOjJuYC&amp;pg=PA1}}&lt;/ref&gt;  (Ovaj aspekt, posebno esej iz 1951., utjecao je na nekoliko značajnih teoretičara, uključujući Christiana Norberg-Schulza, Dalibora Veselyja, Josepha Rykwerta, [[Daniel Libeskind|Daniela Libeskinda]] i filozofa Nadera El-Bizrija . ) &lt;ref&gt;Refer to a recent study on Heidegger's conception of &quot;dwelling&quot; as set in: [[Nader El-Bizri]], 'On Dwelling: Heideggerian Allusions to Architectural [[Phenomenology (philosophy)|Phenomenology]]', [http://studia.ubbcluj.ro/download/pdf/920.pdf ''Studia UBB Philosophia'' 60 (2015): 5-30]. See also the related article on Heidegger's reflections on Plato's [[khôra]] in: [[Nader El-Bizri]], &quot;''On kai [[khôra]]'': Situating Heidegger between the ''Sophist'' and the ''Timaeus''&quot;, ''Studia Phaenomenologica'', Vol. IV, Issue 1–2 (2004), pp. 73–98.&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Davies|first=Paul|date=April 11, 2017|title=Martin Heidegger (1889-1976)|url=https://www.architectural-review.com/essays/reputations/martin-heidegger-1889-1976}}&lt;/ref&gt;

Drugi tumači vjeruju da &quot; {{Jezik|de|Kehre}} &quot; ne postoji ili je njegov značaj prenaglašen. Thomas Sheehan (2001.) vjeruje da je ova navodna promjena &quot;daleko manje dramatična nego što se obično sugerira&quot;, te je uključivala promjenu u fokusu i metodi. &lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;Thomas Sheehan, &quot;Kehre and Ereignis, a proglenoma to Introduction to Metaphysics&quot; in &quot;A companion to Heidegger's Introduction to Metaphysics&quot; page 15, 2001,&lt;/ref&gt; Sheehan tvrdi da se tijekom svoje karijere Heidegger nikada nije usredotočio na &quot; [[bitak]] &quot;, već je radije pokušao definirati &quot;[ono što] donosi bitak kao datost entiteta&quot;. &lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; &lt;ref&gt;Dee also, Sheehan, &quot;Making sense of Heidegger. A paradigm shift.&quot; New Heidegger Research. London (England) 2015.&lt;/ref&gt; Mark Wrathall &lt;ref&gt;Wrathall, Mark: Heidegger and Unconcealment: Truth, Language, and History, Cambridge University Press, 2011&lt;/ref&gt; tvrdio je (2011.) da {{Jezik|de|Kehre}} ne nalazi se u Heideggerovim spisima, već je jednostavno pogrešno shvaćanje. Kao dokaz za ovo gledište, Wrathall vidi dosljednost svrhe u Heideggerovoj cjeloživotnoj potrazi i usavršavanju njegova pojma &quot;neskrivenosti&quot;.

=== Metontologija ===
Metontologija je neologizam koji je Heidegger uveo u svom kolegiju &quot;Metafizički temelji logike&quot; iz 1928. godine. Pojam se odnosi na ontičku sferu ljudskog iskustva. &lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=McNeill|first=William|year=1992|title=Metaphysics, Fundamental Ontology, Metontology 1925—1935|url=https://www.jstor.org/stable/45010876|journal=Heidegger Studies|volume=8|pages=63–79|jstor=45010876}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Overgaard|first=Søren|year=2006|title=&quot;Incarnality&quot; and Metontology: A Reply to Frank Schalow|url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00071773.2006.11006566?journalCode=rbsp20|journal=Journal of the British Society for Phenomenology|volume=37|pages=92–94|doi=10.1080/00071773.2006.11006566}}&lt;/ref&gt; Dok se ontologija bavi cijelim svijetom u širokim i apstraktnim terminima, metontologija se bavi konkretnim temama; Heidegger nudi primjere spolnih razlika i etike.

=== Ontika ===
( {{Njem.|ontisch}}  )

Heidegger koristi pojam ontika, često u suprotnosti s pojmom ontologija, kada daje deskriptivna obilježja određene stvari i &quot;jednostavne činjenice&quot; njezina postojanja. Ontičko je ono što nešto čini onim što jest.

Za pojedinca koji raspravlja o prirodi &quot;bića&quot;, nečiji ontik mogao bi se odnositi na fizičke, činjenične elemente koji proizvode i/ili su u osnovi vlastite stvarnosti - fizički mozak i njegove podstrukture. Moralisti postavljaju pitanje moralne ontike kada raspravljaju o tome postoji li vanjski, objektivni, neovisni izvor ili izvor moralnosti koji nadilazi kulturu i vrijeme.

=== Ontološki ===
( {{Njem.|ontologisch}}  )

Za razliku od &quot;ontic&quot; ( {{Jezik|de|ontisch}} ), ontološki se koristi kada je u pitanju priroda ili smislena struktura postojanja. [[Ontologija]], disciplina filozofije, usredotočena je na formalno proučavanje Bića. Dakle, nešto što je ontološko bavi se razumijevanjem i istraživanjem Bića, osnove Bića ili koncepta samog Bića.

Za pojedinca koji raspravlja o prirodi &quot;bića&quot;, ontološko bi se moglo odnositi na nečije vlastito, subjektivno, fenomenološko iskustvo postojanja u prvom licu.

=== Ontološka razlika ===
Središnje mjesto u Heideggerovoj filozofiji je razlika između ''bića'' kao takvog i specifičnih entiteta. &lt;ref name=&quot;Wheeler&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Wheeler|first=Michael|date=2020|title=Martin Heidegger|url=https://plato.stanford.edu/entries/heidegger/|website=The Stanford Encyclopedia of Philosophy|publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Schalow|first=Frank|url=https://philpapers.org/rec/SCHHDO-2|title=Historical Dictionary of Heidegger's Philosophy|date=2010|publisher=Scarecrow Press|chapter=Ontological difference}}&lt;/ref&gt; On to naziva &quot;ontološkom razlikom&quot; i optužuje zapadnu tradiciju u filozofiji da je ''zaboravila'' ovu razliku, što je dovelo do pogrešnog shvaćanja &quot;bića kao takvog&quot; kao posebnog entiteta. &lt;ref name=&quot;Wheeler&quot; /&gt; &lt;ref name=&quot;Dahlstrom&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Dahlstrom|first=D. O.|url=https://www.encyclopedia.com/philosophy-and-religion/philosophy/philosophy-terms-and-concepts/ontology|title=New Catholic Encyclopedia|date=2004|publisher=Gale|chapter=Ontology}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;Korab-Karpowicz&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Korab-Karpowicz|first=W. J.|title=Heidegger, Martin|url=https://iep.utm.edu/heidegge/|website=Internet Encyclopedia of Philosophy}}&lt;/ref&gt; (Vidi [[wiktionary:reification|reifikacija]] )

=== Mogućnost ===
( {{Njem.|Möglichkeit}}  )

Möglichkeit je pojam korišten samo jednom u određenom izdanju Bića i vremena. Čini se da u tekstu taj pojam označava &quot;mogućnost čija je vjerojatnost veća od nula&quot;. Barem, kad bi se koristila u kontekstu, ovo je jedina uvjerljiva definicija.

=== Pri ruci ===
( {{Njem.|Vorhanden, vorhandenheit}}  )

S onim što je '''pri ruci''' imamo (za razliku od &quot;spremnog u ruci&quot;) stav poput znanstvenika ili teoretičara, da samo gledamo ili promatramo nešto. U viđenju entiteta kao prisutnog, promatrač se bavi samo golim činjenicama stvari ili koncepta, onako kako su prisutni i kako bi teoretizirao o tome. Ovaj način gledanja je nezainteresiran za brigu koju bi mogao imati za {{Jezik|de|Dasein}} , njegovu povijest ili korisnost. Ovaj stav se često opisuje kao postojanje u neutralnom prostoru bez nekog posebnog raspoloženja ili subjektivnosti. Međutim, za Heideggera postojanje nije potpuno nezainteresirano ili neutralno. Ima raspoloženje i dio je metafizike prisutnosti koja nastoji sve sniziti. Svojim spisima Heidegger nastoji ostvariti {{Jezik|de|Destruktion}} (vidi gore) ove metafizike prisutnosti.

Prisutno pri ruci nije način na koji se stvari u svijetu obično susreću, i otkriva se samo kao manjkav ili sekundaran modus, npr. kada se čekić slomi, gubi svoju korisnost i čini se da je samo tu, pri ruci . Kada se neka stvar otkrije kao pri ruci, ona se izdvaja od bilo kojeg korisnog skupa opreme, ali ubrzo gubi ovaj način prisutnosti pri ruci i postaje nešto, na primjer, što se mora popraviti ili zamijeniti.

=== Spremno u ruci ===
( {{Njem.|Griffbereit, zuhanden, zuhandenheit}}  )

U gotovo svim slučajevima čovječanstvo je uključeno u svijet na običan, i više uključen način, poduzimajući zadatke s ciljem postizanja nečega. Uzmimo za primjer čekić: spreman je za upotrebu; koristimo ga bez teoretiziranja. Zapravo, ako bismo na to gledali kao na nešto 'pri ruci', lako bismo mogli pogriješiti. Tek kad se slomi ili nešto pođe po zlu, možemo vidjeti čekić kao da nam je 'u ruci', samo leži tamo. Međutim, čak i tada možda nije u potpunosti 'u ruci', budući da se sada pokazuje kao nešto što treba popraviti ili zbrinuti, i stoga je dio ukupne naše uključenosti. U ovom slučaju njegovo Biće može se promatrati kao nespremnost rukovanje. Heidegger ocrtava tri načina nespremnosti za rukovanje: Uočljivo (oštećeno; npr. puklo je ožičenje svjetiljke), Nametljivo (nedostaje dio koji je potreban za funkcioniranje entiteta; npr. nalazimo da nedostaje žarulja), Tvrdoglavo (kada nam je entitet prepreka u nastavku projekta; npr. lampa mi zaklanja pogled na zaslon računala).

Važno je da ono što je 'spremno u ruci' proizlazi samo iz prethodnog stava u kojem nam je stalo do onoga što se događa i vidimo čekić u kontekstu ili svijetu opreme koja je pri ruci ili udaljena, i koja je tu &quot;kako bi&quot; učinio nešto. U tom smislu ono što je ''spremno pri ruci'' je ''primordijalno'' u usporedbi s onim '''sada spremno u ruci''' . Pojam primordijalno ovdje ne implicira nešto iskonsko, već upućuje na Heideggerovu ideju da se Bitak može razumjeti samo kroz ono što nam je svakodnevno i &quot;blisko&quot;. Naše svakodnevno razumijevanje svijeta nužno je dio bilo koje vrste znanstvenih ili teorijskih proučavanja entiteta 'pri ruci'. Samo proučavanjem našeg &quot;prosječno-svakodnevnog&quot; razumijevanja svijeta, kako se ono izražava u ukupnosti naših odnosa prema 'u ruci' entitetima svijeta, možemo postaviti odgovarajuće temelje za specifična znanstvena istraživanja specifičnih entiteta unutar svijeta.

Za Heideggera u ''Biću i vremenu'' ovo ilustrira, na vrlo praktičan način, način na koji je 'pri ruci', kao sadašnjost ili vječnost (kao, na primjer, znanstveni zakon ili Platonov oblik), počeo dominirati intelektualnom mišlju, osobito od [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]] . Da bismo razumjeli pitanje [[Bitak|bitka,]] moramo paziti da ne padnemo u ovo izravnavanje, ili zaborav bića, koje je počelo nagrizati zapadnu misao od Sokrata, vidi metafiziku prisutnosti .

=== Odlučnost ===

: (njemački: ''Entschlossenheit'' )

Odlučnost se odnosi na nečiju sposobnost &quot;otvaranja&quot; vlastitog okvira inteligibilnosti (tj. davanje smisla vlastitim riječima i postupcima u uvjetima cjelokupnog života) i sposobnost da se prihvati &quot;priziv savjesti&quot;.

Ovo se različito prevodi kao &quot;zaborav bića&quot; ili &quot;nesvjesnost postojanja&quot;. Usko povezan pojam je &quot;Seinsverlassenheit&quot;, preveden kao &quot;napuštanje postojanja&quot;. Heidegger je vjerovao da prožimajući nihilizam u modernom svijetu proizlazi iz ''Seinsverlassenheita.'' &lt;ref&gt;S.L. Bartky (1967) Seinsverlassenheit in the later philosophy of Heidegger, Inquiry, 10:1-4, 74-88, DOI: 10.1080/00201746708601483&lt;/ref&gt; »Ontološka razlika«, razlika između bića/postojanja kao takvog (das Sein) i bića (das Seiende), temeljna je za Heideggera. Zaborav bitka koji se, prema njemu, događa u tijeku zapadne filozofije, svodi se na zaborav ove razlike. &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Heidegger, Martin &amp;#124; Internet Encyclopedia of Philosophy|url=https://iep.utm.edu/heidegge/}}&lt;/ref&gt;

=== Svatko / Oni ===

: (njemački: ''Das Man'', što znači &quot;oni sami&quot;)

Jedan od najzanimljivijih i najvažnijih 'koncepata' u ''Biću i vremenu'' je onaj ''Das Mana'', za koji ne postoji točan engleski prijevod; različiti prijevodi i komentatori koriste različite konvencije. Često se prevodi kao &quot;Oni&quot; ili &quot;Ljudi&quot; ili &quot;Bilo tko&quot;, ali točnije se prevodi kao &quot;Svatko&quot; (kao u &quot;'svatko' treba uvijek stići na vrijeme&quot;). Jan Patočka je za koncept ''Das Man'' označio sinonimnu oznaku ''&quot;javni anonimus&quot;'' . ''Das Man'' potječe od neosobne zamjenice u jednini ''man'' ('svatko', za razliku od 'ja', ili 'ti', ili 'on', ili 'ona', ili 'oni'). I njemački ''muškarac'' i engleski 'one' su neutralni ili neodređeni u pogledu roda i, čak, u određenom smislu, broja, iako obje riječi sugeriraju neodređenu množinu. Semantička uloga riječi ''man'' u njemačkom jeziku gotovo je identična onoj riječi ''one'' u engleskom jeziku ili riječi ''svatko'' u hrvatskom jeziku..

Heidegger se poziva na ovaj koncept ''Svakog'' u objašnjavanju neautentičnih načina postojanja, u kojima Dasein, umjesto da stvarno izabere nešto učiniti, to čini samo zato što &quot;to je ono što svatko čini&quot; ili &quot;to je ono što ljudi čine&quot;. Dakle, ''das Man'' nije ispravan ili mjerljiv entitet, već prije amorfni dio društvene stvarnosti koji učinkovito funkcionira na način na koji funkcionira kroz ovu neopipljivost.

''Das Man'' konstituira mogućnost Daseinovog Bića, pa se tako za ''das Mana'' ne može reći da je netko određeni. Umjesto toga, postojanje 'onih' poznato nam je kroz, na primjer, jezične konvencije i društvene norme. Heidegger tvrdi da &quot;oni&quot; propisuju nečije stanje uma i određuju što i kako netko 'vidi'”.

Da navedem primjere: kada se netko poziva na ono što je opće poznato, kaže se &quot;svatko izbjegava činiti tako nešto&quot;; Kada netko sjedi u automobilu ili autobusu ili čita novine, sudjeluje u svijetu 'onih'. Ovo je značajka 'Onih' kako funkcionira u društvu, autoritet koji nema poseban izvor. U ne moralnom smislu Heidegger suprotstavlja &quot;autentično ja&quot; (&quot;moje vlastito ja&quot;) s &quot;njihovim ja&quot; (&quot;moje neposjedovano ja&quot;).

Ovome srodni koncept je koncept ''apofantičke tvrdnje'' .

=== Svijet ===

: (njemački: ''Welt'' )

Heidegger nam daje četiri načina upotrebe pojma svijet:

:: 1. &quot;Svijet&quot; se koristi kao ontički pojam i označava sveukupnost stvari koje mogu biti pri ruci unutar svijeta.

:: 2. &quot;Svijet&quot; funkcionira kao ontološki pojam i označava Bitak onih stvari koje smo upravo spomenuli. I doista, 'svijet' može postati pojam za bilo koje područje koje obuhvaća mnoštvo entiteta: na primjer, kada se govori o 'svijetu' jednog matematičara, 'svijet' označava područje mogućih objekata matematike.

:: 3. &quot;Svijet&quot; se može shvatiti u drugom ontičkom smislu—ne, međutim, kao oni entiteti koji Dasein u biti nisu i koji se mogu susresti unutar-svijeta, već prije kao ono u ''čemu'' se može reći da 'živi' činjenični Dasein kao takav '. &quot;Svijet&quot; ovdje ima predontološko egzistencijalno značenje. Ovdje opet postoje različite mogućnosti: &quot;svijet&quot; može označavati 'javni' mi-svijet ili nečije 'vlastito' najbliže (domaće) okruženje.

:: 4. Konačno, &quot;svijet&quot; označava ontološko-egzistencijalni koncept ''svjetovnosti (Weltheit'' '')'' . Svjetovnost sama po sebi može imati svoje načine bilo koje strukturne cjeline koje bilo koji posebni 'svjetovi' mogu imati u tom trenutku; ali to u sebi obuhvaća ''apriorni'' karakter svjetovnosti općenito. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.64&lt;/ref&gt;

Napomena, to je treća definicija koju Heidegger obično koristi.

== Vidi također ==

* [[Hermeneutika]]
* [[Filozofija egzistencije|Egzistencijalizam]]
* [[Filozofija 20. stoljeća]]
* [[Kontinentalna filozofija]]

== Reference ==
{{Izvori}}
&lt;nowiki&gt;
[[Kategorija:Metafizika]]
[[Kategorija:Filozofija u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Filozofska terminologija]]
[[Kategorija:Stranice s nepregledanim prijevodima]]&lt;/nowiki&gt;</text>
      <sha1>e8nwia62wcnph4shlxket02dxvp9oli</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432900</id>
      <parentid>6432874</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T14:31:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Krešimir Karamazen</username>
        <id>247162</id>
      </contributor>
      <comment>Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1096201296|Heideggerian terminology]]«</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44402" xml:space="preserve">
[[Martin Heidegger]], njemački filozof [[Filozofija 20. stoljeća|20. stoljeća]], proizveo je opsežan opus kojim je namjeravao temeljito promijeniti smjer [[Filozofija|filozofije]] . Dubina promjene bila je tolika da je smatrao potrebnim uvesti mnoge [[Novotvorenice|neologizme]], često povezane s idiomatskim riječima i frazama u njemačkom jeziku.

Dva od njegovih najosnovnijih neologizama, '''pri ruci''' i '''u ruci''', koriste se za opisivanje različitih stavova prema stvarima u svijetu. Za Heideggera su takvi &quot;stavovi&quot; prethodniji, tj. temeljniji od raznih znanosti o pojedinačnim predmetima u svijetu. Sama znanost je stav, i to stav koji pokušava neku vrstu neutralnog istraživanja. Ostali povezani pojmovi također su objašnjeni u nastavku.

Heideggerova sveukupna analiza prilično je složena: uzima u obzir dosta povijesti filozofije. Vidi ''Bitak i vrijeme'' za opis njegovog sveukupnog projekta.&lt;ref&gt;Martin Heidegger, ''Being and Time'', trans. John Macquarrie and Edward Robinson. New York: Harper &amp; Row, 1962.&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.67–72&lt;/ref&gt;

== Pojmovi ==

=== Aletheia ===
{{Glavni|#Dasein}}
( Starogrcki: ἀλήθεια)

Heideggerova ideja 'aletheia', ili razotkrivanje ( {{Jezik|de|Erschlossenheit}} ), bio je pokušaj da se shvati kako stvari u svijetu izgledaju ljudskim bićima kao dio otvora u razumljivosti, kao &quot;nezatvorenost&quot; ili &quot;neskrivenost&quot;. (Ovo je Heideggerovo uobičajeno čitanje: aletheia kao {{Jezik|de|Unverborgenheit}} , &quot;neskrivenost&quot;. ) &lt;ref&gt;Rodney R. Coltman, [https://books.google.gr/books?id=DUEjKCKhigMC&amp;dq=Aletheia+verborgenheit&amp;source=gbs_navlinks_s ''The Language of Hermeneutics: Gadamer and Heidegger in Dialogue''], SUNY Press, 1998, p. 38.&lt;/ref&gt; Usko je povezano s pojmom razotkrivanja svijeta, načinom na koji stvari dobivaju svoj smisao kao dio holistički strukturirane, unaprijed protumačene pozadine značenja. U početku je Heidegger želio da aletheia predstavlja reinterpretiranu definiciju [[Istina|istine]] . Međutim, kasnije je ispravio povezanost aletheia-e s istinom.

=== Apofantički ===
( {{Njem.|apophantisch}}   )

Tvrdnja (za razliku od pitanja, sumnje ili izrazitijeg smisla) je ''apofantička'' . To je izjava koja prikriva značenje i umjesto toga daje nešto što je pri ruci. Na primjer, &quot;Predsjednik je na godišnjem odmoru&quot; i &quot;Sol je natrijev klorid&quot; su rečenice koje, zbog svog apofantičnog karaktera, 'Oni' lako mogu pokupiti i ponoviti u vijestima i tračevima. Međutim, stvarno 'spremno u ruci' značenje i kontekst mogu se izgubiti.

=== Biti-u-svijetu ===
( {{Njem.|In-der-Welt-sein}}  )

Biti-u-svijetu Heideggerova je zamjena za pojmove kao što su subjekt, objekt, svijest i svijet. Za njega, rascjep stvari na subjekt/objekt, kakav se nalazi u zapadnoj tradiciji, pa čak i u jeziku, mora biti prevladan, kao što je naznačeno korijenskom strukturom [[Edmund Husserl|Husserlovog]] i Brentanovog koncepta intencionalnosti, tj. da je sva svijest svijest o nečemu, da ne postoji svijest, kao takva, odsječena od objekta (bilo da se radi o misli ili percepciji). Niti postoje objekti bez neke svijesti koja ih promatra ili je uključena u njih.

Na najosnovnijoj razini ''bivanja-u-svijetu,'' Heidegger primjećuje da uvijek postoji raspoloženje, raspoloženje koje nas &quot;napada&quot; u nereflektiranoj odanosti čovječanstva svijetu. Raspoloženje ne dolazi ni &quot;izvana&quot; ni &quot;iznutra&quot;, već proizlazi iz bivanja-u-svijetu. Osoba se može okrenuti od raspoloženja, ali to je samo prema drugom raspoloženju, kao dijelu fakticiteta . Samo s raspoloženjem netko smije susresti stvari u svijetu. {{Jezik|de|[[Dasein]]}} (supojam za biti-u-svijetu) ima otvorenost prema svijetu koja je konstituirana usklađenošću raspoloženja ili stanja uma. Kao takav, {{Jezik|de|Dasein}} je &quot; bačena &quot; &quot;projekcija&quot; ( {{Jezik|de|geworfener Entwurf}} ), projicira se na mogućnosti koje stoje pred njim ili mogu biti skrivene, te tumači i razumije svijet u smislu mogućnosti. Takvo projektiranje nema nikakve veze s pristajanjem na plan koji je već smišljen. To nije plan. {{Jezik|de|Dasein}} sebe uvijek shvaća u smislu mogućnosti. Razumijevamo: {{Jezik|de|Dasein}} su mogućnosti kao mogućnosti. 

=== Biti-prema-smrti ===
( {{Njem.|Sein-zum-Tode}}  )

Biti-prema-smrti nije orijentacija koja dovodi {{Jezik|de|[[Dasein]]}} bliže svom kraju, u smislu kliničke smrti, već je prije način postojanja. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.247.&lt;/ref&gt; Biti-prema-smrti odnosi se na proces rasta kroz svijet gdje određeno predviđanje vodi {{Jezik|de|Dasein}} ka stjecanju autentične perspektive. Izvor predviđanja je strah od smrti. U analizi vremena 'biti-prema-smrti' se otkriva kao trostruko stanje [[Bitak|Bića]] . Vrijeme, sadašnjost i pojam &quot;vječnog&quot; načini su temporalnosti, kako čovječanstvo gleda na vrijeme. Za Heideggera je to vrlo različito od pogrešnog pogleda na vrijeme kao linearni niz prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Umjesto toga, on to vidi kao ekstazu, izvan-sebe, budućih projekcija (mogućnosti) i nečijeg mjesta u povijesti kao dijela svoje generacije. Mogućnosti su, dakle, sastavni dio razumijevanja vremena; projekti, ili bačena projekcija u-svijetu, su ono što apsorbira i usmjerava ljude. Budućnost, kao smjer prema budućnosti koja uvijek sadrži prošlost – ono što je bilo – primarni je modus {{Jezik|de|Dasein}} temporalnosti.

Smrt je ta mogućnost koja je apsolutna nemogućnost Daseina . Kao takva, ne može se usporediti ni s jednim drugim završetkom ili &quot;istrčavanjem&quot; nečega. Na primjer, nečija smrt nije empirijski događaj. Za Heideggera, smrt je {{'}} ''Dasein-ovo'' 'najvlastitije' (ona je ono što osvjetljava ''Dasein'' u njegovoj individualnosti), ona je nerelacijska (nitko ne može nekome oduzeti nečiju smrt ili umrijeti umjesto njega, a vlastitu smrt ne možemo shvatiti kroz smrt drugog ''Daseina''), i smrt se ne može nadmašiti te izbjeći. &quot;Još ne&quot; života uvijek je već dio ''Daseina'': &quot;čim čovjek oživi, odmah je dovoljno star da umre.&quot; Trostruki uvjet smrti stoga je istovremeno nečija &quot;najvlastitija mogućnost-za-bivanje, ne-odnosna, i ne može  se oduzeti&quot;. Smrt je određena u svojoj neizbježnosti, ali autentično Bivanje-prema-smrti razumije neodređenu prirodu vlastite neizbježne smrti - nikad se ne zna kada ili kako će doći. Međutim, ta neodređenost ne stavlja smrt u neko daleko, buduće &quot;ne-još&quot;; autentični Bitak-prema-smrti shvaća nečiju individualnu smrt kao uvijek već negov dio. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.255.&lt;/ref&gt;

Uz prosječnu, svakodnevnu (normalnu) raspravu o smrti, sve se to prikriva. &quot;Oni&quot; govore o tome na izbjegavajući način, prenose to kao nešto što se događa u nekom trenutku, ali još nije &quot;prisutno pri ruci&quot; kao ''stvarnost'', i skrivaju njen karakter kao nečiiju 'najvlastitiju' mogućnost, predstavljajući je kao da ne pripada nikome posebno. Postaje obezvrijeđena - redefinirana kao neutralan i prizeman aspekt postojanja koji ne zaslužuje autentično razmatranje. &quot;Umire se&quot; tumači se kao činjenica i znači &quot;nitko ne umire&quot;. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.253-4.&lt;/ref&gt;

S druge strane, autentičnost izvlači ''Dasein'' iz &quot;Onih&quot;, dijelom otkrivajući njegovo mjesto kao dijela &quot;Onih&quot;. Heidegger tvrdi da ''Autentično bivanje-prema-smrti'' poziva ''Daseinovo'' individualno jastvo izvan njegovog {{'}}oni' i oslobađa ga da prevrednuje život sa stajališta konačnosti. Čineći to, ''Dasein'' se otvara za &quot; tjeskobu/strepnju&quot;, koja se naizmjenično prevodi kao &quot;strah&quot; ili kao &quot;tjeskoba&quot;. Tjeskoba, za razliku od straha, nema nikakav poseban razlog za strah; tjeskoba pred Bivanje-u-svijetu općenito — to jest, tjeskoba pred Daseinovim vlastitim ja. Strah je šokantna individuacija Daseina, kada shvati da nije kod kuće u svijetu ili kada se nađe licem u lice sa svojom vlastitom negostoljubivošću (njem. {{Jezik|de|Unheimlich}} , &quot;nije kao doma&quot;). Kod Dasein individuacije, biva otvoren za slušanje &quot;zova savjesti&quot; (njemački {{Jezik|de|Gewissensruf}} ), koji dolazi od Dasienovog vlastitog Ja kada želi biti svoje Ja. Ovo Ja je tada otvoreno istini, shvaćenoj kao neskrivenost (grč. aletheia ). U ovom trenutku vizije, Dasein razumije skriveno kao i samu skrivenost, ukazujući na Heideggerovo redovito sjedinjavanje suprotnosti; u ovom slučaju istina i neistina. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.260–74.&lt;/ref&gt;

=== Biti sa ===
( {{Njem.|Mitsein}}  )

Pojam &quot;Biti-sa&quot; odnosi se na ontološku karakteristiku ljudskog bića, da je ono uvijek već {{Efn|By &quot;[[always already]]&quot; Heidegger means that every phenomenological inspection of the human being finds this characteristic. It is not founded on something else.}} s drugima svoje vrste. Ovu tvrdnju ne treba shvatiti kao činjeničnu izjavu o pojedincu, da se on trenutno nalazi u prostornoj blizini jednog ili više drugih pojedinaca, već prije izjavu o biću svakog čovjeka, da u strukturama njegovog bića- u-svijetu se nalazi implicitna referenca na druge ljude, jer se ne može živjeti bez drugih. Ljudi su (drugi, ne Heidegger) nazvani &quot;ultrasocijalnim&quot; &lt;ref&gt;Haidt, Jonathan. ''The Happiness Hypothesis: Finding Modern Truth in Ancient Wisdom''. New York: Basic Books, 2006, pp. 47 ff.&lt;/ref&gt; i &quot;obvezno društvenim&quot;. &lt;ref&gt;de Waal, Frans. ''Primates and Philosophers: How Morality Evolved''. Princeton: Princeton University Press, 2006, p. 4.&lt;/ref&gt; Heidegger, iz svoje fenomenološke perspektive, ovu značajku ljudskog života naziva &quot;biti-sa&quot; ( {{Jezik|de|Mitsein}} ), i kaže da je bitno za biti čovjek, &lt;ref&gt;Heidegger 1962, p. 156, H.125.&lt;/ref&gt; klasificirajući kao neautentično kada osoba ne uspijeva prepoznati koliko i na koji način netko misli o sebi i kako se obično ponaša pod utjecajem našeg društvenog okruženja. Heidegger ga svrstava u autentično kada netko obrati pozornost na taj utjecaj i samostalno odluči hoće li se s njim složiti ili ne. Živjeti potpuno bez takvog utjecaja, međutim, nije opcija u Heideggerovom gledištu.

=== Briga (ili briga) ===
( {{Njem.|Sorge}}  )

Temeljna osnova bivanja-u-svijetu nije, za Heideggera, materija ili duh, nego briga:&lt;blockquote&gt;Dasein-ov fakticitet je takav da se njegov Bitak-u-svijetu uvijek raspršio ili čak podijelio na određene načine Bivanja-u. Mnoštvo istih pokazuju sljedeći primjeri: imati posla s nečim, proizvoditi nešto, baviti se nečim i paziti na to, koristiti se nečim, odreći se nečega i pustiti to, poduzeti, ostvariti, dokazati, ispitivati, smatrati, raspravljati, utvrđivati. . . . &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.56&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;Svi ovi načini Bivanja u sebi zabrinjavaju ( {{Jezik|de|Sorge}} , [[wiktionary:cura|briga]] ) kao njihova vrsta Bića. Baš kao što bi znanstvenik mogao istraživati ili pretraživati i pretpostavljati neutralnost, može se vidjeti da ispod toga postoji raspoloženje, briga znanstvenika da otkrije, otkrije nove ideje ili teorije i pokuša izravnati vremenske aspekte.

=== Čistac ===
Na njemačkom riječ Lichtung znači čistina, kao npr. čistina u šumi. Budući da je njen korijen njemačka riječ za svjetlo ( {{Jezik|de|Licht}} ), ponekad se prevodi i kao &quot;osvjetljenje&quot;, a kod Heideggera se odnosi na nužnost čistine na kojoj se sve može pojaviti, čistine na kojoj se neka stvar ili ideja može pokazati, ili biti neskrivena. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.133&lt;/ref&gt; Obratite pažnju na odnos koji ovo ima s ''Aletheiom'' (pogledajte glavni članak ili gornji unos) i otkrivanje .

Bića ( {{Jezik|de|Seiendes}} ), ali ne i sam Bitak ( {{Jezik|de|Sein}} ), ističu se kao na čistini, ili fizički kao u prostoru. &lt;ref&gt;This notion of the clearing, or of aspects pertaining to the leeway, spacing, giving room, and dwelling is treated in: [[Nader El-Bizri]] &quot;ON KAI KHORA: Situating Heidegger between the Sophist and the Timaeus,&quot; ''Studia Phaenomenologica'', Vol. IV, Issues 1-2 (2004), pp. 73–98; [[Nader El-Bizri]], &quot;Being at Home Among Things: Heidegger's Reflections on Dwelling&quot;, ''Environment, Space, Place'', Vol. 3 (2011), pp. 47–71; Nader El-Bizri, &quot;On Dwelling: Heideggerian Allusions to Architectural Phenomenology&quot;, Studia UBB. Philosophia, Vol. 60, No. 1 (2015): 5-30. See also [[Khôra]] and [[Phenomenology (architecture)]] in addition to the 'architecture' section under the main Heidegger entry on Wikipedia.&lt;/ref&gt; Stoga, piše Hubert Dreyfus, &quot;stvari se pokazuju u svjetlu našeg razumijevanja postojanja.&quot; &lt;ref&gt;Hubert Dreyfus, ''Being-in-the-World''. Cambridge: MIT Press, 1995. p. 163&lt;/ref&gt; Tako čistac omogućuje otkrivanje bića ( {{Jezik|de|Seiendes}} ), kao i pristup Daseinovu vlastitom biću. Čistac nije, samo po sebi, entitet koji se može spoznati izravno, u smislu u kojem se zna o entitetima svijeta. Kao što Heidegger piše u ''O podrijetlu umjetničkog djela'' :&lt;blockquote&gt;Usred bića kao cjeline pojavljuje se otvoreno mjesto. Postoji čistina, rasvjeta. S obzirom na ono što jest, bićima je  ovaj čistac u većem stupnju nego što su bića. Ovo otvoreno središte stoga nije okruženo onim što jest; nego samo svjetlosno središte okružuje sve što jest, poput Ništa koje jedva poznajemo. Ono što jest može biti, kao biće, samo ako stoji unutar i ističe se unutar onoga što je osvijetljeno na ovoj čistini. Samo ta čistina daje i jamči nama ljudima prolaz do onih bića koja mi sami nismo i pristup biću koje mi sami jesmo. &lt;ref&gt;Heidegger, M. 2001, On the Origin of the Work of Art. In Poetry, language, thought. (A. Hofstadter, Trans.) (1st ed.). New York: Perennical Classics. (Original work published 1971)&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;

=== {{Jezik|de|Destruktion}} ===
Utemeljen u djelu [[Martin Luther|Martina Luthera]], &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Crowe|first=Benjamin|title=Heidegger's Religious Origins: Destruction and Authenticity|date=2006|publisher=Indiana University Press|isbn=0253347068|edition=Hardcover|location=Bloomington, IN|page=2; also see 7|quote=Heidegger... chose a name for it which itself reflects the importance of Luther to his thinking: '''Destruktion''', a Germanized version of the term '''destructio''' used quite frequently in Luther's early writings.|author-link=Benjamin D. Crowe}}&lt;/ref&gt; Heidegger konceptualizira filozofiju kao zadatak uništavanja [[Ontologija|ontoloških koncepata]], uključujući obična svakodnevna značenja riječi kao što su vrijeme, povijest, bitak, teorija, smrt, um, tijelo, materija, logika itd.:&lt;blockquote&gt;Kada tradicija tako postane gospodarom, čini to na takav način da ono što 'prenosi' bude toliko nedostupno, proksimalno i djelomično, da postaje prilično skriveno. Tradicija uzima ono što je došlo do nas i predaje to samoočiglednosti; ona blokira naš pristup onim iskonskim 'izvorima' iz kojih su kategorije i pojmovi koji su nam predani sasvim istinski izvučeni. Doista, to nas tjera da zaboravimo da su imali takvo podrijetlo i tjera nas da pretpostavimo da je nužnost vraćanja tim izvorima nešto što ne trebamo ni razumjeti. ( ''Bitak i vrijeme'', str. 43)&lt;/blockquote&gt;Heidegger smatra da se tradicija tu i tamo može kalcificirati:&lt;blockquote&gt;Ako pitanje Bića da treba učiniti transparentnom vlastitu povijest, tada se ova okorjela tradicija mora olabaviti, a skrivanja koja je ona donijela razriješiti. Mi shvaćamo ovaj zadatak kao zadatak u kojem, uzimajući pitanje Bića kao svoj trag, trebamo uništiti tradicionalni sadržaj drevne ontologije sve dok ne dođemo do onih iskonskih iskustava u kojima smo postigli svoje prve načine određivanja prirode Bića - načine koje su nas od tada vodile. ( ''Bitak i vrijeme'', str. 44)&lt;/blockquote&gt;Heidegger potom primjećuje pozitivnost svog projekta {{Jezik|de|Destruktion}} :&lt;blockquote&gt;...nema nikakve veze s opakim relativiziranjem ontoloških stajališta. Ali ovo uništenje jednako je daleko od negativnog osjećaja otresanja ontološke tradicije. Moramo, naprotiv, istaknuti pozitivne mogućnosti te tradicije, a to znači zadržati je u njezinim granicama; a oni su zauzvrat dani činjenično na način na koji je pitanje formulirano u to vrijeme, i na način na koji je moguće polje za istraživanje time omeđeno. Sa svoje negativne strane, ovo se uništenje ne povezuje s prošlošću; njegova je kritika usmjerena na 'danas' i na prevladavajući način tretiranja povijesti ontologije. . . Ali pokopati prošlost u ništavnost (Nichtigkeit) nije svrha ovog uništenja; njegov cilj je pozitivan; njegova negativna funkcija ostaje neizražena i neizravna. ( ''Bitak i vrijeme'', str. 44)&lt;/blockquote&gt;

=== {{Jezik|de|Dasein}} ===
U svom nastojanju da redefinira čovjeka, Heidegger uvodi izjavu: 'najvlastitije od Daseina sastoji se u njegovom postojanju'. &lt;ref&gt;BT, 68&lt;/ref&gt; Heidegger konceptualizira postojanje oko jedinstvenih osobina čovjeka, za kojeg smatra da je &quot;njegovo vlastito biće je pitanje za njega&quot;. &lt;ref&gt;BT, 33&lt;/ref&gt; U Heideggerovom gledištu, čovjek definira svoje vlastito biće svojim djelovanjem i izborima, te je sposoban birati među mogućnostima, aktualizirajući barem jednu od raspoloživih mogućnosti dok pritom zatvara druge. Ovo hvaćanje samo nekih mogućnosti definira čovjeka kao jednu vrstu sebe, a ne drugu: nepošten izbor definira osobu kao nepoštenu, popravljanje razbijenih prozora definira osobu kao staklara, i tako dalje. Ti se izbori donose kontinuirano i svakodnevno, pa je čovjek u stanju definirati sebe kako se kreće. Stoga je živjeti život osobe stvar stalnog zauzimanja stava o vlastitom osjećaju sebe, a nečiji osjećaj sebe definira se zauzimanjem tog stajališta. Kako nijedan izbor nije 'jednom zauvijek', čovjek mora neprestano birati za svoj osjećaj sebe.

Ovome se dodaje da postojanje svega ostalog na planetu predstavlja problem za čovjeka, budući da se čovječanstvo bavi stvarima onakvima kakve jesu i osobama onakvima kakve jesu. Samo se osobe, na primjer, odnose prema drugima kao da imaju smisla i da se smisleno uklapaju u i s drugim stvarima i/ili aktivnostima. Samo se čovjek, biće koje je u načinu postojanja, može susresti s drugim entitetom u njegovom instrumentalnom karakteru. Opet, 'biti problem' znači biti zabrinut zbog nečega i brinuti se za nešto. Drugim riječima, biće od {{Jezik|de|Dasein}} u smislu postojanja je tako konstituirano da u samom svom biću ima brižan odnos prema vlastitom biću. Ovaj odnos nije teorijski ili samorefleksivan, već prije predteorijski odnos koji Heidegger naziva odnosom ili odjeljkom razumijevanja. {{Jezik|de|Dasein}} shvaća sebe u vlastitom biću ili {{Jezik|de|Dasein}} je na način da mu se njegovo biće uvijek otkriva. To je otkrivanje bića ono što razlikuje {{Jezik|de|Dasein}} od svih drugih bića. Ovakav način postojanja {{Jezik|de|Dasein}}-a s kojim postoji odnos naziva se 'egzistencija'. &lt;ref&gt;BT, 32&lt;/ref&gt; Nadalje, bitno je imati jasno razumijevanje izraza 'najvlastitiji'. To je hrvatski prijevod njemačkog {{Jezik|de|wesen}} obično se prevodi kao 'suština' ('što-istvo'). Glagolski oblik njemačkog izraza {{Jezik|de|wesen}} približava se indijskom korijenu vasati, što znači stanovanje, život, rast, sazrijevanje, kretanje itd. Dakle, ovaj verbalni dinamički karakter impliciran u riječi {{Jezik|de|wesen}} treba imati na umu kako bismo razumjeli nijansu heideggerovske upotrebe 'egzistencije'. Ako tradicionalno {{Jezik|de|wesen}} bilo prevedeno kao bit u smislu 'što', za Heideggera takav prijevod nije prikladan za razumijevanje onoga što je jedinstveno ljudsko. Heidegger preuzima oblik postojanja od [[Latinski jezik|latinske]] riječi {{Jezik|la|ex-sistere}} (izvan sebe) s naznakom jedinstvene karakteristike bića čovjeka u smislu dinamičkog &quot;kako&quot; nasuprot tradicionalnom poimanju u smislu &quot;što&quot;. Stoga postojanje za Heideggera znači kako {{Jezik|de|Dasein}} u samom svom načinu postojanja uvijek je izvan sebe u odnosu na relaciju, brigu. Stoga treba strogo razlikovati ono što je {{Jezik|de|Dasein}} -u 'najvlastitije' od onih drugih načina bića. 'Najvlastitije' Heidegger zove izrazom 'egzistencija' za bitak čovjeka. Za ono što je najvlastitije drugim vrstama bića, on koristi izraz prisutno-pri ruci. Različiti elementi Egzistencije nazivaju se 'egzistencijali', a elementi onoga što je pri ruci zovu se 'kategorije'. Prema Heideggeru &quot;samo čovjek postoji, sve ostale stvari jesu (ne postoje)&quot;. Važno je razumjeti da ovaj pojam 'egzistencije' kao onoga što je čovjeku najviše vlastito nije statičan koncept koji treba jednom zauvijek definirati u smislu sadržaja, već se mora razumjeti u smislu nečega što varira od pojedinca do pojedinca i s vremena na vrijeme za razliku od drugih bića koja imaju fiksnu suštinu. Ono biće čije je najvlastitije u načinu postojanja naziva se {{Jezik|de|Dasein}} . Na njemačkom, {{Jezik|de|da}} ima prostornu konotaciju ili biti 'tamo' ili 'ovdje'. {{Jezik|de|Dasein}} stoga može značiti jednostavno &quot;biti tamo ili ovdje&quot;. U njemačkom bi se moglo odnositi i na postojanje (za razliku od suštine) nečega, posebno čovjeka. Međutim, Heidegger ovom pojmu pridaje novo ontološko značenje. Njemački izraz {{Jezik|de|Dasein}} sastoji se od dvije komponente: {{Jezik|de|Da}} i {{Jezik|de|sein}} . U hajdegerovskoj upotrebi, sufiks {{Jezik|de|-sein}} stoji za bitak čovjeka u načinu postojanja i {{Jezik|de|Da-}} stoji za trostruko razotkrivanje. Prema Heideggeru, biće čovjeka je na način trostrukog razotkrivanja. Odnosno, ontološka jedinstvenost čovjeka sastoji se u tome što njegovo biće postaje {{Jezik|de|da}} /sfera, gdje  {{Jezik|de|Dasein}} otkriva ne samo vlastito biće, nego i biće drugih neljudskih bića, kao i fenomen svijeta. Otuda za Heideggera pojam {{Jezik|de|Dasein}} naziv je za ontološku strukturu ontičkog ljudskog bića.

=== Razotkrivanje ===
 
( {{Njem.|Erschlossenheit}}  )

Hubert Dreyfus i Charles Spinosa pišu: &quot;Prema Heideggeru, naša je priroda biti otkrivači svijeta. To jest, pomoću naše opreme i koordiniranih praksi mi ljudska bića otvaramo koherentne, različite kontekste ili svjetove u kojima opažamo, osjećamo, djelujemo i mislimo.&quot; &lt;ref&gt;Hubert Dreyfus and Charles Spinosa, &quot;Further Reflections on Heidegger, Technology and the Everyday,&quot; in Nikolas Kompridis, ed. ''Philosophical Romanticism'', New York: Routledge, 2006, 265.&lt;/ref&gt;

Heidegger učenjak Nikolas Kompridis piše: &quot;Otkrivanje svijeta odnosi se, s namjernom dvosmislenošću, na proces koji se zapravo događa na dvije različite razine. Na jednoj razini, odnosi se na razotkrivanje već interpretiranog, simbolički strukturiranog svijeta; svijet, onaj unutar kojeg se uvijek već nalazimo. Na drugoj razini, odnosi se jednako na razotkrivanje novih horizonata značenja kao i na razotkrivanje prethodno skrivenih ili netematiziranih dimenzija značenja.” &lt;ref&gt;Nikolas Kompridis, &quot;On World Disclosure: Heidegger, Habermas and Dewey,&quot; Thesis Eleven 1994; 37; 29-45.&lt;/ref&gt;

=== Diskurs ===
( {{Njem.|Rede}}  ) Ontološko-egzistencijalna struktura {{Jezik|de|Dasein}}-a sastoji se od &quot;bačenosti&quot; ( {{Jezik|de|Geworfenheit}} ), &quot;projekcija&quot; ( {{Jezik|de|Entwurf}} ), i &quot;biti-zajedno-sa&quot; ( {{Jezik|de|Sein-bei}} ). Ova tri temeljna obilježja postojanja neodvojivo su vezana za &quot;diskurs&quot; ( {{Jezik|de|Rede}} ), shvaćen kao najdublje razvijanje jezika. &lt;ref&gt;Parvis Emad, ''On the Way to Heidegger’s Contributions to Philosophy'', University of Wisconsin Press, 2007, p. 189.&lt;/ref&gt;

=== Oprema ===
( {{Njem.|das Zeug}}  ) {{Jezik|de|Das Zeug}} odnosi se na predmet u svijetu s kojim imamo smislene poslove. Gotovo neprevodiv izraz, Heideggerova oprema može se smatrati zbirnom imenicom, tako da nikada nije prikladno nazvati nešto 'opremom'. Umjesto toga, njegova upotreba često odražava da znači alat ili kao &quot;da bi nešto&quot; za {{Jezik|de|Dasein}} . Alati, u ovom kolektivnom smislu, i budući da su ''spremni u ruci'', uvijek postoje u mreži drugih alata i organizacija, npr. papir je na stolu u sobi na sveučilištu. Obično je neprikladno vidjeti takvu opremu samu ili kao nešto što ''je pri ruci'' .

Drugi, manje prozaičan način razmišljanja o 'opremi' je kao o 'stvari s kojom se može raditi' oko nas, zajedno sa svojim kontekstom. &quot;Papir s kojim se može raditi stvari, sa stola, na sveučilištu, u gradu, u svijetu, u svemiru.&quot; 'Oprema' se odnosi na stvar, njezine mogućnosti korisnosti i njezin kontekst.

=== {{Jezik|de|Ereignis}} ===
{{Jezik|de|Ereignis}} često se prevodi kao &quot;događaj&quot;, ali se bolje razumije u smislu nečega što &quot;dolazi u vidokrug&quot;.

Ereignis se pojavljuje u Heideggerovim kasnijim djelima i nije ga lako sažeti. Najodrživiji tretman teme javlja se u zagonetnim i teškim ''Prilozima filozofiji'' . 

=== Postojanje ===
{{Glavni|Existentiel}}
( {{Njem.|Existenz}}  )

=== Existentiell ===
( {{Njem.|Existenziell}}  )

=== Fundamentalna ontologija ===
Tradicionalna ontologija pita &quot;Zašto nešto postoji?&quot;, dok se Heideggerova temeljna ontologija pita &quot;Što znači da nešto postoji?&quot; . Taylor Carman piše (2003.) da je Heideggerova &quot;temeljna ontologija&quot; temeljna u odnosu na tradicionalnu ontologiju u tome što se tiče &quot;onoga što svako razumijevanje entiteta nužno pretpostavlja, naime, naše razumijevanje onoga na temelju čega su entiteti entiteti.&quot; &lt;ref&gt;Information Heidegger's Analytic Interpretation, Discourse and Authenticity in Being and Time, pp. 8 - 52&lt;/ref&gt;

=== {{Jezik|de|Gelassenheit}} ===
Često se prevodi kao &quot;oslobađanje&quot;. &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Heidegger|first=Martin|url=https://books.google.com/books?id=TAU5TrvkX2wC|title=Country Path Conversations|publisher=[[Indiana University Press]]|others=Translated by Bret W. Davis|year=2010|isbn=978-0-253-00439-0|location=[[Bloomington, Indiana]]|page=[https://books.google.com/books?id=TAU5TrvkX2wC&amp;pg=PR11 xi]|id=|quote=I have followed the established consensus in translating this term as 'releasement.' However, it should be kept in mind that the traditional and still commonly used German word conveys a sense of 'calm composure,' especially and originally that which accompanies an existential or religious experience of letting-go, being-let, and letting-be.}}&lt;/ref&gt;  Heidegger je izraz posudio iz kršćanske mistične tradicije, otprilike od [[Meister Eckhart|Meistera Eckharta]] . &lt;ref name=&quot;Hackett&quot;&gt;{{Citiranje knjige|url=https://books.google.com/books?id=LvQYpn5OlvkC|title=A Companion to Meister Eckhart|publisher=[[Brill Publishers|BRILL]]|year=2012|isbn=978-9-004-18347-6|editor-last=Hackett|editor-first=Jeremiah|location=[[Leiden]]|page=[https://books.google.com/books?id=LvQYpn5OlvkC&amp;pg=689 689]|id=}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Heidegger|first=Martin|url=https://books.google.com/books?id=TAU5TrvkX2wC|title=Country Path Conversations|date=14 June 2010|others=Translated by Bret W. Davis|isbn=9780253004390|page=[https://books.google.com/books?id=TAU5TrvkX2wC&amp;pg=PR11 xi]|quote=The word Gelassenheit [...] has a long history in German thought. It was coined by Meister Eckhart in the thirteenth century and subsequently used by a number of other mystics, theologians, and philosophers.}}&lt;/ref&gt; 

=== {{Jezik|de|Geworfenheit}} ===
de. Geworfenheit opisuje čovjekove pojedinačne egzistencije kao &quot;bačenost&quot; (de. geworfen) u svijet. Za Williama J. Richardsona, Heidegger je upotrijebio ovaj jedinstveni izraz, &quot;bačenost&quot;, da &quot;opiše [ta] dva elementa izvorne situacije, nekontrola nad vlastitim podrijetlom i referentna ovisnost o drugim bićima&quot;.
[[Datoteka:Bühlerhöhe.jpg|mini| Hotel Bühlerhöhe [ de ] Dvorac (&quot; [[wiktionary:Höhe|visina Bühl&quot;]] )]]

=== {{Jezik|de|Kehre}} ===
Kehre, ili &quot;zaokret&quot; (die Kehre) izraz je koji Heidegger rijetko koristi, ali ga upotrebljavaju komentatori koji se pozivaju na promjenu u njegovim spisima već 1930. godine koja je postala jasno uspostavljena 1940-ih. Ponavljajuće teme koje karakteriziraju veći dio Kehre uključuju poeziju i tehnologiju. Komentatori (npr.  [[William J. Richardson]]) opisuju, na različite načine, promjenu fokusa ili veliku promjenu u pogledu.

''Uvod u metafiziku'' iz 1935. &quot;jasno pokazuje pomak&quot; prema jeziku s prethodnog naglaska na {{Jezik|de|Dasein}} u ''Biću i vremenu'' osam godina ranije, prema eseju Briana Barda iz 1993. pod naslovom &quot;Heideggerovo čitanje Heraklita&quot;. &lt;ref&gt;Brian Bard, 1993, essay, see sections one and three https://sites.google.com/site/heideggerheraclitus/&lt;/ref&gt; U predavanju iz 1950. Heidegger je formulirao poznatu izreku &quot; Jezik govori &quot;, kasnije objavljenu u zbirci eseja {{Jezik|de|Unterwegs zur Sprache}} iz 1959. , a sabrano u engleskoj knjizi ''Poetry, Language, Thought'' iz 1971. godine. &lt;ref name=&quot;Lyon06&quot;&gt;Lyon, James K. [https://books.google.com/books?id=vB_Tv7A9oI8C ''Paul Celan and Martin Heidegger: an unresolved conversation, 1951–1970''], pp. 128–9&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;Philipse98&quot;&gt;Philipse, Herman (1998) ''Heidegger's philosophy of being: a critical interpretation'', p. 205&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;Heidegger (1971) ''Poetry, Language, Thought'', translation and introduction by Albert Hofstadter, pp. xxv and 187ff&lt;/ref&gt;

Ovu navodnu promjenu — ovdje primijenjenu na oko trideset godina Heideggerove 40-godišnje spisateljske karijere — opisali su komentatori s vrlo različitih stajališta; uključujući i promjenu prioriteta s ''Bivanja i vremena'' na ''Vrijeme i bitak'' — naime, s prebivanja (biti) u svijetu na djelovanje (vrijeme) u svijetu.  &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Heidegger|first=Martin|url=https://books.google.com/books?id=mr_U4MOjJuYC|title=On Time and Being|publisher=[[University of Chicago Press]]|others=Translated by Joan Stambaugh|year=2002|isbn=0-226-32375-7|location=Chicago|chapter=Time and Being|chapter-url=https://books.google.com/books?id=mr_U4MOjJuYC&amp;pg=PA1}}&lt;/ref&gt;  (Ovaj aspekt, posebno esej iz 1951., utjecao je na nekoliko značajnih teoretičara, uključujući Christiana Norberg-Schulza, Dalibora Veselyja, Josepha Rykwerta, [[Daniel Libeskind|Daniela Libeskinda]] i filozofa Nadera El-Bizrija . ) &lt;ref&gt;Refer to a recent study on Heidegger's conception of &quot;dwelling&quot; as set in: [[Nader El-Bizri]], 'On Dwelling: Heideggerian Allusions to Architectural [[Phenomenology (philosophy)|Phenomenology]]', [http://studia.ubbcluj.ro/download/pdf/920.pdf ''Studia UBB Philosophia'' 60 (2015): 5-30]. See also the related article on Heidegger's reflections on Plato's [[khôra]] in: [[Nader El-Bizri]], &quot;''On kai [[khôra]]'': Situating Heidegger between the ''Sophist'' and the ''Timaeus''&quot;, ''Studia Phaenomenologica'', Vol. IV, Issue 1–2 (2004), pp. 73–98.&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Davies|first=Paul|date=April 11, 2017|title=Martin Heidegger (1889-1976)|url=https://www.architectural-review.com/essays/reputations/martin-heidegger-1889-1976}}&lt;/ref&gt;

Drugi tumači vjeruju da &quot; {{Jezik|de|Kehre}} &quot; ne postoji ili je njegov značaj prenaglašen. Thomas Sheehan (2001.) vjeruje da je ova navodna promjena &quot;daleko manje dramatična nego što se obično sugerira&quot;, te je uključivala promjenu u fokusu i metodi. &lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;Thomas Sheehan, &quot;Kehre and Ereignis, a proglenoma to Introduction to Metaphysics&quot; in &quot;A companion to Heidegger's Introduction to Metaphysics&quot; page 15, 2001,&lt;/ref&gt; Sheehan tvrdi da se tijekom svoje karijere Heidegger nikada nije usredotočio na &quot; [[bitak]] &quot;, već je radije pokušao definirati &quot;[ono što] donosi bitak kao datost entiteta&quot;. &lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; &lt;ref&gt;Dee also, Sheehan, &quot;Making sense of Heidegger. A paradigm shift.&quot; New Heidegger Research. London (England) 2015.&lt;/ref&gt; Mark Wrathall &lt;ref&gt;Wrathall, Mark: Heidegger and Unconcealment: Truth, Language, and History, Cambridge University Press, 2011&lt;/ref&gt; tvrdio je (2011.) da {{Jezik|de|Kehre}} ne nalazi se u Heideggerovim spisima, već je jednostavno pogrešno shvaćanje. Kao dokaz za ovo gledište, Wrathall vidi dosljednost svrhe u Heideggerovoj cjeloživotnoj potrazi i usavršavanju njegova pojma &quot;neskrivenosti&quot;.

=== Metontologija ===
Metontologija je neologizam koji je Heidegger uveo u svom kolegiju &quot;Metafizički temelji logike&quot; iz 1928. godine. Pojam se odnosi na ontičku sferu ljudskog iskustva. &lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=McNeill|first=William|year=1992|title=Metaphysics, Fundamental Ontology, Metontology 1925—1935|url=https://www.jstor.org/stable/45010876|journal=Heidegger Studies|volume=8|pages=63–79|jstor=45010876}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Overgaard|first=Søren|year=2006|title=&quot;Incarnality&quot; and Metontology: A Reply to Frank Schalow|url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00071773.2006.11006566?journalCode=rbsp20|journal=Journal of the British Society for Phenomenology|volume=37|pages=92–94|doi=10.1080/00071773.2006.11006566}}&lt;/ref&gt; Dok se ontologija bavi cijelim svijetom u širokim i apstraktnim terminima, metontologija se bavi konkretnim temama; Heidegger nudi primjere spolnih razlika i etike.

=== Ontika ===
( {{Njem.|ontisch}}  )

Heidegger koristi pojam ontika, često u suprotnosti s pojmom ontologija, kada daje deskriptivna obilježja određene stvari i &quot;jednostavne činjenice&quot; njezina postojanja. Ontičko je ono što nešto čini onim što jest.

Za pojedinca koji raspravlja o prirodi &quot;bića&quot;, nečiji ontik mogao bi se odnositi na fizičke, činjenične elemente koji proizvode i/ili su u osnovi vlastite stvarnosti - fizički mozak i njegove podstrukture. Moralisti postavljaju pitanje moralne ontike kada raspravljaju o tome postoji li vanjski, objektivni, neovisni izvor ili izvor moralnosti koji nadilazi kulturu i vrijeme.

=== Ontološki ===
( {{Njem.|ontologisch}}  )

Za razliku od &quot;ontic&quot; ( {{Jezik|de|ontisch}} ), ontološki se koristi kada je u pitanju priroda ili smislena struktura postojanja. [[Ontologija]], disciplina filozofije, usredotočena je na formalno proučavanje Bića. Dakle, nešto što je ontološko bavi se razumijevanjem i istraživanjem Bića, osnove Bića ili koncepta samog Bića.

Za pojedinca koji raspravlja o prirodi &quot;bića&quot;, ontološko bi se moglo odnositi na nečije vlastito, subjektivno, fenomenološko iskustvo postojanja u prvom licu.

=== Ontološka razlika ===
Središnje mjesto u Heideggerovoj filozofiji je razlika između ''bića'' kao takvog i specifičnih entiteta. &lt;ref name=&quot;Wheeler&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Wheeler|first=Michael|date=2020|title=Martin Heidegger|url=https://plato.stanford.edu/entries/heidegger/|website=The Stanford Encyclopedia of Philosophy|publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Schalow|first=Frank|url=https://philpapers.org/rec/SCHHDO-2|title=Historical Dictionary of Heidegger's Philosophy|date=2010|publisher=Scarecrow Press|chapter=Ontological difference}}&lt;/ref&gt; On to naziva &quot;ontološkom razlikom&quot; i optužuje zapadnu tradiciju u filozofiji da je ''zaboravila'' ovu razliku, što je dovelo do pogrešnog shvaćanja &quot;bića kao takvog&quot; kao posebnog entiteta. &lt;ref name=&quot;Wheeler&quot; /&gt; &lt;ref name=&quot;Dahlstrom&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Dahlstrom|first=D. O.|url=https://www.encyclopedia.com/philosophy-and-religion/philosophy/philosophy-terms-and-concepts/ontology|title=New Catholic Encyclopedia|date=2004|publisher=Gale|chapter=Ontology}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;Korab-Karpowicz&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Korab-Karpowicz|first=W. J.|title=Heidegger, Martin|url=https://iep.utm.edu/heidegge/|website=Internet Encyclopedia of Philosophy}}&lt;/ref&gt; (Vidi [[wiktionary:reification|reifikacija]] )

=== Mogućnost ===
( {{Njem.|Möglichkeit}}  )

Möglichkeit je pojam korišten samo jednom u određenom izdanju Bića i vremena. Čini se da u tekstu taj pojam označava &quot;mogućnost čija je vjerojatnost veća od nula&quot;. Barem, kad bi se koristila u kontekstu, ovo je jedina uvjerljiva definicija.

=== Pri ruci ===
( {{Njem.|Vorhanden, vorhandenheit}}  )

S onim što je '''pri ruci''' imamo (za razliku od &quot;spremnog u ruci&quot;) stav poput znanstvenika ili teoretičara, da samo gledamo ili promatramo nešto. U viđenju entiteta kao prisutnog, promatrač se bavi samo golim činjenicama stvari ili koncepta, onako kako su prisutni i kako bi teoretizirao o tome. Ovaj način gledanja je nezainteresiran za brigu koju bi mogao imati za {{Jezik|de|Dasein}} , njegovu povijest ili korisnost. Ovaj stav se često opisuje kao postojanje u neutralnom prostoru bez nekog posebnog raspoloženja ili subjektivnosti. Međutim, za Heideggera postojanje nije potpuno nezainteresirano ili neutralno. Ima raspoloženje i dio je metafizike prisutnosti koja nastoji sve sniziti. Svojim spisima Heidegger nastoji ostvariti {{Jezik|de|Destruktion}} (vidi gore) ove metafizike prisutnosti.

Prisutno pri ruci nije način na koji se stvari u svijetu obično susreću, i otkriva se samo kao manjkav ili sekundaran modus, npr. kada se čekić slomi, gubi svoju korisnost i čini se da je samo tu, pri ruci . Kada se neka stvar otkrije kao pri ruci, ona se izdvaja od bilo kojeg korisnog skupa opreme, ali ubrzo gubi ovaj način prisutnosti pri ruci i postaje nešto, na primjer, što se mora popraviti ili zamijeniti.

=== Spremno u ruci ===
( {{Njem.|Griffbereit, zuhanden, zuhandenheit}}  )

U gotovo svim slučajevima čovječanstvo je uključeno u svijet na običan, i više uključen način, poduzimajući zadatke s ciljem postizanja nečega. Uzmimo za primjer čekić: spreman je za upotrebu; koristimo ga bez teoretiziranja. Zapravo, ako bismo na to gledali kao na nešto 'pri ruci', lako bismo mogli pogriješiti. Tek kad se slomi ili nešto pođe po zlu, možemo vidjeti čekić kao da nam je 'prisutan pri ruci', samo leži tamo. Međutim, čak i tada možda nije u potpunosti 'prisutan pri ruci', budući da se sada pokazuje kao nešto što treba popraviti ili zbrinuti, i stoga je dio ukupne naše uključenosti. U ovom slučaju njegovo Biće može se promatrati kao nespremnost za rukovanje. Heidegger ocrtava tri načina nespremnosti za rukovanje: Uočljivo (oštećeno; npr. puklo je ožičenje svjetiljke), Nametljivo (nedostaje dio koji je potreban za funkcioniranje entiteta; npr. nalazimo da nedostaje žarulja), Tvrdoglavo (kada nam je entitet prepreka u nastavku projekta; npr. lampa mi zaklanja pogled na zaslon računala).

Važno je da ono što je 'spremno u ruci' proizlazi samo iz prethodnog stava u kojem nam je stalo do onoga što se događa i vidimo čekić u kontekstu ili svijetu opreme koja je pri ruci ili udaljena, i koja je tu &quot;kako bi&quot; učinio nešto. U tom smislu ono što je ''spremno u ruci'' je ''primordijalno'' u usporedbi s onim '''prisutnim pri ruci''' . Pojam primordijalno ovdje ne implicira nešto iskonsko, već upućuje na Heideggerovu ideju da se Bitak može razumjeti samo kroz ono što nam je svakodnevno i &quot;blisko&quot;. Naše svakodnevno razumijevanje svijeta nužno je dio bilo koje vrste znanstvenih ili teorijskih proučavanja entiteta 'prisutnog pri ruci'. Samo proučavanjem našeg &quot;prosječno-svakodnevnog&quot; razumijevanja svijeta, kako se ono izražava u ukupnosti naših odnosa prema 'spremnim u ruci' entitetima svijeta, možemo postaviti odgovarajuće temelje za specifična znanstvena istraživanja specifičnih entiteta unutar svijeta.

Za Heideggera u ''Biću i vremenu'' ovo ilustrira, na vrlo praktičan način, način na koji je 'pri ruci', kao sadašnjost ili vječnost (kao, na primjer, znanstveni zakon ili Platonov oblik), počeo dominirati intelektualnom mišlju, osobito od [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]] . Da bismo razumjeli pitanje [[Bitak|bitka,]] moramo paziti da ne padnemo u ovo izravnavanje, ili zaborav bića, koje je počelo nagrizati zapadnu misao od Sokrata, vidi metafiziku prisutnosti .

=== Odlučnost ===

: (njemački: ''Entschlossenheit'' )

Odlučnost se odnosi na nečiju sposobnost &quot;otvaranja&quot; vlastitog okvira inteligibilnosti (tj. davanje smisla vlastitim riječima i postupcima u uvjetima cjelokupnog života) i sposobnost da se prihvati &quot;priziv savjesti&quot;.

Ovo se različito prevodi kao &quot;zaborav bića&quot; ili &quot;nesvjesnost postojanja&quot;. Usko povezan pojam je &quot;Seinsverlassenheit&quot;, preveden kao &quot;napuštanje postojanja&quot;. Heidegger je vjerovao da prožimajući nihilizam u modernom svijetu proizlazi iz ''Seinsverlassenheita.'' &lt;ref&gt;S.L. Bartky (1967) Seinsverlassenheit in the later philosophy of Heidegger, Inquiry, 10:1-4, 74-88, DOI: 10.1080/00201746708601483&lt;/ref&gt; »Ontološka razlika«, razlika između bića/postojanja kao takvog (das Sein) i bića (das Seiende), temeljna je za Heideggera. Zaborav bitka koji se, prema njemu, događa u tijeku zapadne filozofije, svodi se na zaborav ove razlike. &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Heidegger, Martin &amp;#124; Internet Encyclopedia of Philosophy|url=https://iep.utm.edu/heidegge/}}&lt;/ref&gt;

=== Svatko / Oni ===

: (njemački: ''Das Man'', što znači &quot;oni sami&quot;)

Jedan od najzanimljivijih i najvažnijih 'koncepata' u ''Biću i vremenu'' je onaj ''Das Mana'', za koji ne postoji točan engleski prijevod; različiti prijevodi i komentatori koriste različite konvencije. Često se prevodi kao &quot;Oni&quot; ili &quot;Ljudi&quot; ili &quot;Bilo tko&quot;, ali točnije se prevodi kao &quot;Svatko&quot; (kao u &quot;'svatko' treba uvijek stići na vrijeme&quot;). Jan Patočka je za koncept ''Das Man'' označio sinonimnu oznaku ''&quot;javni anonimus&quot;'' . ''Das Man'' potječe od neosobne zamjenice u jednini ''man'' ('svatko', za razliku od 'ja', ili 'ti', ili 'on', ili 'ona', ili 'oni'). I njemački ''muškarac'' i engleski 'one' su neutralni ili neodređeni u pogledu roda i, čak, u određenom smislu, broja, iako obje riječi sugeriraju neodređenu množinu. Semantička uloga riječi ''man'' u njemačkom jeziku gotovo je identična onoj riječi ''one'' u engleskom jeziku ili riječi ''svatko'' u hrvatskom jeziku..

Heidegger se poziva na ovaj koncept ''Svakog'' u objašnjavanju neautentičnih načina postojanja, u kojima Dasein, umjesto da stvarno izabere nešto učiniti, to čini samo zato što &quot;to je ono što svatko čini&quot; ili &quot;to je ono što ljudi čine&quot;. Dakle, ''das Man'' nije ispravan ili mjerljiv entitet, već prije amorfni dio društvene stvarnosti koji učinkovito funkcionira na način na koji funkcionira kroz ovu neopipljivost.

''Das Man'' konstituira mogućnost Daseinovog Bića, pa se tako za ''das Mana'' ne može reći da je netko određeni. Umjesto toga, postojanje 'onih' poznato nam je kroz, na primjer, jezične konvencije i društvene norme. Heidegger tvrdi da &quot;oni&quot; propisuju nečije stanje uma i određuju što i kako netko 'vidi'”.

Da navedem primjere: kada se netko poziva na ono što je opće poznato, kaže se &quot;svatko izbjegava činiti tako nešto&quot;; Kada netko sjedi u automobilu ili autobusu ili čita novine, sudjeluje u svijetu 'onih'. Ovo je značajka 'Onih' kako funkcionira u društvu, autoritet koji nema poseban izvor. U ne moralnom smislu Heidegger suprotstavlja &quot;autentično ja&quot; (&quot;moje vlastito ja&quot;) s &quot;njihovim ja&quot; (&quot;moje neposjedovano ja&quot;).

Ovome srodni koncept je koncept ''apofantičke tvrdnje'' .

=== Svijet ===

: (njemački: ''Welt'' )

Heidegger nam daje četiri načina upotrebe pojma svijet:

:: 1. &quot;Svijet&quot; se koristi kao ontički pojam i označava sveukupnost stvari koje mogu biti pri ruci unutar svijeta.

:: 2. &quot;Svijet&quot; funkcionira kao ontološki pojam i označava Bitak onih stvari koje smo upravo spomenuli. I doista, 'svijet' može postati pojam za bilo koje područje koje obuhvaća mnoštvo entiteta: na primjer, kada se govori o 'svijetu' jednog matematičara, 'svijet' označava područje mogućih objekata matematike.

:: 3. &quot;Svijet&quot; se može shvatiti u drugom ontičkom smislu—ne, međutim, kao oni entiteti koji Dasein u biti nisu i koji se mogu susresti unutar-svijeta, već prije kao ono u ''čemu'' se može reći da 'živi' činjenični Dasein kao takav '. &quot;Svijet&quot; ovdje ima predontološko egzistencijalno značenje. Ovdje opet postoje različite mogućnosti: &quot;svijet&quot; može označavati 'javni' mi-svijet ili nečije 'vlastito' najbliže (domaće) okruženje.

:: 4. Konačno, &quot;svijet&quot; označava ontološko-egzistencijalni koncept ''svjetovnosti (Weltheit'' '')'' . Svjetovnost sama po sebi može imati svoje načine bilo koje strukturne cjeline koje bilo koji posebni 'svjetovi' mogu imati u tom trenutku; ali to u sebi obuhvaća ''apriorni'' karakter svjetovnosti općenito. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.64&lt;/ref&gt;

Napomena, to je treća definicija koju Heidegger obično koristi.

== Vidi također ==

* [[Hermeneutika]]
* [[Filozofija egzistencije|Egzistencijalizam]]
* [[Filozofija 20. stoljeća]]
* [[Kontinentalna filozofija]]

== Reference ==
{{Izvori}}
&lt;nowiki&gt;
[[Kategorija:Metafizika]]
[[Kategorija:Filozofija u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Filozofska terminologija]]
[[Kategorija:Stranice s nepregledanim prijevodima]]&lt;/nowiki&gt;</text>
      <sha1>1is3ezontfrxbg3e3syryenz6lt8abs</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433071</id>
      <parentid>6432900</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T21:27:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Krešimir Karamazen</username>
        <id>247162</id>
      </contributor>
      <comment>Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1096201296|Heideggerian terminology]]«</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44909" xml:space="preserve">
[[Martin Heidegger]], njemački filozof [[Filozofija 20. stoljeća|20. stoljeća]], proizveo je opsežan opus kojim je namjeravao temeljito promijeniti smjer [[Filozofija|filozofije]] . Dubina promjene bila je tolika da je smatrao potrebnim uvesti mnoge [[Novotvorenice|neologizme]], često povezane s idiomatskim riječima i frazama u njemačkom jeziku.

Dva od njegovih najosnovnijih neologizama, '''prisutno pri ruci''' i '''spremno u ruci''', koriste se za opisivanje različitih stavova prema stvarima u svijetu. Za Heideggera su takvi &quot;stavovi&quot; prethodniji, tj. temeljniji od raznih znanosti o pojedinačnim predmetima u svijetu. Sama znanost je stav, i to stav koji pokušava neku vrstu neutralnog istraživanja. Ostali povezani pojmovi također su objašnjeni u nastavku.

Heideggerova sveukupna analiza prilično je složena: uzima u obzir dosta povijesti filozofije. Vidi ''Bitak i vrijeme'' za opis njegovog sveukupnog projekta.&lt;ref&gt;Martin Heidegger, ''Being and Time'', trans. John Macquarrie and Edward Robinson. New York: Harper &amp; Row, 1962.&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.67–72&lt;/ref&gt;

== Pojmovi ==

=== Aletheia ===
{{Glavni|#Dasein}}
( Starogrcki: ἀλήθεια)

Heideggerova ideja 'aletheia', ili razotkrivanje ( {{Jezik|de|Erschlossenheit}} ), bio je pokušaj da se shvati kako stvari u svijetu izgledaju ljudskim bićima kao dio otvora u razumljivosti, kao &quot;nezatvorenost&quot; ili &quot;neskrivenost&quot;. (Ovo je Heideggerovo uobičajeno čitanje: aletheia kao {{Jezik|de|Unverborgenheit}} , &quot;neskrivenost&quot;. ) &lt;ref&gt;Rodney R. Coltman, [https://books.google.gr/books?id=DUEjKCKhigMC&amp;dq=Aletheia+verborgenheit&amp;source=gbs_navlinks_s ''The Language of Hermeneutics: Gadamer and Heidegger in Dialogue''], SUNY Press, 1998, p. 38.&lt;/ref&gt; Usko je povezano s pojmom razotkrivanja svijeta, načinom na koji stvari dobivaju svoj smisao kao dio holistički strukturirane, unaprijed protumačene pozadine značenja. U početku je Heidegger želio da aletheia predstavlja reinterpretiranu definiciju [[Istina|istine]] . Međutim, kasnije je ispravio povezanost aletheia-e s istinom.

=== Apofantički ===
( {{Njem.|apophantisch}}   )

Tvrdnja (za razliku od pitanja, sumnje ili izrazitijeg smisla) je ''apofantička'' . To je izjava koja prikriva značenje i umjesto toga daje nešto što je pri ruci. Na primjer, &quot;Predsjednik je na godišnjem odmoru&quot; i &quot;Sol je natrijev klorid&quot; su rečenice koje, zbog svog apofantičnog karaktera, 'Oni' lako mogu pokupiti i ponoviti u vijestima i tračevima. Međutim, stvarno 'spremno u ruci' značenje i kontekst mogu se izgubiti.

=== Biti-u-svijetu ===
( {{Njem.|In-der-Welt-sein}}  )

Biti-u-svijetu Heideggerova je zamjena za pojmove kao što su subjekt, objekt, svijest i svijet. Za njega, rascjep stvari na subjekt/objekt, kakav se nalazi u zapadnoj tradiciji, pa čak i u jeziku, mora biti prevladan, kao što je naznačeno korijenskom strukturom [[Edmund Husserl|Husserlovog]] i Brentanovog koncepta intencionalnosti, tj. da je sva svijest svijest o nečemu, da ne postoji svijest, kao takva, odsječena od objekta (bilo da se radi o misli ili percepciji). Niti postoje objekti bez neke svijesti koja ih promatra ili je uključena u njih.

Na najosnovnijoj razini ''bivanja-u-svijetu,'' Heidegger primjećuje da uvijek postoji raspoloženje, raspoloženje koje nas &quot;napada&quot; u nereflektiranoj odanosti čovječanstva svijetu. Raspoloženje ne dolazi ni &quot;izvana&quot; ni &quot;iznutra&quot;, već proizlazi iz bivanja-u-svijetu. Osoba se može okrenuti od raspoloženja, ali to je samo prema drugom raspoloženju, kao dijelu fakticiteta . Samo s raspoloženjem netko smije susresti stvari u svijetu. {{Jezik|de|[[Dasein]]}} (supojam za biti-u-svijetu) ima otvorenost prema svijetu koja je konstituirana usklađenošću raspoloženja ili stanja uma. Kao takav, {{Jezik|de|Dasein}} je &quot; bačena &quot; &quot;projekcija&quot; ( {{Jezik|de|geworfener Entwurf}} ), projicira se na mogućnosti koje stoje pred njim ili mogu biti skrivene, te tumači i razumije svijet u smislu mogućnosti. Takvo projektiranje nema nikakve veze s pristajanjem na plan koji je već smišljen. To nije plan. {{Jezik|de|Dasein}} sebe uvijek shvaća u smislu mogućnosti. Razumijevamo: {{Jezik|de|Dasein}} su mogućnosti kao mogućnosti. 

=== Biti-prema-smrti ===
( {{Njem.|Sein-zum-Tode}}  )

Biti-prema-smrti nije orijentacija koja dovodi {{Jezik|de|[[Dasein]]}} bliže svom kraju, u smislu kliničke smrti, već je prije način postojanja. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.247.&lt;/ref&gt; Biti-prema-smrti odnosi se na proces rasta kroz svijet gdje određeno predviđanje vodi {{Jezik|de|Dasein}} ka stjecanju autentične perspektive. Izvor predviđanja je strah od smrti. U analizi vremena 'biti-prema-smrti' se otkriva kao trostruko stanje [[Bitak|Bića]] . Vrijeme, sadašnjost i pojam &quot;vječnog&quot; načini su temporalnosti, kako čovječanstvo gleda na vrijeme. Za Heideggera je to vrlo različito od pogrešnog pogleda na vrijeme kao linearni niz prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Umjesto toga, on to vidi kao ekstazu, izvan-sebe, budućih projekcija (mogućnosti) i nečijeg mjesta u povijesti kao dijela svoje generacije. Mogućnosti su, dakle, sastavni dio razumijevanja vremena; projekti, ili bačena projekcija u-svijetu, su ono što apsorbira i usmjerava ljude. Budućnost, kao smjer prema budućnosti koja uvijek sadrži prošlost – ono što je bilo – primarni je modus {{Jezik|de|Dasein}} temporalnosti.

Smrt je ta mogućnost koja je apsolutna nemogućnost Daseina . Kao takva, ne može se usporediti ni s jednim drugim završetkom ili &quot;istrčavanjem&quot; nečega. Na primjer, nečija smrt nije empirijski događaj. Za Heideggera, smrt je {{'}} ''Dasein-ovo'' 'najvlastitije' (ona je ono što osvjetljava ''Dasein'' u njegovoj individualnosti), ona je nerelacijska (nitko ne može nekome oduzeti nečiju smrt ili umrijeti umjesto njega, a vlastitu smrt ne možemo shvatiti kroz smrt drugog ''Daseina''), i smrt se ne može nadmašiti te izbjeći. &quot;Još ne&quot; života uvijek je već dio ''Daseina'': &quot;čim čovjek oživi, odmah je dovoljno star da umre.&quot; Trostruki uvjet smrti stoga je istovremeno nečija &quot;najvlastitija mogućnost-za-bivanje, ne-odnosna, i ne može  se oduzeti&quot;. Smrt je određena u svojoj neizbježnosti, ali autentično Bivanje-prema-smrti razumije neodređenu prirodu vlastite neizbježne smrti - nikad se ne zna kada ili kako će doći. Međutim, ta neodređenost ne stavlja smrt u neko daleko, buduće &quot;ne-još&quot;; autentični Bitak-prema-smrti shvaća nečiju individualnu smrt kao uvijek već negov dio. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.255.&lt;/ref&gt;

Uz prosječnu, svakodnevnu (normalnu) raspravu o smrti, sve se to prikriva. &quot;Oni&quot; govore o tome na izbjegavajući način, prenose to kao nešto što se događa u nekom trenutku, ali još nije &quot;prisutno pri ruci&quot; kao ''stvarnost'', i skrivaju njen karakter kao nečiiju 'najvlastitiju' mogućnost, predstavljajući je kao da ne pripada nikome posebno. Postaje obezvrijeđena - redefinirana kao neutralan i prizeman aspekt postojanja koji ne zaslužuje autentično razmatranje. &quot;Umire se&quot; tumači se kao činjenica i znači &quot;nitko ne umire&quot;. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.253-4.&lt;/ref&gt;

S druge strane, autentičnost izvlači ''Dasein'' iz &quot;Onih&quot;, dijelom otkrivajući njegovo mjesto kao dijela &quot;Onih&quot;. Heidegger tvrdi da ''Autentično bivanje-prema-smrti'' poziva ''Daseinovo'' individualno jastvo izvan njegovog {{'}}oni' i oslobađa ga da prevrednuje život sa stajališta konačnosti. Čineći to, ''Dasein'' se otvara za &quot; tjeskobu/strepnju&quot;, koja se naizmjenično prevodi kao &quot;strah&quot; ili kao &quot;tjeskoba&quot;. Tjeskoba, za razliku od straha, nema nikakav poseban razlog za strah; tjeskoba pred Bivanje-u-svijetu općenito — to jest, tjeskoba pred Daseinovim vlastitim ja. Strah je šokantna individuacija Daseina, kada shvati da nije kod kuće u svijetu ili kada se nađe licem u lice sa svojom vlastitom negostoljubivošću (njem. {{Jezik|de|Unheimlich}} , &quot;nije kao doma&quot;). Kod Dasein individuacije, biva otvoren za slušanje &quot;zova savjesti&quot; (njemački {{Jezik|de|Gewissensruf}} ), koji dolazi od Dasienovog vlastitog Ja kada želi biti svoje Ja. Ovo Ja je tada otvoreno istini, shvaćenoj kao neskrivenost (grč. aletheia ). U ovom trenutku vizije, Dasein razumije skriveno kao i samu skrivenost, ukazujući na Heideggerovo redovito sjedinjavanje suprotnosti; u ovom slučaju istina i neistina. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.260–74.&lt;/ref&gt;

=== Biti sa ===
( {{Njem.|Mitsein}}  )

Pojam &quot;Biti-sa&quot; odnosi se na ontološku karakteristiku ljudskog bića, da je ono uvijek već {{Efn|By &quot;[[always already]]&quot; Heidegger means that every phenomenological inspection of the human being finds this characteristic. It is not founded on something else.}} s drugima svoje vrste. Ovu tvrdnju ne treba shvatiti kao činjeničnu izjavu o pojedincu, da se on trenutno nalazi u prostornoj blizini jednog ili više drugih pojedinaca, već prije izjavu o biću svakog čovjeka, da u strukturama njegovog bića- u-svijetu se nalazi implicitna referenca na druge ljude, jer se ne može živjeti bez drugih. Ljudi su (drugi, ne Heidegger) nazvani &quot;ultrasocijalnim&quot; &lt;ref&gt;Haidt, Jonathan. ''The Happiness Hypothesis: Finding Modern Truth in Ancient Wisdom''. New York: Basic Books, 2006, pp. 47 ff.&lt;/ref&gt; i &quot;obvezno društvenim&quot;. &lt;ref&gt;de Waal, Frans. ''Primates and Philosophers: How Morality Evolved''. Princeton: Princeton University Press, 2006, p. 4.&lt;/ref&gt; Heidegger, iz svoje fenomenološke perspektive, ovu značajku ljudskog života naziva &quot;biti-sa&quot; ( {{Jezik|de|Mitsein}} ), i kaže da je bitno za biti čovjek, &lt;ref&gt;Heidegger 1962, p. 156, H.125.&lt;/ref&gt; klasificirajući kao neautentično kada osoba ne uspijeva prepoznati koliko i na koji način netko misli o sebi i kako se obično ponaša pod utjecajem našeg društvenog okruženja. Heidegger ga svrstava u autentično kada netko obrati pozornost na taj utjecaj i samostalno odluči hoće li se s njim složiti ili ne. Živjeti potpuno bez takvog utjecaja, međutim, nije opcija u Heideggerovom gledištu.

=== Briga (ili briga) ===
( {{Njem.|Sorge}}  )

Temeljna osnova bivanja-u-svijetu nije, za Heideggera, materija ili duh, nego briga:&lt;blockquote&gt;Dasein-ov fakticitet je takav da se njegov Bitak-u-svijetu uvijek raspršio ili čak podijelio na određene načine Bivanja-u. Mnoštvo istih pokazuju sljedeći primjeri: imati posla s nečim, proizvoditi nešto, baviti se nečim i paziti na to, koristiti se nečim, odreći se nečega i pustiti to, poduzeti, ostvariti, dokazati, ispitivati, smatrati, raspravljati, utvrđivati. . . . &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.56&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;Svi ovi načini Bivanja u sebi zabrinjavaju ( {{Jezik|de|Sorge}} , [[wiktionary:cura|briga]] ) kao njihova vrsta Bića. Baš kao što bi znanstvenik mogao istraživati ili pretraživati i pretpostavljati neutralnost, može se vidjeti da ispod toga postoji raspoloženje, briga znanstvenika da otkrije, otkrije nove ideje ili teorije i pokuša izravnati vremenske aspekte.

=== Čistac ===
Na njemačkom riječ Lichtung znači čistina, kao npr. čistina u šumi. Budući da je njen korijen njemačka riječ za svjetlo ( {{Jezik|de|Licht}} ), ponekad se prevodi i kao &quot;osvjetljenje&quot;, a kod Heideggera se odnosi na nužnost čistine na kojoj se sve može pojaviti, čistine na kojoj se neka stvar ili ideja može pokazati, ili biti neskrivena. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.133&lt;/ref&gt; Obratite pažnju na odnos koji ovo ima s ''Aletheiom'' (pogledajte glavni članak ili gornji unos) i otkrivanje .

Bića ( {{Jezik|de|Seiendes}} ), ali ne i sam Bitak ( {{Jezik|de|Sein}} ), ističu se kao na čistini, ili fizički kao u prostoru. &lt;ref&gt;This notion of the clearing, or of aspects pertaining to the leeway, spacing, giving room, and dwelling is treated in: [[Nader El-Bizri]] &quot;ON KAI KHORA: Situating Heidegger between the Sophist and the Timaeus,&quot; ''Studia Phaenomenologica'', Vol. IV, Issues 1-2 (2004), pp. 73–98; [[Nader El-Bizri]], &quot;Being at Home Among Things: Heidegger's Reflections on Dwelling&quot;, ''Environment, Space, Place'', Vol. 3 (2011), pp. 47–71; Nader El-Bizri, &quot;On Dwelling: Heideggerian Allusions to Architectural Phenomenology&quot;, Studia UBB. Philosophia, Vol. 60, No. 1 (2015): 5-30. See also [[Khôra]] and [[Phenomenology (architecture)]] in addition to the 'architecture' section under the main Heidegger entry on Wikipedia.&lt;/ref&gt; Stoga, piše Hubert Dreyfus, &quot;stvari se pokazuju u svjetlu našeg razumijevanja postojanja.&quot; &lt;ref&gt;Hubert Dreyfus, ''Being-in-the-World''. Cambridge: MIT Press, 1995. p. 163&lt;/ref&gt; Tako čistac omogućuje otkrivanje bića ( {{Jezik|de|Seiendes}} ), kao i pristup Daseinovu vlastitom biću. Čistac nije, samo po sebi, entitet koji se može spoznati izravno, u smislu u kojem se zna o entitetima svijeta. Kao što Heidegger piše u ''O podrijetlu umjetničkog djela'' :&lt;blockquote&gt;Usred bića kao cjeline pojavljuje se otvoreno mjesto. Postoji čistina, rasvjeta. S obzirom na ono što jest, bićima je  ovaj čistac u većem stupnju nego što su bića. Ovo otvoreno središte stoga nije okruženo onim što jest; nego samo svjetlosno središte okružuje sve što jest, poput Ništa koje jedva poznajemo. Ono što jest može biti, kao biće, samo ako stoji unutar i ističe se unutar onoga što je osvijetljeno na ovoj čistini. Samo ta čistina daje i jamči nama ljudima prolaz do onih bića koja mi sami nismo i pristup biću koje mi sami jesmo. &lt;ref&gt;Heidegger, M. 2001, On the Origin of the Work of Art. In Poetry, language, thought. (A. Hofstadter, Trans.) (1st ed.). New York: Perennical Classics. (Original work published 1971)&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;

=== {{Jezik|de|Destruktion}} ===
Utemeljen u djelu [[Martin Luther|Martina Luthera]], &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Crowe|first=Benjamin|title=Heidegger's Religious Origins: Destruction and Authenticity|date=2006|publisher=Indiana University Press|isbn=0253347068|edition=Hardcover|location=Bloomington, IN|page=2; also see 7|quote=Heidegger... chose a name for it which itself reflects the importance of Luther to his thinking: '''Destruktion''', a Germanized version of the term '''destructio''' used quite frequently in Luther's early writings.|author-link=Benjamin D. Crowe}}&lt;/ref&gt; Heidegger konceptualizira filozofiju kao zadatak uništavanja [[Ontologija|ontoloških koncepata]], uključujući obična svakodnevna značenja riječi kao što su vrijeme, povijest, bitak, teorija, smrt, um, tijelo, materija, logika itd.:&lt;blockquote&gt;Kada tradicija tako postane gospodarom, čini to na takav način da ono što 'prenosi' bude toliko nedostupno, proksimalno i djelomično, da postaje prilično skriveno. Tradicija uzima ono što je došlo do nas i predaje to samoočiglednosti; ona blokira naš pristup onim iskonskim 'izvorima' iz kojih su kategorije i pojmovi koji su nam predani sasvim istinski izvučeni. Doista, to nas tjera da zaboravimo da su imali takvo podrijetlo i tjera nas da pretpostavimo da je nužnost vraćanja tim izvorima nešto što ne trebamo ni razumjeti. ( ''Bitak i vrijeme'', str. 43)&lt;/blockquote&gt;Heidegger smatra da se tradicija tu i tamo može kalcificirati:&lt;blockquote&gt;Ako pitanje Bića da treba učiniti transparentnom vlastitu povijest, tada se ova okorjela tradicija mora olabaviti, a skrivanja koja je ona donijela razriješiti. Mi shvaćamo ovaj zadatak kao zadatak u kojem, uzimajući pitanje Bića kao svoj trag, trebamo uništiti tradicionalni sadržaj drevne ontologije sve dok ne dođemo do onih iskonskih iskustava u kojima smo postigli svoje prve načine određivanja prirode Bića - načine koje su nas od tada vodile. ( ''Bitak i vrijeme'', str. 44)&lt;/blockquote&gt;Heidegger potom primjećuje pozitivnost svog projekta {{Jezik|de|Destruktion}} :&lt;blockquote&gt;...nema nikakve veze s opakim relativiziranjem ontoloških stajališta. Ali ovo uništenje jednako je daleko od negativnog osjećaja otresanja ontološke tradicije. Moramo, naprotiv, istaknuti pozitivne mogućnosti te tradicije, a to znači zadržati je u njezinim granicama; a oni su zauzvrat dani činjenično na način na koji je pitanje formulirano u to vrijeme, i na način na koji je moguće polje za istraživanje time omeđeno. Sa svoje negativne strane, ovo se uništenje ne povezuje s prošlošću; njegova je kritika usmjerena na 'danas' i na prevladavajući način tretiranja povijesti ontologije. . . Ali pokopati prošlost u ništavnost (Nichtigkeit) nije svrha ovog uništenja; njegov cilj je pozitivan; njegova negativna funkcija ostaje neizražena i neizravna. ( ''Bitak i vrijeme'', str. 44)&lt;/blockquote&gt;

=== {{Jezik|de|Dasein}} ===
U svom nastojanju da redefinira čovjeka, Heidegger uvodi izjavu: 'najvlastitije od Daseina sastoji se u njegovom postojanju'. &lt;ref&gt;BT, 68&lt;/ref&gt; Heidegger konceptualizira postojanje oko jedinstvenih osobina čovjeka, za kojeg smatra da je &quot;njegovo vlastito biće je pitanje za njega&quot;. &lt;ref&gt;BT, 33&lt;/ref&gt; U Heideggerovom gledištu, čovjek definira svoje vlastito biće svojim djelovanjem i izborima, te je sposoban birati među mogućnostima, aktualizirajući barem jednu od raspoloživih mogućnosti dok pritom zatvara druge. Ovo hvaćanje samo nekih mogućnosti definira čovjeka kao jednu vrstu sebe, a ne drugu: nepošten izbor definira osobu kao nepoštenu, popravljanje razbijenih prozora definira osobu kao staklara, i tako dalje. Ti se izbori donose kontinuirano i svakodnevno, pa je čovjek u stanju definirati sebe kako se kreće. Stoga je živjeti život osobe stvar stalnog zauzimanja stava o vlastitom osjećaju sebe, a nečiji osjećaj sebe definira se zauzimanjem tog stajališta. Kako nijedan izbor nije 'jednom zauvijek', čovjek mora neprestano birati za svoj osjećaj sebe.

Ovome se dodaje da postojanje svega ostalog na planetu predstavlja problem za čovjeka, budući da se čovječanstvo bavi stvarima onakvima kakve jesu i osobama onakvima kakve jesu. Samo se osobe, na primjer, odnose prema drugima kao da imaju smisla i da se smisleno uklapaju u i s drugim stvarima i/ili aktivnostima. Samo se čovjek, biće koje je u načinu postojanja, može susresti s drugim entitetom u njegovom instrumentalnom karakteru. Opet, 'biti problem' znači biti zabrinut zbog nečega i brinuti se za nešto. Drugim riječima, biće od {{Jezik|de|Dasein}} u smislu postojanja je tako konstituirano da u samom svom biću ima brižan odnos prema vlastitom biću. Ovaj odnos nije teorijski ili samorefleksivan, već prije predteorijski odnos koji Heidegger naziva odnosom ili odjeljkom razumijevanja. {{Jezik|de|Dasein}} shvaća sebe u vlastitom biću ili {{Jezik|de|Dasein}} je na način da mu se njegovo biće uvijek otkriva. To je otkrivanje bića ono što razlikuje {{Jezik|de|Dasein}} od svih drugih bića. Ovakav način postojanja {{Jezik|de|Dasein}}-a s kojim postoji odnos naziva se 'egzistencija'. &lt;ref&gt;BT, 32&lt;/ref&gt; Nadalje, bitno je imati jasno razumijevanje izraza 'najvlastitiji'. To je hrvatski prijevod njemačkog {{Jezik|de|wesen}} obično se prevodi kao 'suština' ('što-istvo'). Glagolski oblik njemačkog izraza {{Jezik|de|wesen}} približava se indijskom korijenu vasati, što znači stanovanje, život, rast, sazrijevanje, kretanje itd. Dakle, ovaj verbalni dinamički karakter impliciran u riječi {{Jezik|de|wesen}} treba imati na umu kako bismo razumjeli nijansu heideggerovske upotrebe 'egzistencije'. Ako tradicionalno {{Jezik|de|wesen}} bilo prevedeno kao bit u smislu 'što', za Heideggera takav prijevod nije prikladan za razumijevanje onoga što je jedinstveno ljudsko. Heidegger preuzima oblik postojanja od [[Latinski jezik|latinske]] riječi {{Jezik|la|ex-sistere}} (izvan sebe) s naznakom jedinstvene karakteristike bića čovjeka u smislu dinamičkog &quot;kako&quot; nasuprot tradicionalnom poimanju u smislu &quot;što&quot;. Stoga postojanje za Heideggera znači kako {{Jezik|de|Dasein}} u samom svom načinu postojanja uvijek je izvan sebe u odnosu na relaciju, brigu. Stoga treba strogo razlikovati ono što je {{Jezik|de|Dasein}} -u 'najvlastitije' od onih drugih načina bića. 'Najvlastitije' Heidegger zove izrazom 'egzistencija' za bitak čovjeka. Za ono što je najvlastitije drugim vrstama bića, on koristi izraz prisutno-pri ruci. Različiti elementi Egzistencije nazivaju se 'egzistencijali', a elementi onoga što je pri ruci zovu se 'kategorije'. Prema Heideggeru &quot;samo čovjek postoji, sve ostale stvari jesu (ne postoje)&quot;. Važno je razumjeti da ovaj pojam 'egzistencije' kao onoga što je čovjeku najviše vlastito nije statičan koncept koji treba jednom zauvijek definirati u smislu sadržaja, već se mora razumjeti u smislu nečega što varira od pojedinca do pojedinca i s vremena na vrijeme za razliku od drugih bića koja imaju fiksnu suštinu. Ono biće čije je najvlastitije u načinu postojanja naziva se {{Jezik|de|Dasein}} . Na njemačkom, {{Jezik|de|da}} ima prostornu konotaciju ili biti 'tamo' ili 'ovdje'. {{Jezik|de|Dasein}} stoga može značiti jednostavno &quot;biti tamo ili ovdje&quot;. U njemačkom bi se moglo odnositi i na postojanje (za razliku od suštine) nečega, posebno čovjeka. Međutim, Heidegger ovom pojmu pridaje novo ontološko značenje. Njemački izraz {{Jezik|de|Dasein}} sastoji se od dvije komponente: {{Jezik|de|Da}} i {{Jezik|de|sein}} . U hajdegerovskoj upotrebi, sufiks {{Jezik|de|-sein}} stoji za bitak čovjeka u načinu postojanja i {{Jezik|de|Da-}} stoji za trostruko razotkrivanje. Prema Heideggeru, biće čovjeka je na način trostrukog razotkrivanja. Odnosno, ontološka jedinstvenost čovjeka sastoji se u tome što njegovo biće postaje {{Jezik|de|da}} /sfera, gdje  {{Jezik|de|Dasein}} otkriva ne samo vlastito biće, nego i biće drugih neljudskih bića, kao i fenomen svijeta. Otuda za Heideggera pojam {{Jezik|de|Dasein}} naziv je za ontološku strukturu ontičkog ljudskog bića.

=== Razotkrivanje ===
 
( {{Njem.|Erschlossenheit}}  )

Hubert Dreyfus i Charles Spinosa pišu: &quot;Prema Heideggeru, naša je priroda biti otkrivači svijeta. To jest, pomoću naše opreme i koordiniranih praksi mi ljudska bića otvaramo koherentne, različite kontekste ili svjetove u kojima opažamo, osjećamo, djelujemo i mislimo.&quot; &lt;ref&gt;Hubert Dreyfus and Charles Spinosa, &quot;Further Reflections on Heidegger, Technology and the Everyday,&quot; in Nikolas Kompridis, ed. ''Philosophical Romanticism'', New York: Routledge, 2006, 265.&lt;/ref&gt;

Heidegger učenjak Nikolas Kompridis piše: &quot;Otkrivanje svijeta odnosi se, s namjernom dvosmislenošću, na proces koji se zapravo događa na dvije različite razine. Na jednoj razini, odnosi se na razotkrivanje već interpretiranog, simbolički strukturiranog svijeta; svijet, onaj unutar kojeg se uvijek već nalazimo. Na drugoj razini, odnosi se jednako na razotkrivanje novih horizonata značenja kao i na razotkrivanje prethodno skrivenih ili netematiziranih dimenzija značenja.” &lt;ref&gt;Nikolas Kompridis, &quot;On World Disclosure: Heidegger, Habermas and Dewey,&quot; Thesis Eleven 1994; 37; 29-45.&lt;/ref&gt;

=== Diskurs ===
( {{Njem.|Rede}}  ) Ontološko-egzistencijalna struktura {{Jezik|de|Dasein}}-a sastoji se od &quot;bačenosti&quot; ( {{Jezik|de|Geworfenheit}} ), &quot;projekcija&quot; ( {{Jezik|de|Entwurf}} ), i &quot;biti-zajedno-sa&quot; ( {{Jezik|de|Sein-bei}} ). Ova tri temeljna obilježja postojanja neodvojivo su vezana za &quot;diskurs&quot; ( {{Jezik|de|Rede}} ), shvaćen kao najdublje razvijanje jezika. &lt;ref&gt;Parvis Emad, ''On the Way to Heidegger’s Contributions to Philosophy'', University of Wisconsin Press, 2007, p. 189.&lt;/ref&gt;

=== Oprema ===
( {{Njem.|das Zeug}}  ) {{Jezik|de|Das Zeug}} odnosi se na predmet u svijetu s kojim imamo smislene poslove. Gotovo neprevodiv izraz, Heideggerova oprema može se smatrati zbirnom imenicom, tako da nikada nije prikladno nazvati nešto 'opremom'. Umjesto toga, njegova upotreba često odražava da znači alat ili kao &quot;da bi nešto&quot; za {{Jezik|de|Dasein}} . Alati, u ovom kolektivnom smislu, i budući da su ''spremni u ruci'', uvijek postoje u mreži drugih alata i organizacija, npr. papir je na stolu u sobi na sveučilištu. Obično je neprikladno vidjeti takvu opremu samu ili kao nešto što ''je pri ruci'' .

Drugi, manje prozaičan način razmišljanja o 'opremi' je kao o 'stvari s kojom se može raditi' oko nas, zajedno sa svojim kontekstom. &quot;Papir s kojim se može raditi stvari, sa stola, na sveučilištu, u gradu, u svijetu, u svemiru.&quot; 'Oprema' se odnosi na stvar, njezine mogućnosti korisnosti i njezin kontekst.

=== {{Jezik|de|Ereignis}} ===
{{Jezik|de|Ereignis}} često se prevodi kao &quot;događaj&quot;, ali se bolje razumije u smislu nečega što &quot;dolazi u vidokrug&quot;.

Ereignis se pojavljuje u Heideggerovim kasnijim djelima i nije ga lako sažeti. Najodrživiji tretman teme javlja se u zagonetnim i teškim ''Prilozima filozofiji'' . 

=== Postojanje ===
{{Glavni|Existentiel}}
( {{Njem.|Existenz}}  )

=== Existentiell ===
{{Glavni|Existentiel}}
( {{Njem.|Existenziell}}  )

=== Fundamentalna ontologija ===
Tradicionalna ontologija pita &quot;Zašto nešto postoji?&quot;, dok se Heideggerova temeljna ontologija pita &quot;Što znači da nešto postoji?&quot; . Taylor Carman piše (2003.) da je Heideggerova &quot;temeljna ontologija&quot; temeljna u odnosu na tradicionalnu ontologiju u tome što se tiče &quot;onoga što svako razumijevanje entiteta nužno pretpostavlja, naime, naše razumijevanje onoga na temelju čega su entiteti entiteti.&quot; &lt;ref&gt;Information Heidegger's Analytic Interpretation, Discourse and Authenticity in Being and Time, pp. 8 - 52&lt;/ref&gt;

=== {{Jezik|de|Gelassenheit}} ===
Često se prevodi kao &quot;oslobađanje&quot;. &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Heidegger|first=Martin|url=https://books.google.com/books?id=TAU5TrvkX2wC|title=Country Path Conversations|publisher=[[Indiana University Press]]|others=Translated by Bret W. Davis|year=2010|isbn=978-0-253-00439-0|location=[[Bloomington, Indiana]]|page=[https://books.google.com/books?id=TAU5TrvkX2wC&amp;pg=PR11 xi]|id=|quote=I have followed the established consensus in translating this term as 'releasement.' However, it should be kept in mind that the traditional and still commonly used German word conveys a sense of 'calm composure,' especially and originally that which accompanies an existential or religious experience of letting-go, being-let, and letting-be.}}&lt;/ref&gt;  Heidegger je izraz posudio iz kršćanske mistične tradicije, otprilike od [[Meister Eckhart|Meistera Eckharta]] . &lt;ref name=&quot;Hackett&quot;&gt;{{Citiranje knjige|url=https://books.google.com/books?id=LvQYpn5OlvkC|title=A Companion to Meister Eckhart|publisher=[[Brill Publishers|BRILL]]|year=2012|isbn=978-9-004-18347-6|editor-last=Hackett|editor-first=Jeremiah|location=[[Leiden]]|page=[https://books.google.com/books?id=LvQYpn5OlvkC&amp;pg=689 689]|id=}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Heidegger|first=Martin|url=https://books.google.com/books?id=TAU5TrvkX2wC|title=Country Path Conversations|date=14 June 2010|others=Translated by Bret W. Davis|isbn=9780253004390|page=[https://books.google.com/books?id=TAU5TrvkX2wC&amp;pg=PR11 xi]|quote=The word Gelassenheit [...] has a long history in German thought. It was coined by Meister Eckhart in the thirteenth century and subsequently used by a number of other mystics, theologians, and philosophers.}}&lt;/ref&gt; 

=== {{Jezik|de|Geworfenheit}} ===
de. Geworfenheit opisuje čovjekove pojedinačne egzistencije kao &quot;bačenost&quot; (de. geworfen) u svijet. Za Williama J. Richardsona, Heidegger je upotrijebio ovaj jedinstveni izraz, &quot;bačenost&quot;, da &quot;opiše [ta] dva elementa izvorne situacije, nekontrola nad vlastitim podrijetlom i referentna ovisnost o drugim bićima&quot;.
[[Datoteka:Bühlerhöhe.jpg|mini| Hotel Bühlerhöhe [ de ] Dvorac (&quot; [[wiktionary:Höhe|visina Bühl&quot;]] )]]

=== {{Jezik|de|Kehre}} ===
Kehre, ili &quot;zaokret&quot; (die Kehre) izraz je koji Heidegger rijetko koristi, ali ga upotrebljavaju komentatori koji se pozivaju na promjenu u njegovim spisima već 1930. godine koja je postala jasno uspostavljena 1940-ih. Ponavljajuće teme koje karakteriziraju veći dio Kehre uključuju poeziju i tehnologiju. Komentatori (npr.  [[William J. Richardson]]) opisuju, na različite načine, promjenu fokusa ili veliku promjenu u pogledu.

''Uvod u metafiziku'' iz 1935. &quot;jasno pokazuje pomak&quot; prema jeziku s prethodnog naglaska na {{Jezik|de|Dasein}} u ''Biću i vremenu'' osam godina ranije, prema eseju Briana Barda iz 1993. pod naslovom &quot;Heideggerovo čitanje Heraklita&quot;. &lt;ref&gt;Brian Bard, 1993, essay, see sections one and three https://sites.google.com/site/heideggerheraclitus/&lt;/ref&gt; U predavanju iz 1950. Heidegger je formulirao poznatu izreku &quot; Jezik govori &quot;, kasnije objavljenu u zbirci eseja {{Jezik|de|Unterwegs zur Sprache}} iz 1959. , a sabrano u engleskoj knjizi ''Poetry, Language, Thought'' iz 1971. godine. &lt;ref name=&quot;Lyon06&quot;&gt;Lyon, James K. [https://books.google.com/books?id=vB_Tv7A9oI8C ''Paul Celan and Martin Heidegger: an unresolved conversation, 1951–1970''], pp. 128–9&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;Philipse98&quot;&gt;Philipse, Herman (1998) ''Heidegger's philosophy of being: a critical interpretation'', p. 205&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;Heidegger (1971) ''Poetry, Language, Thought'', translation and introduction by Albert Hofstadter, pp. xxv and 187ff&lt;/ref&gt;

Ovu navodnu promjenu — ovdje primijenjenu na oko trideset godina Heideggerove 40-godišnje spisateljske karijere — opisali su komentatori s vrlo različitih stajališta; uključujući i promjenu prioriteta s ''Bivanja i vremena'' na ''Vrijeme i bitak'' — naime, s prebivanja (biti) u svijetu na djelovanje (vrijeme) u svijetu.  &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Heidegger|first=Martin|url=https://books.google.com/books?id=mr_U4MOjJuYC|title=On Time and Being|publisher=[[University of Chicago Press]]|others=Translated by Joan Stambaugh|year=2002|isbn=0-226-32375-7|location=Chicago|chapter=Time and Being|chapter-url=https://books.google.com/books?id=mr_U4MOjJuYC&amp;pg=PA1}}&lt;/ref&gt;  (Ovaj aspekt, posebno esej iz 1951., utjecao je na nekoliko značajnih teoretičara, uključujući Christiana Norberg-Schulza, Dalibora Veselyja, Josepha Rykwerta, [[Daniel Libeskind|Daniela Libeskinda]] i filozofa Nadera El-Bizrija . ) &lt;ref&gt;Refer to a recent study on Heidegger's conception of &quot;dwelling&quot; as set in: [[Nader El-Bizri]], 'On Dwelling: Heideggerian Allusions to Architectural [[Phenomenology (philosophy)|Phenomenology]]', [http://studia.ubbcluj.ro/download/pdf/920.pdf ''Studia UBB Philosophia'' 60 (2015): 5-30]. See also the related article on Heidegger's reflections on Plato's [[khôra]] in: [[Nader El-Bizri]], &quot;''On kai [[khôra]]'': Situating Heidegger between the ''Sophist'' and the ''Timaeus''&quot;, ''Studia Phaenomenologica'', Vol. IV, Issue 1–2 (2004), pp. 73–98.&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Davies|first=Paul|date=April 11, 2017|title=Martin Heidegger (1889-1976)|url=https://www.architectural-review.com/essays/reputations/martin-heidegger-1889-1976}}&lt;/ref&gt;

Drugi tumači vjeruju da &quot; {{Jezik|de|Kehre}} &quot; ne postoji ili je njegov značaj prenaglašen. Thomas Sheehan (2001.) vjeruje da je ova navodna promjena &quot;daleko manje dramatična nego što se obično sugerira&quot;, te je uključivala promjenu u fokusu i metodi. &lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;Thomas Sheehan, &quot;Kehre and Ereignis, a proglenoma to Introduction to Metaphysics&quot; in &quot;A companion to Heidegger's Introduction to Metaphysics&quot; page 15, 2001,&lt;/ref&gt; Sheehan tvrdi da se tijekom svoje karijere Heidegger nikada nije usredotočio na &quot; [[bitak]] &quot;, već je radije pokušao definirati &quot;[ono što] donosi bitak kao datost entiteta&quot;. &lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; &lt;ref&gt;Dee also, Sheehan, &quot;Making sense of Heidegger. A paradigm shift.&quot; New Heidegger Research. London (England) 2015.&lt;/ref&gt; Mark Wrathall &lt;ref&gt;Wrathall, Mark: Heidegger and Unconcealment: Truth, Language, and History, Cambridge University Press, 2011&lt;/ref&gt; tvrdio je (2011.) da {{Jezik|de|Kehre}} ne nalazi se u Heideggerovim spisima, već je jednostavno pogrešno shvaćanje. Kao dokaz za ovo gledište, Wrathall vidi dosljednost svrhe u Heideggerovoj cjeloživotnoj potrazi i usavršavanju njegova pojma &quot;neskrivenosti&quot;.

=== Metontologija ===
Metontologija je neologizam koji je Heidegger uveo u svom kolegiju &quot;Metafizički temelji logike&quot; iz 1928. godine. Pojam se odnosi na ontičku sferu ljudskog iskustva. &lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=McNeill|first=William|year=1992|title=Metaphysics, Fundamental Ontology, Metontology 1925—1935|url=https://www.jstor.org/stable/45010876|journal=Heidegger Studies|volume=8|pages=63–79|jstor=45010876}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Overgaard|first=Søren|year=2006|title=&quot;Incarnality&quot; and Metontology: A Reply to Frank Schalow|url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00071773.2006.11006566?journalCode=rbsp20|journal=Journal of the British Society for Phenomenology|volume=37|pages=92–94|doi=10.1080/00071773.2006.11006566}}&lt;/ref&gt; Dok se ontologija bavi cijelim svijetom u širokim i apstraktnim terminima, metontologija se bavi konkretnim temama; Heidegger nudi primjere spolnih razlika i etike.

=== Ontika ===
( {{Njem.|ontisch}}  )

Heidegger koristi pojam ontika, često u suprotnosti s pojmom ontologija, kada daje deskriptivna obilježja određene stvari i &quot;jednostavne činjenice&quot; njezina postojanja. Ontičko je ono što nešto čini onim što jest.

Za pojedinca koji raspravlja o prirodi &quot;bića&quot;, nečiji ontik mogao bi se odnositi na fizičke, činjenične elemente koji proizvode i/ili su u osnovi vlastite stvarnosti - fizički mozak i njegove podstrukture. Moralisti postavljaju pitanje moralne ontike kada raspravljaju o tome postoji li vanjski, objektivni, neovisni izvor ili izvor moralnosti koji nadilazi kulturu i vrijeme.

=== Ontološki ===
( {{Njem.|ontologisch}}  )

Za razliku od &quot;ontic&quot; ( {{Jezik|de|ontisch}} ), ontološki se koristi kada je u pitanju priroda ili smislena struktura postojanja. [[Ontologija]], disciplina filozofije, usredotočena je na formalno proučavanje Bića. Dakle, nešto što je ontološko bavi se razumijevanjem i istraživanjem Bića, osnove Bića ili koncepta samog Bića.

Za pojedinca koji raspravlja o prirodi &quot;bića&quot;, ontološko bi se moglo odnositi na nečije vlastito, subjektivno, fenomenološko iskustvo postojanja u prvom licu.

=== Ontološka razlika ===
Središnje mjesto u Heideggerovoj filozofiji je razlika između ''bića'' kao takvog i specifičnih entiteta. &lt;ref name=&quot;Wheeler&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Wheeler|first=Michael|date=2020|title=Martin Heidegger|url=https://plato.stanford.edu/entries/heidegger/|website=The Stanford Encyclopedia of Philosophy|publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Schalow|first=Frank|url=https://philpapers.org/rec/SCHHDO-2|title=Historical Dictionary of Heidegger's Philosophy|date=2010|publisher=Scarecrow Press|chapter=Ontological difference}}&lt;/ref&gt; On to naziva &quot;ontološkom razlikom&quot; i optužuje zapadnu tradiciju u filozofiji da je ''zaboravila'' ovu razliku, što je dovelo do pogrešnog shvaćanja &quot;bića kao takvog&quot; kao posebnog entiteta. &lt;ref name=&quot;Wheeler&quot; /&gt; &lt;ref name=&quot;Dahlstrom&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Dahlstrom|first=D. O.|url=https://www.encyclopedia.com/philosophy-and-religion/philosophy/philosophy-terms-and-concepts/ontology|title=New Catholic Encyclopedia|date=2004|publisher=Gale|chapter=Ontology}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;Korab-Karpowicz&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Korab-Karpowicz|first=W. J.|title=Heidegger, Martin|url=https://iep.utm.edu/heidegge/|website=Internet Encyclopedia of Philosophy}}&lt;/ref&gt; (Vidi [[wiktionary:reification|reifikacija]] )

=== Mogućnost ===
( {{Njem.|Möglichkeit}}  )

Möglichkeit je pojam korišten samo jednom u određenom izdanju Bića i vremena. Čini se da u tekstu taj pojam označava &quot;mogućnost čija je vjerojatnost veća od nula&quot;. Barem, kad bi se koristila u kontekstu, ovo je jedina uvjerljiva definicija.

=== Pri ruci ===
( {{Njem.|Vorhanden, vorhandenheit}}  )

S onim što je '''pri ruci''' imamo (za razliku od &quot;spremnog u ruci&quot;) stav poput znanstvenika ili teoretičara, da samo gledamo ili promatramo nešto. U viđenju entiteta kao prisutnog, promatrač se bavi samo golim činjenicama stvari ili koncepta, onako kako su prisutni i kako bi teoretizirao o tome. Ovaj način gledanja je nezainteresiran za brigu koju bi mogao imati za {{Jezik|de|Dasein}} , njegovu povijest ili korisnost. Ovaj stav se često opisuje kao postojanje u neutralnom prostoru bez nekog posebnog raspoloženja ili subjektivnosti. Međutim, za Heideggera postojanje nije potpuno nezainteresirano ili neutralno. Ima raspoloženje i dio je metafizike prisutnosti koja nastoji sve sniziti. Svojim spisima Heidegger nastoji ostvariti {{Jezik|de|Destruktion}} (vidi gore) ove metafizike prisutnosti.

Prisutno pri ruci nije način na koji se stvari u svijetu obično susreću, i otkriva se samo kao manjkav ili sekundaran modus, npr. kada se čekić slomi, gubi svoju korisnost i čini se da je samo tu, pri ruci . Kada se neka stvar otkrije kao pri ruci, ona se izdvaja od bilo kojeg korisnog skupa opreme, ali ubrzo gubi ovaj način prisutnosti pri ruci i postaje nešto, na primjer, što se mora popraviti ili zamijeniti.

=== Spremno u ruci ===
( {{Njem.|Griffbereit, zuhanden, zuhandenheit}}  )

U gotovo svim slučajevima čovječanstvo je uključeno u svijet na običan, i više uključen način, poduzimajući zadatke s ciljem postizanja nečega. Uzmimo za primjer čekić: spreman je za upotrebu; koristimo ga bez teoretiziranja. Zapravo, ako bismo na to gledali kao na nešto 'pri ruci', lako bismo mogli pogriješiti. Tek kad se slomi ili nešto pođe po zlu, možemo vidjeti čekić kao da nam je 'prisutan pri ruci', samo leži tamo. Međutim, čak i tada možda nije u potpunosti 'prisutan pri ruci', budući da se sada pokazuje kao nešto što treba popraviti ili zbrinuti, i stoga je dio ukupne naše uključenosti. U ovom slučaju njegovo Biće može se promatrati kao nespremnost za rukovanje. Heidegger ocrtava tri načina nespremnosti za rukovanje: Uočljivo (oštećeno; npr. puklo je ožičenje svjetiljke), Nametljivo (nedostaje dio koji je potreban za funkcioniranje entiteta; npr. nalazimo da nedostaje žarulja), Tvrdoglavo (kada nam je entitet prepreka u nastavku projekta; npr. lampa mi zaklanja pogled na zaslon računala).

Važno je da ono što je 'spremno u ruci' proizlazi samo iz prethodnog stava u kojem nam je stalo do onoga što se događa i vidimo čekić u kontekstu ili svijetu opreme koja je pri ruci ili udaljena, i koja je tu &quot;kako bi&quot; učinio nešto. U tom smislu ono što je ''spremno u ruci'' je ''primordijalno'' u usporedbi s onim '''prisutnim pri ruci''' . Pojam primordijalno ovdje ne implicira nešto iskonsko, već upućuje na Heideggerovu ideju da se Bitak može razumjeti samo kroz ono što nam je svakodnevno i &quot;blisko&quot;. Naše svakodnevno razumijevanje svijeta nužno je dio bilo koje vrste znanstvenih ili teorijskih proučavanja entiteta 'prisutnog pri ruci'. Samo proučavanjem našeg &quot;prosječno-svakodnevnog&quot; razumijevanja svijeta, kako se ono izražava u ukupnosti naših odnosa prema 'spremnim u ruci' entitetima svijeta, možemo postaviti odgovarajuće temelje za specifična znanstvena istraživanja specifičnih entiteta unutar svijeta.

Za Heideggera u ''Biću i vremenu'' ovo ilustrira, na vrlo praktičan način, način na koji je 'pri ruci', kao sadašnjost ili vječnost (kao, na primjer, znanstveni zakon ili Platonov oblik), počeo dominirati intelektualnom mišlju, osobito od [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]] . Da bismo razumjeli pitanje [[Bitak|bitka,]] moramo paziti da ne padnemo u ovo izravnavanje, ili zaborav bića, koje je počelo nagrizati zapadnu misao od Sokrata, vidi metafiziku prisutnosti .

=== Odlučnost ===

: (njemački: ''Entschlossenheit'' )

Odlučnost se odnosi na nečiju sposobnost &quot;otvaranja&quot; vlastitog okvira inteligibilnosti (tj. davanje smisla vlastitim riječima i postupcima u uvjetima cjelokupnog života) i sposobnost da se prihvati &quot;priziv savjesti&quot;.

Ovo se različito prevodi kao &quot;zaborav bića&quot; ili &quot;nesvjesnost postojanja&quot;. Usko povezan pojam je &quot;Seinsverlassenheit&quot;, preveden kao &quot;napuštanje postojanja&quot;. Heidegger je vjerovao da prožimajući nihilizam u modernom svijetu proizlazi iz ''Seinsverlassenheita.'' &lt;ref&gt;S.L. Bartky (1967) Seinsverlassenheit in the later philosophy of Heidegger, Inquiry, 10:1-4, 74-88, DOI: 10.1080/00201746708601483&lt;/ref&gt; »Ontološka razlika«, razlika između bića/postojanja kao takvog (das Sein) i bića (das Seiende), temeljna je za Heideggera. Zaborav bitka koji se, prema njemu, događa u tijeku zapadne filozofije, svodi se na zaborav ove razlike. &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Heidegger, Martin &amp;#124; Internet Encyclopedia of Philosophy|url=https://iep.utm.edu/heidegge/}}&lt;/ref&gt;

=== Svatko / Oni ===

: (njemački: ''Das Man'', što znači &quot;oni sami&quot;)

Jedan od najzanimljivijih i najvažnijih 'koncepata' u ''Biću i vremenu'' je onaj ''Das Mana'', za koji ne postoji točan engleski prijevod; različiti prijevodi i komentatori koriste različite konvencije. Često se prevodi kao &quot;Oni&quot; ili &quot;Ljudi&quot; ili &quot;Bilo tko&quot;, ali točnije se prevodi kao &quot;Svatko&quot; (kao u &quot;'svatko' treba uvijek stići na vrijeme&quot;). Jan Patočka je za koncept ''Das Man'' označio sinonimnu oznaku ''&quot;javni anonimus&quot;'' . ''Das Man'' potječe od neosobne zamjenice u jednini ''man'' ('svatko', za razliku od 'ja', ili 'ti', ili 'on', ili 'ona', ili 'oni'). I njemački ''muškarac'' i engleski 'one' su neutralni ili neodređeni u pogledu roda i, čak, u određenom smislu, broja, iako obje riječi sugeriraju neodređenu množinu. Semantička uloga riječi ''man'' u njemačkom jeziku gotovo je identična onoj riječi ''one'' u engleskom jeziku ili riječi ''svatko'' u hrvatskom jeziku..

Heidegger se poziva na ovaj koncept ''Svakog'' u objašnjavanju neautentičnih načina postojanja, u kojima Dasein, umjesto da stvarno izabere nešto učiniti, to čini samo zato što &quot;to je ono što svatko čini&quot; ili &quot;to je ono što ljudi čine&quot;. Dakle, ''das Man'' nije ispravan ili mjerljiv entitet, već prije amorfni dio društvene stvarnosti koji učinkovito funkcionira na način na koji funkcionira kroz ovu neopipljivost.

''Das Man'' konstituira mogućnost Daseinovog Bića, pa se tako za ''das Mana'' ne može reći da je netko određeni. Umjesto toga, postojanje 'onih' poznato nam je kroz, na primjer, jezične konvencije i društvene norme. Heidegger tvrdi da &quot;oni&quot; propisuju nečije stanje uma i određuju što i kako netko 'vidi'”.

Da navedem primjere: kada se netko poziva na ono što je opće poznato, kaže se &quot;svatko izbjegava činiti tako nešto&quot;; Kada netko sjedi u automobilu ili autobusu ili čita novine, sudjeluje u svijetu 'onih'. Ovo je značajka 'Onih' kako funkcionira u društvu, autoritet koji nema poseban izvor. U ne moralnom smislu Heidegger suprotstavlja &quot;autentično ja&quot; (&quot;moje vlastito ja&quot;) s &quot;njihovim ja&quot; (&quot;moje neposjedovano ja&quot;).

Ovome srodni koncept je koncept ''apofantičke tvrdnje'' .

=== Svijet ===

: (njemački: ''Welt'' ) 
Heidegger nam daje četiri načina upotrebe pojma svijet:

:: 1. &quot;Svijet&quot; se koristi kao ontički pojam i označava sveukupnost stvari koje mogu biti pri ruci unutar svijeta.

:: 2. &quot;Svijet&quot; funkcionira kao ontološki pojam i označava Bitak onih stvari koje smo upravo spomenuli. I doista, 'svijet' može postati pojam za bilo koje područje koje obuhvaća mnoštvo entiteta: na primjer, kada se govori o 'svijetu' jednog matematičara, 'svijet' označava područje mogućih objekata matematike.

:: 3. &quot;Svijet&quot; se može shvatiti u drugom ontičkom smislu—ne, međutim, kao oni entiteti koji Dasein u biti nisu i koji se mogu susresti unutar-svijeta, već prije kao ono u ''čemu'' se može reći da 'živi' činjenični Dasein kao takav '. &quot;Svijet&quot; ovdje ima predontološko egzistencijalno značenje. Ovdje opet postoje različite mogućnosti: &quot;svijet&quot; može označavati 'javni' mi-svijet ili nečije 'vlastito' najbliže (domaće) okruženje.

:: 4. Konačno, &quot;svijet&quot; označava ontološko-egzistencijalni koncept ''svjetovnosti (Weltheit'' '')'' . Svjetovnost sama po sebi može imati svoje načine bilo koje strukturne cjeline koje bilo koji posebni 'svjetovi' mogu imati u tom trenutku; ali to u sebi obuhvaća ''apriorni'' karakter svjetovnosti općenito. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.64&lt;/ref&gt;

Napomena, to je treća definicija koju Heidegger obično koristi.

== Vidi također ==

* [[Hermeneutika]]
* [[Filozofija egzistencije|Egzistencijalizam]]
* [[Filozofija 20. stoljeća]]
* [[Kontinentalna filozofija]]

== Reference ==
&lt;references group=&quot;&quot; responsive=&quot;1&quot;&gt;&lt;/references&gt;

== vanjske poveznice ==

* {{Citiranje knjige|last=Dahlstrom|first=Daniel O.|url=https://books.google.com/books?id=lUtMAQAAQBAJ|title=The Heidegger Dictionary|date=7 February 2013|publisher=[[A &amp; C Black]]|isbn=978-1-847-06514-8|location=London}}
* {{Citiranje weba|last=Munday|first=Roderick|date=March 2009|title=Glossary of Terms in ''Being and Time''|url=http://www.visual-memory.co.uk/b_resources/b_and_t_glossary.html}}
&lt;nowiki&gt;
[[Kategorija:Metafizika]]
[[Kategorija:Filozofija u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Filozofska terminologija]]
[[Kategorija:Stranice s nepregledanim prijevodima]]&lt;/nowiki&gt;</text>
      <sha1>ebc4a20qi7cnpjs7kdqunokmk0o5rtb</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433084</id>
      <parentid>6433071</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T21:57:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Krešimir Karamazen</username>
        <id>247162</id>
      </contributor>
      <comment>Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1096201296|Heideggerian terminology]]«</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44819" xml:space="preserve">
[[Martin Heidegger]], njemački filozof [[Filozofija 20. stoljeća|20. stoljeća]], proizveo je opsežan opus kojim je namjeravao temeljito promijeniti smjer [[Filozofija|filozofije]] . Dubina promjene bila je tolika da je smatrao potrebnim uvesti mnoge [[Novotvorenice|neologizme]], često povezane s idiomatskim riječima i frazama u njemačkom jeziku.

Dva od njegovih najosnovnijih neologizama, '''prisutno pri ruci''' i '''spremno u ruci''', koriste se za opisivanje različitih stavova prema stvarima u svijetu. Za Heideggera su takvi &quot;stavovi&quot; prethodniji, tj. temeljniji od raznih znanosti o pojedinačnim predmetima u svijetu. Sama znanost je stav, i to stav koji pokušava neku vrstu neutralnog istraživanja. Ostali povezani pojmovi također su objašnjeni u nastavku.

Heideggerova sveukupna analiza prilično je složena: uzima u obzir dosta povijesti filozofije. Vidi ''Bitak i vrijeme'' za opis njegovog sveukupnog projekta.&lt;ref&gt;Martin Heidegger, ''Being and Time'', trans. John Macquarrie and Edward Robinson. New York: Harper &amp; Row, 1962.&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.67–72&lt;/ref&gt;

== Pojmovi ==

=== Aletheia ===
( Starogrčki: ἀλήθεια)

Heideggerova ideja 'aletheia', ili razotkrivanje ( {{Jezik|de|Erschlossenheit}} ), bio je pokušaj da se shvati kako stvari u svijetu izgledaju ljudskim bićima kao dio otvora u razumljivosti, kao &quot;nezatvorenost&quot; ili &quot;neskrivenost&quot;. (Ovo je Heideggerovo uobičajeno čitanje: aletheia kao {{Jezik|de|Unverborgenheit}} , &quot;neskrivenost&quot;. ) &lt;ref&gt;Rodney R. Coltman, [https://books.google.gr/books?id=DUEjKCKhigMC&amp;dq=Aletheia+verborgenheit&amp;source=gbs_navlinks_s ''The Language of Hermeneutics: Gadamer and Heidegger in Dialogue''], SUNY Press, 1998, p. 38.&lt;/ref&gt; Usko je povezano s pojmom razotkrivanja svijeta, načinom na koji stvari dobivaju svoj smisao kao dio holistički strukturirane, unaprijed protumačene pozadine značenja. U početku je Heidegger želio da aletheia predstavlja reinterpretiranu definiciju [[Istina|istine]] . Međutim, kasnije je ispravio povezanost aletheia-e s istinom.

=== Apofantički ===
( {{Njem.|apophantisch}}   )

Tvrdnja (za razliku od pitanja, sumnje ili izrazitijeg smisla) je ''apofantička'' . To je izjava koja prikriva značenje i umjesto toga daje nešto što je pri ruci. Na primjer, &quot;Predsjednik je na godišnjem odmoru&quot; i &quot;Sol je natrijev klorid&quot; su rečenice koje, zbog svog apofantičnog karaktera, 'Oni' lako mogu pokupiti i ponoviti u vijestima i tračevima. Međutim, stvarno 'spremno u ruci' značenje i kontekst mogu se izgubiti.

=== Biti-u-svijetu ===
( {{Njem.|In-der-Welt-sein}}  )

Biti-u-svijetu Heideggerova je zamjena za pojmove kao što su subjekt, objekt, svijest i svijet. Za njega, rascjep stvari na subjekt/objekt, kakav se nalazi u zapadnoj tradiciji, pa čak i u jeziku, mora biti prevladan, kao što je naznačeno korijenskom strukturom [[Edmund Husserl|Husserlovog]] i Brentanovog koncepta intencionalnosti, tj. da je sva svijest svijest o nečemu, da ne postoji svijest, kao takva, odsječena od objekta (bilo da se radi o misli ili percepciji). Niti postoje objekti bez neke svijesti koja ih promatra ili je uključena u njih.

Na najosnovnijoj razini ''bivanja-u-svijetu,'' Heidegger primjećuje da uvijek postoji raspoloženje, raspoloženje koje nas &quot;napada&quot; u nereflektiranoj odanosti čovječanstva svijetu. Raspoloženje ne dolazi ni &quot;izvana&quot; ni &quot;iznutra&quot;, već proizlazi iz bivanja-u-svijetu. Osoba se može okrenuti od raspoloženja, ali to je samo prema drugom raspoloženju, kao dijelu fakticiteta . Samo s raspoloženjem netko smije susresti stvari u svijetu. ''Dasein'' (supojam za biti-u-svijetu) ima otvorenost prema svijetu koja je konstituirana usklađenošću raspoloženja ili stanja uma. Kao takav, ''Dasein'' je &quot; bačena &quot; &quot;projekcija&quot; ( {{Jezik|de|geworfener Entwurf}} ), projicira se na mogućnosti koje stoje pred njim ili mogu biti skrivene, te tumači i razumije svijet u smislu mogućnosti. Takvo projektiranje nema nikakve veze s pristajanjem na plan koji je već smišljen. To nije plan. ''Dasein'' sebe uvijek shvaća u smislu mogućnosti. Razumijevamo: ''Dasein'' vidi sebe u mogućnostima. 

=== Biti-prema-smrti ===
( {{Njem.|Sein-zum-Tode}}  )

Biti-prema-smrti nije orijentacija koja dovodi ''Dasein'' bliže svom kraju, u smislu kliničke smrti, već je prije način postojanja. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.247.&lt;/ref&gt; Biti-prema-smrti odnosi se na proces rasta kroz svijet gdje određeno predviđanje vodi ''Dasein'' ka stjecanju autentične perspektive. Izvor predviđanja je strah od smrti. U analizi vremena 'biti-prema-smrti' se otkriva kao trostruko stanje [[Bitak|Bića]] . Vrijeme, sadašnjost i pojam &quot;vječnog&quot; načini su temporalnosti, kako čovječanstvo gleda na vrijeme. Za Heideggera je to vrlo različito od pogrešnog pogleda na vrijeme kao linearni niz prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Umjesto toga, on to vidi kao ekstazu, izvan-sebe, budućih projekcija (mogućnosti) i nečijeg mjesta u povijesti kao dijela svoje generacije. Mogućnosti su, dakle, sastavni dio razumijevanja vremena; projekti, ili bačena projekcija u-svijetu, su ono što apsorbira i usmjerava ljude. Budućnost, kao smjer prema budućnosti koja uvijek sadrži prošlost – ono što je bilo – primarni je modus ''Dasein'' temporalnosti.

Smrt je ta mogućnost koja je apsolutna nemogućnost Daseina . Kao takva, ne može se usporediti ni s jednim drugim završetkom ili &quot;istrčavanjem&quot; nečega. Na primjer, nečija smrt nije empirijski događaj. Za Heideggera, smrt je ''Dasein-ovo'' 'najvlastitije' (ona je ono što osvjetljava ''Dasein'' u njegovoj individualnosti), ona je nerelacijska (nitko ne može nekome oduzeti nečiju smrt ili umrijeti umjesto njega, a vlastitu smrt ne možemo shvatiti kroz smrt drugog ''Daseina'') i smrt se ne može nadmašiti te izbjeći. &quot;Još ne&quot; života uvijek je već dio ''Daseina'': &quot;čim čovjek oživi, odmah je dovoljno star da umre.&quot; Trostruki uvjet smrti stoga je istovremeno nečija &quot;najvlastitija mogućnost-za-bivanje, ne-odnosna, i ne može  se oduzeti&quot;. Smrt je određena u svojoj neizbježnosti, ali autentično Bivanje-prema-smrti razumije neodređenu prirodu vlastite neizbježne smrti - nikad se ne zna kada ili kako će doći. Međutim, ta neodređenost ne stavlja smrt u neko daleko, buduće &quot;ne-još&quot;; autentični Bitak-prema-smrti shvaća nečiju individualnu smrt kao uvijek već njegov dio. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.255.&lt;/ref&gt;

Uz prosječnu, svakodnevnu (normalnu) raspravu o smrti, sve se to prikriva. &quot;Oni&quot; govore o tome na izbjegavajući način, prenose to kao nešto što se događa u nekom trenutku, ali još nije &quot;prisutno pri ruci&quot; kao ''stvarnost'', i skrivaju njen karakter kao nečiiju 'najvlastitiju' mogućnost, predstavljajući je kao da ne pripada nikome posebno. Postaje obezvrijeđena - redefinirana kao neutralan i prizeman aspekt postojanja koji ne zaslužuje autentično razmatranje. &quot;Umire se&quot; tumači se kao činjenica i znači &quot;nitko ne umire&quot;. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.253-4.&lt;/ref&gt;

S druge strane, autentičnost izvlači ''Dasein'' iz &quot;Onih&quot;, dijelom otkrivajući njegovo mjesto kao dijela &quot;Onih&quot;. Heidegger tvrdi da ''Autentično bivanje-prema-smrti'' poziva ''Daseinovo'' individualno jastvo izvan njegovog {{'}}oni' i oslobađa ga da prevrednuje život sa stajališta konačnosti. Čineći to, ''Dasein'' se otvara za &quot; tjeskobu/strepnju&quot;, koja se naizmjenično prevodi kao &quot;strah&quot; ili kao &quot;tjeskoba&quot;. Tjeskoba, za razliku od straha, nema nikakav poseban razlog za strah; to je tjeskoba pred Bivanjem-u-svijetu općenito — to jest, tjeskoba pred Daseinovim vlastitim ja. Strah je šokantna individuacija Daseina, kada shvati da nije kod kuće u svijetu ili kada se nađe licem u lice sa svojom vlastitom negostoljubivošću (njem. {{Jezik|de|Unheimlich}} , &quot;nije kao doma&quot;). Pri Dasein individuaciji, on biva otvoren za slušanje &quot;zova savjesti&quot; (njemački {{Jezik|de|Gewissensruf}} ), koji dolazi od Dasienovog vlastitog Ja kada želi biti svoje Ja. Ovo Ja je tada otvoreno istini, shvaćenoj kao neskrivenost (grč. aletheia ). U ovom trenutku vizije, Dasein razumije skriveno kao i samu skrivenost, ukazujući na Heideggerovo redovito sjedinjavanje suprotnosti; u ovom slučaju istina i neistina. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.260–74.&lt;/ref&gt;

=== Biti sa ===
( {{Njem.|Mitsein}}  )

Pojam &quot;Biti-sa&quot; odnosi se na ontološku karakteristiku ljudskog bića, da je ono uvijek već {{Efn|By &quot;[[always already]]&quot; Heidegger means that every phenomenological inspection of the human being finds this characteristic. It is not founded on something else.}} s drugima svoje vrste. Ovu tvrdnju ne treba shvatiti kao činjeničnu izjavu o pojedincu, da se on trenutno nalazi u prostornoj blizini jednog ili više drugih pojedinaca, već prije izjavu o biću svakog čovjeka, da u strukturama njegovog bića- u-svijetu se nalazi implicitna referenca na druge ljude, jer se ne može živjeti bez drugih. Ljudi su (drugi, ne Heidegger) nazvani &quot;ultrasocijalnim&quot; &lt;ref&gt;Haidt, Jonathan. ''The Happiness Hypothesis: Finding Modern Truth in Ancient Wisdom''. New York: Basic Books, 2006, pp. 47 ff.&lt;/ref&gt; i &quot;obvezno društvenim&quot;. &lt;ref&gt;de Waal, Frans. ''Primates and Philosophers: How Morality Evolved''. Princeton: Princeton University Press, 2006, p. 4.&lt;/ref&gt; Heidegger, iz svoje fenomenološke perspektive, ovu značajku ljudskog života naziva &quot;biti-sa&quot; ( {{Jezik|de|Mitsein}} ), i kaže da je bitno za biti čovjek, &lt;ref&gt;Heidegger 1962, p. 156, H.125.&lt;/ref&gt; klasificirajući kao neautentično kada osoba ne uspijeva prepoznati koliko i na koji način netko misli o sebi i kako se obično ponaša pod utjecajem našeg društvenog okruženja. Heidegger ga svrstava u autentično kada netko obrati pozornost na taj utjecaj i samostalno odluči hoće li se s njim složiti ili ne. Živjeti potpuno bez takvog utjecaja, međutim, nije opcija u Heideggerovom gledištu.

=== Briga (ili briga) ===
( {{Njem.|Sorge}}  )

Temeljna osnova bivanja-u-svijetu nije, za Heideggera, materija ili duh, nego briga:&lt;blockquote&gt;Dasein-ov fakticitet je takav da se njegov Bitak-u-svijetu uvijek raspršio ili čak podijelio na određene načine Bivanja-u. Mnoštvo istih pokazuju sljedeći primjeri: imati posla s nečim, proizvoditi nešto, baviti se nečim i paziti na to, koristiti se nečim, odreći se nečega i pustiti to, poduzeti, ostvariti, dokazati, ispitivati, smatrati, raspravljati, utvrđivati. . . . &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.56&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;Svi ovi načini Bivanja u sebi zabrinjavaju ( {{Jezik|de|Sorge}} , [[wiktionary:cura|briga]] ) kao njihova vrsta Bića. Baš kao što bi znanstvenik mogao istraživati ili pretraživati i pretpostavljati neutralnost, može se vidjeti da ispod toga postoji raspoloženje, briga znanstvenika da otkrije, otkrije nove ideje ili teorije i pokuša izravnati vremenske aspekte.

=== Čistac ===
Na njemačkom riječ Lichtung znači čistina, kao npr. čistina u šumi. Budući da je njen korijen njemačka riječ za svjetlo ( {{Jezik|de|Licht}} ), ponekad se prevodi i kao &quot;osvjetljenje&quot;, a kod Heideggera se odnosi na nužnost čistine na kojoj se sve može pojaviti, čistine na kojoj se neka stvar ili ideja može pokazati, ili biti neskrivena. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.133&lt;/ref&gt; Obratite pažnju na odnos koji ovo ima s ''Aletheiom'' (pogledajte glavni članak ili gornji unos) i otkrivanje .

Bića ( {{Jezik|de|Seiendes}} ), ali ne i sam Bitak ( {{Jezik|de|Sein}} ), ističu se kao na čistini, ili fizički kao u prostoru. &lt;ref&gt;This notion of the clearing, or of aspects pertaining to the leeway, spacing, giving room, and dwelling is treated in: [[Nader El-Bizri]] &quot;ON KAI KHORA: Situating Heidegger between the Sophist and the Timaeus,&quot; ''Studia Phaenomenologica'', Vol. IV, Issues 1-2 (2004), pp. 73–98; [[Nader El-Bizri]], &quot;Being at Home Among Things: Heidegger's Reflections on Dwelling&quot;, ''Environment, Space, Place'', Vol. 3 (2011), pp. 47–71; Nader El-Bizri, &quot;On Dwelling: Heideggerian Allusions to Architectural Phenomenology&quot;, Studia UBB. Philosophia, Vol. 60, No. 1 (2015): 5-30. See also [[Khôra]] and [[Phenomenology (architecture)]] in addition to the 'architecture' section under the main Heidegger entry on Wikipedia.&lt;/ref&gt; Stoga, piše Hubert Dreyfus, &quot;stvari se pokazuju u svjetlu našeg razumijevanja postojanja.&quot; &lt;ref&gt;Hubert Dreyfus, ''Being-in-the-World''. Cambridge: MIT Press, 1995. p. 163&lt;/ref&gt; Tako čistac omogućuje otkrivanje bića ( {{Jezik|de|Seiendes}} ), kao i pristup Daseinovu vlastitom biću. Čistac nije, samo po sebi, entitet koji se može spoznati izravno, u smislu u kojem se zna o entitetima svijeta. Kao što Heidegger piše u ''O podrijetlu umjetničkog djela'' :&lt;blockquote&gt;Usred bića kao cjeline pojavljuje se otvoreno mjesto. Postoji čistina, rasvjeta. S obzirom na ono što jest, bićima je  ovaj čistac u većem stupnju nego što su bića. Ovo otvoreno središte stoga nije okruženo onim što jest; nego samo svjetlosno središte okružuje sve što jest, poput Ništa koje jedva poznajemo. Ono što jest može biti, kao biće, samo ako stoji unutar i ističe se unutar onoga što je osvijetljeno na ovoj čistini. Samo ta čistina daje i jamči nama ljudima prolaz do onih bića koja mi sami nismo i pristup biću koje mi sami jesmo. &lt;ref&gt;Heidegger, M. 2001, On the Origin of the Work of Art. In Poetry, language, thought. (A. Hofstadter, Trans.) (1st ed.). New York: Perennical Classics. (Original work published 1971)&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;

=== {{Jezik|de|Destruktion}} ===
Utemeljen u djelu [[Martin Luther|Martina Luthera]], &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Crowe|first=Benjamin|title=Heidegger's Religious Origins: Destruction and Authenticity|date=2006|publisher=Indiana University Press|isbn=0253347068|edition=Hardcover|location=Bloomington, IN|page=2; also see 7|quote=Heidegger... chose a name for it which itself reflects the importance of Luther to his thinking: '''Destruktion''', a Germanized version of the term '''destructio''' used quite frequently in Luther's early writings.|author-link=Benjamin D. Crowe}}&lt;/ref&gt; Heidegger konceptualizira filozofiju kao zadatak uništavanja [[Ontologija|ontoloških koncepata]], uključujući obična svakodnevna značenja riječi kao što su vrijeme, povijest, bitak, teorija, smrt, um, tijelo, materija, logika itd.:&lt;blockquote&gt;Kada tradicija tako postane gospodarom, čini to na takav način da ono što 'prenosi' bude toliko nedostupno, proksimalno i djelomično, da postaje prilično skriveno. Tradicija uzima ono što je došlo do nas i predaje to samoočiglednosti; ona blokira naš pristup onim iskonskim 'izvorima' iz kojih su kategorije i pojmovi koji su nam predani sasvim istinski izvučeni. Doista, to nas tjera da zaboravimo da su imali takvo podrijetlo i tjera nas da pretpostavimo da je nužnost vraćanja tim izvorima nešto što ne trebamo ni razumjeti. ( ''Bitak i vrijeme'', str. 43)&lt;/blockquote&gt;Heidegger smatra da se tradicija tu i tamo može kalcificirati:&lt;blockquote&gt;Ako pitanje Bića da treba učiniti transparentnom vlastitu povijest, tada se ova okorjela tradicija mora olabaviti, a skrivanja koja je ona donijela razriješiti. Mi shvaćamo ovaj zadatak kao zadatak u kojem, uzimajući pitanje Bića kao svoj trag, trebamo uništiti tradicionalni sadržaj drevne ontologije sve dok ne dođemo do onih iskonskih iskustava u kojima smo postigli svoje prve načine određivanja prirode Bića - načine koje su nas od tada vodile. ( ''Bitak i vrijeme'', str. 44)&lt;/blockquote&gt;Heidegger potom primjećuje pozitivnost svog projekta {{Jezik|de|Destruktion}} :&lt;blockquote&gt;...nema nikakve veze s opakim relativiziranjem ontoloških stajališta. Ali ovo uništenje jednako je daleko od negativnog osjećaja otresanja ontološke tradicije. Moramo, naprotiv, istaknuti pozitivne mogućnosti te tradicije, a to znači zadržati je u njezinim granicama; a oni su zauzvrat dani činjenično na način na koji je pitanje formulirano u to vrijeme, i na način na koji je moguće polje za istraživanje time omeđeno. Sa svoje negativne strane, ovo se uništenje ne povezuje s prošlošću; njegova je kritika usmjerena na 'danas' i na prevladavajući način tretiranja povijesti ontologije. . . Ali pokopati prošlost u ništavnost (Nichtigkeit) nije svrha ovog uništenja; njegov cilj je pozitivan; njegova negativna funkcija ostaje neizražena i neizravna. ( ''Bitak i vrijeme'', str. 44)&lt;/blockquote&gt;

=== {{Jezik|de|Dasein}} ===
U svom nastojanju da redefinira čovjeka, Heidegger uvodi izjavu: 'najvlastitije od Daseina sastoji se u njegovom postojanju'. &lt;ref&gt;BT, 68&lt;/ref&gt; Heidegger konceptualizira postojanje oko jedinstvenih osobina čovjeka, za kojeg smatra da je &quot;njegovo vlastito biće je pitanje za njega&quot;. &lt;ref&gt;BT, 33&lt;/ref&gt; U Heideggerovom gledištu, čovjek definira svoje vlastito biće svojim djelovanjem i izborima, te je sposoban birati među mogućnostima, aktualizirajući barem jednu od raspoloživih mogućnosti dok pritom zatvara druge. Ovo hvaćanje samo nekih mogućnosti definira čovjeka kao jednu vrstu sebe, a ne drugu: nepošten izbor definira osobu kao nepoštenu, popravljanje razbijenih prozora definira osobu kao staklara, i tako dalje. Ti se izbori donose kontinuirano i svakodnevno, pa je čovjek u stanju definirati sebe kako se kreće. Stoga je živjeti život osobe stvar stalnog zauzimanja stava o vlastitom osjećaju sebe, a nečiji osjećaj sebe definira se zauzimanjem tog stajališta. Kako nijedan izbor nije 'jednom zauvijek', čovjek mora neprestano birati za svoj osjećaj sebe.

Ovome se dodaje da postojanje svega ostalog na planetu predstavlja problem za čovjeka, budući da se čovječanstvo bavi stvarima onakvima kakve jesu i osobama onakvima kakve jesu. Samo se osobe, na primjer, odnose prema drugima kao da imaju smisla i da se smisleno uklapaju u i s drugim stvarima i/ili aktivnostima. Samo se čovjek, biće koje je u načinu postojanja, može susresti s drugim entitetom u njegovom instrumentalnom karakteru. Opet, 'biti problem' znači biti zabrinut zbog nečega i brinuti se za nešto. Drugim riječima, biće od {{Jezik|de|Dasein}} u smislu postojanja je tako konstituirano da u samom svom biću ima brižan odnos prema vlastitom biću. Ovaj odnos nije teorijski ili samorefleksivan, već prije predteorijski odnos koji Heidegger naziva odnosom ili odjeljkom razumijevanja. {{Jezik|de|Dasein}} shvaća sebe u vlastitom biću ili {{Jezik|de|Dasein}} je na način da mu se njegovo biće uvijek otkriva. To je otkrivanje bića ono što razlikuje {{Jezik|de|Dasein}} od svih drugih bića. Ovakav način postojanja {{Jezik|de|Dasein}}-a s kojim postoji odnos naziva se 'egzistencija'. &lt;ref&gt;BT, 32&lt;/ref&gt; Nadalje, bitno je imati jasno razumijevanje izraza 'najvlastitiji'. To je hrvatski prijevod njemačkog {{Jezik|de|wesen}} obično se prevodi kao 'suština' ('što-istvo'). Glagolski oblik njemačkog izraza {{Jezik|de|wesen}} približava se indijskom korijenu vasati, što znači stanovanje, život, rast, sazrijevanje, kretanje itd. Dakle, ovaj verbalni dinamički karakter impliciran u riječi {{Jezik|de|wesen}} treba imati na umu kako bismo razumjeli nijansu heideggerovske upotrebe 'egzistencije'. Ako tradicionalno {{Jezik|de|wesen}} bilo prevedeno kao bit u smislu 'što', za Heideggera takav prijevod nije prikladan za razumijevanje onoga što je jedinstveno ljudsko. Heidegger preuzima oblik postojanja od [[Latinski jezik|latinske]] riječi {{Jezik|la|ex-sistere}} (izvan sebe) s naznakom jedinstvene karakteristike bića čovjeka u smislu dinamičkog &quot;kako&quot; nasuprot tradicionalnom poimanju u smislu &quot;što&quot;. Stoga postojanje za Heideggera znači kako {{Jezik|de|Dasein}} u samom svom načinu postojanja uvijek je izvan sebe u odnosu na relaciju, brigu. Stoga treba strogo razlikovati ono što je {{Jezik|de|Dasein}} -u 'najvlastitije' od onih drugih načina bića. 'Najvlastitije' Heidegger zove izrazom 'egzistencija' za bitak čovjeka. Za ono što je najvlastitije drugim vrstama bića, on koristi izraz prisutno-pri ruci. Različiti elementi Egzistencije nazivaju se 'egzistencijali', a elementi onoga što je pri ruci zovu se 'kategorije'. Prema Heideggeru &quot;samo čovjek postoji, sve ostale stvari jesu (ne postoje)&quot;. Važno je razumjeti da ovaj pojam 'egzistencije' kao onoga što je čovjeku najviše vlastito nije statičan koncept koji treba jednom zauvijek definirati u smislu sadržaja, već se mora razumjeti u smislu nečega što varira od pojedinca do pojedinca i s vremena na vrijeme za razliku od drugih bića koja imaju fiksnu suštinu. Ono biće čije je najvlastitije u načinu postojanja naziva se {{Jezik|de|Dasein}} . Na njemačkom, {{Jezik|de|da}} ima prostornu konotaciju ili biti 'tamo' ili 'ovdje'. {{Jezik|de|Dasein}} stoga može značiti jednostavno &quot;biti tamo ili ovdje&quot;. U njemačkom bi se moglo odnositi i na postojanje (za razliku od suštine) nečega, posebno čovjeka. Međutim, Heidegger ovom pojmu pridaje novo ontološko značenje. Njemački izraz {{Jezik|de|Dasein}} sastoji se od dvije komponente: {{Jezik|de|Da}} i {{Jezik|de|sein}} . U hajdegerovskoj upotrebi, sufiks {{Jezik|de|-sein}} stoji za bitak čovjeka u načinu postojanja i {{Jezik|de|Da-}} stoji za trostruko razotkrivanje. Prema Heideggeru, biće čovjeka je na način trostrukog razotkrivanja. Odnosno, ontološka jedinstvenost čovjeka sastoji se u tome što njegovo biće postaje {{Jezik|de|da}} /sfera, gdje  {{Jezik|de|Dasein}} otkriva ne samo vlastito biće, nego i biće drugih neljudskih bića, kao i fenomen svijeta. Otuda za Heideggera pojam {{Jezik|de|Dasein}} naziv je za ontološku strukturu ontičkog ljudskog bića.

=== Razotkrivanje ===
 
( {{Njem.|Erschlossenheit}}  )

Hubert Dreyfus i Charles Spinosa pišu: &quot;Prema Heideggeru, naša je priroda biti otkrivači svijeta. To jest, pomoću naše opreme i koordiniranih praksi mi ljudska bića otvaramo koherentne, različite kontekste ili svjetove u kojima opažamo, osjećamo, djelujemo i mislimo.&quot; &lt;ref&gt;Hubert Dreyfus and Charles Spinosa, &quot;Further Reflections on Heidegger, Technology and the Everyday,&quot; in Nikolas Kompridis, ed. ''Philosophical Romanticism'', New York: Routledge, 2006, 265.&lt;/ref&gt;

Heidegger učenjak Nikolas Kompridis piše: &quot;Otkrivanje svijeta odnosi se, s namjernom dvosmislenošću, na proces koji se zapravo događa na dvije različite razine. Na jednoj razini, odnosi se na razotkrivanje već interpretiranog, simbolički strukturiranog svijeta; svijet, onaj unutar kojeg se uvijek već nalazimo. Na drugoj razini, odnosi se jednako na razotkrivanje novih horizonata značenja kao i na razotkrivanje prethodno skrivenih ili netematiziranih dimenzija značenja.” &lt;ref&gt;Nikolas Kompridis, &quot;On World Disclosure: Heidegger, Habermas and Dewey,&quot; Thesis Eleven 1994; 37; 29-45.&lt;/ref&gt;

=== Diskurs ===
( {{Njem.|Rede}}  ) Ontološko-egzistencijalna struktura {{Jezik|de|Dasein}}-a sastoji se od &quot;bačenosti&quot; ( {{Jezik|de|Geworfenheit}} ), &quot;projekcija&quot; ( {{Jezik|de|Entwurf}} ), i &quot;biti-zajedno-sa&quot; ( {{Jezik|de|Sein-bei}} ). Ova tri temeljna obilježja postojanja neodvojivo su vezana za &quot;diskurs&quot; ( {{Jezik|de|Rede}} ), shvaćen kao najdublje razvijanje jezika. &lt;ref&gt;Parvis Emad, ''On the Way to Heidegger’s Contributions to Philosophy'', University of Wisconsin Press, 2007, p. 189.&lt;/ref&gt;

=== Oprema ===
( {{Njem.|das Zeug}}  ) {{Jezik|de|Das Zeug}} odnosi se na predmet u svijetu s kojim imamo smislene poslove. Gotovo neprevodiv izraz, Heideggerova oprema može se smatrati zbirnom imenicom, tako da nikada nije prikladno nazvati nešto 'opremom'. Umjesto toga, njegova upotreba često odražava da znači alat ili kao &quot;da bi nešto&quot; za {{Jezik|de|Dasein}} . Alati, u ovom kolektivnom smislu, i budući da su ''spremni u ruci'', uvijek postoje u mreži drugih alata i organizacija, npr. papir je na stolu u sobi na sveučilištu. Obično je neprikladno vidjeti takvu opremu samu ili kao nešto što ''je pri ruci'' .

Drugi, manje prozaičan način razmišljanja o 'opremi' je kao o 'stvari s kojom se može raditi' oko nas, zajedno sa svojim kontekstom. &quot;Papir s kojim se može raditi stvari, sa stola, na sveučilištu, u gradu, u svijetu, u svemiru.&quot; 'Oprema' se odnosi na stvar, njezine mogućnosti korisnosti i njezin kontekst.

=== {{Jezik|de|Ereignis}} ===
{{Jezik|de|Ereignis}} često se prevodi kao &quot;događaj&quot;, ali se bolje razumije u smislu nečega što &quot;dolazi u vidokrug&quot;.

Ereignis se pojavljuje u Heideggerovim kasnijim djelima i nije ga lako sažeti. Najodrživiji tretman teme javlja se u zagonetnim i teškim ''Prilozima filozofiji'' . 

=== Postojanje ===
{{Glavni|Existentiel}}
( {{Njem.|Existenz}}  )

=== Existentiell ===
{{Glavni|Existentiel}}
( {{Njem.|Existenziell}}  )

=== Fundamentalna ontologija ===
Tradicionalna ontologija pita &quot;Zašto nešto postoji?&quot;, dok se Heideggerova temeljna ontologija pita &quot;Što znači da nešto postoji?&quot; . Taylor Carman piše (2003.) da je Heideggerova &quot;temeljna ontologija&quot; temeljna u odnosu na tradicionalnu ontologiju u tome što se tiče &quot;onoga što svako razumijevanje entiteta nužno pretpostavlja, naime, naše razumijevanje onoga na temelju čega su entiteti entiteti.&quot; &lt;ref&gt;Information Heidegger's Analytic Interpretation, Discourse and Authenticity in Being and Time, pp. 8 - 52&lt;/ref&gt;

=== {{Jezik|de|Gelassenheit}} ===
Često se prevodi kao &quot;oslobađanje&quot;. &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Heidegger|first=Martin|url=https://books.google.com/books?id=TAU5TrvkX2wC|title=Country Path Conversations|publisher=[[Indiana University Press]]|others=Translated by Bret W. Davis|year=2010|isbn=978-0-253-00439-0|location=[[Bloomington, Indiana]]|page=[https://books.google.com/books?id=TAU5TrvkX2wC&amp;pg=PR11 xi]|id=|quote=I have followed the established consensus in translating this term as 'releasement.' However, it should be kept in mind that the traditional and still commonly used German word conveys a sense of 'calm composure,' especially and originally that which accompanies an existential or religious experience of letting-go, being-let, and letting-be.}}&lt;/ref&gt;  Heidegger je izraz posudio iz kršćanske mistične tradicije, otprilike od [[Meister Eckhart|Meistera Eckharta]] . &lt;ref name=&quot;Hackett&quot;&gt;{{Citiranje knjige|url=https://books.google.com/books?id=LvQYpn5OlvkC|title=A Companion to Meister Eckhart|publisher=[[Brill Publishers|BRILL]]|year=2012|isbn=978-9-004-18347-6|editor-last=Hackett|editor-first=Jeremiah|location=[[Leiden]]|page=[https://books.google.com/books?id=LvQYpn5OlvkC&amp;pg=689 689]|id=}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Heidegger|first=Martin|url=https://books.google.com/books?id=TAU5TrvkX2wC|title=Country Path Conversations|date=14 June 2010|others=Translated by Bret W. Davis|isbn=9780253004390|page=[https://books.google.com/books?id=TAU5TrvkX2wC&amp;pg=PR11 xi]|quote=The word Gelassenheit [...] has a long history in German thought. It was coined by Meister Eckhart in the thirteenth century and subsequently used by a number of other mystics, theologians, and philosophers.}}&lt;/ref&gt; 

=== {{Jezik|de|Geworfenheit}} ===
de. Geworfenheit opisuje čovjekove pojedinačne egzistencije kao &quot;bačenost&quot; (de. geworfen) u svijet. Za Williama J. Richardsona, Heidegger je upotrijebio ovaj jedinstveni izraz, &quot;bačenost&quot;, da &quot;opiše [ta] dva elementa izvorne situacije, nekontrola nad vlastitim podrijetlom i referentna ovisnost o drugim bićima&quot;.
[[Datoteka:Bühlerhöhe.jpg|mini| Hotel Bühlerhöhe [ de ] Dvorac (&quot; [[wiktionary:Höhe|visina Bühl&quot;]] )]]

=== {{Jezik|de|Kehre}} ===
Kehre, ili &quot;zaokret&quot; (die Kehre) izraz je koji Heidegger rijetko koristi, ali ga upotrebljavaju komentatori koji se pozivaju na promjenu u njegovim spisima već 1930. godine koja je postala jasno uspostavljena 1940-ih. Ponavljajuće teme koje karakteriziraju veći dio Kehre uključuju poeziju i tehnologiju. Komentatori (npr.  [[William J. Richardson]]) opisuju, na različite načine, promjenu fokusa ili veliku promjenu u pogledu.

''Uvod u metafiziku'' iz 1935. &quot;jasno pokazuje pomak&quot; prema jeziku s prethodnog naglaska na {{Jezik|de|Dasein}} u ''Biću i vremenu'' osam godina ranije, prema eseju Briana Barda iz 1993. pod naslovom &quot;Heideggerovo čitanje Heraklita&quot;. &lt;ref&gt;Brian Bard, 1993, essay, see sections one and three https://sites.google.com/site/heideggerheraclitus/&lt;/ref&gt; U predavanju iz 1950. Heidegger je formulirao poznatu izreku &quot; Jezik govori &quot;, kasnije objavljenu u zbirci eseja {{Jezik|de|Unterwegs zur Sprache}} iz 1959. , a sabrano u engleskoj knjizi ''Poetry, Language, Thought'' iz 1971. godine. &lt;ref name=&quot;Lyon06&quot;&gt;Lyon, James K. [https://books.google.com/books?id=vB_Tv7A9oI8C ''Paul Celan and Martin Heidegger: an unresolved conversation, 1951–1970''], pp. 128–9&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;Philipse98&quot;&gt;Philipse, Herman (1998) ''Heidegger's philosophy of being: a critical interpretation'', p. 205&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;Heidegger (1971) ''Poetry, Language, Thought'', translation and introduction by Albert Hofstadter, pp. xxv and 187ff&lt;/ref&gt;

Ovu navodnu promjenu — ovdje primijenjenu na oko trideset godina Heideggerove 40-godišnje spisateljske karijere — opisali su komentatori s vrlo različitih stajališta; uključujući i promjenu prioriteta s ''Bivanja i vremena'' na ''Vrijeme i bitak'' — naime, s prebivanja (biti) u svijetu na djelovanje (vrijeme) u svijetu.  &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Heidegger|first=Martin|url=https://books.google.com/books?id=mr_U4MOjJuYC|title=On Time and Being|publisher=[[University of Chicago Press]]|others=Translated by Joan Stambaugh|year=2002|isbn=0-226-32375-7|location=Chicago|chapter=Time and Being|chapter-url=https://books.google.com/books?id=mr_U4MOjJuYC&amp;pg=PA1}}&lt;/ref&gt;  (Ovaj aspekt, posebno esej iz 1951., utjecao je na nekoliko značajnih teoretičara, uključujući Christiana Norberg-Schulza, Dalibora Veselyja, Josepha Rykwerta, [[Daniel Libeskind|Daniela Libeskinda]] i filozofa Nadera El-Bizrija . ) &lt;ref&gt;Refer to a recent study on Heidegger's conception of &quot;dwelling&quot; as set in: [[Nader El-Bizri]], 'On Dwelling: Heideggerian Allusions to Architectural [[Phenomenology (philosophy)|Phenomenology]]', [http://studia.ubbcluj.ro/download/pdf/920.pdf ''Studia UBB Philosophia'' 60 (2015): 5-30]. See also the related article on Heidegger's reflections on Plato's [[khôra]] in: [[Nader El-Bizri]], &quot;''On kai [[khôra]]'': Situating Heidegger between the ''Sophist'' and the ''Timaeus''&quot;, ''Studia Phaenomenologica'', Vol. IV, Issue 1–2 (2004), pp. 73–98.&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Davies|first=Paul|date=April 11, 2017|title=Martin Heidegger (1889-1976)|url=https://www.architectural-review.com/essays/reputations/martin-heidegger-1889-1976}}&lt;/ref&gt;

Drugi tumači vjeruju da &quot; {{Jezik|de|Kehre}} &quot; ne postoji ili je njegov značaj prenaglašen. Thomas Sheehan (2001.) vjeruje da je ova navodna promjena &quot;daleko manje dramatična nego što se obično sugerira&quot;, te je uključivala promjenu u fokusu i metodi. &lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;Thomas Sheehan, &quot;Kehre and Ereignis, a proglenoma to Introduction to Metaphysics&quot; in &quot;A companion to Heidegger's Introduction to Metaphysics&quot; page 15, 2001,&lt;/ref&gt; Sheehan tvrdi da se tijekom svoje karijere Heidegger nikada nije usredotočio na &quot; [[bitak]] &quot;, već je radije pokušao definirati &quot;[ono što] donosi bitak kao datost entiteta&quot;. &lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; &lt;ref&gt;Dee also, Sheehan, &quot;Making sense of Heidegger. A paradigm shift.&quot; New Heidegger Research. London (England) 2015.&lt;/ref&gt; Mark Wrathall &lt;ref&gt;Wrathall, Mark: Heidegger and Unconcealment: Truth, Language, and History, Cambridge University Press, 2011&lt;/ref&gt; tvrdio je (2011.) da {{Jezik|de|Kehre}} ne nalazi se u Heideggerovim spisima, već je jednostavno pogrešno shvaćanje. Kao dokaz za ovo gledište, Wrathall vidi dosljednost svrhe u Heideggerovoj cjeloživotnoj potrazi i usavršavanju njegova pojma &quot;neskrivenosti&quot;.

=== Metontologija ===
Metontologija je neologizam koji je Heidegger uveo u svom kolegiju &quot;Metafizički temelji logike&quot; iz 1928. godine. Pojam se odnosi na ontičku sferu ljudskog iskustva. &lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=McNeill|first=William|year=1992|title=Metaphysics, Fundamental Ontology, Metontology 1925—1935|url=https://www.jstor.org/stable/45010876|journal=Heidegger Studies|volume=8|pages=63–79|jstor=45010876}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Overgaard|first=Søren|year=2006|title=&quot;Incarnality&quot; and Metontology: A Reply to Frank Schalow|url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00071773.2006.11006566?journalCode=rbsp20|journal=Journal of the British Society for Phenomenology|volume=37|pages=92–94|doi=10.1080/00071773.2006.11006566}}&lt;/ref&gt; Dok se ontologija bavi cijelim svijetom u širokim i apstraktnim terminima, metontologija se bavi konkretnim temama; Heidegger nudi primjere spolnih razlika i etike.

=== Ontika ===
( {{Njem.|ontisch}}  )

Heidegger koristi pojam ontika, često u suprotnosti s pojmom ontologija, kada daje deskriptivna obilježja određene stvari i &quot;jednostavne činjenice&quot; njezina postojanja. Ontičko je ono što nešto čini onim što jest.

Za pojedinca koji raspravlja o prirodi &quot;bića&quot;, nečiji ontik mogao bi se odnositi na fizičke, činjenične elemente koji proizvode i/ili su u osnovi vlastite stvarnosti - fizički mozak i njegove podstrukture. Moralisti postavljaju pitanje moralne ontike kada raspravljaju o tome postoji li vanjski, objektivni, neovisni izvor ili izvor moralnosti koji nadilazi kulturu i vrijeme.

=== Ontološki ===
( {{Njem.|ontologisch}}  )

Za razliku od &quot;ontic&quot; ( {{Jezik|de|ontisch}} ), ontološki se koristi kada je u pitanju priroda ili smislena struktura postojanja. [[Ontologija]], disciplina filozofije, usredotočena je na formalno proučavanje Bića. Dakle, nešto što je ontološko bavi se razumijevanjem i istraživanjem Bića, osnove Bića ili koncepta samog Bića.

Za pojedinca koji raspravlja o prirodi &quot;bića&quot;, ontološko bi se moglo odnositi na nečije vlastito, subjektivno, fenomenološko iskustvo postojanja u prvom licu.

=== Ontološka razlika ===
Središnje mjesto u Heideggerovoj filozofiji je razlika između ''bića'' kao takvog i specifičnih entiteta. &lt;ref name=&quot;Wheeler&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Wheeler|first=Michael|date=2020|title=Martin Heidegger|url=https://plato.stanford.edu/entries/heidegger/|website=The Stanford Encyclopedia of Philosophy|publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Schalow|first=Frank|url=https://philpapers.org/rec/SCHHDO-2|title=Historical Dictionary of Heidegger's Philosophy|date=2010|publisher=Scarecrow Press|chapter=Ontological difference}}&lt;/ref&gt; On to naziva &quot;ontološkom razlikom&quot; i optužuje zapadnu tradiciju u filozofiji da je ''zaboravila'' ovu razliku, što je dovelo do pogrešnog shvaćanja &quot;bića kao takvog&quot; kao posebnog entiteta. &lt;ref name=&quot;Wheeler&quot; /&gt; &lt;ref name=&quot;Dahlstrom&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Dahlstrom|first=D. O.|url=https://www.encyclopedia.com/philosophy-and-religion/philosophy/philosophy-terms-and-concepts/ontology|title=New Catholic Encyclopedia|date=2004|publisher=Gale|chapter=Ontology}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;Korab-Karpowicz&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Korab-Karpowicz|first=W. J.|title=Heidegger, Martin|url=https://iep.utm.edu/heidegge/|website=Internet Encyclopedia of Philosophy}}&lt;/ref&gt; (Vidi [[wiktionary:reification|reifikacija]] )

=== Mogućnost ===
( {{Njem.|Möglichkeit}}  )

Möglichkeit je pojam korišten samo jednom u određenom izdanju Bića i vremena. Čini se da u tekstu taj pojam označava &quot;mogućnost čija je vjerojatnost veća od nula&quot;. Barem, kad bi se koristila u kontekstu, ovo je jedina uvjerljiva definicija.

=== Pri ruci ===
( {{Njem.|Vorhanden, vorhandenheit}}  )

S onim što je '''pri ruci''' imamo (za razliku od &quot;spremnog u ruci&quot;) stav poput znanstvenika ili teoretičara, da samo gledamo ili promatramo nešto. U viđenju entiteta kao prisutnog, promatrač se bavi samo golim činjenicama stvari ili koncepta, onako kako su prisutni i kako bi teoretizirao o tome. Ovaj način gledanja je nezainteresiran za brigu koju bi mogao imati za {{Jezik|de|Dasein}} , njegovu povijest ili korisnost. Ovaj stav se često opisuje kao postojanje u neutralnom prostoru bez nekog posebnog raspoloženja ili subjektivnosti. Međutim, za Heideggera postojanje nije potpuno nezainteresirano ili neutralno. Ima raspoloženje i dio je metafizike prisutnosti koja nastoji sve sniziti. Svojim spisima Heidegger nastoji ostvariti {{Jezik|de|Destruktion}} (vidi gore) ove metafizike prisutnosti.

Prisutno pri ruci nije način na koji se stvari u svijetu obično susreću, i otkriva se samo kao manjkav ili sekundaran modus, npr. kada se čekić slomi, gubi svoju korisnost i čini se da je samo tu, pri ruci . Kada se neka stvar otkrije kao pri ruci, ona se izdvaja od bilo kojeg korisnog skupa opreme, ali ubrzo gubi ovaj način prisutnosti pri ruci i postaje nešto, na primjer, što se mora popraviti ili zamijeniti.

=== Spremno u ruci ===
( {{Njem.|Griffbereit, zuhanden, zuhandenheit}}  )

U gotovo svim slučajevima čovječanstvo je uključeno u svijet na običan, i više uključen način, poduzimajući zadatke s ciljem postizanja nečega. Uzmimo za primjer čekić: spreman je za upotrebu; koristimo ga bez teoretiziranja. Zapravo, ako bismo na to gledali kao na nešto 'pri ruci', lako bismo mogli pogriješiti. Tek kad se slomi ili nešto pođe po zlu, možemo vidjeti čekić kao da nam je 'prisutan pri ruci', samo leži tamo. Međutim, čak i tada možda nije u potpunosti 'prisutan pri ruci', budući da se sada pokazuje kao nešto što treba popraviti ili zbrinuti, i stoga je dio ukupne naše uključenosti. U ovom slučaju njegovo Biće može se promatrati kao nespremnost za rukovanje. Heidegger ocrtava tri načina nespremnosti za rukovanje: Uočljivo (oštećeno; npr. puklo je ožičenje svjetiljke), Nametljivo (nedostaje dio koji je potreban za funkcioniranje entiteta; npr. nalazimo da nedostaje žarulja), Tvrdoglavo (kada nam je entitet prepreka u nastavku projekta; npr. lampa mi zaklanja pogled na zaslon računala).

Važno je da ono što je 'spremno u ruci' proizlazi samo iz prethodnog stava u kojem nam je stalo do onoga što se događa i vidimo čekić u kontekstu ili svijetu opreme koja je pri ruci ili udaljena, i koja je tu &quot;kako bi&quot; učinio nešto. U tom smislu ono što je ''spremno u ruci'' je ''primordijalno'' u usporedbi s onim '''prisutnim pri ruci''' . Pojam primordijalno ovdje ne implicira nešto iskonsko, već upućuje na Heideggerovu ideju da se Bitak može razumjeti samo kroz ono što nam je svakodnevno i &quot;blisko&quot;. Naše svakodnevno razumijevanje svijeta nužno je dio bilo koje vrste znanstvenih ili teorijskih proučavanja entiteta 'prisutnog pri ruci'. Samo proučavanjem našeg &quot;prosječno-svakodnevnog&quot; razumijevanja svijeta, kako se ono izražava u ukupnosti naših odnosa prema 'spremnim u ruci' entitetima svijeta, možemo postaviti odgovarajuće temelje za specifična znanstvena istraživanja specifičnih entiteta unutar svijeta.

Za Heideggera u ''Biću i vremenu'' ovo ilustrira, na vrlo praktičan način, način na koji je 'pri ruci', kao sadašnjost ili vječnost (kao, na primjer, znanstveni zakon ili Platonov oblik), počeo dominirati intelektualnom mišlju, osobito od [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]] . Da bismo razumjeli pitanje [[Bitak|bitka,]] moramo paziti da ne padnemo u ovo izravnavanje, ili zaborav bića, koje je počelo nagrizati zapadnu misao od Sokrata, vidi metafiziku prisutnosti .

=== Odlučnost ===

: (njemački: ''Entschlossenheit'' )

Odlučnost se odnosi na nečiju sposobnost &quot;otvaranja&quot; vlastitog okvira inteligibilnosti (tj. davanje smisla vlastitim riječima i postupcima u uvjetima cjelokupnog života) i sposobnost da se prihvati &quot;priziv savjesti&quot;.

Ovo se različito prevodi kao &quot;zaborav bića&quot; ili &quot;nesvjesnost postojanja&quot;. Usko povezan pojam je &quot;Seinsverlassenheit&quot;, preveden kao &quot;napuštanje postojanja&quot;. Heidegger je vjerovao da prožimajući nihilizam u modernom svijetu proizlazi iz ''Seinsverlassenheita.'' &lt;ref&gt;S.L. Bartky (1967) Seinsverlassenheit in the later philosophy of Heidegger, Inquiry, 10:1-4, 74-88, DOI: 10.1080/00201746708601483&lt;/ref&gt; »Ontološka razlika«, razlika između bića/postojanja kao takvog (das Sein) i bića (das Seiende), temeljna je za Heideggera. Zaborav bitka koji se, prema njemu, događa u tijeku zapadne filozofije, svodi se na zaborav ove razlike. &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Heidegger, Martin &amp;#124; Internet Encyclopedia of Philosophy|url=https://iep.utm.edu/heidegge/}}&lt;/ref&gt;

=== Svatko / Oni ===

: (njemački: ''Das Man'', što znači &quot;oni sami&quot;)

Jedan od najzanimljivijih i najvažnijih 'koncepata' u ''Biću i vremenu'' je onaj ''Das Mana'', za koji ne postoji točan engleski prijevod; različiti prijevodi i komentatori koriste različite konvencije. Često se prevodi kao &quot;Oni&quot; ili &quot;Ljudi&quot; ili &quot;Bilo tko&quot;, ali točnije se prevodi kao &quot;Svatko&quot; (kao u &quot;'svatko' treba uvijek stići na vrijeme&quot;). Jan Patočka je za koncept ''Das Man'' označio sinonimnu oznaku ''&quot;javni anonimus&quot;'' . ''Das Man'' potječe od neosobne zamjenice u jednini ''man'' ('svatko', za razliku od 'ja', ili 'ti', ili 'on', ili 'ona', ili 'oni'). I njemački ''muškarac'' i engleski 'one' su neutralni ili neodređeni u pogledu roda i, čak, u određenom smislu, broja, iako obje riječi sugeriraju neodređenu množinu. Semantička uloga riječi ''man'' u njemačkom jeziku gotovo je identična onoj riječi ''one'' u engleskom jeziku ili riječi ''svatko'' u hrvatskom jeziku..

Heidegger se poziva na ovaj koncept ''Svakog'' u objašnjavanju neautentičnih načina postojanja, u kojima Dasein, umjesto da stvarno izabere nešto učiniti, to čini samo zato što &quot;to je ono što svatko čini&quot; ili &quot;to je ono što ljudi čine&quot;. Dakle, ''das Man'' nije ispravan ili mjerljiv entitet, već prije amorfni dio društvene stvarnosti koji učinkovito funkcionira na način na koji funkcionira kroz ovu neopipljivost.

''Das Man'' konstituira mogućnost Daseinovog Bića, pa se tako za ''das Mana'' ne može reći da je netko određeni. Umjesto toga, postojanje 'onih' poznato nam je kroz, na primjer, jezične konvencije i društvene norme. Heidegger tvrdi da &quot;oni&quot; propisuju nečije stanje uma i određuju što i kako netko 'vidi'”.

Da navedem primjere: kada se netko poziva na ono što je opće poznato, kaže se &quot;svatko izbjegava činiti tako nešto&quot;; Kada netko sjedi u automobilu ili autobusu ili čita novine, sudjeluje u svijetu 'onih'. Ovo je značajka 'Onih' kako funkcionira u društvu, autoritet koji nema poseban izvor. U ne moralnom smislu Heidegger suprotstavlja &quot;autentično ja&quot; (&quot;moje vlastito ja&quot;) s &quot;njihovim ja&quot; (&quot;moje neposjedovano ja&quot;).

Ovome srodni koncept je koncept ''apofantičke tvrdnje'' .

=== Svijet ===

: (njemački: ''Welt'' ) 
Heidegger nam daje četiri načina upotrebe pojma svijet:

:: 1. &quot;Svijet&quot; se koristi kao ontički pojam i označava sveukupnost stvari koje mogu biti pri ruci unutar svijeta.

:: 2. &quot;Svijet&quot; funkcionira kao ontološki pojam i označava Bitak onih stvari koje smo upravo spomenuli. I doista, 'svijet' može postati pojam za bilo koje područje koje obuhvaća mnoštvo entiteta: na primjer, kada se govori o 'svijetu' jednog matematičara, 'svijet' označava područje mogućih objekata matematike.

:: 3. &quot;Svijet&quot; se može shvatiti u drugom ontičkom smislu—ne, međutim, kao oni entiteti koji Dasein u biti nisu i koji se mogu susresti unutar-svijeta, već prije kao ono u ''čemu'' se može reći da 'živi' činjenični Dasein kao takav '. &quot;Svijet&quot; ovdje ima predontološko egzistencijalno značenje. Ovdje opet postoje različite mogućnosti: &quot;svijet&quot; može označavati 'javni' mi-svijet ili nečije 'vlastito' najbliže (domaće) okruženje.

:: 4. Konačno, &quot;svijet&quot; označava ontološko-egzistencijalni koncept ''svjetovnosti (Weltheit'' '')'' . Svjetovnost sama po sebi može imati svoje načine bilo koje strukturne cjeline koje bilo koji posebni 'svjetovi' mogu imati u tom trenutku; ali to u sebi obuhvaća ''apriorni'' karakter svjetovnosti općenito. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.64&lt;/ref&gt;

Napomena, to je treća definicija koju Heidegger obično koristi.

== Vidi također ==

* [[Hermeneutika]]
* [[Filozofija egzistencije|Egzistencijalizam]]
* [[Filozofija 20. stoljeća]]
* [[Kontinentalna filozofija]]

== Reference ==
&lt;references group=&quot;&quot; responsive=&quot;1&quot;&gt;&lt;/references&gt;

== vanjske poveznice ==

* {{Citiranje knjige|last=Dahlstrom|first=Daniel O.|url=https://books.google.com/books?id=lUtMAQAAQBAJ|title=The Heidegger Dictionary|date=7 February 2013|publisher=[[A &amp; C Black]]|isbn=978-1-847-06514-8|location=London}}
* {{Citiranje weba|last=Munday|first=Roderick|date=March 2009|title=Glossary of Terms in ''Being and Time''|url=http://www.visual-memory.co.uk/b_resources/b_and_t_glossary.html}}
&lt;nowiki&gt;
[[Kategorija:Metafizika]]
[[Kategorija:Filozofija u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Filozofska terminologija]]
[[Kategorija:Stranice s nepregledanim prijevodima]]&lt;/nowiki&gt;</text>
      <sha1>ljg46dc7kavbij7tdlt13h3fmqbrg5n</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433104</id>
      <parentid>6433084</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T22:44:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Krešimir Karamazen</username>
        <id>247162</id>
      </contributor>
      <comment>Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1096201296|Heideggerian terminology]]«</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44800" xml:space="preserve">
[[Martin Heidegger]], njemački filozof [[Filozofija 20. stoljeća|20. stoljeća]], proizveo je opsežan opus kojim je namjeravao temeljito promijeniti smjer [[Filozofija|filozofije]] . Dubina promjene bila je tolika da je smatrao potrebnim uvesti mnoge [[Novotvorenice|neologizme]], često povezane s idiomatskim riječima i frazama u njemačkom jeziku.

Dva od njegovih najosnovnijih neologizama, '''prisutno pri ruci''' i '''spremno u ruci''', koriste se za opisivanje različitih stavova prema stvarima u svijetu. Za Heideggera su takvi &quot;stavovi&quot; prethodniji, tj. temeljniji od raznih znanosti o pojedinačnim predmetima u svijetu. Sama znanost je stav, i to stav koji pokušava neku vrstu neutralnog istraživanja. Ostali povezani pojmovi također su objašnjeni u nastavku.

Heideggerova sveukupna analiza prilično je složena: uzima u obzir dosta povijesti filozofije. Vidi ''Bitak i vrijeme'' za opis njegovog sveukupnog projekta.&lt;ref&gt;Martin Heidegger, ''Being and Time'', trans. John Macquarrie and Edward Robinson. New York: Harper &amp; Row, 1962.&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.67–72&lt;/ref&gt;

== Pojmovi ==

=== Aletheia ===
( Starogrčki: ἀλήθεια)

Heideggerova ideja 'aletheia', ili razotkrivanje ( {{Jezik|de|Erschlossenheit}} ), bio je pokušaj da se shvati kako stvari u svijetu izgledaju ljudskim bićima kao dio otvora u razumljivosti, kao &quot;nezatvorenost&quot; ili &quot;neskrivenost&quot;. (Ovo je Heideggerovo uobičajeno čitanje: aletheia kao {{Jezik|de|Unverborgenheit}} , &quot;neskrivenost&quot;. ) &lt;ref&gt;Rodney R. Coltman, [https://books.google.gr/books?id=DUEjKCKhigMC&amp;dq=Aletheia+verborgenheit&amp;source=gbs_navlinks_s ''The Language of Hermeneutics: Gadamer and Heidegger in Dialogue''], SUNY Press, 1998, p. 38.&lt;/ref&gt; Usko je povezano s pojmom razotkrivanja svijeta, načinom na koji stvari dobivaju svoj smisao kao dio holistički strukturirane, unaprijed protumačene pozadine značenja. U početku je Heidegger želio da aletheia predstavlja reinterpretiranu definiciju [[Istina|istine]] . Međutim, kasnije je ispravio povezanost aletheia-e s istinom.

=== Apofantički ===
( {{Njem.|apophantisch}}   )

Tvrdnja (za razliku od pitanja, sumnje ili izrazitijeg smisla) je ''apofantička'' . To je izjava koja prikriva značenje i umjesto toga daje nešto što je pri ruci. Na primjer, &quot;Predsjednik je na godišnjem odmoru&quot; i &quot;Sol je natrijev klorid&quot; su rečenice koje, zbog svog apofantičnog karaktera, 'Oni' lako mogu pokupiti i ponoviti u vijestima i tračevima. Međutim, stvarno 'spremno u ruci' značenje i kontekst mogu se izgubiti.

=== Biti-u-svijetu ===
( {{Njem.|In-der-Welt-sein}}  )

Biti-u-svijetu Heideggerova je zamjena za pojmove kao što su subjekt, objekt, svijest i svijet. Za njega, rascjep stvari na subjekt/objekt, kakav se nalazi u zapadnoj tradiciji, pa čak i u jeziku, mora biti prevladan, kao što je naznačeno korijenskom strukturom [[Edmund Husserl|Husserlovog]] i Brentanovog koncepta intencionalnosti, tj. da je sva svijest svijest o nečemu, da ne postoji svijest, kao takva, odsječena od objekta (bilo da se radi o misli ili percepciji). Niti postoje objekti bez neke svijesti koja ih promatra ili je uključena u njih.

Na najosnovnijoj razini ''bivanja-u-svijetu,'' Heidegger primjećuje da uvijek postoji raspoloženje, raspoloženje koje nas &quot;napada&quot; u nereflektiranoj odanosti čovječanstva svijetu. Raspoloženje ne dolazi ni &quot;izvana&quot; ni &quot;iznutra&quot;, već proizlazi iz bivanja-u-svijetu. Osoba se može okrenuti od raspoloženja, ali to je samo prema drugom raspoloženju, kao dijelu fakticiteta . Samo s raspoloženjem netko smije susresti stvari u svijetu. ''Dasein'' (supojam za biti-u-svijetu) ima otvorenost prema svijetu koja je konstituirana usklađenošću raspoloženja ili stanja uma. Kao takav, ''Dasein'' je &quot; bačena &quot; &quot;projekcija&quot; ( {{Jezik|de|geworfener Entwurf}} ), projicira se na mogućnosti koje stoje pred njim ili mogu biti skrivene, te tumači i razumije svijet u smislu mogućnosti. Takvo projektiranje nema nikakve veze s pristajanjem na plan koji je već smišljen. To nije plan. ''Dasein'' sebe uvijek shvaća u smislu mogućnosti. Razumijevamo: ''Dasein'' vidi sebe u mogućnostima. 

=== Biti-prema-smrti ===
( {{Njem.|Sein-zum-Tode}}  )

Biti-prema-smrti nije orijentacija koja dovodi ''Dasein'' bliže svom kraju, u smislu kliničke smrti, već je prije način postojanja. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.247.&lt;/ref&gt; Biti-prema-smrti odnosi se na proces rasta kroz svijet gdje određeno predviđanje vodi ''Dasein'' ka stjecanju autentične perspektive. Izvor predviđanja je strah od smrti. U analizi vremena 'biti-prema-smrti' se otkriva kao trostruko stanje [[Bitak|Bića]] . Vrijeme, sadašnjost i pojam &quot;vječnog&quot; načini su temporalnosti, kako čovječanstvo gleda na vrijeme. Za Heideggera je to vrlo različito od pogrešnog pogleda na vrijeme kao linearni niz prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Umjesto toga, on to vidi kao ekstazu, izvan-sebe, budućih projekcija (mogućnosti) i nečijeg mjesta u povijesti kao dijela svoje generacije. Mogućnosti su, dakle, sastavni dio razumijevanja vremena; projekti, ili bačena projekcija u-svijetu, su ono što apsorbira i usmjerava ljude. Budućnost, kao smjer prema budućnosti koja uvijek sadrži prošlost – ono što je bilo – primarni je modus ''Dasein'' temporalnosti.

Smrt je ta mogućnost koja je apsolutna nemogućnost Daseina . Kao takva, ne može se usporediti ni s jednim drugim završetkom ili &quot;istrčavanjem&quot; nečega. Na primjer, nečija smrt nije empirijski događaj. Za Heideggera, smrt je ''Dasein-ovo'' 'najvlastitije' (ona je ono što osvjetljava ''Dasein'' u njegovoj individualnosti), ona je nerelacijska (nitko ne može nekome oduzeti nečiju smrt ili umrijeti umjesto njega, a vlastitu smrt ne možemo shvatiti kroz smrt drugog ''Daseina'') i smrt se ne može nadmašiti te izbjeći. &quot;Još ne&quot; života uvijek je već dio ''Daseina'': &quot;čim čovjek oživi, odmah je dovoljno star da umre.&quot; Trostruki uvjet smrti stoga je istovremeno nečija &quot;najvlastitija mogućnost-za-bivanje, ne-odnosna, i ne može  se oduzeti&quot;. Smrt je određena u svojoj neizbježnosti, ali autentično Bivanje-prema-smrti razumije neodređenu prirodu vlastite neizbježne smrti - nikad se ne zna kada ili kako će doći. Međutim, ta neodređenost ne stavlja smrt u neko daleko, buduće &quot;ne-još&quot;; autentični Bitak-prema-smrti shvaća nečiju individualnu smrt kao uvijek već njegov dio. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.255.&lt;/ref&gt;

Uz prosječnu, svakodnevnu (normalnu) raspravu o smrti, sve se to prikriva. &quot;Oni&quot; govore o tome na izbjegavajući način, prenose to kao nešto što se događa u nekom trenutku, ali još nije &quot;prisutno pri ruci&quot; kao ''stvarnost'', i skrivaju njen karakter kao nečiiju 'najvlastitiju' mogućnost, predstavljajući je kao da ne pripada nikome posebno. Postaje obezvrijeđena - redefinirana kao neutralan i prizeman aspekt postojanja koji ne zaslužuje autentično razmatranje. &quot;Umire se&quot; tumači se kao činjenica i znači &quot;nitko ne umire&quot;. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.253-4.&lt;/ref&gt;

S druge strane, autentičnost izvlači ''Dasein'' iz &quot;Onih&quot;, dijelom otkrivajući njegovo mjesto kao dijela &quot;Onih&quot;. Heidegger tvrdi da ''Autentično bivanje-prema-smrti'' poziva ''Daseinovo'' individualno jastvo izvan njegovog {{'}}oni' i oslobađa ga da prevrednuje život sa stajališta konačnosti. Čineći to, ''Dasein'' se otvara za &quot; tjeskobu/strepnju&quot;, koja se naizmjenično prevodi kao &quot;strah&quot; ili kao &quot;tjeskoba&quot;. Tjeskoba, za razliku od straha, nema nikakav poseban razlog za strah; to je tjeskoba pred Bivanjem-u-svijetu općenito — to jest, tjeskoba pred Daseinovim vlastitim ja. Strah je šokantna individuacija Daseina, kada shvati da nije kod kuće u svijetu ili kada se nađe licem u lice sa svojom vlastitom negostoljubivošću (njem. {{Jezik|de|Unheimlich}} , &quot;nije kao doma&quot;). Pri Dasein individuaciji, on biva otvoren za slušanje &quot;zova savjesti&quot; (njemački {{Jezik|de|Gewissensruf}} ), koji dolazi od Dasienovog vlastitog Ja kada želi biti svoje Ja. Ovo Ja je tada otvoreno istini, shvaćenoj kao neskrivenost (grč. aletheia ). U ovom trenutku vizije, Dasein razumije skriveno kao i samu skrivenost, ukazujući na Heideggerovo redovito sjedinjavanje suprotnosti; u ovom slučaju istina i neistina. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.260–74.&lt;/ref&gt;

=== Biti sa ===
( {{Njem.|Mitsein}}  )

Pojam &quot;Biti-sa&quot; odnosi se na ontološku karakteristiku ljudskog bića, da je ono uvijek već {{Efn|By &quot;[[always already]]&quot; Heidegger means that every phenomenological inspection of the human being finds this characteristic. It is not founded on something else.}} s drugima svoje vrste. Ovu tvrdnju ne treba shvatiti kao činjeničnu izjavu o pojedincu, da se on trenutno nalazi u prostornoj blizini jednog ili više drugih pojedinaca, već prije izjavu o biću svakog čovjeka, da se u strukturama njegovog bivanja-u-svijetu nalazi implicitna referenca na druge ljude, jer se ne može živjeti bez drugih. Ljudi su nazvani (od drugih, ne Heidegger) &quot;ultrasocijalnim&quot; &lt;ref&gt;Haidt, Jonathan. ''The Happiness Hypothesis: Finding Modern Truth in Ancient Wisdom''. New York: Basic Books, 2006, pp. 47 ff.&lt;/ref&gt; i &quot;obvezno društvenim&quot;. &lt;ref&gt;de Waal, Frans. ''Primates and Philosophers: How Morality Evolved''. Princeton: Princeton University Press, 2006, p. 4.&lt;/ref&gt; Heidegger, iz svoje fenomenološke perspektive, ovu značajku ljudskog života naziva &quot;biti-sa&quot; ( {{Jezik|de|Mitsein}} ), i kaže da je bitno za biti čovjek, &lt;ref&gt;Heidegger 1962, p. 156, H.125.&lt;/ref&gt; klasificirajući kao neautentično kada osoba ne uspijeva prepoznati koliko i na koji način netko misli o sebi i kako se obično ponaša pod utjecajem našeg društvenog okruženja. Heidegger ga svrstava u autentično kada netko obrati pozornost na taj utjecaj i samostalno odluči hoće li se s njim složiti ili ne. Živjeti potpuno bez takvog utjecaja, međutim, nije opcija u Heideggerovom gledištu.

=== Briga ===
( {{Njem.|Sorge}}  )

Temeljna osnova bivanja-u-svijetu nije, za Heideggera, materija ili duh, nego briga:&lt;blockquote&gt;Dasein-ov fakticitet je takav da se njegovo Bivanje-u-svijetu uvijek rasprši ili čak podijeli na određene načine Bivanja-u. Mnoštvo takvih pokazuju sljedeći primjeri: imati posla s nečim, proizvoditi nešto, baviti se nečim i paziti na to, koristiti se nečim, odreći se nečega i pustiti to, poduzeti, ostvariti, dokazati, ispitivati, smatrati, raspravljati, utvrđivati. . . . &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.56&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;Svi ovi načini Bivanja-u imaju brigu ( {{Jezik|de|Sorge}} , [[wiktionary:cura|briga]] ) kao svoju vrstu Bivanja. Baš kao kada znanstvenik istražuje ili pretražuje i pri tom pretpostavlja neutralnost, može se vidjeti da ispod toga postoji raspoloženje, briga znanstvenika da otkrije nove ideje ili teorije

=== Čistac ===
( {{Njem.|Lichtung}}  )

Na njemačkom riječ Lichtung znači čistina, kao npr. čistina u šumi. Budući da je njen korijen njemačka riječ za svjetlo ( {{Jezik|de|Licht}} ), ponekad se prevodi i kao &quot;osvjetljenje&quot;, a kod Heideggera se odnosi na nužnost čistine na kojoj se bilo što može pojaviti, čistine na kojoj se neka stvar ili ideja može pokazati i biti neskrivena. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.133&lt;/ref&gt; Obratite pažnju na odnos koji ovo ima s ''Aletheiom'' (pogledajte glavni članak ili gornji unos) i otkrivanjem .

Bića ( {{Jezik|de|Seiendes}} ), ali ne i sam Bitak ( {{Jezik|de|Sein}} ), ističu se kao na čistini, ili fizički kao u prostoru. &lt;ref&gt;This notion of the clearing, or of aspects pertaining to the leeway, spacing, giving room, and dwelling is treated in: [[Nader El-Bizri]] &quot;ON KAI KHORA: Situating Heidegger between the Sophist and the Timaeus,&quot; ''Studia Phaenomenologica'', Vol. IV, Issues 1-2 (2004), pp. 73–98; [[Nader El-Bizri]], &quot;Being at Home Among Things: Heidegger's Reflections on Dwelling&quot;, ''Environment, Space, Place'', Vol. 3 (2011), pp. 47–71; Nader El-Bizri, &quot;On Dwelling: Heideggerian Allusions to Architectural Phenomenology&quot;, Studia UBB. Philosophia, Vol. 60, No. 1 (2015): 5-30. See also [[Khôra]] and [[Phenomenology (architecture)]] in addition to the 'architecture' section under the main Heidegger entry on Wikipedia.&lt;/ref&gt; Stoga, piše Hubert Dreyfus, &quot;stvari se pokazuju u svjetlu našeg razumijevanja postojanja.&quot; &lt;ref&gt;Hubert Dreyfus, ''Being-in-the-World''. Cambridge: MIT Press, 1995. p. 163&lt;/ref&gt; Tako čistac omogućuje otkrivanje bića ( {{Jezik|de|Seiendes}} ), kao i pristup Daseinovu vlastitom biću. Čistac nije, samo po sebi, entitet koji se može spoznati izravno, u smislu u kojem se zna o entitetima svijeta. Kao što Heidegger piše u ''O podrijetlu umjetničkog djela'' :&lt;blockquote&gt;Usred bića kao cjeline pojavljuje se otvoreno mjesto. Postoji čistina, rasvjeta. S obzirom na ono što jest, bićima je  ovaj čistac u većeg stupnja nego što su bića. Ovo otvoreno središte stoga nije okruženo onim što jest; nego samo svjetlosno središte okružuje sve što jest, poput Ništa koje jedva poznajemo. Ono što jest može biti, kao biće, samo ako stoji unutar i ističe se unutar onoga što je osvijetljeno na ovoj čistini. Samo ta čistina daje i jamči nama ljudima prolaz do onih bića koja mi sami nismo i pristup biću koje mi sami jesmo. &lt;ref&gt;Heidegger, M. 2001, On the Origin of the Work of Art. In Poetry, language, thought. (A. Hofstadter, Trans.) (1st ed.). New York: Perennical Classics. (Original work published 1971)&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;

=== Destrukcija ===
Utemeljen u djelu [[Martin Luther|Martina Luthera]], &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Crowe|first=Benjamin|title=Heidegger's Religious Origins: Destruction and Authenticity|date=2006|publisher=Indiana University Press|isbn=0253347068|edition=Hardcover|location=Bloomington, IN|page=2; also see 7|quote=Heidegger... chose a name for it which itself reflects the importance of Luther to his thinking: '''Destruktion''', a Germanized version of the term '''destructio''' used quite frequently in Luther's early writings.|author-link=Benjamin D. Crowe}}&lt;/ref&gt; Heidegger konceptualizira filozofiju kao zadatak uništavanja [[Ontologija|ontoloških koncepata]], uključujući obična svakodnevna značenja riječi kao što su vrijeme, povijest, bitak, teorija, smrt, um, tijelo, materija, logika itd.:&lt;blockquote&gt;Kada tradicija tako postane gospodarom, čini to na takav način da ono što 'prenosi' bude toliko nedostupno, proksimalno i djelomično, da postaje prilično skriveno. Tradicija uzima ono što je došlo do nas i predaje to samoočiglednosti; ona blokira naš pristup onim iskonskim 'izvorima' iz kojih su kategorije i pojmovi koji su nam predani sasvim istinski izvučeni. Doista, to nas tjera da zaboravimo da su imali takvo podrijetlo i tjera nas da pretpostavimo da je nužnost vraćanja tim izvorima nešto što ne trebamo ni razumjeti. ( ''Bitak i vrijeme'', str. 43)&lt;/blockquote&gt;Heidegger smatra da se tradicija tu i tamo može kalcificirati:&lt;blockquote&gt;Ako je pitanje Bića da treba učiniti transparentnom vlastitu povijest, tada se ova okorjela tradicija mora olabaviti, a skrivanja koja je ona donijela razriješiti. Mi shvaćamo ovaj zadatak kao zadatak u kojem, uzimajući pitanje Bića kao svoj trag, trebamo uništiti tradicionalni sadržaj drevne ontologije sve dok ne dođemo do onih iskonskih iskustava u kojima smo postigli svoje prve načine određivanja prirode Bića - načine koje su nas od tada vodili. ( ''Bitak i vrijeme'', str. 44)&lt;/blockquote&gt;Heidegger potom primjećuje pozitivnost svog projekta {{Jezik|de|Destruktion}} :&lt;blockquote&gt;...nema nikakve veze s opakim relativiziranjem ontoloških stajališta. Ali ovo uništenje jednako je daleko od negativnog osjećaja otresanja ontološke tradicije. Moramo, naprotiv, istaknuti pozitivne mogućnosti te tradicije, a to znači zadržati je u njezinim granicama; a granice su zauzvrat dane činjenično načinom na koji je pitanje formulirano u to vrijeme, i načinom na koji je moguće polje za istraživanje time omeđeno. Sa svoje negativne strane, ovo se uništenje ne povezuje s prošlošću; njegova je kritika usmjerena na 'danas' i na prevladavajući način tretiranja povijesti ontologije. . . Ali pokopati prošlost u ništavnost (Nichtigkeit) nije svrha ovog uništenja; njegov cilj je pozitivan; njegova negativna funkcija ostaje neizražena i neizravna. ( ''Bitak i vrijeme'', str. 44)&lt;/blockquote&gt;

=== {{Jezik|de|Dasein}} ===
U svom nastojanju da redefinira čovjeka, Heidegger uvodi izjavu: 'najvlastitije od Daseina sastoji se u njegovom postojanju'. &lt;ref&gt;BT, 68&lt;/ref&gt; Heidegger konceptualizira postojanje oko jedinstvenih osobina čovjeka, za kojeg smatra da je &quot;biće za koje je njegovo vlastito biće pitanje za njega&quot;. &lt;ref&gt;BT, 33&lt;/ref&gt; U Heideggerovom gledištu, čovjek definira svoje vlastito biće svojim djelovanjem i izborima, te je sposoban birati među mogućnostima, aktualizirajući barem jednu od raspoloživih mogućnosti dok pritom zatvara druge. Ovo hvaćanje samo nekih mogućnosti definira čovjeka kao jednu vrstu sebe, a ne drugu: nepošten izbor definira osobu kao nepoštenu, popravljanje razbijenih prozora definira osobu kao staklara i tako dalje. Ti se izbori donose kontinuirano i svakodnevno, pa je čovjek u stanju definirati sebe kako se kreće. Stoga je živjeti život osobe stvar stalnog zauzimanja stava o vlastitom osjećaju sebe, a nečiji osjećaj sebe definira se zauzimanjem tog stajališta. Kako nijedan izbor nije 'jednom zauvijek', čovjek mora neprestano birati za svoj osjećaj sebe.

Ovome se dodaje da postojanje svega ostalog na planetu predstavlja pitanje za čovjeka, budući da se čovječanstvo bavi stvarima onakvima kakve jesu i osobama onakvima kakve jesu. Samo se ljudske osobe, na primjer, odnose prema drugima smisleno i smisleno se uklapaju u i s drugim stvarima i/ili aktivnostima. Samo se čovjek, biće koje je u načinu postojanja, može susresti s drugim entitetom u njegovom instrumentalnom karakteru. Opet, 'imati pitanje' znači biti zabrinut zbog nečega i brinuti se za nešto. Drugim riječima, biće od {{Jezik|de|Dasein}} u smislu postojanja je tako konstituirano da u samom svom biću ima brižan odnos prema vlastitom biću. Ovaj odnos nije teorijski ili samorefleksivan, već prije predteorijski odnos koji Heidegger naziva odnosom ili odjeljkom razumijevanja. {{Jezik|de|Dasein}} shvaća sebe u vlastitom biću ili {{Jezik|de|Dasein}} je na način da mu se njegovo biće uvijek otkriva. To je otkrivanje bića ono što razlikuje {{Jezik|de|Dasein}} od svih drugih bića. Ovakav način postojanja {{Jezik|de|Dasein}}-a u kojim postoji odnos sa sobom naziva se 'egzistencija'. &lt;ref&gt;BT, 32&lt;/ref&gt; Nadalje, bitno je imati jasno razumijevanje izraza 'najvlastitiji'. To je hrvatski prijevod njemačkog {{Jezik|de|wesen}} obično se prevodi kao 'suština' ('što-istvo'). Glagolski oblik njemačkog izraza {{Jezik|de|wesen}} približava se indijskom korijenu vasati, što znači stanovanje, život, rast, sazrijevanje, kretanje itd. Dakle, ovaj verbalni dinamički karakter impliciran u riječi {{Jezik|de|wesen}} treba imati na umu kako bismo razumjeli nijansu heideggerovske upotrebe 'egzistencije'. Ako tradicionalno {{Jezik|de|wesen}} bilo prevedeno kao bit u smislu 'što', za Heideggera takav prijevod nije prikladan za razumijevanje onoga što je jedinstveno ljudsko. Heidegger preuzima oblik postojanja od [[Latinski jezik|latinske]] riječi {{Jezik|la|ex-sistere}} (izvan sebe) s naznakom jedinstvene karakteristike bića čovjeka u smislu dinamičkog &quot;kako&quot; nasuprot tradicionalnom poimanju u smislu &quot;što&quot;. Stoga postojanje za Heideggera znači kako {{Jezik|de|Dasein}} u samom svom načinu postojanja uvijek je izvan sebe u odnosu na relaciju, brigu. Stoga treba strogo razlikovati ono što je {{Jezik|de|Dasein}} -u 'najvlastitije' od onih drugih načina bića. 'Najvlastitije' Heidegger zove izrazom 'egzistencija' za bitak čovjeka. Za ono što je najvlastitije drugim vrstama bića, on koristi izraz prisutno-pri ruci. Različiti elementi Egzistencije nazivaju se 'egzistencijali', a elementi onoga što je prisutno-pri-ruci zovu se 'kategorije'. Prema Heideggeru &quot;samo čovjek postoji, sve ostale stvari jesu (ne postoje)&quot;. Važno je razumjeti da ovaj pojam 'egzistencije' kao onoga što je čovjeku najviše vlastito nije statičan koncept koji treba jednom zauvijek definirati u smislu sadržaja, već se mora razumjeti u smislu nečega što varira od pojedinca do pojedinca i s vremena na vrijeme za razliku od drugih bića koja imaju fiksnu suštinu. Ono biće čije je najvlastitije u načinu postojanja naziva se {{Jezik|de|Dasein}} . Na njemačkom, {{Jezik|de|da}} ima prostornu konotaciju ili biti 'tamo' ili 'ovdje'. {{Jezik|de|Dasein}} stoga može značiti jednostavno &quot;biti tamo ili ovdje&quot;. U njemačkom bi se moglo odnositi i na postojanje (za razliku od suštine) nečega, posebno čovjeka. Međutim, Heidegger ovom pojmu pridaje novo ontološko značenje. Njemački izraz {{Jezik|de|Dasein}} sastoji se od dvije komponente: {{Jezik|de|Da}} i {{Jezik|de|sein}} . U hajdegerovskoj upotrebi, sufiks {{Jezik|de|-sein}} stoji za bitak čovjeka u načinu postojanja i {{Jezik|de|Da-}} stoji za trostruko razotkrivanje. Prema Heideggeru, biće čovjeka je na način trostrukog razotkrivanja. Odnosno, ontološka jedinstvenost čovjeka sastoji se u tome što njegovo biće postaje {{Jezik|de|da}} /sfera, gdje  {{Jezik|de|Dasein}} otkriva ne samo vlastito biće, nego i biće drugih neljudskih bića, kao i fenomen svijeta. Otuda za Heideggera pojam {{Jezik|de|Dasein}} naziv je za ontološku strukturu ontičkog ljudskog bića.

=== Razotkrivanje ===
 
( {{Njem.|Erschlossenheit}}  )

Hubert Dreyfus i Charles Spinosa pišu: &quot;Prema Heideggeru, naša je priroda biti otkrivači svijeta. To jest, pomoću naše opreme i koordiniranih praksi mi ljudska bića otvaramo koherentne, različite kontekste ili svjetove u kojima opažamo, osjećamo, djelujemo i mislimo.&quot; &lt;ref&gt;Hubert Dreyfus and Charles Spinosa, &quot;Further Reflections on Heidegger, Technology and the Everyday,&quot; in Nikolas Kompridis, ed. ''Philosophical Romanticism'', New York: Routledge, 2006, 265.&lt;/ref&gt;

Heidegger učenjak Nikolas Kompridis piše: &quot;Otkrivanje svijeta odnosi se, s namjernom dvosmislenošću, na proces koji se zapravo događa na dvije različite razine. Na jednoj razini, odnosi se na razotkrivanje već interpretiranog, simbolički strukturiranog svijeta; svijet, onaj unutar kojeg se uvijek već nalazimo. Na drugoj razini, odnosi se jednako na razotkrivanje novih horizonata značenja kao i na razotkrivanje prethodno skrivenih ili netematiziranih dimenzija značenja.” &lt;ref&gt;Nikolas Kompridis, &quot;On World Disclosure: Heidegger, Habermas and Dewey,&quot; Thesis Eleven 1994; 37; 29-45.&lt;/ref&gt;

=== Diskurs ===
( {{Njem.|Rede}}  ) Ontološko-egzistencijalna struktura {{Jezik|de|Dasein}}-a sastoji se od &quot;bačenosti&quot; ( {{Jezik|de|Geworfenheit}} ), &quot;projekcija&quot; ( {{Jezik|de|Entwurf}} ), i &quot;biti-zajedno-sa&quot; ( {{Jezik|de|Sein-bei}} ). Ova tri temeljna obilježja postojanja neodvojivo su vezana za &quot;diskurs&quot; ( {{Jezik|de|Rede}} ), shvaćen kao najdublje razvijanje jezika. &lt;ref&gt;Parvis Emad, ''On the Way to Heidegger’s Contributions to Philosophy'', University of Wisconsin Press, 2007, p. 189.&lt;/ref&gt;

=== Oprema ===
( {{Njem.|das Zeug}}  ) {{Jezik|de|Das Zeug}} odnosi se na predmet u svijetu s kojim imamo smislene poslove. Gotovo neprevodiv izraz, Heideggerova oprema može se smatrati zbirnom imenicom, tako da nikada nije prikladno nazvati nešto 'opremom'. Umjesto toga, njegova upotreba često odražava da znači alat ili kao &quot;da bi nešto&quot; za {{Jezik|de|Dasein}} . Alati, u ovom kolektivnom smislu, i budući da su ''spremni u ruci'', uvijek postoje u mreži drugih alata i organizacija, npr. papir je na stolu u sobi na sveučilištu. Obično je neprikladno vidjeti takvu opremu samu ili kao nešto što ''je pri ruci'' .

Drugi, manje prozaičan način razmišljanja o 'opremi' je kao o 'stvari s kojom se može raditi' oko nas, zajedno sa svojim kontekstom. &quot;Papir s kojim se može raditi stvari, sa stola, na sveučilištu, u gradu, u svijetu, u svemiru.&quot; 'Oprema' se odnosi na stvar, njezine mogućnosti korisnosti i njezin kontekst.

=== {{Jezik|de|Ereignis}} ===
{{Jezik|de|Ereignis}} često se prevodi kao &quot;događaj&quot;, ali se bolje razumije u smislu nečega što &quot;dolazi u vidokrug&quot;.

Ereignis se pojavljuje u Heideggerovim kasnijim djelima i nije ga lako sažeti. Najodrživiji tretman teme javlja se u zagonetnim i teškim ''Prilozima filozofiji'' . 

=== Postojanje ===
{{Glavni|Existentiel}}
( {{Njem.|Existenz}}  )

=== Existentiell ===
{{Glavni|Existentiel}}
( {{Njem.|Existenziell}}  )

=== Fundamentalna ontologija ===
Tradicionalna ontologija pita &quot;Zašto nešto postoji?&quot;, dok se Heideggerova temeljna ontologija pita &quot;Što znači da nešto postoji?&quot; . Taylor Carman piše (2003.) da je Heideggerova &quot;temeljna ontologija&quot; temeljna u odnosu na tradicionalnu ontologiju u tome što se tiče &quot;onoga što svako razumijevanje entiteta nužno pretpostavlja, naime, naše razumijevanje onoga na temelju čega su entiteti entiteti.&quot; &lt;ref&gt;Information Heidegger's Analytic Interpretation, Discourse and Authenticity in Being and Time, pp. 8 - 52&lt;/ref&gt;

=== {{Jezik|de|Gelassenheit}} ===
Često se prevodi kao &quot;oslobađanje&quot;. &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Heidegger|first=Martin|url=https://books.google.com/books?id=TAU5TrvkX2wC|title=Country Path Conversations|publisher=[[Indiana University Press]]|others=Translated by Bret W. Davis|year=2010|isbn=978-0-253-00439-0|location=[[Bloomington, Indiana]]|page=[https://books.google.com/books?id=TAU5TrvkX2wC&amp;pg=PR11 xi]|id=|quote=I have followed the established consensus in translating this term as 'releasement.' However, it should be kept in mind that the traditional and still commonly used German word conveys a sense of 'calm composure,' especially and originally that which accompanies an existential or religious experience of letting-go, being-let, and letting-be.}}&lt;/ref&gt;  Heidegger je izraz posudio iz kršćanske mistične tradicije, otprilike od [[Meister Eckhart|Meistera Eckharta]] . &lt;ref name=&quot;Hackett&quot;&gt;{{Citiranje knjige|url=https://books.google.com/books?id=LvQYpn5OlvkC|title=A Companion to Meister Eckhart|publisher=[[Brill Publishers|BRILL]]|year=2012|isbn=978-9-004-18347-6|editor-last=Hackett|editor-first=Jeremiah|location=[[Leiden]]|page=[https://books.google.com/books?id=LvQYpn5OlvkC&amp;pg=689 689]|id=}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Heidegger|first=Martin|url=https://books.google.com/books?id=TAU5TrvkX2wC|title=Country Path Conversations|date=14 June 2010|others=Translated by Bret W. Davis|isbn=9780253004390|page=[https://books.google.com/books?id=TAU5TrvkX2wC&amp;pg=PR11 xi]|quote=The word Gelassenheit [...] has a long history in German thought. It was coined by Meister Eckhart in the thirteenth century and subsequently used by a number of other mystics, theologians, and philosophers.}}&lt;/ref&gt; 

=== {{Jezik|de|Geworfenheit}} ===
de. Geworfenheit opisuje čovjekove pojedinačne egzistencije kao &quot;bačenost&quot; (de. geworfen) u svijet. Za Williama J. Richardsona, Heidegger je upotrijebio ovaj jedinstveni izraz, &quot;bačenost&quot;, da &quot;opiše [ta] dva elementa izvorne situacije, nekontrola nad vlastitim podrijetlom i referentna ovisnost o drugim bićima&quot;.
[[Datoteka:Bühlerhöhe.jpg|mini| Hotel Bühlerhöhe [ de ] Dvorac (&quot; [[wiktionary:Höhe|visina Bühl&quot;]] )]]

=== {{Jezik|de|Kehre}} ===
Kehre, ili &quot;zaokret&quot; (die Kehre) izraz je koji Heidegger rijetko koristi, ali ga upotrebljavaju komentatori koji se pozivaju na promjenu u njegovim spisima već 1930. godine koja je postala jasno uspostavljena 1940-ih. Ponavljajuće teme koje karakteriziraju veći dio Kehre uključuju poeziju i tehnologiju. Komentatori (npr.  [[William J. Richardson]]) opisuju, na različite načine, promjenu fokusa ili veliku promjenu u pogledu.

''Uvod u metafiziku'' iz 1935. &quot;jasno pokazuje pomak&quot; prema jeziku s prethodnog naglaska na {{Jezik|de|Dasein}} u ''Biću i vremenu'' osam godina ranije, prema eseju Briana Barda iz 1993. pod naslovom &quot;Heideggerovo čitanje Heraklita&quot;. &lt;ref&gt;Brian Bard, 1993, essay, see sections one and three https://sites.google.com/site/heideggerheraclitus/&lt;/ref&gt; U predavanju iz 1950. Heidegger je formulirao poznatu izreku &quot; Jezik govori &quot;, kasnije objavljenu u zbirci eseja {{Jezik|de|Unterwegs zur Sprache}} iz 1959. , a sabrano u engleskoj knjizi ''Poetry, Language, Thought'' iz 1971. godine. &lt;ref name=&quot;Lyon06&quot;&gt;Lyon, James K. [https://books.google.com/books?id=vB_Tv7A9oI8C ''Paul Celan and Martin Heidegger: an unresolved conversation, 1951–1970''], pp. 128–9&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;Philipse98&quot;&gt;Philipse, Herman (1998) ''Heidegger's philosophy of being: a critical interpretation'', p. 205&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;Heidegger (1971) ''Poetry, Language, Thought'', translation and introduction by Albert Hofstadter, pp. xxv and 187ff&lt;/ref&gt;

Ovu navodnu promjenu — ovdje primijenjenu na oko trideset godina Heideggerove 40-godišnje spisateljske karijere — opisali su komentatori s vrlo različitih stajališta; uključujući i promjenu prioriteta s ''Bivanja i vremena'' na ''Vrijeme i bitak'' — naime, s prebivanja (biti) u svijetu na djelovanje (vrijeme) u svijetu.  &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Heidegger|first=Martin|url=https://books.google.com/books?id=mr_U4MOjJuYC|title=On Time and Being|publisher=[[University of Chicago Press]]|others=Translated by Joan Stambaugh|year=2002|isbn=0-226-32375-7|location=Chicago|chapter=Time and Being|chapter-url=https://books.google.com/books?id=mr_U4MOjJuYC&amp;pg=PA1}}&lt;/ref&gt;  (Ovaj aspekt, posebno esej iz 1951., utjecao je na nekoliko značajnih teoretičara, uključujući Christiana Norberg-Schulza, Dalibora Veselyja, Josepha Rykwerta, [[Daniel Libeskind|Daniela Libeskinda]] i filozofa Nadera El-Bizrija . ) &lt;ref&gt;Refer to a recent study on Heidegger's conception of &quot;dwelling&quot; as set in: [[Nader El-Bizri]], 'On Dwelling: Heideggerian Allusions to Architectural [[Phenomenology (philosophy)|Phenomenology]]', [http://studia.ubbcluj.ro/download/pdf/920.pdf ''Studia UBB Philosophia'' 60 (2015): 5-30]. See also the related article on Heidegger's reflections on Plato's [[khôra]] in: [[Nader El-Bizri]], &quot;''On kai [[khôra]]'': Situating Heidegger between the ''Sophist'' and the ''Timaeus''&quot;, ''Studia Phaenomenologica'', Vol. IV, Issue 1–2 (2004), pp. 73–98.&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Davies|first=Paul|date=April 11, 2017|title=Martin Heidegger (1889-1976)|url=https://www.architectural-review.com/essays/reputations/martin-heidegger-1889-1976}}&lt;/ref&gt;

Drugi tumači vjeruju da &quot; {{Jezik|de|Kehre}} &quot; ne postoji ili je njegov značaj prenaglašen. Thomas Sheehan (2001.) vjeruje da je ova navodna promjena &quot;daleko manje dramatična nego što se obično sugerira&quot;, te je uključivala promjenu u fokusu i metodi. &lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;Thomas Sheehan, &quot;Kehre and Ereignis, a proglenoma to Introduction to Metaphysics&quot; in &quot;A companion to Heidegger's Introduction to Metaphysics&quot; page 15, 2001,&lt;/ref&gt; Sheehan tvrdi da se tijekom svoje karijere Heidegger nikada nije usredotočio na &quot; [[bitak]] &quot;, već je radije pokušao definirati &quot;[ono što] donosi bitak kao datost entiteta&quot;. &lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; &lt;ref&gt;Dee also, Sheehan, &quot;Making sense of Heidegger. A paradigm shift.&quot; New Heidegger Research. London (England) 2015.&lt;/ref&gt; Mark Wrathall &lt;ref&gt;Wrathall, Mark: Heidegger and Unconcealment: Truth, Language, and History, Cambridge University Press, 2011&lt;/ref&gt; tvrdio je (2011.) da {{Jezik|de|Kehre}} ne nalazi se u Heideggerovim spisima, već je jednostavno pogrešno shvaćanje. Kao dokaz za ovo gledište, Wrathall vidi dosljednost svrhe u Heideggerovoj cjeloživotnoj potrazi i usavršavanju njegova pojma &quot;neskrivenosti&quot;.

=== Metontologija ===
Metontologija je neologizam koji je Heidegger uveo u svom kolegiju &quot;Metafizički temelji logike&quot; iz 1928. godine. Pojam se odnosi na ontičku sferu ljudskog iskustva. &lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=McNeill|first=William|year=1992|title=Metaphysics, Fundamental Ontology, Metontology 1925—1935|url=https://www.jstor.org/stable/45010876|journal=Heidegger Studies|volume=8|pages=63–79|jstor=45010876}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Overgaard|first=Søren|year=2006|title=&quot;Incarnality&quot; and Metontology: A Reply to Frank Schalow|url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00071773.2006.11006566?journalCode=rbsp20|journal=Journal of the British Society for Phenomenology|volume=37|pages=92–94|doi=10.1080/00071773.2006.11006566}}&lt;/ref&gt; Dok se ontologija bavi cijelim svijetom u širokim i apstraktnim terminima, metontologija se bavi konkretnim temama; Heidegger nudi primjere spolnih razlika i etike.

=== Ontika ===
( {{Njem.|ontisch}}  )

Heidegger koristi pojam ontika, često u suprotnosti s pojmom ontologija, kada daje deskriptivna obilježja određene stvari i &quot;jednostavne činjenice&quot; njezina postojanja. Ontičko je ono što nešto čini onim što jest.

Za pojedinca koji raspravlja o prirodi &quot;bića&quot;, nečiji ontik mogao bi se odnositi na fizičke, činjenične elemente koji proizvode i/ili su u osnovi vlastite stvarnosti - fizički mozak i njegove podstrukture. Moralisti postavljaju pitanje moralne ontike kada raspravljaju o tome postoji li vanjski, objektivni, neovisni izvor ili izvor moralnosti koji nadilazi kulturu i vrijeme.

=== Ontološki ===
( {{Njem.|ontologisch}}  )

Za razliku od &quot;ontic&quot; ( {{Jezik|de|ontisch}} ), ontološki se koristi kada je u pitanju priroda ili smislena struktura postojanja. [[Ontologija]], disciplina filozofije, usredotočena je na formalno proučavanje Bića. Dakle, nešto što je ontološko bavi se razumijevanjem i istraživanjem Bića, osnove Bića ili koncepta samog Bića.

Za pojedinca koji raspravlja o prirodi &quot;bića&quot;, ontološko bi se moglo odnositi na nečije vlastito, subjektivno, fenomenološko iskustvo postojanja u prvom licu.

=== Ontološka razlika ===
Središnje mjesto u Heideggerovoj filozofiji je razlika između ''bića'' kao takvog i specifičnih entiteta. &lt;ref name=&quot;Wheeler&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Wheeler|first=Michael|date=2020|title=Martin Heidegger|url=https://plato.stanford.edu/entries/heidegger/|website=The Stanford Encyclopedia of Philosophy|publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Schalow|first=Frank|url=https://philpapers.org/rec/SCHHDO-2|title=Historical Dictionary of Heidegger's Philosophy|date=2010|publisher=Scarecrow Press|chapter=Ontological difference}}&lt;/ref&gt; On to naziva &quot;ontološkom razlikom&quot; i optužuje zapadnu tradiciju u filozofiji da je ''zaboravila'' ovu razliku, što je dovelo do pogrešnog shvaćanja &quot;bića kao takvog&quot; kao posebnog entiteta. &lt;ref name=&quot;Wheeler&quot; /&gt; &lt;ref name=&quot;Dahlstrom&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Dahlstrom|first=D. O.|url=https://www.encyclopedia.com/philosophy-and-religion/philosophy/philosophy-terms-and-concepts/ontology|title=New Catholic Encyclopedia|date=2004|publisher=Gale|chapter=Ontology}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;Korab-Karpowicz&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Korab-Karpowicz|first=W. J.|title=Heidegger, Martin|url=https://iep.utm.edu/heidegge/|website=Internet Encyclopedia of Philosophy}}&lt;/ref&gt; (Vidi [[wiktionary:reification|reifikacija]] )

=== Mogućnost ===
( {{Njem.|Möglichkeit}}  )

Möglichkeit je pojam korišten samo jednom u određenom izdanju Bića i vremena. Čini se da u tekstu taj pojam označava &quot;mogućnost čija je vjerojatnost veća od nula&quot;. Barem, kad bi se koristila u kontekstu, ovo je jedina uvjerljiva definicija.

=== Pri ruci ===
( {{Njem.|Vorhanden, vorhandenheit}}  )

S onim što je '''pri ruci''' imamo (za razliku od &quot;spremnog u ruci&quot;) stav poput znanstvenika ili teoretičara, da samo gledamo ili promatramo nešto. U viđenju entiteta kao prisutnog, promatrač se bavi samo golim činjenicama stvari ili koncepta, onako kako su prisutni i kako bi teoretizirao o tome. Ovaj način gledanja je nezainteresiran za brigu koju bi mogao imati za {{Jezik|de|Dasein}} , njegovu povijest ili korisnost. Ovaj stav se često opisuje kao postojanje u neutralnom prostoru bez nekog posebnog raspoloženja ili subjektivnosti. Međutim, za Heideggera postojanje nije potpuno nezainteresirano ili neutralno. Ima raspoloženje i dio je metafizike prisutnosti koja nastoji sve sniziti. Svojim spisima Heidegger nastoji ostvariti {{Jezik|de|Destruktion}} (vidi gore) ove metafizike prisutnosti.

Prisutno pri ruci nije način na koji se stvari u svijetu obično susreću, i otkriva se samo kao manjkav ili sekundaran modus, npr. kada se čekić slomi, gubi svoju korisnost i čini se da je samo tu, pri ruci . Kada se neka stvar otkrije kao pri ruci, ona se izdvaja od bilo kojeg korisnog skupa opreme, ali ubrzo gubi ovaj način prisutnosti pri ruci i postaje nešto, na primjer, što se mora popraviti ili zamijeniti.

=== Spremno u ruci ===
( {{Njem.|Griffbereit, zuhanden, zuhandenheit}}  )

U gotovo svim slučajevima čovječanstvo je uključeno u svijet na običan, i više uključen način, poduzimajući zadatke s ciljem postizanja nečega. Uzmimo za primjer čekić: spreman je za upotrebu; koristimo ga bez teoretiziranja. Zapravo, ako bismo na to gledali kao na nešto 'pri ruci', lako bismo mogli pogriješiti. Tek kad se slomi ili nešto pođe po zlu, možemo vidjeti čekić kao da nam je 'prisutan pri ruci', samo leži tamo. Međutim, čak i tada možda nije u potpunosti 'prisutan pri ruci', budući da se sada pokazuje kao nešto što treba popraviti ili zbrinuti, i stoga je dio ukupne naše uključenosti. U ovom slučaju njegovo Biće može se promatrati kao nespremnost za rukovanje. Heidegger ocrtava tri načina nespremnosti za rukovanje: Uočljivo (oštećeno; npr. puklo je ožičenje svjetiljke), Nametljivo (nedostaje dio koji je potreban za funkcioniranje entiteta; npr. nalazimo da nedostaje žarulja), Tvrdoglavo (kada nam je entitet prepreka u nastavku projekta; npr. lampa mi zaklanja pogled na zaslon računala).

Važno je da ono što je 'spremno u ruci' proizlazi samo iz prethodnog stava u kojem nam je stalo do onoga što se događa i vidimo čekić u kontekstu ili svijetu opreme koja je pri ruci ili udaljena, i koja je tu &quot;kako bi&quot; učinio nešto. U tom smislu ono što je ''spremno u ruci'' je ''primordijalno'' u usporedbi s onim '''prisutnim pri ruci''' . Pojam primordijalno ovdje ne implicira nešto iskonsko, već upućuje na Heideggerovu ideju da se Bitak može razumjeti samo kroz ono što nam je svakodnevno i &quot;blisko&quot;. Naše svakodnevno razumijevanje svijeta nužno je dio bilo koje vrste znanstvenih ili teorijskih proučavanja entiteta 'prisutnog pri ruci'. Samo proučavanjem našeg &quot;prosječno-svakodnevnog&quot; razumijevanja svijeta, kako se ono izražava u ukupnosti naših odnosa prema 'spremnim u ruci' entitetima svijeta, možemo postaviti odgovarajuće temelje za specifična znanstvena istraživanja specifičnih entiteta unutar svijeta.

Za Heideggera u ''Biću i vremenu'' ovo ilustrira, na vrlo praktičan način, način na koji je 'pri ruci', kao sadašnjost ili vječnost (kao, na primjer, znanstveni zakon ili Platonov oblik), počeo dominirati intelektualnom mišlju, osobito od [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]] . Da bismo razumjeli pitanje [[Bitak|bitka,]] moramo paziti da ne padnemo u ovo izravnavanje, ili zaborav bića, koje je počelo nagrizati zapadnu misao od Sokrata, vidi metafiziku prisutnosti .

=== Odlučnost ===

: (njemački: ''Entschlossenheit'' )

Odlučnost se odnosi na nečiju sposobnost &quot;otvaranja&quot; vlastitog okvira inteligibilnosti (tj. davanje smisla vlastitim riječima i postupcima u uvjetima cjelokupnog života) i sposobnost da se prihvati &quot;priziv savjesti&quot;.

Ovo se različito prevodi kao &quot;zaborav bića&quot; ili &quot;nesvjesnost postojanja&quot;. Usko povezan pojam je &quot;Seinsverlassenheit&quot;, preveden kao &quot;napuštanje postojanja&quot;. Heidegger je vjerovao da prožimajući nihilizam u modernom svijetu proizlazi iz ''Seinsverlassenheita.'' &lt;ref&gt;S.L. Bartky (1967) Seinsverlassenheit in the later philosophy of Heidegger, Inquiry, 10:1-4, 74-88, DOI: 10.1080/00201746708601483&lt;/ref&gt; »Ontološka razlika«, razlika između bića/postojanja kao takvog (das Sein) i bića (das Seiende), temeljna je za Heideggera. Zaborav bitka koji se, prema njemu, događa u tijeku zapadne filozofije, svodi se na zaborav ove razlike. &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Heidegger, Martin &amp;#124; Internet Encyclopedia of Philosophy|url=https://iep.utm.edu/heidegge/}}&lt;/ref&gt;

=== Svatko / Oni ===

: (njemački: ''Das Man'', što znači &quot;oni sami&quot;)

Jedan od najzanimljivijih i najvažnijih 'koncepata' u ''Biću i vremenu'' je onaj ''Das Mana'', za koji ne postoji točan engleski prijevod; različiti prijevodi i komentatori koriste različite konvencije. Često se prevodi kao &quot;Oni&quot; ili &quot;Ljudi&quot; ili &quot;Bilo tko&quot;, ali točnije se prevodi kao &quot;Svatko&quot; (kao u &quot;'svatko' treba uvijek stići na vrijeme&quot;). Jan Patočka je za koncept ''Das Man'' označio sinonimnu oznaku ''&quot;javni anonimus&quot;'' . ''Das Man'' potječe od neosobne zamjenice u jednini ''man'' ('svatko', za razliku od 'ja', ili 'ti', ili 'on', ili 'ona', ili 'oni'). I njemački ''muškarac'' i engleski 'one' su neutralni ili neodređeni u pogledu roda i, čak, u određenom smislu, broja, iako obje riječi sugeriraju neodređenu množinu. Semantička uloga riječi ''man'' u njemačkom jeziku gotovo je identična onoj riječi ''one'' u engleskom jeziku ili riječi ''svatko'' u hrvatskom jeziku..

Heidegger se poziva na ovaj koncept ''Svakog'' u objašnjavanju neautentičnih načina postojanja, u kojima Dasein, umjesto da stvarno izabere nešto učiniti, to čini samo zato što &quot;to je ono što svatko čini&quot; ili &quot;to je ono što ljudi čine&quot;. Dakle, ''das Man'' nije ispravan ili mjerljiv entitet, već prije amorfni dio društvene stvarnosti koji učinkovito funkcionira na način na koji funkcionira kroz ovu neopipljivost.

''Das Man'' konstituira mogućnost Daseinovog Bića, pa se tako za ''das Mana'' ne može reći da je netko određeni. Umjesto toga, postojanje 'onih' poznato nam je kroz, na primjer, jezične konvencije i društvene norme. Heidegger tvrdi da &quot;oni&quot; propisuju nečije stanje uma i određuju što i kako netko 'vidi'”.

Da navedem primjere: kada se netko poziva na ono što je opće poznato, kaže se &quot;svatko izbjegava činiti tako nešto&quot;; Kada netko sjedi u automobilu ili autobusu ili čita novine, sudjeluje u svijetu 'onih'. Ovo je značajka 'Onih' kako funkcionira u društvu, autoritet koji nema poseban izvor. U ne moralnom smislu Heidegger suprotstavlja &quot;autentično ja&quot; (&quot;moje vlastito ja&quot;) s &quot;njihovim ja&quot; (&quot;moje neposjedovano ja&quot;).

Ovome srodni koncept je koncept ''apofantičke tvrdnje'' .

=== Svijet ===

: (njemački: ''Welt'' ) 
Heidegger nam daje četiri načina upotrebe pojma svijet:

:: 1. &quot;Svijet&quot; se koristi kao ontički pojam i označava sveukupnost stvari koje mogu biti pri ruci unutar svijeta.

:: 2. &quot;Svijet&quot; funkcionira kao ontološki pojam i označava Bitak onih stvari koje smo upravo spomenuli. I doista, 'svijet' može postati pojam za bilo koje područje koje obuhvaća mnoštvo entiteta: na primjer, kada se govori o 'svijetu' jednog matematičara, 'svijet' označava područje mogućih objekata matematike.

:: 3. &quot;Svijet&quot; se može shvatiti u drugom ontičkom smislu—ne, međutim, kao oni entiteti koji Dasein u biti nisu i koji se mogu susresti unutar-svijeta, već prije kao ono u ''čemu'' se može reći da 'živi' činjenični Dasein kao takav '. &quot;Svijet&quot; ovdje ima predontološko egzistencijalno značenje. Ovdje opet postoje različite mogućnosti: &quot;svijet&quot; može označavati 'javni' mi-svijet ili nečije 'vlastito' najbliže (domaće) okruženje.

:: 4. Konačno, &quot;svijet&quot; označava ontološko-egzistencijalni koncept ''svjetovnosti (Weltheit'' '')'' . Svjetovnost sama po sebi može imati svoje načine bilo koje strukturne cjeline koje bilo koji posebni 'svjetovi' mogu imati u tom trenutku; ali to u sebi obuhvaća ''apriorni'' karakter svjetovnosti općenito. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.64&lt;/ref&gt;

Napomena, to je treća definicija koju Heidegger obično koristi.

== Vidi također ==

* [[Hermeneutika]]
* [[Filozofija egzistencije|Egzistencijalizam]]
* [[Filozofija 20. stoljeća]]
* [[Kontinentalna filozofija]]

== Reference ==
&lt;references group=&quot;&quot; responsive=&quot;1&quot;&gt;&lt;/references&gt;

== vanjske poveznice ==

* {{Citiranje knjige|last=Dahlstrom|first=Daniel O.|url=https://books.google.com/books?id=lUtMAQAAQBAJ|title=The Heidegger Dictionary|date=7 February 2013|publisher=[[A &amp; C Black]]|isbn=978-1-847-06514-8|location=London}}
* {{Citiranje weba|last=Munday|first=Roderick|date=March 2009|title=Glossary of Terms in ''Being and Time''|url=http://www.visual-memory.co.uk/b_resources/b_and_t_glossary.html}}
&lt;nowiki&gt;
[[Kategorija:Metafizika]]
[[Kategorija:Filozofija u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Filozofska terminologija]]
[[Kategorija:Stranice s nepregledanim prijevodima]]&lt;/nowiki&gt;</text>
      <sha1>dbkb0tojl36dxl8jp3iw1ittnx9cyys</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433107</id>
      <parentid>6433104</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T23:05:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Krešimir Karamazen</username>
        <id>247162</id>
      </contributor>
      <comment>Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1096201296|Heideggerian terminology]]«</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44683" xml:space="preserve">
[[Martin Heidegger]], njemački filozof [[Filozofija 20. stoljeća|20. stoljeća]], proizveo je opsežan opus kojim je namjeravao temeljito promijeniti smjer [[Filozofija|filozofije]] . Dubina promjene bila je tolika da je smatrao potrebnim uvesti mnoge [[Novotvorenice|neologizme]], često povezane s idiomatskim riječima i frazama u njemačkom jeziku.

Dva od njegovih najosnovnijih neologizama, '''prisutno pri ruci''' i '''spremno u ruci''', koriste se za opisivanje različitih stavova prema stvarima u svijetu. Za Heideggera su takvi &quot;stavovi&quot; prethodniji, tj. temeljniji od raznih znanosti o pojedinačnim predmetima u svijetu. Sama znanost je stav, i to stav koji pokušava neku vrstu neutralnog istraživanja. Ostali povezani pojmovi također su objašnjeni u nastavku.

Heideggerova sveukupna analiza prilično je složena: uzima u obzir dosta povijesti filozofije. Vidi ''Bitak i vrijeme'' za opis njegovog sveukupnog projekta.&lt;ref&gt;Martin Heidegger, ''Being and Time'', trans. John Macquarrie and Edward Robinson. New York: Harper &amp; Row, 1962.&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.67–72&lt;/ref&gt;

== Pojmovi ==

=== Aletheia ===
( Starogrčki: ἀλήθεια)

Heideggerova ideja 'aletheia', ili razotkrivanje ( {{Jezik|de|Erschlossenheit}} ), bio je pokušaj da se shvati kako stvari u svijetu izgledaju ljudskim bićima kao dio otvora u razumljivosti, kao &quot;nezatvorenost&quot; ili &quot;neskrivenost&quot;. (Ovo je Heideggerovo uobičajeno čitanje: aletheia kao {{Jezik|de|Unverborgenheit}} , &quot;neskrivenost&quot;. ) &lt;ref&gt;Rodney R. Coltman, [https://books.google.gr/books?id=DUEjKCKhigMC&amp;dq=Aletheia+verborgenheit&amp;source=gbs_navlinks_s ''The Language of Hermeneutics: Gadamer and Heidegger in Dialogue''], SUNY Press, 1998, p. 38.&lt;/ref&gt; Usko je povezano s pojmom razotkrivanja svijeta, načinom na koji stvari dobivaju svoj smisao kao dio holistički strukturirane, unaprijed protumačene pozadine značenja. U početku je Heidegger želio da aletheia predstavlja reinterpretiranu definiciju [[Istina|istine]] . Međutim, kasnije je ispravio povezanost aletheia-e s istinom.

=== Apofantički ===
( {{Njem.|apophantisch}}   )

Tvrdnja (za razliku od pitanja, sumnje ili izrazitijeg smisla) je ''apofantička'' . To je izjava koja prikriva značenje i umjesto toga daje nešto što je pri ruci. Na primjer, &quot;Predsjednik je na godišnjem odmoru&quot; i &quot;Sol je natrijev klorid&quot; su rečenice koje, zbog svog apofantičnog karaktera, 'Oni' lako mogu pokupiti i ponoviti u vijestima i tračevima. Međutim, stvarno 'spremno u ruci' značenje i kontekst mogu se izgubiti.

=== Biti-u-svijetu ===
( {{Njem.|In-der-Welt-sein}}  )

Biti-u-svijetu Heideggerova je zamjena za pojmove kao što su subjekt, objekt, svijest i svijet. Za njega, rascjep stvari na subjekt/objekt, kakav se nalazi u zapadnoj tradiciji, pa čak i u jeziku, mora biti prevladan, kao što je naznačeno korijenskom strukturom [[Edmund Husserl|Husserlovog]] i Brentanovog koncepta intencionalnosti, tj. da je sva svijest svijest o nečemu, da ne postoji svijest, kao takva, odsječena od objekta (bilo da se radi o misli ili percepciji). Niti postoje objekti bez neke svijesti koja ih promatra ili je uključena u njih.

Na najosnovnijoj razini ''bivanja-u-svijetu,'' Heidegger primjećuje da uvijek postoji raspoloženje, raspoloženje koje nas &quot;napada&quot; u nereflektiranoj odanosti čovječanstva svijetu. Raspoloženje ne dolazi ni &quot;izvana&quot; ni &quot;iznutra&quot;, već proizlazi iz bivanja-u-svijetu. Osoba se može okrenuti od raspoloženja, ali to je samo prema drugom raspoloženju, kao dijelu fakticiteta . Samo s raspoloženjem netko smije susresti stvari u svijetu. ''Dasein'' (supojam za biti-u-svijetu) ima otvorenost prema svijetu koja je konstituirana usklađenošću raspoloženja ili stanja uma. Kao takav, ''Dasein'' je &quot; bačena &quot; &quot;projekcija&quot; ( {{Jezik|de|geworfener Entwurf}} ), projicira se na mogućnosti koje stoje pred njim ili mogu biti skrivene, te tumači i razumije svijet u smislu mogućnosti. Takvo projektiranje nema nikakve veze s pristajanjem na plan koji je već smišljen. To nije plan. ''Dasein'' sebe uvijek shvaća u smislu mogućnosti. Razumijevamo: ''Dasein'' vidi sebe u mogućnostima. 

=== Biti-prema-smrti ===
( {{Njem.|Sein-zum-Tode}}  )

Biti-prema-smrti nije orijentacija koja dovodi ''Dasein'' bliže svom kraju, u smislu kliničke smrti, već je prije način postojanja. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.247.&lt;/ref&gt; Biti-prema-smrti odnosi se na proces rasta kroz svijet gdje određeno predviđanje vodi ''Dasein'' ka stjecanju autentične perspektive. Izvor predviđanja je strah od smrti. U analizi vremena 'biti-prema-smrti' se otkriva kao trostruko stanje [[Bitak|Bića]] . Vrijeme, sadašnjost i pojam &quot;vječnog&quot; načini su temporalnosti, kako čovječanstvo gleda na vrijeme. Za Heideggera je to vrlo različito od pogrešnog pogleda na vrijeme kao linearni niz prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Umjesto toga, on to vidi kao ekstazu, izvan-sebe, budućih projekcija (mogućnosti) i nečijeg mjesta u povijesti kao dijela svoje generacije. Mogućnosti su, dakle, sastavni dio razumijevanja vremena; projekti, ili bačena projekcija u-svijetu, su ono što apsorbira i usmjerava ljude. Budućnost, kao smjer prema budućnosti koja uvijek sadrži prošlost – ono što je bilo – primarni je modus ''Dasein'' temporalnosti.

Smrt je ta mogućnost koja je apsolutna nemogućnost Daseina . Kao takva, ne može se usporediti ni s jednim drugim završetkom ili &quot;istrčavanjem&quot; nečega. Na primjer, nečija smrt nije empirijski događaj. Za Heideggera, smrt je ''Dasein-ovo'' 'najvlastitije' (ona je ono što osvjetljava ''Dasein'' u njegovoj individualnosti), ona je nerelacijska (nitko ne može nekome oduzeti nečiju smrt ili umrijeti umjesto njega, a vlastitu smrt ne možemo shvatiti kroz smrt drugog ''Daseina'') i smrt se ne može nadmašiti te izbjeći. &quot;Još ne&quot; života uvijek je već dio ''Daseina'': &quot;čim čovjek oživi, odmah je dovoljno star da umre.&quot; Trostruki uvjet smrti stoga je istovremeno nečija &quot;najvlastitija mogućnost-za-bivanje, ne-odnosna, i ne može  se oduzeti&quot;. Smrt je određena u svojoj neizbježnosti, ali autentično Bivanje-prema-smrti razumije neodređenu prirodu vlastite neizbježne smrti - nikad se ne zna kada ili kako će doći. Međutim, ta neodređenost ne stavlja smrt u neko daleko, buduće &quot;ne-još&quot;; autentični Bitak-prema-smrti shvaća nečiju individualnu smrt kao uvijek već njegov dio. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.255.&lt;/ref&gt;

Uz prosječnu, svakodnevnu (normalnu) raspravu o smrti, sve se to prikriva. &quot;Oni&quot; govore o tome na izbjegavajući način, prenose to kao nešto što se događa u nekom trenutku, ali još nije &quot;prisutno pri ruci&quot; kao ''stvarnost'', i skrivaju njen karakter kao nečiiju 'najvlastitiju' mogućnost, predstavljajući je kao da ne pripada nikome posebno. Postaje obezvrijeđena - redefinirana kao neutralan i prizeman aspekt postojanja koji ne zaslužuje autentično razmatranje. &quot;Umire se&quot; tumači se kao činjenica i znači &quot;nitko ne umire&quot;. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.253-4.&lt;/ref&gt;

S druge strane, autentičnost izvlači ''Dasein'' iz &quot;Onih&quot;, dijelom otkrivajući njegovo mjesto kao dijela &quot;Onih&quot;. Heidegger tvrdi da ''Autentično bivanje-prema-smrti'' poziva ''Daseinovo'' individualno jastvo izvan njegovog {{'}}oni' i oslobađa ga da prevrednuje život sa stajališta konačnosti. Čineći to, ''Dasein'' se otvara za &quot; tjeskobu/strepnju&quot;, koja se naizmjenično prevodi kao &quot;strah&quot; ili kao &quot;tjeskoba&quot;. Tjeskoba, za razliku od straha, nema nikakav poseban razlog za strah; to je tjeskoba pred Bivanjem-u-svijetu općenito — to jest, tjeskoba pred Daseinovim vlastitim ja. Strah je šokantna individuacija Daseina, kada shvati da nije kod kuće u svijetu ili kada se nađe licem u lice sa svojom vlastitom negostoljubivošću (njem. {{Jezik|de|Unheimlich}} , &quot;nije kao doma&quot;). Pri Dasein individuaciji, on biva otvoren za slušanje &quot;zova savjesti&quot; (njemački {{Jezik|de|Gewissensruf}} ), koji dolazi od Dasienovog vlastitog Ja kada želi biti svoje Ja. Ovo Ja je tada otvoreno istini, shvaćenoj kao neskrivenost (grč. aletheia ). U ovom trenutku vizije, Dasein razumije skriveno kao i samu skrivenost, ukazujući na Heideggerovo redovito sjedinjavanje suprotnosti; u ovom slučaju istina i neistina. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.260–74.&lt;/ref&gt;

=== Biti sa ===
( {{Njem.|Mitsein}}  )

Pojam &quot;Biti-sa&quot; odnosi se na ontološku karakteristiku ljudskog bića, da je ono uvijek već {{Efn|By &quot;[[always already]]&quot; Heidegger means that every phenomenological inspection of the human being finds this characteristic. It is not founded on something else.}} s drugima svoje vrste. Ovu tvrdnju ne treba shvatiti kao činjeničnu izjavu o pojedincu, da se on trenutno nalazi u prostornoj blizini jednog ili više drugih pojedinaca, već prije izjavu o biću svakog čovjeka, da se u strukturama njegovog bivanja-u-svijetu nalazi implicitna referenca na druge ljude, jer se ne može živjeti bez drugih. Ljudi su nazvani (od drugih, ne Heidegger) &quot;ultrasocijalnim&quot; &lt;ref&gt;Haidt, Jonathan. ''The Happiness Hypothesis: Finding Modern Truth in Ancient Wisdom''. New York: Basic Books, 2006, pp. 47 ff.&lt;/ref&gt; i &quot;obvezno društvenim&quot;. &lt;ref&gt;de Waal, Frans. ''Primates and Philosophers: How Morality Evolved''. Princeton: Princeton University Press, 2006, p. 4.&lt;/ref&gt; Heidegger, iz svoje fenomenološke perspektive, ovu značajku ljudskog života naziva &quot;biti-sa&quot; ( {{Jezik|de|Mitsein}} ), i kaže da je bitno za biti čovjek, &lt;ref&gt;Heidegger 1962, p. 156, H.125.&lt;/ref&gt; klasificirajući kao neautentično kada osoba ne uspijeva prepoznati koliko i na koji način netko misli o sebi i kako se obično ponaša pod utjecajem našeg društvenog okruženja. Heidegger ga svrstava u autentično kada netko obrati pozornost na taj utjecaj i samostalno odluči hoće li se s njim složiti ili ne. Živjeti potpuno bez takvog utjecaja, međutim, nije opcija u Heideggerovom gledištu.

=== Briga ===
( {{Njem.|Sorge}}  )

Temeljna osnova bivanja-u-svijetu nije, za Heideggera, materija ili duh, nego briga:&lt;blockquote&gt;Dasein-ov fakticitet je takav da se njegovo Bivanje-u-svijetu uvijek rasprši ili čak podijeli na određene načine Bivanja-u. Mnoštvo takvih pokazuju sljedeći primjeri: imati posla s nečim, proizvoditi nešto, baviti se nečim i paziti na to, koristiti se nečim, odreći se nečega i pustiti to, poduzeti, ostvariti, dokazati, ispitivati, smatrati, raspravljati, utvrđivati. . . . &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.56&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;Svi ovi načini Bivanja-u imaju brigu ( {{Jezik|de|Sorge}} , [[wiktionary:cura|briga]] ) kao svoju vrstu Bivanja. Baš kao kada znanstvenik istražuje ili pretražuje i pri tom pretpostavlja neutralnost, može se vidjeti da ispod toga postoji raspoloženje, briga znanstvenika da otkrije nove ideje ili teorije

=== Čistac ===
( {{Njem.|Lichtung}}  )

Na njemačkom riječ Lichtung znači čistina, kao npr. čistina u šumi. Budući da je njen korijen njemačka riječ za svjetlo ( {{Jezik|de|Licht}} ), ponekad se prevodi i kao &quot;osvjetljenje&quot;, a kod Heideggera se odnosi na nužnost čistine na kojoj se bilo što može pojaviti, čistine na kojoj se neka stvar ili ideja može pokazati i biti neskrivena. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.133&lt;/ref&gt; Obratite pažnju na odnos koji ovo ima s ''Aletheiom'' (pogledajte glavni članak ili gornji unos) i otkrivanjem .

Bića ( {{Jezik|de|Seiendes}} ), ali ne i sam Bitak ( {{Jezik|de|Sein}} ), ističu se kao na čistini, ili fizički kao u prostoru. &lt;ref&gt;This notion of the clearing, or of aspects pertaining to the leeway, spacing, giving room, and dwelling is treated in: [[Nader El-Bizri]] &quot;ON KAI KHORA: Situating Heidegger between the Sophist and the Timaeus,&quot; ''Studia Phaenomenologica'', Vol. IV, Issues 1-2 (2004), pp. 73–98; [[Nader El-Bizri]], &quot;Being at Home Among Things: Heidegger's Reflections on Dwelling&quot;, ''Environment, Space, Place'', Vol. 3 (2011), pp. 47–71; Nader El-Bizri, &quot;On Dwelling: Heideggerian Allusions to Architectural Phenomenology&quot;, Studia UBB. Philosophia, Vol. 60, No. 1 (2015): 5-30. See also [[Khôra]] and [[Phenomenology (architecture)]] in addition to the 'architecture' section under the main Heidegger entry on Wikipedia.&lt;/ref&gt; Stoga, piše Hubert Dreyfus, &quot;stvari se pokazuju u svjetlu našeg razumijevanja postojanja.&quot; &lt;ref&gt;Hubert Dreyfus, ''Being-in-the-World''. Cambridge: MIT Press, 1995. p. 163&lt;/ref&gt; Tako čistac omogućuje otkrivanje bića ( {{Jezik|de|Seiendes}} ), kao i pristup Daseinovu vlastitom biću. Čistac nije, samo po sebi, entitet koji se može spoznati izravno, u smislu u kojem se zna o entitetima svijeta. Kao što Heidegger piše u ''O podrijetlu umjetničkog djela'' :&lt;blockquote&gt;Usred bića kao cjeline pojavljuje se otvoreno mjesto. Postoji čistina, rasvjeta. S obzirom na ono što jest, bićima je  ovaj čistac u većeg stupnja nego što su bića. Ovo otvoreno središte stoga nije okruženo onim što jest; nego samo svjetlosno središte okružuje sve što jest, poput Ništa koje jedva poznajemo. Ono što jest može biti, kao biće, samo ako stoji unutar i ističe se unutar onoga što je osvijetljeno na ovoj čistini. Samo ta čistina daje i jamči nama ljudima prolaz do onih bića koja mi sami nismo i pristup biću koje mi sami jesmo. &lt;ref&gt;Heidegger, M. 2001, On the Origin of the Work of Art. In Poetry, language, thought. (A. Hofstadter, Trans.) (1st ed.). New York: Perennical Classics. (Original work published 1971)&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;

=== Destrukcija ===
Utemeljen u djelu [[Martin Luther|Martina Luthera]], &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Crowe|first=Benjamin|title=Heidegger's Religious Origins: Destruction and Authenticity|date=2006|publisher=Indiana University Press|isbn=0253347068|edition=Hardcover|location=Bloomington, IN|page=2; also see 7|quote=Heidegger... chose a name for it which itself reflects the importance of Luther to his thinking: '''Destruktion''', a Germanized version of the term '''destructio''' used quite frequently in Luther's early writings.|author-link=Benjamin D. Crowe}}&lt;/ref&gt; Heidegger konceptualizira filozofiju kao zadatak uništavanja [[Ontologija|ontoloških koncepata]], uključujući obična svakodnevna značenja riječi kao što su vrijeme, povijest, bitak, teorija, smrt, um, tijelo, materija, logika itd.:&lt;blockquote&gt;Kada tradicija tako postane gospodarom, čini to na takav način da ono što 'prenosi' bude toliko nedostupno, proksimalno i djelomično, da postaje prilično skriveno. Tradicija uzima ono što je došlo do nas i predaje to samoočiglednosti; ona blokira naš pristup onim iskonskim 'izvorima' iz kojih su kategorije i pojmovi koji su nam predani sasvim istinski izvučeni. Doista, to nas tjera da zaboravimo da su imali takvo podrijetlo i tjera nas da pretpostavimo da je nužnost vraćanja tim izvorima nešto što ne trebamo ni razumjeti. ( ''Bitak i vrijeme'', str. 43)&lt;/blockquote&gt;Heidegger smatra da se tradicija tu i tamo može kalcificirati:&lt;blockquote&gt;Ako je pitanje Bića da treba učiniti transparentnom vlastitu povijest, tada se ova okorjela tradicija mora olabaviti, a skrivanja koja je ona donijela razriješiti. Mi shvaćamo ovaj zadatak kao zadatak u kojem, uzimajući pitanje Bića kao svoj trag, trebamo uništiti tradicionalni sadržaj drevne ontologije sve dok ne dođemo do onih iskonskih iskustava u kojima smo postigli svoje prve načine određivanja prirode Bića - načine koje su nas od tada vodili. ( ''Bitak i vrijeme'', str. 44)&lt;/blockquote&gt;Heidegger potom primjećuje pozitivnost svog projekta {{Jezik|de|Destruktion}} :&lt;blockquote&gt;...nema nikakve veze s opakim relativiziranjem ontoloških stajališta. Ali ovo uništenje jednako je daleko od negativnog osjećaja otresanja ontološke tradicije. Moramo, naprotiv, istaknuti pozitivne mogućnosti te tradicije, a to znači zadržati je u njezinim granicama; a granice su zauzvrat dane činjenično načinom na koji je pitanje formulirano u to vrijeme, i načinom na koji je moguće polje za istraživanje time omeđeno. Sa svoje negativne strane, ovo se uništenje ne povezuje s prošlošću; njegova je kritika usmjerena na 'danas' i na prevladavajući način tretiranja povijesti ontologije. . . Ali pokopati prošlost u ništavnost (Nichtigkeit) nije svrha ovog uništenja; njegov cilj je pozitivan; njegova negativna funkcija ostaje neizražena i neizravna. ( ''Bitak i vrijeme'', str. 44)&lt;/blockquote&gt;

=== ''Dasein'' ===
U svom nastojanju da redefinira čovjeka, Heidegger uvodi izjavu: 'najvlastitije od Daseina sastoji se u njegovom postojanju'. &lt;ref&gt;BT, 68&lt;/ref&gt; Heidegger konceptualizira postojanje oko jedinstvenih osobina čovjeka, za kojeg smatra da je &quot;biće za koje je njegovo vlastito biće pitanje za njega&quot;. &lt;ref&gt;BT, 33&lt;/ref&gt; U Heideggerovom gledištu, čovjek definira svoje vlastito biće svojim djelovanjem i izborima, te je sposoban birati među mogućnostima, aktualizirajući barem jednu od raspoloživih mogućnosti dok pritom zatvara druge. Ovo hvaćanje samo nekih mogućnosti definira čovjeka kao jednu vrstu sebe, a ne drugu: nepošten izbor definira osobu kao nepoštenu, popravljanje razbijenih prozora definira osobu kao staklara i tako dalje. Ti se izbori donose kontinuirano i svakodnevno, pa je čovjek u stanju definirati sebe kako se kreće. Stoga je živjeti život osobe stvar stalnog zauzimanja stava o vlastitom osjećaju sebe, a nečiji osjećaj sebe definira se zauzimanjem tog stajališta. Kako nijedan izbor nije 'jednom zauvijek', čovjek mora neprestano birati za svoj osjećaj sebe.

Ovome se dodaje da postojanje svega ostalog na planetu predstavlja pitanje za čovjeka, budući da se čovječanstvo bavi stvarima onakvima kakve jesu i osobama onakvima kakve jesu. Samo se ljudske osobe, na primjer, odnose prema drugima smisleno i smisleno se uklapaju u i s drugim stvarima i/ili aktivnostima. Samo se čovjek, biće koje je u načinu postojanja, može susresti s drugim entitetom u njegovom instrumentalnom karakteru. Opet, 'imati pitanje' znači biti zabrinut zbog nečega i brinuti se za nešto. Drugim riječima, biće od ''Dasein''  u smislu postojanja je tako konstituirano da u samom svom biću ima brižan odnos prema vlastitom biću. Ovaj odnos nije teorijski ili samorefleksivan, već prije predteorijski odnos koji Heidegger naziva odnosom ili odjeljkom razumijevanja. ''Dasein''  shvaća sebe u vlastitom biću ili ''Dasein''  je na način da mu se njegovo biće uvijek otkriva. To je otkrivanje bića ono što razlikuje ''Dasein''  od svih drugih bića. Ovakav način postojanja ''Dasein''a u kojim postoji odnos sa sobom naziva se 'egzistencija'. &lt;ref&gt;BT, 32&lt;/ref&gt; Nadalje, bitno je imati jasno razumijevanje izraza 'najvlastitiji'. To je hrvatski prijevod njemačkog {{Jezik|de|wesen}} obično se prevodi kao 'suština' ('što-istvo'). Glagolski oblik njemačkog izraza {{Jezik|de|wesen}} približava se indijskom korijenu vasati, što znači stanovanje, život, rast, sazrijevanje, kretanje itd. Dakle, ovaj verbalni dinamički karakter impliciran u riječi {{Jezik|de|wesen}} treba imati na umu kako bismo razumjeli nijansu heideggerovske upotrebe 'egzistencije'. Ako tradicionalno {{Jezik|de|wesen}} bilo prevedeno kao bit u smislu 'što', za Heideggera takav prijevod nije prikladan za razumijevanje onoga što je jedinstveno ljudsko. Heidegger preuzima oblik postojanja od [[Latinski jezik|latinske]] riječi {{Jezik|la|ex-sistere}} (izvan sebe) s naznakom jedinstvene karakteristike bića čovjeka u smislu dinamičkog &quot;kako&quot; nasuprot tradicionalnom poimanju u smislu &quot;što&quot;. Stoga postojanje za Heideggera znači kako ''Dasein''  u samom svom načinu postojanja uvijek je izvan sebe u odnosu na relaciju, brigu. Stoga treba strogo razlikovati ono što je ''Daseinu'' 'najvlastitije' od onih drugih načina bića. 'Najvlastitije' Heidegger zove izrazom 'egzistencija' za bitak čovjeka. Za ono što je najvlastitije drugim vrstama bića, on koristi izraz prisutno-pri ruci. Različiti elementi Egzistencije nazivaju se 'egzistencijali', a elementi onoga što je prisutno-pri-ruci zovu se 'kategorije'. Prema Heideggeru &quot;samo čovjek postoji, sve ostale stvari jesu (ne postoje)&quot;. Važno je razumjeti da ovaj pojam 'egzistencije' kao onoga što je čovjeku najviše vlastito nije statičan koncept koji treba jednom zauvijek definirati u smislu sadržaja, već se mora razumjeti u smislu nečega što varira od pojedinca do pojedinca i s vremena na vrijeme za razliku od drugih bića koja imaju fiksnu suštinu. Ono biće čije je najvlastitije u načinu postojanja naziva se ''Dasein''. Na njemačkom, {{Jezik|de|da}} ima prostornu konotaciju ili biti 'tamo' ili 'ovdje'. ''Dasein'' stoga može značiti jednostavno &quot;biti tamo ili ovdje&quot;. U njemačkom bi se moglo odnositi i na postojanje (za razliku od suštine) nečega, posebno čovjeka. Međutim, Heidegger ovom pojmu pridaje novo ontološko značenje. Njemački izraz {{Jezik|de|Dasein}} sastoji se od dvije komponente: {{Jezik|de|Da}} i {{Jezik|de|sein}} . U hajdegerovskoj upotrebi, sufiks {{Jezik|de|-sein}} stoji za bitak čovjeka u načinu postojanja i {{Jezik|de|Da-}} stoji za trostruko razotkrivanje. Prema Heideggeru, biće čovjeka je na način trostrukog razotkrivanja. Odnosno, ontološka jedinstvenost čovjeka sastoji se u tome što njegovo biće postaje {{Jezik|de|da}} /sfera, gdje ''Dasein'' otkriva ne samo vlastito biće, nego i biće drugih neljudskih bića, kao i fenomen svijeta. Otuda za Heideggera pojam ''Dasein''  naziv je za ontološku strukturu ontičkog ljudskog bića.

=== Razotkrivanje ===
 
( {{Njem.|Erschlossenheit}}  )

Hubert Dreyfus i Charles Spinosa pišu: &quot;Prema Heideggeru, naša je priroda biti otkrivači svijeta. To jest, pomoću naše opreme i koordiniranih praksi mi ljudska bića otvaramo koherentne, različite kontekste ili svjetove u kojima opažamo, osjećamo, djelujemo i mislimo.&quot; &lt;ref&gt;Hubert Dreyfus and Charles Spinosa, &quot;Further Reflections on Heidegger, Technology and the Everyday,&quot; in Nikolas Kompridis, ed. ''Philosophical Romanticism'', New York: Routledge, 2006, 265.&lt;/ref&gt;

Heidegger učenjak Nikolas Kompridis piše: &quot;Otkrivanje svijeta odnosi se, s namjernom dvosmislenošću, na proces koji se zapravo događa na dvije različite razine. Na jednoj razini, odnosi se na razotkrivanje već interpretiranog, simbolički strukturiranog svijeta; svijet, onaj unutar kojeg se uvijek već nalazimo. Na drugoj razini, odnosi se jednako na razotkrivanje novih horizonata značenja kao i na razotkrivanje prethodno skrivenih ili netematiziranih dimenzija značenja.” &lt;ref&gt;Nikolas Kompridis, &quot;On World Disclosure: Heidegger, Habermas and Dewey,&quot; Thesis Eleven 1994; 37; 29-45.&lt;/ref&gt;

=== Diskurs ===
( {{Njem.|Rede}}  ) Ontološko-egzistencijalna struktura ''Daseina'' sastoji se od &quot;bačenosti&quot; ( {{Jezik|de|Geworfenheit}} ), &quot;projekcija&quot; ( {{Jezik|de|Entwurf}} ), i &quot;biti-zajedno-sa&quot; ( {{Jezik|de|Sein-bei}} ). Ova tri temeljna obilježja postojanja neodvojivo su vezana za &quot;diskurs&quot; ( {{Jezik|de|Rede}} ), shvaćen kao najdublje razvijanje jezika. &lt;ref&gt;Parvis Emad, ''On the Way to Heidegger’s Contributions to Philosophy'', University of Wisconsin Press, 2007, p. 189.&lt;/ref&gt;

=== Oprema ===
( {{Njem.|das Zeug}}  ) {{Jezik|de|Das Zeug}} odnosi se na predmet u svijetu s kojim imamo smislene poslove. Gotovo neprevodiv izraz, Heideggerova oprema može se smatrati zbirnom imenicom, tako da nikada nije prikladno nazvati nešto 'opremom'. Umjesto toga, njegova upotreba često odražava da znači alat ili kao &quot;da bi nešto&quot; za ''Daseina''. Alati, u ovom kolektivnom smislu, i budući da su ''spremni u ruci'', uvijek postoje u mreži drugih alata i organizacija, npr. papir je na stolu u sobi na sveučilištu. Obično je neprikladno vidjeti takvu opremu samu ili kao nešto što ''je prisutno pri ruci'' .

Drugi, manje prozaičan način razmišljanja o 'opremi' je kao o 'stvari s kojom se može raditi' oko nas, zajedno sa svojim kontekstom. &quot;Papir s kojim se može raditi stvari, sa stola, na sveučilištu, u gradu, u svijetu, u svemiru.&quot; 'Oprema' se odnosi na stvar, njezine mogućnosti korisnosti i njezin kontekst.

=== {{Jezik|de|Ereignis}} ===
{{Jezik|de|Ereignis}} često se prevodi kao &quot;događaj&quot;, ali se bolje razumije u smislu nečega što &quot;dolazi u vidokrug&quot;.

Ereignis se pojavljuje u Heideggerovim kasnijim djelima i nije ga lako sažeti. Najodrživiji tretman teme javlja se u zagonetnim i teškim ''Prilozima filozofiji'' . 

=== Postojanje ===
{{Glavni|Existentiel}}
( {{Njem.|Existenz}}  )

=== Existenziell ===
{{Glavni|Existentiel}}
( {{Njem.|Existenziell}}  )

=== Fundamentalna ontologija ===
Tradicionalna ontologija pita &quot;Zašto nešto postoji?&quot;, dok se Heideggerova temeljna ontologija pita &quot;Što znači da nešto postoji?&quot; . Taylor Carman piše (2003.) da je Heideggerova &quot;temeljna ontologija&quot; temeljna u odnosu na tradicionalnu ontologiju u tome što se tiče &quot;onoga što svako razumijevanje entiteta nužno pretpostavlja, naime, naše razumijevanje onoga na temelju čega su entiteti entiteti.&quot; &lt;ref&gt;Information Heidegger's Analytic Interpretation, Discourse and Authenticity in Being and Time, pp. 8 - 52&lt;/ref&gt;

=== {{Jezik|de|Gelassenheit}} ===
Često se prevodi kao &quot;oslobađanje&quot;. &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Heidegger|first=Martin|url=https://books.google.com/books?id=TAU5TrvkX2wC|title=Country Path Conversations|publisher=[[Indiana University Press]]|others=Translated by Bret W. Davis|year=2010|isbn=978-0-253-00439-0|location=[[Bloomington, Indiana]]|page=[https://books.google.com/books?id=TAU5TrvkX2wC&amp;pg=PR11 xi]|id=|quote=I have followed the established consensus in translating this term as 'releasement.' However, it should be kept in mind that the traditional and still commonly used German word conveys a sense of 'calm composure,' especially and originally that which accompanies an existential or religious experience of letting-go, being-let, and letting-be.}}&lt;/ref&gt;  Heidegger je izraz posudio iz kršćanske mistične tradicije, otprilike od [[Meister Eckhart|Meistera Eckharta]] . &lt;ref name=&quot;Hackett&quot;&gt;{{Citiranje knjige|url=https://books.google.com/books?id=LvQYpn5OlvkC|title=A Companion to Meister Eckhart|publisher=[[Brill Publishers|BRILL]]|year=2012|isbn=978-9-004-18347-6|editor-last=Hackett|editor-first=Jeremiah|location=[[Leiden]]|page=[https://books.google.com/books?id=LvQYpn5OlvkC&amp;pg=689 689]|id=}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Heidegger|first=Martin|url=https://books.google.com/books?id=TAU5TrvkX2wC|title=Country Path Conversations|date=14 June 2010|others=Translated by Bret W. Davis|isbn=9780253004390|page=[https://books.google.com/books?id=TAU5TrvkX2wC&amp;pg=PR11 xi]|quote=The word Gelassenheit [...] has a long history in German thought. It was coined by Meister Eckhart in the thirteenth century and subsequently used by a number of other mystics, theologians, and philosophers.}}&lt;/ref&gt; 

=== {{Jezik|de|Geworfenheit}} ===
de. Geworfenheit opisuje čovjekove pojedinačne egzistencije kao &quot;bačenost&quot; (de. geworfen) u svijet. Za Williama J. Richardsona, Heidegger je upotrijebio ovaj jedinstveni izraz, &quot;bačenost&quot;, da &quot;opiše [ta] dva elementa izvorne situacije, nekontrolu nad vlastitim podrijetlom i referentnu ovisnost o drugim bićima&quot;.
[[Datoteka:Bühlerhöhe.jpg|mini| Hotel Bühlerhöhe [ de ] Dvorac (&quot; [[wiktionary:Höhe|visina Bühl&quot;]] )]]

=== {{Jezik|de|Kehre}} ===
Kehre, ili &quot;zaokret&quot; (die Kehre) izraz je koji Heidegger rijetko koristi, ali ga upotrebljavaju komentatori koji se pozivaju na promjenu u njegovim spisima već 1930. godine koja je postala jasno uspostavljena 1940-ih. Ponavljajuće teme koje karakteriziraju veći dio Kehre uključuju poeziju i tehnologiju. Komentatori (npr.  [[William J. Richardson]]) opisuju, na različite načine, promjenu fokusa ili veliku promjenu u pogledu.

''Uvod u metafiziku'' iz 1935. &quot;jasno pokazuje pomak&quot; prema jeziku s prethodnog naglaska na {{Jezik|de|Dasein}} u ''Biću i vremenu'' osam godina ranije, prema eseju Briana Barda iz 1993. pod naslovom &quot;Heideggerovo čitanje Heraklita&quot;. &lt;ref&gt;Brian Bard, 1993, essay, see sections one and three https://sites.google.com/site/heideggerheraclitus/&lt;/ref&gt; U predavanju iz 1950. Heidegger je formulirao poznatu izreku &quot; Jezik govori &quot;, kasnije objavljenu u zbirci eseja {{Jezik|de|Unterwegs zur Sprache}} iz 1959. , a sabrano u engleskoj knjizi ''Poetry, Language, Thought'' iz 1971. godine. &lt;ref name=&quot;Lyon06&quot;&gt;Lyon, James K. [https://books.google.com/books?id=vB_Tv7A9oI8C ''Paul Celan and Martin Heidegger: an unresolved conversation, 1951–1970''], pp. 128–9&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;Philipse98&quot;&gt;Philipse, Herman (1998) ''Heidegger's philosophy of being: a critical interpretation'', p. 205&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;Heidegger (1971) ''Poetry, Language, Thought'', translation and introduction by Albert Hofstadter, pp. xxv and 187ff&lt;/ref&gt;

Ovu navodnu promjenu — ovdje primijenjenu na oko trideset godina Heideggerove 40-godišnje spisateljske karijere — opisali su komentatori s vrlo različitih stajališta; uključujući i promjenu prioriteta s ''Bivanja i vremena'' na ''Vrijeme i bitak'' — naime, s prebivanja (biti) u svijetu na djelovanje (vrijeme) u svijetu.  &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Heidegger|first=Martin|url=https://books.google.com/books?id=mr_U4MOjJuYC|title=On Time and Being|publisher=[[University of Chicago Press]]|others=Translated by Joan Stambaugh|year=2002|isbn=0-226-32375-7|location=Chicago|chapter=Time and Being|chapter-url=https://books.google.com/books?id=mr_U4MOjJuYC&amp;pg=PA1}}&lt;/ref&gt;  (Ovaj aspekt, posebno esej iz 1951., utjecao je na nekoliko značajnih teoretičara, uključujući Christiana Norberg-Schulza, Dalibora Veselyja, Josepha Rykwerta, [[Daniel Libeskind|Daniela Libeskinda]] i filozofa Nadera El-Bizrija . ) &lt;ref&gt;Refer to a recent study on Heidegger's conception of &quot;dwelling&quot; as set in: [[Nader El-Bizri]], 'On Dwelling: Heideggerian Allusions to Architectural [[Phenomenology (philosophy)|Phenomenology]]', [http://studia.ubbcluj.ro/download/pdf/920.pdf ''Studia UBB Philosophia'' 60 (2015): 5-30]. See also the related article on Heidegger's reflections on Plato's [[khôra]] in: [[Nader El-Bizri]], &quot;''On kai [[khôra]]'': Situating Heidegger between the ''Sophist'' and the ''Timaeus''&quot;, ''Studia Phaenomenologica'', Vol. IV, Issue 1–2 (2004), pp. 73–98.&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Davies|first=Paul|date=April 11, 2017|title=Martin Heidegger (1889-1976)|url=https://www.architectural-review.com/essays/reputations/martin-heidegger-1889-1976}}&lt;/ref&gt;

Drugi tumači vjeruju da &quot; {{Jezik|de|Kehre}} &quot; ne postoji ili je njegov značaj prenaglašen. Thomas Sheehan (2001.) vjeruje da je ova navodna promjena &quot;daleko manje dramatična nego što se obično sugerira&quot;, te je uključivala promjenu u fokusu i metodi. &lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;Thomas Sheehan, &quot;Kehre and Ereignis, a proglenoma to Introduction to Metaphysics&quot; in &quot;A companion to Heidegger's Introduction to Metaphysics&quot; page 15, 2001,&lt;/ref&gt; Sheehan tvrdi da se tijekom svoje karijere Heidegger nikada nije usredotočio na &quot; [[bitak]] &quot;, već je radije pokušao definirati &quot;[ono što] donosi bitak kao datost entiteta&quot;. &lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; &lt;ref&gt;Dee also, Sheehan, &quot;Making sense of Heidegger. A paradigm shift.&quot; New Heidegger Research. London (England) 2015.&lt;/ref&gt; Mark Wrathall &lt;ref&gt;Wrathall, Mark: Heidegger and Unconcealment: Truth, Language, and History, Cambridge University Press, 2011&lt;/ref&gt; tvrdio je (2011.) da {{Jezik|de|Kehre}} ne nalazi se u Heideggerovim spisima, već je jednostavno pogrešno shvaćanje. Kao dokaz za ovo gledište, Wrathall vidi dosljednost svrhe u Heideggerovoj cjeloživotnoj potrazi i usavršavanju njegova pojma &quot;neskrivenosti&quot;.

=== Metontologija ===
Metontologija je neologizam koji je Heidegger uveo u svom kolegiju &quot;Metafizički temelji logike&quot; iz 1928. godine. Pojam se odnosi na ontičku sferu ljudskog iskustva. &lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=McNeill|first=William|year=1992|title=Metaphysics, Fundamental Ontology, Metontology 1925—1935|url=https://www.jstor.org/stable/45010876|journal=Heidegger Studies|volume=8|pages=63–79|jstor=45010876}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Overgaard|first=Søren|year=2006|title=&quot;Incarnality&quot; and Metontology: A Reply to Frank Schalow|url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00071773.2006.11006566?journalCode=rbsp20|journal=Journal of the British Society for Phenomenology|volume=37|pages=92–94|doi=10.1080/00071773.2006.11006566}}&lt;/ref&gt; Dok se ontologija bavi cijelim svijetom u širokim i apstraktnim terminima, metontologija se bavi konkretnim temama; Heidegger nudi primjere spolnih razlika i etike.

=== Ontika ===
( {{Njem.|ontisch}}  )

Heidegger koristi pojam ontika, često u suprotnosti s pojmom ontologija, kada daje deskriptivna obilježja određene stvari i &quot;jednostavne činjenice&quot; njezina postojanja. Ontičko je ono što nešto čini onim što jest.

Za pojedinca koji raspravlja o prirodi &quot;bića&quot;, nečiji ontik mogao bi se odnositi na fizičke, činjenične elemente koji proizvode i/ili su u osnovi vlastite stvarnosti - fizički mozak i njegove podstrukture. Moralisti postavljaju pitanje moralne ontike kada raspravljaju o tome postoji li vanjski, objektivni, neovisni izvor ili izvor moralnosti koji nadilazi kulturu i vrijeme.

=== Ontološki ===
( {{Njem.|ontologisch}}  )

Za razliku od &quot;ontic&quot; ( {{Jezik|de|ontisch}} ), ontološki se koristi kada je u pitanju priroda ili smislena struktura postojanja. [[Ontologija]], disciplina filozofije, usredotočena je na formalno proučavanje Bića. Dakle, nešto što je ontološko bavi se razumijevanjem i istraživanjem Bića, osnove Bića ili koncepta samog Bića.

Za pojedinca koji raspravlja o prirodi &quot;bića&quot;, ontološko bi se moglo odnositi na nečije vlastito, subjektivno, fenomenološko iskustvo postojanja u prvom licu.

=== Ontološka razlika ===
Središnje mjesto u Heideggerovoj filozofiji je razlika između ''bića'' kao takvog i specifičnih entiteta. &lt;ref name=&quot;Wheeler&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Wheeler|first=Michael|date=2020|title=Martin Heidegger|url=https://plato.stanford.edu/entries/heidegger/|website=The Stanford Encyclopedia of Philosophy|publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Schalow|first=Frank|url=https://philpapers.org/rec/SCHHDO-2|title=Historical Dictionary of Heidegger's Philosophy|date=2010|publisher=Scarecrow Press|chapter=Ontological difference}}&lt;/ref&gt; On to naziva &quot;ontološkom razlikom&quot; i optužuje zapadnu tradiciju u filozofiji da je ''zaboravila'' ovu razliku, što je dovelo do pogrešnog shvaćanja &quot;bića kao takvog&quot; kao posebnog entiteta. &lt;ref name=&quot;Wheeler&quot; /&gt; &lt;ref name=&quot;Dahlstrom&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Dahlstrom|first=D. O.|url=https://www.encyclopedia.com/philosophy-and-religion/philosophy/philosophy-terms-and-concepts/ontology|title=New Catholic Encyclopedia|date=2004|publisher=Gale|chapter=Ontology}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;Korab-Karpowicz&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Korab-Karpowicz|first=W. J.|title=Heidegger, Martin|url=https://iep.utm.edu/heidegge/|website=Internet Encyclopedia of Philosophy}}&lt;/ref&gt; (Vidi [[wiktionary:reification|reifikacija]] )

=== Mogućnost ===
( {{Njem.|Möglichkeit}}  )

Möglichkeit je pojam korišten samo jednom u određenom izdanju Bića i vremena. Čini se da u tekstu taj pojam označava &quot;mogućnost čija je vjerojatnost veća od nula&quot;. Barem, kad bi se koristila u kontekstu, ovo je jedina uvjerljiva definicija.

=== Pri ruci ===
( {{Njem.|Vorhanden, vorhandenheit}}  )

S onim što je '''pri ruci''' imamo (za razliku od &quot;spremnog u ruci&quot;) stav poput znanstvenika ili teoretičara, da samo gledamo ili promatramo nešto. U viđenju entiteta kao prisutnog, promatrač se bavi samo golim činjenicama stvari ili koncepta, onako kako su prisutni i kako bi teoretizirao o tome. Ovaj način gledanja je nezainteresiran za brigu koju bi mogao imati za {{Jezik|de|Dasein}} , njegovu povijest ili korisnost. Ovaj stav se često opisuje kao postojanje u neutralnom prostoru bez nekog posebnog raspoloženja ili subjektivnosti. Međutim, za Heideggera postojanje nije potpuno nezainteresirano ili neutralno. Ima raspoloženje i dio je metafizike prisutnosti koja nastoji sve sniziti. Svojim spisima Heidegger nastoji ostvariti {{Jezik|de|Destruktion}} (vidi gore) ove metafizike prisutnosti.

Prisutno pri ruci nije način na koji se stvari u svijetu obično susreću, i otkriva se samo kao manjkav ili sekundaran modus, npr. kada se čekić slomi, gubi svoju korisnost i čini se da je samo tu, pri ruci . Kada se neka stvar otkrije kao pri ruci, ona se izdvaja od bilo kojeg korisnog skupa opreme, ali ubrzo gubi ovaj način prisutnosti pri ruci i postaje nešto, na primjer, što se mora popraviti ili zamijeniti.

=== Spremno u ruci ===
( {{Njem.|Griffbereit, zuhanden, zuhandenheit}}  )

U gotovo svim slučajevima čovječanstvo je uključeno u svijet na običan, i više uključen način, poduzimajući zadatke s ciljem postizanja nečega. Uzmimo za primjer čekić: spreman je za upotrebu; koristimo ga bez teoretiziranja. Zapravo, ako bismo na to gledali kao na nešto 'pri ruci', lako bismo mogli pogriješiti. Tek kad se slomi ili nešto pođe po zlu, možemo vidjeti čekić kao da nam je 'prisutan pri ruci', samo leži tamo. Međutim, čak i tada možda nije u potpunosti 'prisutan pri ruci', budući da se sada pokazuje kao nešto što treba popraviti ili zbrinuti, i stoga je dio ukupne naše uključenosti. U ovom slučaju njegovo Biće može se promatrati kao nespremnost za rukovanje. Heidegger ocrtava tri načina nespremnosti za rukovanje: Uočljivo (oštećeno; npr. puklo je ožičenje svjetiljke), Nametljivo (nedostaje dio koji je potreban za funkcioniranje entiteta; npr. nalazimo da nedostaje žarulja), Tvrdoglavo (kada nam je entitet prepreka u nastavku projekta; npr. lampa mi zaklanja pogled na zaslon računala).

Važno je da ono što je 'spremno u ruci' proizlazi samo iz prethodnog stava u kojem nam je stalo do onoga što se događa i vidimo čekić u kontekstu ili svijetu opreme koja je pri ruci ili udaljena, i koja je tu &quot;kako bi&quot; učinio nešto. U tom smislu ono što je ''spremno u ruci'' je ''primordijalno'' u usporedbi s onim '''prisutnim pri ruci''' . Pojam primordijalno ovdje ne implicira nešto iskonsko, već upućuje na Heideggerovu ideju da se Bitak može razumjeti samo kroz ono što nam je svakodnevno i &quot;blisko&quot;. Naše svakodnevno razumijevanje svijeta nužno je dio bilo koje vrste znanstvenih ili teorijskih proučavanja entiteta 'prisutnog pri ruci'. Samo proučavanjem našeg &quot;prosječno-svakodnevnog&quot; razumijevanja svijeta, kako se ono izražava u ukupnosti naših odnosa prema 'spremnim u ruci' entitetima svijeta, možemo postaviti odgovarajuće temelje za specifična znanstvena istraživanja specifičnih entiteta unutar svijeta.

Za Heideggera u ''Biću i vremenu'' ovo ilustrira, na vrlo praktičan način, način na koji je 'pri ruci', kao sadašnjost ili vječnost (kao, na primjer, znanstveni zakon ili Platonov oblik), počeo dominirati intelektualnom mišlju, osobito od [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]] . Da bismo razumjeli pitanje [[Bitak|bitka,]] moramo paziti da ne padnemo u ovo izravnavanje, ili zaborav bića, koje je počelo nagrizati zapadnu misao od Sokrata, vidi metafiziku prisutnosti .

=== Odlučnost ===

: (njemački: ''Entschlossenheit'' )

Odlučnost se odnosi na nečiju sposobnost &quot;otvaranja&quot; vlastitog okvira inteligibilnosti (tj. davanje smisla vlastitim riječima i postupcima u uvjetima cjelokupnog života) i sposobnost da se prihvati &quot;priziv savjesti&quot;.

Ovo se različito prevodi kao &quot;zaborav bića&quot; ili &quot;nesvjesnost postojanja&quot;. Usko povezan pojam je &quot;Seinsverlassenheit&quot;, preveden kao &quot;napuštanje postojanja&quot;. Heidegger je vjerovao da prožimajući nihilizam u modernom svijetu proizlazi iz ''Seinsverlassenheita.'' &lt;ref&gt;S.L. Bartky (1967) Seinsverlassenheit in the later philosophy of Heidegger, Inquiry, 10:1-4, 74-88, DOI: 10.1080/00201746708601483&lt;/ref&gt; »Ontološka razlika«, razlika između bića/postojanja kao takvog (das Sein) i bića (das Seiende), temeljna je za Heideggera. Zaborav bitka koji se, prema njemu, događa u tijeku zapadne filozofije, svodi se na zaborav ove razlike. &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Heidegger, Martin &amp;#124; Internet Encyclopedia of Philosophy|url=https://iep.utm.edu/heidegge/}}&lt;/ref&gt;

=== Svatko / Oni ===

: (njemački: ''Das Man'', što znači &quot;oni sami&quot;)

Jedan od najzanimljivijih i najvažnijih 'koncepata' u ''Biću i vremenu'' je onaj ''Das Mana'', za koji ne postoji točan engleski prijevod; različiti prijevodi i komentatori koriste različite konvencije. Često se prevodi kao &quot;Oni&quot; ili &quot;Ljudi&quot; ili &quot;Bilo tko&quot;, ali točnije se prevodi kao &quot;Svatko&quot; (kao u &quot;'svatko' treba uvijek stići na vrijeme&quot;). Jan Patočka je za koncept ''Das Man'' označio sinonimnu oznaku ''&quot;javni anonimus&quot;'' . ''Das Man'' potječe od neosobne zamjenice u jednini ''man'' ('svatko', za razliku od 'ja', ili 'ti', ili 'on', ili 'ona', ili 'oni'). I njemački ''muškarac'' i engleski 'one' su neutralni ili neodređeni u pogledu roda i, čak, u određenom smislu, broja, iako obje riječi sugeriraju neodređenu množinu. Semantička uloga riječi ''man'' u njemačkom jeziku gotovo je identična onoj riječi ''one'' u engleskom jeziku ili riječi ''svatko'' u hrvatskom jeziku..

Heidegger se poziva na ovaj koncept ''Svakog'' u objašnjavanju neautentičnih načina postojanja, u kojima Dasein, umjesto da stvarno izabere nešto učiniti, to čini samo zato što &quot;to je ono što svatko čini&quot; ili &quot;to je ono što ljudi čine&quot;. Dakle, ''das Man'' nije ispravan ili mjerljiv entitet, već prije amorfni dio društvene stvarnosti koji učinkovito funkcionira na način na koji funkcionira kroz ovu neopipljivost.

''Das Man'' konstituira mogućnost Daseinovog Bića, pa se tako za ''das Mana'' ne može reći da je netko određeni. Umjesto toga, postojanje 'onih' poznato nam je kroz, na primjer, jezične konvencije i društvene norme. Heidegger tvrdi da &quot;oni&quot; propisuju nečije stanje uma i određuju što i kako netko 'vidi'”.

Da navedem primjere: kada se netko poziva na ono što je opće poznato, kaže se &quot;svatko izbjegava činiti tako nešto&quot;; Kada netko sjedi u automobilu ili autobusu ili čita novine, sudjeluje u svijetu 'onih'. Ovo je značajka 'Onih' kako funkcionira u društvu, autoritet koji nema poseban izvor. U ne moralnom smislu Heidegger suprotstavlja &quot;autentično ja&quot; (&quot;moje vlastito ja&quot;) s &quot;njihovim ja&quot; (&quot;moje neposjedovano ja&quot;).

Ovome srodni koncept je koncept ''apofantičke tvrdnje'' .

=== Svijet ===

: (njemački: ''Welt'' ) 
Heidegger nam daje četiri načina upotrebe pojma svijet:

:: 1. &quot;Svijet&quot; se koristi kao ontički pojam i označava sveukupnost stvari koje mogu biti pri ruci unutar svijeta.

:: 2. &quot;Svijet&quot; funkcionira kao ontološki pojam i označava Bitak onih stvari koje smo upravo spomenuli. I doista, 'svijet' može postati pojam za bilo koje područje koje obuhvaća mnoštvo entiteta: na primjer, kada se govori o 'svijetu' jednog matematičara, 'svijet' označava područje mogućih objekata matematike.

:: 3. &quot;Svijet&quot; se može shvatiti u drugom ontičkom smislu—ne, međutim, kao oni entiteti koji Dasein u biti nisu i koji se mogu susresti unutar-svijeta, već prije kao ono u ''čemu'' se može reći da 'živi' činjenični Dasein kao takav '. &quot;Svijet&quot; ovdje ima predontološko egzistencijalno značenje. Ovdje opet postoje različite mogućnosti: &quot;svijet&quot; može označavati 'javni' mi-svijet ili nečije 'vlastito' najbliže (domaće) okruženje.

:: 4. Konačno, &quot;svijet&quot; označava ontološko-egzistencijalni koncept ''svjetovnosti (Weltheit'' '')'' . Svjetovnost sama po sebi može imati svoje načine bilo koje strukturne cjeline koje bilo koji posebni 'svjetovi' mogu imati u tom trenutku; ali to u sebi obuhvaća ''apriorni'' karakter svjetovnosti općenito. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.64&lt;/ref&gt;

Napomena, to je treća definicija koju Heidegger obično koristi.

== Vidi također ==

* [[Hermeneutika]]
* [[Filozofija egzistencije|Egzistencijalizam]]
* [[Filozofija 20. stoljeća]]
* [[Kontinentalna filozofija]]

== Reference ==
&lt;references group=&quot;&quot; responsive=&quot;1&quot;&gt;&lt;/references&gt;

== vanjske poveznice ==

* {{Citiranje knjige|last=Dahlstrom|first=Daniel O.|url=https://books.google.com/books?id=lUtMAQAAQBAJ|title=The Heidegger Dictionary|date=7 February 2013|publisher=[[A &amp; C Black]]|isbn=978-1-847-06514-8|location=London}}
* {{Citiranje weba|last=Munday|first=Roderick|date=March 2009|title=Glossary of Terms in ''Being and Time''|url=http://www.visual-memory.co.uk/b_resources/b_and_t_glossary.html}}
&lt;nowiki&gt;
[[Kategorija:Metafizika]]
[[Kategorija:Filozofija u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Filozofska terminologija]]
[[Kategorija:Stranice s nepregledanim prijevodima]]&lt;/nowiki&gt;</text>
      <sha1>bsw6itwlyamt0cqupx4y2lup12c36xe</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433138</id>
      <parentid>6433107</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T07:03:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Krešimir Karamazen</username>
        <id>247162</id>
      </contributor>
      <comment>Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1096201296|Heideggerian terminology]]«</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44790" xml:space="preserve">
[[Martin Heidegger]], njemački filozof [[Filozofija 20. stoljeća|20. stoljeća]], proizveo je opsežan opus kojim je namjeravao temeljito promijeniti smjer [[Filozofija|filozofije]] . Dubina promjene bila je tolika da je smatrao potrebnim uvesti mnoge [[Novotvorenice|neologizme]], često povezane s idiomatskim riječima i frazama u njemačkom jeziku.

Dva od njegovih najosnovnijih neologizama, '''prisutno pri ruci''' i '''spremno u ruci''', koriste se za opisivanje različitih stavova prema stvarima u svijetu. Za Heideggera su takvi &quot;stavovi&quot; prethodniji, tj. temeljniji od raznih znanosti o pojedinačnim predmetima u svijetu. Sama znanost je stav, i to stav koji pokušava neku vrstu neutralnog istraživanja. Ostali povezani pojmovi također su objašnjeni u nastavku.

Heideggerova sveukupna analiza prilično je složena: uzima u obzir dosta povijesti filozofije. Vidi ''Bitak i vrijeme'' za opis njegovog sveukupnog projekta.&lt;ref&gt;Martin Heidegger, ''Being and Time'', trans. John Macquarrie and Edward Robinson. New York: Harper &amp; Row, 1962.&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.67–72&lt;/ref&gt;

== Pojmovi ==

=== Aletheia ===
( Starogrčki: ἀλήθεια)

Heideggerova ideja 'aletheia', ili razotkrivanje ( {{Jezik|de|Erschlossenheit}} ), bio je pokušaj da se shvati kako stvari u svijetu izgledaju ljudskim bićima kao dio otvora u razumljivosti, kao &quot;nezatvorenost&quot; ili &quot;neskrivenost&quot;. (Ovo je Heideggerovo uobičajeno čitanje: aletheia kao {{Jezik|de|Unverborgenheit}} , &quot;neskrivenost&quot;. ) &lt;ref&gt;Rodney R. Coltman, [https://books.google.gr/books?id=DUEjKCKhigMC&amp;dq=Aletheia+verborgenheit&amp;source=gbs_navlinks_s ''The Language of Hermeneutics: Gadamer and Heidegger in Dialogue''], SUNY Press, 1998, p. 38.&lt;/ref&gt; Usko je povezano s pojmom razotkrivanja svijeta, načinom na koji stvari dobivaju svoj smisao kao dio holistički strukturirane, unaprijed protumačene pozadine značenja. U početku je Heidegger želio da aletheia predstavlja reinterpretiranu definiciju [[Istina|istine]] . Međutim, kasnije je ispravio povezanost aletheia-e s istinom.

=== Apofantički ===
( {{Njem.|apophantisch}}   )

Tvrdnja (za razliku od pitanja, sumnje ili izrazitijeg smisla) je ''apofantička'' . To je izjava koja prikriva značenje i umjesto toga daje nešto što je pri ruci. Na primjer, &quot;Predsjednik je na godišnjem odmoru&quot; i &quot;Sol je natrijev klorid&quot; su rečenice koje, zbog svog apofantičnog karaktera, 'Oni' lako mogu pokupiti i ponoviti u vijestima i tračevima. Međutim, stvarno 'spremno u ruci' značenje i kontekst mogu se izgubiti.

=== Biti-u-svijetu ===
( {{Njem.|In-der-Welt-sein}}  )

Biti-u-svijetu Heideggerova je zamjena za pojmove kao što su subjekt, objekt, svijest i svijet. Za njega, rascjep stvari na subjekt/objekt, kakav se nalazi u zapadnoj tradiciji, pa čak i u jeziku, mora biti prevladan, kao što je naznačeno korijenskom strukturom [[Edmund Husserl|Husserlovog]] i Brentanovog koncepta intencionalnosti, tj. da je sva svijest svijest o nečemu, da ne postoji svijest, kao takva, odsječena od objekta (bilo da se radi o misli ili percepciji). Niti postoje objekti bez neke svijesti koja ih promatra ili je uključena u njih.

Na najosnovnijoj razini ''bivanja-u-svijetu,'' Heidegger primjećuje da uvijek postoji raspoloženje, raspoloženje koje nas &quot;napada&quot; u nereflektiranoj odanosti čovječanstva svijetu. Raspoloženje ne dolazi ni &quot;izvana&quot; ni &quot;iznutra&quot;, već proizlazi iz bivanja-u-svijetu. Osoba se može okrenuti od raspoloženja, ali to je samo prema drugom raspoloženju, kao dijelu fakticiteta . Samo s raspoloženjem netko smije susresti stvari u svijetu. ''Dasein'' (supojam za biti-u-svijetu) ima otvorenost prema svijetu koja je konstituirana usklađenošću raspoloženja ili stanja uma. Kao takav, ''Dasein'' je &quot; bačena &quot; &quot;projekcija&quot; ( {{Jezik|de|geworfener Entwurf}} ), projicira se na mogućnosti koje stoje pred njim ili mogu biti skrivene, te tumači i razumije svijet u smislu mogućnosti. Takvo projektiranje nema nikakve veze s pristajanjem na plan koji je već smišljen. To nije plan. ''Dasein'' sebe uvijek shvaća u smislu mogućnosti. Razumijevamo: ''Dasein'' vidi sebe u mogućnostima. 

=== Biti-prema-smrti ===
( {{Njem.|Sein-zum-Tode}}  )

Biti-prema-smrti nije orijentacija koja dovodi ''Dasein'' bliže svom kraju, u smislu kliničke smrti, već je prije način postojanja. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.247.&lt;/ref&gt; Biti-prema-smrti odnosi se na proces rasta kroz svijet gdje određeno predviđanje vodi ''Dasein'' ka stjecanju autentične perspektive. Izvor predviđanja je strah od smrti. U analizi vremena 'biti-prema-smrti' se otkriva kao trostruko stanje [[Bitak|Bića]] . Vrijeme, sadašnjost i pojam &quot;vječnog&quot; načini su temporalnosti, kako čovječanstvo gleda na vrijeme. Za Heideggera je to vrlo različito od pogrešnog pogleda na vrijeme kao linearni niz prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Umjesto toga, on to vidi kao ekstazu, izvan-sebe, budućih projekcija (mogućnosti) i nečijeg mjesta u povijesti kao dijela svoje generacije. Mogućnosti su, dakle, sastavni dio razumijevanja vremena; projekti, ili bačena projekcija u-svijetu, su ono što apsorbira i usmjerava ljude. Budućnost, kao smjer prema budućnosti koja uvijek sadrži prošlost – ono što je bilo – primarni je modus ''Dasein'' temporalnosti.

Smrt je ta mogućnost koja je apsolutna nemogućnost Daseina . Kao takva, ne može se usporediti ni s jednim drugim završetkom ili &quot;istrčavanjem&quot; nečega. Na primjer, nečija smrt nije empirijski događaj. Za Heideggera, smrt je ''Dasein-ovo'' 'najvlastitije' (ona je ono što osvjetljava ''Dasein'' u njegovoj individualnosti), ona je nerelacijska (nitko ne može nekome oduzeti nečiju smrt ili umrijeti umjesto njega, a vlastitu smrt ne možemo shvatiti kroz smrt drugog ''Daseina'') i smrt se ne može nadmašiti te izbjeći. &quot;Još ne&quot; života uvijek je već dio ''Daseina'': &quot;čim čovjek oživi, odmah je dovoljno star da umre.&quot; Trostruki uvjet smrti stoga je istovremeno nečija &quot;najvlastitija mogućnost-za-bivanje, ne-odnosna, i ne može  se oduzeti&quot;. Smrt je određena u svojoj neizbježnosti, ali autentično Bivanje-prema-smrti razumije neodređenu prirodu vlastite neizbježne smrti - nikad se ne zna kada ili kako će doći. Međutim, ta neodređenost ne stavlja smrt u neko daleko, buduće &quot;ne-još&quot;; autentični Bitak-prema-smrti shvaća nečiju individualnu smrt kao uvijek već njegov dio. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.255.&lt;/ref&gt;

Uz prosječnu, svakodnevnu (normalnu) raspravu o smrti, sve se to prikriva. &quot;Oni&quot; govore o tome na izbjegavajući način, prenose to kao nešto što se događa u nekom trenutku, ali još nije &quot;prisutno pri ruci&quot; kao ''stvarnost'', i skrivaju njen karakter kao nečiiju 'najvlastitiju' mogućnost, predstavljajući je kao da ne pripada nikome posebno. Postaje obezvrijeđena - redefinirana kao neutralan i prizeman aspekt postojanja koji ne zaslužuje autentično razmatranje. &quot;Umire se&quot; tumači se kao činjenica i znači &quot;nitko ne umire&quot;. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.253-4.&lt;/ref&gt;

S druge strane, autentičnost izvlači ''Dasein'' iz &quot;Onih&quot;, dijelom otkrivajući njegovo mjesto kao dijela &quot;Onih&quot;. Heidegger tvrdi da ''Autentično bivanje-prema-smrti'' poziva ''Daseinovo'' individualno jastvo izvan njegovog {{'}}oni' i oslobađa ga da prevrednuje život sa stajališta konačnosti. Čineći to, ''Dasein'' se otvara za &quot; tjeskobu/strepnju&quot;, koja se naizmjenično prevodi kao &quot;strah&quot; ili kao &quot;tjeskoba&quot;. Tjeskoba, za razliku od straha, nema nikakav poseban razlog za strah; to je tjeskoba pred Bivanjem-u-svijetu općenito — to jest, tjeskoba pred Daseinovim vlastitim ja. Strah je šokantna individuacija Daseina, kada shvati da nije kod kuće u svijetu ili kada se nađe licem u lice sa svojom vlastitom negostoljubivošću (njem. {{Jezik|de|Unheimlich}} , &quot;nije kao doma&quot;). Pri Dasein individuaciji, on biva otvoren za slušanje &quot;zova savjesti&quot; (njemački {{Jezik|de|Gewissensruf}} ), koji dolazi od Dasienovog vlastitog Ja kada želi biti svoje Ja. Ovo Ja je tada otvoreno istini, shvaćenoj kao neskrivenost (grč. aletheia ). U ovom trenutku vizije, Dasein razumije skriveno kao i samu skrivenost, ukazujući na Heideggerovo redovito sjedinjavanje suprotnosti; u ovom slučaju istina i neistina. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.260–74.&lt;/ref&gt;

=== Biti sa ===
( {{Njem.|Mitsein}}  )

Pojam &quot;Biti-sa&quot; odnosi se na ontološku karakteristiku ljudskog bića, da je ono uvijek već {{Efn|By &quot;[[always already]]&quot; Heidegger means that every phenomenological inspection of the human being finds this characteristic. It is not founded on something else.}} s drugima svoje vrste. Ovu tvrdnju ne treba shvatiti kao činjeničnu izjavu o pojedincu, da se on trenutno nalazi u prostornoj blizini jednog ili više drugih pojedinaca, već prije izjavu o biću svakog čovjeka, da se u strukturama njegovog bivanja-u-svijetu nalazi implicitna referenca na druge ljude, jer se ne može živjeti bez drugih. Ljudi su nazvani (od drugih, ne Heidegger) &quot;ultrasocijalnim&quot; &lt;ref&gt;Haidt, Jonathan. ''The Happiness Hypothesis: Finding Modern Truth in Ancient Wisdom''. New York: Basic Books, 2006, pp. 47 ff.&lt;/ref&gt; i &quot;obvezno društvenim&quot;. &lt;ref&gt;de Waal, Frans. ''Primates and Philosophers: How Morality Evolved''. Princeton: Princeton University Press, 2006, p. 4.&lt;/ref&gt; Heidegger, iz svoje fenomenološke perspektive, ovu značajku ljudskog života naziva &quot;biti-sa&quot; ( {{Jezik|de|Mitsein}} ), i kaže da je bitno za biti čovjek, &lt;ref&gt;Heidegger 1962, p. 156, H.125.&lt;/ref&gt; klasificirajući kao neautentično kada osoba ne uspijeva prepoznati koliko i na koji način netko misli o sebi i kako se obično ponaša pod utjecajem našeg društvenog okruženja. Heidegger ga svrstava u autentično kada netko obrati pozornost na taj utjecaj i samostalno odluči hoće li se s njim složiti ili ne. Živjeti potpuno bez takvog utjecaja, međutim, nije opcija u Heideggerovom gledištu.

=== Briga ===
( {{Njem.|Sorge}}  )

Temeljna osnova bivanja-u-svijetu nije, za Heideggera, materija ili duh, nego briga:&lt;blockquote&gt;Dasein-ov fakticitet je takav da se njegovo Bivanje-u-svijetu uvijek rasprši ili čak podijeli na određene načine Bivanja-u. Mnoštvo takvih pokazuju sljedeći primjeri: imati posla s nečim, proizvoditi nešto, baviti se nečim i paziti na to, koristiti se nečim, odreći se nečega i pustiti to, poduzeti, ostvariti, dokazati, ispitivati, smatrati, raspravljati, utvrđivati. . . . &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.56&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;Svi ovi načini Bivanja-u imaju brigu ( {{Jezik|de|Sorge}} , [[wiktionary:cura|briga]] ) kao svoju vrstu Bivanja. Baš kao kada znanstvenik istražuje ili pretražuje i pri tom pretpostavlja neutralnost, može se vidjeti da ispod toga postoji raspoloženje, briga znanstvenika da otkrije nove ideje ili teorije

=== Čistac ===
( {{Njem.|Lichtung}}  )

Na njemačkom riječ Lichtung znači čistina, kao npr. čistina u šumi. Budući da je njen korijen njemačka riječ za svjetlo ( {{Jezik|de|Licht}} ), ponekad se prevodi i kao &quot;osvjetljenje&quot;, a kod Heideggera se odnosi na nužnost čistine na kojoj se bilo što može pojaviti, čistine na kojoj se neka stvar ili ideja može pokazati i biti neskrivena. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.133&lt;/ref&gt; Obratite pažnju na odnos koji ovo ima s ''Aletheiom'' (pogledajte glavni članak ili gornji unos) i otkrivanjem .

Bića ( {{Jezik|de|Seiendes}} ), ali ne i sam Bitak ( {{Jezik|de|Sein}} ), ističu se kao na čistini, ili fizički kao u prostoru. &lt;ref&gt;This notion of the clearing, or of aspects pertaining to the leeway, spacing, giving room, and dwelling is treated in: [[Nader El-Bizri]] &quot;ON KAI KHORA: Situating Heidegger between the Sophist and the Timaeus,&quot; ''Studia Phaenomenologica'', Vol. IV, Issues 1-2 (2004), pp. 73–98; [[Nader El-Bizri]], &quot;Being at Home Among Things: Heidegger's Reflections on Dwelling&quot;, ''Environment, Space, Place'', Vol. 3 (2011), pp. 47–71; Nader El-Bizri, &quot;On Dwelling: Heideggerian Allusions to Architectural Phenomenology&quot;, Studia UBB. Philosophia, Vol. 60, No. 1 (2015): 5-30. See also [[Khôra]] and [[Phenomenology (architecture)]] in addition to the 'architecture' section under the main Heidegger entry on Wikipedia.&lt;/ref&gt; Stoga, piše Hubert Dreyfus, &quot;stvari se pokazuju u svjetlu našeg razumijevanja postojanja.&quot; &lt;ref&gt;Hubert Dreyfus, ''Being-in-the-World''. Cambridge: MIT Press, 1995. p. 163&lt;/ref&gt; Tako čistac omogućuje otkrivanje bića ( {{Jezik|de|Seiendes}} ), kao i pristup Daseinovu vlastitom biću. Čistac nije, samo po sebi, entitet koji se može spoznati izravno, u smislu u kojem se zna o entitetima svijeta. Kao što Heidegger piše u ''O podrijetlu umjetničkog djela'' :&lt;blockquote&gt;Usred bića kao cjeline pojavljuje se otvoreno mjesto. Postoji čistina, rasvjeta. S obzirom na ono što jest, bićima je  ovaj čistac u većeg stupnja nego što su bića. Ovo otvoreno središte stoga nije okruženo onim što jest; nego samo svjetlosno središte okružuje sve što jest, poput Ništa koje jedva poznajemo. Ono što jest može biti, kao biće, samo ako stoji unutar i ističe se unutar onoga što je osvijetljeno na ovoj čistini. Samo ta čistina daje i jamči nama ljudima prolaz do onih bića koja mi sami nismo i pristup biću koje mi sami jesmo. &lt;ref&gt;Heidegger, M. 2001, On the Origin of the Work of Art. In Poetry, language, thought. (A. Hofstadter, Trans.) (1st ed.). New York: Perennical Classics. (Original work published 1971)&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;

=== Destrukcija ===
Utemeljen u djelu [[Martin Luther|Martina Luthera]], &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Crowe|first=Benjamin|title=Heidegger's Religious Origins: Destruction and Authenticity|date=2006|publisher=Indiana University Press|isbn=0253347068|edition=Hardcover|location=Bloomington, IN|page=2; also see 7|quote=Heidegger... chose a name for it which itself reflects the importance of Luther to his thinking: '''Destruktion''', a Germanized version of the term '''destructio''' used quite frequently in Luther's early writings.|author-link=Benjamin D. Crowe}}&lt;/ref&gt; Heidegger konceptualizira filozofiju kao zadatak uništavanja [[Ontologija|ontoloških koncepata]], uključujući obična svakodnevna značenja riječi kao što su vrijeme, povijest, bitak, teorija, smrt, um, tijelo, materija, logika itd.:&lt;blockquote&gt;Kada tradicija tako postane gospodarom, čini to na takav način da ono što 'prenosi' bude toliko nedostupno, proksimalno i djelomično, da postaje prilično skriveno. Tradicija uzima ono što je došlo do nas i predaje to samoočiglednosti; ona blokira naš pristup onim iskonskim 'izvorima' iz kojih su kategorije i pojmovi koji su nam predani sasvim istinski izvučeni. Doista, to nas tjera da zaboravimo da su imali takvo podrijetlo i tjera nas da pretpostavimo da je nužnost vraćanja tim izvorima nešto što ne trebamo ni razumjeti. ( ''Bitak i vrijeme'', str. 43)&lt;/blockquote&gt;Heidegger smatra da se tradicija tu i tamo može kalcificirati:&lt;blockquote&gt;Ako je pitanje Bića da treba učiniti transparentnom vlastitu povijest, tada se ova okorjela tradicija mora olabaviti, a skrivanja koja je ona donijela razriješiti. Mi shvaćamo ovaj zadatak kao zadatak u kojem, uzimajući pitanje Bića kao svoj trag, trebamo uništiti tradicionalni sadržaj drevne ontologije sve dok ne dođemo do onih iskonskih iskustava u kojima smo postigli svoje prve načine određivanja prirode Bića - načine koje su nas od tada vodili. ( ''Bitak i vrijeme'', str. 44)&lt;/blockquote&gt;Heidegger potom primjećuje pozitivnost svog projekta {{Jezik|de|Destruktion}} :&lt;blockquote&gt;...nema nikakve veze s opakim relativiziranjem ontoloških stajališta. Ali ovo uništenje jednako je daleko od negativnog osjećaja otresanja ontološke tradicije. Moramo, naprotiv, istaknuti pozitivne mogućnosti te tradicije, a to znači zadržati je u njezinim granicama; a granice su zauzvrat dane činjenično načinom na koji je pitanje formulirano u to vrijeme, i načinom na koji je moguće polje za istraživanje time omeđeno. Sa svoje negativne strane, ovo se uništenje ne povezuje s prošlošću; njegova je kritika usmjerena na 'danas' i na prevladavajući način tretiranja povijesti ontologije. . . Ali pokopati prošlost u ništavnost (Nichtigkeit) nije svrha ovog uništenja; njegov cilj je pozitivan; njegova negativna funkcija ostaje neizražena i neizravna. ( ''Bitak i vrijeme'', str. 44)&lt;/blockquote&gt;

=== ''Dasein'' ===
U svom nastojanju da redefinira čovjeka, Heidegger uvodi izjavu: 'najvlastitije od Daseina sastoji se u njegovom postojanju'. &lt;ref&gt;BT, 68&lt;/ref&gt; Heidegger konceptualizira postojanje oko jedinstvenih osobina čovjeka, za kojeg smatra da je &quot;biće za koje je njegovo vlastito biće pitanje za njega&quot;. &lt;ref&gt;BT, 33&lt;/ref&gt; U Heideggerovom gledištu, čovjek definira svoje vlastito biće svojim djelovanjem i izborima, te je sposoban birati među mogućnostima, aktualizirajući barem jednu od raspoloživih mogućnosti dok pritom zatvara druge. Ovo hvaćanje samo nekih mogućnosti definira čovjeka kao jednu vrstu sebe, a ne drugu: nepošten izbor definira osobu kao nepoštenu, popravljanje razbijenih prozora definira osobu kao staklara i tako dalje. Ti se izbori donose kontinuirano i svakodnevno, pa je čovjek u stanju definirati sebe kako se kreće. Stoga je živjeti život osobe stvar stalnog zauzimanja stava o vlastitom osjećaju sebe, a nečiji osjećaj sebe definira se zauzimanjem tog stajališta. Kako nijedan izbor nije 'jednom zauvijek', čovjek mora neprestano birati za svoj osjećaj sebe.

Ovome se dodaje da postojanje svega ostalog na planetu predstavlja pitanje za čovjeka, budući da se čovječanstvo bavi stvarima onakvima kakve jesu i osobama onakvima kakve jesu. Samo se ljudske osobe, na primjer, odnose prema drugima smisleno i smisleno se uklapaju u i s drugim stvarima i/ili aktivnostima. Samo se čovjek, biće koje je u načinu postojanja, može susresti s drugim entitetom u njegovom instrumentalnom karakteru. Opet, 'imati pitanje' znači biti zabrinut zbog nečega i brinuti se za nešto. Drugim riječima, biće od ''Dasein''  u smislu postojanja je tako konstituirano da u samom svom biću ima brižan odnos prema vlastitom biću. Ovaj odnos nije teorijski ili samorefleksivan, već prije predteorijski odnos koji Heidegger naziva odnosom ili odjeljkom razumijevanja. ''Dasein''  shvaća sebe u vlastitom biću ili ''Dasein''  je na način da mu se njegovo biće uvijek otkriva. To je otkrivanje bića ono što razlikuje ''Dasein''  od svih drugih bića. Ovakav način postojanja ''Dasein''a u kojim postoji odnos sa sobom naziva se 'egzistencija'. &lt;ref&gt;BT, 32&lt;/ref&gt; Nadalje, bitno je imati jasno razumijevanje izraza 'najvlastitiji'. To je hrvatski prijevod njemačkog {{Jezik|de|wesen}} obično se prevodi kao 'suština' ('što-istvo'). Glagolski oblik njemačkog izraza {{Jezik|de|wesen}} približava se indijskom korijenu vasati, što znači stanovanje, život, rast, sazrijevanje, kretanje itd. Dakle, ovaj verbalni dinamički karakter impliciran u riječi {{Jezik|de|wesen}} treba imati na umu kako bismo razumjeli nijansu heideggerovske upotrebe 'egzistencije'. Ako tradicionalno {{Jezik|de|wesen}} bilo prevedeno kao bit u smislu 'što', za Heideggera takav prijevod nije prikladan za razumijevanje onoga što je jedinstveno ljudsko. Heidegger preuzima oblik postojanja od [[Latinski jezik|latinske]] riječi {{Jezik|la|ex-sistere}} (izvan sebe) s naznakom jedinstvene karakteristike bića čovjeka u smislu dinamičkog &quot;kako&quot; nasuprot tradicionalnom poimanju u smislu &quot;što&quot;. Stoga postojanje za Heideggera znači kako ''Dasein''  u samom svom načinu postojanja uvijek je izvan sebe u odnosu na relaciju, brigu. Stoga treba strogo razlikovati ono što je ''Daseinu'' 'najvlastitije' od onih drugih načina bića. 'Najvlastitije' Heidegger zove izrazom 'egzistencija' za bitak čovjeka. Za ono što je najvlastitije drugim vrstama bića, on koristi izraz prisutno-pri ruci. Različiti elementi Egzistencije nazivaju se 'egzistencijali', a elementi onoga što je prisutno-pri-ruci zovu se 'kategorije'. Prema Heideggeru &quot;samo čovjek postoji, sve ostale stvari jesu (ne postoje)&quot;. Važno je razumjeti da ovaj pojam 'egzistencije' kao onoga što je čovjeku najviše vlastito nije statičan koncept koji treba jednom zauvijek definirati u smislu sadržaja, već se mora razumjeti u smislu nečega što varira od pojedinca do pojedinca i s vremena na vrijeme za razliku od drugih bića koja imaju fiksnu suštinu. Ono biće čije je najvlastitije u načinu postojanja naziva se ''Dasein''. Na njemačkom, {{Jezik|de|da}} ima prostornu konotaciju ili biti 'tamo' ili 'ovdje'. ''Dasein'' stoga može značiti jednostavno &quot;biti tamo ili ovdje&quot;. U njemačkom bi se moglo odnositi i na postojanje (za razliku od suštine) nečega, posebno čovjeka. Međutim, Heidegger ovom pojmu pridaje novo ontološko značenje. Njemački izraz {{Jezik|de|Dasein}} sastoji se od dvije komponente: {{Jezik|de|Da}} i {{Jezik|de|sein}} . U Heideggerovskoj upotrebi, sufiks {{Jezik|de|-sein}} stoji za bitak čovjeka u načinu postojanja i {{Jezik|de|Da-}} stoji za trostruko razotkrivanje. Prema Heideggeru, biće čovjeka je na način trostrukog razotkrivanja. Odnosno, ontološka jedinstvenost čovjeka sastoji se u tome što njegovo biće postaje {{Jezik|de|da}} /sfera, gdje ''Dasein'' otkriva ne samo vlastito biće, nego i biće drugih neljudskih bića, kao i fenomen svijeta. Otuda za Heideggera pojam ''Dasein''  naziv je za ontološku strukturu ontičkog ljudskog bića.

=== Razotkrivanje ===
 
( {{Njem.|Erschlossenheit}}  )

Hubert Dreyfus i Charles Spinosa pišu: &quot;Prema Heideggeru, naša je priroda biti otkrivači svijeta. To jest, pomoću naše opreme i koordiniranih praksi mi ljudska bića otvaramo koherentne, različite kontekste ili svjetove u kojima opažamo, osjećamo, djelujemo i mislimo.&quot; &lt;ref&gt;Hubert Dreyfus and Charles Spinosa, &quot;Further Reflections on Heidegger, Technology and the Everyday,&quot; in Nikolas Kompridis, ed. ''Philosophical Romanticism'', New York: Routledge, 2006, 265.&lt;/ref&gt;

Heidegger učenjak Nikolas Kompridis piše: &quot;Otkrivanje svijeta odnosi se, s namjernom dvosmislenošću, na proces koji se zapravo događa na dvije različite razine. Na jednoj razini, odnosi se na razotkrivanje već interpretiranog, simbolički strukturiranog svijeta; svijet, onaj unutar kojeg se uvijek već nalazimo. Na drugoj razini, odnosi se jednako na razotkrivanje novih horizonata značenja kao i na razotkrivanje prethodno skrivenih ili netematiziranih dimenzija značenja.” &lt;ref&gt;Nikolas Kompridis, &quot;On World Disclosure: Heidegger, Habermas and Dewey,&quot; Thesis Eleven 1994; 37; 29-45.&lt;/ref&gt;

=== Diskurs ===
( {{Njem.|Rede}}  ) Ontološko-egzistencijalna struktura ''Daseina'' sastoji se od &quot;bačenosti&quot; ( {{Jezik|de|Geworfenheit}} ), &quot;projekcija&quot; ( {{Jezik|de|Entwurf}} ), i &quot;biti-zajedno-sa&quot; ( {{Jezik|de|Sein-bei}} ). Ova tri temeljna obilježja postojanja neodvojivo su vezana za &quot;diskurs&quot; ( {{Jezik|de|Rede}} ), shvaćen kao najdublje razvijanje jezika. &lt;ref&gt;Parvis Emad, ''On the Way to Heidegger’s Contributions to Philosophy'', University of Wisconsin Press, 2007, p. 189.&lt;/ref&gt;

=== Oprema ===
( {{Njem.|das Zeug}}  ) {{Jezik|de|Das Zeug}} odnosi se na predmet u svijetu s kojim imamo smislene poslove. Gotovo neprevodiv izraz, Heideggerova oprema može se smatrati zbirnom imenicom, tako da nikada nije prikladno nazvati nešto 'opremom'. Umjesto toga, njegova upotreba često odražava da znači alat ili kao &quot;da bi nešto&quot; za ''Daseina''. Alati, u ovom kolektivnom smislu, i budući da su ''spremni u ruci'', uvijek postoje u mreži drugih alata i organizacija, npr. papir je na stolu u sobi na sveučilištu. Obično je neprikladno vidjeti takvu opremu samu ili kao nešto što ''je prisutno pri ruci'' .

Drugi, manje prozaičan način razmišljanja o 'opremi' je kao o 'stvari s kojom se može raditi' oko nas, zajedno sa svojim kontekstom. &quot;Papir s kojim se može raditi stvari, sa stola, na sveučilištu, u gradu, u svijetu, u svemiru.&quot; 'Oprema' se odnosi na stvar, njezine mogućnosti korisnosti i njezin kontekst.

=== {{Jezik|de|Ereignis}} ===
{{Jezik|de|Ereignis}} često se prevodi kao &quot;događaj&quot;, ali se bolje razumije u smislu nečega što &quot;dolazi u vidokrug&quot;.

Ereignis se pojavljuje u Heideggerovim kasnijim djelima i nije ga lako sažeti. Najodrživiji tretman teme javlja se u zagonetnim i teškim ''Prilozima filozofiji'' . 

=== Postojanje ===
{{Glavni|Existentiel}}
( {{Njem.|Existenz}}  )

=== Existenziell ===
{{Glavni|Existentiel}}
( {{Njem.|Existenziell}}  )

=== Fundamentalna ontologija ===
Tradicionalna ontologija pita &quot;Zašto nešto postoji?&quot;, dok se Heideggerova temeljna ontologija pita &quot;Što znači da nešto postoji?&quot; . Taylor Carman piše (2003.) da je Heideggerova &quot;temeljna ontologija&quot; temeljna u odnosu na tradicionalnu ontologiju u tome što se tiče &quot;onoga što svako razumijevanje entiteta nužno pretpostavlja, naime, naše razumijevanje onoga na temelju čega su entiteti entiteti.&quot; &lt;ref&gt;Information Heidegger's Analytic Interpretation, Discourse and Authenticity in Being and Time, pp. 8 - 52&lt;/ref&gt;

=== {{Jezik|de|Gelassenheit}} ===
Često se prevodi kao &quot;oslobađanje&quot;. &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Heidegger|first=Martin|url=https://books.google.com/books?id=TAU5TrvkX2wC|title=Country Path Conversations|publisher=[[Indiana University Press]]|others=Translated by Bret W. Davis|year=2010|isbn=978-0-253-00439-0|location=[[Bloomington, Indiana]]|page=[https://books.google.com/books?id=TAU5TrvkX2wC&amp;pg=PR11 xi]|id=|quote=I have followed the established consensus in translating this term as 'releasement.' However, it should be kept in mind that the traditional and still commonly used German word conveys a sense of 'calm composure,' especially and originally that which accompanies an existential or religious experience of letting-go, being-let, and letting-be.}}&lt;/ref&gt;  Heidegger je izraz posudio iz kršćanske mistične tradicije, otprilike od [[Meister Eckhart|Meistera Eckharta]] . &lt;ref name=&quot;Hackett&quot;&gt;{{Citiranje knjige|url=https://books.google.com/books?id=LvQYpn5OlvkC|title=A Companion to Meister Eckhart|publisher=[[Brill Publishers|BRILL]]|year=2012|isbn=978-9-004-18347-6|editor-last=Hackett|editor-first=Jeremiah|location=[[Leiden]]|page=[https://books.google.com/books?id=LvQYpn5OlvkC&amp;pg=689 689]|id=}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Heidegger|first=Martin|url=https://books.google.com/books?id=TAU5TrvkX2wC|title=Country Path Conversations|date=14 June 2010|others=Translated by Bret W. Davis|isbn=9780253004390|page=[https://books.google.com/books?id=TAU5TrvkX2wC&amp;pg=PR11 xi]|quote=The word Gelassenheit [...] has a long history in German thought. It was coined by Meister Eckhart in the thirteenth century and subsequently used by a number of other mystics, theologians, and philosophers.}}&lt;/ref&gt; 

=== {{Jezik|de|Geworfenheit}} ===
de. Geworfenheit opisuje čovjekove pojedinačne egzistencije kao &quot;bačenost&quot; (geworfen) u svijet. Za Williama J. Richardsona, Heidegger je upotrijebio ovaj jedinstveni izraz, &quot;bačenost&quot;, da &quot;opiše [ta] dva elementa izvorne situacije, nekontrolu nad vlastitim podrijetlom i referentnu ovisnost o drugim bićima&quot;.
[[Datoteka:Bühlerhöhe.jpg|mini| Hotel Bühlerhöhe Dvorac (&quot;[[wiktionary:Höhe|visina Bühl&quot;]] )]]

=== {{Jezik|de|Kehre}} ===
Kehre, ili &quot;zaokret&quot; (die Kehre) izraz je koji Heidegger rijetko koristi, ali ga upotrebljavaju komentatori koji se pozivaju na promjenu u njegovim spisima već 1930. godine koja je postala jasno uspostavljena 1940-ih. Ponavljajuće teme koje karakteriziraju veći dio Kehre uključuju poeziju i tehnologiju. Komentatori (npr.  [[William J. Richardson]]) opisuju, na različite načine, promjenu fokusa ili veliku promjenu u pogledu.

''Uvod u metafiziku'' iz 1935. &quot;jasno pokazuje pomak&quot; prema jeziku s prethodnog naglaska na {{Jezik|de|Dasein}} u ''Bitku i vremenu'' osam godina ranije, prema eseju Briana Barda iz 1993. pod naslovom &quot;Heideggerovo čitanje Heraklita&quot;. &lt;ref&gt;Brian Bard, 1993, essay, see sections one and three https://sites.google.com/site/heideggerheraclitus/&lt;/ref&gt; U predavanju iz 1950. Heidegger je formulirao poznatu izreku &quot; Jezik govori &quot;, kasnije objavljenu u zbirci eseja {{Jezik|de|Unterwegs zur Sprache}} iz 1959. , a sabrano u engleskoj knjizi ''Poetry, Language, Thought'' iz 1971. godine. &lt;ref name=&quot;Lyon06&quot;&gt;Lyon, James K. [https://books.google.com/books?id=vB_Tv7A9oI8C ''Paul Celan and Martin Heidegger: an unresolved conversation, 1951–1970''], pp. 128–9&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;Philipse98&quot;&gt;Philipse, Herman (1998) ''Heidegger's philosophy of being: a critical interpretation'', p. 205&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;Heidegger (1971) ''Poetry, Language, Thought'', translation and introduction by Albert Hofstadter, pp. xxv and 187ff&lt;/ref&gt;

Ovu navodnu promjenu — ovdje primijenjenu na oko trideset godina Heideggerove 40-godišnje spisateljske karijere — opisali su komentatori s vrlo različitih stajališta; uključujući i promjenu prioriteta s ''Bitka i vremena'' na ''Vrijeme i bitak'' — naime, s prebivanja (biti) u svijetu na djelovanje (vrijeme) u svijetu.  &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Heidegger|first=Martin|url=https://books.google.com/books?id=mr_U4MOjJuYC|title=On Time and Being|publisher=[[University of Chicago Press]]|others=Translated by Joan Stambaugh|year=2002|isbn=0-226-32375-7|location=Chicago|chapter=Time and Being|chapter-url=https://books.google.com/books?id=mr_U4MOjJuYC&amp;pg=PA1}}&lt;/ref&gt;  (Ovaj aspekt, posebno esej iz 1951., utjecao je na nekoliko značajnih teoretičara, uključujući Christiana Norberg-Schulza, Dalibora Veselyja, Josepha Rykwerta, [[Daniel Libeskind|Daniela Libeskinda]] i filozofa Nadera El-Bizrija . ) &lt;ref&gt;Refer to a recent study on Heidegger's conception of &quot;dwelling&quot; as set in: [[Nader El-Bizri]], 'On Dwelling: Heideggerian Allusions to Architectural [[Phenomenology (philosophy)|Phenomenology]]', [http://studia.ubbcluj.ro/download/pdf/920.pdf ''Studia UBB Philosophia'' 60 (2015): 5-30]. See also the related article on Heidegger's reflections on Plato's [[khôra]] in: [[Nader El-Bizri]], &quot;''On kai [[khôra]]'': Situating Heidegger between the ''Sophist'' and the ''Timaeus''&quot;, ''Studia Phaenomenologica'', Vol. IV, Issue 1–2 (2004), pp. 73–98.&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Davies|first=Paul|date=April 11, 2017|title=Martin Heidegger (1889-1976)|url=https://www.architectural-review.com/essays/reputations/martin-heidegger-1889-1976}}&lt;/ref&gt;

Drugi tumači vjeruju da &quot; {{Jezik|de|Kehre}} &quot; ne postoji ili je njegov značaj prenaglašen. Thomas Sheehan (2001.) vjeruje da je ova navodna promjena &quot;daleko manje dramatična nego što se obično sugerira&quot;, te je uključivala promjenu u fokusu i metodi. &lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;Thomas Sheehan, &quot;Kehre and Ereignis, a proglenoma to Introduction to Metaphysics&quot; in &quot;A companion to Heidegger's Introduction to Metaphysics&quot; page 15, 2001,&lt;/ref&gt; Sheehan tvrdi da se tijekom svoje karijere Heidegger nikada nije usredotočio na &quot; [[bitak]] &quot;, već je radije pokušao definirati &quot;[ono što] donosi bitak kao datost entiteta&quot;. &lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; &lt;ref&gt;Dee also, Sheehan, &quot;Making sense of Heidegger. A paradigm shift.&quot; New Heidegger Research. London (England) 2015.&lt;/ref&gt; Mark Wrathall &lt;ref&gt;Wrathall, Mark: Heidegger and Unconcealment: Truth, Language, and History, Cambridge University Press, 2011&lt;/ref&gt; tvrdio je (2011.) da {{Jezik|de|Kehre}} ne nalazi se u Heideggerovim spisima, već je jednostavno pogrešno shvaćanje. Kao dokaz za ovo gledište, Wrathall vidi dosljednost svrhe u Heideggerovoj cjeloživotnoj potrazi i usavršavanju njegova pojma &quot;neskrivenosti&quot;.

=== Metontologija ===
Metontologija je neologizam koji je Heidegger uveo u svom kolegiju &quot;Metafizički temelji logike&quot; iz 1928. godine. Pojam se odnosi na ontičku sferu ljudskog iskustva. &lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=McNeill|first=William|year=1992|title=Metaphysics, Fundamental Ontology, Metontology 1925—1935|url=https://www.jstor.org/stable/45010876|journal=Heidegger Studies|volume=8|pages=63–79|jstor=45010876}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Overgaard|first=Søren|year=2006|title=&quot;Incarnality&quot; and Metontology: A Reply to Frank Schalow|url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00071773.2006.11006566?journalCode=rbsp20|journal=Journal of the British Society for Phenomenology|volume=37|pages=92–94|doi=10.1080/00071773.2006.11006566}}&lt;/ref&gt; Dok se ontologija bavi cijelim svijetom u širokim i apstraktnim terminima, metontologija se bavi konkretnim temama; Heidegger nudi primjere spolnih razlika i etike.

=== Ontika ===
( {{Njem.|ontisch}}  )

Heidegger koristi pojam ontika, često u suprotnosti s pojmom ontologija, kada daje deskriptivna obilježja određene stvari i &quot;jednostavne činjenice&quot; njezina postojanja. Ontičko je ono što nešto čini onim što jest.

Za pojedinca koji raspravlja o prirodi &quot;bića&quot;, nečiji ontik mogao bi se odnositi na fizičke, činjenične elemente koji proizvode i/ili su u osnovi vlastite stvarnosti - fizički mozak i njegove podstrukture. Moralisti postavljaju pitanje moralne ontike kada raspravljaju o tome postoji li vanjski, objektivni, neovisni izvor moralnosti koji nadilazi kulturu i vrijeme.

=== Ontološki ===
( {{Njem.|ontologisch}}  )

Za razliku od &quot;ontic&quot; ( {{Jezik|de|ontisch}} ), ontološki se koristi kada je u pitanju priroda ili smislena struktura postojanja. [[Ontologija]], disciplina filozofije, usredotočena je na formalno proučavanje Bića. Dakle, nešto što je ontološko bavi se razumijevanjem i istraživanjem Bića, osnove Bića ili koncepta samog Bića.

Za pojedinca koji raspravlja o prirodi &quot;bića&quot;, ontološko bi se moglo odnositi na nečije vlastito, subjektivno, fenomenološko iskustvo postojanja u prvom licu.

=== Ontološka razlika ===
Središnje mjesto u Heideggerovoj filozofiji je razlika između ''bića'' kao takvog i specifičnih entiteta. &lt;ref name=&quot;Wheeler&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Wheeler|first=Michael|date=2020|title=Martin Heidegger|url=https://plato.stanford.edu/entries/heidegger/|website=The Stanford Encyclopedia of Philosophy|publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Schalow|first=Frank|url=https://philpapers.org/rec/SCHHDO-2|title=Historical Dictionary of Heidegger's Philosophy|date=2010|publisher=Scarecrow Press|chapter=Ontological difference}}&lt;/ref&gt; On to naziva &quot;ontološkom razlikom&quot; i optužuje zapadnu tradiciju u filozofiji da je ''zaboravila'' ovu razliku, što je dovelo do pogrešnog shvaćanja &quot;bića kao takvog&quot; kao posebnog entiteta. &lt;ref name=&quot;Wheeler&quot; /&gt; &lt;ref name=&quot;Dahlstrom&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Dahlstrom|first=D. O.|url=https://www.encyclopedia.com/philosophy-and-religion/philosophy/philosophy-terms-and-concepts/ontology|title=New Catholic Encyclopedia|date=2004|publisher=Gale|chapter=Ontology}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;Korab-Karpowicz&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Korab-Karpowicz|first=W. J.|title=Heidegger, Martin|url=https://iep.utm.edu/heidegge/|website=Internet Encyclopedia of Philosophy}}&lt;/ref&gt; (Vidi [[wiktionary:reification|reifikacija]] )

=== Mogućnost ===
( {{Njem.|Möglichkeit}}  )

Möglichkeit je pojam korišten samo jednom u određenom izdanju 'Bitka i vremena'. Čini se da u tekstu taj pojam označava &quot;mogućnost čija je vjerojatnost veća od nula&quot;. Barem, kad bi se koristila u kontekstu, ovo je jedina uvjerljiva definicija.

=== Prisutno pri ruci ===
( {{Njem.|Vorhanden, vorhandenheit}}  )

S onim što je '''prisutno pri ruci''' imamo (za razliku od &quot;spremnog u ruci&quot;) stav poput znanstvenika ili teoretičara, da samo gledamo ili promatramo nešto. U viđenju entiteta kao prisutnog, promatrač se bavi samo golim činjenicama stvari ili koncepta, onako kako su prisutni i kako bi teoretizirao o tome. Ovaj način gledanja je nezainteresiran za brigu koju bi mogao imati za {{Jezik|de|Dasein}} , njegovu povijest ili korisnost. Ovaj stav se često opisuje kao postojanje u neutralnom prostoru bez nekog posebnog raspoloženja ili subjektivnosti. Međutim, za Heideggera postojanje nije potpuno nezainteresirano ili neutralno. Ima raspoloženje i dio je metafizike prisutnosti koja nastoji sve sniziti. Svojim spisima Heidegger nastoji ostvariti {{Jezik|de|Destruktion}} (vidi gore) ove metafizike prisutnosti.

'Prisutno pri ruci' nije način na koji se stvari u svijetu obično susreću, i otkriva se samo kao manjkav ili sekundaran modus, npr. kada se čekić slomi, gubi svoju korisnost i čini se da je samo tu, prisutan pri ruci . Kada se neka stvar otkrije kao prisutna pri ruci, ona se izdvaja od bilo kojeg korisnog skupa opreme, ali ubrzo gubi ovaj način prisutnosti pri ruci i postaje nešto, na primjer, što se mora popraviti ili zamijeniti.

=== Spremno u ruci ===
( {{Njem.|Griffbereit, zuhanden, zuhandenheit}}  )

U gotovo svim slučajevima čovječanstvo je uključeno u svijet na običan, a i više uključen način, poduzimajući zadatke s ciljem postizanja nečega. Uzmimo za primjer čekić: spreman je za upotrebu; koristimo ga bez teoretiziranja. Zapravo, ako bismo na to gledali kao na nešto 'prisutno pri ruci', lako bismo mogli pogriješiti. Npr. uzmemo čekić za glavu umjesto za dršku. Tek kad se slomi ili nešto pođe po zlu, možemo vidjeti čekić kao da nam je 'prisutan pri ruci', samo leži tamo. Međutim, čak i tada možda nije u potpunosti 'prisutan pri ruci', budući da se sada pokazuje kao nešto što treba popraviti ili zbrinuti, i stoga je dio ukupne naše uključenosti. U ovom slučaju njegovo Biće može se promatrati kao nespremnost za rukovanje. Heidegger ocrtava tri načina nespremnosti za rukovanje: Uočljivo (oštećeno; npr. puklo je ožičenje svjetiljke), Nametljivo (nedostaje dio koji je potreban za funkcioniranje entiteta; npr. nalazimo da nedostaje žarulja), Tvrdoglavo (kada nam je entitet prepreka u nastavku projekta; npr. lampa mi zaklanja pogled na zaslon računala).

Važno je da ono što je 'spremno u ruci' proizlazi samo iz prethodnog stava u kojem nam je stalo do onoga što se događa i vidimo čekić u kontekstu ili svijetu opreme koja je prikladna ili udaljena i koja je tu &quot;kako bi&quot; učinila nešto. U tom smislu ono što je ''spremno u ruci'' je ''primordijalno'' u usporedbi s onim '''prisutnim pri ruci''' . Pojam primordijalno ovdje ne implicira nešto iskonsko/primitivno, već upućuje na Heideggerovu ideju da se Bitak može razumjeti samo kroz ono što nam je svakodnevno i &quot;blisko&quot;. Naše svakodnevno razumijevanje svijeta nužno je dio bilo koje vrste znanstvenih ili teorijskih proučavanja entiteta 'prisutnog pri ruci'. Samo proučavanjem našeg &quot;prosječno-svakodnevnog&quot; razumijevanja svijeta, kako se ono izražava u ukupnosti naših odnosa prema 'spremnim u ruci' entitetima svijeta, možemo postaviti odgovarajuće temelje za specifična znanstvena istraživanja specifičnih entiteta unutar svijeta.

Za Heideggera u ''Bitku i vremenu'' ovo ilustrira, na vrlo praktičan način, način na koji je 'prisutno pri ruci', kao sadašnjost ili vječnost (kao, na primjer, znanstveni zakon ili Platonski oblik), počeo dominirati intelektualnom mišlju, osobito od [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]] . Da bismo razumjeli pitanje [[Bitak|bitka,]] moramo paziti da ne padnemo u ovo izravnavanje, ili zaborav bića, koje je počelo nagrizati zapadnu misao od Sokrata, vidi metafiziku prisutnosti .

=== Odlučnost ===

: (njemački: ''Entschlossenheit'' )

Odlučnost se odnosi na nečiju sposobnost &quot;otvaranja&quot; vlastitog okvira inteligibilnosti (tj. davanje smisla vlastitim riječima i postupcima u uvjetima njegovog cjelokupnog života) i sposobnost da se prihvati &quot;zov savjesti&quot;.

Ovo se različito prevodi kao &quot;zaborav bića&quot; ili &quot;nesvjesnost postojanja&quot;. Usko povezan pojam je &quot;Seinsverlassenheit&quot;, preveden kao &quot;napuštanje postojanja&quot;. Heidegger je vjerovao da prožimajući nihilizam u modernom svijetu proizlazi iz ''Seinsverlassenheita.'' &lt;ref&gt;S.L. Bartky (1967) Seinsverlassenheit in the later philosophy of Heidegger, Inquiry, 10:1-4, 74-88, DOI: 10.1080/00201746708601483&lt;/ref&gt; »Ontološka razlika«, razlika između bića kao takvog (das Sein) i bića (das Seiende), temeljna je za Heideggera. Zaborav bitka koji se, prema njemu, događa u tijeku zapadne filozofije, svodi se na zaborav ove razlike. &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Heidegger, Martin &amp;#124; Internet Encyclopedia of Philosophy|url=https://iep.utm.edu/heidegge/}}&lt;/ref&gt;

=== Svatko / Oni ===

: (njemački: ''Das Man'', što znači &quot;ljudi&quot;)

Jedan od najzanimljivijih i najvažnijih 'koncepata' u ''Bitku i vremenu'' je onaj ''Das Mana'', za koji ne postoji točan engleski ni hrvatski prijevod; različiti prijevodi i komentatori koriste različite konvencije. Često se prevodi kao &quot;Oni&quot; ili &quot;Ljudi&quot; ili &quot;Bilo tko&quot;, ali točnije se prevodi kao &quot;Svatko&quot; (kao u &quot; 'svatko' treba uvijek stići na vrijeme&quot;). Jan Patočka je za koncept ''Das Man'' označio sinonimnu oznaku ''&quot;javni anonimus&quot;'' . ''Das Man'' potječe od neosobne zamjenice u jednini ''man'' ('svatko', za razliku od 'ja', ili 'ti', ili 'on', ili 'ona', ili 'oni'). I njemački ''muškarac'' i engleski 'one' su neutralni ili neodređeni u pogledu roda i, čak, u određenom smislu, broja, iako obje riječi sugeriraju neodređenu množinu. Semantička uloga riječi ''man'' u njemačkom jeziku gotovo je identična onoj riječi ''one'' u engleskom jeziku ili riječi ''svatko'' u hrvatskom jeziku..

Heidegger se poziva na ovaj koncept ''Svakog'' u objašnjavanju neautentičnih načina postojanja, u kojima Dasein, umjesto da stvarno izabere nešto učiniti, to čini samo zato što &quot;to je ono što svatko čini&quot; ili &quot;to je ono što ljudi čine&quot;. Dakle, ''das Man'' nije ispravan ili mjerljiv entitet, već prije amorfni dio društvene stvarnosti koji učinkovito funkcionira na način na koji čini kroz ovu neopipljivost.

''Das Man'' konstituira mogućnost Daseinovog Bića, pa se tako za ''das Mana'' ne može reći da je netko određen. Umjesto toga, postojanje 'onih' poznato nam je kroz, na primjer, jezične konvencije i društvene norme. Heidegger tvrdi da &quot;oni&quot; propisuju nečije stanje uma i određuju što i kako netko 'vidi'”.

Da navedem primjere: kada se netko poziva na ono što je opće poznato, kaže se &quot;svatko izbjegava činiti tako nešto&quot;; Kada netko sjedi u automobilu ili autobusu ili čita novine, sudjeluje u svijetu 'onih'. Ovo je značajka 'Onih' kako funkcionira u društvu, autoritet koji nema poseban izvor. U ne moralnom smislu Heidegger suprotstavlja &quot;autentično ja&quot; (&quot;moje vlastito ja&quot;) s &quot;njihovim ja&quot; (&quot;moje neposjedovano ja&quot;).

Ovome srodni koncept je koncept ''apofantičke tvrdnje'' .

=== Svijet ===

: (njemački: ''Welt'' ) 
Heidegger nam daje četiri načina upotrebe pojma svijet:

:: 1. &quot;Svijet&quot; se koristi kao ontički pojam i označava sveukupnost stvari koje mogu biti 'prisutne pri ruci' unutar svijeta.

:: 2. &quot;Svijet&quot; funkcionira kao ontološki pojam i označava Bitak onih stvari koje smo upravo spomenuli. I doista, 'svijet' može postati pojam za bilo koje područje koje obuhvaća mnoštvo entiteta: na primjer, kada se govori o 'svijetu' jednog matematičara, 'svijet' označava područje mogućih objekata matematike.

:: 3. &quot;Svijet&quot; se može shvatiti u drugom ontičkom smislu—ne, međutim, kao oni entiteti koji Dasein u biti nisu i koji se mogu susresti unutar-svijeta, već prije kao ono u ''čemu'' se može reći da 'živi' činjenični Dasein kao takav '. &quot;Svijet&quot; ovdje ima predontološko egzistencijalno značenje. Ovdje opet postoje različite mogućnosti: &quot;svijet&quot; može označavati 'javni' mi-svijet ili nečije 'vlastito' najbliže (domaće) okruženje.

:: 4. Konačno, &quot;svijet&quot; označava ontološko-egzistencijalni koncept ''svjetovnosti (Weltheit'' '')'' . Svjetovnost sama po sebi može imati svoje načine bilo koje strukturne cjeline koje bilo koji posebni 'svjetovi' mogu imati u tom trenutku; ali to u sebi obuhvaća ''apriorni'' karakter svjetovnosti općenito. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.64&lt;/ref&gt;

Napomena, to je treća definicija koju Heidegger obično koristi.

== Vidi također ==

* [[Hermeneutika]]
* [[Filozofija egzistencije|Egzistencijalizam]]
* [[Filozofija 20. stoljeća]]
* [[Kontinentalna filozofija]]

== Reference ==
&lt;references group=&quot;&quot; responsive=&quot;1&quot;&gt;&lt;/references&gt;

== vanjske poveznice ==

* {{Citiranje knjige|last=Dahlstrom|first=Daniel O.|url=https://books.google.com/books?id=lUtMAQAAQBAJ|title=The Heidegger Dictionary|date=7 February 2013|publisher=[[A &amp; C Black]]|isbn=978-1-847-06514-8|location=London}}
* {{Citiranje weba|last=Munday|first=Roderick|date=March 2009|title=Glossary of Terms in ''Being and Time''|url=http://www.visual-memory.co.uk/b_resources/b_and_t_glossary.html}}
&lt;nowiki&gt;
[[Kategorija:Metafizika]]
[[Kategorija:Filozofija u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Filozofska terminologija]]
[[Kategorija:Stranice s nepregledanim prijevodima]]&lt;/nowiki&gt;</text>
      <sha1>58sn3359ijn9r63jzyx1eng7qsr2ygx</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433142</id>
      <parentid>6433138</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T07:22:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Krešimir Karamazen</username>
        <id>247162</id>
      </contributor>
      <comment>Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1096201296|Heideggerian terminology]]«</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44821" xml:space="preserve">
[[Martin Heidegger]], njemački filozof [[Filozofija 20. stoljeća|20. stoljeća]], proizveo je opsežan opus kojim je namjeravao temeljito promijeniti smjer [[Filozofija|filozofije]] . Dubina promjene bila je tolika da je smatrao potrebnim uvesti mnoge [[Novotvorenice|neologizme]], često povezane s idiomatskim riječima i frazama u njemačkom jeziku.

Dva od njegovih najosnovnijih neologizama, '''prisutno pri ruci''' i '''spremno u ruci''', koriste se za opisivanje različitih stavova prema stvarima u svijetu. Za Heideggera su takvi &quot;stavovi&quot; prethodniji, tj. temeljniji od raznih znanosti o pojedinačnim predmetima u svijetu. Sama znanost je stav, i to stav koji pokušava neku vrstu neutralnog istraživanja. Ostali povezani pojmovi također su objašnjeni u nastavku.

Heideggerova sveukupna analiza prilično je složena: uzima u obzir dosta povijesti filozofije. Vidi ''Bitak i vrijeme'' za opis njegovog sveukupnog projekta.&lt;ref&gt;Martin Heidegger, ''Being and Time'', trans. John Macquarrie and Edward Robinson. New York: Harper &amp; Row, 1962.&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.67–72&lt;/ref&gt;

== Pojmovi ==

=== Aletheia ===
( Starogrčki: ἀλήθεια)

Heideggerova ideja 'aletheia', ili razotkrivanje ( {{Jezik|de|Erschlossenheit}} ), bio je pokušaj da se shvati kako stvari u svijetu izgledaju ljudskim bićima kao dio otvora u razumljivosti, kao &quot;nezatvorenost&quot; ili &quot;neskrivenost&quot;. (Ovo je Heideggerovo uobičajeno čitanje: aletheia kao {{Jezik|de|Unverborgenheit}} , &quot;neskrivenost&quot;. ) &lt;ref&gt;Rodney R. Coltman, [https://books.google.gr/books?id=DUEjKCKhigMC&amp;dq=Aletheia+verborgenheit&amp;source=gbs_navlinks_s ''The Language of Hermeneutics: Gadamer and Heidegger in Dialogue''], SUNY Press, 1998, p. 38.&lt;/ref&gt; Usko je povezano s pojmom razotkrivanja svijeta, načinom na koji stvari dobivaju svoj smisao kao dio holistički strukturirane, unaprijed protumačene pozadine značenja. U početku je Heidegger želio da aletheia predstavlja reinterpretiranu definiciju [[Istina|istine]] . Međutim, kasnije je ispravio povezanost aletheia-e s istinom.

=== Apofantički ===
( {{Njem.|apophantisch}}   )

Tvrdnja (za razliku od pitanja, sumnje ili izrazitijeg smisla) je ''apofantička'' . To je izjava koja prikriva značenje i umjesto toga daje nešto što je pri ruci. Na primjer, &quot;Predsjednik je na godišnjem odmoru&quot; i &quot;Sol je natrijev klorid&quot; su rečenice koje, zbog svog apofantičnog karaktera, 'Oni' lako mogu pokupiti i ponoviti u vijestima i tračevima. Međutim, stvarno 'spremno u ruci' značenje i kontekst mogu se izgubiti.

=== Biti-u-svijetu ===
( {{Njem.|In-der-Welt-sein}}  )

Biti-u-svijetu Heideggerova je zamjena za pojmove kao što su subjekt, objekt, svijest i svijet. Za njega, rascjep stvari na subjekt/objekt, kakav se nalazi u zapadnoj tradiciji, pa čak i u jeziku, mora biti prevladan, kao što je naznačeno korijenskom strukturom [[Edmund Husserl|Husserlovog]] i Brentanovog koncepta intencionalnosti, tj. da je sva svijest svijest o nečemu, da ne postoji svijest, kao takva, odsječena od objekta (bilo da se radi o misli ili percepciji). Niti postoje objekti bez neke svijesti koja ih promatra ili je uključena u njih.

Na najosnovnijoj razini ''bivanja-u-svijetu,'' Heidegger primjećuje da uvijek postoji raspoloženje, raspoloženje koje nas &quot;napada&quot; u nereflektiranoj odanosti čovječanstva svijetu. Raspoloženje ne dolazi ni &quot;izvana&quot; ni &quot;iznutra&quot;, već proizlazi iz bivanja-u-svijetu. Osoba se može okrenuti od raspoloženja, ali to je samo prema drugom raspoloženju, kao dijelu fakticiteta . Samo s raspoloženjem netko smije susresti stvari u svijetu. ''Dasein'' (supojam za biti-u-svijetu) ima otvorenost prema svijetu koja je konstituirana usklađenošću raspoloženja ili stanja uma. Kao takav, ''Dasein'' je &quot; bačena &quot; &quot;projekcija&quot; ( {{Jezik|de|geworfener Entwurf}} ), projicira se na mogućnosti koje stoje pred njim ili mogu biti skrivene, te tumači i razumije svijet u smislu mogućnosti. Takvo projektiranje nema nikakve veze s pristajanjem na plan koji je već smišljen. To nije plan. ''Dasein'' sebe uvijek shvaća u smislu mogućnosti. Razumijevamo: ''Dasein'' vidi sebe u mogućnostima. 

=== Biti-prema-smrti ===
( {{Njem.|Sein-zum-Tode}}  )

Biti-prema-smrti nije orijentacija koja dovodi ''Dasein'' bliže svom kraju, u smislu kliničke smrti, već je prije način postojanja. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.247.&lt;/ref&gt; Biti-prema-smrti odnosi se na proces rasta kroz svijet gdje određeno predviđanje vodi ''Dasein'' ka stjecanju autentične perspektive. Izvor predviđanja je strah od smrti. U analizi vremena 'biti-prema-smrti' se otkriva kao trostruko stanje [[Bitak|Bića]] . Vrijeme, sadašnjost i pojam &quot;vječnog&quot; načini su temporalnosti, kako čovječanstvo gleda na vrijeme. Za Heideggera je to vrlo različito od pogrešnog pogleda na vrijeme kao linearni niz prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Umjesto toga, on to vidi kao ekstazu, izvan-sebe, budućih projekcija (mogućnosti) i nečijeg mjesta u povijesti kao dijela svoje generacije. Mogućnosti su, dakle, sastavni dio razumijevanja vremena; projekti, ili bačena projekcija u-svijetu, su ono što apsorbira i usmjerava ljude. Budućnost, kao smjer prema budućnosti koja uvijek sadrži prošlost – ono što je bilo – primarni je modus ''Dasein'' temporalnosti.

Smrt je ta mogućnost koja je apsolutna nemogućnost Daseina . Kao takva, ne može se usporediti ni s jednim drugim završetkom ili &quot;istrčavanjem&quot; nečega. Na primjer, nečija smrt nije empirijski događaj. Za Heideggera, smrt je ''Dasein-ovo'' 'najvlastitije' (ona je ono što osvjetljava ''Dasein'' u njegovoj individualnosti), ona je nerelacijska (nitko ne može nekome oduzeti nečiju smrt ili umrijeti umjesto njega, a vlastitu smrt ne možemo shvatiti kroz smrt drugog ''Daseina'') i smrt se ne može nadmašiti te izbjeći. &quot;Još ne&quot; života uvijek je već dio ''Daseina'': &quot;čim čovjek oživi, odmah je dovoljno star da umre.&quot; Trostruki uvjet smrti stoga je istovremeno nečija &quot;najvlastitija mogućnost-za-bivanje, ne-odnosna, i ne može  se oduzeti&quot;. Smrt je određena u svojoj neizbježnosti, ali autentično Bivanje-prema-smrti razumije neodređenu prirodu vlastite neizbježne smrti - nikad se ne zna kada ili kako će doći. Međutim, ta neodređenost ne stavlja smrt u neko daleko, buduće &quot;ne-još&quot;; autentični Bitak-prema-smrti shvaća nečiju individualnu smrt kao uvijek već njegov dio. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.255.&lt;/ref&gt;

Uz prosječnu, svakodnevnu (normalnu) raspravu o smrti, sve se to prikriva. &quot;Oni&quot; govore o tome na izbjegavajući način, prenose to kao nešto što se događa u nekom trenutku, ali još nije &quot;prisutno pri ruci&quot; kao ''stvarnost'', i skrivaju njen karakter kao nečiiju 'najvlastitiju' mogućnost, predstavljajući je kao da ne pripada nikome posebno. Postaje obezvrijeđena - redefinirana kao neutralan i prizeman aspekt postojanja koji ne zaslužuje autentično razmatranje. &quot;Umire se&quot; tumači se kao činjenica i znači &quot;nitko ne umire&quot;. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.253-4.&lt;/ref&gt;

S druge strane, autentičnost izvlači ''Dasein'' iz &quot;Onih&quot;, dijelom otkrivajući njegovo mjesto kao dijela &quot;Onih&quot;. Heidegger tvrdi da ''Autentično bivanje-prema-smrti'' poziva ''Daseinovo'' individualno jastvo izvan njegovog {{'}}oni' i oslobađa ga da prevrednuje život sa stajališta konačnosti. Čineći to, ''Dasein'' se otvara za &quot; tjeskobu/strepnju&quot;, koja se naizmjenično prevodi kao &quot;strah&quot; ili kao &quot;tjeskoba&quot;. Tjeskoba, za razliku od straha, nema nikakav poseban razlog za strah; to je tjeskoba pred Bivanjem-u-svijetu općenito — to jest, tjeskoba pred Daseinovim vlastitim ja. Strah je šokantna individuacija Daseina, kada shvati da nije kod kuće u svijetu ili kada se nađe licem u lice sa svojom vlastitom negostoljubivošću (njem. {{Jezik|de|Unheimlich}} , &quot;nije kao doma&quot;). Pri Dasein individuaciji, on biva otvoren za slušanje &quot;zova savjesti&quot; (njemački {{Jezik|de|Gewissensruf}} ), koji dolazi od Dasienovog vlastitog Ja kada želi biti svoje Ja. Ovo Ja je tada otvoreno istini, shvaćenoj kao neskrivenost (grč. aletheia ). U ovom trenutku vizije, Dasein razumije skriveno kao i samu skrivenost, ukazujući na Heideggerovo redovito sjedinjavanje suprotnosti; u ovom slučaju istina i neistina. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.260–74.&lt;/ref&gt;

=== Biti sa ===
( {{Njem.|Mitsein}}  )

Pojam &quot;Biti-sa&quot; odnosi se na ontološku karakteristiku ljudskog bića, da je ono uvijek već {{Efn|By &quot;[[always already]]&quot; Heidegger means that every phenomenological inspection of the human being finds this characteristic. It is not founded on something else.}} s drugima svoje vrste. Ovu tvrdnju ne treba shvatiti kao činjeničnu izjavu o pojedincu, da se on trenutno nalazi u prostornoj blizini jednog ili više drugih pojedinaca, već prije izjavu o biću svakog čovjeka, da se u strukturama njegovog bivanja-u-svijetu nalazi implicitna referenca na druge ljude, jer se ne može živjeti bez drugih. Ljudi su nazvani (od drugih, ne Heidegger) &quot;ultrasocijalnim&quot; &lt;ref&gt;Haidt, Jonathan. ''The Happiness Hypothesis: Finding Modern Truth in Ancient Wisdom''. New York: Basic Books, 2006, pp. 47 ff.&lt;/ref&gt; i &quot;obvezno društvenim&quot;. &lt;ref&gt;de Waal, Frans. ''Primates and Philosophers: How Morality Evolved''. Princeton: Princeton University Press, 2006, p. 4.&lt;/ref&gt; Heidegger, iz svoje fenomenološke perspektive, ovu značajku ljudskog života naziva &quot;biti-sa&quot; ( {{Jezik|de|Mitsein}} ), i kaže da je bitno za biti čovjek, &lt;ref&gt;Heidegger 1962, p. 156, H.125.&lt;/ref&gt; klasificirajući kao neautentično kada osoba ne uspijeva prepoznati koliko i na koji način netko misli o sebi i kako se obično ponaša pod utjecajem našeg društvenog okruženja. Heidegger ga svrstava u autentično kada netko obrati pozornost na taj utjecaj i samostalno odluči hoće li se s njim složiti ili ne. Živjeti potpuno bez takvog utjecaja, međutim, nije opcija u Heideggerovom gledištu.

=== Briga ===
( {{Njem.|Sorge}}  )

Temeljna osnova bivanja-u-svijetu nije, za Heideggera, materija ili duh, nego briga:&lt;blockquote&gt;Dasein-ov fakticitet je takav da se njegovo Bivanje-u-svijetu uvijek rasprši ili čak podijeli na određene načine Bivanja-u. Mnoštvo takvih pokazuju sljedeći primjeri: imati posla s nečim, proizvoditi nešto, baviti se nečim i paziti na to, koristiti se nečim, odreći se nečega i pustiti to, poduzeti, ostvariti, dokazati, ispitivati, smatrati, raspravljati, utvrđivati. . . . &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.56&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;Svi ovi načini Bivanja-u imaju brigu ( {{Jezik|de|Sorge}} , [[wiktionary:cura|briga]] ) kao svoju vrstu Bivanja. Baš kao kada znanstvenik istražuje ili pretražuje i pri tom pretpostavlja neutralnost, može se vidjeti da ispod toga postoji raspoloženje, briga znanstvenika da otkrije nove ideje ili teorije

=== Čistac ===
( {{Njem.|Lichtung}}  )

Na njemačkom riječ Lichtung znači čistina, kao npr. čistina u šumi. Budući da je njen korijen njemačka riječ za svjetlo ( {{Jezik|de|Licht}} ), ponekad se prevodi i kao &quot;osvjetljenje&quot;, a kod Heideggera se odnosi na nužnost čistine na kojoj se bilo što može pojaviti, čistine na kojoj se neka stvar ili ideja može pokazati i biti neskrivena. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.133&lt;/ref&gt; Obratite pažnju na odnos koji ovo ima s ''Aletheiom'' (pogledajte glavni članak ili gornji unos) i otkrivanjem .

Bića ( {{Jezik|de|Seiendes}} ), ali ne i sam Bitak ( {{Jezik|de|Sein}} ), ističu se kao na čistini, ili fizički kao u prostoru. &lt;ref&gt;This notion of the clearing, or of aspects pertaining to the leeway, spacing, giving room, and dwelling is treated in: [[Nader El-Bizri]] &quot;ON KAI KHORA: Situating Heidegger between the Sophist and the Timaeus,&quot; ''Studia Phaenomenologica'', Vol. IV, Issues 1-2 (2004), pp. 73–98; [[Nader El-Bizri]], &quot;Being at Home Among Things: Heidegger's Reflections on Dwelling&quot;, ''Environment, Space, Place'', Vol. 3 (2011), pp. 47–71; Nader El-Bizri, &quot;On Dwelling: Heideggerian Allusions to Architectural Phenomenology&quot;, Studia UBB. Philosophia, Vol. 60, No. 1 (2015): 5-30. See also [[Khôra]] and [[Phenomenology (architecture)]] in addition to the 'architecture' section under the main Heidegger entry on Wikipedia.&lt;/ref&gt; Stoga, piše Hubert Dreyfus, &quot;stvari se pokazuju u svjetlu našeg razumijevanja postojanja.&quot; &lt;ref&gt;Hubert Dreyfus, ''Being-in-the-World''. Cambridge: MIT Press, 1995. p. 163&lt;/ref&gt; Tako čistac omogućuje otkrivanje bića ( {{Jezik|de|Seiendes}} ), kao i pristup Daseinovu vlastitom biću. Čistac nije, samo po sebi, entitet koji se može spoznati izravno, u smislu u kojem se zna o entitetima svijeta. Kao što Heidegger piše u ''O podrijetlu umjetničkog djela'' :&lt;blockquote&gt;Usred bića kao cjeline pojavljuje se otvoreno mjesto. Postoji čistina, rasvjeta. S obzirom na ono što jest, bićima je  ovaj čistac u većeg stupnja nego što su bića. Ovo otvoreno središte stoga nije okruženo onim što jest; nego samo svjetlosno središte okružuje sve što jest, poput Ništa koje jedva poznajemo. Ono što jest može biti, kao biće, samo ako stoji unutar i ističe se unutar onoga što je osvijetljeno na ovoj čistini. Samo ta čistina daje i jamči nama ljudima prolaz do onih bića koja mi sami nismo i pristup biću koje mi sami jesmo. &lt;ref&gt;Heidegger, M. 2001, On the Origin of the Work of Art. In Poetry, language, thought. (A. Hofstadter, Trans.) (1st ed.). New York: Perennical Classics. (Original work published 1971)&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;

=== Destrukcija ===
Utemeljen u djelu [[Martin Luther|Martina Luthera]], &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Crowe|first=Benjamin|title=Heidegger's Religious Origins: Destruction and Authenticity|date=2006|publisher=Indiana University Press|isbn=0253347068|edition=Hardcover|location=Bloomington, IN|page=2; also see 7|quote=Heidegger... chose a name for it which itself reflects the importance of Luther to his thinking: '''Destruktion''', a Germanized version of the term '''destructio''' used quite frequently in Luther's early writings.|author-link=Benjamin D. Crowe}}&lt;/ref&gt; Heidegger konceptualizira filozofiju kao zadatak uništavanja [[Ontologija|ontoloških koncepata]], uključujući obična svakodnevna značenja riječi kao što su vrijeme, povijest, bitak, teorija, smrt, um, tijelo, materija, logika itd.:&lt;blockquote&gt;Kada tradicija tako postane gospodarom, čini to na takav način da ono što 'prenosi' bude toliko nedostupno, proksimalno i djelomično, da postaje prilično skriveno. Tradicija uzima ono što je došlo do nas i predaje to samoočiglednosti; ona blokira naš pristup onim iskonskim 'izvorima' iz kojih su kategorije i pojmovi koji su nam predani sasvim istinski izvučeni. Doista, to nas tjera da zaboravimo da su imali takvo podrijetlo i tjera nas da pretpostavimo da je nužnost vraćanja tim izvorima nešto što ne trebamo ni razumjeti. ( ''Bitak i vrijeme'', str. 43)&lt;/blockquote&gt;Heidegger smatra da se tradicija tu i tamo može kalcificirati:&lt;blockquote&gt;Ako je pitanje Bića da treba učiniti transparentnom vlastitu povijest, tada se ova okorjela tradicija mora olabaviti, a skrivanja koja je ona donijela razriješiti. Mi shvaćamo ovaj zadatak kao zadatak u kojem, uzimajući pitanje Bića kao svoj trag, trebamo uništiti tradicionalni sadržaj drevne ontologije sve dok ne dođemo do onih iskonskih iskustava u kojima smo postigli svoje prve načine određivanja prirode Bića - načine koje su nas od tada vodili. ( ''Bitak i vrijeme'', str. 44)&lt;/blockquote&gt;Heidegger potom primjećuje pozitivnost svog projekta {{Jezik|de|Destruktion}} :&lt;blockquote&gt;...nema nikakve veze s opakim relativiziranjem ontoloških stajališta. Ali ovo uništenje jednako je daleko od negativnog osjećaja otresanja ontološke tradicije. Moramo, naprotiv, istaknuti pozitivne mogućnosti te tradicije, a to znači zadržati je u njezinim granicama; a granice su zauzvrat dane činjenično načinom na koji je pitanje formulirano u to vrijeme, i načinom na koji je moguće polje za istraživanje time omeđeno. Sa svoje negativne strane, ovo se uništenje ne povezuje s prošlošću; njegova je kritika usmjerena na 'danas' i na prevladavajući način tretiranja povijesti ontologije. . . Ali pokopati prošlost u ništavnost (Nichtigkeit) nije svrha ovog uništenja; njegov cilj je pozitivan; njegova negativna funkcija ostaje neizražena i neizravna. ( ''Bitak i vrijeme'', str. 44)&lt;/blockquote&gt;

=== ''Dasein'' ===
U svom nastojanju da redefinira čovjeka, Heidegger uvodi izjavu: 'najvlastitije od Daseina sastoji se u njegovom postojanju'. &lt;ref&gt;BT, 68&lt;/ref&gt; Heidegger konceptualizira postojanje oko jedinstvenih osobina čovjeka, za kojeg smatra da je &quot;biće za koje je njegovo vlastito biće pitanje za njega&quot;. &lt;ref&gt;BT, 33&lt;/ref&gt; U Heideggerovom gledištu, čovjek definira svoje vlastito biće svojim djelovanjem i izborima, te je sposoban birati među mogućnostima, aktualizirajući barem jednu od raspoloživih mogućnosti dok pritom zatvara druge. Ovo hvaćanje samo nekih mogućnosti definira čovjeka kao jednu vrstu sebe, a ne drugu: nepošten izbor definira osobu kao nepoštenu, popravljanje razbijenih prozora definira osobu kao staklara i tako dalje. Ti se izbori donose kontinuirano i svakodnevno, pa je čovjek u stanju definirati sebe kako se kreće. Stoga je živjeti život osobe stvar stalnog zauzimanja stava o vlastitom osjećaju sebe, a nečiji osjećaj sebe definira se zauzimanjem tog stajališta. Kako nijedan izbor nije 'jednom zauvijek', čovjek mora neprestano birati za svoj osjećaj sebe.

Ovome se dodaje da postojanje svega ostalog na planetu predstavlja pitanje za čovjeka, budući da se čovječanstvo bavi stvarima onakvima kakve jesu i osobama onakvima kakve jesu. Samo se ljudske osobe, na primjer, odnose prema drugima smisleno i smisleno se uklapaju u i s drugim stvarima i/ili aktivnostima. Samo se čovjek, biće koje je u načinu postojanja, može susresti s drugim entitetom u njegovom instrumentalnom karakteru. Opet, 'imati pitanje' znači biti zabrinut zbog nečega i brinuti se za nešto. Drugim riječima, biće od ''Dasein''  u smislu postojanja je tako konstituirano da u samom svom biću ima brižan odnos prema vlastitom biću. Ovaj odnos nije teorijski ili samorefleksivan, već prije predteorijski odnos koji Heidegger naziva odnosom ili odjeljkom razumijevanja. ''Dasein''  shvaća sebe u vlastitom biću ili ''Dasein''  je na način da mu se njegovo biće uvijek otkriva. To je otkrivanje bića ono što razlikuje ''Dasein''  od svih drugih bića. Ovakav način postojanja ''Dasein''a u kojim postoji odnos sa sobom naziva se 'egzistencija'. &lt;ref&gt;BT, 32&lt;/ref&gt; Nadalje, bitno je imati jasno razumijevanje izraza 'najvlastitiji'. To je hrvatski prijevod njemačkog {{Jezik|de|wesen}} obično se prevodi kao 'suština' ('što-istvo'). Glagolski oblik njemačkog izraza {{Jezik|de|wesen}} približava se indijskom korijenu vasati, što znači stanovanje, život, rast, sazrijevanje, kretanje itd. Dakle, ovaj verbalni dinamički karakter impliciran u riječi {{Jezik|de|wesen}} treba imati na umu kako bismo razumjeli nijansu heideggerovske upotrebe 'egzistencije'. Ako tradicionalno {{Jezik|de|wesen}} bilo prevedeno kao bit u smislu 'što', za Heideggera takav prijevod nije prikladan za razumijevanje onoga što je jedinstveno ljudsko. Heidegger preuzima oblik postojanja od [[Latinski jezik|latinske]] riječi {{Jezik|la|ex-sistere}} (izvan sebe) s naznakom jedinstvene karakteristike bića čovjeka u smislu dinamičkog &quot;kako&quot; nasuprot tradicionalnom poimanju u smislu &quot;što&quot;. Stoga postojanje za Heideggera znači kako ''Dasein''  u samom svom načinu postojanja uvijek je izvan sebe u odnosu na relaciju, brigu. Stoga treba strogo razlikovati ono što je ''Daseinu'' 'najvlastitije' od onih drugih načina bića. 'Najvlastitije' Heidegger zove izrazom 'egzistencija' za bitak čovjeka. Za ono što je najvlastitije drugim vrstama bića, on koristi izraz prisutno-pri ruci. Različiti elementi Egzistencije nazivaju se 'egzistencijali', a elementi onoga što je prisutno-pri-ruci zovu se 'kategorije'. Prema Heideggeru &quot;samo čovjek postoji, sve ostale stvari jesu (ne postoje)&quot;. Važno je razumjeti da ovaj pojam 'egzistencije' kao onoga što je čovjeku najviše vlastito nije statičan koncept koji treba jednom zauvijek definirati u smislu sadržaja, već se mora razumjeti u smislu nečega što varira od pojedinca do pojedinca i s vremena na vrijeme za razliku od drugih bića koja imaju fiksnu suštinu. Ono biće čije je najvlastitije u načinu postojanja naziva se ''Dasein''. Na njemačkom, {{Jezik|de|da}} ima prostornu konotaciju ili biti 'tamo' ili 'ovdje'. ''Dasein'' stoga može značiti jednostavno &quot;biti tamo ili ovdje&quot;. U njemačkom bi se moglo odnositi i na postojanje (za razliku od suštine) nečega, posebno čovjeka. Međutim, Heidegger ovom pojmu pridaje novo ontološko značenje. Njemački izraz {{Jezik|de|Dasein}} sastoji se od dvije komponente: {{Jezik|de|Da}} i {{Jezik|de|sein}} . U Heideggerovskoj upotrebi, sufiks {{Jezik|de|-sein}} stoji za bitak čovjeka u načinu postojanja i {{Jezik|de|Da-}} stoji za trostruko razotkrivanje. Prema Heideggeru, biće čovjeka je na način trostrukog razotkrivanja. Odnosno, ontološka jedinstvenost čovjeka sastoji se u tome što njegovo biće postaje {{Jezik|de|da}} /sfera, gdje ''Dasein'' otkriva ne samo vlastito biće, nego i biće drugih neljudskih bića, kao i fenomen svijeta. Otuda za Heideggera pojam ''Dasein''  naziv je za ontološku strukturu ontičkog ljudskog bića.

=== Razotkrivanje ===
 
( {{Njem.|Erschlossenheit}}  )

Hubert Dreyfus i Charles Spinosa pišu: &quot;Prema Heideggeru, naša je priroda biti otkrivači svijeta. To jest, pomoću naše opreme i koordiniranih praksi mi ljudska bića otvaramo koherentne, različite kontekste ili svjetove u kojima opažamo, osjećamo, djelujemo i mislimo.&quot; &lt;ref&gt;Hubert Dreyfus and Charles Spinosa, &quot;Further Reflections on Heidegger, Technology and the Everyday,&quot; in Nikolas Kompridis, ed. ''Philosophical Romanticism'', New York: Routledge, 2006, 265.&lt;/ref&gt;

Heidegger učenjak Nikolas Kompridis piše: &quot;Otkrivanje svijeta odnosi se, s namjernom dvosmislenošću, na proces koji se zapravo događa na dvije različite razine. Na jednoj razini, odnosi se na razotkrivanje već interpretiranog, simbolički strukturiranog svijeta; svijet, onaj unutar kojeg se uvijek već nalazimo. Na drugoj razini, odnosi se jednako na razotkrivanje novih horizonata značenja kao i na razotkrivanje prethodno skrivenih ili netematiziranih dimenzija značenja.” &lt;ref&gt;Nikolas Kompridis, &quot;On World Disclosure: Heidegger, Habermas and Dewey,&quot; Thesis Eleven 1994; 37; 29-45.&lt;/ref&gt;

=== Diskurs ===
( {{Njem.|Rede}}  ) Ontološko-egzistencijalna struktura ''Daseina'' sastoji se od &quot;bačenosti&quot; ( {{Jezik|de|Geworfenheit}} ), &quot;projekcija&quot; ( {{Jezik|de|Entwurf}} ), i &quot;biti-zajedno-sa&quot; ( {{Jezik|de|Sein-bei}} ). Ova tri temeljna obilježja postojanja neodvojivo su vezana za &quot;diskurs&quot; ( {{Jezik|de|Rede}} ), shvaćen kao najdublje razvijanje jezika. &lt;ref&gt;Parvis Emad, ''On the Way to Heidegger’s Contributions to Philosophy'', University of Wisconsin Press, 2007, p. 189.&lt;/ref&gt;

=== Oprema ===
( {{Njem.|das Zeug}}  ) {{Jezik|de|Das Zeug}} odnosi se na predmet u svijetu s kojim imamo smislene poslove. Gotovo neprevodiv izraz, Heideggerova oprema može se smatrati zbirnom imenicom, tako da nikada nije prikladno nazvati nešto 'opremom'. Umjesto toga, njegova upotreba često odražava da znači alat ili kao &quot;da bi nešto&quot; za ''Daseina''. Alati, u ovom kolektivnom smislu, i budući da su ''spremni u ruci'', uvijek postoje u mreži drugih alata i organizacija, npr. papir je na stolu u sobi na sveučilištu. Obično je neprikladno vidjeti takvu opremu samu ili kao nešto što ''je prisutno pri ruci'' .

Drugi, manje prozaičan način razmišljanja o 'opremi' je kao o 'stvari s kojom se može raditi' oko nas, zajedno sa svojim kontekstom. &quot;Papir s kojim se može raditi stvari, sa stola, na sveučilištu, u gradu, u svijetu, u svemiru.&quot; 'Oprema' se odnosi na stvar, njezine mogućnosti korisnosti i njezin kontekst.

=== {{Jezik|de|Ereignis}} ===
{{Jezik|de|Ereignis}} često se prevodi kao &quot;događaj&quot;, ali se bolje razumije u smislu nečega što &quot;dolazi u vidokrug&quot;.

Ereignis se pojavljuje u Heideggerovim kasnijim djelima i nije ga lako sažeti. Najodrživiji tretman teme javlja se u zagonetnim i teškim ''Prilozima filozofiji'' . 

=== Postojanje ===
{{Glavni|Existentiel}}
( {{Njem.|Existenz}}  )

=== Existenziell ===
{{Glavni|Existentiel}}
( {{Njem.|Existenziell}}  )

=== Fundamentalna ontologija ===
Tradicionalna ontologija pita &quot;Zašto nešto postoji?&quot;, dok se Heideggerova temeljna ontologija pita &quot;Što znači da nešto postoji?&quot; . Taylor Carman piše (2003.) da je Heideggerova &quot;temeljna ontologija&quot; temeljna u odnosu na tradicionalnu ontologiju u tome što se tiče &quot;onoga što svako razumijevanje entiteta nužno pretpostavlja, naime, naše razumijevanje onoga na temelju čega su entiteti entiteti.&quot; &lt;ref&gt;Information Heidegger's Analytic Interpretation, Discourse and Authenticity in Being and Time, pp. 8 - 52&lt;/ref&gt;

=== {{Jezik|de|Gelassenheit}} ===
Često se prevodi kao &quot;oslobađanje&quot;. &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Heidegger|first=Martin|url=https://books.google.com/books?id=TAU5TrvkX2wC|title=Country Path Conversations|publisher=[[Indiana University Press]]|others=Translated by Bret W. Davis|year=2010|isbn=978-0-253-00439-0|location=[[Bloomington, Indiana]]|page=[https://books.google.com/books?id=TAU5TrvkX2wC&amp;pg=PR11 xi]|id=|quote=I have followed the established consensus in translating this term as 'releasement.' However, it should be kept in mind that the traditional and still commonly used German word conveys a sense of 'calm composure,' especially and originally that which accompanies an existential or religious experience of letting-go, being-let, and letting-be.}}&lt;/ref&gt;  Heidegger je izraz posudio iz kršćanske mistične tradicije, otprilike od [[Meister Eckhart|Meistera Eckharta]] . &lt;ref name=&quot;Hackett&quot;&gt;{{Citiranje knjige|url=https://books.google.com/books?id=LvQYpn5OlvkC|title=A Companion to Meister Eckhart|publisher=[[Brill Publishers|BRILL]]|year=2012|isbn=978-9-004-18347-6|editor-last=Hackett|editor-first=Jeremiah|location=[[Leiden]]|page=[https://books.google.com/books?id=LvQYpn5OlvkC&amp;pg=689 689]|id=}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Heidegger|first=Martin|url=https://books.google.com/books?id=TAU5TrvkX2wC|title=Country Path Conversations|date=14 June 2010|others=Translated by Bret W. Davis|isbn=9780253004390|page=[https://books.google.com/books?id=TAU5TrvkX2wC&amp;pg=PR11 xi]|quote=The word Gelassenheit [...] has a long history in German thought. It was coined by Meister Eckhart in the thirteenth century and subsequently used by a number of other mystics, theologians, and philosophers.}}&lt;/ref&gt; 

=== {{Jezik|de|Geworfenheit}} ===
de. Geworfenheit opisuje čovjekove pojedinačne egzistencije kao &quot;bačenost&quot; (geworfen) u svijet. Za Williama J. Richardsona, Heidegger je upotrijebio ovaj jedinstveni izraz, &quot;bačenost&quot;, da &quot;opiše [ta] dva elementa izvorne situacije, nekontrolu nad vlastitim podrijetlom i referentnu ovisnost o drugim bićima&quot;.
[[Datoteka:Bühlerhöhe.jpg|mini| Hotel Bühlerhöhe Dvorac (&quot;[[wiktionary:Höhe|visina Bühl&quot;]] )]]

=== {{Jezik|de|Kehre}} ===
Kehre, ili &quot;zaokret&quot; (die Kehre) izraz je koji Heidegger rijetko koristi, ali ga upotrebljavaju komentatori koji se pozivaju na promjenu u njegovim spisima već 1930. godine koja je postala jasno uspostavljena 1940-ih. Ponavljajuće teme koje karakteriziraju veći dio Kehre uključuju poeziju i tehnologiju. Komentatori (npr.  [[William J. Richardson]]) opisuju, na različite načine, promjenu fokusa ili veliku promjenu u pogledu.

''Uvod u metafiziku'' iz 1935. &quot;jasno pokazuje pomak&quot; prema jeziku s prethodnog naglaska na {{Jezik|de|Dasein}} u ''Bitku i vremenu'' osam godina ranije, prema eseju Briana Barda iz 1993. pod naslovom &quot;Heideggerovo čitanje Heraklita&quot;. &lt;ref&gt;Brian Bard, 1993, essay, see sections one and three https://sites.google.com/site/heideggerheraclitus/&lt;/ref&gt; U predavanju iz 1950. Heidegger je formulirao poznatu izreku &quot; Jezik govori &quot;, kasnije objavljenu u zbirci eseja {{Jezik|de|Unterwegs zur Sprache}} iz 1959. , a sabrano u engleskoj knjizi ''Poetry, Language, Thought'' iz 1971. godine. &lt;ref name=&quot;Lyon06&quot;&gt;Lyon, James K. [https://books.google.com/books?id=vB_Tv7A9oI8C ''Paul Celan and Martin Heidegger: an unresolved conversation, 1951–1970''], pp. 128–9&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;Philipse98&quot;&gt;Philipse, Herman (1998) ''Heidegger's philosophy of being: a critical interpretation'', p. 205&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;Heidegger (1971) ''Poetry, Language, Thought'', translation and introduction by Albert Hofstadter, pp. xxv and 187ff&lt;/ref&gt;

Ovu navodnu promjenu — ovdje primijenjenu na oko trideset godina Heideggerove 40-godišnje spisateljske karijere — opisali su komentatori s vrlo različitih stajališta; uključujući i promjenu prioriteta s ''Bitka i vremena'' na ''Vrijeme i bitak'' — naime, s prebivanja (biti) u svijetu na djelovanje (vrijeme) u svijetu.  &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Heidegger|first=Martin|url=https://books.google.com/books?id=mr_U4MOjJuYC|title=On Time and Being|publisher=[[University of Chicago Press]]|others=Translated by Joan Stambaugh|year=2002|isbn=0-226-32375-7|location=Chicago|chapter=Time and Being|chapter-url=https://books.google.com/books?id=mr_U4MOjJuYC&amp;pg=PA1}}&lt;/ref&gt;  (Ovaj aspekt, posebno esej iz 1951., utjecao je na nekoliko značajnih teoretičara, uključujući Christiana Norberg-Schulza, Dalibora Veselyja, Josepha Rykwerta, [[Daniel Libeskind|Daniela Libeskinda]] i filozofa Nadera El-Bizrija . ) &lt;ref&gt;Refer to a recent study on Heidegger's conception of &quot;dwelling&quot; as set in: [[Nader El-Bizri]], 'On Dwelling: Heideggerian Allusions to Architectural [[Phenomenology (philosophy)|Phenomenology]]', [http://studia.ubbcluj.ro/download/pdf/920.pdf ''Studia UBB Philosophia'' 60 (2015): 5-30]. See also the related article on Heidegger's reflections on Plato's [[khôra]] in: [[Nader El-Bizri]], &quot;''On kai [[khôra]]'': Situating Heidegger between the ''Sophist'' and the ''Timaeus''&quot;, ''Studia Phaenomenologica'', Vol. IV, Issue 1–2 (2004), pp. 73–98.&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Davies|first=Paul|date=April 11, 2017|title=Martin Heidegger (1889-1976)|url=https://www.architectural-review.com/essays/reputations/martin-heidegger-1889-1976}}&lt;/ref&gt;

Drugi tumači vjeruju da &quot; {{Jezik|de|Kehre}} &quot; ne postoji ili je njegov značaj prenaglašen. Thomas Sheehan (2001.) vjeruje da je ova navodna promjena &quot;daleko manje dramatična nego što se obično sugerira&quot;, te je uključivala promjenu u fokusu i metodi. &lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;Thomas Sheehan, &quot;Kehre and Ereignis, a proglenoma to Introduction to Metaphysics&quot; in &quot;A companion to Heidegger's Introduction to Metaphysics&quot; page 15, 2001,&lt;/ref&gt; Sheehan tvrdi da se tijekom svoje karijere Heidegger nikada nije usredotočio na &quot; [[bitak]] &quot;, već je radije pokušao definirati &quot;[ono što] donosi bitak kao datost entiteta&quot;. &lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; &lt;ref&gt;Dee also, Sheehan, &quot;Making sense of Heidegger. A paradigm shift.&quot; New Heidegger Research. London (England) 2015.&lt;/ref&gt; Mark Wrathall &lt;ref&gt;Wrathall, Mark: Heidegger and Unconcealment: Truth, Language, and History, Cambridge University Press, 2011&lt;/ref&gt; tvrdio je (2011.) da {{Jezik|de|Kehre}} ne nalazi se u Heideggerovim spisima, već je jednostavno pogrešno shvaćanje. Kao dokaz za ovo gledište, Wrathall vidi dosljednost svrhe u Heideggerovoj cjeloživotnoj potrazi i usavršavanju njegova pojma &quot;neskrivenosti&quot;.

=== Metontologija ===
Metontologija je neologizam koji je Heidegger uveo u svom kolegiju &quot;Metafizički temelji logike&quot; iz 1928. godine. Pojam se odnosi na ontičku sferu ljudskog iskustva. &lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=McNeill|first=William|year=1992|title=Metaphysics, Fundamental Ontology, Metontology 1925—1935|url=https://www.jstor.org/stable/45010876|journal=Heidegger Studies|volume=8|pages=63–79|jstor=45010876}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Overgaard|first=Søren|year=2006|title=&quot;Incarnality&quot; and Metontology: A Reply to Frank Schalow|url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00071773.2006.11006566?journalCode=rbsp20|journal=Journal of the British Society for Phenomenology|volume=37|pages=92–94|doi=10.1080/00071773.2006.11006566}}&lt;/ref&gt; Dok se ontologija bavi cijelim svijetom u širokim i apstraktnim terminima, metontologija se bavi konkretnim temama; Heidegger nudi primjere spolnih razlika i etike.

=== Ontika ===
( {{Njem.|ontisch}}  )

Heidegger koristi pojam ontika, često u suprotnosti s pojmom ontologija, kada daje deskriptivna obilježja određene stvari i &quot;jednostavne činjenice&quot; njezina postojanja. Ontičko je ono što nešto čini onim što jest.

Za pojedinca koji raspravlja o prirodi &quot;bića&quot;, nečiji ontik mogao bi se odnositi na fizičke, činjenične elemente koji proizvode i/ili su u osnovi vlastite stvarnosti - fizički mozak i njegove podstrukture. Moralisti postavljaju pitanje moralne ontike kada raspravljaju o tome postoji li vanjski, objektivni, neovisni izvor moralnosti koji nadilazi kulturu i vrijeme.

=== Ontološki ===
( {{Njem.|ontologisch}}  )

Za razliku od &quot;ontic&quot; ( {{Jezik|de|ontisch}} ), ontološki se koristi kada je u pitanju priroda ili smislena struktura postojanja. [[Ontologija]], disciplina filozofije, usredotočena je na formalno proučavanje Bića. Dakle, nešto što je ontološko bavi se razumijevanjem i istraživanjem Bića, osnove Bića ili koncepta samog Bića.

Za pojedinca koji raspravlja o prirodi &quot;bića&quot;, ontološko bi se moglo odnositi na nečije vlastito, subjektivno, fenomenološko iskustvo postojanja u prvom licu.

=== Ontološka razlika ===
Središnje mjesto u Heideggerovoj filozofiji je razlika između ''bića'' kao takvog i specifičnih entiteta. &lt;ref name=&quot;Wheeler&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Wheeler|first=Michael|date=2020|title=Martin Heidegger|url=https://plato.stanford.edu/entries/heidegger/|website=The Stanford Encyclopedia of Philosophy|publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Schalow|first=Frank|url=https://philpapers.org/rec/SCHHDO-2|title=Historical Dictionary of Heidegger's Philosophy|date=2010|publisher=Scarecrow Press|chapter=Ontological difference}}&lt;/ref&gt; On to naziva &quot;ontološkom razlikom&quot; i optužuje zapadnu tradiciju u filozofiji da je ''zaboravila'' ovu razliku, što je dovelo do pogrešnog shvaćanja &quot;bića kao takvog&quot; kao posebnog entiteta. &lt;ref name=&quot;Wheeler&quot; /&gt; &lt;ref name=&quot;Dahlstrom&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Dahlstrom|first=D. O.|url=https://www.encyclopedia.com/philosophy-and-religion/philosophy/philosophy-terms-and-concepts/ontology|title=New Catholic Encyclopedia|date=2004|publisher=Gale|chapter=Ontology}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;Korab-Karpowicz&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Korab-Karpowicz|first=W. J.|title=Heidegger, Martin|url=https://iep.utm.edu/heidegge/|website=Internet Encyclopedia of Philosophy}}&lt;/ref&gt; (Vidi [[wiktionary:reification|reifikacija]] )

=== Mogućnost ===
( {{Njem.|Möglichkeit}}  )

Möglichkeit je pojam korišten samo jednom u određenom izdanju 'Bitka i vremena'. Čini se da u tekstu taj pojam označava &quot;mogućnost čija je vjerojatnost veća od nula&quot;. Barem, kad bi se koristila u kontekstu, ovo je jedina uvjerljiva definicija.

=== Prisutno pri ruci ===
( {{Njem.|Vorhanden, vorhandenheit}}  )

S onim što je '''prisutno pri ruci''' imamo (za razliku od &quot;spremnog u ruci&quot;) stav poput znanstvenika ili teoretičara, da samo gledamo ili promatramo nešto. U viđenju entiteta kao prisutnog, promatrač se bavi samo golim činjenicama stvari ili koncepta, onako kako su prisutni i kako bi teoretizirao o tome. Ovaj način gledanja je nezainteresiran za brigu koju bi mogao imati za {{Jezik|de|Dasein}} , njegovu povijest ili korisnost. Ovaj stav se često opisuje kao postojanje u neutralnom prostoru bez nekog posebnog raspoloženja ili subjektivnosti. Međutim, za Heideggera postojanje nije potpuno nezainteresirano ili neutralno. Ima raspoloženje i dio je metafizike prisutnosti koja nastoji sve sniziti. Svojim spisima Heidegger nastoji ostvariti {{Jezik|de|Destruktion}} (vidi gore) ove metafizike prisutnosti.

'Prisutno pri ruci' nije način na koji se stvari u svijetu obično susreću, i otkriva se samo kao manjkav ili sekundaran modus, npr. kada se čekić slomi, gubi svoju korisnost i čini se da je samo tu, prisutan pri ruci . Kada se neka stvar otkrije kao prisutna pri ruci, ona se izdvaja od bilo kojeg korisnog skupa opreme, ali ubrzo gubi ovaj način prisutnosti pri ruci i postaje nešto, na primjer, što se mora popraviti ili zamijeniti.

=== Spremno u ruci ===
( {{Njem.|Griffbereit, zuhanden, zuhandenheit}}  )

U gotovo svim slučajevima čovječanstvo je uključeno u svijet na običan, a i više uključen način, poduzimajući zadatke s ciljem postizanja nečega. Uzmimo za primjer čekić: spreman je za upotrebu; koristimo ga bez teoretiziranja. Zapravo, ako bismo na to gledali kao na nešto 'prisutno pri ruci', lako bismo mogli pogriješiti. Npr. uzmemo čekić za glavu umjesto za dršku. Tek kad se slomi ili nešto pođe po zlu, možemo vidjeti čekić kao da nam je 'prisutan pri ruci', samo leži tamo. Međutim, čak i tada možda nije u potpunosti 'prisutan pri ruci', budući da se sada pokazuje kao nešto što treba popraviti ili zbrinuti, i stoga je dio ukupne naše uključenosti. U ovom slučaju njegovo Biće može se promatrati kao nespremnost za rukovanje. Heidegger ocrtava tri načina nespremnosti za rukovanje: Uočljivo (oštećeno; npr. puklo je ožičenje svjetiljke), Nametljivo (nedostaje dio koji je potreban za funkcioniranje entiteta; npr. nalazimo da nedostaje žarulja), Tvrdoglavo (kada nam je entitet prepreka u nastavku projekta; npr. lampa mi zaklanja pogled na zaslon računala).

Važno je da ono što je 'spremno u ruci' proizlazi samo iz prethodnog stava u kojem nam je stalo do onoga što se događa i vidimo čekić u kontekstu ili svijetu opreme koja je prikladna ili udaljena i koja je tu &quot;kako bi&quot; učinila nešto. U tom smislu ono što je ''spremno u ruci'' je ''primordijalno'' u usporedbi s onim '''prisutnim pri ruci''' . Pojam primordijalno ovdje ne implicira nešto iskonsko/primitivno, već upućuje na Heideggerovu ideju da se Bitak može razumjeti samo kroz ono što nam je svakodnevno i &quot;blisko&quot;. Naše svakodnevno razumijevanje svijeta nužno je dio bilo koje vrste znanstvenih ili teorijskih proučavanja entiteta 'prisutnog pri ruci'. Samo proučavanjem našeg &quot;prosječno-svakodnevnog&quot; razumijevanja svijeta, kako se ono izražava u ukupnosti naših odnosa prema 'spremnim u ruci' entitetima svijeta, možemo postaviti odgovarajuće temelje za specifična znanstvena istraživanja specifičnih entiteta unutar svijeta.

Za Heideggera u ''Bitku i vremenu'' ovo ilustrira, na vrlo praktičan način, način na koji je 'prisutno pri ruci', kao sadašnjost ili vječnost (kao, na primjer, znanstveni zakon ili Platonski oblik), počeo dominirati intelektualnom mišlju, osobito od [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]] . Da bismo razumjeli pitanje [[Bitak|bitka,]] moramo paziti da ne padnemo u ovo izravnavanje, ili zaborav bića, koje je počelo nagrizati zapadnu misao od Sokrata, vidi metafiziku prisutnosti .

=== Odlučnost ===

: (njemački: ''Entschlossenheit'' )

Odlučnost se odnosi na nečiju sposobnost &quot;otvaranja&quot; vlastitog okvira inteligibilnosti (tj. davanje smisla vlastitim riječima i postupcima u uvjetima njegovog cjelokupnog života) i sposobnost da se prihvati &quot;zov savjesti&quot;.

=== ''Seinsvergessenheit'' ===
Ovo se različito prevodi kao &quot;zaborav bića&quot; ili &quot;nesvjesnost postojanja&quot;. Usko povezan pojam je &quot;Seinsverlassenheit&quot;, preveden kao &quot;napuštanje postojanja&quot;. Heidegger je vjerovao da prožimajući nihilizam u modernom svijetu proizlazi iz ''Seinsverlassenheita.'' &lt;ref&gt;S.L. Bartky (1967) Seinsverlassenheit in the later philosophy of Heidegger, Inquiry, 10:1-4, 74-88, DOI: 10.1080/00201746708601483&lt;/ref&gt; »Ontološka razlika«, razlika između bića kao takvog (das Sein) i bića (das Seiende), temeljna je za Heideggera. Zaborav bitka koji se, prema njemu, događa u tijeku zapadne filozofije, svodi se na zaborav ove razlike. &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Heidegger, Martin &amp;#124; Internet Encyclopedia of Philosophy|url=https://iep.utm.edu/heidegge/}}&lt;/ref&gt;

=== Svatko / Oni ===

: (njemački: ''Das Man'', što znači &quot;ljudi&quot;)

Jedan od najzanimljivijih i najvažnijih 'koncepata' u ''Bitku i vremenu'' je onaj ''Das Mana'', za koji ne postoji točan engleski ni hrvatski prijevod; različiti prijevodi i komentatori koriste različite konvencije. Često se prevodi kao &quot;Oni&quot; ili &quot;Ljudi&quot; ili &quot;Bilo tko&quot;, ali točnije se prevodi kao &quot;Svatko&quot; (kao u &quot; 'svatko' treba uvijek stići na vrijeme&quot;). Jan Patočka je za koncept ''Das Man'' označio sinonimnu oznaku ''&quot;javni anonimus&quot;'' . ''Das Man'' potječe od neosobne zamjenice u jednini ''man'' ('svatko', za razliku od 'ja', ili 'ti', ili 'on', ili 'ona', ili 'oni'). I njemački ''muškarac'' i engleski 'one' su neutralni ili neodređeni u pogledu roda i, čak, u određenom smislu, broja, iako obje riječi sugeriraju neodređenu množinu. Semantička uloga riječi ''man'' u njemačkom jeziku gotovo je identična onoj riječi ''one'' u engleskom jeziku ili riječi ''svatko'' u hrvatskom jeziku..

Heidegger se poziva na ovaj koncept ''Svakog'' u objašnjavanju neautentičnih načina postojanja, u kojima Dasein, umjesto da stvarno izabere nešto učiniti, to čini samo zato što &quot;to je ono što svatko čini&quot; ili &quot;to je ono što ljudi čine&quot;. Dakle, ''das Man'' nije ispravan ili mjerljiv entitet, već prije amorfni dio društvene stvarnosti koji učinkovito funkcionira na način na koji čini kroz ovu neopipljivost.

''Das Man'' konstituira mogućnost Daseinovog Bića, pa se tako za ''das Mana'' ne može reći da je netko određen. Umjesto toga, postojanje 'onih' poznato nam je kroz, na primjer, jezične konvencije i društvene norme. Heidegger tvrdi da &quot;oni&quot; propisuju nečije stanje uma i određuju što i kako netko 'vidi'”.

Da navedem primjere: kada se netko poziva na ono što je opće poznato, kaže se &quot;svatko izbjegava činiti tako nešto&quot;; Kada netko sjedi u automobilu ili autobusu ili čita novine, sudjeluje u svijetu 'onih'. Ovo je značajka 'Onih' kako funkcionira u društvu, autoritet koji nema poseban izvor. U ne moralnom smislu Heidegger suprotstavlja &quot;autentično ja&quot; (&quot;moje vlastito ja&quot;) s &quot;njihovim ja&quot; (&quot;moje neposjedovano ja&quot;).

Ovome srodni koncept je koncept ''apofantičke tvrdnje'' .

=== Svijet ===

: (njemački: ''Welt'' ) 
Heidegger nam daje četiri načina upotrebe pojma svijet:

:: 1. &quot;Svijet&quot; se koristi kao ontički pojam i označava sveukupnost stvari koje mogu biti 'prisutne pri ruci' unutar svijeta.

:: 2. &quot;Svijet&quot; funkcionira kao ontološki pojam i označava Bitak onih stvari koje smo upravo spomenuli. I doista, 'svijet' može postati pojam za bilo koje područje koje obuhvaća mnoštvo entiteta: na primjer, kada se govori o 'svijetu' jednog matematičara, 'svijet' označava područje mogućih objekata matematike.

:: 3. &quot;Svijet&quot; se može shvatiti u drugom ontičkom smislu—ne, međutim, kao oni entiteti koji Dasein u biti nisu i koji se mogu susresti unutar-svijeta, već prije kao ono u ''čemu'' se može reći da 'živi' činjenični Dasein kao takav '. &quot;Svijet&quot; ovdje ima predontološko egzistencijalno značenje. Ovdje opet postoje različite mogućnosti: &quot;svijet&quot; može označavati 'javni' mi-svijet ili nečije 'vlastito' najbliže (domaće) okruženje.

:: 4. Konačno, &quot;svijet&quot; označava ontološko-egzistencijalni koncept ''svjetovnosti (Weltheit'' '')'' . Svjetovnost sama po sebi može imati svoje načine bilo koje strukturne cjeline koje bilo koji posebni 'svjetovi' mogu imati u tom trenutku; ali to u sebi obuhvaća ''apriorni'' karakter svjetovnosti općenito. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.64&lt;/ref&gt;

Napomena, to je treća definicija koju Heidegger obično koristi.

== Vidi također ==

* [[Hermeneutika]]
* [[Filozofija egzistencije|Egzistencijalizam]]
* [[Filozofija 20. stoljeća]]
* [[Kontinentalna filozofija]]

== Reference ==
&lt;references group=&quot;&quot; responsive=&quot;1&quot;&gt;&lt;/references&gt;

== vanjske poveznice ==

* {{Citiranje knjige|last=Dahlstrom|first=Daniel O.|url=https://books.google.com/books?id=lUtMAQAAQBAJ|title=The Heidegger Dictionary|date=7 February 2013|publisher=[[A &amp; C Black]]|isbn=978-1-847-06514-8|location=London}}
* {{Citiranje weba|last=Munday|first=Roderick|date=March 2009|title=Glossary of Terms in ''Being and Time''|url=http://www.visual-memory.co.uk/b_resources/b_and_t_glossary.html}}
&lt;nowiki&gt;
[[Kategorija:Metafizika]]
[[Kategorija:Filozofija u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Filozofska terminologija]]
[[Kategorija:Stranice s nepregledanim prijevodima]]&lt;/nowiki&gt;</text>
      <sha1>k5oc88ppjhuuca2ah6rbijp7cysphgu</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433143</id>
      <parentid>6433142</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T07:24:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Krešimir Karamazen</username>
        <id>247162</id>
      </contributor>
      <comment>Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1096201296|Heideggerian terminology]]«</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44831" xml:space="preserve">
[[Martin Heidegger]], njemački filozof [[Filozofija 20. stoljeća|20. stoljeća]], proizveo je opsežan opus kojim je namjeravao temeljito promijeniti smjer [[Filozofija|filozofije]] . Dubina promjene bila je tolika da je smatrao potrebnim uvesti mnoge [[Novotvorenice|neologizme]], često povezane s idiomatskim riječima i frazama u njemačkom jeziku.

Dva od njegovih najosnovnijih neologizama, '''prisutno pri ruci''' i '''spremno u ruci''', koriste se za opisivanje različitih stavova prema stvarima u svijetu. Za Heideggera su takvi &quot;stavovi&quot; prethodniji, tj. temeljniji od raznih znanosti o pojedinačnim predmetima u svijetu. Sama znanost je stav, i to stav koji pokušava neku vrstu neutralnog istraživanja. Ostali povezani pojmovi također su objašnjeni u nastavku.

Heideggerova sveukupna analiza prilično je složena: uzima u obzir dosta povijesti filozofije. Vidi ''Bitak i vrijeme'' za opis njegovog sveukupnog projekta.&lt;ref&gt;Martin Heidegger, ''Being and Time'', trans. John Macquarrie and Edward Robinson. New York: Harper &amp; Row, 1962.&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.67–72&lt;/ref&gt;

== Pojmovi ==

=== Aletheia ===
( Starogrčki: ἀλήθεια)

Heideggerova ideja 'aletheia', ili razotkrivanje ( {{Jezik|de|Erschlossenheit}} ), bio je pokušaj da se shvati kako stvari u svijetu izgledaju ljudskim bićima kao dio otvora u razumljivosti, kao &quot;nezatvorenost&quot; ili &quot;neskrivenost&quot;. (Ovo je Heideggerovo uobičajeno čitanje: aletheia kao {{Jezik|de|Unverborgenheit}} , &quot;neskrivenost&quot;. ) &lt;ref&gt;Rodney R. Coltman, [https://books.google.gr/books?id=DUEjKCKhigMC&amp;dq=Aletheia+verborgenheit&amp;source=gbs_navlinks_s ''The Language of Hermeneutics: Gadamer and Heidegger in Dialogue''], SUNY Press, 1998, p. 38.&lt;/ref&gt; Usko je povezano s pojmom razotkrivanja svijeta, načinom na koji stvari dobivaju svoj smisao kao dio holistički strukturirane, unaprijed protumačene pozadine značenja. U početku je Heidegger želio da aletheia predstavlja reinterpretiranu definiciju [[Istina|istine]] . Međutim, kasnije je ispravio povezanost aletheia-e s istinom.

=== Apofantički ===
( {{Njem.|apophantisch}}   )

Tvrdnja (za razliku od pitanja, sumnje ili izrazitijeg smisla) je ''apofantička'' . To je izjava koja prikriva značenje i umjesto toga daje nešto što je pri ruci. Na primjer, &quot;Predsjednik je na godišnjem odmoru&quot; i &quot;Sol je natrijev klorid&quot; su rečenice koje, zbog svog apofantičnog karaktera, 'Oni' lako mogu pokupiti i ponoviti u vijestima i tračevima. Međutim, stvarno 'spremno u ruci' značenje i kontekst mogu se izgubiti.

=== Biti-u-svijetu ===
( {{Njem.|In-der-Welt-sein}}  )

Biti-u-svijetu Heideggerova je zamjena za pojmove kao što su subjekt, objekt, svijest i svijet. Za njega, rascjep stvari na subjekt/objekt, kakav se nalazi u zapadnoj tradiciji, pa čak i u jeziku, mora biti prevladan, kao što je naznačeno korijenskom strukturom [[Edmund Husserl|Husserlovog]] i Brentanovog koncepta intencionalnosti, tj. da je sva svijest svijest o nečemu, da ne postoji svijest, kao takva, odsječena od objekta (bilo da se radi o misli ili percepciji). Niti postoje objekti bez neke svijesti koja ih promatra ili je uključena u njih.

Na najosnovnijoj razini ''bivanja-u-svijetu,'' Heidegger primjećuje da uvijek postoji raspoloženje, raspoloženje koje nas &quot;napada&quot; u nereflektiranoj odanosti čovječanstva svijetu. Raspoloženje ne dolazi ni &quot;izvana&quot; ni &quot;iznutra&quot;, već proizlazi iz bivanja-u-svijetu. Osoba se može okrenuti od raspoloženja, ali to je samo prema drugom raspoloženju, kao dijelu fakticiteta . Samo s raspoloženjem netko smije susresti stvari u svijetu. ''Dasein'' (supojam za biti-u-svijetu) ima otvorenost prema svijetu koja je konstituirana usklađenošću raspoloženja ili stanja uma. Kao takav, ''Dasein'' je &quot; bačena &quot; &quot;projekcija&quot; ( {{Jezik|de|geworfener Entwurf}} ), projicira se na mogućnosti koje stoje pred njim ili mogu biti skrivene, te tumači i razumije svijet u smislu mogućnosti. Takvo projektiranje nema nikakve veze s pristajanjem na plan koji je već smišljen. To nije plan. ''Dasein'' sebe uvijek shvaća u smislu mogućnosti. Razumijevamo: ''Dasein'' vidi sebe u mogućnostima. 

=== Biti-prema-smrti ===
( {{Njem.|Sein-zum-Tode}}  )

Biti-prema-smrti nije orijentacija koja dovodi ''Dasein'' bliže svom kraju, u smislu kliničke smrti, već je prije način postojanja. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.247.&lt;/ref&gt; Biti-prema-smrti odnosi se na proces rasta kroz svijet gdje određeno predviđanje vodi ''Dasein'' ka stjecanju autentične perspektive. Izvor predviđanja je strah od smrti. U analizi vremena 'biti-prema-smrti' se otkriva kao trostruko stanje [[Bitak|Bića]] . Vrijeme, sadašnjost i pojam &quot;vječnog&quot; načini su temporalnosti, kako čovječanstvo gleda na vrijeme. Za Heideggera je to vrlo različito od pogrešnog pogleda na vrijeme kao linearni niz prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Umjesto toga, on to vidi kao ekstazu, izvan-sebe, budućih projekcija (mogućnosti) i nečijeg mjesta u povijesti kao dijela svoje generacije. Mogućnosti su, dakle, sastavni dio razumijevanja vremena; projekti, ili bačena projekcija u-svijetu, su ono što apsorbira i usmjerava ljude. Budućnost, kao smjer prema budućnosti koja uvijek sadrži prošlost – ono što je bilo – primarni je modus ''Dasein'' temporalnosti.

Smrt je ta mogućnost koja je apsolutna nemogućnost Daseina . Kao takva, ne može se usporediti ni s jednim drugim završetkom ili &quot;istrčavanjem&quot; nečega. Na primjer, nečija smrt nije empirijski događaj. Za Heideggera, smrt je ''Dasein-ovo'' 'najvlastitije' (ona je ono što osvjetljava ''Dasein'' u njegovoj individualnosti), ona je nerelacijska (nitko ne može nekome oduzeti nečiju smrt ili umrijeti umjesto njega, a vlastitu smrt ne možemo shvatiti kroz smrt drugog ''Daseina'') i smrt se ne može nadmašiti te izbjeći. &quot;Još ne&quot; života uvijek je već dio ''Daseina'': &quot;čim čovjek oživi, odmah je dovoljno star da umre.&quot; Trostruki uvjet smrti stoga je istovremeno nečija &quot;najvlastitija mogućnost-za-bivanje, ne-odnosna, i ne može  se oduzeti&quot;. Smrt je određena u svojoj neizbježnosti, ali autentično Bivanje-prema-smrti razumije neodređenu prirodu vlastite neizbježne smrti - nikad se ne zna kada ili kako će doći. Međutim, ta neodređenost ne stavlja smrt u neko daleko, buduće &quot;ne-još&quot;; autentični Bitak-prema-smrti shvaća nečiju individualnu smrt kao uvijek već njegov dio. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.255.&lt;/ref&gt;

Uz prosječnu, svakodnevnu (normalnu) raspravu o smrti, sve se to prikriva. &quot;Oni&quot; govore o tome na izbjegavajući način, prenose to kao nešto što se događa u nekom trenutku, ali još nije &quot;prisutno pri ruci&quot; kao ''stvarnost'', i skrivaju njen karakter kao nečiiju 'najvlastitiju' mogućnost, predstavljajući je kao da ne pripada nikome posebno. Postaje obezvrijeđena - redefinirana kao neutralan i prizeman aspekt postojanja koji ne zaslužuje autentično razmatranje. &quot;Umire se&quot; tumači se kao činjenica i znači &quot;nitko ne umire&quot;. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.253-4.&lt;/ref&gt;

S druge strane, autentičnost izvlači ''Dasein'' iz &quot;Onih&quot;, dijelom otkrivajući njegovo mjesto kao dijela &quot;Onih&quot;. Heidegger tvrdi da ''Autentično bivanje-prema-smrti'' poziva ''Daseinovo'' individualno jastvo izvan njegovog {{'}}oni' i oslobađa ga da prevrednuje život sa stajališta konačnosti. Čineći to, ''Dasein'' se otvara za &quot; tjeskobu/strepnju&quot;, koja se naizmjenično prevodi kao &quot;strah&quot; ili kao &quot;tjeskoba&quot;. Tjeskoba, za razliku od straha, nema nikakav poseban razlog za strah; to je tjeskoba pred Bivanjem-u-svijetu općenito — to jest, tjeskoba pred Daseinovim vlastitim ja. Strah je šokantna individuacija Daseina, kada shvati da nije kod kuće u svijetu ili kada se nađe licem u lice sa svojom vlastitom negostoljubivošću (njem. {{Jezik|de|Unheimlich}} , &quot;nije kao doma&quot;). Pri Dasein individuaciji, on biva otvoren za slušanje &quot;zova savjesti&quot; (njemački {{Jezik|de|Gewissensruf}} ), koji dolazi od Dasienovog vlastitog Ja kada želi biti svoje Ja. Ovo Ja je tada otvoreno istini, shvaćenoj kao neskrivenost (grč. aletheia ). U ovom trenutku vizije, Dasein razumije skriveno kao i samu skrivenost, ukazujući na Heideggerovo redovito sjedinjavanje suprotnosti; u ovom slučaju istina i neistina. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.260–74.&lt;/ref&gt;

=== Biti sa ===
( {{Njem.|Mitsein}}  )

Pojam &quot;Biti-sa&quot; odnosi se na ontološku karakteristiku ljudskog bića, da je ono uvijek već {{Efn|By &quot;[[always already]]&quot; Heidegger means that every phenomenological inspection of the human being finds this characteristic. It is not founded on something else.}} s drugima svoje vrste. Ovu tvrdnju ne treba shvatiti kao činjeničnu izjavu o pojedincu, da se on trenutno nalazi u prostornoj blizini jednog ili više drugih pojedinaca, već prije izjavu o biću svakog čovjeka, da se u strukturama njegovog bivanja-u-svijetu nalazi implicitna referenca na druge ljude, jer se ne može živjeti bez drugih. Ljudi su nazvani (od drugih, ne Heidegger) &quot;ultrasocijalnim&quot; &lt;ref&gt;Haidt, Jonathan. ''The Happiness Hypothesis: Finding Modern Truth in Ancient Wisdom''. New York: Basic Books, 2006, pp. 47 ff.&lt;/ref&gt; i &quot;obvezno društvenim&quot;. &lt;ref&gt;de Waal, Frans. ''Primates and Philosophers: How Morality Evolved''. Princeton: Princeton University Press, 2006, p. 4.&lt;/ref&gt; Heidegger, iz svoje fenomenološke perspektive, ovu značajku ljudskog života naziva &quot;biti-sa&quot; ( {{Jezik|de|Mitsein}} ), i kaže da je bitno za biti čovjek, &lt;ref&gt;Heidegger 1962, p. 156, H.125.&lt;/ref&gt; klasificirajući kao neautentično kada osoba ne uspijeva prepoznati koliko i na koji način netko misli o sebi i kako se obično ponaša pod utjecajem našeg društvenog okruženja. Heidegger ga svrstava u autentično kada netko obrati pozornost na taj utjecaj i samostalno odluči hoće li se s njim složiti ili ne. Živjeti potpuno bez takvog utjecaja, međutim, nije opcija u Heideggerovom gledištu.

=== Briga ===
( {{Njem.|Sorge}}  )

Temeljna osnova bivanja-u-svijetu nije, za Heideggera, materija ili duh, nego briga:&lt;blockquote&gt;Dasein-ov fakticitet je takav da se njegovo Bivanje-u-svijetu uvijek rasprši ili čak podijeli na određene načine Bivanja-u. Mnoštvo takvih pokazuju sljedeći primjeri: imati posla s nečim, proizvoditi nešto, baviti se nečim i paziti na to, koristiti se nečim, odreći se nečega i pustiti to, poduzeti, ostvariti, dokazati, ispitivati, smatrati, raspravljati, utvrđivati. . . . &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.56&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;Svi ovi načini Bivanja-u imaju brigu ( {{Jezik|de|Sorge}} , [[wiktionary:cura|briga]] ) kao svoju vrstu Bivanja. Baš kao kada znanstvenik istražuje ili pretražuje i pri tom pretpostavlja neutralnost, može se vidjeti da ispod toga postoji raspoloženje, briga znanstvenika da otkrije nove ideje ili teorije

=== Čistac ===
( {{Njem.|Lichtung}}  )

Na njemačkom riječ Lichtung znači čistina, kao npr. čistina u šumi. Budući da je njen korijen njemačka riječ za svjetlo ( {{Jezik|de|Licht}} ), ponekad se prevodi i kao &quot;osvjetljenje&quot;, a kod Heideggera se odnosi na nužnost čistine na kojoj se bilo što može pojaviti, čistine na kojoj se neka stvar ili ideja može pokazati i biti neskrivena. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.133&lt;/ref&gt; Obratite pažnju na odnos koji ovo ima s ''Aletheiom'' (pogledajte glavni članak ili gornji unos) i otkrivanjem .

Bića ( {{Jezik|de|Seiendes}} ), ali ne i sam Bitak ( {{Jezik|de|Sein}} ), ističu se kao na čistini, ili fizički kao u prostoru. &lt;ref&gt;This notion of the clearing, or of aspects pertaining to the leeway, spacing, giving room, and dwelling is treated in: [[Nader El-Bizri]] &quot;ON KAI KHORA: Situating Heidegger between the Sophist and the Timaeus,&quot; ''Studia Phaenomenologica'', Vol. IV, Issues 1-2 (2004), pp. 73–98; [[Nader El-Bizri]], &quot;Being at Home Among Things: Heidegger's Reflections on Dwelling&quot;, ''Environment, Space, Place'', Vol. 3 (2011), pp. 47–71; Nader El-Bizri, &quot;On Dwelling: Heideggerian Allusions to Architectural Phenomenology&quot;, Studia UBB. Philosophia, Vol. 60, No. 1 (2015): 5-30. See also [[Khôra]] and [[Phenomenology (architecture)]] in addition to the 'architecture' section under the main Heidegger entry on Wikipedia.&lt;/ref&gt; Stoga, piše Hubert Dreyfus, &quot;stvari se pokazuju u svjetlu našeg razumijevanja postojanja.&quot; &lt;ref&gt;Hubert Dreyfus, ''Being-in-the-World''. Cambridge: MIT Press, 1995. p. 163&lt;/ref&gt; Tako čistac omogućuje otkrivanje bića ( {{Jezik|de|Seiendes}} ), kao i pristup Daseinovu vlastitom biću. Čistac nije, samo po sebi, entitet koji se može spoznati izravno, u smislu u kojem se zna o entitetima svijeta. Kao što Heidegger piše u ''O podrijetlu umjetničkog djela'' :&lt;blockquote&gt;Usred bića kao cjeline pojavljuje se otvoreno mjesto. Postoji čistina, rasvjeta. S obzirom na ono što jest, bićima je  ovaj čistac u većeg stupnja nego što su bića. Ovo otvoreno središte stoga nije okruženo onim što jest; nego samo svjetlosno središte okružuje sve što jest, poput Ništa koje jedva poznajemo. Ono što jest može biti, kao biće, samo ako stoji unutar i ističe se unutar onoga što je osvijetljeno na ovoj čistini. Samo ta čistina daje i jamči nama ljudima prolaz do onih bića koja mi sami nismo i pristup biću koje mi sami jesmo. &lt;ref&gt;Heidegger, M. 2001, On the Origin of the Work of Art. In Poetry, language, thought. (A. Hofstadter, Trans.) (1st ed.). New York: Perennical Classics. (Original work published 1971)&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;

=== Destrukcija ===
Utemeljen u djelu [[Martin Luther|Martina Luthera]], &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Crowe|first=Benjamin|title=Heidegger's Religious Origins: Destruction and Authenticity|date=2006|publisher=Indiana University Press|isbn=0253347068|edition=Hardcover|location=Bloomington, IN|page=2; also see 7|quote=Heidegger... chose a name for it which itself reflects the importance of Luther to his thinking: '''Destruktion''', a Germanized version of the term '''destructio''' used quite frequently in Luther's early writings.|author-link=Benjamin D. Crowe}}&lt;/ref&gt; Heidegger konceptualizira filozofiju kao zadatak uništavanja [[Ontologija|ontoloških koncepata]], uključujući obična svakodnevna značenja riječi kao što su vrijeme, povijest, bitak, teorija, smrt, um, tijelo, materija, logika itd.:&lt;blockquote&gt;Kada tradicija tako postane gospodarom, čini to na takav način da ono što 'prenosi' bude toliko nedostupno, proksimalno i djelomično, da postaje prilično skriveno. Tradicija uzima ono što je došlo do nas i predaje to samoočiglednosti; ona blokira naš pristup onim iskonskim 'izvorima' iz kojih su kategorije i pojmovi koji su nam predani sasvim istinski izvučeni. Doista, to nas tjera da zaboravimo da su imali takvo podrijetlo i tjera nas da pretpostavimo da je nužnost vraćanja tim izvorima nešto što ne trebamo ni razumjeti. ( ''Bitak i vrijeme'', str. 43)&lt;/blockquote&gt;Heidegger smatra da se tradicija tu i tamo može kalcificirati:&lt;blockquote&gt;Ako je pitanje Bića da treba učiniti transparentnom vlastitu povijest, tada se ova okorjela tradicija mora olabaviti, a skrivanja koja je ona donijela razriješiti. Mi shvaćamo ovaj zadatak kao zadatak u kojem, uzimajući pitanje Bića kao svoj trag, trebamo uništiti tradicionalni sadržaj drevne ontologije sve dok ne dođemo do onih iskonskih iskustava u kojima smo postigli svoje prve načine određivanja prirode Bića - načine koje su nas od tada vodili. ( ''Bitak i vrijeme'', str. 44)&lt;/blockquote&gt;Heidegger potom primjećuje pozitivnost svog projekta {{Jezik|de|Destruktion}} :&lt;blockquote&gt;...nema nikakve veze s opakim relativiziranjem ontoloških stajališta. Ali ovo uništenje jednako je daleko od negativnog osjećaja otresanja ontološke tradicije. Moramo, naprotiv, istaknuti pozitivne mogućnosti te tradicije, a to znači zadržati je u njezinim granicama; a granice su zauzvrat dane činjenično načinom na koji je pitanje formulirano u to vrijeme, i načinom na koji je moguće polje za istraživanje time omeđeno. Sa svoje negativne strane, ovo se uništenje ne povezuje s prošlošću; njegova je kritika usmjerena na 'danas' i na prevladavajući način tretiranja povijesti ontologije. . . Ali pokopati prošlost u ništavnost (Nichtigkeit) nije svrha ovog uništenja; njegov cilj je pozitivan; njegova negativna funkcija ostaje neizražena i neizravna. ( ''Bitak i vrijeme'', str. 44)&lt;/blockquote&gt;

=== ''Dasein'' ===
U svom nastojanju da redefinira čovjeka, Heidegger uvodi izjavu: 'najvlastitije od Daseina sastoji se u njegovom postojanju'. &lt;ref&gt;BT, 68&lt;/ref&gt; Heidegger konceptualizira postojanje oko jedinstvenih osobina čovjeka, za kojeg smatra da je &quot;biće za koje je njegovo vlastito biće pitanje za njega&quot;. &lt;ref&gt;BT, 33&lt;/ref&gt; U Heideggerovom gledištu, čovjek definira svoje vlastito biće svojim djelovanjem i izborima, te je sposoban birati među mogućnostima, aktualizirajući barem jednu od raspoloživih mogućnosti dok pritom zatvara druge. Ovo hvaćanje samo nekih mogućnosti definira čovjeka kao jednu vrstu sebe, a ne drugu: nepošten izbor definira osobu kao nepoštenu, popravljanje razbijenih prozora definira osobu kao staklara i tako dalje. Ti se izbori donose kontinuirano i svakodnevno, pa je čovjek u stanju definirati sebe kako se kreće. Stoga je živjeti život osobe stvar stalnog zauzimanja stava o vlastitom osjećaju sebe, a nečiji osjećaj sebe definira se zauzimanjem tog stajališta. Kako nijedan izbor nije 'jednom zauvijek', čovjek mora neprestano birati za svoj osjećaj sebe.

Ovome se dodaje da postojanje svega ostalog na planetu predstavlja pitanje za čovjeka, budući da se čovječanstvo bavi stvarima onakvima kakve jesu i osobama onakvima kakve jesu. Samo se ljudske osobe, na primjer, odnose prema drugima smisleno i smisleno se uklapaju u i s drugim stvarima i/ili aktivnostima. Samo se čovjek, biće koje je u načinu postojanja, može susresti s drugim entitetom u njegovom instrumentalnom karakteru. Opet, 'imati pitanje' znači biti zabrinut zbog nečega i brinuti se za nešto. Drugim riječima, biće od ''Dasein''  u smislu postojanja je tako konstituirano da u samom svom biću ima brižan odnos prema vlastitom biću. Ovaj odnos nije teorijski ili samorefleksivan, već prije predteorijski odnos koji Heidegger naziva odnosom ili odjeljkom razumijevanja. ''Dasein''  shvaća sebe u vlastitom biću ili ''Dasein''  je na način da mu se njegovo biće uvijek otkriva. To je otkrivanje bića ono što razlikuje ''Dasein''  od svih drugih bića. Ovakav način postojanja ''Dasein''a u kojim postoji odnos sa sobom naziva se 'egzistencija'. &lt;ref&gt;BT, 32&lt;/ref&gt; Nadalje, bitno je imati jasno razumijevanje izraza 'najvlastitiji'. To je hrvatski prijevod njemačkog {{Jezik|de|wesen}} obično se prevodi kao 'suština' ('što-istvo'). Glagolski oblik njemačkog izraza {{Jezik|de|wesen}} približava se indijskom korijenu vasati, što znači stanovanje, život, rast, sazrijevanje, kretanje itd. Dakle, ovaj verbalni dinamički karakter impliciran u riječi {{Jezik|de|wesen}} treba imati na umu kako bismo razumjeli nijansu heideggerovske upotrebe 'egzistencije'. Ako tradicionalno {{Jezik|de|wesen}} bilo prevedeno kao bit u smislu 'što', za Heideggera takav prijevod nije prikladan za razumijevanje onoga što je jedinstveno ljudsko. Heidegger preuzima oblik postojanja od [[Latinski jezik|latinske]] riječi {{Jezik|la|ex-sistere}} (izvan sebe) s naznakom jedinstvene karakteristike bića čovjeka u smislu dinamičkog &quot;kako&quot; nasuprot tradicionalnom poimanju u smislu &quot;što&quot;. Stoga postojanje za Heideggera znači kako ''Dasein''  u samom svom načinu postojanja uvijek je izvan sebe u odnosu na relaciju, brigu. Stoga treba strogo razlikovati ono što je ''Daseinu'' 'najvlastitije' od onih drugih načina bića. 'Najvlastitije' Heidegger zove izrazom 'egzistencija' za bitak čovjeka. Za ono što je najvlastitije drugim vrstama bića, on koristi izraz prisutno-pri ruci. Različiti elementi Egzistencije nazivaju se 'egzistencijali', a elementi onoga što je prisutno-pri-ruci zovu se 'kategorije'. Prema Heideggeru &quot;samo čovjek postoji, sve ostale stvari jesu (ne postoje)&quot;. Važno je razumjeti da ovaj pojam 'egzistencije' kao onoga što je čovjeku najviše vlastito nije statičan koncept koji treba jednom zauvijek definirati u smislu sadržaja, već se mora razumjeti u smislu nečega što varira od pojedinca do pojedinca i s vremena na vrijeme za razliku od drugih bića koja imaju fiksnu suštinu. Ono biće čije je najvlastitije u načinu postojanja naziva se ''Dasein''. Na njemačkom, {{Jezik|de|da}} ima prostornu konotaciju ili biti 'tamo' ili 'ovdje'. ''Dasein'' stoga može značiti jednostavno &quot;biti tamo ili ovdje&quot;. U njemačkom bi se moglo odnositi i na postojanje (za razliku od suštine) nečega, posebno čovjeka. Međutim, Heidegger ovom pojmu pridaje novo ontološko značenje. Njemački izraz {{Jezik|de|Dasein}} sastoji se od dvije komponente: {{Jezik|de|Da}} i {{Jezik|de|sein}} . U Heideggerovskoj upotrebi, sufiks {{Jezik|de|-sein}} stoji za bitak čovjeka u načinu postojanja i {{Jezik|de|Da-}} stoji za trostruko razotkrivanje. Prema Heideggeru, biće čovjeka je na način trostrukog razotkrivanja. Odnosno, ontološka jedinstvenost čovjeka sastoji se u tome što njegovo biće postaje {{Jezik|de|da}} /sfera, gdje ''Dasein'' otkriva ne samo vlastito biće, nego i biće drugih neljudskih bića, kao i fenomen svijeta. Otuda za Heideggera pojam ''Dasein''  naziv je za ontološku strukturu ontičkog ljudskog bića.

=== Razotkrivanje ===
 
( {{Njem.|Erschlossenheit}}  )

Hubert Dreyfus i Charles Spinosa pišu: &quot;Prema Heideggeru, naša je priroda biti otkrivači svijeta. To jest, pomoću naše opreme i koordiniranih praksi mi ljudska bića otvaramo koherentne, različite kontekste ili svjetove u kojima opažamo, osjećamo, djelujemo i mislimo.&quot; &lt;ref&gt;Hubert Dreyfus and Charles Spinosa, &quot;Further Reflections on Heidegger, Technology and the Everyday,&quot; in Nikolas Kompridis, ed. ''Philosophical Romanticism'', New York: Routledge, 2006, 265.&lt;/ref&gt;

Heidegger učenjak Nikolas Kompridis piše: &quot;Otkrivanje svijeta odnosi se, s namjernom dvosmislenošću, na proces koji se zapravo događa na dvije različite razine. Na jednoj razini, odnosi se na razotkrivanje već interpretiranog, simbolički strukturiranog svijeta; svijet, onaj unutar kojeg se uvijek već nalazimo. Na drugoj razini, odnosi se jednako na razotkrivanje novih horizonata značenja kao i na razotkrivanje prethodno skrivenih ili netematiziranih dimenzija značenja.” &lt;ref&gt;Nikolas Kompridis, &quot;On World Disclosure: Heidegger, Habermas and Dewey,&quot; Thesis Eleven 1994; 37; 29-45.&lt;/ref&gt;

=== Diskurs ===
( {{Njem.|Rede}}  ) Ontološko-egzistencijalna struktura ''Daseina'' sastoji se od &quot;bačenosti&quot; ( {{Jezik|de|Geworfenheit}} ), &quot;projekcija&quot; ( {{Jezik|de|Entwurf}} ), i &quot;biti-zajedno-sa&quot; ( {{Jezik|de|Sein-bei}} ). Ova tri temeljna obilježja postojanja neodvojivo su vezana za &quot;diskurs&quot; ( {{Jezik|de|Rede}} ), shvaćen kao najdublje razvijanje jezika. &lt;ref&gt;Parvis Emad, ''On the Way to Heidegger’s Contributions to Philosophy'', University of Wisconsin Press, 2007, p. 189.&lt;/ref&gt;

=== Oprema ===
( {{Njem.|das Zeug}}  ) {{Jezik|de|Das Zeug}} odnosi se na predmet u svijetu s kojim imamo smislene poslove. Gotovo neprevodiv izraz, Heideggerova oprema može se smatrati zbirnom imenicom, tako da nikada nije prikladno nazvati nešto 'opremom'. Umjesto toga, njegova upotreba često odražava da znači alat ili kao &quot;da bi nešto&quot; za ''Daseina''. Alati, u ovom kolektivnom smislu, i budući da su ''spremni u ruci'', uvijek postoje u mreži drugih alata i organizacija, npr. papir je na stolu u sobi na sveučilištu. Obično je neprikladno vidjeti takvu opremu samu ili kao nešto što ''je prisutno pri ruci'' .

Drugi, manje prozaičan način razmišljanja o 'opremi' je kao o 'stvari s kojom se može raditi' oko nas, zajedno sa svojim kontekstom. &quot;Papir s kojim se može raditi stvari, sa stola, na sveučilištu, u gradu, u svijetu, u svemiru.&quot; 'Oprema' se odnosi na stvar, njezine mogućnosti korisnosti i njezin kontekst.

=== {{Jezik|de|Ereignis}} ===
{{Jezik|de|Ereignis}} često se prevodi kao &quot;događaj&quot;, ali se bolje razumije u smislu nečega što &quot;dolazi u vidokrug&quot;.

Ereignis se pojavljuje u Heideggerovim kasnijim djelima i nije ga lako sažeti. Najodrživiji tretman teme javlja se u zagonetnim i teškim ''Prilozima filozofiji'' . 

=== Postojanje ===
{{Glavni|Existentiel}}
( {{Njem.|Existenz}}  )

=== Existenziell ===
{{Glavni|Existentiel}}
( {{Njem.|Existenziell}}  )

=== Fundamentalna ontologija ===
Tradicionalna ontologija pita &quot;Zašto nešto postoji?&quot;, dok se Heideggerova temeljna ontologija pita &quot;Što znači da nešto postoji?&quot; . Taylor Carman piše (2003.) da je Heideggerova &quot;temeljna ontologija&quot; temeljna u odnosu na tradicionalnu ontologiju u tome što se tiče &quot;onoga što svako razumijevanje entiteta nužno pretpostavlja, naime, naše razumijevanje onoga na temelju čega su entiteti entiteti.&quot; &lt;ref&gt;Information Heidegger's Analytic Interpretation, Discourse and Authenticity in Being and Time, pp. 8 - 52&lt;/ref&gt;

=== {{Jezik|de|Gelassenheit}} ===
Često se prevodi kao &quot;oslobađanje&quot;. &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Heidegger|first=Martin|url=https://books.google.com/books?id=TAU5TrvkX2wC|title=Country Path Conversations|publisher=[[Indiana University Press]]|others=Translated by Bret W. Davis|year=2010|isbn=978-0-253-00439-0|location=[[Bloomington, Indiana]]|page=[https://books.google.com/books?id=TAU5TrvkX2wC&amp;pg=PR11 xi]|id=|quote=I have followed the established consensus in translating this term as 'releasement.' However, it should be kept in mind that the traditional and still commonly used German word conveys a sense of 'calm composure,' especially and originally that which accompanies an existential or religious experience of letting-go, being-let, and letting-be.}}&lt;/ref&gt;  Heidegger je izraz posudio iz kršćanske mistične tradicije, otprilike od [[Meister Eckhart|Meistera Eckharta]] . &lt;ref name=&quot;Hackett&quot;&gt;{{Citiranje knjige|url=https://books.google.com/books?id=LvQYpn5OlvkC|title=A Companion to Meister Eckhart|publisher=[[Brill Publishers|BRILL]]|year=2012|isbn=978-9-004-18347-6|editor-last=Hackett|editor-first=Jeremiah|location=[[Leiden]]|page=[https://books.google.com/books?id=LvQYpn5OlvkC&amp;pg=689 689]|id=}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Heidegger|first=Martin|url=https://books.google.com/books?id=TAU5TrvkX2wC|title=Country Path Conversations|date=14 June 2010|others=Translated by Bret W. Davis|isbn=9780253004390|page=[https://books.google.com/books?id=TAU5TrvkX2wC&amp;pg=PR11 xi]|quote=The word Gelassenheit [...] has a long history in German thought. It was coined by Meister Eckhart in the thirteenth century and subsequently used by a number of other mystics, theologians, and philosophers.}}&lt;/ref&gt; 

=== {{Jezik|de|Geworfenheit}} ===
de. Geworfenheit opisuje čovjekove pojedinačne egzistencije kao &quot;bačenost&quot; (geworfen) u svijet. Za Williama J. Richardsona, Heidegger je upotrijebio ovaj jedinstveni izraz, &quot;bačenost&quot;, da &quot;opiše [ta] dva elementa izvorne situacije, nekontrolu nad vlastitim podrijetlom i referentnu ovisnost o drugim bićima&quot;.
[[Datoteka:Bühlerhöhe.jpg|mini| Hotel Bühlerhöhe Dvorac (&quot;[[wiktionary:Höhe|visina Bühl&quot;]] )]]

=== {{Jezik|de|Kehre}} ===
Kehre, ili &quot;zaokret&quot; (die Kehre) izraz je koji Heidegger rijetko koristi, ali ga upotrebljavaju komentatori koji se pozivaju na promjenu u njegovim spisima već 1930. godine koja je postala jasno uspostavljena 1940-ih. Ponavljajuće teme koje karakteriziraju veći dio Kehre uključuju poeziju i tehnologiju. Komentatori (npr.  [[William J. Richardson]]) opisuju, na različite načine, promjenu fokusa ili veliku promjenu u pogledu.

''Uvod u metafiziku'' iz 1935. &quot;jasno pokazuje pomak&quot; prema jeziku s prethodnog naglaska na {{Jezik|de|Dasein}} u ''Bitku i vremenu'' osam godina ranije, prema eseju Briana Barda iz 1993. pod naslovom &quot;Heideggerovo čitanje Heraklita&quot;. &lt;ref&gt;Brian Bard, 1993, essay, see sections one and three https://sites.google.com/site/heideggerheraclitus/&lt;/ref&gt; U predavanju iz 1950. Heidegger je formulirao poznatu izreku &quot; Jezik govori &quot;, kasnije objavljenu u zbirci eseja {{Jezik|de|Unterwegs zur Sprache}} iz 1959. , a sabrano u engleskoj knjizi ''Poetry, Language, Thought'' iz 1971. godine. &lt;ref name=&quot;Lyon06&quot;&gt;Lyon, James K. [https://books.google.com/books?id=vB_Tv7A9oI8C ''Paul Celan and Martin Heidegger: an unresolved conversation, 1951–1970''], pp. 128–9&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;Philipse98&quot;&gt;Philipse, Herman (1998) ''Heidegger's philosophy of being: a critical interpretation'', p. 205&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;Heidegger (1971) ''Poetry, Language, Thought'', translation and introduction by Albert Hofstadter, pp. xxv and 187ff&lt;/ref&gt;

Ovu navodnu promjenu — ovdje primijenjenu na oko trideset godina Heideggerove 40-godišnje spisateljske karijere — opisali su komentatori s vrlo različitih stajališta; uključujući i promjenu prioriteta s ''Bitka i vremena'' na ''Vrijeme i bitak'' — naime, s prebivanja (biti) u svijetu na djelovanje (vrijeme) u svijetu.  &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Heidegger|first=Martin|url=https://books.google.com/books?id=mr_U4MOjJuYC|title=On Time and Being|publisher=[[University of Chicago Press]]|others=Translated by Joan Stambaugh|year=2002|isbn=0-226-32375-7|location=Chicago|chapter=Time and Being|chapter-url=https://books.google.com/books?id=mr_U4MOjJuYC&amp;pg=PA1}}&lt;/ref&gt;  (Ovaj aspekt, posebno esej iz 1951., utjecao je na nekoliko značajnih teoretičara, uključujući Christiana Norberg-Schulza, Dalibora Veselyja, Josepha Rykwerta, [[Daniel Libeskind|Daniela Libeskinda]] i filozofa Nadera El-Bizrija . ) &lt;ref&gt;Refer to a recent study on Heidegger's conception of &quot;dwelling&quot; as set in: [[Nader El-Bizri]], 'On Dwelling: Heideggerian Allusions to Architectural [[Phenomenology (philosophy)|Phenomenology]]', [http://studia.ubbcluj.ro/download/pdf/920.pdf ''Studia UBB Philosophia'' 60 (2015): 5-30]. See also the related article on Heidegger's reflections on Plato's [[khôra]] in: [[Nader El-Bizri]], &quot;''On kai [[khôra]]'': Situating Heidegger between the ''Sophist'' and the ''Timaeus''&quot;, ''Studia Phaenomenologica'', Vol. IV, Issue 1–2 (2004), pp. 73–98.&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Davies|first=Paul|date=April 11, 2017|title=Martin Heidegger (1889-1976)|url=https://www.architectural-review.com/essays/reputations/martin-heidegger-1889-1976}}&lt;/ref&gt;

Drugi tumači vjeruju da &quot; {{Jezik|de|Kehre}} &quot; ne postoji ili je njegov značaj prenaglašen. Thomas Sheehan (2001.) vjeruje da je ova navodna promjena &quot;daleko manje dramatična nego što se obično sugerira&quot;, te je uključivala promjenu u fokusu i metodi. &lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;Thomas Sheehan, &quot;Kehre and Ereignis, a proglenoma to Introduction to Metaphysics&quot; in &quot;A companion to Heidegger's Introduction to Metaphysics&quot; page 15, 2001,&lt;/ref&gt; Sheehan tvrdi da se tijekom svoje karijere Heidegger nikada nije usredotočio na &quot; [[bitak]] &quot;, već je radije pokušao definirati &quot;[ono što] donosi bitak kao datost entiteta&quot;. &lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; &lt;ref&gt;Dee also, Sheehan, &quot;Making sense of Heidegger. A paradigm shift.&quot; New Heidegger Research. London (England) 2015.&lt;/ref&gt; Mark Wrathall &lt;ref&gt;Wrathall, Mark: Heidegger and Unconcealment: Truth, Language, and History, Cambridge University Press, 2011&lt;/ref&gt; tvrdio je (2011.) da {{Jezik|de|Kehre}} ne nalazi se u Heideggerovim spisima, već je jednostavno pogrešno shvaćanje. Kao dokaz za ovo gledište, Wrathall vidi dosljednost svrhe u Heideggerovoj cjeloživotnoj potrazi i usavršavanju njegova pojma &quot;neskrivenosti&quot;.

=== Metontologija ===
Metontologija je neologizam koji je Heidegger uveo u svom kolegiju &quot;Metafizički temelji logike&quot; iz 1928. godine. Pojam se odnosi na ontičku sferu ljudskog iskustva. &lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=McNeill|first=William|year=1992|title=Metaphysics, Fundamental Ontology, Metontology 1925—1935|url=https://www.jstor.org/stable/45010876|journal=Heidegger Studies|volume=8|pages=63–79|jstor=45010876}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Overgaard|first=Søren|year=2006|title=&quot;Incarnality&quot; and Metontology: A Reply to Frank Schalow|url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00071773.2006.11006566?journalCode=rbsp20|journal=Journal of the British Society for Phenomenology|volume=37|pages=92–94|doi=10.1080/00071773.2006.11006566}}&lt;/ref&gt; Dok se ontologija bavi cijelim svijetom u širokim i apstraktnim terminima, metontologija se bavi konkretnim temama; Heidegger nudi primjere spolnih razlika i etike.

=== Ontika ===
( {{Njem.|ontisch}}  )

Heidegger koristi pojam ontika, često u suprotnosti s pojmom ontologija, kada daje deskriptivna obilježja određene stvari i &quot;jednostavne činjenice&quot; njezina postojanja. Ontičko je ono što nešto čini onim što jest.

Za pojedinca koji raspravlja o prirodi &quot;bića&quot;, nečiji ontik mogao bi se odnositi na fizičke, činjenične elemente koji proizvode i/ili su u osnovi vlastite stvarnosti - fizički mozak i njegove podstrukture. Moralisti postavljaju pitanje moralne ontike kada raspravljaju o tome postoji li vanjski, objektivni, neovisni izvor moralnosti koji nadilazi kulturu i vrijeme.

=== Ontološki ===
( {{Njem.|ontologisch}}  )

Za razliku od &quot;ontic&quot; ( {{Jezik|de|ontisch}} ), ontološki se koristi kada je u pitanju priroda ili smislena struktura postojanja. [[Ontologija]], disciplina filozofije, usredotočena je na formalno proučavanje Bića. Dakle, nešto što je ontološko bavi se razumijevanjem i istraživanjem Bića, osnove Bića ili koncepta samog Bića.

Za pojedinca koji raspravlja o prirodi &quot;bića&quot;, ontološko bi se moglo odnositi na nečije vlastito, subjektivno, fenomenološko iskustvo postojanja u prvom licu.

=== Ontološka razlika ===
Središnje mjesto u Heideggerovoj filozofiji je razlika između ''bića'' kao takvog i specifičnih entiteta. &lt;ref name=&quot;Wheeler&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Wheeler|first=Michael|date=2020|title=Martin Heidegger|url=https://plato.stanford.edu/entries/heidegger/|website=The Stanford Encyclopedia of Philosophy|publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Schalow|first=Frank|url=https://philpapers.org/rec/SCHHDO-2|title=Historical Dictionary of Heidegger's Philosophy|date=2010|publisher=Scarecrow Press|chapter=Ontological difference}}&lt;/ref&gt; On to naziva &quot;ontološkom razlikom&quot; i optužuje zapadnu tradiciju u filozofiji da je ''zaboravila'' ovu razliku, što je dovelo do pogrešnog shvaćanja &quot;bića kao takvog&quot; kao posebnog entiteta. &lt;ref name=&quot;Wheeler&quot; /&gt; &lt;ref name=&quot;Dahlstrom&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Dahlstrom|first=D. O.|url=https://www.encyclopedia.com/philosophy-and-religion/philosophy/philosophy-terms-and-concepts/ontology|title=New Catholic Encyclopedia|date=2004|publisher=Gale|chapter=Ontology}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;Korab-Karpowicz&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Korab-Karpowicz|first=W. J.|title=Heidegger, Martin|url=https://iep.utm.edu/heidegge/|website=Internet Encyclopedia of Philosophy}}&lt;/ref&gt; (Vidi [[wiktionary:reification|reifikacija]] )

=== Mogućnost ===
( {{Njem.|Möglichkeit}}  )

Möglichkeit je pojam korišten samo jednom u određenom izdanju 'Bitka i vremena'. Čini se da u tekstu taj pojam označava &quot;mogućnost čija je vjerojatnost veća od nula&quot;. Barem, kad bi se koristila u kontekstu, ovo je jedina uvjerljiva definicija.

=== Prisutno pri ruci ===
( {{Njem.|Vorhanden, vorhandenheit}}  )

S onim što je '''prisutno pri ruci''' imamo (za razliku od &quot;spremnog u ruci&quot;) stav poput znanstvenika ili teoretičara, da samo gledamo ili promatramo nešto. U viđenju entiteta kao prisutnog, promatrač se bavi samo golim činjenicama stvari ili koncepta, onako kako su prisutni i kako bi teoretizirao o tome. Ovaj način gledanja je nezainteresiran za brigu koju bi mogao imati za {{Jezik|de|Dasein}} , njegovu povijest ili korisnost. Ovaj stav se često opisuje kao postojanje u neutralnom prostoru bez nekog posebnog raspoloženja ili subjektivnosti. Međutim, za Heideggera postojanje nije potpuno nezainteresirano ili neutralno. Ima raspoloženje i dio je metafizike prisutnosti koja nastoji sve sniziti. Svojim spisima Heidegger nastoji ostvariti {{Jezik|de|Destruktion}} (vidi gore) ove metafizike prisutnosti.

'Prisutno pri ruci' nije način na koji se stvari u svijetu obično susreću, i otkriva se samo kao manjkav ili sekundaran modus, npr. kada se čekić slomi, gubi svoju korisnost i čini se da je samo tu, prisutan pri ruci . Kada se neka stvar otkrije kao prisutna pri ruci, ona se izdvaja od bilo kojeg korisnog skupa opreme, ali ubrzo gubi ovaj način prisutnosti pri ruci i postaje nešto, na primjer, što se mora popraviti ili zamijeniti.

=== Spremno u ruci ===
( {{Njem.|Griffbereit, zuhanden, zuhandenheit}}  )

U gotovo svim slučajevima čovječanstvo je uključeno u svijet na običan, a i više uključen način, poduzimajući zadatke s ciljem postizanja nečega. Uzmimo za primjer čekić: spreman je za upotrebu; koristimo ga bez teoretiziranja. Zapravo, ako bismo na to gledali kao na nešto 'prisutno pri ruci', lako bismo mogli pogriješiti. Npr. uzmemo čekić za glavu umjesto za dršku. Tek kad se slomi ili nešto pođe po zlu, možemo vidjeti čekić kao da nam je 'prisutan pri ruci', samo leži tamo. Međutim, čak i tada možda nije u potpunosti 'prisutan pri ruci', budući da se sada pokazuje kao nešto što treba popraviti ili zbrinuti, i stoga je dio ukupne naše uključenosti. U ovom slučaju njegovo Biće može se promatrati kao nespremnost za rukovanje. Heidegger ocrtava tri načina nespremnosti za rukovanje: Uočljivo (oštećeno; npr. puklo je ožičenje svjetiljke), Nametljivo (nedostaje dio koji je potreban za funkcioniranje entiteta; npr. nalazimo da nedostaje žarulja), Tvrdoglavo (kada nam je entitet prepreka u nastavku projekta; npr. lampa mi zaklanja pogled na zaslon računala).

Važno je da ono što je 'spremno u ruci' proizlazi samo iz prethodnog stava u kojem nam je stalo do onoga što se događa i vidimo čekić u kontekstu ili svijetu opreme koja je prikladna ili udaljena i koja je tu &quot;kako bi&quot; učinila nešto. U tom smislu ono što je ''spremno u ruci'' je ''primordijalno'' u usporedbi s onim '''prisutnim pri ruci''' . Pojam primordijalno ovdje ne implicira nešto iskonsko/primitivno, već upućuje na Heideggerovu ideju da se Bitak može razumjeti samo kroz ono što nam je svakodnevno i &quot;blisko&quot;. Naše svakodnevno razumijevanje svijeta nužno je dio bilo koje vrste znanstvenih ili teorijskih proučavanja entiteta 'prisutnog pri ruci'. Samo proučavanjem našeg &quot;prosječno-svakodnevnog&quot; razumijevanja svijeta, kako se ono izražava u ukupnosti naših odnosa prema 'spremnim u ruci' entitetima svijeta, možemo postaviti odgovarajuće temelje za specifična znanstvena istraživanja specifičnih entiteta unutar svijeta.

Za Heideggera u ''Bitku i vremenu'' ovo ilustrira, na vrlo praktičan način, način na koji je 'prisutno pri ruci', kao sadašnjost ili vječnost (kao, na primjer, znanstveni zakon ili Platonski oblik), počeo dominirati intelektualnom mišlju, osobito od [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]] . Da bismo razumjeli pitanje [[Bitak|bitka,]] moramo paziti da ne padnemo u ovo izravnavanje, ili zaborav bića, koje je počelo nagrizati zapadnu misao od Sokrata, vidi metafiziku prisutnosti .

=== Odlučnost ===

: (njemački: ''Entschlossenheit'' )

Odlučnost se odnosi na nečiju sposobnost &quot;otvaranja&quot; vlastitog okvira inteligibilnosti/razumijevanja (tj. davanje smisla vlastitim riječima i postupcima u uvjetima svog cjelokupnog života) i sposobnost da se prihvati &quot;zov savjesti&quot;.

=== ''Seinsvergessenheit'' ===
Ovo se različito prevodi kao &quot;zaborav bića&quot; ili &quot;nesvjesnost postojanja&quot;. Usko povezan pojam je &quot;Seinsverlassenheit&quot;, preveden kao &quot;napuštanje postojanja&quot;. Heidegger je vjerovao da prožimajući nihilizam u modernom svijetu proizlazi iz ''Seinsverlassenheita.'' &lt;ref&gt;S.L. Bartky (1967) Seinsverlassenheit in the later philosophy of Heidegger, Inquiry, 10:1-4, 74-88, DOI: 10.1080/00201746708601483&lt;/ref&gt; »Ontološka razlika«, razlika između bića kao takvog (das Sein) i bića (das Seiende), temeljna je za Heideggera. Zaborav bitka koji se, prema njemu, događa u tijeku zapadne filozofije, svodi se na zaborav ove razlike. &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Heidegger, Martin &amp;#124; Internet Encyclopedia of Philosophy|url=https://iep.utm.edu/heidegge/}}&lt;/ref&gt;

=== Svatko / Oni ===

: (njemački: ''Das Man'', što znači &quot;ljudi&quot;)

Jedan od najzanimljivijih i najvažnijih 'koncepata' u ''Bitku i vremenu'' je onaj ''Das Mana'', za koji ne postoji točan engleski ni hrvatski prijevod; različiti prijevodi i komentatori koriste različite konvencije. Često se prevodi kao &quot;Oni&quot; ili &quot;Ljudi&quot; ili &quot;Bilo tko&quot;, ali točnije se prevodi kao &quot;Svatko&quot; (kao u &quot; 'svatko' treba uvijek stići na vrijeme&quot;). Jan Patočka je za koncept ''Das Man'' označio sinonimnu oznaku ''&quot;javni anonimus&quot;'' . ''Das Man'' potječe od neosobne zamjenice u jednini ''man'' ('svatko', za razliku od 'ja', ili 'ti', ili 'on', ili 'ona', ili 'oni'). I njemački ''muškarac'' i engleski 'one' su neutralni ili neodređeni u pogledu roda i, čak, u određenom smislu, broja, iako obje riječi sugeriraju neodređenu množinu. Semantička uloga riječi ''man'' u njemačkom jeziku gotovo je identična onoj riječi ''one'' u engleskom jeziku ili riječi ''svatko'' u hrvatskom jeziku..

Heidegger se poziva na ovaj koncept ''Svakog'' u objašnjavanju neautentičnih načina postojanja, u kojima Dasein, umjesto da stvarno izabere nešto učiniti, to čini samo zato što &quot;to je ono što svatko čini&quot; ili &quot;to je ono što ljudi čine&quot;. Dakle, ''das Man'' nije ispravan ili mjerljiv entitet, već prije amorfni dio društvene stvarnosti koji učinkovito funkcionira na način na koji čini kroz ovu neopipljivost.

''Das Man'' konstituira mogućnost Daseinovog Bića, pa se tako za ''das Mana'' ne može reći da je netko određen. Umjesto toga, postojanje 'onih' poznato nam je kroz, na primjer, jezične konvencije i društvene norme. Heidegger tvrdi da &quot;oni&quot; propisuju nečije stanje uma i određuju što i kako netko 'vidi'”.

Da navedem primjere: kada se netko poziva na ono što je opće poznato, kaže se &quot;svatko izbjegava činiti tako nešto&quot;; Kada netko sjedi u automobilu ili autobusu ili čita novine, sudjeluje u svijetu 'onih'. Ovo je značajka 'Onih' kako funkcionira u društvu, autoritet koji nema poseban izvor. U ne moralnom smislu Heidegger suprotstavlja &quot;autentično ja&quot; (&quot;moje vlastito ja&quot;) s &quot;njihovim ja&quot; (&quot;moje neposjedovano ja&quot;).

Ovome srodni koncept je koncept ''apofantičke tvrdnje'' .

=== Svijet ===

: (njemački: ''Welt'' ) 
Heidegger nam daje četiri načina upotrebe pojma svijet:

:: 1. &quot;Svijet&quot; se koristi kao ontički pojam i označava sveukupnost stvari koje mogu biti 'prisutne pri ruci' unutar svijeta.

:: 2. &quot;Svijet&quot; funkcionira kao ontološki pojam i označava Bitak onih stvari koje smo upravo spomenuli. I doista, 'svijet' može postati pojam za bilo koje područje koje obuhvaća mnoštvo entiteta: na primjer, kada se govori o 'svijetu' jednog matematičara, 'svijet' označava područje mogućih objekata matematike.

:: 3. &quot;Svijet&quot; se može shvatiti u drugom ontičkom smislu—ne, međutim, kao oni entiteti koji Dasein u biti nisu i koji se mogu susresti unutar-svijeta, već prije kao ono u ''čemu'' se može reći da 'živi' činjenični Dasein kao takav '. &quot;Svijet&quot; ovdje ima predontološko egzistencijalno značenje. Ovdje opet postoje različite mogućnosti: &quot;svijet&quot; može označavati 'javni' mi-svijet ili nečije 'vlastito' najbliže (domaće) okruženje.

:: 4. Konačno, &quot;svijet&quot; označava ontološko-egzistencijalni koncept ''svjetovnosti (Weltheit'' '')'' . Svjetovnost sama po sebi može imati svoje načine bilo koje strukturne cjeline koje bilo koji posebni 'svjetovi' mogu imati u tom trenutku; ali to u sebi obuhvaća ''apriorni'' karakter svjetovnosti općenito. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.64&lt;/ref&gt;

Napomena, to je treća definicija koju Heidegger obično koristi.

== Vidi također ==

* [[Hermeneutika]]
* [[Filozofija egzistencije|Egzistencijalizam]]
* [[Filozofija 20. stoljeća]]
* [[Kontinentalna filozofija]]

== Reference ==
&lt;references group=&quot;&quot; responsive=&quot;1&quot;&gt;&lt;/references&gt;

== vanjske poveznice ==

* {{Citiranje knjige|last=Dahlstrom|first=Daniel O.|url=https://books.google.com/books?id=lUtMAQAAQBAJ|title=The Heidegger Dictionary|date=7 February 2013|publisher=[[A &amp; C Black]]|isbn=978-1-847-06514-8|location=London}}
* {{Citiranje weba|last=Munday|first=Roderick|date=March 2009|title=Glossary of Terms in ''Being and Time''|url=http://www.visual-memory.co.uk/b_resources/b_and_t_glossary.html}}
&lt;nowiki&gt;
[[Kategorija:Metafizika]]
[[Kategorija:Filozofija u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Filozofska terminologija]]
[[Kategorija:Stranice s nepregledanim prijevodima]]&lt;/nowiki&gt;</text>
      <sha1>pay0za6ls9wpf2e5dsvnnz41nak992q</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433145</id>
      <parentid>6433143</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T07:37:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Krešimir Karamazen</username>
        <id>247162</id>
      </contributor>
      <comment>Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1096201296|Heideggerian terminology]]«</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44837" xml:space="preserve">
[[Martin Heidegger]], njemački filozof [[Filozofija 20. stoljeća|20. stoljeća]], proizveo je opsežan opus kojim je namjeravao temeljito promijeniti smjer [[Filozofija|filozofije]] . Dubina promjene bila je tolika da je smatrao potrebnim uvesti mnoge [[Novotvorenice|neologizme]], često povezane s idiomatskim riječima i frazama u njemačkom jeziku.

Dva od njegovih najosnovnijih neologizama, '''prisutno pri ruci''' i '''spremno u ruci''', koriste se za opisivanje različitih stavova prema stvarima u svijetu. Za Heideggera su takvi &quot;stavovi&quot; prethodniji, tj. temeljniji od raznih znanosti o pojedinačnim predmetima u svijetu. Sama znanost je stav, i to stav koji pokušava neku vrstu neutralnog istraživanja. Ostali povezani pojmovi također su objašnjeni u nastavku.

Heideggerova sveukupna analiza prilično je složena: uzima u obzir dosta povijesti filozofije. Vidi ''Bitak i vrijeme'' za opis njegovog sveukupnog projekta.&lt;ref&gt;Martin Heidegger, ''Being and Time'', trans. John Macquarrie and Edward Robinson. New York: Harper &amp; Row, 1962.&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.67–72&lt;/ref&gt;

== Pojmovi ==

=== Aletheia ===
( Starogrčki: ἀλήθεια)

Heideggerova ideja 'aletheia', ili razotkrivanje ( {{Jezik|de|Erschlossenheit}} ), bio je pokušaj da se shvati kako stvari u svijetu izgledaju ljudskim bićima kao dio otvora u razumljivosti, kao &quot;nezatvorenost&quot; ili &quot;neskrivenost&quot;. (Ovo je Heideggerovo uobičajeno čitanje: aletheia kao {{Jezik|de|Unverborgenheit}} , &quot;neskrivenost&quot;. ) &lt;ref&gt;Rodney R. Coltman, [https://books.google.gr/books?id=DUEjKCKhigMC&amp;dq=Aletheia+verborgenheit&amp;source=gbs_navlinks_s ''The Language of Hermeneutics: Gadamer and Heidegger in Dialogue''], SUNY Press, 1998, p. 38.&lt;/ref&gt; Usko je povezano s pojmom razotkrivanja svijeta, načinom na koji stvari dobivaju svoj smisao kao dio holistički strukturirane, unaprijed protumačene pozadine značenja. U početku je Heidegger želio da aletheia predstavlja reinterpretiranu definiciju [[Istina|istine]] . Međutim, kasnije je ispravio povezanost aletheia-e s istinom.

=== Apofantički ===
( {{Njem.|apophantisch}}   )

Tvrdnja (za razliku od pitanja, sumnje ili izrazitijeg smisla) je ''apofantička'' . To je izjava koja prikriva značenje i umjesto toga daje nešto što je pri ruci. Na primjer, &quot;Predsjednik je na godišnjem odmoru&quot; i &quot;Sol je natrijev klorid&quot; su rečenice koje, zbog svog apofantičnog karaktera, 'Oni' lako mogu pokupiti i ponoviti u vijestima i tračevima. Međutim, stvarno 'spremno u ruci' značenje i kontekst mogu se izgubiti.

=== Biti-u-svijetu ===
( {{Njem.|In-der-Welt-sein}}  )

Biti-u-svijetu Heideggerova je zamjena za pojmove kao što su subjekt, objekt, svijest i svijet. Za njega, rascjep stvari na subjekt/objekt, kakav se nalazi u zapadnoj tradiciji, pa čak i u jeziku, mora biti prevladan, kao što je naznačeno korijenskom strukturom [[Edmund Husserl|Husserlovog]] i Brentanovog koncepta intencionalnosti, tj. da je sva svijest svijest o nečemu, da ne postoji svijest, kao takva, odsječena od objekta (bilo da se radi o misli ili percepciji). Niti postoje objekti bez neke svijesti koja ih promatra ili je uključena u njih.

Na najosnovnijoj razini ''bivanja-u-svijetu,'' Heidegger primjećuje da uvijek postoji raspoloženje, raspoloženje koje nas &quot;napada&quot; u nereflektiranoj odanosti čovječanstva svijetu. Raspoloženje ne dolazi ni &quot;izvana&quot; ni &quot;iznutra&quot;, već proizlazi iz bivanja-u-svijetu. Osoba se može okrenuti od raspoloženja, ali to je samo prema drugom raspoloženju, kao dijelu fakticiteta . Samo s raspoloženjem netko smije susresti stvari u svijetu. ''Dasein'' (supojam za biti-u-svijetu) ima otvorenost prema svijetu koja je konstituirana usklađenošću raspoloženja ili stanja uma. Kao takav, ''Dasein'' je &quot; bačena &quot; &quot;projekcija&quot; ( {{Jezik|de|geworfener Entwurf}} ), projicira se na mogućnosti koje stoje pred njim ili mogu biti skrivene, te tumači i razumije svijet u smislu mogućnosti. Takvo projektiranje nema nikakve veze s pristajanjem na plan koji je već smišljen. To nije plan. ''Dasein'' sebe uvijek shvaća u smislu mogućnosti. Razumijevamo: ''Dasein'' vidi sebe u mogućnostima. 

=== Biti-prema-smrti ===
( {{Njem.|Sein-zum-Tode}}  )

Biti-prema-smrti nije orijentacija koja dovodi ''Dasein'' bliže svom kraju, u smislu kliničke smrti, već je prije način postojanja. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.247.&lt;/ref&gt; Biti-prema-smrti odnosi se na proces rasta kroz svijet gdje određeno predviđanje vodi ''Dasein'' ka stjecanju autentične perspektive. Izvor predviđanja je strah od smrti. U analizi vremena 'biti-prema-smrti' se otkriva kao trostruko stanje [[Bitak|Bića]] . Vrijeme, sadašnjost i pojam &quot;vječnog&quot; načini su temporalnosti, kako čovječanstvo gleda na vrijeme. Za Heideggera je to vrlo različito od pogrešnog pogleda na vrijeme kao linearni niz prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Umjesto toga, on to vidi kao ekstazu, izvan-sebe, budućih projekcija (mogućnosti) i nečijeg mjesta u povijesti kao dijela svoje generacije. Mogućnosti su, dakle, sastavni dio razumijevanja vremena; projekti, ili bačena projekcija u-svijetu, su ono što apsorbira i usmjerava ljude. Budućnost, kao smjer prema budućnosti koja uvijek sadrži prošlost – ono što je bilo – primarni je modus ''Dasein'' temporalnosti.

Smrt je ta mogućnost koja je apsolutna nemogućnost Daseina . Kao takva, ne može se usporediti ni s jednim drugim završetkom ili &quot;istrčavanjem&quot; nečega. Na primjer, nečija smrt nije empirijski događaj. Za Heideggera, smrt je ''Dasein-ovo'' 'najvlastitije' (ona je ono što osvjetljava ''Dasein'' u njegovoj individualnosti), ona je nerelacijska (nitko ne može nekome oduzeti nečiju smrt ili umrijeti umjesto njega, a vlastitu smrt ne možemo shvatiti kroz smrt drugog ''Daseina'') i smrt se ne može nadmašiti te izbjeći. &quot;Još ne&quot; života uvijek je već dio ''Daseina'': &quot;čim čovjek oživi, odmah je dovoljno star da umre.&quot; Trostruki uvjet smrti stoga je istovremeno nečija &quot;najvlastitija mogućnost-za-bivanje, ne-odnosna, i ne može  se oduzeti&quot;. Smrt je određena u svojoj neizbježnosti, ali autentično Bivanje-prema-smrti razumije neodređenu prirodu vlastite neizbježne smrti - nikad se ne zna kada ili kako će doći. Međutim, ta neodređenost ne stavlja smrt u neko daleko, buduće &quot;ne-još&quot;; autentični Bitak-prema-smrti shvaća nečiju individualnu smrt kao uvijek već njegov dio. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.255.&lt;/ref&gt;

Uz prosječnu, svakodnevnu (normalnu) raspravu o smrti, sve se to prikriva. &quot;Oni&quot; govore o tome na izbjegavajući način, prenose to kao nešto što se događa u nekom trenutku, ali još nije &quot;prisutno pri ruci&quot; kao ''stvarnost'', i skrivaju njen karakter kao nečiiju 'najvlastitiju' mogućnost, predstavljajući je kao da ne pripada nikome posebno. Postaje obezvrijeđena - redefinirana kao neutralan i prizeman aspekt postojanja koji ne zaslužuje autentično razmatranje. &quot;Umire se&quot; tumači se kao činjenica i znači &quot;nitko ne umire&quot;. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.253-4.&lt;/ref&gt;

S druge strane, autentičnost izvlači ''Dasein'' iz &quot;Onih&quot;, dijelom otkrivajući njegovo mjesto kao dijela &quot;Onih&quot;. Heidegger tvrdi da ''Autentično bivanje-prema-smrti'' poziva ''Daseinovo'' individualno jastvo izvan njegovog {{'}}oni' i oslobađa ga da prevrednuje život sa stajališta konačnosti. Čineći to, ''Dasein'' se otvara za &quot; tjeskobu/strepnju&quot;, koja se naizmjenično prevodi kao &quot;strah&quot; ili kao &quot;tjeskoba&quot;. Tjeskoba, za razliku od straha, nema nikakav poseban razlog za strah; to je tjeskoba pred Bivanjem-u-svijetu općenito — to jest, tjeskoba pred Daseinovim vlastitim ja. Strah je šokantna individuacija Daseina, kada shvati da nije kod kuće u svijetu ili kada se nađe licem u lice sa svojom vlastitom negostoljubivošću (njem. {{Jezik|de|Unheimlich}} , &quot;nije kao doma&quot;). Pri Dasein individuaciji, on biva otvoren za slušanje &quot;zova savjesti&quot; (njemački {{Jezik|de|Gewissensruf}} ), koji dolazi od Dasienovog vlastitog Ja kada želi biti svoje Ja. Ovo Ja je tada otvoreno istini, shvaćenoj kao neskrivenost (grč. aletheia ). U ovom trenutku vizije, Dasein razumije skriveno kao i samu skrivenost, ukazujući na Heideggerovo redovito sjedinjavanje suprotnosti; u ovom slučaju istina i neistina. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.260–74.&lt;/ref&gt;

=== Biti sa ===
( {{Njem.|Mitsein}}  )

Pojam &quot;Biti-sa&quot; odnosi se na ontološku karakteristiku ljudskog bića, da je ono uvijek već {{Efn|By &quot;[[always already]]&quot; Heidegger means that every phenomenological inspection of the human being finds this characteristic. It is not founded on something else.}} s drugima svoje vrste. Ovu tvrdnju ne treba shvatiti kao činjeničnu izjavu o pojedincu, da se on trenutno nalazi u prostornoj blizini jednog ili više drugih pojedinaca, već prije izjavu o biću svakog čovjeka, da se u strukturama njegovog bivanja-u-svijetu nalazi implicitna referenca na druge ljude, jer se ne može živjeti bez drugih. Ljudi su nazvani (od drugih, ne Heidegger) &quot;ultrasocijalnim&quot; &lt;ref&gt;Haidt, Jonathan. ''The Happiness Hypothesis: Finding Modern Truth in Ancient Wisdom''. New York: Basic Books, 2006, pp. 47 ff.&lt;/ref&gt; i &quot;obvezno društvenim&quot;. &lt;ref&gt;de Waal, Frans. ''Primates and Philosophers: How Morality Evolved''. Princeton: Princeton University Press, 2006, p. 4.&lt;/ref&gt; Heidegger, iz svoje fenomenološke perspektive, ovu značajku ljudskog života naziva &quot;biti-sa&quot; ( {{Jezik|de|Mitsein}} ), i kaže da je bitno za biti čovjek, &lt;ref&gt;Heidegger 1962, p. 156, H.125.&lt;/ref&gt; klasificirajući kao neautentično kada osoba ne uspijeva prepoznati koliko i na koji način netko misli o sebi i kako se obično ponaša pod utjecajem našeg društvenog okruženja. Heidegger ga svrstava u autentično kada netko obrati pozornost na taj utjecaj i samostalno odluči hoće li se s njim složiti ili ne. Živjeti potpuno bez takvog utjecaja, međutim, nije opcija u Heideggerovom gledištu.

=== Briga ===
( {{Njem.|Sorge}}  )

Temeljna osnova bivanja-u-svijetu nije, za Heideggera, materija ili duh, nego briga:&lt;blockquote&gt;Dasein-ov fakticitet je takav da se njegovo Bivanje-u-svijetu uvijek rasprši ili čak podijeli na određene načine Bivanja-u. Mnoštvo takvih pokazuju sljedeći primjeri: imati posla s nečim, proizvoditi nešto, baviti se nečim i paziti na to, koristiti se nečim, odreći se nečega i pustiti to, poduzeti, ostvariti, dokazati, ispitivati, smatrati, raspravljati, utvrđivati. . . . &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.56&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;Svi ovi načini Bivanja-u imaju brigu ( {{Jezik|de|Sorge}} , [[wiktionary:cura|briga]] ) kao svoju vrstu Bivanja. Baš kao kada znanstvenik istražuje ili pretražuje i pri tom pretpostavlja neutralnost, može se vidjeti da ispod toga postoji raspoloženje, briga znanstvenika da otkrije nove ideje ili teorije

=== Čistac ===
( {{Njem.|Lichtung}}  )

Na njemačkom riječ Lichtung znači čistina, kao npr. čistina u šumi. Budući da je njen korijen njemačka riječ za svjetlo ( {{Jezik|de|Licht}} ), ponekad se prevodi i kao &quot;osvjetljenje&quot;, a kod Heideggera se odnosi na nužnost čistine na kojoj se bilo što može pojaviti, čistine na kojoj se neka stvar ili ideja može pokazati i biti neskrivena. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.133&lt;/ref&gt; Obratite pažnju na odnos koji ovo ima s ''Aletheiom'' (pogledajte glavni članak ili gornji unos) i otkrivanjem .

Bića ( {{Jezik|de|Seiendes}} ), ali ne i sam Bitak ( {{Jezik|de|Sein}} ), ističu se kao na čistini, ili fizički kao u prostoru. &lt;ref&gt;This notion of the clearing, or of aspects pertaining to the leeway, spacing, giving room, and dwelling is treated in: [[Nader El-Bizri]] &quot;ON KAI KHORA: Situating Heidegger between the Sophist and the Timaeus,&quot; ''Studia Phaenomenologica'', Vol. IV, Issues 1-2 (2004), pp. 73–98; [[Nader El-Bizri]], &quot;Being at Home Among Things: Heidegger's Reflections on Dwelling&quot;, ''Environment, Space, Place'', Vol. 3 (2011), pp. 47–71; Nader El-Bizri, &quot;On Dwelling: Heideggerian Allusions to Architectural Phenomenology&quot;, Studia UBB. Philosophia, Vol. 60, No. 1 (2015): 5-30. See also [[Khôra]] and [[Phenomenology (architecture)]] in addition to the 'architecture' section under the main Heidegger entry on Wikipedia.&lt;/ref&gt; Stoga, piše Hubert Dreyfus, &quot;stvari se pokazuju u svjetlu našeg razumijevanja postojanja.&quot; &lt;ref&gt;Hubert Dreyfus, ''Being-in-the-World''. Cambridge: MIT Press, 1995. p. 163&lt;/ref&gt; Tako čistac omogućuje otkrivanje bića ( {{Jezik|de|Seiendes}} ), kao i pristup Daseinovu vlastitom biću. Čistac nije, samo po sebi, entitet koji se može spoznati izravno, u smislu u kojem se zna o entitetima svijeta. Kao što Heidegger piše u ''O podrijetlu umjetničkog djela'' :&lt;blockquote&gt;Usred bića kao cjeline pojavljuje se otvoreno mjesto. Postoji čistina, rasvjeta. S obzirom na ono što jest, bićima je  ovaj čistac u većeg stupnja nego što su bića. Ovo otvoreno središte stoga nije okruženo onim što jest; nego samo svjetlosno središte okružuje sve što jest, poput Ništa koje jedva poznajemo. Ono što jest može biti, kao biće, samo ako stoji unutar i ističe se unutar onoga što je osvijetljeno na ovoj čistini. Samo ta čistina daje i jamči nama ljudima prolaz do onih bića koja mi sami nismo i pristup biću koje mi sami jesmo. &lt;ref&gt;Heidegger, M. 2001, On the Origin of the Work of Art. In Poetry, language, thought. (A. Hofstadter, Trans.) (1st ed.). New York: Perennical Classics. (Original work published 1971)&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;

=== Destrukcija ===
Utemeljen u djelu [[Martin Luther|Martina Luthera]], &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Crowe|first=Benjamin|title=Heidegger's Religious Origins: Destruction and Authenticity|date=2006|publisher=Indiana University Press|isbn=0253347068|edition=Hardcover|location=Bloomington, IN|page=2; also see 7|quote=Heidegger... chose a name for it which itself reflects the importance of Luther to his thinking: '''Destruktion''', a Germanized version of the term '''destructio''' used quite frequently in Luther's early writings.|author-link=Benjamin D. Crowe}}&lt;/ref&gt; Heidegger konceptualizira filozofiju kao zadatak uništavanja [[Ontologija|ontoloških koncepata]], uključujući obična svakodnevna značenja riječi kao što su vrijeme, povijest, bitak, teorija, smrt, um, tijelo, materija, logika itd.:&lt;blockquote&gt;Kada tradicija tako postane gospodarom, čini to na takav način da ono što 'prenosi' bude toliko nedostupno, proksimalno i djelomično, da postaje prilično skriveno. Tradicija uzima ono što je došlo do nas i predaje to samoočiglednosti; ona blokira naš pristup onim iskonskim 'izvorima' iz kojih su kategorije i pojmovi koji su nam predani sasvim istinski izvučeni. Doista, to nas tjera da zaboravimo da su imali takvo podrijetlo i tjera nas da pretpostavimo da je nužnost vraćanja tim izvorima nešto što ne trebamo ni razumjeti. ( ''Bitak i vrijeme'', str. 43)&lt;/blockquote&gt;Heidegger smatra da se tradicija tu i tamo može kalcificirati:&lt;blockquote&gt;Ako je pitanje Bića da treba učiniti transparentnom vlastitu povijest, tada se ova okorjela tradicija mora olabaviti, a skrivanja koja je ona donijela razriješiti. Mi shvaćamo ovaj zadatak kao zadatak u kojem, uzimajući pitanje Bića kao svoj trag, trebamo uništiti tradicionalni sadržaj drevne ontologije sve dok ne dođemo do onih iskonskih iskustava u kojima smo postigli svoje prve načine određivanja prirode Bića - načine koje su nas od tada vodili. ( ''Bitak i vrijeme'', str. 44)&lt;/blockquote&gt;Heidegger potom primjećuje pozitivnost svog projekta {{Jezik|de|Destruktion}} :&lt;blockquote&gt;...nema nikakve veze s opakim relativiziranjem ontoloških stajališta. Ali ovo uništenje jednako je daleko od negativnog osjećaja otresanja ontološke tradicije. Moramo, naprotiv, istaknuti pozitivne mogućnosti te tradicije, a to znači zadržati je u njezinim granicama; a granice su zauzvrat dane činjenično načinom na koji je pitanje formulirano u to vrijeme, i načinom na koji je moguće polje za istraživanje time omeđeno. Sa svoje negativne strane, ovo se uništenje ne povezuje s prošlošću; njegova je kritika usmjerena na 'danas' i na prevladavajući način tretiranja povijesti ontologije. . . Ali pokopati prošlost u ništavnost (Nichtigkeit) nije svrha ovog uništenja; njegov cilj je pozitivan; njegova negativna funkcija ostaje neizražena i neizravna. ( ''Bitak i vrijeme'', str. 44)&lt;/blockquote&gt;

=== ''Dasein'' ===
U svom nastojanju da redefinira čovjeka, Heidegger uvodi izjavu: 'najvlastitije od Daseina sastoji se u njegovom postojanju'. &lt;ref&gt;BT, 68&lt;/ref&gt; Heidegger konceptualizira postojanje oko jedinstvenih osobina čovjeka, za kojeg smatra da je &quot;biće za koje je njegovo vlastito biće pitanje za njega&quot;. &lt;ref&gt;BT, 33&lt;/ref&gt; U Heideggerovom gledištu, čovjek definira svoje vlastito biće svojim djelovanjem i izborima, te je sposoban birati među mogućnostima, aktualizirajući barem jednu od raspoloživih mogućnosti dok pritom zatvara druge. Ovo hvaćanje samo nekih mogućnosti definira čovjeka kao jednu vrstu sebe, a ne drugu: nepošten izbor definira osobu kao nepoštenu, popravljanje razbijenih prozora definira osobu kao staklara i tako dalje. Ti se izbori donose kontinuirano i svakodnevno, pa je čovjek u stanju definirati sebe kako se kreće. Stoga je živjeti život osobe stvar stalnog zauzimanja stava o vlastitom osjećaju sebe, a nečiji osjećaj sebe definira se zauzimanjem tog stajališta. Kako nijedan izbor nije 'jednom zauvijek', čovjek mora neprestano birati za svoj osjećaj sebe.

Ovome se dodaje da postojanje svega ostalog na planetu predstavlja pitanje za čovjeka, budući da se čovječanstvo bavi stvarima onakvima kakve jesu i osobama onakvima kakve jesu. Samo se ljudske osobe, na primjer, odnose prema drugima smisleno i smisleno se uklapaju u i s drugim stvarima i/ili aktivnostima. Samo se čovjek, biće koje je u načinu postojanja, može susresti s drugim entitetom u njegovom instrumentalnom karakteru. Opet, 'imati pitanje' znači biti zabrinut zbog nečega i brinuti se za nešto. Drugim riječima, biće od ''Dasein''  u smislu postojanja je tako konstituirano da u samom svom biću ima brižan odnos prema vlastitom biću. Ovaj odnos nije teorijski ili samorefleksivan, već prije predteorijski odnos koji Heidegger naziva odnosom ili odjeljkom razumijevanja. ''Dasein''  shvaća sebe u vlastitom biću ili ''Dasein''  je na način da mu se njegovo biće uvijek otkriva. To je otkrivanje bića ono što razlikuje ''Dasein''  od svih drugih bića. Ovakav način postojanja ''Dasein''a u kojim postoji odnos sa sobom naziva se 'egzistencija'. &lt;ref&gt;BT, 32&lt;/ref&gt; Nadalje, bitno je imati jasno razumijevanje izraza 'najvlastitiji'. To je hrvatski prijevod njemačkog {{Jezik|de|wesen}} obično se prevodi kao 'suština' ('što-istvo'). Glagolski oblik njemačkog izraza {{Jezik|de|wesen}} približava se indijskom korijenu vasati, što znači stanovanje, život, rast, sazrijevanje, kretanje itd. Dakle, ovaj verbalni dinamički karakter impliciran u riječi {{Jezik|de|wesen}} treba imati na umu kako bismo razumjeli nijansu heideggerovske upotrebe 'egzistencije'. Ako tradicionalno {{Jezik|de|wesen}} bilo prevedeno kao bit u smislu 'što', za Heideggera takav prijevod nije prikladan za razumijevanje onoga što je jedinstveno ljudsko. Heidegger preuzima oblik postojanja od [[Latinski jezik|latinske]] riječi {{Jezik|la|ex-sistere}} (izvan sebe) s naznakom jedinstvene karakteristike bića čovjeka u smislu dinamičkog &quot;kako&quot; nasuprot tradicionalnom poimanju u smislu &quot;što&quot;. Stoga postojanje za Heideggera znači kako ''Dasein''  u samom svom načinu postojanja uvijek je izvan sebe u odnosu na relaciju, brigu. Stoga treba strogo razlikovati ono što je ''Daseinu'' 'najvlastitije' od onih drugih načina bića. 'Najvlastitije' Heidegger zove izrazom 'egzistencija' za bitak čovjeka. Za ono što je najvlastitije drugim vrstama bića, on koristi izraz prisutno-pri ruci. Različiti elementi Egzistencije nazivaju se 'egzistencijali', a elementi onoga što je prisutno-pri-ruci zovu se 'kategorije'. Prema Heideggeru &quot;samo čovjek postoji, sve ostale stvari jesu (ne postoje)&quot;. Važno je razumjeti da ovaj pojam 'egzistencije' kao onoga što je čovjeku najviše vlastito nije statičan koncept koji treba jednom zauvijek definirati u smislu sadržaja, već se mora razumjeti u smislu nečega što varira od pojedinca do pojedinca i s vremena na vrijeme za razliku od drugih bića koja imaju fiksnu suštinu. Ono biće čije je najvlastitije u načinu postojanja naziva se ''Dasein''. Na njemačkom, {{Jezik|de|da}} ima prostornu konotaciju ili biti 'tamo' ili 'ovdje'. ''Dasein'' stoga može značiti jednostavno &quot;biti tamo ili ovdje&quot;. U njemačkom bi se moglo odnositi i na postojanje (za razliku od suštine) nečega, posebno čovjeka. Međutim, Heidegger ovom pojmu pridaje novo ontološko značenje. Njemački izraz {{Jezik|de|Dasein}} sastoji se od dvije komponente: {{Jezik|de|Da}} i {{Jezik|de|sein}} . U Heideggerovskoj upotrebi, sufiks {{Jezik|de|-sein}} stoji za bitak čovjeka u načinu postojanja i {{Jezik|de|Da-}} stoji za trostruko razotkrivanje. Prema Heideggeru, biće čovjeka je na način trostrukog razotkrivanja. Odnosno, ontološka jedinstvenost čovjeka sastoji se u tome što njegovo biće postaje {{Jezik|de|da}} /sfera, gdje ''Dasein'' otkriva ne samo vlastito biće, nego i biće drugih neljudskih bića, kao i fenomen svijeta. Otuda za Heideggera pojam ''Dasein''  naziv je za ontološku strukturu ontičkog ljudskog bića.

=== Razotkrivanje ===
 
( {{Njem.|Erschlossenheit}}  )

Hubert Dreyfus i Charles Spinosa pišu: &quot;Prema Heideggeru, naša je priroda biti otkrivači svijeta. To jest, pomoću naše opreme i koordiniranih praksi mi ljudska bića otvaramo koherentne, različite kontekste ili svjetove u kojima opažamo, osjećamo, djelujemo i mislimo.&quot; &lt;ref&gt;Hubert Dreyfus and Charles Spinosa, &quot;Further Reflections on Heidegger, Technology and the Everyday,&quot; in Nikolas Kompridis, ed. ''Philosophical Romanticism'', New York: Routledge, 2006, 265.&lt;/ref&gt;

Heidegger učenjak Nikolas Kompridis piše: &quot;Otkrivanje svijeta odnosi se, s namjernom dvosmislenošću, na proces koji se zapravo događa na dvije različite razine. Na jednoj razini, odnosi se na razotkrivanje već interpretiranog, simbolički strukturiranog svijeta; svijet, onaj unutar kojeg se uvijek već nalazimo. Na drugoj razini, odnosi se jednako na razotkrivanje novih horizonata značenja kao i na razotkrivanje prethodno skrivenih ili netematiziranih dimenzija značenja.” &lt;ref&gt;Nikolas Kompridis, &quot;On World Disclosure: Heidegger, Habermas and Dewey,&quot; Thesis Eleven 1994; 37; 29-45.&lt;/ref&gt;

=== Diskurs ===
( {{Njem.|Rede}}  ) Ontološko-egzistencijalna struktura ''Daseina'' sastoji se od &quot;bačenosti&quot; ( {{Jezik|de|Geworfenheit}} ), &quot;projekcija&quot; ( {{Jezik|de|Entwurf}} ), i &quot;biti-zajedno-sa&quot; ( {{Jezik|de|Sein-bei}} ). Ova tri temeljna obilježja postojanja neodvojivo su vezana za &quot;diskurs&quot; ( {{Jezik|de|Rede}} ), shvaćen kao najdublje razvijanje jezika. &lt;ref&gt;Parvis Emad, ''On the Way to Heidegger’s Contributions to Philosophy'', University of Wisconsin Press, 2007, p. 189.&lt;/ref&gt;

=== Oprema ===
( {{Njem.|das Zeug}}  ) {{Jezik|de|Das Zeug}} odnosi se na predmet u svijetu s kojim imamo smislene poslove. Gotovo neprevodiv izraz, Heideggerova oprema može se smatrati zbirnom imenicom, tako da nikada nije prikladno nazvati nešto 'opremom'. Umjesto toga, njegova upotreba često odražava da znači alat ili kao &quot;da bi nešto&quot; za ''Daseina''. Alati, u ovom kolektivnom smislu, i budući da su ''spremni u ruci'', uvijek postoje u mreži drugih alata i organizacija, npr. papir je na stolu u sobi na sveučilištu. Obično je neprikladno vidjeti takvu opremu samu ili kao nešto što ''je prisutno pri ruci'' .

Drugi, manje prozaičan način razmišljanja o 'opremi' je kao o 'stvari s kojom se može raditi' oko nas, zajedno sa svojim kontekstom. &quot;Papir s kojim se može raditi stvari, sa stola, na sveučilištu, u gradu, u svijetu, u svemiru.&quot; 'Oprema' se odnosi na stvar, njezine mogućnosti korisnosti i njezin kontekst.

=== {{Jezik|de|Ereignis}} ===
{{Jezik|de|Ereignis}} često se prevodi kao &quot;događaj&quot;, ali se bolje razumije u smislu nečega što &quot;dolazi u vidokrug&quot;.

Ereignis se pojavljuje u Heideggerovim kasnijim djelima i nije ga lako sažeti. Najodrživiji tretman teme javlja se u zagonetnim i teškim ''Prilozima filozofiji'' . 

=== Postojanje ===
{{Glavni|Existentiel}}
( {{Njem.|Existenz}}  )

=== Existenziell ===
{{Glavni|Existentiel}}
( {{Njem.|Existenziell}}  )

=== Fundamentalna ontologija ===
Tradicionalna ontologija pita &quot;Zašto nešto postoji?&quot;, dok se Heideggerova temeljna ontologija pita &quot;Što znači da nešto postoji?&quot; . Taylor Carman piše (2003.) da je Heideggerova &quot;temeljna ontologija&quot; temeljna u odnosu na tradicionalnu ontologiju u tome što se tiče &quot;onoga što svako razumijevanje entiteta nužno pretpostavlja, naime, naše razumijevanje onoga na temelju čega su entiteti entiteti.&quot; &lt;ref&gt;Information Heidegger's Analytic Interpretation, Discourse and Authenticity in Being and Time, pp. 8 - 52&lt;/ref&gt;

=== {{Jezik|de|Gelassenheit}} ===
Često se prevodi kao &quot;oslobađanje&quot;. &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Heidegger|first=Martin|url=https://books.google.com/books?id=TAU5TrvkX2wC|title=Country Path Conversations|publisher=[[Indiana University Press]]|others=Translated by Bret W. Davis|year=2010|isbn=978-0-253-00439-0|location=[[Bloomington, Indiana]]|page=[https://books.google.com/books?id=TAU5TrvkX2wC&amp;pg=PR11 xi]|id=|quote=I have followed the established consensus in translating this term as 'releasement.' However, it should be kept in mind that the traditional and still commonly used German word conveys a sense of 'calm composure,' especially and originally that which accompanies an existential or religious experience of letting-go, being-let, and letting-be.}}&lt;/ref&gt;  Heidegger je izraz posudio iz kršćanske mistične tradicije, otprilike od [[Meister Eckhart|Meistera Eckharta]] . &lt;ref name=&quot;Hackett&quot;&gt;{{Citiranje knjige|url=https://books.google.com/books?id=LvQYpn5OlvkC|title=A Companion to Meister Eckhart|publisher=[[Brill Publishers|BRILL]]|year=2012|isbn=978-9-004-18347-6|editor-last=Hackett|editor-first=Jeremiah|location=[[Leiden]]|page=[https://books.google.com/books?id=LvQYpn5OlvkC&amp;pg=689 689]|id=}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Heidegger|first=Martin|url=https://books.google.com/books?id=TAU5TrvkX2wC|title=Country Path Conversations|date=14 June 2010|others=Translated by Bret W. Davis|isbn=9780253004390|page=[https://books.google.com/books?id=TAU5TrvkX2wC&amp;pg=PR11 xi]|quote=The word Gelassenheit [...] has a long history in German thought. It was coined by Meister Eckhart in the thirteenth century and subsequently used by a number of other mystics, theologians, and philosophers.}}&lt;/ref&gt; 

=== {{Jezik|de|Geworfenheit}} ===
de. Geworfenheit opisuje čovjekove pojedinačne egzistencije kao &quot;bačenost&quot; (geworfen) u svijet. Za Williama J. Richardsona, Heidegger je upotrijebio ovaj jedinstveni izraz, &quot;bačenost&quot;, da &quot;opiše [ta] dva elementa izvorne situacije, nekontrolu nad vlastitim podrijetlom i referentnu ovisnost o drugim bićima&quot;.
[[Datoteka:Bühlerhöhe.jpg|mini| Hotel Bühlerhöhe Dvorac (&quot;[[wiktionary:Höhe|visina Bühl&quot;]] )]]

=== {{Jezik|de|Kehre}} ===
Kehre, ili &quot;zaokret&quot; (die Kehre) izraz je koji Heidegger rijetko koristi, ali ga upotrebljavaju komentatori koji se pozivaju na promjenu u njegovim spisima već 1930. godine koja je postala jasno uspostavljena 1940-ih. Ponavljajuće teme koje karakteriziraju veći dio Kehre uključuju poeziju i tehnologiju. Komentatori (npr.  [[William J. Richardson]]) opisuju, na različite načine, promjenu fokusa ili veliku promjenu u pogledu.

''Uvod u metafiziku'' iz 1935. &quot;jasno pokazuje pomak&quot; prema jeziku s prethodnog naglaska na {{Jezik|de|Dasein}} u ''Bitku i vremenu'' osam godina ranije, prema eseju Briana Barda iz 1993. pod naslovom &quot;Heideggerovo čitanje Heraklita&quot;. &lt;ref&gt;Brian Bard, 1993, essay, see sections one and three https://sites.google.com/site/heideggerheraclitus/&lt;/ref&gt; U predavanju iz 1950. Heidegger je formulirao poznatu izreku &quot; Jezik govori &quot;, kasnije objavljenu u zbirci eseja {{Jezik|de|Unterwegs zur Sprache}} iz 1959. , a sabrano u engleskoj knjizi ''Poetry, Language, Thought'' iz 1971. godine. &lt;ref name=&quot;Lyon06&quot;&gt;Lyon, James K. [https://books.google.com/books?id=vB_Tv7A9oI8C ''Paul Celan and Martin Heidegger: an unresolved conversation, 1951–1970''], pp. 128–9&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;Philipse98&quot;&gt;Philipse, Herman (1998) ''Heidegger's philosophy of being: a critical interpretation'', p. 205&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;Heidegger (1971) ''Poetry, Language, Thought'', translation and introduction by Albert Hofstadter, pp. xxv and 187ff&lt;/ref&gt;

Ovu navodnu promjenu — ovdje primijenjenu na oko trideset godina Heideggerove 40-godišnje spisateljske karijere — opisali su komentatori s vrlo različitih stajališta; uključujući i promjenu prioriteta s ''Bitka i vremena'' na ''Vrijeme i bitak'' — naime, s prebivanja (biti) u svijetu na djelovanje (vrijeme) u svijetu.  &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Heidegger|first=Martin|url=https://books.google.com/books?id=mr_U4MOjJuYC|title=On Time and Being|publisher=[[University of Chicago Press]]|others=Translated by Joan Stambaugh|year=2002|isbn=0-226-32375-7|location=Chicago|chapter=Time and Being|chapter-url=https://books.google.com/books?id=mr_U4MOjJuYC&amp;pg=PA1}}&lt;/ref&gt;  (Ovaj aspekt, posebno esej iz 1951., utjecao je na nekoliko značajnih teoretičara, uključujući Christiana Norberg-Schulza, Dalibora Veselyja, Josepha Rykwerta, [[Daniel Libeskind|Daniela Libeskinda]] i filozofa Nadera El-Bizrija . ) &lt;ref&gt;Refer to a recent study on Heidegger's conception of &quot;dwelling&quot; as set in: [[Nader El-Bizri]], 'On Dwelling: Heideggerian Allusions to Architectural [[Phenomenology (philosophy)|Phenomenology]]', [http://studia.ubbcluj.ro/download/pdf/920.pdf ''Studia UBB Philosophia'' 60 (2015): 5-30]. See also the related article on Heidegger's reflections on Plato's [[khôra]] in: [[Nader El-Bizri]], &quot;''On kai [[khôra]]'': Situating Heidegger between the ''Sophist'' and the ''Timaeus''&quot;, ''Studia Phaenomenologica'', Vol. IV, Issue 1–2 (2004), pp. 73–98.&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Davies|first=Paul|date=April 11, 2017|title=Martin Heidegger (1889-1976)|url=https://www.architectural-review.com/essays/reputations/martin-heidegger-1889-1976}}&lt;/ref&gt;

Drugi tumači vjeruju da &quot; {{Jezik|de|Kehre}} &quot; ne postoji ili je njegov značaj prenaglašen. Thomas Sheehan (2001.) vjeruje da je ova navodna promjena &quot;daleko manje dramatična nego što se obično sugerira&quot;, te je uključivala promjenu u fokusu i metodi. &lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;Thomas Sheehan, &quot;Kehre and Ereignis, a proglenoma to Introduction to Metaphysics&quot; in &quot;A companion to Heidegger's Introduction to Metaphysics&quot; page 15, 2001,&lt;/ref&gt; Sheehan tvrdi da se tijekom svoje karijere Heidegger nikada nije usredotočio na &quot; [[bitak]] &quot;, već je radije pokušao definirati &quot;[ono što] donosi bitak kao datost entiteta&quot;. &lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; &lt;ref&gt;Dee also, Sheehan, &quot;Making sense of Heidegger. A paradigm shift.&quot; New Heidegger Research. London (England) 2015.&lt;/ref&gt; Mark Wrathall &lt;ref&gt;Wrathall, Mark: Heidegger and Unconcealment: Truth, Language, and History, Cambridge University Press, 2011&lt;/ref&gt; tvrdio je (2011.) da {{Jezik|de|Kehre}} ne nalazi se u Heideggerovim spisima, već je jednostavno pogrešno shvaćanje. Kao dokaz za ovo gledište, Wrathall vidi dosljednost svrhe u Heideggerovoj cjeloživotnoj potrazi i usavršavanju njegova pojma &quot;neskrivenosti&quot;.

=== Metontologija ===
Metontologija je neologizam koji je Heidegger uveo u svom kolegiju &quot;Metafizički temelji logike&quot; iz 1928. godine. Pojam se odnosi na ontičku sferu ljudskog iskustva. &lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=McNeill|first=William|year=1992|title=Metaphysics, Fundamental Ontology, Metontology 1925—1935|url=https://www.jstor.org/stable/45010876|journal=Heidegger Studies|volume=8|pages=63–79|jstor=45010876}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Overgaard|first=Søren|year=2006|title=&quot;Incarnality&quot; and Metontology: A Reply to Frank Schalow|url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00071773.2006.11006566?journalCode=rbsp20|journal=Journal of the British Society for Phenomenology|volume=37|pages=92–94|doi=10.1080/00071773.2006.11006566}}&lt;/ref&gt; Dok se ontologija bavi cijelim svijetom u širokim i apstraktnim terminima, metontologija se bavi konkretnim temama; Heidegger nudi primjere spolnih razlika i etike.

=== Ontika ===
( {{Njem.|ontisch}}  )

Heidegger koristi pojam ontika, često u suprotnosti s pojmom ontologija, kada daje deskriptivna obilježja određene stvari i &quot;jednostavne činjenice&quot; njezina postojanja. Ontičko je ono što nešto čini onim što jest.

Za pojedinca koji raspravlja o prirodi &quot;bića&quot;, nečiji ontik mogao bi se odnositi na fizičke, činjenične elemente koji proizvode i/ili su u osnovi vlastite stvarnosti - fizički mozak i njegove podstrukture. Moralisti postavljaju pitanje moralne ontike kada raspravljaju o tome postoji li vanjski, objektivni, neovisni izvor moralnosti koji nadilazi kulturu i vrijeme.

=== Ontološki ===
( {{Njem.|ontologisch}}  )

Za razliku od &quot;ontic&quot; ( {{Jezik|de|ontisch}} ), ontološki se koristi kada je u pitanju priroda ili smislena struktura postojanja. [[Ontologija]], disciplina filozofije, usredotočena je na formalno proučavanje Bića. Dakle, nešto što je ontološko bavi se razumijevanjem i istraživanjem Bića, osnove Bića ili koncepta samog Bića.

Za pojedinca koji raspravlja o prirodi &quot;bića&quot;, ontološko bi se moglo odnositi na nečije vlastito, subjektivno, fenomenološko iskustvo postojanja u prvom licu.

=== Ontološka razlika ===
Središnje mjesto u Heideggerovoj filozofiji je razlika između ''bića'' kao takvog i specifičnih entiteta. &lt;ref name=&quot;Wheeler&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Wheeler|first=Michael|date=2020|title=Martin Heidegger|url=https://plato.stanford.edu/entries/heidegger/|website=The Stanford Encyclopedia of Philosophy|publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Schalow|first=Frank|url=https://philpapers.org/rec/SCHHDO-2|title=Historical Dictionary of Heidegger's Philosophy|date=2010|publisher=Scarecrow Press|chapter=Ontological difference}}&lt;/ref&gt; On to naziva &quot;ontološkom razlikom&quot; i optužuje zapadnu tradiciju u filozofiji da je ''zaboravila'' ovu razliku, što je dovelo do pogrešnog shvaćanja &quot;bića kao takvog&quot; kao posebnog entiteta. &lt;ref name=&quot;Wheeler&quot; /&gt; &lt;ref name=&quot;Dahlstrom&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Dahlstrom|first=D. O.|url=https://www.encyclopedia.com/philosophy-and-religion/philosophy/philosophy-terms-and-concepts/ontology|title=New Catholic Encyclopedia|date=2004|publisher=Gale|chapter=Ontology}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;Korab-Karpowicz&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Korab-Karpowicz|first=W. J.|title=Heidegger, Martin|url=https://iep.utm.edu/heidegge/|website=Internet Encyclopedia of Philosophy}}&lt;/ref&gt; (Vidi [[wiktionary:reification|reifikacija]] )

=== Mogućnost ===
( {{Njem.|Möglichkeit}}  )

Möglichkeit je pojam korišten samo jednom u određenom izdanju 'Bitka i vremena'. Čini se da u tekstu taj pojam označava &quot;mogućnost čija je vjerojatnost veća od nula&quot;. Barem, kad bi se koristila u kontekstu, ovo je jedina uvjerljiva definicija.

=== Prisutno pri ruci ===
( {{Njem.|Vorhanden, vorhandenheit}}  )

S onim što je '''prisutno pri ruci''' imamo (za razliku od &quot;spremnog u ruci&quot;) stav poput znanstvenika ili teoretičara, da samo gledamo ili promatramo nešto. U viđenju entiteta kao prisutnog, promatrač se bavi samo golim činjenicama stvari ili koncepta, onako kako su prisutni i kako bi teoretizirao o tome. Ovaj način gledanja je nezainteresiran za brigu koju bi mogao imati za {{Jezik|de|Dasein}} , njegovu povijest ili korisnost. Ovaj stav se često opisuje kao postojanje u neutralnom prostoru bez nekog posebnog raspoloženja ili subjektivnosti. Međutim, za Heideggera postojanje nije potpuno nezainteresirano ili neutralno. Ima raspoloženje i dio je metafizike prisutnosti koja nastoji sve sniziti. Svojim spisima Heidegger nastoji ostvariti {{Jezik|de|Destruktion}} (vidi gore) ove metafizike prisutnosti.

'Prisutno pri ruci' nije način na koji se stvari u svijetu obično susreću, i otkriva se samo kao manjkav ili sekundaran modus, npr. kada se čekić slomi, gubi svoju korisnost i čini se da je samo tu, prisutan pri ruci . Kada se neka stvar otkrije kao prisutna pri ruci, ona se izdvaja od bilo kojeg korisnog skupa opreme, ali ubrzo gubi ovaj način prisutnosti pri ruci i postaje nešto, na primjer, što se mora popraviti ili zamijeniti.

=== Spremno u ruci ===
( {{Njem.|Griffbereit, zuhanden, zuhandenheit}}  )

U gotovo svim slučajevima čovječanstvo je uključeno u svijet na običan, a i više uključen način, poduzimajući zadatke s ciljem postizanja nečega. Uzmimo za primjer čekić: spreman je za upotrebu; koristimo ga bez teoretiziranja. Zapravo, ako bismo na to gledali kao na nešto 'prisutno pri ruci', lako bismo mogli pogriješiti. Npr. uzmemo čekić za glavu umjesto za dršku. Tek kad se slomi ili nešto pođe po zlu, možemo vidjeti čekić kao da nam je 'prisutan pri ruci', samo leži tamo. Međutim, čak i tada možda nije u potpunosti 'prisutan pri ruci', budući da se sada pokazuje kao nešto što treba popraviti ili zbrinuti, i stoga je dio ukupne naše uključenosti. U ovom slučaju njegovo Biće može se promatrati kao nespremnost za rukovanje. Heidegger ocrtava tri načina nespremnosti za rukovanje: Uočljivo (oštećeno; npr. puklo je ožičenje svjetiljke), Nametljivo (nedostaje dio koji je potreban za funkcioniranje entiteta; npr. nalazimo da nedostaje žarulja), Tvrdoglavo (kada nam je entitet prepreka u nastavku projekta; npr. lampa mi zaklanja pogled na zaslon računala).

Važno je da ono što je 'spremno u ruci' proizlazi samo iz prethodnog stava u kojem nam je stalo do onoga što se događa i vidimo čekić u kontekstu ili svijetu opreme koja je tu &quot;kako bi&quot; učinila nešto. U tom smislu ono što je ''spremno u ruci'' je ''primordijalno'' u usporedbi s onim '''prisutnim pri ruci''' . Pojam primordijalno ovdje ne implicira nešto iskonsko/primitivno, već upućuje na Heideggerovu ideju da se Bitak može razumjeti samo kroz ono što nam je svakodnevno i &quot;blisko&quot;. Naše svakodnevno razumijevanje svijeta nužno je dio bilo koje vrste znanstvenih ili teorijskih proučavanja entiteta 'prisutnog pri ruci'. Samo proučavanjem našeg &quot;prosječno-svakodnevnog&quot; razumijevanja svijeta, kako se ono izražava u ukupnosti naših odnosa prema 'spremnim u ruci' entitetima svijeta, možemo postaviti odgovarajuće temelje za specifična znanstvena istraživanja specifičnih entiteta unutar svijeta.

Za Heideggera u ''Bitku i vremenu'' ovo ilustrira, na vrlo praktičan način, način na koji je 'prisutno pri ruci', kao prisutno 'sada' ili prisutno u vječnosti (kao, na primjer, u vječnosti prisutni znanstveni zakon ili Platonski oblik), počelo dominirati intelektualnom mišlju, osobito od [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]] . Da bismo razumjeli pitanje [[Bitak|bitka,]] moramo paziti da ne padnemo u ovo izravnavanje, ili zaborav bića, koje je počelo nagrizati zapadnu misao od Sokrata, vidi metafiziku prisutnosti .

=== Odlučnost ===

: (njemački: ''Entschlossenheit'' )

Odlučnost se odnosi na nečiju sposobnost &quot;otvaranja&quot; vlastitog okvira inteligibilnosti/razumijevanja (tj. davanje smisla vlastitim riječima i postupcima u uvjetima svog cjelokupnog života) i sposobnost da se prihvati &quot;zov savjesti&quot;.

=== ''Seinsvergessenheit'' ===
Ovo se različito prevodi kao &quot;zaborav bića&quot; ili &quot;nesvjesnost postojanja&quot;. Usko povezan pojam je &quot;Seinsverlassenheit&quot;, preveden kao &quot;napuštanje postojanja&quot;. Heidegger je vjerovao da prožimajući nihilizam u modernom svijetu proizlazi iz ''Seinsverlassenheita.'' &lt;ref&gt;S.L. Bartky (1967) Seinsverlassenheit in the later philosophy of Heidegger, Inquiry, 10:1-4, 74-88, DOI: 10.1080/00201746708601483&lt;/ref&gt; »Ontološka razlika«, razlika između bića kao takvog (das Sein) i bića (das Seiende), temeljna je za Heideggera. Zaborav bitka koji se, prema njemu, događa u tijeku zapadne filozofije, svodi se na zaborav ove razlike. &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Heidegger, Martin &amp;#124; Internet Encyclopedia of Philosophy|url=https://iep.utm.edu/heidegge/}}&lt;/ref&gt;

=== Svatko / Oni ===

: (njemački: ''Das Man'', što znači &quot;ljudi&quot;)

Jedan od najzanimljivijih i najvažnijih 'koncepata' u ''Bitku i vremenu'' je onaj ''Das Mana'', za koji ne postoji točan engleski ni hrvatski prijevod; različiti prijevodi i komentatori koriste različite konvencije. Često se prevodi kao &quot;Oni&quot; ili &quot;Ljudi&quot; ili &quot;Bilo tko&quot;, ali točnije se prevodi kao &quot;Svatko&quot; (kao u &quot; 'svatko' treba uvijek stići na vrijeme&quot;). Jan Patočka je za koncept ''Das Man'' označio sinonimnu oznaku ''&quot;javni anonimus&quot;'' . ''Das Man'' potječe od neosobne zamjenice u jednini ''man'' ('svatko', za razliku od 'ja', ili 'ti', ili 'on', ili 'ona', ili 'oni'). I njemački ''muškarac'' i engleski 'one' su neutralni ili neodređeni u pogledu roda i, čak, u određenom smislu, broja, iako obje riječi sugeriraju neodređenu množinu. Semantička uloga riječi ''man'' u njemačkom jeziku gotovo je identična onoj riječi ''one'' u engleskom jeziku ili riječi ''svatko'' u hrvatskom jeziku..

Heidegger se poziva na ovaj koncept ''Svakog'' u objašnjavanju neautentičnih načina postojanja, u kojima Dasein, umjesto da stvarno izabere nešto učiniti, to čini samo zato što &quot;to je ono što svatko čini&quot; ili &quot;to je ono što ljudi čine&quot;. Dakle, ''das Man'' nije ispravan ili mjerljiv entitet, već prije amorfni dio društvene stvarnosti koji učinkovito funkcionira na način na koji čini kroz ovu neopipljivost.

''Das Man'' konstituira mogućnost Daseinovog Bića, pa se tako za ''das Mana'' ne može reći da je netko određen. Umjesto toga, postojanje 'onih' poznato nam je kroz, na primjer, jezične konvencije i društvene norme. Heidegger tvrdi da &quot;oni&quot; propisuju nečije stanje uma i određuju što i kako netko 'vidi'”.

Da navedem primjere: kada se netko poziva na ono što je opće poznato, kaže se &quot;svatko izbjegava činiti tako nešto&quot;; Kada netko sjedi u automobilu ili autobusu ili čita novine, sudjeluje u svijetu 'onih'. Ovo je značajka 'Onih' kako funkcionira u društvu, autoritet koji nema poseban izvor. U ne moralnom smislu Heidegger suprotstavlja &quot;autentično ja&quot; (&quot;moje vlastito ja&quot;) s &quot;njihovim ja&quot; (&quot;moje neposjedovano ja&quot;).

Ovome srodni koncept je koncept ''apofantičke tvrdnje'' .

=== Svijet ===

: (njemački: ''Welt'' ) 
Heidegger nam daje četiri načina upotrebe pojma svijet:

:: 1. &quot;Svijet&quot; se koristi kao ontički pojam i označava sveukupnost stvari koje mogu biti 'prisutne pri ruci' unutar svijeta.

:: 2. &quot;Svijet&quot; funkcionira kao ontološki pojam i označava Bitak onih stvari koje smo upravo spomenuli. I doista, 'svijet' može postati pojam za bilo koje područje koje obuhvaća mnoštvo entiteta: na primjer, kada se govori o 'svijetu' jednog matematičara, 'svijet' označava područje mogućih objekata matematike.

:: 3. &quot;Svijet&quot; se može shvatiti u drugom ontičkom smislu—ne, međutim, kao oni entiteti koji Dasein u biti nisu i koji se mogu susresti unutar-svijeta, već prije kao ono u ''čemu'' se može reći da 'živi' činjenični Dasein kao takav '. &quot;Svijet&quot; ovdje ima predontološko egzistencijalno značenje. Ovdje opet postoje različite mogućnosti: &quot;svijet&quot; može označavati 'javni' mi-svijet ili nečije 'vlastito' najbliže (domaće) okruženje.

:: 4. Konačno, &quot;svijet&quot; označava ontološko-egzistencijalni koncept ''svjetovnosti (Weltheit'' '')'' . Svjetovnost sama po sebi može imati svoje načine bilo koje strukturne cjeline koje bilo koji posebni 'svjetovi' mogu imati u tom trenutku; ali to u sebi obuhvaća ''apriorni'' karakter svjetovnosti općenito. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.64&lt;/ref&gt;

Napomena, to je treća definicija koju Heidegger obično koristi.

== Vidi također ==

* [[Hermeneutika]]
* [[Filozofija egzistencije|Egzistencijalizam]]
* [[Filozofija 20. stoljeća]]
* [[Kontinentalna filozofija]]

== Reference ==
&lt;references group=&quot;&quot; responsive=&quot;1&quot;&gt;&lt;/references&gt;

== vanjske poveznice ==

* {{Citiranje knjige|last=Dahlstrom|first=Daniel O.|url=https://books.google.com/books?id=lUtMAQAAQBAJ|title=The Heidegger Dictionary|date=7 February 2013|publisher=[[A &amp; C Black]]|isbn=978-1-847-06514-8|location=London}}
* {{Citiranje weba|last=Munday|first=Roderick|date=March 2009|title=Glossary of Terms in ''Being and Time''|url=http://www.visual-memory.co.uk/b_resources/b_and_t_glossary.html}}
&lt;nowiki&gt;
[[Kategorija:Metafizika]]
[[Kategorija:Filozofija u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Filozofska terminologija]]
[[Kategorija:Stranice s nepregledanim prijevodima]]&lt;/nowiki&gt;</text>
      <sha1>03nyscjwx4ti5etxw2j5ksvtbwi8k0u</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433146</id>
      <parentid>6433145</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T07:42:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Krešimir Karamazen</username>
        <id>247162</id>
      </contributor>
      <comment>Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1096201296|Heideggerian terminology]]«</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44830" xml:space="preserve">
[[Martin Heidegger]], njemački filozof [[Filozofija 20. stoljeća|20. stoljeća]], proizveo je opsežan opus kojim je namjeravao temeljito promijeniti smjer [[Filozofija|filozofije]] . Dubina promjene bila je tolika da je smatrao potrebnim uvesti mnoge [[Novotvorenice|neologizme]], često povezane s idiomatskim riječima i frazama u njemačkom jeziku.

Dva od njegovih najosnovnijih neologizama, '''prisutno pri ruci''' i '''spremno u ruci''', koriste se za opisivanje različitih stavova prema stvarima u svijetu. Za Heideggera su takvi &quot;stavovi&quot; prethodniji, tj. temeljniji od raznih znanosti o pojedinačnim predmetima u svijetu. Sama znanost je stav, i to stav koji pokušava neku vrstu neutralnog istraživanja. Ostali povezani pojmovi također su objašnjeni u nastavku.

Heideggerova sveukupna analiza prilično je složena: uzima u obzir dosta povijesti filozofije. Vidi ''Bitak i vrijeme'' za opis njegovog sveukupnog projekta.&lt;ref&gt;Martin Heidegger, ''Being and Time'', trans. John Macquarrie and Edward Robinson. New York: Harper &amp; Row, 1962.&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.67–72&lt;/ref&gt;

== Pojmovi ==

=== Aletheia ===
( Starogrčki: ἀλήθεια)

Heideggerova ideja 'aletheia', ili razotkrivanje ( {{Jezik|de|Erschlossenheit}} ), bio je pokušaj da se shvati kako stvari u svijetu izgledaju ljudskim bićima kao dio otvora u razumljivosti, kao &quot;nezatvorenost&quot; ili &quot;neskrivenost&quot;. (Ovo je Heideggerovo uobičajeno čitanje: aletheia kao {{Jezik|de|Unverborgenheit}} , &quot;neskrivenost&quot;. ) &lt;ref&gt;Rodney R. Coltman, [https://books.google.gr/books?id=DUEjKCKhigMC&amp;dq=Aletheia+verborgenheit&amp;source=gbs_navlinks_s ''The Language of Hermeneutics: Gadamer and Heidegger in Dialogue''], SUNY Press, 1998, p. 38.&lt;/ref&gt; Usko je povezano s pojmom razotkrivanja svijeta, načinom na koji stvari dobivaju svoj smisao kao dio holistički strukturirane, unaprijed protumačene pozadine značenja. U početku je Heidegger želio da aletheia predstavlja reinterpretiranu definiciju [[Istina|istine]] . Međutim, kasnije je ispravio povezanost aletheia-e s istinom.

=== Apofantički ===
( {{Njem.|apophantisch}}   )

Tvrdnja (za razliku od pitanja, sumnje ili izrazitijeg smisla) je ''apofantička'' . To je izjava koja prikriva značenje i umjesto toga daje nešto što je pri ruci. Na primjer, &quot;Predsjednik je na godišnjem odmoru&quot; i &quot;Sol je natrijev klorid&quot; su rečenice koje, zbog svog apofantičnog karaktera, 'Oni' lako mogu pokupiti i ponoviti u vijestima i tračevima. Međutim, stvarno 'spremno u ruci' značenje i kontekst mogu se izgubiti.

=== Biti-u-svijetu ===
( {{Njem.|In-der-Welt-sein}}  )

Biti-u-svijetu Heideggerova je zamjena za pojmove kao što su subjekt, objekt, svijest i svijet. Za njega, rascjep stvari na subjekt/objekt, kakav se nalazi u zapadnoj tradiciji, pa čak i u jeziku, mora biti prevladan, kao što je naznačeno korijenskom strukturom [[Edmund Husserl|Husserlovog]] i Brentanovog koncepta intencionalnosti, tj. da je sva svijest svijest o nečemu, da ne postoji svijest, kao takva, odsječena od objekta (bilo da se radi o misli ili percepciji). Niti postoje objekti bez neke svijesti koja ih promatra ili je uključena u njih.

Na najosnovnijoj razini ''bivanja-u-svijetu,'' Heidegger primjećuje da uvijek postoji raspoloženje, raspoloženje koje nas &quot;napada&quot; u nereflektiranoj odanosti čovječanstva svijetu. Raspoloženje ne dolazi ni &quot;izvana&quot; ni &quot;iznutra&quot;, već proizlazi iz bivanja-u-svijetu. Osoba se može okrenuti od raspoloženja, ali to je samo prema drugom raspoloženju, kao dijelu fakticiteta . Samo s raspoloženjem netko smije susresti stvari u svijetu. ''Dasein'' (supojam za biti-u-svijetu) ima otvorenost prema svijetu koja je konstituirana usklađenošću raspoloženja ili stanja uma. Kao takav, ''Dasein'' je &quot; bačena &quot; &quot;projekcija&quot; ( {{Jezik|de|geworfener Entwurf}} ), projicira se na mogućnosti koje stoje pred njim ili mogu biti skrivene, te tumači i razumije svijet u smislu mogućnosti. Takvo projektiranje nema nikakve veze s pristajanjem na plan koji je već smišljen. To nije plan. ''Dasein'' sebe uvijek shvaća u smislu mogućnosti. Razumijevamo: ''Dasein'' vidi sebe u mogućnostima. 

=== Biti-prema-smrti ===
( {{Njem.|Sein-zum-Tode}}  )

Biti-prema-smrti nije orijentacija koja dovodi ''Dasein'' bliže svom kraju, u smislu kliničke smrti, već je prije način postojanja. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.247.&lt;/ref&gt; Biti-prema-smrti odnosi se na proces rasta kroz svijet gdje određeno predviđanje vodi ''Dasein'' ka stjecanju autentične perspektive. Izvor predviđanja je strah od smrti. U analizi vremena 'biti-prema-smrti' se otkriva kao trostruko stanje [[Bitak|Bića]] . Vrijeme, sadašnjost i pojam &quot;vječnog&quot; načini su temporalnosti, kako čovječanstvo gleda na vrijeme. Za Heideggera je to vrlo različito od pogrešnog pogleda na vrijeme kao linearni niz prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Umjesto toga, on to vidi kao ekstazu, izvan-sebe, budućih projekcija (mogućnosti) i nečijeg mjesta u povijesti kao dijela svoje generacije. Mogućnosti su, dakle, sastavni dio razumijevanja vremena; projekti, ili bačena projekcija u-svijetu, su ono što apsorbira i usmjerava ljude. Budućnost, kao smjer prema budućnosti koja uvijek sadrži prošlost – ono što je bilo – primarni je modus ''Dasein'' temporalnosti.

Smrt je ta mogućnost koja je apsolutna nemogućnost Daseina . Kao takva, ne može se usporediti ni s jednim drugim završetkom ili &quot;istrčavanjem&quot; nečega. Na primjer, nečija smrt nije empirijski događaj. Za Heideggera, smrt je ''Dasein-ovo'' 'najvlastitije' (ona je ono što osvjetljava ''Dasein'' u njegovoj individualnosti), ona je nerelacijska (nitko ne može nekome oduzeti nečiju smrt ili umrijeti umjesto njega, a vlastitu smrt ne možemo shvatiti kroz smrt drugog ''Daseina'') i smrt se ne može nadmašiti te izbjeći. &quot;Još ne&quot; života uvijek je već dio ''Daseina'': &quot;čim čovjek oživi, odmah je dovoljno star da umre.&quot; Trostruki uvjet smrti stoga je istovremeno nečija &quot;najvlastitija mogućnost-za-bivanje, ne-odnosna, i ne može  se oduzeti&quot;. Smrt je određena u svojoj neizbježnosti, ali autentično Bivanje-prema-smrti razumije neodređenu prirodu vlastite neizbježne smrti - nikad se ne zna kada ili kako će doći. Međutim, ta neodređenost ne stavlja smrt u neko daleko, buduće &quot;ne-još&quot;; autentični Bitak-prema-smrti shvaća nečiju individualnu smrt kao uvijek već njegov dio. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.255.&lt;/ref&gt;

Uz prosječnu, svakodnevnu (normalnu) raspravu o smrti, sve se to prikriva. &quot;Oni&quot; govore o tome na izbjegavajući način, prenose to kao nešto što se događa u nekom trenutku, ali još nije &quot;prisutno pri ruci&quot; kao ''stvarnost'', i skrivaju njen karakter kao nečiiju 'najvlastitiju' mogućnost, predstavljajući je kao da ne pripada nikome posebno. Postaje obezvrijeđena - redefinirana kao neutralan i prizeman aspekt postojanja koji ne zaslužuje autentično razmatranje. &quot;Umire se&quot; tumači se kao činjenica i znači &quot;nitko ne umire&quot;. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.253-4.&lt;/ref&gt;

S druge strane, autentičnost izvlači ''Dasein'' iz &quot;Onih&quot;, dijelom otkrivajući njegovo mjesto kao dijela &quot;Onih&quot;. Heidegger tvrdi da ''Autentično bivanje-prema-smrti'' poziva ''Daseinovo'' individualno jastvo izvan njegovog {{'}}oni' i oslobađa ga da prevrednuje život sa stajališta konačnosti. Čineći to, ''Dasein'' se otvara za &quot; tjeskobu/strepnju&quot;, koja se naizmjenično prevodi kao &quot;strah&quot; ili kao &quot;tjeskoba&quot;. Tjeskoba, za razliku od straha, nema nikakav poseban razlog za strah; to je tjeskoba pred Bivanjem-u-svijetu općenito — to jest, tjeskoba pred Daseinovim vlastitim ja. Strah je šokantna individuacija Daseina, kada shvati da nije kod kuće u svijetu ili kada se nađe licem u lice sa svojom vlastitom negostoljubivošću (njem. {{Jezik|de|Unheimlich}} , &quot;nije kao doma&quot;). Pri Dasein individuaciji, on biva otvoren za slušanje &quot;zova savjesti&quot; (njemački {{Jezik|de|Gewissensruf}} ), koji dolazi od Dasienovog vlastitog Ja kada želi biti svoje Ja. Ovo Ja je tada otvoreno istini, shvaćenoj kao neskrivenost (grč. aletheia ). U ovom trenutku vizije, Dasein razumije skriveno kao i samu skrivenost, ukazujući na Heideggerovo redovito sjedinjavanje suprotnosti; u ovom slučaju istina i neistina. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.260–74.&lt;/ref&gt;

=== Biti sa ===
( {{Njem.|Mitsein}}  )

Pojam &quot;Biti-sa&quot; odnosi se na ontološku karakteristiku ljudskog bića, da je ono uvijek već {{Efn|By &quot;[[always already]]&quot; Heidegger means that every phenomenological inspection of the human being finds this characteristic. It is not founded on something else.}} s drugima svoje vrste. Ovu tvrdnju ne treba shvatiti kao činjeničnu izjavu o pojedincu, da se on trenutno nalazi u prostornoj blizini jednog ili više drugih pojedinaca, već prije izjavu o biću svakog čovjeka, da se u strukturama njegovog bivanja-u-svijetu nalazi implicitna referenca na druge ljude, jer se ne može živjeti bez drugih. Ljudi su nazvani (od drugih, ne Heidegger) &quot;ultrasocijalnim&quot; &lt;ref&gt;Haidt, Jonathan. ''The Happiness Hypothesis: Finding Modern Truth in Ancient Wisdom''. New York: Basic Books, 2006, pp. 47 ff.&lt;/ref&gt; i &quot;obvezno društvenim&quot;. &lt;ref&gt;de Waal, Frans. ''Primates and Philosophers: How Morality Evolved''. Princeton: Princeton University Press, 2006, p. 4.&lt;/ref&gt; Heidegger, iz svoje fenomenološke perspektive, ovu značajku ljudskog života naziva &quot;biti-sa&quot; ( {{Jezik|de|Mitsein}} ), i kaže da je bitno za biti čovjek, &lt;ref&gt;Heidegger 1962, p. 156, H.125.&lt;/ref&gt; klasificirajući kao neautentično kada osoba ne uspijeva prepoznati koliko i na koji način netko misli o sebi i kako se obično ponaša pod utjecajem našeg društvenog okruženja. Heidegger ga svrstava u autentično kada netko obrati pozornost na taj utjecaj i samostalno odluči hoće li se s njim složiti ili ne. Živjeti potpuno bez takvog utjecaja, međutim, nije opcija u Heideggerovom gledištu.

=== Briga ===
( {{Njem.|Sorge}}  )

Temeljna osnova bivanja-u-svijetu nije, za Heideggera, materija ili duh, nego briga:&lt;blockquote&gt;Dasein-ov fakticitet je takav da se njegovo Bivanje-u-svijetu uvijek rasprši ili čak podijeli na određene načine Bivanja-u. Mnoštvo takvih pokazuju sljedeći primjeri: imati posla s nečim, proizvoditi nešto, baviti se nečim i paziti na to, koristiti se nečim, odreći se nečega i pustiti to, poduzeti, ostvariti, dokazati, ispitivati, smatrati, raspravljati, utvrđivati. . . . &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.56&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;Svi ovi načini Bivanja-u imaju brigu ( {{Jezik|de|Sorge}} , [[wiktionary:cura|briga]] ) kao svoju vrstu Bivanja. Baš kao kada znanstvenik istražuje ili pretražuje i pri tom pretpostavlja neutralnost, može se vidjeti da ispod toga postoji raspoloženje, briga znanstvenika da otkrije nove ideje ili teorije

=== Čistac ===
( {{Njem.|Lichtung}}  )

Na njemačkom riječ Lichtung znači čistina, kao npr. čistina u šumi. Budući da je njen korijen njemačka riječ za svjetlo ( {{Jezik|de|Licht}} ), ponekad se prevodi i kao &quot;osvjetljenje&quot;, a kod Heideggera se odnosi na nužnost čistine na kojoj se bilo što može pojaviti, čistine na kojoj se neka stvar ili ideja može pokazati i biti neskrivena. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.133&lt;/ref&gt; Obratite pažnju na odnos koji ovo ima s ''Aletheiom'' (pogledajte glavni članak ili gornji unos) i otkrivanjem .

Bića ( {{Jezik|de|Seiendes}} ), ali ne i sam Bitak ( {{Jezik|de|Sein}} ), ističu se kao na čistini, ili fizički kao u prostoru. &lt;ref&gt;This notion of the clearing, or of aspects pertaining to the leeway, spacing, giving room, and dwelling is treated in: [[Nader El-Bizri]] &quot;ON KAI KHORA: Situating Heidegger between the Sophist and the Timaeus,&quot; ''Studia Phaenomenologica'', Vol. IV, Issues 1-2 (2004), pp. 73–98; [[Nader El-Bizri]], &quot;Being at Home Among Things: Heidegger's Reflections on Dwelling&quot;, ''Environment, Space, Place'', Vol. 3 (2011), pp. 47–71; Nader El-Bizri, &quot;On Dwelling: Heideggerian Allusions to Architectural Phenomenology&quot;, Studia UBB. Philosophia, Vol. 60, No. 1 (2015): 5-30. See also [[Khôra]] and [[Phenomenology (architecture)]] in addition to the 'architecture' section under the main Heidegger entry on Wikipedia.&lt;/ref&gt; Stoga, piše Hubert Dreyfus, &quot;stvari se pokazuju u svjetlu našeg razumijevanja postojanja.&quot; &lt;ref&gt;Hubert Dreyfus, ''Being-in-the-World''. Cambridge: MIT Press, 1995. p. 163&lt;/ref&gt; Tako čistac omogućuje otkrivanje bića ( {{Jezik|de|Seiendes}} ), kao i pristup Daseinovu vlastitom biću. Čistac nije, samo po sebi, entitet koji se može spoznati izravno, u smislu u kojem se zna o entitetima svijeta. Kao što Heidegger piše u ''O podrijetlu umjetničkog djela'' :&lt;blockquote&gt;Usred bića kao cjeline pojavljuje se otvoreno mjesto. Postoji čistina, rasvjeta. S obzirom na ono što jest, bićima je  ovaj čistac u većeg stupnja nego što su bića. Ovo otvoreno središte stoga nije okruženo onim što jest; nego samo svjetlosno središte okružuje sve što jest, poput Ništa koje jedva poznajemo. Ono što jest može biti, kao biće, samo ako stoji unutar i ističe se unutar onoga što je osvijetljeno na ovoj čistini. Samo ta čistina daje i jamči nama ljudima prolaz do onih bića koja mi sami nismo i pristup biću koje mi sami jesmo. &lt;ref&gt;Heidegger, M. 2001, On the Origin of the Work of Art. In Poetry, language, thought. (A. Hofstadter, Trans.) (1st ed.). New York: Perennical Classics. (Original work published 1971)&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;

=== Destrukcija ===
Utemeljen u djelu [[Martin Luther|Martina Luthera]], &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Crowe|first=Benjamin|title=Heidegger's Religious Origins: Destruction and Authenticity|date=2006|publisher=Indiana University Press|isbn=0253347068|edition=Hardcover|location=Bloomington, IN|page=2; also see 7|quote=Heidegger... chose a name for it which itself reflects the importance of Luther to his thinking: '''Destruktion''', a Germanized version of the term '''destructio''' used quite frequently in Luther's early writings.|author-link=Benjamin D. Crowe}}&lt;/ref&gt; Heidegger konceptualizira filozofiju kao zadatak uništavanja [[Ontologija|ontoloških koncepata]], uključujući obična svakodnevna značenja riječi kao što su vrijeme, povijest, bitak, teorija, smrt, um, tijelo, materija, logika itd.:&lt;blockquote&gt;Kada tradicija tako postane gospodarom, čini to na takav način da ono što 'prenosi' bude toliko nedostupno, proksimalno i djelomično, da postaje prilično skriveno. Tradicija uzima ono što je došlo do nas i predaje to samoočiglednosti; ona blokira naš pristup onim iskonskim 'izvorima' iz kojih su kategorije i pojmovi koji su nam predani sasvim istinski izvučeni. Doista, to nas tjera da zaboravimo da su imali takvo podrijetlo i tjera nas da pretpostavimo da je nužnost vraćanja tim izvorima nešto što ne trebamo ni razumjeti. ( ''Bitak i vrijeme'', str. 43)&lt;/blockquote&gt;Heidegger smatra da se tradicija tu i tamo može kalcificirati:&lt;blockquote&gt;Ako je pitanje Bića da treba učiniti transparentnom vlastitu povijest, tada se ova okorjela tradicija mora olabaviti, a skrivanja koja je ona donijela razriješiti. Mi shvaćamo ovaj zadatak kao zadatak u kojem, uzimajući pitanje Bića kao svoj trag, trebamo uništiti tradicionalni sadržaj drevne ontologije sve dok ne dođemo do onih iskonskih iskustava u kojima smo postigli svoje prve načine određivanja prirode Bića - načine koje su nas od tada vodili. ( ''Bitak i vrijeme'', str. 44)&lt;/blockquote&gt;Heidegger potom primjećuje pozitivnost svog projekta {{Jezik|de|Destruktion}} :&lt;blockquote&gt;...nema nikakve veze s opakim relativiziranjem ontoloških stajališta. Ali ovo uništenje jednako je daleko od negativnog osjećaja otresanja ontološke tradicije. Moramo, naprotiv, istaknuti pozitivne mogućnosti te tradicije, a to znači zadržati je u njezinim granicama; a granice su zauzvrat dane činjenično načinom na koji je pitanje formulirano u to vrijeme, i načinom na koji je moguće polje za istraživanje time omeđeno. Sa svoje negativne strane, ovo se uništenje ne povezuje s prošlošću; njegova je kritika usmjerena na 'danas' i na prevladavajući način tretiranja povijesti ontologije. . . Ali pokopati prošlost u ništavnost (Nichtigkeit) nije svrha ovog uništenja; njegov cilj je pozitivan; njegova negativna funkcija ostaje neizražena i neizravna. ( ''Bitak i vrijeme'', str. 44)&lt;/blockquote&gt;

=== ''Dasein'' ===
U svom nastojanju da redefinira čovjeka, Heidegger uvodi izjavu: 'najvlastitije od Daseina sastoji se u njegovom postojanju'. &lt;ref&gt;BT, 68&lt;/ref&gt; Heidegger konceptualizira postojanje oko jedinstvenih osobina čovjeka, za kojeg smatra da je &quot;biće za koje je njegovo vlastito biće pitanje za njega&quot;. &lt;ref&gt;BT, 33&lt;/ref&gt; U Heideggerovom gledištu, čovjek definira svoje vlastito biće svojim djelovanjem i izborima, te je sposoban birati među mogućnostima, aktualizirajući barem jednu od raspoloživih mogućnosti dok pritom zatvara druge. Ovo hvaćanje samo nekih mogućnosti definira čovjeka kao jednu vrstu sebe, a ne drugu: nepošten izbor definira osobu kao nepoštenu, popravljanje razbijenih prozora definira osobu kao staklara i tako dalje. Ti se izbori donose kontinuirano i svakodnevno, pa je čovjek u stanju definirati sebe kako se kreće. Stoga je živjeti život osobe stvar stalnog zauzimanja stava o vlastitom osjećaju sebe, a nečiji osjećaj sebe definira se zauzimanjem tog stajališta. Kako nijedan izbor nije 'jednom zauvijek', čovjek mora neprestano birati za svoj osjećaj sebe.

Ovome se dodaje da postojanje svega ostalog na planetu predstavlja pitanje za čovjeka, budući da se čovječanstvo bavi stvarima onakvima kakve jesu i osobama onakvima kakve jesu. Samo se ljudske osobe, na primjer, odnose prema drugima smisleno i smisleno se uklapaju u i s drugim stvarima i/ili aktivnostima. Samo se čovjek, biće koje je u načinu postojanja, može susresti s drugim entitetom u njegovom instrumentalnom karakteru. Opet, 'imati pitanje' znači biti zabrinut zbog nečega i brinuti se za nešto. Drugim riječima, biće od ''Dasein''  u smislu postojanja je tako konstituirano da u samom svom biću ima brižan odnos prema vlastitom biću. Ovaj odnos nije teorijski ili samorefleksivan, već prije predteorijski odnos koji Heidegger naziva odnosom ili odjeljkom razumijevanja. ''Dasein''  shvaća sebe u vlastitom biću ili ''Dasein''  je na način da mu se njegovo biće uvijek otkriva. To je otkrivanje bića ono što razlikuje ''Dasein''  od svih drugih bića. Ovakav način postojanja ''Dasein''a u kojim postoji odnos sa sobom naziva se 'egzistencija'. &lt;ref&gt;BT, 32&lt;/ref&gt; Nadalje, bitno je imati jasno razumijevanje izraza 'najvlastitiji'. To je hrvatski prijevod njemačkog {{Jezik|de|wesen}} obično se prevodi kao 'suština' ('što-istvo'). Glagolski oblik njemačkog izraza {{Jezik|de|wesen}} približava se indijskom korijenu vasati, što znači stanovanje, život, rast, sazrijevanje, kretanje itd. Dakle, ovaj verbalni dinamički karakter impliciran u riječi {{Jezik|de|wesen}} treba imati na umu kako bismo razumjeli nijansu heideggerovske upotrebe 'egzistencije'. Ako tradicionalno {{Jezik|de|wesen}} bilo prevedeno kao bit u smislu 'što', za Heideggera takav prijevod nije prikladan za razumijevanje onoga što je jedinstveno ljudsko. Heidegger preuzima oblik postojanja od [[Latinski jezik|latinske]] riječi {{Jezik|la|ex-sistere}} (izvan sebe) s naznakom jedinstvene karakteristike bića čovjeka u smislu dinamičkog &quot;kako&quot; nasuprot tradicionalnom poimanju u smislu &quot;što&quot;. Stoga postojanje za Heideggera znači kako ''Dasein''  u samom svom načinu postojanja uvijek je izvan sebe u odnosu na relaciju, brigu. Stoga treba strogo razlikovati ono što je ''Daseinu'' 'najvlastitije' od onih drugih načina bića. 'Najvlastitije' Heidegger zove izrazom 'egzistencija' za bitak čovjeka. Za ono što je najvlastitije drugim vrstama bića, on koristi izraz prisutno-pri ruci. Različiti elementi Egzistencije nazivaju se 'egzistencijali', a elementi onoga što je prisutno-pri-ruci zovu se 'kategorije'. Prema Heideggeru &quot;samo čovjek postoji, sve ostale stvari jesu (ne postoje)&quot;. Važno je razumjeti da ovaj pojam 'egzistencije' kao onoga što je čovjeku najviše vlastito nije statičan koncept koji treba jednom zauvijek definirati u smislu sadržaja, već se mora razumjeti u smislu nečega što varira od pojedinca do pojedinca i s vremena na vrijeme za razliku od drugih bića koja imaju fiksnu suštinu. Ono biće čije je najvlastitije u načinu postojanja naziva se ''Dasein''. Na njemačkom, {{Jezik|de|da}} ima prostornu konotaciju ili biti 'tamo' ili 'ovdje'. ''Dasein'' stoga može značiti jednostavno &quot;biti tamo ili ovdje&quot;. U njemačkom bi se moglo odnositi i na postojanje (za razliku od suštine) nečega, posebno čovjeka. Međutim, Heidegger ovom pojmu pridaje novo ontološko značenje. Njemački izraz {{Jezik|de|Dasein}} sastoji se od dvije komponente: {{Jezik|de|Da}} i {{Jezik|de|sein}} . U Heideggerovskoj upotrebi, sufiks {{Jezik|de|-sein}} stoji za bitak čovjeka u načinu postojanja i {{Jezik|de|Da-}} stoji za trostruko razotkrivanje. Prema Heideggeru, biće čovjeka je na način trostrukog razotkrivanja. Odnosno, ontološka jedinstvenost čovjeka sastoji se u tome što njegovo biće postaje {{Jezik|de|da}} /sfera, gdje ''Dasein'' otkriva ne samo vlastito biće, nego i biće drugih neljudskih bića, kao i fenomen svijeta. Otuda za Heideggera pojam ''Dasein''  naziv je za ontološku strukturu ontičkog ljudskog bića.

=== Razotkrivanje ===
 
( {{Njem.|Erschlossenheit}}  )

Hubert Dreyfus i Charles Spinosa pišu: &quot;Prema Heideggeru, naša je priroda biti otkrivači svijeta. To jest, pomoću naše opreme i koordiniranih praksi mi ljudska bića otvaramo koherentne, različite kontekste ili svjetove u kojima opažamo, osjećamo, djelujemo i mislimo.&quot; &lt;ref&gt;Hubert Dreyfus and Charles Spinosa, &quot;Further Reflections on Heidegger, Technology and the Everyday,&quot; in Nikolas Kompridis, ed. ''Philosophical Romanticism'', New York: Routledge, 2006, 265.&lt;/ref&gt;

Heidegger učenjak Nikolas Kompridis piše: &quot;Otkrivanje svijeta odnosi se, s namjernom dvosmislenošću, na proces koji se zapravo događa na dvije različite razine. Na jednoj razini, odnosi se na razotkrivanje već interpretiranog, simbolički strukturiranog svijeta; svijet, onaj unutar kojeg se uvijek već nalazimo. Na drugoj razini, odnosi se jednako na razotkrivanje novih horizonata značenja kao i na razotkrivanje prethodno skrivenih ili netematiziranih dimenzija značenja.” &lt;ref&gt;Nikolas Kompridis, &quot;On World Disclosure: Heidegger, Habermas and Dewey,&quot; Thesis Eleven 1994; 37; 29-45.&lt;/ref&gt;

=== Diskurs ===
( {{Njem.|Rede}}  ) Ontološko-egzistencijalna struktura ''Daseina'' sastoji se od &quot;bačenosti&quot; ( {{Jezik|de|Geworfenheit}} ), &quot;projekcija&quot; ( {{Jezik|de|Entwurf}} ), i &quot;biti-zajedno-sa&quot; ( {{Jezik|de|Sein-bei}} ). Ova tri temeljna obilježja postojanja neodvojivo su vezana za &quot;diskurs&quot; ( {{Jezik|de|Rede}} ), shvaćen kao najdublje razvijanje jezika. &lt;ref&gt;Parvis Emad, ''On the Way to Heidegger’s Contributions to Philosophy'', University of Wisconsin Press, 2007, p. 189.&lt;/ref&gt;

=== Oprema ===
( {{Njem.|das Zeug}}  ) {{Jezik|de|Das Zeug}} odnosi se na predmet u svijetu s kojim imamo smislene poslove. Gotovo neprevodiv izraz, Heideggerova oprema može se smatrati zbirnom imenicom, tako da nikada nije prikladno nazvati nešto 'opremom'. Umjesto toga, njegova upotreba često odražava da znači alat ili kao &quot;da bi nešto&quot; za ''Daseina''. Alati, u ovom kolektivnom smislu, i budući da su ''spremni u ruci'', uvijek postoje u mreži drugih alata i organizacija, npr. papir je na stolu u sobi na sveučilištu. Obično je neprikladno vidjeti takvu opremu samu ili kao nešto što ''je prisutno pri ruci'' .

Drugi, manje prozaičan način razmišljanja o 'opremi' je kao o 'stvari s kojom se može raditi' oko nas, zajedno sa svojim kontekstom. &quot;Papir s kojim se može raditi stvari, sa stola, na sveučilištu, u gradu, u svijetu, u svemiru.&quot; 'Oprema' se odnosi na stvar, njezine mogućnosti korisnosti i njezin kontekst.

=== {{Jezik|de|Ereignis}} ===
{{Jezik|de|Ereignis}} često se prevodi kao &quot;događaj&quot;, ali se bolje razumije u smislu nečega što &quot;dolazi u vidokrug&quot;.

Ereignis se pojavljuje u Heideggerovim kasnijim djelima i nije ga lako sažeti. Najodrživiji tretman teme javlja se u zagonetnim i teškim ''Prilozima filozofiji'' . 

=== Postojanje ===
{{Glavni|Existentiel}}
( {{Njem.|Existenz}}  )

=== Existenziell ===
{{Glavni|Existentiel}}
( {{Njem.|Existenziell}}  )

=== Fundamentalna ontologija ===
Tradicionalna ontologija pita &quot;Zašto nešto postoji?&quot;, dok se Heideggerova temeljna ontologija pita &quot;Što znači da nešto postoji?&quot; . Taylor Carman piše (2003.) da je Heideggerova &quot;temeljna ontologija&quot; temeljna u odnosu na tradicionalnu ontologiju u tome što se tiče &quot;onoga što svako razumijevanje entiteta nužno pretpostavlja, naime, naše razumijevanje onoga na temelju čega su entiteti entiteti.&quot; &lt;ref&gt;Information Heidegger's Analytic Interpretation, Discourse and Authenticity in Being and Time, pp. 8 - 52&lt;/ref&gt;

=== {{Jezik|de|Gelassenheit}} ===
Često se prevodi kao &quot;oslobađanje&quot;. &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Heidegger|first=Martin|url=https://books.google.com/books?id=TAU5TrvkX2wC|title=Country Path Conversations|publisher=[[Indiana University Press]]|others=Translated by Bret W. Davis|year=2010|isbn=978-0-253-00439-0|location=[[Bloomington, Indiana]]|page=[https://books.google.com/books?id=TAU5TrvkX2wC&amp;pg=PR11 xi]|id=|quote=I have followed the established consensus in translating this term as 'releasement.' However, it should be kept in mind that the traditional and still commonly used German word conveys a sense of 'calm composure,' especially and originally that which accompanies an existential or religious experience of letting-go, being-let, and letting-be.}}&lt;/ref&gt;  Heidegger je izraz posudio iz kršćanske mistične tradicije, otprilike od [[Meister Eckhart|Meistera Eckharta]] . &lt;ref name=&quot;Hackett&quot;&gt;{{Citiranje knjige|url=https://books.google.com/books?id=LvQYpn5OlvkC|title=A Companion to Meister Eckhart|publisher=[[Brill Publishers|BRILL]]|year=2012|isbn=978-9-004-18347-6|editor-last=Hackett|editor-first=Jeremiah|location=[[Leiden]]|page=[https://books.google.com/books?id=LvQYpn5OlvkC&amp;pg=689 689]|id=}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Heidegger|first=Martin|url=https://books.google.com/books?id=TAU5TrvkX2wC|title=Country Path Conversations|date=14 June 2010|others=Translated by Bret W. Davis|isbn=9780253004390|page=[https://books.google.com/books?id=TAU5TrvkX2wC&amp;pg=PR11 xi]|quote=The word Gelassenheit [...] has a long history in German thought. It was coined by Meister Eckhart in the thirteenth century and subsequently used by a number of other mystics, theologians, and philosophers.}}&lt;/ref&gt; 

=== {{Jezik|de|Geworfenheit}} ===
de. Geworfenheit opisuje čovjekove pojedinačne egzistencije kao &quot;bačenost&quot; (geworfen) u svijet. Za Williama J. Richardsona, Heidegger je upotrijebio ovaj jedinstveni izraz, &quot;bačenost&quot;, da &quot;opiše [ta] dva elementa izvorne situacije, nekontrolu nad vlastitim podrijetlom i referentnu ovisnost o drugim bićima&quot;.
[[Datoteka:Bühlerhöhe.jpg|mini| Hotel Bühlerhöhe Dvorac (&quot;[[wiktionary:Höhe|visina Bühl&quot;]] )]]

=== {{Jezik|de|Kehre}} ===
Kehre, ili &quot;zaokret&quot; (die Kehre) izraz je koji Heidegger rijetko koristi, ali ga upotrebljavaju komentatori koji se pozivaju na promjenu u njegovim spisima već 1930. godine koja je postala jasno uspostavljena 1940-ih. Ponavljajuće teme koje karakteriziraju veći dio Kehre uključuju poeziju i tehnologiju. Komentatori (npr.  [[William J. Richardson]]) opisuju, na različite načine, promjenu fokusa ili veliku promjenu u pogledu.

''Uvod u metafiziku'' iz 1935. &quot;jasno pokazuje pomak&quot; prema jeziku s prethodnog naglaska na {{Jezik|de|Dasein}} u ''Bitku i vremenu'' osam godina ranije, prema eseju Briana Barda iz 1993. pod naslovom &quot;Heideggerovo čitanje Heraklita&quot;. &lt;ref&gt;Brian Bard, 1993, essay, see sections one and three https://sites.google.com/site/heideggerheraclitus/&lt;/ref&gt; U predavanju iz 1950. Heidegger je formulirao poznatu izreku &quot; Jezik govori &quot;, kasnije objavljenu u zbirci eseja {{Jezik|de|Unterwegs zur Sprache}} iz 1959. , a sabrano u engleskoj knjizi ''Poetry, Language, Thought'' iz 1971. godine. &lt;ref name=&quot;Lyon06&quot;&gt;Lyon, James K. [https://books.google.com/books?id=vB_Tv7A9oI8C ''Paul Celan and Martin Heidegger: an unresolved conversation, 1951–1970''], pp. 128–9&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;Philipse98&quot;&gt;Philipse, Herman (1998) ''Heidegger's philosophy of being: a critical interpretation'', p. 205&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;Heidegger (1971) ''Poetry, Language, Thought'', translation and introduction by Albert Hofstadter, pp. xxv and 187ff&lt;/ref&gt;

Ovu navodnu promjenu — ovdje primijenjenu na oko trideset godina Heideggerove 40-godišnje spisateljske karijere — opisali su komentatori s vrlo različitih stajališta; uključujući i promjenu prioriteta s ''Bitka i vremena'' na ''Vrijeme i bitak'' — naime, s prebivanja (biti) u svijetu na djelovanje (vrijeme) u svijetu.  &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Heidegger|first=Martin|url=https://books.google.com/books?id=mr_U4MOjJuYC|title=On Time and Being|publisher=[[University of Chicago Press]]|others=Translated by Joan Stambaugh|year=2002|isbn=0-226-32375-7|location=Chicago|chapter=Time and Being|chapter-url=https://books.google.com/books?id=mr_U4MOjJuYC&amp;pg=PA1}}&lt;/ref&gt;  (Ovaj aspekt, posebno esej iz 1951., utjecao je na nekoliko značajnih teoretičara, uključujući Christiana Norberg-Schulza, Dalibora Veselyja, Josepha Rykwerta, [[Daniel Libeskind|Daniela Libeskinda]] i filozofa Nadera El-Bizrija . ) &lt;ref&gt;Refer to a recent study on Heidegger's conception of &quot;dwelling&quot; as set in: [[Nader El-Bizri]], 'On Dwelling: Heideggerian Allusions to Architectural [[Phenomenology (philosophy)|Phenomenology]]', [http://studia.ubbcluj.ro/download/pdf/920.pdf ''Studia UBB Philosophia'' 60 (2015): 5-30]. See also the related article on Heidegger's reflections on Plato's [[khôra]] in: [[Nader El-Bizri]], &quot;''On kai [[khôra]]'': Situating Heidegger between the ''Sophist'' and the ''Timaeus''&quot;, ''Studia Phaenomenologica'', Vol. IV, Issue 1–2 (2004), pp. 73–98.&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Davies|first=Paul|date=April 11, 2017|title=Martin Heidegger (1889-1976)|url=https://www.architectural-review.com/essays/reputations/martin-heidegger-1889-1976}}&lt;/ref&gt;

Drugi tumači vjeruju da &quot; {{Jezik|de|Kehre}} &quot; ne postoji ili je njegov značaj prenaglašen. Thomas Sheehan (2001.) vjeruje da je ova navodna promjena &quot;daleko manje dramatična nego što se obično sugerira&quot;, te je uključivala promjenu u fokusu i metodi. &lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;Thomas Sheehan, &quot;Kehre and Ereignis, a proglenoma to Introduction to Metaphysics&quot; in &quot;A companion to Heidegger's Introduction to Metaphysics&quot; page 15, 2001,&lt;/ref&gt; Sheehan tvrdi da se tijekom svoje karijere Heidegger nikada nije usredotočio na &quot; [[bitak]] &quot;, već je radije pokušao definirati &quot;[ono što] donosi bitak kao datost entiteta&quot;. &lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; &lt;ref&gt;Dee also, Sheehan, &quot;Making sense of Heidegger. A paradigm shift.&quot; New Heidegger Research. London (England) 2015.&lt;/ref&gt; Mark Wrathall &lt;ref&gt;Wrathall, Mark: Heidegger and Unconcealment: Truth, Language, and History, Cambridge University Press, 2011&lt;/ref&gt; tvrdio je (2011.) da {{Jezik|de|Kehre}} ne nalazi se u Heideggerovim spisima, već je jednostavno pogrešno shvaćanje. Kao dokaz za ovo gledište, Wrathall vidi dosljednost svrhe u Heideggerovoj cjeloživotnoj potrazi i usavršavanju njegova pojma &quot;neskrivenosti&quot;.

=== Metontologija ===
Metontologija je neologizam koji je Heidegger uveo u svom kolegiju &quot;Metafizički temelji logike&quot; iz 1928. godine. Pojam se odnosi na ontičku sferu ljudskog iskustva. &lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=McNeill|first=William|year=1992|title=Metaphysics, Fundamental Ontology, Metontology 1925—1935|url=https://www.jstor.org/stable/45010876|journal=Heidegger Studies|volume=8|pages=63–79|jstor=45010876}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Overgaard|first=Søren|year=2006|title=&quot;Incarnality&quot; and Metontology: A Reply to Frank Schalow|url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00071773.2006.11006566?journalCode=rbsp20|journal=Journal of the British Society for Phenomenology|volume=37|pages=92–94|doi=10.1080/00071773.2006.11006566}}&lt;/ref&gt; Dok se ontologija bavi cijelim svijetom u širokim i apstraktnim terminima, metontologija se bavi konkretnim temama; Heidegger nudi primjere spolnih razlika i etike.

=== Ontika ===
( {{Njem.|ontisch}}  )

Heidegger koristi pojam ontika, često u suprotnosti s pojmom ontologija, kada daje deskriptivna obilježja određene stvari i &quot;jednostavne činjenice&quot; njezina postojanja. Ontičko je ono što nešto čini onim što jest.

Za pojedinca koji raspravlja o prirodi &quot;bića&quot;, nečiji ontik mogao bi se odnositi na fizičke, činjenične elemente koji proizvode i/ili su u osnovi vlastite stvarnosti - fizički mozak i njegove podstrukture. Moralisti postavljaju pitanje moralne ontike kada raspravljaju o tome postoji li vanjski, objektivni, neovisni izvor moralnosti koji nadilazi kulturu i vrijeme.

=== Ontološki ===
( {{Njem.|ontologisch}}  )

Za razliku od &quot;ontic&quot; ( {{Jezik|de|ontisch}} ), ontološki se koristi kada je u pitanju priroda ili smislena struktura postojanja. [[Ontologija]], disciplina filozofije, usredotočena je na formalno proučavanje Bića. Dakle, nešto što je ontološko bavi se razumijevanjem i istraživanjem Bića, osnove Bića ili koncepta samog Bića.

Za pojedinca koji raspravlja o prirodi &quot;bića&quot;, ontološko bi se moglo odnositi na nečije vlastito, subjektivno, fenomenološko iskustvo postojanja u prvom licu.

=== Ontološka razlika ===
Središnje mjesto u Heideggerovoj filozofiji je razlika između ''bića'' kao takvog i specifičnih entiteta. &lt;ref name=&quot;Wheeler&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Wheeler|first=Michael|date=2020|title=Martin Heidegger|url=https://plato.stanford.edu/entries/heidegger/|website=The Stanford Encyclopedia of Philosophy|publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Schalow|first=Frank|url=https://philpapers.org/rec/SCHHDO-2|title=Historical Dictionary of Heidegger's Philosophy|date=2010|publisher=Scarecrow Press|chapter=Ontological difference}}&lt;/ref&gt; On to naziva &quot;ontološkom razlikom&quot; i optužuje zapadnu tradiciju u filozofiji da je ''zaboravila'' ovu razliku, što je dovelo do pogrešnog shvaćanja &quot;bića kao takvog&quot; kao posebnog entiteta. &lt;ref name=&quot;Wheeler&quot; /&gt; &lt;ref name=&quot;Dahlstrom&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Dahlstrom|first=D. O.|url=https://www.encyclopedia.com/philosophy-and-religion/philosophy/philosophy-terms-and-concepts/ontology|title=New Catholic Encyclopedia|date=2004|publisher=Gale|chapter=Ontology}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;Korab-Karpowicz&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Korab-Karpowicz|first=W. J.|title=Heidegger, Martin|url=https://iep.utm.edu/heidegge/|website=Internet Encyclopedia of Philosophy}}&lt;/ref&gt; (Vidi [[wiktionary:reification|reifikacija]] )

=== Mogućnost ===
( {{Njem.|Möglichkeit}}  )

Möglichkeit je pojam korišten samo jednom u određenom izdanju 'Bitka i vremena'. Čini se da u tekstu taj pojam označava &quot;mogućnost čija je vjerojatnost veća od nula&quot;. Barem, kad bi se koristila u kontekstu, ovo je jedina uvjerljiva definicija.

=== Prisutno pri ruci ===
( {{Njem.|Vorhanden, vorhandenheit}}  )

S onim što je '''prisutno pri ruci''' imamo (za razliku od &quot;spremnog u ruci&quot;) stav poput znanstvenika ili teoretičara, da samo gledamo ili promatramo nešto. U viđenju entiteta kao prisutnog, promatrač se bavi samo golim činjenicama stvari ili koncepta, onako kako su prisutni i kako bi teoretizirao o tome. Ovaj način gledanja je nezainteresiran za brigu koju bi mogao imati za {{Jezik|de|Dasein}} , njegovu povijest ili korisnost. Ovaj stav se često opisuje kao postojanje u neutralnom prostoru bez nekog posebnog raspoloženja ili subjektivnosti. Međutim, za Heideggera postojanje nije potpuno nezainteresirano ili neutralno. Ima raspoloženje i dio je metafizike prisutnosti koja nastoji sve sniziti. Svojim spisima Heidegger nastoji ostvariti {{Jezik|de|Destruktion}} (vidi gore) ove metafizike prisutnosti.

'Prisutno pri ruci' nije način na koji se stvari u svijetu obično susreću, i otkriva se samo kao manjkav ili sekundaran modus, npr. kada se čekić slomi, gubi svoju korisnost i čini se da je samo tu, prisutan pri ruci . Kada se neka stvar otkrije kao prisutna pri ruci, ona se izdvaja od bilo kojeg korisnog skupa opreme, ali ubrzo gubi ovaj način prisutnosti pri ruci i postaje nešto, na primjer, što se mora popraviti ili zamijeniti.

=== Spremno u ruci ===
( {{Njem.|Griffbereit, zuhanden, zuhandenheit}}  )

U gotovo svim slučajevima čovječanstvo je uključeno u svijet na običan, a i više uključen način, poduzimajući zadatke s ciljem postizanja nečega. Uzmimo za primjer čekić: spreman je za upotrebu; koristimo ga bez teoretiziranja. Zapravo, ako bismo na to gledali kao na nešto 'prisutno pri ruci', lako bismo mogli pogriješiti. Npr. uzmemo čekić za glavu umjesto za dršku. Tek kad se slomi ili nešto pođe po zlu, možemo vidjeti čekić kao da nam je 'prisutan pri ruci', samo leži tamo. Međutim, čak i tada možda nije u potpunosti 'prisutan pri ruci', budući da se sada pokazuje kao nešto što treba popraviti ili zbrinuti, i stoga je dio ukupne naše uključenosti. U ovom slučaju njegovo Biće može se promatrati kao nespremnost za rukovanje. Heidegger ocrtava tri načina nespremnosti za rukovanje: Uočljivo (oštećeno; npr. puklo je ožičenje svjetiljke), Nametljivo (nedostaje dio koji je potreban za funkcioniranje entiteta; npr. nalazimo da nedostaje žarulja), Tvrdoglavo (kada nam je entitet prepreka u nastavku projekta; npr. lampa mi zaklanja pogled na zaslon računala).

Važno je da ono što je 'spremno u ruci' proizlazi samo iz prethodnog stava u kojem nam je stalo do onoga što se događa i vidimo čekić u kontekstu ili svijetu opreme koja je tu &quot;kako bi&quot; učinila nešto. U tom smislu ono što je ''spremno u ruci'' je ''primordijalno'' u usporedbi s onim '''prisutnim pri ruci''' . Pojam primordijalno ovdje ne implicira nešto iskonsko/primitivno, već upućuje na Heideggerovu ideju da se Bitak može razumjeti samo kroz ono što nam je svakodnevno i &quot;blisko&quot;. Naše svakodnevno razumijevanje svijeta nužno je dio bilo koje vrste znanstvenih ili teorijskih proučavanja entiteta 'prisutnog pri ruci'. Samo proučavanjem našeg &quot;prosječno-svakodnevnog&quot; razumijevanja svijeta, kako se ono izražava u ukupnosti naših odnosa prema 'spremnim u ruci' entitetima svijeta, možemo postaviti odgovarajuće temelje za specifična znanstvena istraživanja specifičnih entiteta unutar svijeta.

Za Heideggera u ''Bitku i vremenu'' ovo ilustrira, na vrlo praktičan način, način na koji je 'prisutno pri ruci', kao prisutno 'sada' ili prisutno u vječnosti (kao, na primjer, u vječnosti prisutni znanstveni zakon ili Platonski oblik), počelo dominirati intelektualnom mišlju, osobito od [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]] . Da bismo razumjeli pitanje [[Bitak|bitka,]] moramo paziti da ne padnemo u ovo izravnavanje, ili zaborav bića, koje je počelo nagrizati zapadnu misao od Sokrata, vidi metafiziku prisutnosti .

=== Odlučnost ===

: (njemački: ''Entschlossenheit'' )

Odlučnost se odnosi na nečiju sposobnost &quot;otvaranja&quot; vlastitog okvira inteligibilnosti/razumijevanja (tj. davanje smisla vlastitim riječima i postupcima u uvjetima svog cjelokupnog života) i sposobnost da se prihvati &quot;zov savjesti&quot;.

=== ''Seinsvergessenheit'' ===
Ovo se različito prevodi kao &quot;zaborav bića&quot; ili &quot;nesvjesnost postojanja&quot;. Usko povezan pojam je &quot;Seinsverlassenheit&quot;, preveden kao &quot;napuštanje postojanja&quot;. Heidegger je vjerovao da prožimajući nihilizam u modernom svijetu proizlazi iz ''Seinsverlassenheita.'' &lt;ref&gt;S.L. Bartky (1967) Seinsverlassenheit in the later philosophy of Heidegger, Inquiry, 10:1-4, 74-88, DOI: 10.1080/00201746708601483&lt;/ref&gt; »Ontološka razlika«, razlika između bića kao takvog (das Sein) i bića (das Seiende), temeljna je za Heideggera. Zaborav bitka koji se, prema njemu, događa u tijeku zapadne filozofije, svodi se na zaborav ove razlike. &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Heidegger, Martin &amp;#124; Internet Encyclopedia of Philosophy|url=https://iep.utm.edu/heidegge/}}&lt;/ref&gt;

=== Svatko / Oni ===

: (njemački: ''Das Man'', što znači &quot;ljudi&quot;)

Jedan od najzanimljivijih i najvažnijih 'koncepata' u ''Bitku i vremenu'' je onaj ''Das Mana'', za koji ne postoji točan engleski ni hrvatski prijevod; različiti prijevodi i komentatori koriste različite konvencije. Često se prevodi kao &quot;Oni&quot; ili &quot;Ljudi&quot; ili &quot;Bilo tko&quot;, ali točnije se prevodi kao &quot;Svatko&quot; (kao u &quot; 'svatko' treba uvijek stići na vrijeme&quot;). Jan Patočka je za koncept ''Das Man'' označio sinonimnu oznaku ''&quot;javni anonimus&quot;'' . ''Das Man'' potječe od neosobne zamjenice u jednini ''man'' ('svatko', za razliku od 'ja', ili 'ti', ili 'on', ili 'ona', ili 'oni'). I njemački ''man'' i engleski 'one' su neutralni ili neodređeni u pogledu roda i, čak, u određenom smislu, broja, iako obje riječi sugeriraju neodređenu množinu. Semantička uloga riječi ''man'' u njemačkom jeziku gotovo je identična onoj riječi ''one'' u engleskom jeziku ili riječi ''svatko'' u hrvatskom jeziku.

Heidegger se poziva na ovaj koncept ''Svakog'' u objašnjavanju neautentičnih načina postojanja, u kojima Dasein, umjesto da stvarno izabere nešto učiniti, to čini samo zato što &quot;je to ono što svatko čini&quot; ili &quot;to je ono što ljudi čine&quot;. Dakle, ''das Man'' nije ispravan ili mjerljiv entitet, već prije amorfni dio društvene stvarnosti koji učinkovito funkcionira na način na koji čini kroz ovu neopipljivost.

''Das Man'' konstituira mogućnost Daseinovog Bića, pa se tako za ''das Mana'' ne može reći da je netko određen. Umjesto toga, postojanje 'onih' poznato nam je kroz, na primjer, jezične konvencije i društvene norme. Heidegger tvrdi da &quot;oni&quot; propisuju nečije stanje uma i određuju što i kako netko 'vidi'”.

Da navedem primjere: kada se netko poziva na ono što je opće poznato, kaže se &quot;svatko izbjegava činiti tako nešto&quot;; Kada netko sjedi u automobilu ili autobusu ili čita novine, sudjeluje u svijetu 'onih'. Ovo je značajka 'Onih' kako funkcionira u društvu, autoritet koji nema poseban izvor. U ne moralnom smislu Heidegger suprotstavlja &quot;autentično ja&quot; (&quot;moje vlastito ja&quot;) s &quot;njihovim ja&quot; (&quot;moje neposjedovano ja&quot;).

Ovome srodni koncept je koncept ''apofantičke tvrdnje'' .

=== Svijet ===

: (njemački: ''Welt'' ) 
Heidegger nam daje četiri načina upotrebe pojma svijet:

:: 1. &quot;Svijet&quot; se koristi kao ontički pojam i označava sveukupnost stvari koje mogu biti 'prisutne pri ruci' unutar svijeta.

:: 2. &quot;Svijet&quot; funkcionira kao ontološki pojam i označava Bitak onih stvari koje smo upravo spomenuli. I doista, 'svijet' može postati pojam za bilo koje područje koje obuhvaća mnoštvo entiteta: na primjer, kada se govori o 'svijetu' jednog matematičara, 'svijet' označava područje mogućih objekata matematike.

:: 3. &quot;Svijet&quot; se može shvatiti u drugom ontičkom smislu—ne, međutim, kao oni entiteti koji Dasein u biti nisu i koji se mogu susresti unutar-svijeta, već prije kao ono u ''čemu'' se može reći da 'živi' činjenični Dasein kao takav '. &quot;Svijet&quot; ovdje ima predontološko egzistencijalno značenje. Ovdje opet postoje različite mogućnosti: &quot;svijet&quot; može označavati 'javni' mi-svijet ili nečije 'vlastito' najbliže (domaće) okruženje.

:: 4. Konačno, &quot;svijet&quot; označava ontološko-egzistencijalni koncept ''svjetovnosti (Weltheit'' '')'' . Svjetovnost sama po sebi može imati svoje načine bilo koje strukturne cjeline koje bilo koji posebni 'svjetovi' mogu imati u tom trenutku; ali to u sebi obuhvaća ''apriorni'' karakter svjetovnosti općenito. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.64&lt;/ref&gt;

Napomena, to je treća definicija koju Heidegger obično koristi.

== Vidi također ==

* [[Hermeneutika]]
* [[Filozofija egzistencije|Egzistencijalizam]]
* [[Filozofija 20. stoljeća]]
* [[Kontinentalna filozofija]]

== Reference ==
&lt;references group=&quot;&quot; responsive=&quot;1&quot;&gt;&lt;/references&gt;

== vanjske poveznice ==

* {{Citiranje knjige|last=Dahlstrom|first=Daniel O.|url=https://books.google.com/books?id=lUtMAQAAQBAJ|title=The Heidegger Dictionary|date=7 February 2013|publisher=[[A &amp; C Black]]|isbn=978-1-847-06514-8|location=London}}
* {{Citiranje weba|last=Munday|first=Roderick|date=March 2009|title=Glossary of Terms in ''Being and Time''|url=http://www.visual-memory.co.uk/b_resources/b_and_t_glossary.html}}
&lt;nowiki&gt;
[[Kategorija:Metafizika]]
[[Kategorija:Filozofija u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Filozofska terminologija]]
[[Kategorija:Stranice s nepregledanim prijevodima]]&lt;/nowiki&gt;</text>
      <sha1>nvgwgzehz06tnxg12tnk2kyg4q4qgpk</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433163</id>
      <parentid>6433146</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T09:53:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Krešimir Karamazen</username>
        <id>247162</id>
      </contributor>
      <comment>Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1096201296|Heideggerian terminology]]«</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44794" xml:space="preserve">
[[Martin Heidegger]], njemački filozof [[Filozofija 20. stoljeća|20. stoljeća]], proizveo je opsežan opus kojim je namjeravao temeljito promijeniti smjer [[Filozofija|filozofije]] . Dubina promjene bila je tolika da je smatrao potrebnim uvesti mnoge [[Novotvorenice|neologizme]], često povezane s idiomatskim riječima i frazama u njemačkom jeziku.

Dva od njegovih najosnovnijih neologizama, '''prisutno pri ruci''' i '''spremno u ruci''', koriste se za opisivanje različitih stavova prema stvarima u svijetu. Za Heideggera su takvi &quot;stavovi&quot; prethodniji, tj. temeljniji od raznih znanosti o pojedinačnim predmetima u svijetu. Sama znanost je stav, i to stav koji pokušava neku vrstu neutralnog istraživanja. Ostali povezani pojmovi također su objašnjeni u nastavku.

Heideggerova sveukupna analiza prilično je složena: uzima u obzir dosta povijesti filozofije. Vidi ''Bitak i vrijeme'' za opis njegovog sveukupnog projekta.&lt;ref&gt;Martin Heidegger, ''Being and Time'', trans. John Macquarrie and Edward Robinson. New York: Harper &amp; Row, 1962.&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.67–72&lt;/ref&gt;

== Pojmovi ==

=== Aletheia ===
( Starogrčki: ἀλήθεια)

Heideggerova ideja 'aletheia', ili razotkrivanje ( {{Jezik|de|Erschlossenheit}} ), bio je pokušaj da se shvati kako stvari u svijetu izgledaju ljudskim bićima kao dio otvora u razumljivosti, kao &quot;nezatvorenost&quot; ili &quot;neskrivenost&quot;. (Ovo je Heideggerovo uobičajeno čitanje: aletheia kao Unverborgenheit , &quot;neskrivenost&quot;. ) &lt;ref&gt;Rodney R. Coltman, [https://books.google.gr/books?id=DUEjKCKhigMC&amp;dq=Aletheia+verborgenheit&amp;source=gbs_navlinks_s ''The Language of Hermeneutics: Gadamer and Heidegger in Dialogue''], SUNY Press, 1998, p. 38.&lt;/ref&gt; Usko je povezano s pojmom razotkrivanja svijeta, načinom na koji stvari dobivaju svoj smisao kao dio holistički strukturirane, unaprijed protumačene pozadine značenja. U početku je Heidegger želio da aletheia predstavlja reinterpretiranu definiciju [[Istina|istine]] . Međutim, kasnije je ispravio povezanost aletheiae s istinom.

=== Apofantički ===
( {{Njem.|apophantisch}}   )

Tvrdnja (za razliku od pitanja, sumnje ili izrazitijeg smisla) je ''apofantička'' . To je izjava koja prikriva značenje i umjesto toga daje nešto što je pri ruci. Na primjer, &quot;Predsjednik je na godišnjem odmoru&quot; i &quot;Sol je natrijev klorid&quot; su rečenice koje, zbog svog apofantičnog karaktera, 'Oni' lako mogu pokupiti i ponoviti u vijestima i tračevima. Međutim, stvarno 'spremno u ruci' značenje i kontekst mogu se izgubiti.

=== Biti-u-svijetu ===
( {{Njem.|In-der-Welt-sein}}  )

Biti-u-svijetu Heideggerova je zamjena za pojmove kao što su subjekt, objekt, svijest i svijet. Za njega, rascjep stvari na subjekt/objekt, kakav se nalazi u zapadnoj tradiciji, mora biti prevladan (čak i u jeziku), kao što je naznačeno korijenskom strukturom [[Edmund Husserl|Husserlovog]] i Brentanovog koncepta intencionalnosti, tj. da je sva svijest svijest o nečemu, da ne postoji svijest, kao takva, odsječena od objekta (bilo da se radi o misli ili percepciji). Niti postoje objekti bez neke svijesti koja ih promatra ili je uključena u njih.

Na najosnovnijoj razini ''bivanja-u-svijetu,'' Heidegger primjećuje da uvijek postoji raspoloženje, raspoloženje koje nas &quot;napada&quot; u nereflektiranoj odanosti čovječanstva svijetu. Raspoloženje ne dolazi ni &quot;izvana&quot; ni &quot;iznutra&quot;, već proizlazi iz bivanja-u-svijetu. Osoba se može okrenuti od raspoloženja, ali to je samo prema drugom raspoloženju, kao dijelu fakticiteta . Samo s raspoloženjem netko smije susresti stvari u svijetu. ''Dasein'' (supojam za biti-u-svijetu) ima otvorenost prema svijetu koja je konstituirana usklađenošću raspoloženja ili stanja uma. Kao takav, ''Dasein'' je &quot; bačena &quot; &quot;projekcija&quot; ( {{Jezik|de|geworfener Entwurf}} ), projicira se na mogućnosti koje stoje pred njim ili mogu biti skrivene, te tumači i razumije svijet u smislu mogućnosti. Takvo projektiranje nema nikakve veze s pristajanjem na plan koji je već smišljen. To nije plan. ''Dasein'' sebe uvijek shvaća u smislu mogućnosti. Razumijevamo: ''Dasein'' vidi sebe u mogućnostima. 

=== Biti-prema-smrti ===
( {{Njem.|Sein-zum-Tode}}  )

Biti-prema-smrti nije orijentacija koja dovodi ''Dasein'' bliže svom kraju, u smislu kliničke smrti, već je prije način postojanja. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.247.&lt;/ref&gt; Biti-prema-smrti odnosi se na proces rasta kroz svijet gdje određeno predviđanje vodi ''Dasein'' ka stjecanju autentične perspektive. Izvor predviđanja je strah od smrti. U analizi vremena, 'biti-prema-smrti' se otkriva kao trostruko stanje [[Bitak|Bića]] . 1) Vrijeme, 2) sadašnjost i 3) pojam &quot;vječnog&quot; načini su temporalnosti, kako čovječanstvo gleda na vrijeme. Za Heideggera je to vrlo različito od pogrešnog pogleda na vrijeme kao linearni niz prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Umjesto toga, on to vidi kao ekstazu(biti izvan-sebe) budućih projekcija (mogućnosti) i nečijeg mjesta u povijesti kao dijela svoje generacije. Mogućnosti su, dakle, sastavni dio razumijevanja vremena; projekti, ili bačena projekcija u-svijetu, su ono što apsorbira i usmjerava ljude. Budućnost, kao smjer prema budućnosti koja uvijek sadrži prošlost – ono što-je-bilo – primarni je modus ''Daseinove'' temporalnosti.

Smrt je ta mogućnost koja je apsolutna nemogućnost Daseina . Kao takva, ne može se usporediti ni s jednim drugim završetkom ili &quot;istrčavanjem&quot; nečega. Na primjer, nečija smrt nije empirijski događaj. Za Heideggera, smrt je ''Daseinovo'' 'najvlastitije' (ona je ono što osvjetljava ''Dasein'' u njegovoj individualnosti), ona je nerelacijska (nitko ne može nekome oduzeti nečiju smrt ili umrijeti umjesto njega, a vlastitu smrt ne možemo shvatiti kroz smrt drugog ''Daseina'') i smrt se ne može nadmašiti te izbjeći. &quot;Još-ne&quot; života uvijek je već dio ''Daseina'': &quot;čim čovjek oživi, odmah je dovoljno star da umre.&quot; Trostruki uvjet smrti stoga je istovremeno nečija &quot;najvlastitija mogućnost-za-bivanje, ne-odnosna, i ne može  se izbjeći&quot;. Smrt je određena u svojoj neizbježnosti, ali autentično Bivanje-prema-smrti razumije neodređenu prirodu vlastite neizbježne smrti - nikad se ne zna kada ili kako će doći. Međutim, ta neodređenost ne stavlja smrt u neko daleko, buduće &quot;još-ne&quot;; autentični Bivanje-prema-smrti shvaća nečiju individualnu smrt kao uvijek već njegov dio. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.255.&lt;/ref&gt;

Uz prosječnu, svakodnevnu (normalnu) raspravu o smrti, sve se to prikriva. &quot;Oni&quot; govore o tome na izbjegavajući način, prenose to kao nešto što se događa u nekom trenutku, ali još nije &quot;prisutno pri ruci&quot; kao ''stvarnost'', i skrivaju njen karakter kao nečiiju 'najvlastitiju' mogućnost, predstavljajući je kao da ne pripada nikome posebno. Postaje obezvrijeđena - redefinirana kao neutralan i prizeman aspekt postojanja koji ne zaslužuje autentično razmatranje. &quot;Umire se&quot; tumači se kao činjenica i znači &quot;nitko ne umire&quot;. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.253-4.&lt;/ref&gt;

S druge strane, autentičnost izvlači ''Dasein'' iz &quot;Oni&quot;, dijelom otkrivajući njegovo mjesto kao dijela od &quot;Oni&quot;. Heidegger tvrdi da ''Autentično bivanje-prema-smrti'' poziva ''Daseinovo'' individualno jastvo izvan njegovog {{'}}oni' i oslobađa ga da prevrednuje život sa stajališta konačnosti. Čineći to, ''Dasein'' se otvara za &quot; tjeskobu/strepnju&quot;, koja se naizmjenično prevodi kao &quot;strah&quot; ili kao &quot;tjeskoba&quot;. Tjeskoba, za razliku od straha, nema nikakav poseban razlog za strah; to je tjeskoba pred Bivanjem-u-svijetu općenito — to jest, tjeskoba pred Daseinovim vlastitim ja. Strah je šokantna individuacija Daseina, kada shvati da nije kod kuće u svijetu ili kada se nađe licem u lice sa svojom vlastitom negostoljubivošću (njem. {{Jezik|de|Unheimlich}} , &quot;nije kao doma&quot;). Pri Dasein individuaciji, on biva otvoren za slušanje &quot;zova savjesti&quot; (njemački {{Jezik|de|Gewissensruf}} ), koji dolazi od Dasienovog vlastitog Ja kada želi biti svoje Ja. Ovo Ja je tada otvoreno istini, shvaćenoj kao neskrivenost (grč. aletheia ). U ovom trenutku vizije, Dasein razumije skriveno kao i samu skrivenost, ukazujući na Heideggerovo redovito sjedinjavanje suprotnosti; u ovom slučaju istina i neistina. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.260–74.&lt;/ref&gt;

=== Biti-sa ===
( {{Njem.|Mitsein}}  )

Pojam &quot;Biti-sa&quot; odnosi se na ontološku karakteristiku ljudskog bića, da je ono oduvijek već {{Efn|By &quot;[[always already]]&quot; Heidegger means that every phenomenological inspection of the human being finds this characteristic. It is not founded on something else.}} s drugima svoje vrste. Ovu tvrdnju ne treba shvatiti kao činjeničnu izjavu o pojedincu, da se on trenutno nalazi u prostornoj blizini jednog ili više drugih pojedinaca, već prije izjavu o biću svakog čovjeka, da se u strukturama njegovog bivanja-u-svijetu nalazi implicitna referenca na druge ljude, jer se ne može živjeti bez drugih. Ljudi su nazivani (od drugih, ne Heidegger) &quot;ultrasocijalnim&quot; &lt;ref&gt;Haidt, Jonathan. ''The Happiness Hypothesis: Finding Modern Truth in Ancient Wisdom''. New York: Basic Books, 2006, pp. 47 ff.&lt;/ref&gt; i &quot;obvezno društvenim&quot;. &lt;ref&gt;de Waal, Frans. ''Primates and Philosophers: How Morality Evolved''. Princeton: Princeton University Press, 2006, p. 4.&lt;/ref&gt; Heidegger, iz svoje fenomenološke perspektive, ovu značajku ljudskog života naziva &quot;biti-sa&quot; ( {{Jezik|de|Mitsein}} ), i kaže da je bitno za biti čovjek, &lt;ref&gt;Heidegger 1962, p. 156, H.125.&lt;/ref&gt; klasificirajući kao neautentično kada osoba ne uspijeva prepoznati koliko i na koji način netko misli o sebi i kako se obično ponaša pod utjecajem našeg društvenog okruženja. Heidegger ga svrstava u autentično kada netko obrati pozornost na taj utjecaj i samostalno odluči hoće li se s njim složiti ili ne. Živjeti potpuno bez takvog utjecaja, međutim, nije opcija u Heideggerovom gledištu.

=== Briga ===
( {{Njem.|Sorge}}  )

Temeljna osnova bivanja-u-svijetu nije, za Heideggera, materija ili duh, nego briga:&lt;blockquote&gt;Dasein-ov fakticitet je takav da se njegovo Bivanje-u-svijetu uvijek rasprši ili čak podijeli na određene načine Bivanja-u. Mnoštvo takvih pokazuju sljedeći primjeri: imati posla s nečim, proizvoditi nešto, baviti se nečim i paziti na to, koristiti se nečim, odreći se nečega i pustiti to, poduzeti, ostvariti, dokazati, ispitivati, smatrati, raspravljati, utvrđivati. . . . &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.56&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;Svi ovi načini Bivanja-u imaju brigu ( {{Jezik|de|Sorge}} , [[wiktionary:cura|briga]] ) kao svoju vrstu Bivanja. Baš kao kada znanstvenik istražuje ili pretražuje i pri tom pretpostavlja neutralnost, može se vidjeti da ispod toga postoji raspoloženje, briga znanstvenika da otkrije nove ideje ili teorije

=== Čistac ===
( {{Njem.|Lichtung}}  )

Na njemačkom riječ Lichtung znači čistina, kao npr. čistina u šumi. Budući da je njen korijen njemačka riječ za svjetlo ( {{Jezik|de|Licht}} ), ponekad se prevodi i kao &quot;osvjetljenje&quot;, a kod Heideggera se odnosi na nužnost čistine na kojoj se bilo što može pojaviti, čistine na kojoj se neka stvar ili ideja može pokazati i biti neskrivena. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.133&lt;/ref&gt; Obratite pažnju na odnos koji ovo ima s ''Aletheiom'' i otkrivanjem .

Bića ( {{Jezik|de|Seiendes}} ), ali ne i sam Bitak ( {{Jezik|de|Sein}} ), ističu se kao na čistini, ili fizički, kao u prostoru. &lt;ref&gt;This notion of the clearing, or of aspects pertaining to the leeway, spacing, giving room, and dwelling is treated in: [[Nader El-Bizri]] &quot;ON KAI KHORA: Situating Heidegger between the Sophist and the Timaeus,&quot; ''Studia Phaenomenologica'', Vol. IV, Issues 1-2 (2004), pp. 73–98; [[Nader El-Bizri]], &quot;Being at Home Among Things: Heidegger's Reflections on Dwelling&quot;, ''Environment, Space, Place'', Vol. 3 (2011), pp. 47–71; Nader El-Bizri, &quot;On Dwelling: Heideggerian Allusions to Architectural Phenomenology&quot;, Studia UBB. Philosophia, Vol. 60, No. 1 (2015): 5-30. See also [[Khôra]] and [[Phenomenology (architecture)]] in addition to the 'architecture' section under the main Heidegger entry on Wikipedia.&lt;/ref&gt; Stoga, piše Hubert Dreyfus, &quot;stvari se pokazuju u svjetlu našeg razumijevanja postojanja.&quot; &lt;ref&gt;Hubert Dreyfus, ''Being-in-the-World''. Cambridge: MIT Press, 1995. p. 163&lt;/ref&gt; Tako čistac omogućuje otkrivanje bića ( {{Jezik|de|Seiendes}} ), kao i pristup Daseinovu vlastitom biću. Čistac nije, samo po sebi, entitet koji se može spoznati izravno, u smislu u kojem se zna o entitetima svijeta. Kao što Heidegger piše u ''O podrijetlu umjetničkog djela'' :&lt;blockquote&gt;Usred bića kao cjeline pojavljuje se otvoreno mjesto. Postoji čistina, rasvjeta. S obzirom na ono što jest, bićima je  ovaj čistac višeg stupnja nego što su bića. Ovo otvoreno središte stoga nije okruženo onim što jest; nego samo svjetlosno središte okružuje sve što jest, poput Ništa koje jedva poznajemo. Ono što jest može biti, kao biće, samo ako stoji unutar i ističe se unutar onoga što je osvijetljeno na ovoj čistini. Samo ta čistina daje i jamči nama ljudima prolaz do onih bića koja mi sami nismo i pristup biću koje mi sami jesmo. &lt;ref&gt;Heidegger, M. 2001, On the Origin of the Work of Art. In Poetry, language, thought. (A. Hofstadter, Trans.) (1st ed.). New York: Perennical Classics. (Original work published 1971)&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;

=== Destrukcija ===
Utemeljen u djelu [[Martin Luther|Martina Luthera]], &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Crowe|first=Benjamin|title=Heidegger's Religious Origins: Destruction and Authenticity|date=2006|publisher=Indiana University Press|isbn=0253347068|edition=Hardcover|location=Bloomington, IN|page=2; also see 7|quote=Heidegger... chose a name for it which itself reflects the importance of Luther to his thinking: '''Destruktion''', a Germanized version of the term '''destructio''' used quite frequently in Luther's early writings.|author-link=Benjamin D. Crowe}}&lt;/ref&gt; Heidegger konceptualizira filozofiju kao zadatak uništavanja [[Ontologija|ontoloških koncepata]], uključujući obična svakodnevna značenja riječi kao što su vrijeme, povijest, bitak, teorija, smrt, um, tijelo, materija, logika itd.:&lt;blockquote&gt;Kada tradicija tako postane gospodarom, čini to na takav način da ono što 'prenosi' bude toliko nedostupno, proksimalno i djelomično, da postaje prilično skriveno. Tradicija uzima ono što je došlo do nas i predaje to samoočiglednosti; ona blokira naš pristup onim iskonskim 'izvorima' iz kojih su kategorije i pojmovi koji su nam predani istinski izvučeni. Doista, to nas tjera da zaboravimo da su imali takvo podrijetlo i tjera nas da pretpostavimo da je nužnost vraćanja tim izvorima nešto što ne trebamo ni razumjeti. ( ''Bitak i vrijeme'', str. 43)&lt;/blockquote&gt;Heidegger smatra da se tradicija tu i tamo može kalcificirati:&lt;blockquote&gt;Ako je pitanje Bića da treba učiniti transparentnom vlastitu povijest, tada se ova okorjela tradicija mora olabaviti, a skrivanja koja je ona donijela razriješiti. Mi shvaćamo ovaj zadatak kao zadatak u kojem, uzimajući pitanje Bića kao svoj trag, trebamo uništiti tradicionalni sadržaj drevne ontologije sve dok ne dođemo do onih iskonskih iskustava u kojima smo postigli svoje prve načine određivanja prirode Bića - načine koje su nas od tada uvijek vodili. ( ''Bitak i vrijeme'', str. 44)&lt;/blockquote&gt;Heidegger potom primjećuje pozitivnost svog projekta {{Jezik|de|Destruktion}} :&lt;blockquote&gt;...nema nikakve veze s opakim relativiziranjem ontoloških stajališta. Ali ovo uništenje jednako je daleko od negativnog osjećaja otresanja ontološke tradicije. Moramo, naprotiv, istaknuti pozitivne mogućnosti te tradicije, a to znači zadržati je u njezinim granicama; a granice su zauzvrat dane činjenično načinom na koji je pitanje formulirano u to vrijeme, a i načinom na koji je moguće polje za istraživanje time omeđeno. Sa svoje negativne strane, ovo se uništenje ne povezuje s prošlošću; njegova je kritika usmjerena na 'danas' i na prevladavajući način tretiranja povijesti ontologije. . . Ali pokopati prošlost u ništavnost (Nichtigkeit) nije svrha ovog uništenja; njegov cilj je pozitivan; njegova negativna funkcija ostaje neizražena i neizravna. ( ''Bitak i vrijeme'', str. 44)&lt;/blockquote&gt;

=== ''Dasein'' ===
U svom nastojanju da redefinira čovjeka, Heidegger uvodi izjavu: 'najvlastitije od Daseina sastoji se u njegovom postojanju'. &lt;ref&gt;BT, 68&lt;/ref&gt; Heidegger konceptualizira postojanje oko jedinstvenih osobina čovjeka, za kojeg smatra da je &quot;biće za koje je njegovo vlastito biće pitanje za njega&quot;. &lt;ref&gt;BT, 33&lt;/ref&gt; U Heideggerovom gledištu, čovjek definira svoje vlastito biće svojim djelovanjem i izborima, te je sposoban birati među mogućnostima, aktualizirajući barem jednu od raspoloživih mogućnosti dok pritom zatvara druge. Ovo hvaćanje samo nekih mogućnosti definira čovjeka kao jednu vrstu sebe, a ne drugu: nepošten izbor definira osobu kao nepoštenu, popravljanje razbijenih prozora definira osobu kao staklara i tako dalje. Ti se izbori donose kontinuirano i svakodnevno, pa je čovjek u stanju definirati sebe kako se kreće. Stoga je živjeti život osobe stvar stalnog zauzimanja stava o vlastitom osjećaju sebe, a nečiji osjećaj sebe definira se zauzimanjem tog stajališta. Kako nijedan izbor nije 'jednom zauvijek', čovjek mora neprestano birati za svoj osjećaj sebe.

Ovome se dodaje da postojanje svega ostalog na planetu predstavlja pitanje za čovjeka, budući da se čovječanstvo bavi stvarima onakvima kakve jesu i osobama onakvima kakve jesu. Samo se ljudske osobe, na primjer, odnose prema drugima smisleno i smisleno se uklapaju u i s drugim stvarima i/ili aktivnostima. Samo se čovjek, biće koje je u načinu postojanja, može susresti s drugim entitetom u njegovom instrumentalnom karakteru. Opet, 'imati pitanje' znači biti zabrinut zbog nečega i brinuti se za nešto. Drugim riječima, biće od ''Dasein''  u smislu postojanja je tako konstituirano da u samom svom biću ima brižan odnos prema vlastitom biću. Ovaj odnos nije teorijski ili samorefleksivan, već prije predteorijski odnos koji Heidegger naziva odnosom ili odjeljkom razumijevanja. ''Dasein''  shvaća sebe u vlastitom biću ili ''Dasein''  je na način da mu se njegovo biće uvijek otkriva. To je otkrivanje bića ono što razlikuje ''Dasein''  od svih drugih bića. Ovakav način postojanja ''Dasein''a u kojim postoji odnos sa sobom naziva se 'egzistencija'. &lt;ref&gt;BT, 32&lt;/ref&gt; Nadalje, bitno je imati jasno razumijevanje izraza 'najvlastitiji'. To je hrvatski prijevod njemačkog {{Jezik|de|wesen}} obično se prevodi kao 'suština' ('što-istvo'). Glagolski oblik njemačkog izraza {{Jezik|de|wesen}} približava se indijskom korijenu vasati, što znači stanovanje, život, rast, sazrijevanje, kretanje itd. Dakle, ovaj verbalni dinamički karakter impliciran u riječi {{Jezik|de|wesen}} treba imati na umu kako bismo razumjeli nijansu heideggerovske upotrebe 'egzistencije'. Ako tradicionalno {{Jezik|de|wesen}} bilo prevedeno kao bit u smislu 'što', za Heideggera takav prijevod nije prikladan za razumijevanje onoga što je jedinstveno ljudsko. Heidegger preuzima oblik postojanja od [[Latinski jezik|latinske]] riječi {{Jezik|la|ex-sistere}} (izvan sebe) s naznakom jedinstvene karakteristike bića čovjeka u smislu dinamičkog &quot;kako&quot; nasuprot tradicionalnom poimanju u smislu &quot;što&quot;. Stoga postojanje za Heideggera znači kako ''Dasein''  u samom svom načinu postojanja uvijek je izvan sebe u odnosu na relaciju, brigu. Stoga treba strogo razlikovati ono što je ''Daseinu'' 'najvlastitije' od onih drugih načina bića. 'Najvlastitije' Heidegger zove izrazom 'egzistencija' za bitak čovjeka. Za ono što je najvlastitije drugim vrstama bića, on koristi izraz prisutno-pri ruci. Različiti elementi Egzistencije nazivaju se 'egzistencijali', a elementi onoga što je prisutno-pri-ruci zovu se 'kategorije'. Prema Heideggeru &quot;samo čovjek postoji, sve ostale stvari jesu (ne postoje)&quot;. Važno je razumjeti da ovaj pojam 'egzistencije' kao onoga što je čovjeku najviše vlastito nije statičan koncept koji treba jednom zauvijek definirati u smislu sadržaja, već se mora razumjeti u smislu nečega što varira od pojedinca do pojedinca i s vremena na vrijeme za razliku od drugih bića koja imaju fiksnu suštinu. Ono biće čije je najvlastitije u načinu postojanja naziva se ''Dasein''. Na njemačkom, {{Jezik|de|da}} ima prostornu konotaciju ili biti 'tamo' ili 'ovdje'. ''Dasein'' stoga može značiti jednostavno &quot;biti tamo ili ovdje&quot;. U njemačkom bi se moglo odnositi i na postojanje (za razliku od suštine) nečega, posebno čovjeka. Međutim, Heidegger ovom pojmu pridaje novo ontološko značenje. Njemački izraz {{Jezik|de|Dasein}} sastoji se od dvije komponente: {{Jezik|de|Da}} i {{Jezik|de|sein}} . U Heideggerovskoj upotrebi, sufiks {{Jezik|de|-sein}} stoji za bitak čovjeka u načinu postojanja i {{Jezik|de|Da-}} stoji za trostruko razotkrivanje. Prema Heideggeru, biće čovjeka je na način trostrukog razotkrivanja. Odnosno, ontološka jedinstvenost čovjeka sastoji se u tome što njegovo biće postaje {{Jezik|de|da}} /sfera, gdje ''Dasein'' otkriva ne samo vlastito biće, nego i biće drugih neljudskih bića, kao i fenomen svijeta. Otuda za Heideggera pojam ''Dasein''  naziv je za ontološku strukturu ontičkog ljudskog bića.

=== Razotkrivanje ===
 
( {{Njem.|Erschlossenheit}}  )

Hubert Dreyfus i Charles Spinosa pišu: &quot;Prema Heideggeru, naša je priroda biti otkrivači svijeta. To jest, pomoću naše opreme i koordiniranih praksi mi ljudska bića otvaramo koherentne, različite kontekste ili svjetove u kojima opažamo, osjećamo, djelujemo i mislimo.&quot; &lt;ref&gt;Hubert Dreyfus and Charles Spinosa, &quot;Further Reflections on Heidegger, Technology and the Everyday,&quot; in Nikolas Kompridis, ed. ''Philosophical Romanticism'', New York: Routledge, 2006, 265.&lt;/ref&gt;

Heidegger učenjak Nikolas Kompridis piše: &quot;Otkrivanje svijeta odnosi se, s namjernom dvosmislenošću, na proces koji se zapravo događa na dvije različite razine. Na jednoj razini, odnosi se na razotkrivanje već interpretiranog, simbolički strukturiranog svijeta; svijet, onaj unutar kojeg se uvijek već nalazimo. Na drugoj razini, odnosi se jednako na razotkrivanje novih horizonata značenja kao i na razotkrivanje prethodno skrivenih ili netematiziranih dimenzija značenja.” &lt;ref&gt;Nikolas Kompridis, &quot;On World Disclosure: Heidegger, Habermas and Dewey,&quot; Thesis Eleven 1994; 37; 29-45.&lt;/ref&gt;

=== Diskurs ===
( {{Njem.|Rede}}  ) Ontološko-egzistencijalna struktura ''Daseina'' sastoji se od &quot;bačenosti&quot; ( {{Jezik|de|Geworfenheit}} ), &quot;projekcija&quot; ( {{Jezik|de|Entwurf}} ), i &quot;biti-zajedno-sa&quot; ( {{Jezik|de|Sein-bei}} ). Ova tri temeljna obilježja postojanja neodvojivo su vezana za &quot;diskurs&quot; ( {{Jezik|de|Rede}} ), shvaćen kao najdublje razvijanje jezika. &lt;ref&gt;Parvis Emad, ''On the Way to Heidegger’s Contributions to Philosophy'', University of Wisconsin Press, 2007, p. 189.&lt;/ref&gt;

=== Oprema ===
( {{Njem.|das Zeug}}  ) {{Jezik|de|Das Zeug}} odnosi se na predmet u svijetu s kojim imamo smislene poslove. Gotovo neprevodiv izraz, Heideggerova oprema može se smatrati zbirnom imenicom, tako da nikada nije prikladno nazvati nešto 'opremom'. Umjesto toga, njegova upotreba često odražava da znači alat ili kao &quot;da bi nešto&quot; za ''Daseina''. Alati, u ovom kolektivnom smislu, i budući da su ''spremni u ruci'', uvijek postoje u mreži drugih alata i organizacija, npr. papir je na stolu u sobi na sveučilištu. Obično je neprikladno vidjeti takvu opremu samu ili kao nešto što ''je prisutno pri ruci'' .

Drugi, manje prozaičan način razmišljanja o 'opremi' je kao o 'stvari s kojom se može raditi' oko nas, zajedno sa svojim kontekstom. &quot;Papir s kojim se može raditi stvari, sa stola, na sveučilištu, u gradu, u svijetu, u svemiru.&quot; 'Oprema' se odnosi na stvar, njezine mogućnosti korisnosti i njezin kontekst.

=== {{Jezik|de|Ereignis}} ===
{{Jezik|de|Ereignis}} često se prevodi kao &quot;događaj&quot;, ali se bolje razumije u smislu nečega što &quot;dolazi u vidokrug&quot;.

Ereignis se pojavljuje u Heideggerovim kasnijim djelima i nije ga lako sažeti. Najodrživiji tretman teme javlja se u zagonetnim i teškim ''Prilozima filozofiji'' . 

=== Postojanje ===
{{Glavni|Existentiel}}
( {{Njem.|Existenz}}  )

=== Existenziell ===
{{Glavni|Existentiel}}
( {{Njem.|Existenziell}}  )

=== Fundamentalna ontologija ===
Tradicionalna ontologija pita &quot;Zašto nešto postoji?&quot;, dok se Heideggerova temeljna ontologija pita &quot;Što znači da nešto postoji?&quot; . Taylor Carman piše (2003.) da je Heideggerova &quot;temeljna ontologija&quot; temeljna u odnosu na tradicionalnu ontologiju u tome što se tiče &quot;onoga što svako razumijevanje entiteta nužno pretpostavlja, naime, naše razumijevanje onoga na temelju čega su entiteti entiteti.&quot; &lt;ref&gt;Information Heidegger's Analytic Interpretation, Discourse and Authenticity in Being and Time, pp. 8 - 52&lt;/ref&gt;

=== {{Jezik|de|Gelassenheit}} ===
Često se prevodi kao &quot;oslobađanje&quot;. &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Heidegger|first=Martin|url=https://books.google.com/books?id=TAU5TrvkX2wC|title=Country Path Conversations|publisher=[[Indiana University Press]]|others=Translated by Bret W. Davis|year=2010|isbn=978-0-253-00439-0|location=[[Bloomington, Indiana]]|page=[https://books.google.com/books?id=TAU5TrvkX2wC&amp;pg=PR11 xi]|id=|quote=I have followed the established consensus in translating this term as 'releasement.' However, it should be kept in mind that the traditional and still commonly used German word conveys a sense of 'calm composure,' especially and originally that which accompanies an existential or religious experience of letting-go, being-let, and letting-be.}}&lt;/ref&gt;  Heidegger je izraz posudio iz kršćanske mistične tradicije, otprilike od [[Meister Eckhart|Meistera Eckharta]] . &lt;ref name=&quot;Hackett&quot;&gt;{{Citiranje knjige|url=https://books.google.com/books?id=LvQYpn5OlvkC|title=A Companion to Meister Eckhart|publisher=[[Brill Publishers|BRILL]]|year=2012|isbn=978-9-004-18347-6|editor-last=Hackett|editor-first=Jeremiah|location=[[Leiden]]|page=[https://books.google.com/books?id=LvQYpn5OlvkC&amp;pg=689 689]|id=}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Heidegger|first=Martin|url=https://books.google.com/books?id=TAU5TrvkX2wC|title=Country Path Conversations|date=14 June 2010|others=Translated by Bret W. Davis|isbn=9780253004390|page=[https://books.google.com/books?id=TAU5TrvkX2wC&amp;pg=PR11 xi]|quote=The word Gelassenheit [...] has a long history in German thought. It was coined by Meister Eckhart in the thirteenth century and subsequently used by a number of other mystics, theologians, and philosophers.}}&lt;/ref&gt; 

=== {{Jezik|de|Geworfenheit}} ===
de. Geworfenheit opisuje čovjekove pojedinačne egzistencije kao &quot;bačenost&quot; (geworfen) u svijet. Za Williama J. Richardsona, Heidegger je upotrijebio ovaj jedinstveni izraz, &quot;bačenost&quot;, da &quot;opiše [ta] dva elementa izvorne situacije, nekontrolu nad vlastitim podrijetlom i referentnu ovisnost o drugim bićima&quot;.
[[Datoteka:Bühlerhöhe.jpg|mini| Hotel Bühlerhöhe Dvorac (&quot;[[wiktionary:Höhe|visina Bühl&quot;]] )]]

=== {{Jezik|de|Kehre}} ===
Kehre, ili &quot;zaokret&quot; (die Kehre) izraz je koji Heidegger rijetko koristi, ali ga upotrebljavaju komentatori koji se pozivaju na promjenu u njegovim spisima već 1930. godine koja je postala jasno uspostavljena 1940-ih. Ponavljajuće teme koje karakteriziraju veći dio Kehre uključuju poeziju i tehnologiju. Komentatori (npr.  [[William J. Richardson]]) opisuju, na različite načine, promjenu fokusa ili veliku promjenu u pogledu.

''Uvod u metafiziku'' iz 1935. &quot;jasno pokazuje pomak&quot; prema jeziku s prethodnog naglaska na {{Jezik|de|Dasein}} u ''Bitku i vremenu'' osam godina ranije, prema eseju Briana Barda iz 1993. pod naslovom &quot;Heideggerovo čitanje Heraklita&quot;. &lt;ref&gt;Brian Bard, 1993, essay, see sections one and three https://sites.google.com/site/heideggerheraclitus/&lt;/ref&gt; U predavanju iz 1950. Heidegger je formulirao poznatu izreku &quot; Jezik govori &quot;, kasnije objavljenu u zbirci eseja {{Jezik|de|Unterwegs zur Sprache}} iz 1959. , a sabrano u engleskoj knjizi ''Poetry, Language, Thought'' iz 1971. godine. &lt;ref name=&quot;Lyon06&quot;&gt;Lyon, James K. [https://books.google.com/books?id=vB_Tv7A9oI8C ''Paul Celan and Martin Heidegger: an unresolved conversation, 1951–1970''], pp. 128–9&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;Philipse98&quot;&gt;Philipse, Herman (1998) ''Heidegger's philosophy of being: a critical interpretation'', p. 205&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;Heidegger (1971) ''Poetry, Language, Thought'', translation and introduction by Albert Hofstadter, pp. xxv and 187ff&lt;/ref&gt;

Ovu navodnu promjenu — ovdje primijenjenu na oko trideset godina Heideggerove 40-godišnje spisateljske karijere — opisali su komentatori s vrlo različitih stajališta; uključujući i promjenu prioriteta s ''Bitka i vremena'' na ''Vrijeme i bitak'' — naime, s prebivanja (biti) u svijetu na djelovanje (vrijeme) u svijetu.  &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Heidegger|first=Martin|url=https://books.google.com/books?id=mr_U4MOjJuYC|title=On Time and Being|publisher=[[University of Chicago Press]]|others=Translated by Joan Stambaugh|year=2002|isbn=0-226-32375-7|location=Chicago|chapter=Time and Being|chapter-url=https://books.google.com/books?id=mr_U4MOjJuYC&amp;pg=PA1}}&lt;/ref&gt;  (Ovaj aspekt, posebno esej iz 1951., utjecao je na nekoliko značajnih teoretičara, uključujući Christiana Norberg-Schulza, Dalibora Veselyja, Josepha Rykwerta, [[Daniel Libeskind|Daniela Libeskinda]] i filozofa Nadera El-Bizrija . ) &lt;ref&gt;Refer to a recent study on Heidegger's conception of &quot;dwelling&quot; as set in: [[Nader El-Bizri]], 'On Dwelling: Heideggerian Allusions to Architectural [[Phenomenology (philosophy)|Phenomenology]]', [http://studia.ubbcluj.ro/download/pdf/920.pdf ''Studia UBB Philosophia'' 60 (2015): 5-30]. See also the related article on Heidegger's reflections on Plato's [[khôra]] in: [[Nader El-Bizri]], &quot;''On kai [[khôra]]'': Situating Heidegger between the ''Sophist'' and the ''Timaeus''&quot;, ''Studia Phaenomenologica'', Vol. IV, Issue 1–2 (2004), pp. 73–98.&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Davies|first=Paul|date=April 11, 2017|title=Martin Heidegger (1889-1976)|url=https://www.architectural-review.com/essays/reputations/martin-heidegger-1889-1976}}&lt;/ref&gt;

Drugi tumači vjeruju da &quot; {{Jezik|de|Kehre}} &quot; ne postoji ili je njegov značaj prenaglašen. Thomas Sheehan (2001.) vjeruje da je ova navodna promjena &quot;daleko manje dramatična nego što se obično sugerira&quot;, te je uključivala promjenu u fokusu i metodi. &lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;Thomas Sheehan, &quot;Kehre and Ereignis, a proglenoma to Introduction to Metaphysics&quot; in &quot;A companion to Heidegger's Introduction to Metaphysics&quot; page 15, 2001,&lt;/ref&gt; Sheehan tvrdi da se tijekom svoje karijere Heidegger nikada nije usredotočio na &quot; [[bitak]] &quot;, već je radije pokušao definirati &quot;[ono što] donosi bitak kao datost entiteta&quot;. &lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; &lt;ref&gt;Dee also, Sheehan, &quot;Making sense of Heidegger. A paradigm shift.&quot; New Heidegger Research. London (England) 2015.&lt;/ref&gt; Mark Wrathall &lt;ref&gt;Wrathall, Mark: Heidegger and Unconcealment: Truth, Language, and History, Cambridge University Press, 2011&lt;/ref&gt; tvrdio je (2011.) da {{Jezik|de|Kehre}} ne nalazi se u Heideggerovim spisima, već je jednostavno pogrešno shvaćanje. Kao dokaz za ovo gledište, Wrathall vidi dosljednost svrhe u Heideggerovoj cjeloživotnoj potrazi i usavršavanju njegova pojma &quot;neskrivenosti&quot;.

=== Metontologija ===
Metontologija je neologizam koji je Heidegger uveo u svom kolegiju &quot;Metafizički temelji logike&quot; iz 1928. godine. Pojam se odnosi na ontičku sferu ljudskog iskustva. &lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=McNeill|first=William|year=1992|title=Metaphysics, Fundamental Ontology, Metontology 1925—1935|url=https://www.jstor.org/stable/45010876|journal=Heidegger Studies|volume=8|pages=63–79|jstor=45010876}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Overgaard|first=Søren|year=2006|title=&quot;Incarnality&quot; and Metontology: A Reply to Frank Schalow|url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00071773.2006.11006566?journalCode=rbsp20|journal=Journal of the British Society for Phenomenology|volume=37|pages=92–94|doi=10.1080/00071773.2006.11006566}}&lt;/ref&gt; Dok se ontologija bavi cijelim svijetom u širokim i apstraktnim terminima, metontologija se bavi konkretnim temama; Heidegger nudi primjere spolnih razlika i etike.

=== Ontika ===
( {{Njem.|ontisch}}  )

Heidegger koristi pojam ontika, često u suprotnosti s pojmom ontologija, kada daje deskriptivna obilježja određene stvari i &quot;jednostavne činjenice&quot; njezina postojanja. Ontičko je ono što nešto čini onim što jest.

Za pojedinca koji raspravlja o prirodi &quot;bića&quot;, nečiji ontik mogao bi se odnositi na fizičke, činjenične elemente koji proizvode i/ili su u osnovi vlastite stvarnosti - fizički mozak i njegove podstrukture. Moralisti postavljaju pitanje moralne ontike kada raspravljaju o tome postoji li vanjski, objektivni, neovisni izvor moralnosti koji nadilazi kulturu i vrijeme.

=== Ontološki ===
( {{Njem.|ontologisch}}  )

Za razliku od &quot;ontic&quot; ( {{Jezik|de|ontisch}} ), ontološki se koristi kada je u pitanju priroda ili smislena struktura postojanja. [[Ontologija]], disciplina filozofije, usredotočena je na formalno proučavanje Bića. Dakle, nešto što je ontološko bavi se razumijevanjem i istraživanjem Bića, osnove Bića ili koncepta samog Bića.

Za pojedinca koji raspravlja o prirodi &quot;bića&quot;, ontološko bi se moglo odnositi na nečije vlastito, subjektivno, fenomenološko iskustvo postojanja u prvom licu.

=== Ontološka razlika ===
Središnje mjesto u Heideggerovoj filozofiji je razlika između ''bića'' kao takvog i specifičnih entiteta. &lt;ref name=&quot;Wheeler&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Wheeler|first=Michael|date=2020|title=Martin Heidegger|url=https://plato.stanford.edu/entries/heidegger/|website=The Stanford Encyclopedia of Philosophy|publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Schalow|first=Frank|url=https://philpapers.org/rec/SCHHDO-2|title=Historical Dictionary of Heidegger's Philosophy|date=2010|publisher=Scarecrow Press|chapter=Ontological difference}}&lt;/ref&gt; On to naziva &quot;ontološkom razlikom&quot; i optužuje zapadnu tradiciju u filozofiji da je ''zaboravila'' ovu razliku, što je dovelo do pogrešnog shvaćanja &quot;bića kao takvog&quot; kao posebnog entiteta. &lt;ref name=&quot;Wheeler&quot; /&gt; &lt;ref name=&quot;Dahlstrom&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Dahlstrom|first=D. O.|url=https://www.encyclopedia.com/philosophy-and-religion/philosophy/philosophy-terms-and-concepts/ontology|title=New Catholic Encyclopedia|date=2004|publisher=Gale|chapter=Ontology}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;Korab-Karpowicz&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Korab-Karpowicz|first=W. J.|title=Heidegger, Martin|url=https://iep.utm.edu/heidegge/|website=Internet Encyclopedia of Philosophy}}&lt;/ref&gt; (Vidi [[wiktionary:reification|reifikacija]] )

=== Mogućnost ===
( {{Njem.|Möglichkeit}}  )

Möglichkeit je pojam korišten samo jednom u određenom izdanju 'Bitka i vremena'. Čini se da u tekstu taj pojam označava &quot;mogućnost čija je vjerojatnost veća od nula&quot;. Barem, kad bi se koristila u kontekstu, ovo je jedina uvjerljiva definicija.

=== Prisutno pri ruci ===
( {{Njem.|Vorhanden, vorhandenheit}}  )

S onim što je '''prisutno pri ruci''' imamo (za razliku od &quot;spremnog u ruci&quot;) stav poput znanstvenika ili teoretičara, da samo gledamo ili promatramo nešto. U viđenju entiteta kao prisutnog, promatrač se bavi samo golim činjenicama stvari ili koncepta, onako kako su prisutni i kako bi teoretizirao o tome. Ovaj način gledanja je nezainteresiran za brigu koju bi mogao imati za {{Jezik|de|Dasein}} , njegovu povijest ili korisnost. Ovaj stav se često opisuje kao postojanje u neutralnom prostoru bez nekog posebnog raspoloženja ili subjektivnosti. Međutim, za Heideggera postojanje nije potpuno nezainteresirano ili neutralno. Ima raspoloženje i dio je metafizike prisutnosti koja nastoji sve sniziti. Svojim spisima Heidegger nastoji ostvariti {{Jezik|de|Destruktion}} (vidi gore) ove metafizike prisutnosti.

'Prisutno pri ruci' nije način na koji se stvari u svijetu obično susreću, i otkriva se samo kao manjkav ili sekundaran modus, npr. kada se čekić slomi, gubi svoju korisnost i čini se da je samo tu, prisutan pri ruci . Kada se neka stvar otkrije kao prisutna pri ruci, ona se izdvaja od bilo kojeg korisnog skupa opreme, ali ubrzo gubi ovaj način prisutnosti pri ruci i postaje nešto, na primjer, što se mora popraviti ili zamijeniti.

=== Spremno u ruci ===
( {{Njem.|Griffbereit, zuhanden, zuhandenheit}}  )

U gotovo svim slučajevima čovječanstvo je uključeno u svijet na običan, a i više uključen način, poduzimajući zadatke s ciljem postizanja nečega. Uzmimo za primjer čekić: spreman je za upotrebu; koristimo ga bez teoretiziranja. Zapravo, ako bismo na to gledali kao na nešto 'prisutno pri ruci', lako bismo mogli pogriješiti. Npr. uzmemo čekić za glavu umjesto za dršku. Tek kad se slomi ili nešto pođe po zlu, možemo vidjeti čekić kao da nam je 'prisutan pri ruci', samo leži tamo. Međutim, čak i tada možda nije u potpunosti 'prisutan pri ruci', budući da se sada pokazuje kao nešto što treba popraviti ili zbrinuti, i stoga je dio ukupne naše uključenosti. U ovom slučaju njegovo Biće može se promatrati kao nespremnost za rukovanje. Heidegger ocrtava tri načina nespremnosti za rukovanje: Uočljivo (oštećeno; npr. puklo je ožičenje svjetiljke), Nametljivo (nedostaje dio koji je potreban za funkcioniranje entiteta; npr. nalazimo da nedostaje žarulja), Tvrdoglavo (kada nam je entitet prepreka u nastavku projekta; npr. lampa mi zaklanja pogled na zaslon računala).

Važno je da ono što je 'spremno u ruci' proizlazi samo iz prethodnog stava u kojem nam je stalo do onoga što se događa i vidimo čekić u kontekstu ili svijetu opreme koja je tu &quot;kako bi&quot; učinila nešto. U tom smislu ono što je ''spremno u ruci'' je ''primordijalno'' u usporedbi s onim '''prisutnim pri ruci''' . Pojam primordijalno ovdje ne implicira nešto iskonsko/primitivno, već upućuje na Heideggerovu ideju da se Bitak može razumjeti samo kroz ono što nam je svakodnevno i &quot;blisko&quot;. Naše svakodnevno razumijevanje svijeta nužno je dio bilo koje vrste znanstvenih ili teorijskih proučavanja entiteta 'prisutnog pri ruci'. Samo proučavanjem našeg &quot;prosječno-svakodnevnog&quot; razumijevanja svijeta, kako se ono izražava u ukupnosti naših odnosa prema 'spremnim u ruci' entitetima svijeta, možemo postaviti odgovarajuće temelje za specifična znanstvena istraživanja specifičnih entiteta unutar svijeta.

Za Heideggera u ''Bitku i vremenu'' ovo ilustrira, na vrlo praktičan način, način na koji je 'prisutno pri ruci', kao prisutno 'sada' ili prisutno u vječnosti (kao, na primjer, u vječnosti prisutni znanstveni zakon ili Platonski oblik), počelo dominirati intelektualnom mišlju, osobito od [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]] . Da bismo razumjeli pitanje [[Bitak|bitka,]] moramo paziti da ne padnemo u ovo izravnavanje, ili zaborav bića, koje je počelo nagrizati zapadnu misao od Sokrata, vidi metafiziku prisutnosti .

=== Odlučnost ===

: (njemački: ''Entschlossenheit'' )

Odlučnost se odnosi na nečiju sposobnost &quot;otvaranja&quot; vlastitog okvira inteligibilnosti/razumijevanja (tj. davanje smisla vlastitim riječima i postupcima u uvjetima svog cjelokupnog života) i sposobnost da se prihvati &quot;zov savjesti&quot;.

=== ''Seinsvergessenheit'' ===
Ovo se različito prevodi kao &quot;zaborav bića&quot; ili &quot;nesvjesnost postojanja&quot;. Usko povezan pojam je &quot;Seinsverlassenheit&quot;, preveden kao &quot;napuštanje postojanja&quot;. Heidegger je vjerovao da prožimajući nihilizam u modernom svijetu proizlazi iz ''Seinsverlassenheita.'' &lt;ref&gt;S.L. Bartky (1967) Seinsverlassenheit in the later philosophy of Heidegger, Inquiry, 10:1-4, 74-88, DOI: 10.1080/00201746708601483&lt;/ref&gt; »Ontološka razlika«, razlika između bića kao takvog (das Sein) i bića (das Seiende), temeljna je za Heideggera. Zaborav bitka koji se, prema njemu, događa u tijeku zapadne filozofije, svodi se na zaborav ove razlike. &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Heidegger, Martin &amp;#124; Internet Encyclopedia of Philosophy|url=https://iep.utm.edu/heidegge/}}&lt;/ref&gt;

=== Svatko / Oni ===

: (njemački: ''Das Man'', što znači &quot;ljudi&quot;)

Jedan od najzanimljivijih i najvažnijih 'koncepata' u ''Bitku i vremenu'' je onaj ''Das Mana'', za koji ne postoji točan engleski ni hrvatski prijevod; različiti prijevodi i komentatori koriste različite konvencije. Često se prevodi kao &quot;Oni&quot; ili &quot;Ljudi&quot; ili &quot;Bilo tko&quot;, ali točnije se prevodi kao &quot;Svatko&quot; (kao u &quot; 'svatko' treba uvijek stići na vrijeme&quot;). Jan Patočka je za koncept ''Das Man'' označio sinonimnu oznaku ''&quot;javni anonimus&quot;'' . ''Das Man'' potječe od neosobne zamjenice u jednini ''man'' ('svatko', za razliku od 'ja', ili 'ti', ili 'on', ili 'ona', ili 'oni'). I njemački ''man'' i engleski 'one' su neutralni ili neodređeni u pogledu roda i, čak, u određenom smislu, broja, iako obje riječi sugeriraju neodređenu množinu. Semantička uloga riječi ''man'' u njemačkom jeziku gotovo je identična onoj riječi ''one'' u engleskom jeziku ili riječi ''svatko'' u hrvatskom jeziku.

Heidegger se poziva na ovaj koncept ''Svakog'' u objašnjavanju neautentičnih načina postojanja, u kojima Dasein, umjesto da stvarno izabere nešto učiniti, to čini samo zato što &quot;je to ono što svatko čini&quot; ili &quot;to je ono što ljudi čine&quot;. Dakle, ''das Man'' nije ispravan ili mjerljiv entitet, već prije amorfni dio društvene stvarnosti koji učinkovito funkcionira na način na koji čini kroz ovu neopipljivost.

''Das Man'' konstituira mogućnost Daseinovog Bića, pa se tako za ''das Mana'' ne može reći da je netko određen. Umjesto toga, postojanje 'onih' poznato nam je kroz, na primjer, jezične konvencije i društvene norme. Heidegger tvrdi da &quot;oni&quot; propisuju nečije stanje uma i određuju što i kako netko 'vidi'”.

Da navedem primjere: kada se netko poziva na ono što je opće poznato, kaže se &quot;svatko izbjegava činiti tako nešto&quot;; Kada netko sjedi u automobilu ili autobusu ili čita novine, sudjeluje u svijetu 'onih'. Ovo je značajka 'Onih' kako funkcionira u društvu, autoritet koji nema poseban izvor. U ne moralnom smislu Heidegger suprotstavlja &quot;autentično ja&quot; (&quot;moje vlastito ja&quot;) s &quot;njihovim ja&quot; (&quot;moje neposjedovano ja&quot;).

Ovome srodni koncept je koncept ''apofantičke tvrdnje'' .

=== Svijet ===

: (njemački: ''Welt'' ) 
Heidegger nam daje četiri načina upotrebe pojma svijet:

:: 1. &quot;Svijet&quot; se koristi kao ontički pojam i označava sveukupnost stvari koje mogu biti 'prisutne pri ruci' unutar svijeta.

:: 2. &quot;Svijet&quot; funkcionira kao ontološki pojam i označava Bitak onih stvari koje smo upravo spomenuli. I doista, 'svijet' može postati pojam za bilo koje područje koje obuhvaća mnoštvo entiteta: na primjer, kada se govori o 'svijetu' jednog matematičara, 'svijet' označava područje mogućih objekata matematike.

:: 3. &quot;Svijet&quot; se može shvatiti u drugom ontičkom smislu—ne, međutim, kao oni entiteti koji Dasein u biti nisu i koji se mogu susresti unutar-svijeta, već prije kao ono u ''čemu'' se može reći da 'živi' činjenični Dasein kao takav '. &quot;Svijet&quot; ovdje ima predontološko egzistencijalno značenje. Ovdje opet postoje različite mogućnosti: &quot;svijet&quot; može označavati 'javni' mi-svijet ili nečije 'vlastito' najbliže (domaće) okruženje.

:: 4. Konačno, &quot;svijet&quot; označava ontološko-egzistencijalni koncept ''svjetovnosti (Weltheit'' '')'' . Svjetovnost sama po sebi može imati svoje načine bilo koje strukturne cjeline koje bilo koji posebni 'svjetovi' mogu imati u tom trenutku; ali to u sebi obuhvaća ''apriorni'' karakter svjetovnosti općenito. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.64&lt;/ref&gt;

Napomena, to je treća definicija koju Heidegger obično koristi.

== Vidi također ==

* [[Hermeneutika]]
* [[Filozofija egzistencije|Egzistencijalizam]]
* [[Filozofija 20. stoljeća]]
* [[Kontinentalna filozofija]]

== Reference ==
&lt;references group=&quot;&quot; responsive=&quot;1&quot;&gt;&lt;/references&gt;

== vanjske poveznice ==

* {{Citiranje knjige|last=Dahlstrom|first=Daniel O.|url=https://books.google.com/books?id=lUtMAQAAQBAJ|title=The Heidegger Dictionary|date=7 February 2013|publisher=[[A &amp; C Black]]|isbn=978-1-847-06514-8|location=London}}
* {{Citiranje weba|last=Munday|first=Roderick|date=March 2009|title=Glossary of Terms in ''Being and Time''|url=http://www.visual-memory.co.uk/b_resources/b_and_t_glossary.html}}
&lt;nowiki&gt;
[[Kategorija:Metafizika]]
[[Kategorija:Filozofija u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Filozofska terminologija]]
[[Kategorija:Stranice s nepregledanim prijevodima]]&lt;/nowiki&gt;</text>
      <sha1>ropun6vmcv2csxqrag4g8ywmkpxs0bs</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433187</id>
      <parentid>6433163</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T10:54:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Krešimir Karamazen</username>
        <id>247162</id>
      </contributor>
      <comment>Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1096201296|Heideggerian terminology]]«</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44870" xml:space="preserve">
[[Martin Heidegger]], njemački filozof [[Filozofija 20. stoljeća|20. stoljeća]], proizveo je opsežan opus kojim je namjeravao temeljito promijeniti smjer [[Filozofija|filozofije]] . Dubina promjene bila je tolika da je smatrao potrebnim uvesti mnoge [[Novotvorenice|neologizme]], često povezane s idiomatskim riječima i frazama u njemačkom jeziku.

Dva od njegovih najosnovnijih neologizama, '''prisutno pri ruci''' i '''spremno u ruci''', koriste se za opisivanje različitih stavova prema stvarima u svijetu. Za Heideggera su takvi &quot;stavovi&quot; prethodniji, tj. temeljniji od raznih znanosti o pojedinačnim predmetima u svijetu. Sama znanost je stav, i to stav koji pokušava neku vrstu neutralnog istraživanja. Ostali povezani pojmovi također su objašnjeni u nastavku.

Heideggerova sveukupna analiza prilično je složena: uzima u obzir dosta povijesti filozofije. Vidi ''Bitak i vrijeme'' za opis njegovog sveukupnog projekta.&lt;ref&gt;Martin Heidegger, ''Being and Time'', trans. John Macquarrie and Edward Robinson. New York: Harper &amp; Row, 1962.&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.67–72&lt;/ref&gt;

== Pojmovi ==

=== Aletheia ===
( Starogrčki: ἀλήθεια)

Heideggerova ideja 'aletheia', ili razotkrivanje ( {{Jezik|de|Erschlossenheit}} ), bio je pokušaj da se shvati kako stvari u svijetu izgledaju ljudskim bićima kao dio otvora u razumljivosti, kao &quot;nezatvorenost&quot; ili &quot;neskrivenost&quot;. (Ovo je Heideggerovo uobičajeno čitanje: aletheia kao Unverborgenheit , &quot;neskrivenost&quot;. ) &lt;ref&gt;Rodney R. Coltman, [https://books.google.gr/books?id=DUEjKCKhigMC&amp;dq=Aletheia+verborgenheit&amp;source=gbs_navlinks_s ''The Language of Hermeneutics: Gadamer and Heidegger in Dialogue''], SUNY Press, 1998, p. 38.&lt;/ref&gt; Usko je povezano s pojmom razotkrivanja svijeta, načinom na koji stvari dobivaju svoj smisao kao dio holistički strukturirane, unaprijed protumačene pozadine značenja. U početku je Heidegger želio da aletheia predstavlja reinterpretiranu definiciju [[Istina|istine]] . Međutim, kasnije je ispravio povezanost aletheiae s istinom.

=== Apofantički ===
( {{Njem.|apophantisch}}   )

Tvrdnja (za razliku od pitanja, sumnje ili izrazitijeg smisla) je ''apofantička'' . To je izjava koja prikriva značenje i umjesto toga daje nešto što je pri ruci. Na primjer, &quot;Predsjednik je na godišnjem odmoru&quot; i &quot;Sol je natrijev klorid&quot; su rečenice koje, zbog svog apofantičnog karaktera, 'Oni' lako mogu pokupiti i ponoviti u vijestima i tračevima. Međutim, stvarno 'spremno u ruci' značenje i kontekst mogu se izgubiti.

=== Biti-u-svijetu ===
( {{Njem.|In-der-Welt-sein}}  )

Biti-u-svijetu Heideggerova je zamjena za pojmove kao što su subjekt, objekt, svijest i svijet. Za njega, rascjep stvari na subjekt/objekt, kakav se nalazi u zapadnoj tradiciji, mora biti prevladan (čak i u jeziku), kao što je naznačeno korijenskom strukturom [[Edmund Husserl|Husserlovog]] i Brentanovog koncepta intencionalnosti, tj. da je sva svijest svijest o nečemu, da ne postoji svijest, kao takva, odsječena od objekta (bilo da se radi o misli ili percepciji). Niti postoje objekti bez neke svijesti koja ih promatra ili je uključena u njih.

Na najosnovnijoj razini ''bivanja-u-svijetu,'' Heidegger primjećuje da uvijek postoji raspoloženje, raspoloženje koje nas &quot;napada&quot; u nereflektiranoj odanosti čovječanstva svijetu. Raspoloženje ne dolazi ni &quot;izvana&quot; ni &quot;iznutra&quot;, već proizlazi iz bivanja-u-svijetu. Osoba se može okrenuti od raspoloženja, ali to je samo prema drugom raspoloženju, kao dijelu fakticiteta . Samo s raspoloženjem netko smije susresti stvari u svijetu. ''Dasein'' (supojam za biti-u-svijetu) ima otvorenost prema svijetu koja je konstituirana usklađenošću raspoloženja ili stanja uma. Kao takav, ''Dasein'' je &quot; bačena &quot; &quot;projekcija&quot; ( {{Jezik|de|geworfener Entwurf}} ), projicira se na mogućnosti koje stoje pred njim ili mogu biti skrivene, te tumači i razumije svijet u smislu mogućnosti. Takvo projektiranje nema nikakve veze s pristajanjem na plan koji je već smišljen. To nije plan. ''Dasein'' sebe uvijek shvaća u smislu mogućnosti. Razumijevamo: ''Dasein'' vidi sebe u mogućnostima. 

=== Biti-prema-smrti ===
( {{Njem.|Sein-zum-Tode}}  )

Biti-prema-smrti nije orijentacija koja dovodi ''Dasein'' bliže svom kraju, u smislu kliničke smrti, već je prije način postojanja. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.247.&lt;/ref&gt; Biti-prema-smrti odnosi se na proces rasta kroz svijet gdje određeno predviđanje vodi ''Dasein'' ka stjecanju autentične perspektive. Izvor predviđanja je strah od smrti. U analizi vremena, 'biti-prema-smrti' se otkriva kao trostruko stanje [[Bitak|Bića]] . 1) Vrijeme, 2) sadašnjost i 3) pojam &quot;vječnog&quot; načini su temporalnosti, kako čovječanstvo gleda na vrijeme. Za Heideggera je to vrlo različito od pogrešnog pogleda na vrijeme kao linearni niz prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Umjesto toga, on to vidi kao ekstazu(biti izvan-sebe) budućih projekcija (mogućnosti) i nečijeg mjesta u povijesti kao dijela svoje generacije. Mogućnosti su, dakle, sastavni dio razumijevanja vremena; projekti, ili bačena projekcija u-svijetu, su ono što apsorbira i usmjerava ljude. Budućnost, kao smjer prema budućnosti koja uvijek sadrži prošlost – ono što-je-bilo – primarni je modus ''Daseinove'' temporalnosti.

Smrt je ta mogućnost koja je apsolutna nemogućnost Daseina . Kao takva, ne može se usporediti ni s jednim drugim završetkom ili &quot;istrčavanjem&quot; nečega. Na primjer, nečija smrt nije empirijski događaj. Za Heideggera, smrt je ''Daseinovo'' 'najvlastitije' (ona je ono što osvjetljava ''Dasein'' u njegovoj individualnosti), ona je nerelacijska (nitko ne može nekome oduzeti nečiju smrt ili umrijeti umjesto njega, a vlastitu smrt ne možemo shvatiti kroz smrt drugog ''Daseina'') i smrt se ne može nadmašiti te izbjeći. &quot;Još-ne&quot; života uvijek je već dio ''Daseina'': &quot;čim čovjek oživi, odmah je dovoljno star da umre.&quot; Trostruki uvjet smrti stoga je istovremeno nečija &quot;najvlastitija mogućnost-za-bivanje, ne-odnosna, i ne može  se izbjeći&quot;. Smrt je određena u svojoj neizbježnosti, ali autentično Bivanje-prema-smrti razumije neodređenu prirodu vlastite neizbježne smrti - nikad se ne zna kada ili kako će doći. Međutim, ta neodređenost ne stavlja smrt u neko daleko, buduće &quot;još-ne&quot;; autentični Bivanje-prema-smrti shvaća nečiju individualnu smrt kao uvijek već njegov dio. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.255.&lt;/ref&gt;

Uz prosječnu, svakodnevnu (normalnu) raspravu o smrti, sve se to prikriva. &quot;Oni&quot; govore o tome na izbjegavajući način, prenose to kao nešto što se događa u nekom trenutku, ali još nije &quot;prisutno pri ruci&quot; kao ''stvarnost'', i skrivaju njen karakter kao nečiiju 'najvlastitiju' mogućnost, predstavljajući je kao da ne pripada nikome posebno. Postaje obezvrijeđena - redefinirana kao neutralan i prizeman aspekt postojanja koji ne zaslužuje autentično razmatranje. &quot;Umire se&quot; tumači se kao činjenica i znači &quot;nitko ne umire&quot;. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.253-4.&lt;/ref&gt;

S druge strane, autentičnost izvlači ''Dasein'' iz &quot;Oni&quot;, dijelom otkrivajući njegovo mjesto kao dijela od &quot;Oni&quot;. Heidegger tvrdi da ''Autentično bivanje-prema-smrti'' poziva ''Daseinovo'' individualno jastvo izvan njegovog {{'}}oni' i oslobađa ga da prevrednuje život sa stajališta konačnosti. Čineći to, ''Dasein'' se otvara za &quot; tjeskobu/strepnju&quot;, koja se naizmjenično prevodi kao &quot;strah&quot; ili kao &quot;tjeskoba&quot;. Tjeskoba, za razliku od straha, nema nikakav poseban razlog za strah; to je tjeskoba pred Bivanjem-u-svijetu općenito — to jest, tjeskoba pred Daseinovim vlastitim ja. Strah je šokantna individuacija Daseina, kada shvati da nije kod kuće u svijetu ili kada se nađe licem u lice sa svojom vlastitom negostoljubivošću (njem. {{Jezik|de|Unheimlich}} , &quot;nije kao doma&quot;). Pri Dasein individuaciji, on biva otvoren za slušanje &quot;zova savjesti&quot; (njemački {{Jezik|de|Gewissensruf}} ), koji dolazi od Dasienovog vlastitog Ja kada želi biti svoje Ja. Ovo Ja je tada otvoreno istini, shvaćenoj kao neskrivenost (grč. aletheia ). U ovom trenutku vizije, Dasein razumije skriveno kao i samu skrivenost, ukazujući na Heideggerovo redovito sjedinjavanje suprotnosti; u ovom slučaju istina i neistina. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.260–74.&lt;/ref&gt;

=== Biti-sa ===
( {{Njem.|Mitsein}}  )

Pojam &quot;Biti-sa&quot; odnosi se na ontološku karakteristiku ljudskog bića, da je ono oduvijek već {{Efn|By &quot;[[always already]]&quot; Heidegger means that every phenomenological inspection of the human being finds this characteristic. It is not founded on something else.}} s drugima svoje vrste. Ovu tvrdnju ne treba shvatiti kao činjeničnu izjavu o pojedincu, da se on trenutno nalazi u prostornoj blizini jednog ili više drugih pojedinaca, već prije izjavu o biću svakog čovjeka, da se u strukturama njegovog bivanja-u-svijetu nalazi implicitna referenca na druge ljude, jer se ne može živjeti bez drugih. Ljudi su nazivani (od drugih, ne Heidegger) &quot;ultrasocijalnim&quot; &lt;ref&gt;Haidt, Jonathan. ''The Happiness Hypothesis: Finding Modern Truth in Ancient Wisdom''. New York: Basic Books, 2006, pp. 47 ff.&lt;/ref&gt; i &quot;obvezno društvenim&quot;. &lt;ref&gt;de Waal, Frans. ''Primates and Philosophers: How Morality Evolved''. Princeton: Princeton University Press, 2006, p. 4.&lt;/ref&gt; Heidegger, iz svoje fenomenološke perspektive, ovu značajku ljudskog života naziva &quot;biti-sa&quot; ( {{Jezik|de|Mitsein}} ), i kaže da je bitno za biti čovjek, &lt;ref&gt;Heidegger 1962, p. 156, H.125.&lt;/ref&gt; klasificirajući kao neautentično kada osoba ne uspijeva prepoznati koliko i na koji način netko misli o sebi i kako se obično ponaša pod utjecajem našeg društvenog okruženja. Heidegger ga svrstava u autentično kada netko obrati pozornost na taj utjecaj i samostalno odluči hoće li se s njim složiti ili ne. Živjeti potpuno bez takvog utjecaja, međutim, nije opcija u Heideggerovom gledištu.

=== Briga ===
( {{Njem.|Sorge}}  )

Temeljna osnova bivanja-u-svijetu nije, za Heideggera, materija ili duh, nego briga:&lt;blockquote&gt;Dasein-ov fakticitet je takav da se njegovo Bivanje-u-svijetu uvijek rasprši ili čak podijeli na određene načine Bivanja-u. Mnoštvo takvih pokazuju sljedeći primjeri: imati posla s nečim, proizvoditi nešto, baviti se nečim i paziti na to, koristiti se nečim, odreći se nečega i pustiti to, poduzeti, ostvariti, dokazati, ispitivati, smatrati, raspravljati, utvrđivati. . . . &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.56&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;Svi ovi načini Bivanja-u imaju brigu ( {{Jezik|de|Sorge}} , [[wiktionary:cura|briga]] ) kao svoju vrstu Bivanja. Baš kao kada znanstvenik istražuje ili pretražuje i pri tom pretpostavlja neutralnost, može se vidjeti da ispod toga postoji raspoloženje, briga znanstvenika da otkrije nove ideje ili teorije

=== Čistac ===
( {{Njem.|Lichtung}}  )

Na njemačkom riječ Lichtung znači čistina, kao npr. čistina u šumi. Budući da je njen korijen njemačka riječ za svjetlo ( {{Jezik|de|Licht}} ), ponekad se prevodi i kao &quot;osvjetljenje&quot;, a kod Heideggera se odnosi na nužnost čistine na kojoj se bilo što može pojaviti, čistine na kojoj se neka stvar ili ideja može pokazati i biti neskrivena. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.133&lt;/ref&gt; Obratite pažnju na odnos koji ovo ima s ''Aletheiom'' i otkrivanjem .

Bića ( {{Jezik|de|Seiendes}} ), ali ne i sam Bitak ( {{Jezik|de|Sein}} ), ističu se kao na čistini, ili fizički, kao u prostoru. &lt;ref&gt;This notion of the clearing, or of aspects pertaining to the leeway, spacing, giving room, and dwelling is treated in: [[Nader El-Bizri]] &quot;ON KAI KHORA: Situating Heidegger between the Sophist and the Timaeus,&quot; ''Studia Phaenomenologica'', Vol. IV, Issues 1-2 (2004), pp. 73–98; [[Nader El-Bizri]], &quot;Being at Home Among Things: Heidegger's Reflections on Dwelling&quot;, ''Environment, Space, Place'', Vol. 3 (2011), pp. 47–71; Nader El-Bizri, &quot;On Dwelling: Heideggerian Allusions to Architectural Phenomenology&quot;, Studia UBB. Philosophia, Vol. 60, No. 1 (2015): 5-30. See also [[Khôra]] and [[Phenomenology (architecture)]] in addition to the 'architecture' section under the main Heidegger entry on Wikipedia.&lt;/ref&gt; Stoga, piše Hubert Dreyfus, &quot;stvari se pokazuju u svjetlu našeg razumijevanja postojanja.&quot; &lt;ref&gt;Hubert Dreyfus, ''Being-in-the-World''. Cambridge: MIT Press, 1995. p. 163&lt;/ref&gt; Tako čistac omogućuje otkrivanje bića ( {{Jezik|de|Seiendes}} ), kao i pristup Daseinovu vlastitom biću. Čistac nije, samo po sebi, entitet koji se može spoznati izravno, u smislu u kojem se zna o entitetima svijeta. Kao što Heidegger piše u ''O podrijetlu umjetničkog djela'' :&lt;blockquote&gt;Usred bića kao cjeline pojavljuje se otvoreno mjesto. Postoji čistina, rasvjeta. S obzirom na ono što jest, bićima je  ovaj čistac višeg stupnja nego što su bića. Ovo otvoreno središte stoga nije okruženo onim što jest; nego samo svjetlosno središte okružuje sve što jest, poput Ništa koje jedva poznajemo. Ono što jest može biti, kao biće, samo ako stoji unutar i ističe se unutar onoga što je osvijetljeno na ovoj čistini. Samo ta čistina daje i jamči nama ljudima prolaz do onih bića koja mi sami nismo i pristup biću koje mi sami jesmo. &lt;ref&gt;Heidegger, M. 2001, On the Origin of the Work of Art. In Poetry, language, thought. (A. Hofstadter, Trans.) (1st ed.). New York: Perennical Classics. (Original work published 1971)&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;

=== Destrukcija ===
Utemeljen u djelu [[Martin Luther|Martina Luthera]], &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Crowe|first=Benjamin|title=Heidegger's Religious Origins: Destruction and Authenticity|date=2006|publisher=Indiana University Press|isbn=0253347068|edition=Hardcover|location=Bloomington, IN|page=2; also see 7|quote=Heidegger... chose a name for it which itself reflects the importance of Luther to his thinking: '''Destruktion''', a Germanized version of the term '''destructio''' used quite frequently in Luther's early writings.|author-link=Benjamin D. Crowe}}&lt;/ref&gt; Heidegger konceptualizira filozofiju kao zadatak uništavanja [[Ontologija|ontoloških koncepata]], uključujući obična svakodnevna značenja riječi kao što su vrijeme, povijest, bitak, teorija, smrt, um, tijelo, materija, logika itd.:&lt;blockquote&gt;Kada tradicija tako postane gospodarom, čini to na takav način da ono što 'prenosi' bude toliko nedostupno, proksimalno i djelomično, da postaje prilično skriveno. Tradicija uzima ono što je došlo do nas i predaje to samoočiglednosti; ona blokira naš pristup onim iskonskim 'izvorima' iz kojih su kategorije i pojmovi koji su nam predani istinski izvučeni. Doista, to nas tjera da zaboravimo da su imali takvo podrijetlo i tjera nas da pretpostavimo da je nužnost vraćanja tim izvorima nešto što ne trebamo ni razumjeti. ( ''Bitak i vrijeme'', str. 43)&lt;/blockquote&gt;Heidegger smatra da se tradicija tu i tamo može kalcificirati:&lt;blockquote&gt;Ako je pitanje Bića da treba učiniti transparentnom vlastitu povijest, tada se ova okorjela tradicija mora olabaviti, a skrivanja koja je ona donijela razriješiti. Mi shvaćamo ovaj zadatak kao zadatak u kojem, uzimajući pitanje Bića kao svoj trag, trebamo uništiti tradicionalni sadržaj drevne ontologije sve dok ne dođemo do onih iskonskih iskustava u kojima smo postigli svoje prve načine određivanja prirode Bića - načine koje su nas od tada uvijek vodili. ( ''Bitak i vrijeme'', str. 44)&lt;/blockquote&gt;Heidegger potom primjećuje pozitivnost svog projekta {{Jezik|de|Destruktion}} :&lt;blockquote&gt;...nema nikakve veze s opakim relativiziranjem ontoloških stajališta. Ali ovo uništenje jednako je daleko od negativnog osjećaja otresanja ontološke tradicije. Moramo, naprotiv, istaknuti pozitivne mogućnosti te tradicije, a to znači zadržati je u njezinim granicama; a granice su zauzvrat dane činjenično načinom na koji je pitanje formulirano u to vrijeme, a i načinom na koji je moguće polje za istraživanje time omeđeno. Sa svoje negativne strane, ovo se uništenje ne povezuje s prošlošću; njegova je kritika usmjerena na 'danas' i na prevladavajući način tretiranja povijesti ontologije. . . Ali pokopati prošlost u ništavnost (Nichtigkeit) nije svrha ovog uništenja; njegov cilj je pozitivan; njegova negativna funkcija ostaje neizražena i neizravna. ( ''Bitak i vrijeme'', str. 44)&lt;/blockquote&gt;

=== ''Dasein'' ===
U svom nastojanju da redefinira čovjeka, Heidegger uvodi izjavu: 'najvlastitije od Daseina sastoji se u njegovom postojanju'. &lt;ref&gt;BT, 68&lt;/ref&gt; Heidegger konceptualizira postojanje oko jedinstvenih osobina čovjeka, za kojeg smatra da je &quot;biće za koje je njegovo vlastito biće pitanje za njega&quot;. &lt;ref&gt;BT, 33&lt;/ref&gt; U Heideggerovom gledištu, čovjek definira svoje vlastito biće svojim djelovanjem i izborima, te je sposoban birati među mogućnostima, aktualizirajući barem jednu od raspoloživih mogućnosti dok pritom zatvara druge. Ovo hvaćanje samo nekih mogućnosti definira čovjeka kao jednu vrstu sebe, a ne drugu: nepošten izbor definira osobu kao nepoštenu, popravljanje razbijenih prozora definira osobu kao staklara i tako dalje. Ti se izbori donose kontinuirano i svakodnevno, pa je čovjek u stanju definirati sebe kako se kreće, u hodu. Stoga je živjeti život osobe stvar stalnog zauzimanja stava o vlastitom osjećaju sebe, a nečiji osjećaj sebe definira se zauzimanjem tog stajališta. Kako nijedan izbor nije 'jednom zauvijek', čovjek mora neprestano birati za svoj osjećaj sebe.

Ovome se dodaje da postojanje svega ostalog na planetu predstavlja pitanje za čovjeka, budući da se čovječanstvo bavi stvarima onakvima što one jesu i osobama onakvima tko one jesu. Samo se ljudske osobe, na primjer, odnose prema drugima smisleno i smisleno se uklapaju u i s drugim stvarima i/ili aktivnostima. Samo se čovjek, biće koje je u načinu postojanja, može susresti s drugim entitetom u njegovom instrumentalnom karakteru. Opet, 'imati pitanje' znači biti zabrinut zbog nečega i brinuti se za nešto. Drugim riječima, biće od ''Dasein''  u smislu postojanja je tako konstituirano da u samom svom biću ima brižan odnos prema vlastitom biću. Ovaj odnos nije teorijski ili samorefleksivan, već prije predteorijski odnos koji Heidegger naziva odnosom ili odjeljkom razumijevanja. ''Dasein''  shvaća sebe u vlastitom biću ili ''Dasein''  je na način da mu se njegovo biće uvijek otkriva. To je otkrivanje bića ono što razlikuje ''Dasein''  od svih drugih bića. Ovakav način postojanja ''Dasein''a u kojim postoji odnos sa sobom naziva se 'egzistencija'. &lt;ref&gt;BT, 32&lt;/ref&gt; Nadalje, bitno je imati jasno razumijevanje izraza 'najvlastitiji'. To je hrvatski prijevod njemačkog {{Jezik|de|wesen}} obično se prevodi kao 'suština/bit/esencija' ('što-istvo'). Glagolski oblik njemačkog izraza {{Jezik|de|wesen}} približava se indijskom korijenu vasati, što znači stanovanje, život, rast, sazrijevanje, kretanje itd. Dakle, ovaj verbalni dinamički karakter impliciran u riječi {{Jezik|de|wesen}} treba imati na umu kako bismo razumjeli nijansu heideggerovske upotrebe 'egzistencije'. Ako tradicionalno {{Jezik|de|wesen}} bilo prevedeno kao bit u smislu 'što', za Heideggera takav prijevod nije prikladan za razumijevanje onoga što je jedinstveno ljudsko. Heidegger preuzima oblik postojanja od [[Latinski jezik|latinske]] riječi {{Jezik|la|ex-sistere}} (stajati izvan sebe) s naznakom jedinstvene karakteristike bića čovjeka u smislu dinamičkog &quot;kako&quot; nasuprot tradicionalnom poimanju u smislu &quot;što&quot;. Stoga postojanje za Heideggera znači kako ''Dasein''  u samom svom načinu postojanja uvijek stoji izvan sebe u odnosu na relaciju, brigu. Stoga treba strogo razlikovati ono što je ''Daseinu'' 'najvlastitije' od onog  što je 'najvlastitije' drugim bićima. 'Najvlastitije' za bitak čovjeka Heidegger zove izrazom 'egzistencija'. Za ono što je najvlastitije drugim vrstama bića, on koristi izraz prisutno-pri ruci. Različiti elementi Egzistencije nazivaju se 'egzistencijali', a elementi onoga što je prisutno-pri-ruci zovu se 'kategorije'. Prema Heideggeru &quot;samo čovjek egzistira, sve ostale stvari jesu (ne egzistiraju)&quot;. Važno je razumjeti da ovaj pojam 'egzistencije' kao onoga što je čovjeku najviše vlastito nije statičan koncept koji treba jednom zauvijek definirati u smislu sadržaja, već se mora razumjeti u smislu nečega što varira od pojedinca do pojedinca i s vremena na vrijeme za razliku od drugih bića koja imaju fiksnu suštinu. Ono biće čije je najvlastitije u načinu egzistencije naziva se ''Dasein''. Na njemačkom, {{Jezik|de|da}} ima prostornu konotaciju ili biti 'tamo' ili 'ovdje'. ''Dasein'' stoga može značiti jednostavno &quot;biti tamo ili ovdje&quot;. U njemačkom bi se moglo odnositi i na postojanje (za razliku od suštine) nečega, posebno čovjeka. Međutim, Heidegger ovom pojmu pridaje novo ontološko značenje. Njemački izraz {{Jezik|de|Dasein}} sastoji se od dvije komponente: {{Jezik|de|Da}} i {{Jezik|de|sein}} . U Heideggerovskoj upotrebi, sufiks {{Jezik|de|-sein}} stoji za bitak čovjeka u načinu egzistencije i {{Jezik|de|Da-}} stoji za trostruko razotkrivanje. Prema Heideggeru, biće čovjeka je na način trostrukog razotkrivanja. Odnosno, ontološka jedinstvenost čovjeka sastoji se u tome što njegovo biće postaje {{Jezik|de|da}} /sfera, gdje ''Dasein'' otkriva ne samo 1) vlastito biće, nego i 2) biće drugih ne-ljudskih bića, kao i 3) fenomen svijeta. Otuda za Heideggera pojam ''Dasein''  naziv je za ontološku strukturu ontičkog ljudskog bića.

=== Razotkrivanje ===
 
( {{Njem.|Erschlossenheit}}  )

Hubert Dreyfus i Charles Spinosa pišu: &quot;Prema Heideggeru, naša je priroda biti otkrivači svijeta. To jest, pomoću naše opreme i koordiniranih praksi mi ljudska bića otvaramo koherentne, različite kontekste ili svjetove u kojima opažamo, osjećamo, djelujemo i mislimo.&quot; &lt;ref&gt;Hubert Dreyfus and Charles Spinosa, &quot;Further Reflections on Heidegger, Technology and the Everyday,&quot; in Nikolas Kompridis, ed. ''Philosophical Romanticism'', New York: Routledge, 2006, 265.&lt;/ref&gt;

Heidegger učenjak Nikolas Kompridis piše: &quot;Otkrivanje svijeta odnosi se, s namjernom dvosmislenošću, na proces koji se zapravo događa na dvije različite razine. Na jednoj razini, odnosi se na razotkrivanje već interpretiranog, simbolički strukturiranog svijeta; svijet, onaj unutar kojeg se uvijek već nalazimo. Na drugoj razini, odnosi se jednako na razotkrivanje novih horizonata značenja kao i na razotkrivanje prethodno skrivenih ili netematiziranih dimenzija značenja.” &lt;ref&gt;Nikolas Kompridis, &quot;On World Disclosure: Heidegger, Habermas and Dewey,&quot; Thesis Eleven 1994; 37; 29-45.&lt;/ref&gt;

=== Diskurs ===
( {{Njem.|Rede}}  ) Ontološko-egzistencijalna struktura ''Daseina'' sastoji se od &quot;bačenosti&quot; ( {{Jezik|de|Geworfenheit}} ), &quot;projekcija&quot; ( {{Jezik|de|Entwurf}} ), i &quot;biti-zajedno-sa&quot; ( {{Jezik|de|Sein-bei}} ). Ova tri temeljna obilježja postojanja neodvojivo su vezana za &quot;diskurs&quot; ( {{Jezik|de|Rede}} ), shvaćen kao najdublje razvijanje jezika. &lt;ref&gt;Parvis Emad, ''On the Way to Heidegger’s Contributions to Philosophy'', University of Wisconsin Press, 2007, p. 189.&lt;/ref&gt;

=== Oprema ===
( {{Njem.|das Zeug}}  ) {{Jezik|de|Das Zeug}} odnosi se na predmet u svijetu s kojim imamo smislene poslove. Gotovo neprevodiv izraz, Heideggerova oprema može se smatrati zbirnom imenicom, tako da nikada nije prikladno nazvati nešto 'opremom'. Umjesto toga, njegova upotreba često odražava da znači alat ili kao &quot;da bi nešto&quot; za ''Daseina''. Alati, u ovom kolektivnom smislu, i budući da su ''spremni u ruci'', uvijek postoje u mreži drugih alata i organizacija, npr. papir je na stolu u sobi na sveučilištu. Obično je neprikladno vidjeti takvu opremu samu ili kao nešto što ''je prisutno pri ruci'' .

Drugi, manje prozaičan način razmišljanja o 'opremi' je kao o 'stvari s kojom se može raditi' oko nas, zajedno sa svojim kontekstom. &quot;Papir s kojim se može raditi stvari, sa stola, na sveučilištu, u gradu, u svijetu, u svemiru.&quot; 'Oprema' se odnosi na stvar, njezine mogućnosti korisnosti i njezin kontekst.

=== {{Jezik|de|Ereignis}} ===
{{Jezik|de|Ereignis}} često se prevodi kao &quot;događaj&quot;, ali se bolje razumije u smislu nečega što &quot;dolazi u vidokrug&quot;.

Ereignis se pojavljuje u Heideggerovim kasnijim djelima i nije ga lako sažeti. Najodrživiji tretman teme javlja se u zagonetnim i teškim ''Prilozima filozofiji'' . 

=== Postojanje ===
{{Glavni|Existentiel}}
( {{Njem.|Existenz}}  )

=== Existenziell ===
{{Glavni|Existentiel}}
( {{Njem.|Existenziell}}  )

=== Fundamentalna ontologija ===
Tradicionalna ontologija pita &quot;Zašto nešto postoji?&quot;, dok se Heideggerova temeljna ontologija pita &quot;Što znači da nešto postoji?&quot; . Taylor Carman piše (2003.) da je Heideggerova &quot;temeljna ontologija&quot; temeljna u odnosu na tradicionalnu ontologiju u tome što se tiče &quot;onoga što svako razumijevanje entiteta nužno pretpostavlja, naime, naše razumijevanje onoga na temelju čega su entiteti entiteti.&quot; &lt;ref&gt;Information Heidegger's Analytic Interpretation, Discourse and Authenticity in Being and Time, pp. 8 - 52&lt;/ref&gt;

=== {{Jezik|de|Gelassenheit}} ===
Često se prevodi kao &quot;oslobađanje&quot;. &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Heidegger|first=Martin|url=https://books.google.com/books?id=TAU5TrvkX2wC|title=Country Path Conversations|publisher=[[Indiana University Press]]|others=Translated by Bret W. Davis|year=2010|isbn=978-0-253-00439-0|location=[[Bloomington, Indiana]]|page=[https://books.google.com/books?id=TAU5TrvkX2wC&amp;pg=PR11 xi]|id=|quote=I have followed the established consensus in translating this term as 'releasement.' However, it should be kept in mind that the traditional and still commonly used German word conveys a sense of 'calm composure,' especially and originally that which accompanies an existential or religious experience of letting-go, being-let, and letting-be.}}&lt;/ref&gt;  Heidegger je izraz posudio iz kršćanske mistične tradicije, otprilike od [[Meister Eckhart|Meistera Eckharta]] . &lt;ref name=&quot;Hackett&quot;&gt;{{Citiranje knjige|url=https://books.google.com/books?id=LvQYpn5OlvkC|title=A Companion to Meister Eckhart|publisher=[[Brill Publishers|BRILL]]|year=2012|isbn=978-9-004-18347-6|editor-last=Hackett|editor-first=Jeremiah|location=[[Leiden]]|page=[https://books.google.com/books?id=LvQYpn5OlvkC&amp;pg=689 689]|id=}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Heidegger|first=Martin|url=https://books.google.com/books?id=TAU5TrvkX2wC|title=Country Path Conversations|date=14 June 2010|others=Translated by Bret W. Davis|isbn=9780253004390|page=[https://books.google.com/books?id=TAU5TrvkX2wC&amp;pg=PR11 xi]|quote=The word Gelassenheit [...] has a long history in German thought. It was coined by Meister Eckhart in the thirteenth century and subsequently used by a number of other mystics, theologians, and philosophers.}}&lt;/ref&gt; 

=== {{Jezik|de|Geworfenheit}} ===
de. Geworfenheit opisuje čovjekove pojedinačne egzistencije kao &quot;bačenost&quot; (geworfen) u svijet. Za Williama J. Richardsona, Heidegger je upotrijebio ovaj jedinstveni izraz, &quot;bačenost&quot;, da &quot;opiše [ta] dva elementa izvorne situacije, nekontrolu nad vlastitim podrijetlom i referentnu ovisnost o drugim bićima&quot;.
[[Datoteka:Bühlerhöhe.jpg|mini| Hotel Bühlerhöhe Dvorac (&quot;[[wiktionary:Höhe|visina Bühl&quot;]] )]]

=== {{Jezik|de|Kehre}} ===
Kehre, ili &quot;zaokret&quot; (die Kehre) izraz je koji Heidegger rijetko koristi, ali ga upotrebljavaju komentatori koji se pozivaju na promjenu u njegovim spisima već 1930. godine koja je postala jasno uspostavljena 1940-ih. Ponavljajuće teme koje karakteriziraju veći dio Kehre uključuju poeziju i tehnologiju. Komentatori (npr.  [[William J. Richardson]]) opisuju, na različite načine, promjenu fokusa ili veliku promjenu u pogledu.

''Uvod u metafiziku'' iz 1935. &quot;jasno pokazuje pomak&quot; prema jeziku s prethodnog naglaska na {{Jezik|de|Dasein}} u ''Bitku i vremenu'' osam godina ranije, prema eseju Briana Barda iz 1993. pod naslovom &quot;Heideggerovo čitanje Heraklita&quot;. &lt;ref&gt;Brian Bard, 1993, essay, see sections one and three https://sites.google.com/site/heideggerheraclitus/&lt;/ref&gt; U predavanju iz 1950. Heidegger je formulirao poznatu izreku &quot; Jezik govori &quot;, kasnije objavljenu u zbirci eseja {{Jezik|de|Unterwegs zur Sprache}} iz 1959. , a sabrano u engleskoj knjizi ''Poetry, Language, Thought'' iz 1971. godine. &lt;ref name=&quot;Lyon06&quot;&gt;Lyon, James K. [https://books.google.com/books?id=vB_Tv7A9oI8C ''Paul Celan and Martin Heidegger: an unresolved conversation, 1951–1970''], pp. 128–9&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;Philipse98&quot;&gt;Philipse, Herman (1998) ''Heidegger's philosophy of being: a critical interpretation'', p. 205&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;Heidegger (1971) ''Poetry, Language, Thought'', translation and introduction by Albert Hofstadter, pp. xxv and 187ff&lt;/ref&gt;

Ovu navodnu promjenu — ovdje primijenjenu na oko trideset godina Heideggerove 40-godišnje spisateljske karijere — opisali su komentatori s vrlo različitih stajališta; uključujući i promjenu prioriteta s ''Bitka i vremena'' na ''Vrijeme i bitak'' — naime, s prebivanja (biti) u svijetu na djelovanje (vrijeme) u svijetu.  &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Heidegger|first=Martin|url=https://books.google.com/books?id=mr_U4MOjJuYC|title=On Time and Being|publisher=[[University of Chicago Press]]|others=Translated by Joan Stambaugh|year=2002|isbn=0-226-32375-7|location=Chicago|chapter=Time and Being|chapter-url=https://books.google.com/books?id=mr_U4MOjJuYC&amp;pg=PA1}}&lt;/ref&gt;  (Ovaj aspekt, posebno esej iz 1951., utjecao je na nekoliko značajnih teoretičara, uključujući Christiana Norberg-Schulza, Dalibora Veselyja, Josepha Rykwerta, [[Daniel Libeskind|Daniela Libeskinda]] i filozofa Nadera El-Bizrija . ) &lt;ref&gt;Refer to a recent study on Heidegger's conception of &quot;dwelling&quot; as set in: [[Nader El-Bizri]], 'On Dwelling: Heideggerian Allusions to Architectural [[Phenomenology (philosophy)|Phenomenology]]', [http://studia.ubbcluj.ro/download/pdf/920.pdf ''Studia UBB Philosophia'' 60 (2015): 5-30]. See also the related article on Heidegger's reflections on Plato's [[khôra]] in: [[Nader El-Bizri]], &quot;''On kai [[khôra]]'': Situating Heidegger between the ''Sophist'' and the ''Timaeus''&quot;, ''Studia Phaenomenologica'', Vol. IV, Issue 1–2 (2004), pp. 73–98.&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Davies|first=Paul|date=April 11, 2017|title=Martin Heidegger (1889-1976)|url=https://www.architectural-review.com/essays/reputations/martin-heidegger-1889-1976}}&lt;/ref&gt;

Drugi tumači vjeruju da &quot; {{Jezik|de|Kehre}} &quot; ne postoji ili je njegov značaj prenaglašen. Thomas Sheehan (2001.) vjeruje da je ova navodna promjena &quot;daleko manje dramatična nego što se obično sugerira&quot;, te je uključivala promjenu u fokusu i metodi. &lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;Thomas Sheehan, &quot;Kehre and Ereignis, a proglenoma to Introduction to Metaphysics&quot; in &quot;A companion to Heidegger's Introduction to Metaphysics&quot; page 15, 2001,&lt;/ref&gt; Sheehan tvrdi da se tijekom svoje karijere Heidegger nikada nije usredotočio na &quot; [[bitak]] &quot;, već je radije pokušao definirati &quot;[ono što] donosi bitak kao datost entiteta&quot;. &lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; &lt;ref&gt;Dee also, Sheehan, &quot;Making sense of Heidegger. A paradigm shift.&quot; New Heidegger Research. London (England) 2015.&lt;/ref&gt; Mark Wrathall &lt;ref&gt;Wrathall, Mark: Heidegger and Unconcealment: Truth, Language, and History, Cambridge University Press, 2011&lt;/ref&gt; tvrdio je (2011.) da {{Jezik|de|Kehre}} ne nalazi se u Heideggerovim spisima, već je jednostavno pogrešno shvaćanje. Kao dokaz za ovo gledište, Wrathall vidi dosljednost svrhe u Heideggerovoj cjeloživotnoj potrazi i usavršavanju njegova pojma &quot;neskrivenosti&quot;.

=== Metontologija ===
Metontologija je neologizam koji je Heidegger uveo u svom kolegiju &quot;Metafizički temelji logike&quot; iz 1928. godine. Pojam se odnosi na ontičku sferu ljudskog iskustva. &lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=McNeill|first=William|year=1992|title=Metaphysics, Fundamental Ontology, Metontology 1925—1935|url=https://www.jstor.org/stable/45010876|journal=Heidegger Studies|volume=8|pages=63–79|jstor=45010876}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Overgaard|first=Søren|year=2006|title=&quot;Incarnality&quot; and Metontology: A Reply to Frank Schalow|url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00071773.2006.11006566?journalCode=rbsp20|journal=Journal of the British Society for Phenomenology|volume=37|pages=92–94|doi=10.1080/00071773.2006.11006566}}&lt;/ref&gt; Dok se ontologija bavi cijelim svijetom u širokim i apstraktnim terminima, metontologija se bavi konkretnim temama; Heidegger nudi primjere spolnih razlika i etike.

=== Ontika ===
( {{Njem.|ontisch}}  )

Heidegger koristi pojam ontika, često u suprotnosti s pojmom ontologija, kada daje deskriptivna obilježja određene stvari i &quot;jednostavne činjenice&quot; njezina postojanja. Ontičko je ono što nešto čini onim što jest.

Za pojedinca koji raspravlja o prirodi &quot;bića&quot;, nečiji ontik mogao bi se odnositi na fizičke, činjenične elemente koji proizvode i/ili su u osnovi vlastite stvarnosti - fizički mozak i njegove podstrukture. Moralisti postavljaju pitanje moralne ontike kada raspravljaju o tome postoji li vanjski, objektivni, neovisni izvor moralnosti koji nadilazi kulturu i vrijeme.

=== Ontološki ===
( {{Njem.|ontologisch}}  )

Za razliku od &quot;ontic&quot; ( {{Jezik|de|ontisch}} ), ontološki se koristi kada je u pitanju priroda ili smislena struktura postojanja. [[Ontologija]], disciplina filozofije, usredotočena je na formalno proučavanje Bića. Dakle, nešto što je ontološko bavi se razumijevanjem i istraživanjem Bića, osnove Bića ili koncepta samog Bića.

Za pojedinca koji raspravlja o prirodi &quot;bića&quot;, ontološko bi se moglo odnositi na nečije vlastito, subjektivno, fenomenološko iskustvo postojanja u prvom licu.

=== Ontološka razlika ===
Središnje mjesto u Heideggerovoj filozofiji je razlika između ''bića'' kao takvog i specifičnih entiteta. &lt;ref name=&quot;Wheeler&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Wheeler|first=Michael|date=2020|title=Martin Heidegger|url=https://plato.stanford.edu/entries/heidegger/|website=The Stanford Encyclopedia of Philosophy|publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Schalow|first=Frank|url=https://philpapers.org/rec/SCHHDO-2|title=Historical Dictionary of Heidegger's Philosophy|date=2010|publisher=Scarecrow Press|chapter=Ontological difference}}&lt;/ref&gt; On to naziva &quot;ontološkom razlikom&quot; i optužuje zapadnu tradiciju u filozofiji da je ''zaboravila'' ovu razliku, što je dovelo do pogrešnog shvaćanja &quot;bića kao takvog&quot; kao posebnog entiteta. &lt;ref name=&quot;Wheeler&quot; /&gt; &lt;ref name=&quot;Dahlstrom&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Dahlstrom|first=D. O.|url=https://www.encyclopedia.com/philosophy-and-religion/philosophy/philosophy-terms-and-concepts/ontology|title=New Catholic Encyclopedia|date=2004|publisher=Gale|chapter=Ontology}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;Korab-Karpowicz&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Korab-Karpowicz|first=W. J.|title=Heidegger, Martin|url=https://iep.utm.edu/heidegge/|website=Internet Encyclopedia of Philosophy}}&lt;/ref&gt; (Vidi [[wiktionary:reification|reifikacija]] )

=== Mogućnost ===
( {{Njem.|Möglichkeit}}  )

Möglichkeit je pojam korišten samo jednom u određenom izdanju 'Bitka i vremena'. Čini se da u tekstu taj pojam označava &quot;mogućnost čija je vjerojatnost veća od nula&quot;. Barem, kad bi se koristila u kontekstu, ovo je jedina uvjerljiva definicija.

=== Prisutno pri ruci ===
( {{Njem.|Vorhanden, vorhandenheit}}  )

S onim što je '''prisutno pri ruci''' imamo (za razliku od &quot;spremnog u ruci&quot;) stav poput znanstvenika ili teoretičara, da samo gledamo ili promatramo nešto. U viđenju entiteta kao prisutnog, promatrač se bavi samo golim činjenicama stvari ili koncepta, onako kako su prisutni i kako bi teoretizirao o tome. Ovaj način gledanja je nezainteresiran za brigu koju bi mogao imati za {{Jezik|de|Dasein}} , njegovu povijest ili korisnost. Ovaj stav se često opisuje kao postojanje u neutralnom prostoru bez nekog posebnog raspoloženja ili subjektivnosti. Međutim, za Heideggera postojanje nije potpuno nezainteresirano ili neutralno. Ima raspoloženje i dio je metafizike prisutnosti koja nastoji sve sniziti. Svojim spisima Heidegger nastoji ostvariti {{Jezik|de|Destruktion}} (vidi gore) ove metafizike prisutnosti.

'Prisutno pri ruci' nije način na koji se stvari u svijetu obično susreću, i otkriva se samo kao manjkav ili sekundaran modus, npr. kada se čekić slomi, gubi svoju korisnost i čini se da je samo tu, prisutan pri ruci . Kada se neka stvar otkrije kao prisutna pri ruci, ona se izdvaja od bilo kojeg korisnog skupa opreme, ali ubrzo gubi ovaj način prisutnosti pri ruci i postaje nešto, na primjer, što se mora popraviti ili zamijeniti.

=== Spremno u ruci ===
( {{Njem.|Griffbereit, zuhanden, zuhandenheit}}  )

U gotovo svim slučajevima čovječanstvo je uključeno u svijet na običan, a i više uključen način, poduzimajući zadatke s ciljem postizanja nečega. Uzmimo za primjer čekić: spreman je za upotrebu; koristimo ga bez teoretiziranja. Zapravo, ako bismo na to gledali kao na nešto 'prisutno pri ruci', lako bismo mogli pogriješiti. Npr. uzmemo čekić za glavu umjesto za dršku. Tek kad se slomi ili nešto pođe po zlu, možemo vidjeti čekić kao da nam je 'prisutan pri ruci', samo leži tamo. Međutim, čak i tada možda nije u potpunosti 'prisutan pri ruci', budući da se sada pokazuje kao nešto što treba popraviti ili zbrinuti, i stoga je dio ukupne naše uključenosti. U ovom slučaju njegovo Biće može se promatrati kao nespremnost za rukovanje. Heidegger ocrtava tri načina nespremnosti za rukovanje: Uočljivo (oštećeno; npr. puklo je ožičenje svjetiljke), Nametljivo (nedostaje dio koji je potreban za funkcioniranje entiteta; npr. nalazimo da nedostaje žarulja), Tvrdoglavo (kada nam je entitet prepreka u nastavku projekta; npr. lampa mi zaklanja pogled na zaslon računala).

Važno je da ono što je 'spremno u ruci' proizlazi samo iz prethodnog stava u kojem nam je stalo do onoga što se događa i vidimo čekić u kontekstu ili svijetu opreme koja je tu &quot;kako bi&quot; učinila nešto. U tom smislu ono što je ''spremno u ruci'' je ''primordijalno'' u usporedbi s onim '''prisutnim pri ruci''' . Pojam primordijalno ovdje ne implicira nešto iskonsko/primitivno, već upućuje na Heideggerovu ideju da se Bitak može razumjeti samo kroz ono što nam je svakodnevno i &quot;blisko&quot;. Naše svakodnevno razumijevanje svijeta nužno je dio bilo koje vrste znanstvenih ili teorijskih proučavanja entiteta 'prisutnog pri ruci'. Samo proučavanjem našeg &quot;prosječno-svakodnevnog&quot; razumijevanja svijeta, kako se ono izražava u ukupnosti naših odnosa prema 'spremnim u ruci' entitetima svijeta, možemo postaviti odgovarajuće temelje za specifična znanstvena istraživanja specifičnih entiteta unutar svijeta.

Za Heideggera u ''Bitku i vremenu'' ovo ilustrira, na vrlo praktičan način, način na koji je 'prisutno pri ruci', kao prisutno 'sada' ili prisutno u vječnosti (kao, na primjer, u vječnosti prisutni znanstveni zakon ili Platonski oblik), počelo dominirati intelektualnom mišlju, osobito od [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]] . Da bismo razumjeli pitanje [[Bitak|bitka,]] moramo paziti da ne padnemo u ovo izravnavanje, ili zaborav bića, koje je počelo nagrizati zapadnu misao od Sokrata, vidi metafiziku prisutnosti .

=== Odlučnost ===

: (njemački: ''Entschlossenheit'' )

Odlučnost se odnosi na nečiju sposobnost &quot;otvaranja&quot; vlastitog okvira inteligibilnosti/razumijevanja (tj. davanje smisla vlastitim riječima i postupcima u uvjetima svog cjelokupnog života) i sposobnost da se prihvati &quot;zov savjesti&quot;.

=== ''Seinsvergessenheit'' ===
Ovo se različito prevodi kao &quot;zaborav bića&quot; ili &quot;nesvjesnost postojanja&quot;. Usko povezan pojam je &quot;Seinsverlassenheit&quot;, preveden kao &quot;napuštanje postojanja&quot;. Heidegger je vjerovao da prožimajući nihilizam u modernom svijetu proizlazi iz ''Seinsverlassenheita.'' &lt;ref&gt;S.L. Bartky (1967) Seinsverlassenheit in the later philosophy of Heidegger, Inquiry, 10:1-4, 74-88, DOI: 10.1080/00201746708601483&lt;/ref&gt; »Ontološka razlika«, razlika između bića kao takvog (das Sein) i bića (das Seiende), temeljna je za Heideggera. Zaborav bitka koji se, prema njemu, događa u tijeku zapadne filozofije, svodi se na zaborav ove razlike. &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Heidegger, Martin &amp;#124; Internet Encyclopedia of Philosophy|url=https://iep.utm.edu/heidegge/}}&lt;/ref&gt;

=== Svatko / Oni ===

: (njemački: ''Das Man'', što znači &quot;ljudi&quot;)

Jedan od najzanimljivijih i najvažnijih 'koncepata' u ''Bitku i vremenu'' je onaj ''Das Mana'', za koji ne postoji točan engleski ni hrvatski prijevod; različiti prijevodi i komentatori koriste različite konvencije. Često se prevodi kao &quot;Oni&quot; ili &quot;Ljudi&quot; ili &quot;Bilo tko&quot;, ali točnije se prevodi kao &quot;Svatko&quot; (kao u &quot; 'svatko' treba uvijek stići na vrijeme&quot;). Jan Patočka je za koncept ''Das Man'' označio sinonimnu oznaku ''&quot;javni anonimus&quot;'' . ''Das Man'' potječe od neosobne zamjenice u jednini ''man'' ('svatko', za razliku od 'ja', ili 'ti', ili 'on', ili 'ona', ili 'oni'). I njemački ''man'' i engleski 'one' su neutralni ili neodređeni u pogledu roda i, čak, u određenom smislu, broja, iako obje riječi sugeriraju neodređenu množinu. Semantička uloga riječi ''man'' u njemačkom jeziku gotovo je identična onoj riječi ''one'' u engleskom jeziku ili riječi ''svatko'' u hrvatskom jeziku.

Heidegger se poziva na ovaj koncept ''Svakog'' u objašnjavanju neautentičnih načina postojanja, u kojima Dasein, umjesto da stvarno izabere nešto učiniti, to čini samo zato što &quot;je to ono što svatko čini&quot; ili &quot;to je ono što ljudi čine&quot;. Dakle, ''das Man'' nije ispravan ili mjerljiv entitet, već prije amorfni dio društvene stvarnosti koji učinkovito funkcionira na način na koji čini kroz ovu neopipljivost.

''Das Man'' konstituira mogućnost Daseinovog Bića, pa se tako za ''das Mana'' ne može reći da je netko određen. Umjesto toga, postojanje 'onih' poznato nam je kroz, na primjer, jezične konvencije i društvene norme. Heidegger tvrdi da &quot;oni&quot; propisuju nečije stanje uma i određuju što i kako netko 'vidi'”.

Da navedem primjere: kada se netko poziva na ono što je opće poznato, kaže se &quot;svatko izbjegava činiti tako nešto&quot;; Kada netko sjedi u automobilu ili autobusu ili čita novine, sudjeluje u svijetu 'onih'. Ovo je značajka 'Onih' kako funkcionira u društvu, autoritet koji nema poseban izvor. U ne moralnom smislu Heidegger suprotstavlja &quot;autentično ja&quot; (&quot;moje vlastito ja&quot;) s &quot;njihovim ja&quot; (&quot;moje neposjedovano ja&quot;).

Ovome srodni koncept je koncept ''apofantičke tvrdnje'' .

=== Svijet ===

: (njemački: ''Welt'' ) 
Heidegger nam daje četiri načina upotrebe pojma svijet:

:: 1. &quot;Svijet&quot; se koristi kao ontički pojam i označava sveukupnost stvari koje mogu biti 'prisutne pri ruci' unutar svijeta.

:: 2. &quot;Svijet&quot; funkcionira kao ontološki pojam i označava Bitak onih stvari koje smo upravo spomenuli. I doista, 'svijet' može postati pojam za bilo koje područje koje obuhvaća mnoštvo entiteta: na primjer, kada se govori o 'svijetu' jednog matematičara, 'svijet' označava područje mogućih objekata matematike.

:: 3. &quot;Svijet&quot; se može shvatiti u drugom ontičkom smislu—ne, međutim, kao oni entiteti koji Dasein u biti nisu i koji se mogu susresti unutar-svijeta, već prije kao ono u ''čemu'' se može reći da 'živi' činjenični Dasein kao takav '. &quot;Svijet&quot; ovdje ima predontološko egzistencijalno značenje. Ovdje opet postoje različite mogućnosti: &quot;svijet&quot; može označavati 'javni' mi-svijet ili nečije 'vlastito' najbliže (domaće) okruženje.

:: 4. Konačno, &quot;svijet&quot; označava ontološko-egzistencijalni koncept ''svjetovnosti (Weltheit'' '')'' . Svjetovnost sama po sebi može imati svoje načine bilo koje strukturne cjeline koje bilo koji posebni 'svjetovi' mogu imati u tom trenutku; ali to u sebi obuhvaća ''apriorni'' karakter svjetovnosti općenito. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.64&lt;/ref&gt;

Napomena, to je treća definicija koju Heidegger obično koristi.

== Vidi također ==

* [[Hermeneutika]]
* [[Filozofija egzistencije|Egzistencijalizam]]
* [[Filozofija 20. stoljeća]]
* [[Kontinentalna filozofija]]

== Reference ==
&lt;references group=&quot;&quot; responsive=&quot;1&quot;&gt;&lt;/references&gt;

== vanjske poveznice ==

* {{Citiranje knjige|last=Dahlstrom|first=Daniel O.|url=https://books.google.com/books?id=lUtMAQAAQBAJ|title=The Heidegger Dictionary|date=7 February 2013|publisher=[[A &amp; C Black]]|isbn=978-1-847-06514-8|location=London}}
* {{Citiranje weba|last=Munday|first=Roderick|date=March 2009|title=Glossary of Terms in ''Being and Time''|url=http://www.visual-memory.co.uk/b_resources/b_and_t_glossary.html}}
&lt;nowiki&gt;
[[Kategorija:Metafizika]]
[[Kategorija:Filozofija u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Filozofska terminologija]]
[[Kategorija:Stranice s nepregledanim prijevodima]]&lt;/nowiki&gt;</text>
      <sha1>39ry16gck6likvfvvdetfdr44yv42m6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433190</id>
      <parentid>6433187</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T11:17:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Krešimir Karamazen</username>
        <id>247162</id>
      </contributor>
      <comment>Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1096201296|Heideggerian terminology]]«</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44761" xml:space="preserve">
[[Martin Heidegger]], njemački filozof [[Filozofija 20. stoljeća|20. stoljeća]], proizveo je opsežan opus kojim je namjeravao temeljito promijeniti smjer [[Filozofija|filozofije]] . Dubina promjene bila je tolika da je smatrao potrebnim uvesti mnoge [[Novotvorenice|neologizme]], često povezane s idiomatskim riječima i frazama u njemačkom jeziku.

Dva od njegovih najosnovnijih neologizama, '''prisutno pri ruci''' i '''spremno u ruci''', koriste se za opisivanje različitih stavova prema stvarima u svijetu. Za Heideggera su takvi &quot;stavovi&quot; prethodniji, tj. temeljniji od raznih znanosti o pojedinačnim predmetima u svijetu. Sama znanost je stav, i to stav koji pokušava neku vrstu neutralnog istraživanja. Ostali povezani pojmovi također su objašnjeni u nastavku.

Heideggerova sveukupna analiza prilično je složena: uzima u obzir dosta povijesti filozofije. Vidi ''Bitak i vrijeme'' za opis njegovog sveukupnog projekta.&lt;ref&gt;Martin Heidegger, ''Being and Time'', trans. John Macquarrie and Edward Robinson. New York: Harper &amp; Row, 1962.&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.67–72&lt;/ref&gt;

== Pojmovi ==

=== Aletheia ===
( Starogrčki: ἀλήθεια)

Heideggerova ideja 'aletheia', ili razotkrivanje ( {{Jezik|de|Erschlossenheit}} ), bio je pokušaj da se shvati kako stvari u svijetu izgledaju ljudskim bićima kao dio otvora u razumljivosti, kao &quot;nezatvorenost&quot; ili &quot;neskrivenost&quot;. (Ovo je Heideggerovo uobičajeno čitanje: aletheia kao Unverborgenheit , &quot;neskrivenost&quot;. ) &lt;ref&gt;Rodney R. Coltman, [https://books.google.gr/books?id=DUEjKCKhigMC&amp;dq=Aletheia+verborgenheit&amp;source=gbs_navlinks_s ''The Language of Hermeneutics: Gadamer and Heidegger in Dialogue''], SUNY Press, 1998, p. 38.&lt;/ref&gt; Usko je povezano s pojmom razotkrivanja svijeta, načinom na koji stvari dobivaju svoj smisao kao dio holistički strukturirane, unaprijed protumačene pozadine značenja. U početku je Heidegger želio da aletheia predstavlja reinterpretiranu definiciju [[Istina|istine]] . Međutim, kasnije je ispravio povezanost aletheiae s istinom.

=== Apofantički ===
( {{Njem.|apophantisch}}   )

Tvrdnja (za razliku od pitanja, sumnje ili izrazitijeg smisla) je ''apofantička'' . To je izjava koja prikriva značenje i umjesto toga daje nešto što je pri ruci. Na primjer, &quot;Predsjednik je na godišnjem odmoru&quot; i &quot;Sol je natrijev klorid&quot; su rečenice koje, zbog svog apofantičnog karaktera, 'Oni' lako mogu pokupiti i ponoviti u vijestima i tračevima. Međutim, stvarno 'spremno u ruci' značenje i kontekst mogu se izgubiti.

=== Biti-u-svijetu ===
( {{Njem.|In-der-Welt-sein}}  )

Biti-u-svijetu Heideggerova je zamjena za pojmove kao što su subjekt, objekt, svijest i svijet. Za njega, rascjep stvari na subjekt/objekt, kakav se nalazi u zapadnoj tradiciji, mora biti prevladan (čak i u jeziku), kao što je naznačeno korijenskom strukturom [[Edmund Husserl|Husserlovog]] i Brentanovog koncepta intencionalnosti, tj. da je sva svijest svijest o nečemu, da ne postoji svijest, kao takva, odsječena od objekta (bilo da se radi o misli ili percepciji). Niti postoje objekti bez neke svijesti koja ih promatra ili je uključena u njih.

Na najosnovnijoj razini ''bivanja-u-svijetu,'' Heidegger primjećuje da uvijek postoji raspoloženje, raspoloženje koje nas &quot;napada&quot; u nereflektiranoj odanosti čovječanstva svijetu. Raspoloženje ne dolazi ni &quot;izvana&quot; ni &quot;iznutra&quot;, već proizlazi iz bivanja-u-svijetu. Osoba se može okrenuti od raspoloženja, ali to je samo prema drugom raspoloženju, kao dijelu fakticiteta . Samo s raspoloženjem netko smije susresti stvari u svijetu. ''Dasein'' (supojam za biti-u-svijetu) ima otvorenost prema svijetu koja je konstituirana usklađenošću raspoloženja ili stanja uma. Kao takav, ''Dasein'' je &quot; bačena &quot; &quot;projekcija&quot; ( {{Jezik|de|geworfener Entwurf}} ), projicira se na mogućnosti koje stoje pred njim ili mogu biti skrivene, te tumači i razumije svijet u smislu mogućnosti. Takvo projektiranje nema nikakve veze s pristajanjem na plan koji je već smišljen. To nije plan. ''Dasein'' sebe uvijek shvaća u smislu mogućnosti. Razumijevamo: ''Dasein'' vidi sebe u mogućnostima. 

=== Biti-prema-smrti ===
( {{Njem.|Sein-zum-Tode}}  )

Biti-prema-smrti nije orijentacija koja dovodi ''Dasein'' bliže svom kraju, u smislu kliničke smrti, već je prije način postojanja. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.247.&lt;/ref&gt; Biti-prema-smrti odnosi se na proces rasta kroz svijet gdje određeno predviđanje vodi ''Dasein'' ka stjecanju autentične perspektive. Izvor predviđanja je strah od smrti. U analizi vremena, 'biti-prema-smrti' se otkriva kao trostruko stanje [[Bitak|Bića]] . 1) Vrijeme, 2) sadašnjost i 3) pojam &quot;vječnog&quot; načini su temporalnosti, kako čovječanstvo gleda na vrijeme. Za Heideggera je to vrlo različito od pogrešnog pogleda na vrijeme kao linearni niz prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Umjesto toga, on to vidi kao ekstazu(biti izvan-sebe) budućih projekcija (mogućnosti) i nečijeg mjesta u povijesti kao dijela svoje generacije. Mogućnosti su, dakle, sastavni dio razumijevanja vremena; projekti, ili bačena projekcija u-svijetu, su ono što apsorbira i usmjerava ljude. Budućnost, kao smjer prema budućnosti koja uvijek sadrži prošlost – ono što-je-bilo – primarni je modus ''Daseinove'' temporalnosti.

Smrt je ta mogućnost koja je apsolutna nemogućnost Daseina . Kao takva, ne može se usporediti ni s jednim drugim završetkom ili &quot;istrčavanjem&quot; nečega. Na primjer, nečija smrt nije empirijski događaj. Za Heideggera, smrt je ''Daseinovo'' 'najvlastitije' (ona je ono što osvjetljava ''Dasein'' u njegovoj individualnosti), ona je nerelacijska (nitko ne može nekome oduzeti nečiju smrt ili umrijeti umjesto njega, a vlastitu smrt ne možemo shvatiti kroz smrt drugog ''Daseina'') i smrt se ne može nadmašiti te izbjeći. &quot;Još-ne&quot; života uvijek je već dio ''Daseina'': &quot;čim čovjek oživi, odmah je dovoljno star da umre.&quot; Trostruki uvjet smrti stoga je istovremeno nečija &quot;najvlastitija mogućnost-za-bivanje, ne-odnosna, i ne može  se izbjeći&quot;. Smrt je određena u svojoj neizbježnosti, ali autentično Bivanje-prema-smrti razumije neodređenu prirodu vlastite neizbježne smrti - nikad se ne zna kada ili kako će doći. Međutim, ta neodređenost ne stavlja smrt u neko daleko, buduće &quot;još-ne&quot;; autentični Bivanje-prema-smrti shvaća nečiju individualnu smrt kao uvijek već njegov dio. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.255.&lt;/ref&gt;

Uz prosječnu, svakodnevnu (normalnu) raspravu o smrti, sve se to prikriva. &quot;Oni&quot; govore o tome na izbjegavajući način, prenose to kao nešto što se događa u nekom trenutku, ali još nije &quot;prisutno pri ruci&quot; kao ''stvarnost'', i skrivaju njen karakter kao nečiiju 'najvlastitiju' mogućnost, predstavljajući je kao da ne pripada nikome posebno. Postaje obezvrijeđena - redefinirana kao neutralan i prizeman aspekt postojanja koji ne zaslužuje autentično razmatranje. &quot;Umire se&quot; tumači se kao činjenica i znači &quot;nitko ne umire&quot;. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.253-4.&lt;/ref&gt;

S druge strane, autentičnost izvlači ''Dasein'' iz &quot;Oni&quot;, dijelom otkrivajući njegovo mjesto kao dijela od &quot;Oni&quot;. Heidegger tvrdi da ''Autentično bivanje-prema-smrti'' poziva ''Daseinovo'' individualno jastvo izvan njegovog {{'}}oni' i oslobađa ga da prevrednuje život sa stajališta konačnosti. Čineći to, ''Dasein'' se otvara za &quot; tjeskobu/strepnju&quot;, koja se naizmjenično prevodi kao &quot;strah&quot; ili kao &quot;tjeskoba&quot;. Tjeskoba, za razliku od straha, nema nikakav poseban razlog za strah; to je tjeskoba pred Bivanjem-u-svijetu općenito — to jest, tjeskoba pred Daseinovim vlastitim ja. Strah je šokantna individuacija Daseina, kada shvati da nije kod kuće u svijetu ili kada se nađe licem u lice sa svojom vlastitom negostoljubivošću (njem. {{Jezik|de|Unheimlich}} , &quot;nije kao doma&quot;). Pri Dasein individuaciji, on biva otvoren za slušanje &quot;zova savjesti&quot; (njemački {{Jezik|de|Gewissensruf}} ), koji dolazi od Dasienovog vlastitog Ja kada želi biti svoje Ja. Ovo Ja je tada otvoreno istini, shvaćenoj kao neskrivenost (grč. aletheia ). U ovom trenutku vizije, Dasein razumije skriveno kao i samu skrivenost, ukazujući na Heideggerovo redovito sjedinjavanje suprotnosti; u ovom slučaju istina i neistina. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.260–74.&lt;/ref&gt;

=== Biti-sa ===
( {{Njem.|Mitsein}}  )

Pojam &quot;Biti-sa&quot; odnosi se na ontološku karakteristiku ljudskog bića, da je ono oduvijek već {{Efn|By &quot;[[always already]]&quot; Heidegger means that every phenomenological inspection of the human being finds this characteristic. It is not founded on something else.}} s drugima svoje vrste. Ovu tvrdnju ne treba shvatiti kao činjeničnu izjavu o pojedincu, da se on trenutno nalazi u prostornoj blizini jednog ili više drugih pojedinaca, već prije izjavu o biću svakog čovjeka, da se u strukturama njegovog bivanja-u-svijetu nalazi implicitna referenca na druge ljude, jer se ne može živjeti bez drugih. Ljudi su nazivani (od drugih, ne Heidegger) &quot;ultrasocijalnim&quot; &lt;ref&gt;Haidt, Jonathan. ''The Happiness Hypothesis: Finding Modern Truth in Ancient Wisdom''. New York: Basic Books, 2006, pp. 47 ff.&lt;/ref&gt; i &quot;obvezno društvenim&quot;. &lt;ref&gt;de Waal, Frans. ''Primates and Philosophers: How Morality Evolved''. Princeton: Princeton University Press, 2006, p. 4.&lt;/ref&gt; Heidegger, iz svoje fenomenološke perspektive, ovu značajku ljudskog života naziva &quot;biti-sa&quot; ( {{Jezik|de|Mitsein}} ), i kaže da je bitno za biti čovjek, &lt;ref&gt;Heidegger 1962, p. 156, H.125.&lt;/ref&gt; klasificirajući kao neautentično kada osoba ne uspijeva prepoznati koliko i na koji način netko misli o sebi i kako se obično ponaša pod utjecajem našeg društvenog okruženja. Heidegger ga svrstava u autentično kada netko obrati pozornost na taj utjecaj i samostalno odluči hoće li se s njim složiti ili ne. Živjeti potpuno bez takvog utjecaja, međutim, nije opcija u Heideggerovom gledištu.

=== Briga ===
( {{Njem.|Sorge}}  )

Temeljna osnova bivanja-u-svijetu nije, za Heideggera, materija ili duh, nego briga:&lt;blockquote&gt;Dasein-ov fakticitet je takav da se njegovo Bivanje-u-svijetu uvijek rasprši ili čak podijeli na određene načine Bivanja-u. Mnoštvo takvih pokazuju sljedeći primjeri: imati posla s nečim, proizvoditi nešto, baviti se nečim i paziti na to, koristiti se nečim, odreći se nečega i pustiti to, poduzeti, ostvariti, dokazati, ispitivati, smatrati, raspravljati, utvrđivati. . . . &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.56&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;Svi ovi načini Bivanja-u imaju brigu ( {{Jezik|de|Sorge}} , [[wiktionary:cura|briga]] ) kao svoju vrstu Bivanja. Baš kao kada znanstvenik istražuje ili pretražuje i pri tom pretpostavlja neutralnost, može se vidjeti da ispod toga postoji raspoloženje, briga znanstvenika da otkrije nove ideje ili teorije

=== Čistac ===
( {{Njem.|Lichtung}}  )

Na njemačkom riječ Lichtung znači čistina, kao npr. čistina u šumi. Budući da je njen korijen njemačka riječ za svjetlo ( {{Jezik|de|Licht}} ), ponekad se prevodi i kao &quot;osvjetljenje&quot;, a kod Heideggera se odnosi na nužnost čistine na kojoj se bilo što može pojaviti, čistine na kojoj se neka stvar ili ideja može pokazati i biti neskrivena. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.133&lt;/ref&gt; Obratite pažnju na odnos koji ovo ima s ''Aletheiom'' i otkrivanjem .

Bića ( {{Jezik|de|Seiendes}} ), ali ne i sam Bitak ( {{Jezik|de|Sein}} ), ističu se kao na čistini, ili fizički, kao u prostoru. &lt;ref&gt;This notion of the clearing, or of aspects pertaining to the leeway, spacing, giving room, and dwelling is treated in: [[Nader El-Bizri]] &quot;ON KAI KHORA: Situating Heidegger between the Sophist and the Timaeus,&quot; ''Studia Phaenomenologica'', Vol. IV, Issues 1-2 (2004), pp. 73–98; [[Nader El-Bizri]], &quot;Being at Home Among Things: Heidegger's Reflections on Dwelling&quot;, ''Environment, Space, Place'', Vol. 3 (2011), pp. 47–71; Nader El-Bizri, &quot;On Dwelling: Heideggerian Allusions to Architectural Phenomenology&quot;, Studia UBB. Philosophia, Vol. 60, No. 1 (2015): 5-30. See also [[Khôra]] and [[Phenomenology (architecture)]] in addition to the 'architecture' section under the main Heidegger entry on Wikipedia.&lt;/ref&gt; Stoga, piše Hubert Dreyfus, &quot;stvari se pokazuju u svjetlu našeg razumijevanja postojanja.&quot; &lt;ref&gt;Hubert Dreyfus, ''Being-in-the-World''. Cambridge: MIT Press, 1995. p. 163&lt;/ref&gt; Tako čistac omogućuje otkrivanje bića ( {{Jezik|de|Seiendes}} ), kao i pristup Daseinovu vlastitom biću. Čistac nije, samo po sebi, entitet koji se može spoznati izravno, u smislu u kojem se zna o entitetima svijeta. Kao što Heidegger piše u ''O podrijetlu umjetničkog djela'' :&lt;blockquote&gt;Usred bića kao cjeline pojavljuje se otvoreno mjesto. Postoji čistina, rasvjeta. S obzirom na ono što jest, bićima je  ovaj čistac višeg stupnja nego što su bića. Ovo otvoreno središte stoga nije okruženo onim što jest; nego samo svjetlosno središte okružuje sve što jest, poput Ništa koje jedva poznajemo. Ono što jest može biti, kao biće, samo ako stoji unutar i ističe se unutar onoga što je osvijetljeno na ovoj čistini. Samo ta čistina daje i jamči nama ljudima prolaz do onih bića koja mi sami nismo i pristup biću koje mi sami jesmo. &lt;ref&gt;Heidegger, M. 2001, On the Origin of the Work of Art. In Poetry, language, thought. (A. Hofstadter, Trans.) (1st ed.). New York: Perennical Classics. (Original work published 1971)&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;

=== Destrukcija ===
Utemeljen u djelu [[Martin Luther|Martina Luthera]], &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Crowe|first=Benjamin|title=Heidegger's Religious Origins: Destruction and Authenticity|date=2006|publisher=Indiana University Press|isbn=0253347068|edition=Hardcover|location=Bloomington, IN|page=2; also see 7|quote=Heidegger... chose a name for it which itself reflects the importance of Luther to his thinking: '''Destruktion''', a Germanized version of the term '''destructio''' used quite frequently in Luther's early writings.|author-link=Benjamin D. Crowe}}&lt;/ref&gt; Heidegger konceptualizira filozofiju kao zadatak uništavanja [[Ontologija|ontoloških koncepata]], uključujući obična svakodnevna značenja riječi kao što su vrijeme, povijest, bitak, teorija, smrt, um, tijelo, materija, logika itd.:&lt;blockquote&gt;Kada tradicija tako postane gospodarom, čini to na takav način da ono što 'prenosi' bude toliko nedostupno, proksimalno i djelomično, da postaje prilično skriveno. Tradicija uzima ono što je došlo do nas i predaje to samoočiglednosti; ona blokira naš pristup onim iskonskim 'izvorima' iz kojih su kategorije i pojmovi koji su nam predani istinski izvučeni. Doista, to nas tjera da zaboravimo da su imali takvo podrijetlo i tjera nas da pretpostavimo da je nužnost vraćanja tim izvorima nešto što ne trebamo ni razumjeti. ( ''Bitak i vrijeme'', str. 43)&lt;/blockquote&gt;Heidegger smatra da se tradicija tu i tamo može kalcificirati:&lt;blockquote&gt;Ako je pitanje Bića da treba učiniti transparentnom vlastitu povijest, tada se ova okorjela tradicija mora olabaviti, a skrivanja koja je ona donijela razriješiti. Mi shvaćamo ovaj zadatak kao zadatak u kojem, uzimajući pitanje Bića kao svoj trag, trebamo uništiti tradicionalni sadržaj drevne ontologije sve dok ne dođemo do onih iskonskih iskustava u kojima smo postigli svoje prve načine određivanja prirode Bića - načine koje su nas od tada uvijek vodili. ( ''Bitak i vrijeme'', str. 44)&lt;/blockquote&gt;Heidegger potom primjećuje pozitivnost svog projekta {{Jezik|de|Destruktion}} :&lt;blockquote&gt;...nema nikakve veze s opakim relativiziranjem ontoloških stajališta. Ali ovo uništenje jednako je daleko od negativnog osjećaja otresanja ontološke tradicije. Moramo, naprotiv, istaknuti pozitivne mogućnosti te tradicije, a to znači zadržati je u njezinim granicama; a granice su zauzvrat dane činjenično načinom na koji je pitanje formulirano u to vrijeme, a i načinom na koji je moguće polje za istraživanje time omeđeno. Sa svoje negativne strane, ovo se uništenje ne povezuje s prošlošću; njegova je kritika usmjerena na 'danas' i na prevladavajući način tretiranja povijesti ontologije. . . Ali pokopati prošlost u ništavnost (Nichtigkeit) nije svrha ovog uništenja; njegov cilj je pozitivan; njegova negativna funkcija ostaje neizražena i neizravna. ( ''Bitak i vrijeme'', str. 44)&lt;/blockquote&gt;

=== ''Dasein'' ===
U svom nastojanju da redefinira čovjeka, Heidegger uvodi izjavu: 'najvlastitije od Daseina sastoji se u njegovom postojanju'. &lt;ref&gt;BT, 68&lt;/ref&gt; Heidegger konceptualizira postojanje oko jedinstvenih osobina čovjeka, za kojeg smatra da je &quot;biće za koje je njegovo vlastito biće pitanje za njega&quot;. &lt;ref&gt;BT, 33&lt;/ref&gt; U Heideggerovom gledištu, čovjek definira svoje vlastito biće svojim djelovanjem i izborima, te je sposoban birati među mogućnostima, aktualizirajući barem jednu od raspoloživih mogućnosti dok pritom zatvara druge. Ovo hvaćanje samo nekih mogućnosti definira čovjeka kao jednu vrstu sebe, a ne drugu: nepošten izbor definira osobu kao nepoštenu, popravljanje razbijenih prozora definira osobu kao staklara i tako dalje. Ti se izbori donose kontinuirano i svakodnevno, pa je čovjek u stanju definirati sebe kako se kreće, u hodu. Stoga je živjeti život osobe stvar stalnog zauzimanja stava o vlastitom osjećaju sebe, a nečiji osjećaj sebe definira se zauzimanjem tog stajališta. Kako nijedan izbor nije 'jednom zauvijek', čovjek mora neprestano birati za svoj osjećaj sebe.

Ovome se dodaje da postojanje svega ostalog na planetu predstavlja pitanje za čovjeka, budući da se čovječanstvo bavi stvarima onakvima što one jesu i osobama onakvima tko one jesu. Samo se ljudske osobe, na primjer, odnose prema drugima smisleno i smisleno se uklapaju u i s drugim stvarima i/ili aktivnostima. Samo se čovjek, biće koje je u načinu postojanja, može susresti s drugim entitetom u njegovom instrumentalnom karakteru. Opet, 'imati pitanje' znači biti zabrinut zbog nečega i brinuti se za nešto. Drugim riječima, biće od ''Dasein''  u smislu postojanja je tako konstituirano da u samom svom biću ima brižan odnos prema vlastitom biću. Ovaj odnos nije teorijski ili samorefleksivan, već prije predteorijski odnos koji Heidegger naziva odnosom ili odjeljkom razumijevanja. ''Dasein''  shvaća sebe u vlastitom biću ili ''Dasein''  je na način da mu se njegovo biće uvijek otkriva. To je otkrivanje bića ono što razlikuje ''Dasein''  od svih drugih bića. Ovakav način postojanja ''Dasein''a u kojim postoji odnos sa sobom naziva se 'egzistencija'. &lt;ref&gt;BT, 32&lt;/ref&gt; Nadalje, bitno je imati jasno razumijevanje izraza 'najvlastitiji'. To je hrvatski prijevod njemačkog {{Jezik|de|wesen}} obično se prevodi kao 'suština/bit/esencija' ('što-istvo'). Glagolski oblik njemačkog izraza {{Jezik|de|wesen}} približava se indijskom korijenu vasati, što znači stanovanje, život, rast, sazrijevanje, kretanje itd. Dakle, ovaj verbalni dinamički karakter impliciran u riječi {{Jezik|de|wesen}} treba imati na umu kako bismo razumjeli nijansu heideggerovske upotrebe 'egzistencije'. Ako tradicionalno {{Jezik|de|wesen}} bilo prevedeno kao bit u smislu 'što', za Heideggera takav prijevod nije prikladan za razumijevanje onoga što je jedinstveno ljudsko. Heidegger preuzima oblik postojanja od [[Latinski jezik|latinske]] riječi {{Jezik|la|ex-sistere}} (stajati izvan sebe) s naznakom jedinstvene karakteristike bića čovjeka u smislu dinamičkog &quot;kako&quot; nasuprot tradicionalnom poimanju u smislu &quot;što&quot;. Stoga postojanje za Heideggera znači kako ''Dasein''  u samom svom načinu postojanja uvijek stoji izvan sebe u odnosu na relaciju, brigu. Stoga treba strogo razlikovati ono što je ''Daseinu'' 'najvlastitije' od onog  što je 'najvlastitije' drugim bićima. 'Najvlastitije' za bitak čovjeka Heidegger zove izrazom 'egzistencija'. Za ono što je najvlastitije drugim vrstama bića, on koristi izraz prisutno-pri ruci. Različiti elementi Egzistencije nazivaju se 'egzistencijali', a elementi onoga što je prisutno-pri-ruci zovu se 'kategorije'. Prema Heideggeru &quot;samo čovjek egzistira, sve ostale stvari jesu (ne egzistiraju)&quot;. Važno je razumjeti da ovaj pojam 'egzistencije' kao onoga što je čovjeku najviše vlastito nije statičan koncept koji treba jednom zauvijek definirati u smislu sadržaja, već se mora razumjeti u smislu nečega što varira od pojedinca do pojedinca i s vremena na vrijeme za razliku od drugih bića koja imaju fiksnu suštinu. Ono biće čije je najvlastitije u načinu egzistencije naziva se ''Dasein''. Na njemačkom, {{Jezik|de|da}} ima prostornu konotaciju ili biti 'tamo' ili 'ovdje'. ''Dasein'' stoga može značiti jednostavno &quot;biti tamo ili ovdje&quot;. U njemačkom bi se moglo odnositi i na postojanje (za razliku od suštine) nečega, posebno čovjeka. Međutim, Heidegger ovom pojmu pridaje novo ontološko značenje. Njemački izraz {{Jezik|de|Dasein}} sastoji se od dvije komponente: {{Jezik|de|Da}} i {{Jezik|de|sein}} . U Heideggerovskoj upotrebi, sufiks {{Jezik|de|-sein}} stoji za bitak čovjeka u načinu egzistencije i {{Jezik|de|Da-}} stoji za trostruko razotkrivanje. Prema Heideggeru, biće čovjeka je na način trostrukog razotkrivanja. Odnosno, ontološka jedinstvenost čovjeka sastoji se u tome što njegovo biće postaje {{Jezik|de|da}} /sfera, gdje ''Dasein'' otkriva ne samo vlastito biće, nego i biće drugih ne-ljudskih bića, kao i  fenomen svijeta. Otuda za Heideggera pojam ''Dasein''  naziv je za ontološku strukturu ontičkog ljudskog bića.

=== Razotkrivanje ===
 
( {{Njem.|Erschlossenheit}}  )

Hubert Dreyfus i Charles Spinosa pišu: &quot;Prema Heideggeru, naša je priroda biti otkrivači svijeta. To jest, pomoću naše opreme i koordiniranih praksi mi ljudska bića otvaramo koherentne, različite kontekste ili svjetove u kojima opažamo, osjećamo, djelujemo i mislimo.&quot; &lt;ref&gt;Hubert Dreyfus and Charles Spinosa, &quot;Further Reflections on Heidegger, Technology and the Everyday,&quot; in Nikolas Kompridis, ed. ''Philosophical Romanticism'', New York: Routledge, 2006, 265.&lt;/ref&gt;

Heidegger učenjak Nikolas Kompridis piše: &quot;Otkrivanje svijeta odnosi se, s namjernom dvosmislenošću, na proces koji se zapravo događa na dvije različite razine. Na jednoj razini, odnosi se na razotkrivanje već interpretiranog, simbolički strukturiranog svijeta; svijet, onaj unutar kojeg se uvijek već nalazimo. Na drugoj razini, odnosi se jednako na razotkrivanje novih horizonata značenja kao i na razotkrivanje prethodno skrivenih ili netematiziranih dimenzija značenja.” &lt;ref&gt;Nikolas Kompridis, &quot;On World Disclosure: Heidegger, Habermas and Dewey,&quot; Thesis Eleven 1994; 37; 29-45.&lt;/ref&gt;

=== Diskurs ===
( {{Njem.|Rede}}  ) Ontološko-egzistencijalna struktura ''Daseina'' sastoji se od &quot;bačenosti&quot; ( {{Jezik|de|Geworfenheit}} ), &quot;projekcija&quot; ( {{Jezik|de|Entwurf}} ), i &quot;biti-zajedno-sa&quot; ( {{Jezik|de|Sein-bei}} ). Ova tri temeljna obilježja postojanja neodvojivo su vezana za &quot;diskurs&quot; ( {{Jezik|de|Rede}} ), shvaćen kao najdublje razvijanje jezika. &lt;ref&gt;Parvis Emad, ''On the Way to Heidegger’s Contributions to Philosophy'', University of Wisconsin Press, 2007, p. 189.&lt;/ref&gt;

=== Oprema ===
( {{Njem.|das Zeug}}  ) {{Jezik|de|Das Zeug}} odnosi se na predmet u svijetu s kojim imamo smislene poslove. Gotovo neprevodiv izraz, Heideggerova oprema može se smatrati zbirnom imenicom, tako da nikada nije prikladno nazvati nešto 'opremom'. Umjesto toga, njegova upotreba često odražava da znači alat ili kao &quot;da-bi-nešto&quot; za ''Daseina''. Alati, u ovom kolektivnom smislu, i budući da su ''spremni u ruci'', uvijek postoje u mreži drugih alata i organizacija, npr. papir je na stolu u sobi na sveučilištu. Obično je neprikladno vidjeti takvu opremu samu ili kao nešto što ''je prisutno pri ruci'' .

Drugi, manje prozaičan način razmišljanja o 'opremi' je kao o 'stvari s kojom se može raditi' oko nas, zajedno sa svojim kontekstom. &quot;Papir s kojim se može raditi stvari, sa stola, na sveučilištu, u gradu, u svijetu, u svemiru.&quot; 'Oprema' se odnosi na stvar, njezine mogućnosti korisnosti i njezin kontekst.

=== {{Jezik|de|Ereignis}} ===
{{Jezik|de|Ereignis}} često se prevodi kao &quot;događaj&quot;, ali se bolje razumije u smislu nečega što &quot;dolazi u vidokrug&quot;.

Ereignis se pojavljuje u Heideggerovim kasnijim djelima i nije ga lako sažeti. Najodrživiji tretman teme javlja se u zagonetnim i teškim ''Prilozima filozofiji'' . 

=== Fundamentalna ontologija ===
Tradicionalna ontologija pita &quot;Zašto nešto postoji?&quot;, dok se Heideggerova temeljna ontologija pita &quot;Što znači da nešto postoji?&quot; . Taylor Carman piše (2003.) da je Heideggerova &quot;temeljna ontologija&quot; temeljna u odnosu na tradicionalnu ontologiju u tome što se tiče &quot;onoga što svako razumijevanje entiteta nužno pretpostavlja, naime, naše razumijevanje onoga na temelju čega su entiteti entiteti.&quot; &lt;ref&gt;Information Heidegger's Analytic Interpretation, Discourse and Authenticity in Being and Time, pp. 8 - 52&lt;/ref&gt;

=== {{Jezik|de|Gelassenheit}} ===
Često se prevodi kao &quot;oslobađanje&quot;. &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Heidegger|first=Martin|url=https://books.google.com/books?id=TAU5TrvkX2wC|title=Country Path Conversations|publisher=[[Indiana University Press]]|others=Translated by Bret W. Davis|year=2010|isbn=978-0-253-00439-0|location=[[Bloomington, Indiana]]|page=[https://books.google.com/books?id=TAU5TrvkX2wC&amp;pg=PR11 xi]|id=|quote=I have followed the established consensus in translating this term as 'releasement.' However, it should be kept in mind that the traditional and still commonly used German word conveys a sense of 'calm composure,' especially and originally that which accompanies an existential or religious experience of letting-go, being-let, and letting-be.}}&lt;/ref&gt;  Heidegger je izraz posudio iz kršćanske mistične tradicije, otprilike od [[Meister Eckhart|Meistera Eckharta]] . &lt;ref name=&quot;Hackett&quot;&gt;{{Citiranje knjige|url=https://books.google.com/books?id=LvQYpn5OlvkC|title=A Companion to Meister Eckhart|publisher=[[Brill Publishers|BRILL]]|year=2012|isbn=978-9-004-18347-6|editor-last=Hackett|editor-first=Jeremiah|location=[[Leiden]]|page=[https://books.google.com/books?id=LvQYpn5OlvkC&amp;pg=689 689]|id=}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Heidegger|first=Martin|url=https://books.google.com/books?id=TAU5TrvkX2wC|title=Country Path Conversations|date=14 June 2010|others=Translated by Bret W. Davis|isbn=9780253004390|page=[https://books.google.com/books?id=TAU5TrvkX2wC&amp;pg=PR11 xi]|quote=The word Gelassenheit [...] has a long history in German thought. It was coined by Meister Eckhart in the thirteenth century and subsequently used by a number of other mystics, theologians, and philosophers.}}&lt;/ref&gt; 

=== {{Jezik|de|Geworfenheit}} ===
de. Geworfenheit opisuje čovjekove pojedinačne egzistencije kao &quot;bačenost&quot; (geworfen) u svijet. Za Williama J. Richardsona, Heidegger je upotrijebio ovaj jedinstveni izraz, &quot;bačenost&quot;, da &quot;opiše [ta] dva elementa izvorne situacije: nekontrolu nad vlastitim podrijetlom i referentnu ovisnost o drugim bićima&quot;.
[[Datoteka:Bühlerhöhe.jpg|mini| Hotel Bühlerhöhe Dvorac (&quot;[[wiktionary:Höhe|visina Bühl&quot;]] )]]

=== {{Jezik|de|Kehre}} ===
Kehre, ili &quot;zaokret&quot; (die Kehre) izraz je koji Heidegger rijetko koristi, ali ga upotrebljavaju komentatori koji se pozivaju na promjenu u njegovim spisima već 1930. godine koja je postala jasno uspostavljena 1940-ih. Ponavljajuće teme koje karakteriziraju veći dio Kehre uključuju poeziju i tehnologiju. Komentatori (npr.  [[William J. Richardson]]) opisuju, na različite načine, promjenu fokusa ili veliku promjenu u pogledu.

''Uvod u metafiziku'' iz 1935. &quot;jasno pokazuje pomak&quot; prema jeziku s prethodnog naglaska na {{Jezik|de|Dasein}} u ''Bitku i vremenu'' osam godina ranije, prema eseju Briana Barda iz 1993. pod naslovom &quot;Heideggerovo čitanje Heraklita&quot;. &lt;ref&gt;Brian Bard, 1993, essay, see sections one and three https://sites.google.com/site/heideggerheraclitus/&lt;/ref&gt; U predavanju iz 1950. Heidegger je formulirao poznatu izreku &quot; Jezik govori &quot;, kasnije objavljenu u zbirci eseja {{Jezik|de|Unterwegs zur Sprache}} iz 1959. , a sabrano u engleskoj knjizi ''Poetry, Language, Thought'' iz 1971. godine. &lt;ref name=&quot;Lyon06&quot;&gt;Lyon, James K. [https://books.google.com/books?id=vB_Tv7A9oI8C ''Paul Celan and Martin Heidegger: an unresolved conversation, 1951–1970''], pp. 128–9&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;Philipse98&quot;&gt;Philipse, Herman (1998) ''Heidegger's philosophy of being: a critical interpretation'', p. 205&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;Heidegger (1971) ''Poetry, Language, Thought'', translation and introduction by Albert Hofstadter, pp. xxv and 187ff&lt;/ref&gt;

Ovu navodnu promjenu — ovdje primijenjenu na oko trideset godina Heideggerove 40-godišnje spisateljske karijere — opisali su komentatori s vrlo različitih stajališta; uključujući i promjenu prioriteta s ''Bitka i vremena'' na ''Vrijeme i bitak'' — naime, s prebivanja (biti) u svijetu na djelovanje (vrijeme) u svijetu.  &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Heidegger|first=Martin|url=https://books.google.com/books?id=mr_U4MOjJuYC|title=On Time and Being|publisher=[[University of Chicago Press]]|others=Translated by Joan Stambaugh|year=2002|isbn=0-226-32375-7|location=Chicago|chapter=Time and Being|chapter-url=https://books.google.com/books?id=mr_U4MOjJuYC&amp;pg=PA1}}&lt;/ref&gt;  (Ovaj aspekt, posebno esej iz 1951., utjecao je na nekoliko značajnih teoretičara, uključujući Christiana Norberg-Schulza, Dalibora Veselyja, Josepha Rykwerta, [[Daniel Libeskind|Daniela Libeskinda]] i filozofa Nadera El-Bizrija . ) &lt;ref&gt;Refer to a recent study on Heidegger's conception of &quot;dwelling&quot; as set in: [[Nader El-Bizri]], 'On Dwelling: Heideggerian Allusions to Architectural [[Phenomenology (philosophy)|Phenomenology]]', [http://studia.ubbcluj.ro/download/pdf/920.pdf ''Studia UBB Philosophia'' 60 (2015): 5-30]. See also the related article on Heidegger's reflections on Plato's [[khôra]] in: [[Nader El-Bizri]], &quot;''On kai [[khôra]]'': Situating Heidegger between the ''Sophist'' and the ''Timaeus''&quot;, ''Studia Phaenomenologica'', Vol. IV, Issue 1–2 (2004), pp. 73–98.&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Davies|first=Paul|date=April 11, 2017|title=Martin Heidegger (1889-1976)|url=https://www.architectural-review.com/essays/reputations/martin-heidegger-1889-1976}}&lt;/ref&gt;

Drugi tumači vjeruju da &quot; {{Jezik|de|Kehre}} &quot; ne postoji ili je njegov značaj prenaglašen. Thomas Sheehan (2001.) vjeruje da je ova navodna promjena &quot;daleko manje dramatična nego što se obično sugerira&quot;, te je uključivala promjenu u fokusu i metodi. &lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;Thomas Sheehan, &quot;Kehre and Ereignis, a proglenoma to Introduction to Metaphysics&quot; in &quot;A companion to Heidegger's Introduction to Metaphysics&quot; page 15, 2001,&lt;/ref&gt; Sheehan tvrdi da se tijekom svoje karijere Heidegger nikada nije usredotočio na &quot; [[bitak]] &quot;, već je radije pokušao definirati &quot;[ono što] donosi bitak kao datost entiteta&quot;. &lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; &lt;ref&gt;Dee also, Sheehan, &quot;Making sense of Heidegger. A paradigm shift.&quot; New Heidegger Research. London (England) 2015.&lt;/ref&gt; Mark Wrathall &lt;ref&gt;Wrathall, Mark: Heidegger and Unconcealment: Truth, Language, and History, Cambridge University Press, 2011&lt;/ref&gt; tvrdio je (2011.) da {{Jezik|de|Kehre}} ne nalazi se u Heideggerovim spisima, već je jednostavno pogrešno shvaćanje. Kao dokaz za ovo gledište, Wrathall vidi dosljednost svrhe u Heideggerovoj cjeloživotnoj potrazi i usavršavanju njegova pojma &quot;neskrivenosti&quot;.

=== Metontologija ===
Metontologija je neologizam koji je Heidegger uveo u svom kolegiju &quot;Metafizički temelji logike&quot; iz 1928. godine. Pojam se odnosi na ontičku sferu ljudskog iskustva. &lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=McNeill|first=William|year=1992|title=Metaphysics, Fundamental Ontology, Metontology 1925—1935|url=https://www.jstor.org/stable/45010876|journal=Heidegger Studies|volume=8|pages=63–79|jstor=45010876}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Overgaard|first=Søren|year=2006|title=&quot;Incarnality&quot; and Metontology: A Reply to Frank Schalow|url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00071773.2006.11006566?journalCode=rbsp20|journal=Journal of the British Society for Phenomenology|volume=37|pages=92–94|doi=10.1080/00071773.2006.11006566}}&lt;/ref&gt; Dok se ontologija bavi cijelim svijetom u širokim i apstraktnim terminima, metontologija se bavi konkretnim temama; Heidegger nudi primjere spolnih razlika i etike.

=== Ontika ===
( {{Njem.|ontisch}}  )

Heidegger koristi pojam ontika, često u suprotnosti s pojmom ontologija, kada daje deskriptivna obilježja određene stvari i &quot;jednostavne činjenice&quot; njezina postojanja. Ontičko je ono što nešto čini onim što jest.

Za pojedinca koji raspravlja o prirodi &quot;bića&quot;, nečiji ontik mogao bi se odnositi na fizičke, činjenične elemente koji proizvode nečiju vlastitu realnost i/ili su u osnovi vlastite stvarnosti - fizički mozak i njegove podstrukture. Moralisti postavljaju pitanje moralne ontike kada raspravljaju o tome postoji li vanjski, objektivni, neovisni izvor moralnosti koji nadilazi kulturu i vrijeme.

=== Ontološki ===
( {{Njem.|ontologisch}}  )

Za razliku od &quot;ontic&quot; ( {{Jezik|de|ontisch}} ), ontološki se koristi kada je u pitanju priroda ili smislena struktura postojanja. [[Ontologija]], disciplina filozofije, usredotočena je na formalno proučavanje Bića. Dakle, nešto što je ontološko bavi se razumijevanjem i istraživanjem Bića, osnove Bića ili koncepta samog Bića.

Za pojedinca koji raspravlja o prirodi &quot;bića&quot;, ontološko bi se moglo odnositi na nečije vlastito, subjektivno, fenomenološko iskustvo postojanja u prvom licu.

=== Ontološka razlika ===
Središnje mjesto u Heideggerovoj filozofiji je razlika između ''bića'' kao takvog i specifičnih entiteta. &lt;ref name=&quot;Wheeler&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Wheeler|first=Michael|date=2020|title=Martin Heidegger|url=https://plato.stanford.edu/entries/heidegger/|website=The Stanford Encyclopedia of Philosophy|publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Schalow|first=Frank|url=https://philpapers.org/rec/SCHHDO-2|title=Historical Dictionary of Heidegger's Philosophy|date=2010|publisher=Scarecrow Press|chapter=Ontological difference}}&lt;/ref&gt; On to naziva &quot;ontološkom razlikom&quot; i optužuje zapadnu tradiciju u filozofiji da je ''zaboravila'' ovu razliku, što je dovelo do pogrešnog shvaćanja &quot;bića kao takvog&quot; kao posebnog entiteta. &lt;ref name=&quot;Wheeler&quot; /&gt; &lt;ref name=&quot;Dahlstrom&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Dahlstrom|first=D. O.|url=https://www.encyclopedia.com/philosophy-and-religion/philosophy/philosophy-terms-and-concepts/ontology|title=New Catholic Encyclopedia|date=2004|publisher=Gale|chapter=Ontology}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;Korab-Karpowicz&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Korab-Karpowicz|first=W. J.|title=Heidegger, Martin|url=https://iep.utm.edu/heidegge/|website=Internet Encyclopedia of Philosophy}}&lt;/ref&gt; (Vidi [[wiktionary:reification|reifikacija]] )

=== Mogućnost ===
( {{Njem.|Möglichkeit}}  )

Möglichkeit je pojam korišten samo jednom u određenom izdanju 'Bitka i vremena'. Čini se da u tekstu taj pojam označava &quot;mogućnost čija je vjerojatnost veća od nula&quot;. Barem, kad bi se koristila u kontekstu, ovo je jedina uvjerljiva definicija.

=== Prisutno pri ruci ===
( {{Njem.|Vorhanden, vorhandenheit}}  )

S onim što je '''prisutno pri ruci''' imamo (za razliku od &quot;spremnog u ruci&quot;) stav poput znanstvenika ili teoretičara, da samo gledamo ili promatramo nešto. U viđenju entiteta kao prisutnog, promatrač se bavi samo golim činjenicama stvari ili koncepta, onako kako su prisutni i kako bi teoretizirao o tome. Ovaj način gledanja je nezainteresiran za važnost koju bi entitet mogao imati za {{Jezik|de|Dasein}}, entitetovu povijest ili korisnost. Ovaj stav se često opisuje kao postojanje u neutralnom prostoru bez nekog posebnog raspoloženja ili subjektivnosti. Međutim, za Heideggera postojanje nije potpuno nezainteresirano ili neutralno. Ima raspoloženje i dio je metafizike prisutnosti koja nastoji sve sniziti. Svojim spisima Heidegger nastoji ostvariti {{Jezik|de|Destruktion}} (vidi gore) ove metafizike prisutnosti.

'Prisutno pri ruci' nije način na koji se stvari u svijetu obično susreću, i otkriva se samo kao manjkav ili sekundaran modus, npr. kada se čekić slomi, gubi svoju korisnost i čini se da je samo tu, prisutan pri ruci . Kada se neka stvar otkrije kao prisutna pri ruci, ona se izdvaja od bilo kojeg korisnog skupa opreme, ali ubrzo gubi ovaj način prisutnosti pri ruci i postaje nešto, na primjer, što se mora popraviti ili zamijeniti.

=== Spremno u ruci ===
( {{Njem.|Griffbereit, zuhanden, zuhandenheit}}  )

U gotovo svim slučajevima čovječanstvo je uključeno u svijet na običan, a i više uključen način, poduzimajući zadatke s ciljem postizanja nečega. Uzmimo za primjer čekić: spreman je za upotrebu; koristimo ga bez teoretiziranja. Zapravo, ako bismo na to gledali kao na nešto 'prisutno pri ruci', lako bismo mogli pogriješiti. Npr. uzmemo čekić za glavu umjesto za dršku. Tek kad se slomi ili nešto pođe po zlu, možemo vidjeti čekić kao da nam je 'prisutan pri ruci', samo leži tamo. Međutim, čak i tada možda nije u potpunosti 'prisutan pri ruci', budući da se sada pokazuje kao nešto što treba popraviti ili zbrinuti, i stoga je dio ukupne naše uključenosti. U ovom slučaju njegovo Biće može se promatrati kao nespremnost za rukovanje. Heidegger ocrtava tri načina nespremnosti za rukovanje: Uočljivo (oštećeno; npr. puklo je ožičenje svjetiljke), Nametljivo (nedostaje dio koji je potreban za funkcioniranje entiteta; npr. nalazimo da nedostaje žarulja), Tvrdoglavo (kada nam je entitet prepreka u nastavku projekta; npr. lampa mi zaklanja pogled na zaslon računala).

Važno je da ono što je 'spremno u ruci' proizlazi samo iz prethodnog stava u kojem nam je stalo do onoga što se događa i vidimo čekić u kontekstu ili svijetu opreme koja je tu &quot;kako bi&quot; učinila nešto. U tom smislu ono što je ''spremno u ruci'' je ''primordijalno'' u usporedbi s onim '''prisutnim pri ruci''' . Pojam primordijalno ovdje ne implicira nešto iskonsko/primitivno, već upućuje na Heideggerovu ideju da se Bitak može razumjeti samo kroz ono što nam je svakodnevno i &quot;blisko&quot;. Naše svakodnevno razumijevanje svijeta nužno je dio bilo koje vrste znanstvenih ili teorijskih proučavanja entiteta 'prisutnog pri ruci'. Samo proučavanjem našeg &quot;prosječno-svakodnevnog&quot; razumijevanja svijeta, kako se ono izražava u ukupnosti naših odnosa prema 'spremnim u ruci' entitetima svijeta, možemo postaviti odgovarajuće temelje za specifična znanstvena istraživanja specifičnih entiteta unutar svijeta.

Za Heideggera u ''Bitku i vremenu'' ovo ilustrira, na vrlo praktičan način, način na koji je 'prisutno pri ruci', kao prisutno 'sada' ili prisutno u vječnosti (kao, na primjer, u vječnosti prisutni znanstveni zakon ili Platonski oblik), počelo dominirati intelektualnom mišlju, osobito od [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]] . Da bismo razumjeli pitanje [[Bitak|bitka,]] moramo paziti da ne padnemo u ovo izravnavanje, ili zaborav bića, koje je počelo nagrizati zapadnu misao od Sokrata, vidi metafiziku prisutnosti .

=== Odlučnost ===

: (njemački: ''Entschlossenheit'' )

Odlučnost se odnosi na nečiju sposobnost &quot;otvaranja&quot; vlastitog okvira inteligibilnosti/razumijevanja (tj. davanje smisla vlastitim riječima i postupcima u uvjetima svog cjelokupnog života) i sposobnost da se prihvati &quot;zov savjesti&quot;.

=== ''Seinsvergessenheit'' ===
Ovo se različito prevodi kao &quot;zaborav bića&quot; ili &quot;nesvjesnost postojanja&quot;. Usko povezan pojam je &quot;Seinsverlassenheit&quot;, preveden kao &quot;napuštanje postojanja&quot;. Heidegger je vjerovao da prožimajući nihilizam u modernom svijetu proizlazi iz ''Seinsverlassenheita.'' &lt;ref&gt;S.L. Bartky (1967) Seinsverlassenheit in the later philosophy of Heidegger, Inquiry, 10:1-4, 74-88, DOI: 10.1080/00201746708601483&lt;/ref&gt; »Ontološka razlika«, razlika između bića kao takvog (das Sein) i bića (das Seiende), temeljna je za Heideggera. Zaborav bitka koji se, prema njemu, događa u tijeku zapadne filozofije, svodi se na zaborav ove razlike. &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Heidegger, Martin &amp;#124; Internet Encyclopedia of Philosophy|url=https://iep.utm.edu/heidegge/}}&lt;/ref&gt;

=== Svatko / Oni ===

: (njemački: ''Das Man'', što znači &quot;ljudi&quot;)

Jedan od najzanimljivijih i najvažnijih 'koncepata' u ''Bitku i vremenu'' je onaj ''Das Mana'', za koji ne postoji točan engleski ni hrvatski prijevod; različiti prijevodi i komentatori koriste različite konvencije. Često se prevodi kao &quot;Oni&quot; ili &quot;Ljudi&quot; ili &quot;Bilo tko&quot;, ali točnije se prevodi kao &quot;Svatko&quot; (kao u &quot; 'svatko' treba uvijek stići na vrijeme&quot;). Jan Patočka je za koncept ''Das Man'' označio sinonimnu oznaku ''&quot;javni anonimus&quot;'' . ''Das Man'' potječe od neosobne zamjenice u jednini ''man'' ('svatko', za razliku od 'ja', ili 'ti', ili 'on', ili 'ona', ili 'oni'). I njemački ''man'' i engleski 'one' su neutralni ili neodređeni u pogledu roda i, čak, u određenom smislu, broja, iako obje riječi sugeriraju neodređenu množinu. Semantička uloga riječi ''man'' u njemačkom jeziku gotovo je identična onoj riječi ''one'' u engleskom jeziku ili riječi ''svatko'' u hrvatskom jeziku.

Heidegger se poziva na ovaj koncept ''Svakog'' u objašnjavanju neautentičnih načina postojanja, u kojima Dasein, umjesto da stvarno izabere nešto učiniti, to čini samo zato što &quot;je to ono što svatko čini&quot; ili &quot;to je ono što ljudi čine&quot;. Dakle, ''das Man'' nije ispravan ili mjerljiv entitet, već prije amorfni dio društvene stvarnosti koji učinkovito funkcionira na način na koji čini kroz ovu neopipljivost.

''Das Man'' konstituira mogućnost Daseinovog Bića, pa se tako za ''das Mana'' ne može reći da je netko određen. Umjesto toga, postojanje 'onih' poznato nam je kroz, na primjer, jezične konvencije i društvene norme. Heidegger tvrdi da &quot;oni&quot; propisuju nečije stanje uma i određuju što i kako netko 'vidi'”.

Da navedem primjere: kada se netko poziva na ono što je opće poznato, kaže se &quot;svatko izbjegava činiti tako nešto&quot;; Kada netko sjedi u automobilu ili autobusu ili čita novine, sudjeluje u svijetu 'onih'. Ovo je značajka 'Onih' kako funkcionira u društvu, autoritet koji nema poseban izvor. U ne moralnom smislu Heidegger suprotstavlja &quot;autentično ja&quot; (&quot;moje vlastito ja&quot;) s &quot;njihovim ja&quot; (&quot;moje neposjedovano ja&quot;).

Ovome srodni koncept je koncept ''apofantičke tvrdnje'' .

=== Svijet ===

: (njemački: ''Welt'' ) 
Heidegger nam daje četiri načina upotrebe pojma svijet:

:: 1. &quot;Svijet&quot; se koristi kao ontički pojam i označava sveukupnost stvari koje mogu biti 'prisutne pri ruci' unutar svijeta.

:: 2. &quot;Svijet&quot; funkcionira kao ontološki pojam i označava Bitak onih stvari koje smo upravo spomenuli. I doista, 'svijet' može postati pojam za bilo koje područje koje obuhvaća mnoštvo entiteta: na primjer, kada se govori o 'svijetu' jednog matematičara, 'svijet' označava područje mogućih objekata matematike.

:: 3. &quot;Svijet&quot; se može shvatiti u drugom ontičkom smislu—ne, međutim, kao oni entiteti koji Dasein u biti nisu i koji se mogu susresti unutar-svijeta, već prije kao ono u ''čemu'' se može reći da 'živi' činjenični Dasein kao takav '. &quot;Svijet&quot; ovdje ima predontološko egzistencijalno značenje. Ovdje opet postoje različite mogućnosti: &quot;svijet&quot; može označavati 'javni' mi-svijet ili nečije 'vlastito' najbliže (domaće) okruženje.

:: 4. Konačno, &quot;svijet&quot; označava ontološko-egzistencijalni koncept ''svjetovnosti (Weltheit'' '')'' . Svjetovnost sama po sebi može imati svoje načine bilo koje strukturne cjeline koje bilo koji posebni 'svjetovi' mogu imati u tom trenutku; ali to u sebi obuhvaća ''apriorni'' karakter svjetovnosti općenito. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.64&lt;/ref&gt;

Napomena, to je treća definicija koju Heidegger obično koristi.

== Vidi također ==

* [[Hermeneutika]]
* [[Filozofija egzistencije|Egzistencijalizam]]
* [[Filozofija 20. stoljeća]]
* [[Kontinentalna filozofija]]

== Reference ==
&lt;references group=&quot;&quot; responsive=&quot;1&quot;&gt;&lt;/references&gt;

== vanjske poveznice ==

* {{Citiranje knjige|last=Dahlstrom|first=Daniel O.|url=https://books.google.com/books?id=lUtMAQAAQBAJ|title=The Heidegger Dictionary|date=7 February 2013|publisher=[[A &amp; C Black]]|isbn=978-1-847-06514-8|location=London}}
* {{Citiranje weba|last=Munday|first=Roderick|date=March 2009|title=Glossary of Terms in ''Being and Time''|url=http://www.visual-memory.co.uk/b_resources/b_and_t_glossary.html}}
&lt;nowiki&gt;
[[Kategorija:Metafizika]]
[[Kategorija:Filozofija u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Filozofska terminologija]]
[[Kategorija:Stranice s nepregledanim prijevodima]]&lt;/nowiki&gt;</text>
      <sha1>ord6tfqt07xv683hqjbuduvgsq4bn3b</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433191</id>
      <parentid>6433190</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T11:26:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Krešimir Karamazen</username>
        <id>247162</id>
      </contributor>
      <comment>Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1096201296|Heideggerian terminology]]«</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44734" xml:space="preserve">
[[Martin Heidegger]], njemački filozof [[Filozofija 20. stoljeća|20. stoljeća]], proizveo je opsežan opus kojim je namjeravao temeljito promijeniti smjer [[Filozofija|filozofije]] . Dubina promjene bila je tolika da je smatrao potrebnim uvesti mnoge [[Novotvorenice|neologizme]], često povezane s idiomatskim riječima i frazama u njemačkom jeziku.

Dva od njegovih najosnovnijih neologizama, '''prisutno pri ruci''' i '''spremno u ruci''', koriste se za opisivanje različitih stavova prema stvarima u svijetu. Za Heideggera su takvi &quot;stavovi&quot; prethodniji, tj. temeljniji od raznih znanosti o pojedinačnim predmetima u svijetu. Sama znanost je stav, i to stav koji pokušava neku vrstu neutralnog istraživanja. Ostali povezani pojmovi također su objašnjeni u nastavku.

Heideggerova sveukupna analiza prilično je složena: uzima u obzir dosta povijesti filozofije. Vidi ''Bitak i vrijeme'' za opis njegovog sveukupnog projekta.&lt;ref&gt;Martin Heidegger, ''Being and Time'', trans. John Macquarrie and Edward Robinson. New York: Harper &amp; Row, 1962.&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.67–72&lt;/ref&gt;

== Pojmovi ==

=== Aletheia ===
( Starogrčki: ἀλήθεια)

Heideggerova ideja 'aletheia', ili razotkrivanje ( {{Jezik|de|Erschlossenheit}} ), bio je pokušaj da se shvati kako stvari u svijetu izgledaju ljudskim bićima kao dio otvora u razumljivosti, kao &quot;nezatvorenost&quot; ili &quot;neskrivenost&quot;. (Ovo je Heideggerovo uobičajeno čitanje: aletheia kao Unverborgenheit , &quot;neskrivenost&quot;. ) &lt;ref&gt;Rodney R. Coltman, [https://books.google.gr/books?id=DUEjKCKhigMC&amp;dq=Aletheia+verborgenheit&amp;source=gbs_navlinks_s ''The Language of Hermeneutics: Gadamer and Heidegger in Dialogue''], SUNY Press, 1998, p. 38.&lt;/ref&gt; Usko je povezano s pojmom razotkrivanja svijeta, načinom na koji stvari dobivaju svoj smisao kao dio holistički strukturirane, unaprijed protumačene pozadine značenja. U početku je Heidegger želio da aletheia predstavlja reinterpretiranu definiciju [[Istina|istine]] . Međutim, kasnije je ispravio povezanost aletheiae s istinom.

=== Apofantički ===
( {{Njem.|apophantisch}}   )

Tvrdnja (za razliku od pitanja, sumnje ili izrazitijeg smisla) je ''apofantička'' . To je izjava koja prikriva značenje i umjesto toga daje nešto što je pri ruci. Na primjer, &quot;Predsjednik je na godišnjem odmoru&quot; i &quot;Sol je natrijev klorid&quot; su rečenice koje, zbog svog apofantičnog karaktera, 'Oni' lako mogu pokupiti i ponoviti u vijestima i tračevima. Međutim, stvarno 'spremno u ruci' značenje i kontekst mogu se izgubiti.

=== Biti-u-svijetu ===
( {{Njem.|In-der-Welt-sein}}  )

Biti-u-svijetu Heideggerova je zamjena za pojmove kao što su subjekt, objekt, svijest i svijet. Za njega, rascjep stvari na subjekt/objekt, kakav se nalazi u zapadnoj tradiciji, mora biti prevladan (čak i u jeziku), kao što je naznačeno korijenskom strukturom [[Edmund Husserl|Husserlovog]] i Brentanovog koncepta intencionalnosti, tj. da je sva svijest svijest o nečemu, da ne postoji svijest, kao takva, odsječena od objekta (bilo da se radi o misli ili percepciji). Niti postoje objekti bez neke svijesti koja ih promatra ili je uključena u njih.

Na najosnovnijoj razini ''bivanja-u-svijetu,'' Heidegger primjećuje da uvijek postoji raspoloženje, raspoloženje koje nas &quot;napada&quot; u nereflektiranoj odanosti čovječanstva svijetu. Raspoloženje ne dolazi ni &quot;izvana&quot; ni &quot;iznutra&quot;, već proizlazi iz bivanja-u-svijetu. Osoba se može okrenuti od raspoloženja, ali to je samo prema drugom raspoloženju, kao dijelu fakticiteta . Samo s raspoloženjem netko smije susresti stvari u svijetu. ''Dasein'' (supojam za biti-u-svijetu) ima otvorenost prema svijetu koja je konstituirana usklađenošću raspoloženja ili stanja uma. Kao takav, ''Dasein'' je &quot; bačena &quot; &quot;projekcija&quot; ( {{Jezik|de|geworfener Entwurf}} ), projicira se na mogućnosti koje stoje pred njim ili mogu biti skrivene, te tumači i razumije svijet u smislu mogućnosti. Takvo projektiranje nema nikakve veze s pristajanjem na plan koji je već smišljen. To nije plan. ''Dasein'' sebe uvijek shvaća u smislu mogućnosti. Razumijevamo: ''Dasein'' vidi sebe u mogućnostima. 

=== Biti-prema-smrti ===
( {{Njem.|Sein-zum-Tode}}  )

Biti-prema-smrti nije orijentacija koja dovodi ''Dasein'' bliže svom kraju, u smislu kliničke smrti, već je prije način postojanja. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.247.&lt;/ref&gt; Biti-prema-smrti odnosi se na proces rasta kroz svijet gdje određeno predviđanje vodi ''Dasein'' ka stjecanju autentične perspektive. Izvor predviđanja je strah od smrti. U analizi vremena, 'biti-prema-smrti' se otkriva kao trostruko stanje [[Bitak|Bića]] . 1) Vrijeme, 2) sadašnjost i 3) pojam &quot;vječnog&quot; načini su temporalnosti, kako čovječanstvo gleda na vrijeme. Za Heideggera je to vrlo različito od pogrešnog pogleda na vrijeme kao linearni niz prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Umjesto toga, on to vidi kao ekstazu(biti izvan-sebe) budućih projekcija (mogućnosti) i nečijeg mjesta u povijesti kao dijela svoje generacije. Mogućnosti su, dakle, sastavni dio razumijevanja vremena; projekti, ili bačena projekcija u-svijetu, su ono što apsorbira i usmjerava ljude. Budućnost, kao smjer prema budućnosti koja uvijek sadrži prošlost – ono što-je-bilo – primarni je modus ''Daseinove'' temporalnosti.

Smrt je ta mogućnost koja je apsolutna nemogućnost Daseina . Kao takva, ne može se usporediti ni s jednim drugim završetkom ili &quot;istrčavanjem&quot; nečega. Na primjer, nečija smrt nije empirijski događaj. Za Heideggera, smrt je ''Daseinovo'' 'najvlastitije' (ona je ono što osvjetljava ''Dasein'' u njegovoj individualnosti), ona je nerelacijska (nitko ne može nekome oduzeti nečiju smrt ili umrijeti umjesto njega, a vlastitu smrt ne možemo shvatiti kroz smrt drugog ''Daseina'') i smrt se ne može nadmašiti te izbjeći. &quot;Još-ne&quot; života uvijek je već dio ''Daseina'': &quot;čim čovjek oživi, odmah je dovoljno star da umre.&quot; Trostruki uvjet smrti stoga je istovremeno nečija &quot;najvlastitija mogućnost-za-bivanje, ne-odnosna, i ne može  se izbjeći&quot;. Smrt je određena u svojoj neizbježnosti, ali autentično Bivanje-prema-smrti razumije neodređenu prirodu vlastite neizbježne smrti - nikad se ne zna kada ili kako će doći. Međutim, ta neodređenost ne stavlja smrt u neko daleko, buduće &quot;još-ne&quot;; autentični Bivanje-prema-smrti shvaća nečiju individualnu smrt kao uvijek već njegov dio. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.255.&lt;/ref&gt;

Uz prosječnu, svakodnevnu (normalnu) raspravu o smrti, sve se to prikriva. &quot;Oni&quot; govore o tome na izbjegavajući način, prenose to kao nešto što se događa u nekom trenutku, ali još nije &quot;prisutno pri ruci&quot; kao ''stvarnost'', i skrivaju njen karakter kao nečiiju 'najvlastitiju' mogućnost, predstavljajući je kao da ne pripada nikome posebno. Postaje obezvrijeđena - redefinirana kao neutralan i prizeman aspekt postojanja koji ne zaslužuje autentično razmatranje. &quot;Umire se&quot; tumači se kao činjenica i znači &quot;nitko ne umire&quot;. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.253-4.&lt;/ref&gt;

S druge strane, autentičnost izvlači ''Dasein'' iz &quot;Oni&quot;, dijelom otkrivajući njegovo mjesto kao dijela od &quot;Oni&quot;. Heidegger tvrdi da ''Autentično bivanje-prema-smrti'' poziva ''Daseinovo'' individualno jastvo izvan njegovog {{'}}oni' i oslobađa ga da prevrednuje život sa stajališta konačnosti. Čineći to, ''Dasein'' se otvara za &quot; tjeskobu/strepnju&quot;, koja se naizmjenično prevodi kao &quot;strah&quot; ili kao &quot;tjeskoba&quot;. Tjeskoba, za razliku od straha, nema nikakav poseban razlog za strah; to je tjeskoba pred Bivanjem-u-svijetu općenito — to jest, tjeskoba pred Daseinovim vlastitim ja. Strah je šokantna individuacija Daseina, kada shvati da nije kod kuće u svijetu ili kada se nađe licem u lice sa svojom vlastitom negostoljubivošću (njem. {{Jezik|de|Unheimlich}} , &quot;nije kao doma&quot;). Pri Dasein individuaciji, on biva otvoren za slušanje &quot;zova savjesti&quot; (njemački {{Jezik|de|Gewissensruf}} ), koji dolazi od Dasienovog vlastitog Ja kada želi biti svoje Ja. Ovo Ja je tada otvoreno istini, shvaćenoj kao neskrivenost (grč. aletheia ). U ovom trenutku vizije, Dasein razumije skriveno kao i samu skrivenost, ukazujući na Heideggerovo redovito sjedinjavanje suprotnosti; u ovom slučaju istina i neistina. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.260–74.&lt;/ref&gt;

=== Biti-sa ===
( {{Njem.|Mitsein}}  )

Pojam &quot;Biti-sa&quot; odnosi se na ontološku karakteristiku ljudskog bića, da je ono oduvijek već {{Efn|By &quot;[[always already]]&quot; Heidegger means that every phenomenological inspection of the human being finds this characteristic. It is not founded on something else.}} s drugima svoje vrste. Ovu tvrdnju ne treba shvatiti kao činjeničnu izjavu o pojedincu, da se on trenutno nalazi u prostornoj blizini jednog ili više drugih pojedinaca, već prije izjavu o biću svakog čovjeka, da se u strukturama njegovog bivanja-u-svijetu nalazi implicitna referenca na druge ljude, jer se ne može živjeti bez drugih. Ljudi su nazivani (od drugih, ne Heidegger) &quot;ultrasocijalnim&quot; &lt;ref&gt;Haidt, Jonathan. ''The Happiness Hypothesis: Finding Modern Truth in Ancient Wisdom''. New York: Basic Books, 2006, pp. 47 ff.&lt;/ref&gt; i &quot;obvezno društvenim&quot;. &lt;ref&gt;de Waal, Frans. ''Primates and Philosophers: How Morality Evolved''. Princeton: Princeton University Press, 2006, p. 4.&lt;/ref&gt; Heidegger, iz svoje fenomenološke perspektive, ovu značajku ljudskog života naziva &quot;biti-sa&quot; ( {{Jezik|de|Mitsein}} ), i kaže da je bitno za biti čovjek, &lt;ref&gt;Heidegger 1962, p. 156, H.125.&lt;/ref&gt; klasificirajući kao neautentično kada osoba ne uspijeva prepoznati koliko i na koji način netko misli o sebi i kako se obično ponaša pod utjecajem našeg društvenog okruženja. Heidegger ga svrstava u autentično kada netko obrati pozornost na taj utjecaj i samostalno odluči hoće li se s njim složiti ili ne. Živjeti potpuno bez takvog utjecaja, međutim, nije opcija u Heideggerovom gledištu.

=== Briga ===
( {{Njem.|Sorge}}  )

Temeljna osnova bivanja-u-svijetu nije, za Heideggera, materija ili duh, nego briga:&lt;blockquote&gt;Dasein-ov fakticitet je takav da se njegovo Bivanje-u-svijetu uvijek rasprši ili čak podijeli na određene načine Bivanja-u. Mnoštvo takvih pokazuju sljedeći primjeri: imati posla s nečim, proizvoditi nešto, baviti se nečim i paziti na to, koristiti se nečim, odreći se nečega i pustiti to, poduzeti, ostvariti, dokazati, ispitivati, smatrati, raspravljati, utvrđivati. . . . &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.56&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;Svi ovi načini Bivanja-u imaju brigu ( {{Jezik|de|Sorge}} , [[wiktionary:cura|briga]] ) kao svoju vrstu Bivanja. Baš kao kada znanstvenik istražuje ili pretražuje i pri tom pretpostavlja neutralnost, može se vidjeti da ispod toga postoji raspoloženje, briga znanstvenika da otkrije nove ideje ili teorije

=== Čistac ===
( {{Njem.|Lichtung}}  )

Na njemačkom riječ Lichtung znači čistina, kao npr. čistina u šumi. Budući da je njen korijen njemačka riječ za svjetlo ( {{Jezik|de|Licht}} ), ponekad se prevodi i kao &quot;osvjetljenje&quot;, a kod Heideggera se odnosi na nužnost čistine na kojoj se bilo što može pojaviti, čistine na kojoj se neka stvar ili ideja može pokazati i biti neskrivena. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.133&lt;/ref&gt; Obratite pažnju na odnos koji ovo ima s ''Aletheiom'' i otkrivanjem .

Bića ( {{Jezik|de|Seiendes}} ), ali ne i sam Bitak ( {{Jezik|de|Sein}} ), ističu se kao na čistini, ili fizički, kao u prostoru. &lt;ref&gt;This notion of the clearing, or of aspects pertaining to the leeway, spacing, giving room, and dwelling is treated in: [[Nader El-Bizri]] &quot;ON KAI KHORA: Situating Heidegger between the Sophist and the Timaeus,&quot; ''Studia Phaenomenologica'', Vol. IV, Issues 1-2 (2004), pp. 73–98; [[Nader El-Bizri]], &quot;Being at Home Among Things: Heidegger's Reflections on Dwelling&quot;, ''Environment, Space, Place'', Vol. 3 (2011), pp. 47–71; Nader El-Bizri, &quot;On Dwelling: Heideggerian Allusions to Architectural Phenomenology&quot;, Studia UBB. Philosophia, Vol. 60, No. 1 (2015): 5-30. See also [[Khôra]] and [[Phenomenology (architecture)]] in addition to the 'architecture' section under the main Heidegger entry on Wikipedia.&lt;/ref&gt; Stoga, piše Hubert Dreyfus, &quot;stvari se pokazuju u svjetlu našeg razumijevanja postojanja.&quot; &lt;ref&gt;Hubert Dreyfus, ''Being-in-the-World''. Cambridge: MIT Press, 1995. p. 163&lt;/ref&gt; Tako čistac omogućuje otkrivanje bića ( {{Jezik|de|Seiendes}} ), kao i pristup Daseinovu vlastitom biću. Čistac nije, samo po sebi, entitet koji se može spoznati izravno, u smislu u kojem se zna o entitetima svijeta. Kao što Heidegger piše u ''O podrijetlu umjetničkog djela'' :&lt;blockquote&gt;Usred bića kao cjeline pojavljuje se otvoreno mjesto. Postoji čistina, rasvjeta. S obzirom na ono što jest, bićima je  ovaj čistac višeg stupnja nego što su bića. Ovo otvoreno središte stoga nije okruženo onim što jest; nego samo svjetlosno središte okružuje sve što jest, poput Ništa koje jedva poznajemo. Ono što jest može biti, kao biće, samo ako stoji unutar i ističe se unutar onoga što je osvijetljeno na ovoj čistini. Samo ta čistina daje i jamči nama ljudima prolaz do onih bića koja mi sami nismo i pristup biću koje mi sami jesmo. &lt;ref&gt;Heidegger, M. 2001, On the Origin of the Work of Art. In Poetry, language, thought. (A. Hofstadter, Trans.) (1st ed.). New York: Perennical Classics. (Original work published 1971)&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;

=== Destrukcija ===
Utemeljen u djelu [[Martin Luther|Martina Luthera]], &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Crowe|first=Benjamin|title=Heidegger's Religious Origins: Destruction and Authenticity|date=2006|publisher=Indiana University Press|isbn=0253347068|edition=Hardcover|location=Bloomington, IN|page=2; also see 7|quote=Heidegger... chose a name for it which itself reflects the importance of Luther to his thinking: '''Destruktion''', a Germanized version of the term '''destructio''' used quite frequently in Luther's early writings.|author-link=Benjamin D. Crowe}}&lt;/ref&gt; Heidegger konceptualizira filozofiju kao zadatak uništavanja [[Ontologija|ontoloških koncepata]], uključujući obična svakodnevna značenja riječi kao što su vrijeme, povijest, bitak, teorija, smrt, um, tijelo, materija, logika itd.:&lt;blockquote&gt;Kada tradicija tako postane gospodarom, čini to na takav način da ono što 'prenosi' bude toliko nedostupno, proksimalno i djelomično, da postaje prilično skriveno. Tradicija uzima ono što je došlo do nas i predaje to samoočiglednosti; ona blokira naš pristup onim iskonskim 'izvorima' iz kojih su kategorije i pojmovi koji su nam predani istinski izvučeni. Doista, to nas tjera da zaboravimo da su imali takvo podrijetlo i tjera nas da pretpostavimo da je nužnost vraćanja tim izvorima nešto što ne trebamo ni razumjeti. ( ''Bitak i vrijeme'', str. 43)&lt;/blockquote&gt;Heidegger smatra da se tradicija tu i tamo može kalcificirati:&lt;blockquote&gt;Ako je pitanje Bića da treba učiniti transparentnom vlastitu povijest, tada se ova okorjela tradicija mora olabaviti, a skrivanja koja je ona donijela razriješiti. Mi shvaćamo ovaj zadatak kao zadatak u kojem, uzimajući pitanje Bića kao svoj trag, trebamo uništiti tradicionalni sadržaj drevne ontologije sve dok ne dođemo do onih iskonskih iskustava u kojima smo postigli svoje prve načine određivanja prirode Bića - načine koje su nas od tada uvijek vodili. ( ''Bitak i vrijeme'', str. 44)&lt;/blockquote&gt;Heidegger potom primjećuje pozitivnost svog projekta {{Jezik|de|Destruktion}} :&lt;blockquote&gt;...nema nikakve veze s opakim relativiziranjem ontoloških stajališta. Ali ovo uništenje jednako je daleko od negativnog osjećaja otresanja ontološke tradicije. Moramo, naprotiv, istaknuti pozitivne mogućnosti te tradicije, a to znači zadržati je u njezinim granicama; a granice su zauzvrat dane činjenično načinom na koji je pitanje formulirano u to vrijeme, a i načinom na koji je moguće polje za istraživanje time omeđeno. Sa svoje negativne strane, ovo se uništenje ne povezuje s prošlošću; njegova je kritika usmjerena na 'danas' i na prevladavajući način tretiranja povijesti ontologije. . . Ali pokopati prošlost u ništavnost (Nichtigkeit) nije svrha ovog uništenja; njegov cilj je pozitivan; njegova negativna funkcija ostaje neizražena i neizravna. ( ''Bitak i vrijeme'', str. 44)&lt;/blockquote&gt;

=== ''Dasein'' ===
U svom nastojanju da redefinira čovjeka, Heidegger uvodi izjavu: 'najvlastitije od Daseina sastoji se u njegovom postojanju'. &lt;ref&gt;BT, 68&lt;/ref&gt; Heidegger konceptualizira postojanje oko jedinstvenih osobina čovjeka, za kojeg smatra da je &quot;biće za koje je njegovo vlastito biće pitanje za njega&quot;. &lt;ref&gt;BT, 33&lt;/ref&gt; U Heideggerovom gledištu, čovjek definira svoje vlastito biće svojim djelovanjem i izborima, te je sposoban birati među mogućnostima, aktualizirajući barem jednu od raspoloživih mogućnosti dok pritom zatvara druge. Ovo hvaćanje samo nekih mogućnosti definira čovjeka kao jednu vrstu sebe, a ne drugu: nepošten izbor definira osobu kao nepoštenu, popravljanje razbijenih prozora definira osobu kao staklara i tako dalje. Ti se izbori donose kontinuirano i svakodnevno, pa je čovjek u stanju definirati sebe kako se kreće, u hodu. Stoga je živjeti život osobe stvar stalnog zauzimanja stava o vlastitom osjećaju sebe, a nečiji osjećaj sebe definira se zauzimanjem tog stajališta. Kako nijedan izbor nije 'jednom zauvijek', čovjek mora neprestano birati za svoj osjećaj sebe.

Ovome se dodaje da postojanje svega ostalog na planetu predstavlja pitanje za čovjeka, budući da se čovječanstvo bavi stvarima onakvima što one jesu i osobama onakvima tko one jesu. Samo se ljudske osobe, na primjer, odnose prema drugima smisleno i smisleno se uklapaju u i s drugim stvarima i/ili aktivnostima. Samo se čovjek, biće koje je u načinu postojanja, može susresti s drugim entitetom u njegovom instrumentalnom karakteru. Opet, 'imati pitanje' znači biti zabrinut zbog nečega i brinuti se za nešto. Drugim riječima, biće od ''Dasein''  u smislu postojanja je tako konstituirano da u samom svom biću ima brižan odnos prema vlastitom biću. Ovaj odnos nije teorijski ili samorefleksivan, već prije predteorijski odnos koji Heidegger naziva odnosom ili odjeljkom razumijevanja. ''Dasein''  shvaća sebe u vlastitom biću ili ''Dasein''  je na način da mu se njegovo biće uvijek otkriva. To je otkrivanje bića ono što razlikuje ''Dasein''  od svih drugih bića. Ovakav način postojanja ''Dasein''a u kojim postoji odnos sa sobom naziva se 'egzistencija'. &lt;ref&gt;BT, 32&lt;/ref&gt; Nadalje, bitno je imati jasno razumijevanje izraza 'najvlastitiji'. To je hrvatski prijevod njemačkog {{Jezik|de|wesen}} obično se prevodi kao 'suština/bit/esencija' ('što-istvo'). Glagolski oblik njemačkog izraza {{Jezik|de|wesen}} približava se indijskom korijenu vasati, što znači stanovanje, život, rast, sazrijevanje, kretanje itd. Dakle, ovaj verbalni dinamički karakter impliciran u riječi {{Jezik|de|wesen}} treba imati na umu kako bismo razumjeli nijansu heideggerovske upotrebe 'egzistencije'. Ako tradicionalno {{Jezik|de|wesen}} bilo prevedeno kao bit u smislu 'što', za Heideggera takav prijevod nije prikladan za razumijevanje onoga što je jedinstveno ljudsko. Heidegger preuzima oblik postojanja od [[Latinski jezik|latinske]] riječi {{Jezik|la|ex-sistere}} (stajati izvan sebe) s naznakom jedinstvene karakteristike bića čovjeka u smislu dinamičkog &quot;kako&quot; nasuprot tradicionalnom poimanju u smislu &quot;što&quot;. Stoga postojanje za Heideggera znači kako ''Dasein''  u samom svom načinu postojanja uvijek stoji izvan sebe u odnosu na relaciju, brigu. Stoga treba strogo razlikovati ono što je ''Daseinu'' 'najvlastitije' od onog  što je 'najvlastitije' drugim bićima. 'Najvlastitije' za bitak čovjeka Heidegger zove izrazom 'egzistencija'. Za ono što je najvlastitije drugim vrstama bića, on koristi izraz prisutno-pri ruci. Različiti elementi Egzistencije nazivaju se 'egzistencijali', a elementi onoga što je prisutno-pri-ruci zovu se 'kategorije'. Prema Heideggeru &quot;samo čovjek egzistira, sve ostale stvari jesu (ne egzistiraju)&quot;. Važno je razumjeti da ovaj pojam 'egzistencije' kao onoga što je čovjeku najviše vlastito nije statičan koncept koji treba jednom zauvijek definirati u smislu sadržaja, već se mora razumjeti u smislu nečega što varira od pojedinca do pojedinca i s vremena na vrijeme za razliku od drugih bića koja imaju fiksnu suštinu. Ono biće čije je najvlastitije u načinu egzistencije naziva se ''Dasein''. Na njemačkom, {{Jezik|de|da}} ima prostornu konotaciju ili biti 'tamo' ili 'ovdje'. ''Dasein'' stoga može značiti jednostavno &quot;biti tamo ili ovdje&quot;. U njemačkom bi se moglo odnositi i na postojanje (za razliku od suštine) nečega, posebno čovjeka. Međutim, Heidegger ovom pojmu pridaje novo ontološko značenje. Njemački izraz {{Jezik|de|Dasein}} sastoji se od dvije komponente: {{Jezik|de|Da}} i {{Jezik|de|sein}} . U Heideggerovskoj upotrebi, sufiks {{Jezik|de|-sein}} stoji za bitak čovjeka u načinu egzistencije i {{Jezik|de|Da-}} stoji za trostruko razotkrivanje. Prema Heideggeru, biće čovjeka je na način trostrukog razotkrivanja. Odnosno, ontološka jedinstvenost čovjeka sastoji se u tome što njegovo biće postaje {{Jezik|de|da}} /sfera, gdje ''Dasein'' otkriva ne samo vlastito biće, nego i biće drugih ne-ljudskih bića, kao i  fenomen svijeta. Otuda za Heideggera pojam ''Dasein''  naziv je za ontološku strukturu ontičkog ljudskog bića.

=== Razotkrivanje ===
 
( {{Njem.|Erschlossenheit}}  )

Hubert Dreyfus i Charles Spinosa pišu: &quot;Prema Heideggeru, naša je priroda biti otkrivači svijeta. To jest, pomoću naše opreme i koordiniranih praksi mi ljudska bića otvaramo koherentne, različite kontekste ili svjetove u kojima opažamo, osjećamo, djelujemo i mislimo.&quot; &lt;ref&gt;Hubert Dreyfus and Charles Spinosa, &quot;Further Reflections on Heidegger, Technology and the Everyday,&quot; in Nikolas Kompridis, ed. ''Philosophical Romanticism'', New York: Routledge, 2006, 265.&lt;/ref&gt;

Heidegger učenjak Nikolas Kompridis piše: &quot;Otkrivanje svijeta odnosi se, s namjernom dvosmislenošću, na proces koji se zapravo događa na dvije različite razine. Na jednoj razini, odnosi se na razotkrivanje već interpretiranog, simbolički strukturiranog svijeta; svijet, onaj unutar kojeg se uvijek već nalazimo. Na drugoj razini, odnosi se jednako na razotkrivanje novih horizonata značenja kao i na razotkrivanje prethodno skrivenih ili netematiziranih dimenzija značenja.” &lt;ref&gt;Nikolas Kompridis, &quot;On World Disclosure: Heidegger, Habermas and Dewey,&quot; Thesis Eleven 1994; 37; 29-45.&lt;/ref&gt;

=== Diskurs ===
( {{Njem.|Rede}}  ) Ontološko-egzistencijalna struktura ''Daseina'' sastoji se od &quot;bačenosti&quot; ( {{Jezik|de|Geworfenheit}} ), &quot;projekcija&quot; ( {{Jezik|de|Entwurf}} ), i &quot;biti-zajedno-sa&quot; ( {{Jezik|de|Sein-bei}} ). Ova tri temeljna obilježja postojanja neodvojivo su vezana za &quot;diskurs&quot; ( {{Jezik|de|Rede}} ), shvaćen kao najdublje razvijanje jezika. &lt;ref&gt;Parvis Emad, ''On the Way to Heidegger’s Contributions to Philosophy'', University of Wisconsin Press, 2007, p. 189.&lt;/ref&gt;

=== Oprema ===
( {{Njem.|das Zeug}}  ) {{Jezik|de|Das Zeug}} odnosi se na predmet u svijetu s kojim imamo smislene poslove. Gotovo neprevodiv izraz, Heideggerova oprema može se smatrati zbirnom imenicom, tako da nikada nije prikladno nazvati nešto 'opremom'. Umjesto toga, njegova upotreba često odražava da znači alat ili kao &quot;da-bi-nešto&quot; za ''Daseina''. Alati, u ovom kolektivnom smislu, i budući da su ''spremni u ruci'', uvijek postoje u mreži drugih alata i organizacija, npr. papir je na stolu u sobi na sveučilištu. Obično je neprikladno vidjeti takvu opremu samu ili kao nešto što ''je prisutno pri ruci'' .

Drugi, manje prozaičan način razmišljanja o 'opremi' je kao o 'stvari s kojom se može raditi' oko nas, zajedno sa svojim kontekstom. &quot;Papir s kojim se može raditi stvari, sa stola, na sveučilištu, u gradu, u svijetu, u svemiru.&quot; 'Oprema' se odnosi na stvar, njezine mogućnosti korisnosti i njezin kontekst.

=== {{Jezik|de|Ereignis}} ===
{{Jezik|de|Ereignis}} često se prevodi kao &quot;događaj&quot;, ali se bolje razumije u smislu nečega što &quot;dolazi u vidokrug&quot;.

Ereignis se pojavljuje u Heideggerovim kasnijim djelima i nije ga lako sažeti. Najodrživiji tretman teme javlja se u zagonetnim i teškim ''Prilozima filozofiji'' . 

=== Fundamentalna ontologija ===
Tradicionalna ontologija pita &quot;Zašto nešto postoji?&quot;, dok se Heideggerova temeljna ontologija pita &quot;Što znači da nešto postoji?&quot; . Taylor Carman piše (2003.) da je Heideggerova &quot;temeljna ontologija&quot; temeljna u odnosu na tradicionalnu ontologiju u tome što se tiče &quot;onoga što svako razumijevanje entiteta nužno pretpostavlja, naime, naše razumijevanje onoga na temelju čega su entiteti entiteti.&quot; &lt;ref&gt;Information Heidegger's Analytic Interpretation, Discourse and Authenticity in Being and Time, pp. 8 - 52&lt;/ref&gt;

=== {{Jezik|de|Gelassenheit}} ===
Često se prevodi kao &quot;oslobađanje&quot;. &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Heidegger|first=Martin|url=https://books.google.com/books?id=TAU5TrvkX2wC|title=Country Path Conversations|publisher=[[Indiana University Press]]|others=Translated by Bret W. Davis|year=2010|isbn=978-0-253-00439-0|location=[[Bloomington, Indiana]]|page=[https://books.google.com/books?id=TAU5TrvkX2wC&amp;pg=PR11 xi]|id=|quote=I have followed the established consensus in translating this term as 'releasement.' However, it should be kept in mind that the traditional and still commonly used German word conveys a sense of 'calm composure,' especially and originally that which accompanies an existential or religious experience of letting-go, being-let, and letting-be.}}&lt;/ref&gt;  Heidegger je izraz posudio iz kršćanske mistične tradicije, otprilike od [[Meister Eckhart|Meistera Eckharta]] . &lt;ref name=&quot;Hackett&quot;&gt;{{Citiranje knjige|url=https://books.google.com/books?id=LvQYpn5OlvkC|title=A Companion to Meister Eckhart|publisher=[[Brill Publishers|BRILL]]|year=2012|isbn=978-9-004-18347-6|editor-last=Hackett|editor-first=Jeremiah|location=[[Leiden]]|page=[https://books.google.com/books?id=LvQYpn5OlvkC&amp;pg=689 689]|id=}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Heidegger|first=Martin|url=https://books.google.com/books?id=TAU5TrvkX2wC|title=Country Path Conversations|date=14 June 2010|others=Translated by Bret W. Davis|isbn=9780253004390|page=[https://books.google.com/books?id=TAU5TrvkX2wC&amp;pg=PR11 xi]|quote=The word Gelassenheit [...] has a long history in German thought. It was coined by Meister Eckhart in the thirteenth century and subsequently used by a number of other mystics, theologians, and philosophers.}}&lt;/ref&gt; 

=== {{Jezik|de|Geworfenheit}} ===
de. Geworfenheit opisuje čovjekove pojedinačne egzistencije kao &quot;bačenost&quot; (geworfen) u svijet. Za Williama J. Richardsona, Heidegger je upotrijebio ovaj jedinstveni izraz, &quot;bačenost&quot;, da &quot;opiše [ta] dva elementa izvorne situacije: nekontrolu nad vlastitim podrijetlom i referentnu ovisnost o drugim bićima&quot;.
[[Datoteka:Bühlerhöhe.jpg|mini| Hotel Bühlerhöhe Dvorac (&quot;[[wiktionary:Höhe|visina Bühl&quot;]] )]]

=== {{Jezik|de|Kehre}} ===
Kehre, ili &quot;zaokret&quot; (die Kehre) izraz je koji Heidegger rijetko koristi, ali ga upotrebljavaju komentatori koji se pozivaju na promjenu u njegovim spisima već 1930. godine koja je postala jasno uspostavljena 1940-ih. Ponavljajuće teme koje karakteriziraju veći dio Kehre uključuju poeziju i tehnologiju. Komentatori (npr.  [[William J. Richardson]]) opisuju, na različite načine, promjenu fokusa ili veliku promjenu u pogledu.

''Uvod u metafiziku'' iz 1935. &quot;jasno pokazuje pomak&quot; prema jeziku s prethodnog naglaska na ''Daseinu'' u ''Bitku i vremenu'' osam godina ranije, prema eseju Briana Barda iz 1993. pod naslovom &quot;Heideggerovo čitanje Heraklita&quot;. &lt;ref&gt;Brian Bard, 1993, essay, see sections one and three https://sites.google.com/site/heideggerheraclitus/&lt;/ref&gt; U predavanju iz 1950. Heidegger je formulirao poznatu izreku &quot; Jezik govori &quot;, kasnije objavljenu u zbirci eseja {{Jezik|de|Unterwegs zur Sprache}} iz 1959. , a sabrano u engleskoj knjizi ''Poetry, Language, Thought'' iz 1971. godine. &lt;ref name=&quot;Lyon06&quot;&gt;Lyon, James K. [https://books.google.com/books?id=vB_Tv7A9oI8C ''Paul Celan and Martin Heidegger: an unresolved conversation, 1951–1970''], pp. 128–9&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;Philipse98&quot;&gt;Philipse, Herman (1998) ''Heidegger's philosophy of being: a critical interpretation'', p. 205&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;Heidegger (1971) ''Poetry, Language, Thought'', translation and introduction by Albert Hofstadter, pp. xxv and 187ff&lt;/ref&gt;

Ovu navodnu promjenu — ovdje primijenjenu na oko trideset godina Heideggerove 40-godišnje spisateljske karijere — opisali su komentatori s vrlo različitih stajališta; uključujući i promjenu prioriteta s ''Bitka i vremena'' na ''Vrijeme i bitak'' — naime, s prebivanja (biti) u svijetu na djelovanje (vrijeme) u svijetu.  &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Heidegger|first=Martin|url=https://books.google.com/books?id=mr_U4MOjJuYC|title=On Time and Being|publisher=[[University of Chicago Press]]|others=Translated by Joan Stambaugh|year=2002|isbn=0-226-32375-7|location=Chicago|chapter=Time and Being|chapter-url=https://books.google.com/books?id=mr_U4MOjJuYC&amp;pg=PA1}}&lt;/ref&gt;  (Ovaj aspekt, posebno esej iz 1951., utjecao je na nekoliko značajnih teoretičara, uključujući Christiana Norberg-Schulza, Dalibora Veselyja, Josepha Rykwerta, [[Daniel Libeskind|Daniela Libeskinda]] i filozofa Nadera El-Bizrija . ) &lt;ref&gt;Refer to a recent study on Heidegger's conception of &quot;dwelling&quot; as set in: [[Nader El-Bizri]], 'On Dwelling: Heideggerian Allusions to Architectural [[Phenomenology (philosophy)|Phenomenology]]', [http://studia.ubbcluj.ro/download/pdf/920.pdf ''Studia UBB Philosophia'' 60 (2015): 5-30]. See also the related article on Heidegger's reflections on Plato's [[khôra]] in: [[Nader El-Bizri]], &quot;''On kai [[khôra]]'': Situating Heidegger between the ''Sophist'' and the ''Timaeus''&quot;, ''Studia Phaenomenologica'', Vol. IV, Issue 1–2 (2004), pp. 73–98.&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Davies|first=Paul|date=April 11, 2017|title=Martin Heidegger (1889-1976)|url=https://www.architectural-review.com/essays/reputations/martin-heidegger-1889-1976}}&lt;/ref&gt;

Drugi tumači vjeruju da &quot; {{Jezik|de|Kehre}} &quot; ne postoji ili je njegov značaj prenaglašen. Thomas Sheehan (2001.) vjeruje da je ova navodna promjena &quot;daleko manje dramatična nego što se obično sugerira&quot;, te je uključivala promjenu u fokusu i metodi. &lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;Thomas Sheehan, &quot;Kehre and Ereignis, a proglenoma to Introduction to Metaphysics&quot; in &quot;A companion to Heidegger's Introduction to Metaphysics&quot; page 15, 2001,&lt;/ref&gt; Sheehan tvrdi da se tijekom svoje karijere Heidegger nikada nije usredotočio na &quot; [[bitak]] &quot;, već je radije pokušao definirati &quot;[ono što] donosi bitak kao datost entiteta&quot;. &lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; &lt;ref&gt;Dee also, Sheehan, &quot;Making sense of Heidegger. A paradigm shift.&quot; New Heidegger Research. London (England) 2015.&lt;/ref&gt; Mark Wrathall &lt;ref&gt;Wrathall, Mark: Heidegger and Unconcealment: Truth, Language, and History, Cambridge University Press, 2011&lt;/ref&gt; tvrdio je (2011.) da {{Jezik|de|Kehre}} ne nalazi se u Heideggerovim spisima, već je jednostavno pogrešno shvaćanje. Kao dokaz za ovo gledište, Wrathall vidi dosljednost svrhe u Heideggerovoj cjeloživotnoj potrazi i usavršavanju njegova pojma &quot;neskrivenosti&quot;.

=== Metontologija ===
Metontologija je neologizam koji je Heidegger uveo u svom kolegiju &quot;Metafizički temelji logike&quot; iz 1928. godine. Pojam se odnosi na ontičku sferu ljudskog iskustva. &lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=McNeill|first=William|year=1992|title=Metaphysics, Fundamental Ontology, Metontology 1925—1935|url=https://www.jstor.org/stable/45010876|journal=Heidegger Studies|volume=8|pages=63–79|jstor=45010876}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Overgaard|first=Søren|year=2006|title=&quot;Incarnality&quot; and Metontology: A Reply to Frank Schalow|url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00071773.2006.11006566?journalCode=rbsp20|journal=Journal of the British Society for Phenomenology|volume=37|pages=92–94|doi=10.1080/00071773.2006.11006566}}&lt;/ref&gt; Dok se ontologija bavi cijelim svijetom u širokim i apstraktnim terminima, metontologija se bavi konkretnim temama; Heidegger nudi primjere spolnih razlika i etike.

=== Ontika ===
( {{Njem.|ontisch}}  )

Heidegger koristi pojam ontika, često u suprotnosti s pojmom ontologija, kada daje deskriptivna obilježja određene stvari i &quot;jednostavne činjenice&quot; njezina postojanja. Ontičko je ono što nešto čini onim što jest.

Za pojedinca koji raspravlja o prirodi &quot;bića&quot;, nečiji ontik mogao bi se odnositi na fizičke, činjenične elemente koji proizvode nečiju vlastitu realnost i/ili su u osnovi vlastite stvarnosti - fizički mozak i njegove podstrukture. Moralisti postavljaju pitanje moralne ontike kada raspravljaju o tome postoji li vanjski, objektivni, neovisni izvor moralnosti koji nadilazi kulturu i vrijeme.

=== Ontološki ===
( {{Njem.|ontologisch}}  )

Za razliku od &quot;ontic&quot; ( {{Jezik|de|ontisch}} ), ontološki se koristi kada je u pitanju priroda ili smislena struktura postojanja. [[Ontologija]], disciplina filozofije, usredotočena je na formalno proučavanje Bića. Dakle, nešto što je ontološko bavi se razumijevanjem i istraživanjem Bića, osnove Bića ili koncepta samog Bića.

Za pojedinca koji raspravlja o prirodi &quot;bića&quot;, ontološko bi se moglo odnositi na nečije vlastito, subjektivno, fenomenološko iskustvo postojanja u prvom licu.

=== Ontološka razlika ===
Središnje mjesto u Heideggerovoj filozofiji je razlika između ''bića'' kao takvog i specifičnih entiteta. &lt;ref name=&quot;Wheeler&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Wheeler|first=Michael|date=2020|title=Martin Heidegger|url=https://plato.stanford.edu/entries/heidegger/|website=The Stanford Encyclopedia of Philosophy|publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Schalow|first=Frank|url=https://philpapers.org/rec/SCHHDO-2|title=Historical Dictionary of Heidegger's Philosophy|date=2010|publisher=Scarecrow Press|chapter=Ontological difference}}&lt;/ref&gt; On to naziva &quot;ontološkom razlikom&quot; i optužuje zapadnu tradiciju u filozofiji da je ''zaboravila'' ovu razliku, što je dovelo do pogrešnog shvaćanja &quot;bića kao takvog&quot; kao posebnog entiteta. &lt;ref name=&quot;Wheeler&quot; /&gt; &lt;ref name=&quot;Dahlstrom&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Dahlstrom|first=D. O.|url=https://www.encyclopedia.com/philosophy-and-religion/philosophy/philosophy-terms-and-concepts/ontology|title=New Catholic Encyclopedia|date=2004|publisher=Gale|chapter=Ontology}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;Korab-Karpowicz&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Korab-Karpowicz|first=W. J.|title=Heidegger, Martin|url=https://iep.utm.edu/heidegge/|website=Internet Encyclopedia of Philosophy}}&lt;/ref&gt; (Vidi [[wiktionary:reification|reifikacija]] )

=== Mogućnost ===
( {{Njem.|Möglichkeit}}  )

Möglichkeit je pojam korišten samo jednom u određenom izdanju 'Bitka i vremena'. Čini se da u tekstu taj pojam označava &quot;mogućnost čija je vjerojatnost veća od nula&quot;. Barem, kad bi se koristila u kontekstu, ovo je jedina uvjerljiva definicija.

=== Prisutno pri ruci ===
( {{Njem.|Vorhanden, vorhandenheit}}  )

S onim što je '''prisutno pri ruci''' imamo (za razliku od &quot;spremnog u ruci&quot;) stav poput znanstvenika ili teoretičara, da samo gledamo ili promatramo nešto. U viđenju entiteta kao prisutnog, promatrač se bavi samo golim činjenicama stvari ili koncepta, onako kako su prisutni i kako bi teoretizirao o tome. Ovaj način gledanja je nezainteresiran za važnost koju bi entitet mogao imati za ''Dasein'', entitetovu povijest ili korisnost. Ovaj stav se često opisuje kao postojanje u neutralnom prostoru bez nekog posebnog raspoloženja ili subjektivnosti. Međutim, za Heideggera postojanje nije potpuno nezainteresirano ili neutralno. Ima raspoloženje i dio je metafizike prisutnosti koja nastoji sve sniziti. Svojim spisima Heidegger nastoji ostvariti {{Jezik|de|Destruktion}} (vidi gore) ove metafizike prisutnosti.

'Prisutno pri ruci' nije način na koji se stvari u svijetu obično susreću, i otkriva se samo kao manjkav ili sekundaran modus, npr. kada se čekić slomi, gubi svoju korisnost i čini se da je samo tu, prisutan pri ruci . Kada se neka stvar otkrije kao prisutna pri ruci, ona se izdvaja od bilo kojeg korisnog skupa opreme, ali ubrzo gubi ovaj način prisutnosti pri ruci i postaje nešto, na primjer, što se mora popraviti ili zamijeniti.

=== Spremno u ruci ===
( {{Njem.|Griffbereit, zuhanden, zuhandenheit}}  )

U gotovo svim slučajevima čovječanstvo je uključeno u svijet na običan, a i više uključen način, poduzimajući zadatke s ciljem postizanja nečega. Uzmimo za primjer čekić: spreman je za upotrebu; koristimo ga bez teoretiziranja. Zapravo, ako bismo na to gledali kao na nešto 'prisutno pri ruci', lako bismo mogli pogriješiti. Npr. uzmemo čekić za glavu umjesto za dršku. Tek kad se slomi ili nešto pođe po zlu, možemo vidjeti čekić kao da nam je 'prisutan pri ruci', samo leži tamo. Međutim, čak i tada možda nije u potpunosti 'prisutan pri ruci', budući da se sada pokazuje kao nešto što treba popraviti ili zbrinuti, i stoga je dio ukupne naše uključenosti. U ovom slučaju njegovo Biće može se promatrati kao nespremnost za rukovanje. Heidegger ocrtava tri načina nespremnosti za rukovanje: Uočljivo (oštećeno; npr. puklo je ožičenje svjetiljke), Nametljivo (nedostaje dio koji je potreban za funkcioniranje entiteta; npr. nalazimo da nedostaje žarulja), Tvrdoglavo (kada nam je entitet prepreka u nastavku projekta; npr. lampa mi zaklanja pogled na zaslon računala).

Važno je da ono što je 'spremno u ruci' proizlazi samo iz prethodnog stava u kojem nam je stalo do onoga što se događa i vidimo čekić u kontekstu ili svijetu opreme koja je tu &quot;kako bi&quot; učinila nešto. U tom smislu ono što je ''spremno u ruci'' je ''primordijalno'' u usporedbi s onim '''prisutnim pri ruci''' . Pojam primordijalno ovdje ne implicira nešto iskonsko/primitivno, već upućuje na Heideggerovu ideju da se Bitak može razumjeti samo kroz ono što nam je svakodnevno i &quot;blisko&quot;. Naše svakodnevno razumijevanje svijeta nužno je dio bilo koje vrste znanstvenih ili teorijskih proučavanja entiteta 'prisutnog pri ruci'. Samo proučavanjem našeg &quot;prosječno-svakodnevnog&quot; razumijevanja svijeta, kako se ono izražava u ukupnosti naših odnosa prema 'spremnim u ruci' entitetima svijeta, možemo postaviti odgovarajuće temelje za specifična znanstvena istraživanja specifičnih entiteta unutar svijeta.

Za Heideggera u ''Bitku i vremenu'' ovo ilustrira, vrlo praktično, način na koji je 'prisutno pri ruci', kao prisutno 'sada' ili prisutno u vječnosti (kao, na primjer, u vječnosti prisutni znanstveni zakon ili Platonski oblik), počelo dominirati intelektualnom mišlju, osobito od [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]] . Da bismo razumjeli pitanje [[Bitak|bitka,]] moramo paziti da ne padnemo u ovo izravnavanje, ili zaborav bića, koje je počelo nagrizati zapadnu misao od Sokrata, vidi metafiziku prisutnosti .

=== Odlučnost ===

: (njemački: ''Entschlossenheit'' )

Odlučnost se odnosi na nečiju sposobnost &quot;otvaranja&quot; vlastitog okvira inteligibilnosti/razumijevanja (tj. davanje smisla vlastitim riječima i postupcima u uvjetima svog cjelokupnog života) i sposobnost da se prihvati &quot;zov savjesti&quot;.

=== ''Seinsvergessenheit'' ===
Ovo se različito prevodi kao &quot;zaborav bića&quot; ili &quot;nesvjesnost postojanja&quot;. Usko povezan pojam je &quot;Seinsverlassenheit&quot;, preveden kao &quot;napuštanje postojanja&quot;. Heidegger je vjerovao da prožimajući nihilizam u modernom svijetu proizlazi iz ''Seinsverlassenheita.'' &lt;ref&gt;S.L. Bartky (1967) Seinsverlassenheit in the later philosophy of Heidegger, Inquiry, 10:1-4, 74-88, DOI: 10.1080/00201746708601483&lt;/ref&gt; »Ontološka razlika«, razlika između bića kao takvog (das Sein) i bića (das Seiende), temeljna je za Heideggera. Zaborav bitka koji se, prema njemu, događa u tijeku zapadne filozofije, svodi se na zaborav ove razlike. &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Heidegger, Martin &amp;#124; Internet Encyclopedia of Philosophy|url=https://iep.utm.edu/heidegge/}}&lt;/ref&gt;

=== Svatko / Oni ===

: (njemački: ''Das Man'', što znači &quot;ljudi&quot;)

Jedan od najzanimljivijih i najvažnijih 'koncepata' u ''Bitku i vremenu'' je onaj ''Das Mana'', za koji ne postoji točan engleski ni hrvatski prijevod; različiti prijevodi i komentatori koriste različite konvencije. Često se prevodi kao &quot;Oni&quot; ili &quot;Ljudi&quot; ili &quot;Bilo tko&quot;, ali točnije se prevodi kao &quot;Svatko&quot; (kao u &quot; 'svatko' treba uvijek stići na vrijeme&quot;). Jan Patočka je za koncept ''Das Man'' označio sinonimnu oznaku ''&quot;javni anonimus&quot;'' . ''Das Man'' potječe od neosobne zamjenice u jednini ''man'' ('svatko', za razliku od 'ja', ili 'ti', ili 'on', ili 'ona', ili 'oni'). I njemački ''man'' i engleski 'one' su neutralni ili neodređeni u pogledu roda i, čak, u određenom smislu, broja, iako obje riječi sugeriraju neodređenu množinu. Semantička uloga riječi ''man'' u njemačkom jeziku gotovo je identična onoj riječi ''one'' u engleskom jeziku ili riječi ''svatko'' u hrvatskom jeziku.

Heidegger se poziva na ovaj koncept ''Svakog'' u objašnjavanju neautentičnih načina postojanja, u kojima Dasein, umjesto da stvarno izabere nešto učiniti, to čini samo zato što &quot;je to ono što svatko čini&quot; ili &quot;to je ono što ljudi čine&quot;. Dakle, ''das Man'' nije ispravan ili mjerljiv entitet, već prije amorfni dio društvene stvarnosti koji učinkovito funkcionira na način na koji čini kroz ovu neopipljivost.

''Das Man'' konstituira mogućnost Daseinovog Bića, pa se tako za ''das Mana'' ne može reći da je netko određen. Umjesto toga, postojanje 'onih' poznato nam je kroz, na primjer, jezične konvencije i društvene norme. Heidegger tvrdi da &quot;oni&quot; propisuju nečije stanje uma i određuju što i kako netko 'vidi'”.

Da navedem primjere: kada se netko poziva na ono što je opće poznato, kaže se &quot;svatko izbjegava činiti tako nešto&quot;; Kada netko sjedi u automobilu ili autobusu ili čita novine, sudjeluje u svijetu 'onih'. Ovo je značajka 'Onih' kako funkcionira u društvu, autoritet koji nema poseban izvor. U ne moralnom smislu Heidegger suprotstavlja &quot;autentično ja&quot; (&quot;moje vlastito ja&quot;) s &quot;njihovim ja&quot; (&quot;moje neposjedovano ja&quot;).

Ovome srodni koncept je koncept ''apofantičke tvrdnje'' .

=== Svijet ===

: (njemački: ''Welt'' ) 
Heidegger nam daje četiri načina upotrebe pojma svijet:

:: 1. &quot;Svijet&quot; se koristi kao ontički pojam i označava sveukupnost stvari koje mogu biti 'prisutne pri ruci' unutar svijeta.

:: 2. &quot;Svijet&quot; funkcionira kao ontološki pojam i označava Bitak onih stvari koje smo upravo spomenuli. I doista, 'svijet' može postati pojam za bilo koje područje koje obuhvaća mnoštvo entiteta: na primjer, kada se govori o 'svijetu' jednog matematičara, 'svijet' označava područje mogućih objekata matematike.

:: 3. &quot;Svijet&quot; se može shvatiti u drugom ontičkom smislu—ne, međutim, kao oni entiteti koji Dasein u biti nisu i koji se mogu susresti unutar-svijeta, već prije kao ono u ''čemu'' se može reći da 'živi' činjenični Dasein kao takav '. &quot;Svijet&quot; ovdje ima predontološko egzistencijalno značenje. Ovdje opet postoje različite mogućnosti: &quot;svijet&quot; može označavati 'javni' mi-svijet ili nečije 'vlastito' najbliže (domaće) okruženje.

:: 4. Konačno, &quot;svijet&quot; označava ontološko-egzistencijalni koncept ''svjetovnosti (Weltheit'' '')'' . Svjetovnost sama po sebi može imati svoje načine bilo koje strukturne cjeline koje bilo koji posebni 'svjetovi' mogu imati u tom trenutku; ali to u sebi obuhvaća ''apriorni'' karakter svjetovnosti općenito. &lt;ref&gt;Heidegger 1962, H.64&lt;/ref&gt;

Napomena, to je treća definicija koju Heidegger obično koristi.

== Vidi također ==

* [[Hermeneutika]]
* [[Filozofija egzistencije|Egzistencijalizam]]
* [[Filozofija 20. stoljeća]]
* [[Kontinentalna filozofija]]

== Reference ==
&lt;references group=&quot;&quot; responsive=&quot;1&quot;&gt;&lt;/references&gt;

== vanjske poveznice ==

* {{Citiranje knjige|last=Dahlstrom|first=Daniel O.|url=https://books.google.com/books?id=lUtMAQAAQBAJ|title=The Heidegger Dictionary|date=7 February 2013|publisher=[[A &amp; C Black]]|isbn=978-1-847-06514-8|location=London}}
* {{Citiranje weba|last=Munday|first=Roderick|date=March 2009|title=Glossary of Terms in ''Being and Time''|url=http://www.visual-memory.co.uk/b_resources/b_and_t_glossary.html}}
&lt;nowiki&gt;
[[Kategorija:Metafizika]]
[[Kategorija:Filozofija u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Filozofska terminologija]]
[[Kategorija:Stranice s nepregledanim prijevodima]]&lt;/nowiki&gt;</text>
      <sha1>jym2i5pwkzetc7gb7zxp6zqqi5xyd5q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor sa suradnikom:Gricko 1964</title>
    <ns>3</ns>
    <id>725478</id>
    <revision>
      <id>6432876</id>
      <timestamp>2022-07-26T13:33:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>Dobrodošlica</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2901" xml:space="preserve">{{uvodni tečaj}}
'''Gricko 1964''', dobro došli na '''[[Wikipedija|Wikipediju]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]''' – slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]! Pozivamo Vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije započete 16. veljače 2003. godine.

Molimo Vas, upoznajte se s osnovnim načelima Wikipedije:
: [[Wikipedija:Pet_stupova_Wikipedije|'''Pet stupova Wikipedije''']] − što je i na čemu se temelji Wikipedija
: [[Wikipedija:Provjerljivost|'''Izvori i provjerljivost''']] − kako uspješno činiti Wikipediju boljom
: [[Wikipedija:Slike|'''Slike''']] − kakve slike smijete postavljati na Wikipediju.

Uređivanje možete vježbati na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|'''stranici za vježbanje''']]. U slučaju da Vam zatreba pomoć javite se dodijeljenom mentoru ili postavite pitanje u [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]]; odgovor će brzo stići.

Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, a komentare na [[Wikipedija:Stranice za razgovor|stranicama za razgovor]], suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] potpisujte tako da na alatnoj traci izaberete [[Slika:Signature_icon.png]] ili [[Slika:OOjs UI icon signature-ltr.svg|20px]] ili tako da napišete četiri tilde, što kod uređivanja izgleda ovako '''&lt;nowiki&gt;~~~~&lt;/nowiki&gt;'''. &lt;br&gt;
Svoju suradničku stranicu imena »[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Suradnik:Gricko 1964]]« možete uređivati po želji, u skladu s [[Wikipedija:Suradnička stranica|pravilima uređivanja suradničke stranice]]. Možete je popuniti [[Wikipedija:Suradnički okvirići|suradničkim okvirima]] i upisati nazive članaka koje ste započeli ili namjeravate stvoriti.

Molimo Vas, '''ne stavljajte [[Wikipedija:Kršenje autorskih prava|radove zaštićene autorskim pravima]]''' bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih internetskih stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili ga jednostavno dodajte [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja|ovdje]], a to obvezno napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Svi doprinosi Wikipediji pod licencijom su [http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/hr/ Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima]. Ako ne želite da se Vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete sav sadržaj sami napisati, najbolje prepričavajući sadržaj vjerodostojnih izvora, ili ćete ga prepisati iz nečeg što je u [[javno vlasništvo|javnom vlasništvu]] ili pod sličnom slobodnom licencijom, uvijek navodeći izvore.

'''If you don't speak Croatian''': This is a welcome message sent to new users of the Croatian Wikipedia.

Još jednom, dobro došli! --[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:33, 26. srpnja 2022. (CEST)</text>
      <sha1>tpwawloqyv86qi6wa25wlnydf2obf4h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor sa suradnikom:Barca1899hajduk1911</title>
    <ns>3</ns>
    <id>725479</id>
    <revision>
      <id>6432879</id>
      <timestamp>2022-07-26T13:34:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>Dobrodošlica</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2917" xml:space="preserve">{{uvodni tečaj}}
'''Barca1899hajduk1911''', dobro došli na '''[[Wikipedija|Wikipediju]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]''' – slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]! Pozivamo Vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije započete 16. veljače 2003. godine.

Molimo Vas, upoznajte se s osnovnim načelima Wikipedije:
: [[Wikipedija:Pet_stupova_Wikipedije|'''Pet stupova Wikipedije''']] − što je i na čemu se temelji Wikipedija
: [[Wikipedija:Provjerljivost|'''Izvori i provjerljivost''']] − kako uspješno činiti Wikipediju boljom
: [[Wikipedija:Slike|'''Slike''']] − kakve slike smijete postavljati na Wikipediju.

Uređivanje možete vježbati na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|'''stranici za vježbanje''']]. U slučaju da Vam zatreba pomoć javite se dodijeljenom mentoru ili postavite pitanje u [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]]; odgovor će brzo stići.

Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, a komentare na [[Wikipedija:Stranice za razgovor|stranicama za razgovor]], suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] potpisujte tako da na alatnoj traci izaberete [[Slika:Signature_icon.png]] ili [[Slika:OOjs UI icon signature-ltr.svg|20px]] ili tako da napišete četiri tilde, što kod uređivanja izgleda ovako '''&lt;nowiki&gt;~~~~&lt;/nowiki&gt;'''. &lt;br&gt;
Svoju suradničku stranicu imena »[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Suradnik:Barca1899hajduk1911]]« možete uređivati po želji, u skladu s [[Wikipedija:Suradnička stranica|pravilima uređivanja suradničke stranice]]. Možete je popuniti [[Wikipedija:Suradnički okvirići|suradničkim okvirima]] i upisati nazive članaka koje ste započeli ili namjeravate stvoriti.

Molimo Vas, '''ne stavljajte [[Wikipedija:Kršenje autorskih prava|radove zaštićene autorskim pravima]]''' bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih internetskih stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili ga jednostavno dodajte [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja|ovdje]], a to obvezno napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Svi doprinosi Wikipediji pod licencijom su [http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/hr/ Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima]. Ako ne želite da se Vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete sav sadržaj sami napisati, najbolje prepričavajući sadržaj vjerodostojnih izvora, ili ćete ga prepisati iz nečeg što je u [[javno vlasništvo|javnom vlasništvu]] ili pod sličnom slobodnom licencijom, uvijek navodeći izvore.

'''If you don't speak Croatian''': This is a welcome message sent to new users of the Croatian Wikipedia.

Još jednom, dobro došli! --[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:34, 26. srpnja 2022. (CEST)</text>
      <sha1>r4w5ryjhezbhrt9blf86kf90qaobxts</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432881</id>
      <parentid>6432879</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T13:35:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>vandalizam1</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3613" xml:space="preserve">{{uvodni tečaj}}
'''Barca1899hajduk1911''', dobro došli na '''[[Wikipedija|Wikipediju]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]''' – slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]! Pozivamo Vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije započete 16. veljače 2003. godine.

Molimo Vas, upoznajte se s osnovnim načelima Wikipedije:
: [[Wikipedija:Pet_stupova_Wikipedije|'''Pet stupova Wikipedije''']] − što je i na čemu se temelji Wikipedija
: [[Wikipedija:Provjerljivost|'''Izvori i provjerljivost''']] − kako uspješno činiti Wikipediju boljom
: [[Wikipedija:Slike|'''Slike''']] − kakve slike smijete postavljati na Wikipediju.

Uređivanje možete vježbati na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|'''stranici za vježbanje''']]. U slučaju da Vam zatreba pomoć javite se dodijeljenom mentoru ili postavite pitanje u [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]]; odgovor će brzo stići.

Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, a komentare na [[Wikipedija:Stranice za razgovor|stranicama za razgovor]], suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] potpisujte tako da na alatnoj traci izaberete [[Slika:Signature_icon.png]] ili [[Slika:OOjs UI icon signature-ltr.svg|20px]] ili tako da napišete četiri tilde, što kod uređivanja izgleda ovako '''&lt;nowiki&gt;~~~~&lt;/nowiki&gt;'''. &lt;br&gt;
Svoju suradničku stranicu imena »[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Suradnik:Barca1899hajduk1911]]« možete uređivati po želji, u skladu s [[Wikipedija:Suradnička stranica|pravilima uređivanja suradničke stranice]]. Možete je popuniti [[Wikipedija:Suradnički okvirići|suradničkim okvirima]] i upisati nazive članaka koje ste započeli ili namjeravate stvoriti.

Molimo Vas, '''ne stavljajte [[Wikipedija:Kršenje autorskih prava|radove zaštićene autorskim pravima]]''' bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih internetskih stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili ga jednostavno dodajte [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja|ovdje]], a to obvezno napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Svi doprinosi Wikipediji pod licencijom su [http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/hr/ Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima]. Ako ne želite da se Vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete sav sadržaj sami napisati, najbolje prepričavajući sadržaj vjerodostojnih izvora, ili ćete ga prepisati iz nečeg što je u [[javno vlasništvo|javnom vlasništvu]] ili pod sličnom slobodnom licencijom, uvijek navodeći izvore.

'''If you don't speak Croatian''': This is a welcome message sent to new users of the Croatian Wikipedia.

Još jednom, dobro došli! --[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:34, 26. srpnja 2022. (CEST)

== Vandalizam ==
[[slika:Information.svg|25px]] Dobro došli na Wikipediju. Iako su svi dobrodošli činiti konstruktivne doprinose na Wikipediji, vaša nedavna izmjena{{#if:|&amp;nbsp;u članku [[:{{{1}}}]]}} nije izgledala konstruktivnom i zbog toga je uklonjena. Ako želite, možete testirati na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|stranici za vježbanje]] i pogledati [[Wikipedija:Uvodni tečaj|uvodni tečaj]] za više informacija o uređivanju na [[Wikipedija|Wikipediji]]. {{#if:|{{{2}}}|Hvala na razumijevanju.}}&lt;!-- predložak:NS-vandalizam1 --&gt;--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:34, 26. srpnja 2022. (CEST)</text>
      <sha1>mo6vmrum63nova0v3n9husxfbmbun28</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor sa suradnikom:HRCuriousCat</title>
    <ns>3</ns>
    <id>725480</id>
    <revision>
      <id>6432893</id>
      <timestamp>2022-07-26T14:11:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulkas Astaldo</username>
        <id>38717</id>
      </contributor>
      <comment>Dobrodošlica</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2903" xml:space="preserve">{{uvodni tečaj}}
'''HRCuriousCat''', dobro došli na '''[[Wikipedija|Wikipediju]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]''' – slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]! Pozivamo Vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije započete 16. veljače 2003. godine.

Molimo Vas, upoznajte se s osnovnim načelima Wikipedije:
: [[Wikipedija:Pet_stupova_Wikipedije|'''Pet stupova Wikipedije''']] − što je i na čemu se temelji Wikipedija
: [[Wikipedija:Provjerljivost|'''Izvori i provjerljivost''']] − kako uspješno činiti Wikipediju boljom
: [[Wikipedija:Slike|'''Slike''']] − kakve slike smijete postavljati na Wikipediju.

Uređivanje možete vježbati na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|'''stranici za vježbanje''']]. U slučaju da Vam zatreba pomoć javite se dodijeljenom mentoru ili postavite pitanje u [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]]; odgovor će brzo stići.

Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, a komentare na [[Wikipedija:Stranice za razgovor|stranicama za razgovor]], suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] potpisujte tako da na alatnoj traci izaberete [[Slika:Signature_icon.png]] ili [[Slika:OOjs UI icon signature-ltr.svg|20px]] ili tako da napišete četiri tilde, što kod uređivanja izgleda ovako '''&lt;nowiki&gt;~~~~&lt;/nowiki&gt;'''. &lt;br&gt;
Svoju suradničku stranicu imena »[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Suradnik:HRCuriousCat]]« možete uređivati po želji, u skladu s [[Wikipedija:Suradnička stranica|pravilima uređivanja suradničke stranice]]. Možete je popuniti [[Wikipedija:Suradnički okvirići|suradničkim okvirima]] i upisati nazive članaka koje ste započeli ili namjeravate stvoriti.

Molimo Vas, '''ne stavljajte [[Wikipedija:Kršenje autorskih prava|radove zaštićene autorskim pravima]]''' bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih internetskih stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili ga jednostavno dodajte [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja|ovdje]], a to obvezno napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Svi doprinosi Wikipediji pod licencijom su [http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/hr/ Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima]. Ako ne želite da se Vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete sav sadržaj sami napisati, najbolje prepričavajući sadržaj vjerodostojnih izvora, ili ćete ga prepisati iz nečeg što je u [[javno vlasništvo|javnom vlasništvu]] ili pod sličnom slobodnom licencijom, uvijek navodeći izvore.

'''If you don't speak Croatian''': This is a welcome message sent to new users of the Croatian Wikipedia.

Još jednom, dobro došli! --[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:11, 26. srpnja 2022. (CEST)</text>
      <sha1>pychb8thnglogxzupvi2o28y89k41l5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Anisocampium</title>
    <ns>0</ns>
    <id>725481</id>
    <revision>
      <id>6432910</id>
      <timestamp>2022-07-26T15:26:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja         =lightgreen | naziv        =''Anisocampium'' | slika        = | slika_širina = 200px | slika_opis   = | status       = | regnum       =[[Plantae]] | divisio      =[[Pteridophyta]] | classis      =[[Polypodiopsida]] | ordo         =[[Polypodiales]] | familia      =[[Athyriaceae]] | genus        ='''''Anisocampium''''' | genus_autorstvo =&lt;small&gt;C.Presl&lt;/small&gt; | species      = | subspecies   = | dvoime...«.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1539" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =''Anisocampium''
| slika        =
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Pteridophyta]]
| classis      =[[Polypodiopsida]]
| ordo         =[[Polypodiales]]
| familia      =[[Athyriaceae]]
| genus        ='''''Anisocampium'''''
| genus_autorstvo =&lt;small&gt;C.Presl&lt;/small&gt;
| species      =
| subspecies   =
| dvoimeno     =
| dvoimeno_autorstvo =
| karta_raspon =
}}
'''''Anisocampium''''', rod [[Papratnice|papratnica]], dio porodice ''[[Athyriaceae]]''; 4 vrste i 1 hibrid.

Rod je raširen po [[Istočna Azija|istočnoj Aziji]], južnoj [[Himalaja|Himalaji]], Indokini, jedna vrsta na [[Šri Lanka|Šri Lanki]] i [[Malezija (biogeografska regija)|Maleziji]]&lt;ref&gt;[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-258 World Plants (Complete List)] pristupljeno 25. srpnja 2022&lt;/ref&gt;

== Vrste ==
# ''[[Anisocampium cumingianum]]'' &lt;small&gt;C.Presl&lt;/small&gt;
# ''[[Anisocampium cuspidatum]]'' &lt;small&gt;(Mett. ex Bedd.) Y.C.Liu, W.L.Chiou &amp; M.Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Anisocampium niponicum]]'' &lt;small&gt;(Mett.) Yea C.Liu, W.L.Chiou &amp; M.Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Anisocampium sheareri]]'' &lt;small&gt;(Baker) Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Anisocampium ×saitoanum]]'' &lt;small&gt;(Sugim.) M.Kato&lt;/small&gt;

== Sinonimi ==
* ''Kuniwatsukia'' &lt;small&gt;Pic.Serm.&lt;/small&gt;
* ''Microchlaena'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
{{commonscat|Anisocampium}}
{{wikispecies|Anisocampium}}

== Izvori ==
{{izvori|30em}}
[[Kategorija:Athyriaceae]]</text>
      <sha1>j3mobm77lm7zcbu30wm3ayu28zrh43b</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432918</id>
      <parentid>6432910</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T15:29:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1539" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =''Anisocampium''
| slika        =
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Pteridophyta]]
| classis      =[[Polypodiopsida]]
| ordo         =[[Polypodiales]]
| familia      =[[Athyriaceae]]
| genus        ='''''Anisocampium'''''
| genus_autorstvo =&lt;small&gt;C.Presl&lt;/small&gt;
| species      =
| subspecies   =
| dvoimeno     =
| dvoimeno_autorstvo =
| karta_raspon =
}}
'''''Anisocampium''''', rod [[Papratnice|papratnica]], dio porodice ''[[Athyriaceae]]''; 4 vrste i 1 hibrid.

Rod je raširen po [[Istočna Azija|istočnoj Aziji]], južnoj [[Himalaja|Himalaji]], Indokini, jedna vrsta na [[Šri Lanka|Šri Lanki]] i [[Malezija (biogeografska regija)|Maleziji]]&lt;ref&gt;[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-258 World Plants (Complete List)] pristupljeno 26. srpnja 2022&lt;/ref&gt;

== Vrste ==
# ''[[Anisocampium cumingianum]]'' &lt;small&gt;C.Presl&lt;/small&gt;
# ''[[Anisocampium cuspidatum]]'' &lt;small&gt;(Mett. ex Bedd.) Y.C.Liu, W.L.Chiou &amp; M.Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Anisocampium niponicum]]'' &lt;small&gt;(Mett.) Yea C.Liu, W.L.Chiou &amp; M.Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Anisocampium sheareri]]'' &lt;small&gt;(Baker) Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Anisocampium ×saitoanum]]'' &lt;small&gt;(Sugim.) M.Kato&lt;/small&gt;

== Sinonimi ==
* ''Kuniwatsukia'' &lt;small&gt;Pic.Serm.&lt;/small&gt;
* ''Microchlaena'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
{{commonscat|Anisocampium}}
{{wikispecies|Anisocampium}}

== Izvori ==
{{izvori|30em}}
[[Kategorija:Athyriaceae]]</text>
      <sha1>4kohornmnfgucwcpdpuo5zhmcs2mdil</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Athyriaceae</title>
    <ns>14</ns>
    <id>725482</id>
    <revision>
      <id>6432911</id>
      <timestamp>2022-07-26T15:26:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Osladolike]]«.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" xml:space="preserve">[[Kategorija:Osladolike]]</text>
      <sha1>8dnsp8jcr2916hwndtylgmp4itirkur</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cornopteris</title>
    <ns>0</ns>
    <id>725483</id>
    <revision>
      <id>6432927</id>
      <timestamp>2022-07-26T15:43:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja         =lightgreen | naziv        =''Cornopteris'' | slika        = | slika_širina = 200px | slika_opis   = | status       = | regnum       =[[Plantae]] | divisio      =[[Pteridophyta]] | classis      =[[Polypodiopsida]] | ordo         =[[Polypodiales]] | familia      =[[Athyriaceae]] | genus        ='''''Cornopteris''''' | genus_autorstvo =&lt;small&gt;Nakai&lt;/small&gt; | species      = | subspecies   = | dvoimeno...«.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2212" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =''Cornopteris''
| slika        =
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Pteridophyta]]
| classis      =[[Polypodiopsida]]
| ordo         =[[Polypodiales]]
| familia      =[[Athyriaceae]]
| genus        ='''''Cornopteris'''''
| genus_autorstvo =&lt;small&gt;Nakai&lt;/small&gt;
| species      =
| subspecies   =
| dvoimeno     =
| dvoimeno_autorstvo =
| karta_raspon =
}}
'''''Cornopteris''''', rod [[Papratnice|papratnica]], dio porodice ''[[Athyriaceae]]''; 4 vrste i 1 hibrid.

Rod je raširen po [[Istočna Azija|Istočnoj]] i sjevernoj tropskoj [[Azija|Aziji]] i [[Kina|Kini]]. Na popisu je 14 vrsta i jedan hibrid&lt;ref&gt;[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-259 World Plants (Complete List)] pristupljeno 26. srpnja 2022&lt;/ref&gt;

Fraser-Jenkins et al. (2018) iznijeli su jak argument za držanje roda odvojenim od roda ''[[Athyrium]]'', a potkrijepljeno je molekularnim rezultatima (Wei et al. 2017.)
== Vrste ==
# ''[[Cornopteris approximata]]'' &lt;small&gt;W. M. Chu&lt;/small&gt;
# ''[[Cornopteris atroviridis]]'' &lt;small&gt;(Alderw.) M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Cornopteris badia]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Cornopteris banajaoensis]]'' &lt;small&gt;(C. Chr.) K. Iwats. &amp; M. G. Price&lt;/small&gt;
# ''[[Cornopteris christenseniana]]'' &lt;small&gt;Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Cornopteris crenulatoserrulata]]'' &lt;small&gt;(Makino) Nakai&lt;/small&gt;
# ''[[Cornopteris decurrentialata]]'' &lt;small&gt;(Hook.) Nakai&lt;/small&gt;
# ''[[Cornopteris major]]'' &lt;small&gt;W. M. Chu&lt;/small&gt;
# ''[[Cornopteris masachikana]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Cornopteris omeiensis]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Cornopteris opaca]]'' &lt;small&gt;(D. Don) Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Cornopteris philippinensis]]'' &lt;small&gt;M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Cornopteris pseudofluvialis]]'' &lt;small&gt;Ching &amp; W. M. Chu&lt;/small&gt;
# ''[[Cornopteris seramensis]]'' &lt;small&gt;M. Kato&lt;/small&gt;
# ''[[Cornopteris × undulatipinnula]]'' &lt;small&gt;(Seriz.) Nakaike&lt;/small&gt;
 
== Sinonimi ==
* ''Athyrium subgen.Cornopteris'' &lt;small&gt;(Nakai) Seriz.&lt;/small&gt;
{{commonscat|Cornopteris}}
{{wikispecies|Cornopteris}}

== Izvori ==
{{izvori|30em}}
[[Kategorija:Athyriaceae]]</text>
      <sha1>mas4mxusrkkmdpn0ulpntgz3uzy4afg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pseudathyrium</title>
    <ns>0</ns>
    <id>725484</id>
    <revision>
      <id>6432948</id>
      <timestamp>2022-07-26T16:53:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja         =lightgreen | naziv        =''Pseudathyrium'' | slika        = | slika_širina = 200px | slika_opis   = | status       = | regnum       =[[Plantae]] | divisio      =[[Pteridophyta]] | classis      =[[Polypodiopsida]] | ordo         =[[Polypodiales]] | familia      =[[Athyriaceae]] | genus        ='''''Pseudathyrium''''' | genus_autorstvo = | species      = | subspecies   = | dvoimeno     = | dvoimeno_...«.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1421" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =''Pseudathyrium''
| slika        =
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Pteridophyta]]
| classis      =[[Polypodiopsida]]
| ordo         =[[Polypodiales]]
| familia      =[[Athyriaceae]]
| genus        ='''''Pseudathyrium'''''
| genus_autorstvo =
| species      =
| subspecies   =
| dvoimeno     =
| dvoimeno_autorstvo =
| karta_raspon =
}}
'''''Pseudathyrium''''', rod [[Papratnice|papratnica]], dio porodice ''[[Athyriaceae]]''. Pripadaju mu dvije vrste iz Europe i zapadne Azije. Odvajanje od roda ''[[Athyrium]]'' potkrijepljeno je molekularnim rezultatima (Wei et al. 2017.)&lt;ref&gt;[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-260 World Plants (Complete List)] pristupljeno 26. srpnja 2022&lt;/ref&gt;

U Hrvatskoj raste [[alpska bujadika|alpska]] ili [[obična bujadika]] (''[[Pseudathyrium alpestre|P. alpestre]]'', sin. ''[[Athyrium distentifolium]]'')&lt;ref&gt;[https://hirc.botanic.hr/fcd/DetaljiFrame.aspx?IdVrste=246&amp;taxon=Athyrium+distentifolium+Opiz FCD] pristupljeno 26. srpnja 2022&lt;/ref&gt;
== Vrste ==
# ''[[Pseudathyrium alpestre]]'' &lt;small&gt;(Hoppe) Newman&lt;/small&gt;
# ''[[Pseudathyrium flexile]]'' &lt;small&gt;Newman&lt;/small&gt;; škotski endem

{{commonscat|Pseudathyrium}}
{{wikispecies|Pseudathyrium}}

== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Athyriaceae]]</text>
      <sha1>7lyptacft5tx7mvhgspau96at9lj65a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>×Schnellerathyrium</title>
    <ns>0</ns>
    <id>725485</id>
    <revision>
      <id>6432953</id>
      <timestamp>2022-07-26T17:03:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja         =lightgreen | naziv        =''×Schnellerathyrium'' | slika        = | slika_širina = 200px | slika_opis   = | status       = | regnum       =[[Plantae]] | divisio      =[[Pteridophyta]] | classis      =[[Polypodiopsida]] | ordo         =[[Polypodiales]] | familia      =[[Athyriaceae]] | genus        ='''''×Schnellerathyrium''''' | genus_autorstvo =&lt;small&gt;Hong M.Liu, Schuettp. &amp; H.Schneid.&lt;/small&gt; |...«.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1450" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =''×Schnellerathyrium''
| slika        =
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Pteridophyta]]
| classis      =[[Polypodiopsida]]
| ordo         =[[Polypodiales]]
| familia      =[[Athyriaceae]]
| genus        ='''''×Schnellerathyrium'''''
| genus_autorstvo =&lt;small&gt;Hong M.Liu, Schuettp. &amp; H.Schneid.&lt;/small&gt;
| species      =''xS. ×reichsteinii'' 
| subspecies   =
| dvoimeno     =''xSchnellerathyrium ×reichsteinii''
| dvoimeno_autorstvo =(Schneller &amp; Rasbach) Hong M.Liu, Schuettp. &amp; H.Schneid.
| karta_raspon =
}}
'''''xSchnellerathyrium''''', hibridni rod [[Papratnice|papratnica]], dio porodice ''[[Athyriaceae]]''. Jedina vrsta je ''xS. ×reichsteinii'' iz  [[Njemačka|Njemačke]], [[Švicarska|Švicarske]] i europske [[Rusija|Rusije]]&lt;ref&gt;[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-260 World Plants (Complete List)] pristupljeno 26. srpnja 2022&lt;/ref&gt;

Rod je opisan 2020.
== Sinonimi ==
* ''Athyrium ×reichsteinii'' &lt;small&gt;Schneller &amp; Rasbach&lt;/small&gt;
* ''Athyrium ×reichsteinii ssp. microderris'' &lt;small&gt;Rasbach, Reichst. &amp; Schneller&lt;/small&gt;
* ''Athyrium ×reichsteinii ssp. praetermissum'' &lt;small&gt;Rasbach, Reichst. &amp; Schneller&lt;/small&gt;

{{commonscat|× Schnellerathyrium}}
{{wikispecies|× Schnellerathyrium}}

== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Athyriaceae]]</text>
      <sha1>ko2x2s53jnptpqkn3hnjofu8cx6ygah</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432955</id>
      <parentid>6432953</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T17:04:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1450" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =''×Schnellerathyrium''
| slika        =
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Pteridophyta]]
| classis      =[[Polypodiopsida]]
| ordo         =[[Polypodiales]]
| familia      =[[Athyriaceae]]
| genus        ='''''×Schnellerathyrium'''''
| genus_autorstvo =&lt;small&gt;Hong M.Liu, Schuettp. &amp; H.Schneid.&lt;/small&gt;
| species      =''xS. ×reichsteinii'' 
| subspecies   =
| dvoimeno     =''xSchnellerathyrium ×reichsteinii''
| dvoimeno_autorstvo =(Schneller &amp; Rasbach) Hong M.Liu, Schuettp. &amp; H.Schneid.
| karta_raspon =
}}
'''''xSchnellerathyrium''''', hibridni rod [[Papratnice|papratnica]], dio porodice ''[[Athyriaceae]]''. Jedina vrsta je ''xS. ×reichsteinii'' iz  [[Njemačka|Njemačke]], [[Švicarska|Švicarske]] i europske [[Rusija|Rusije]]&lt;ref&gt;[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-261 World Plants (Complete List)] pristupljeno 26. srpnja 2022&lt;/ref&gt;

Rod je opisan 2020.
== Sinonimi ==
* ''Athyrium ×reichsteinii'' &lt;small&gt;Schneller &amp; Rasbach&lt;/small&gt;
* ''Athyrium ×reichsteinii ssp. microderris'' &lt;small&gt;Rasbach, Reichst. &amp; Schneller&lt;/small&gt;
* ''Athyrium ×reichsteinii ssp. praetermissum'' &lt;small&gt;Rasbach, Reichst. &amp; Schneller&lt;/small&gt;

{{commonscat|× Schnellerathyrium}}
{{wikispecies|× Schnellerathyrium}}

== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Athyriaceae]]</text>
      <sha1>ioksl4bl255jvmj21ktxtd5yv23rnnm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ephemeropteris</title>
    <ns>0</ns>
    <id>725486</id>
    <revision>
      <id>6432966</id>
      <timestamp>2022-07-26T18:17:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja         =lightgreen | naziv        =''Ephemeropteris'' | slika        = | slika_širina = 200px | slika_opis   = | status       = | regnum       =[[Plantae]] | divisio      =[[Pteridophyta]] | classis      =[[Polypodiopsida]] | ordo         =[[Polypodiales]] | familia      =[[Athyriaceae]] | genus        ='''''Ephemeropteris''''' | genus_autorstvo =&lt;small&gt;R.C.Moran &amp; Sundue&lt;/small&gt; | species      = | subspeci...«.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1294" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =''Ephemeropteris''
| slika        =
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Pteridophyta]]
| classis      =[[Polypodiopsida]]
| ordo         =[[Polypodiales]]
| familia      =[[Athyriaceae]]
| genus        ='''''Ephemeropteris'''''
| genus_autorstvo =&lt;small&gt;R.C.Moran &amp; Sundue&lt;/small&gt;
| species      =
| subspecies   =
| dvoimeno     =
| dvoimeno_autorstvo =
| karta_raspon =
}}
'''''Ephemeropteris''''', rod [[Papratnice|papratnica]], dio porodice ''[[Athyriaceae]]''. raširen je od  [[Meksiko|Meksika]] preko [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]] na jug do [[Venezuela|Venezuele]] i [[Ekvador]]a. jedna je meksički endem.&lt;ref&gt;[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-262 World Plants (Complete List)] pristupljeno 26. srpnja 2022&lt;/ref&gt;

Rod je opisan [[2019.]]
== Vrste ==
# ''[[Ephemeropteris palmensis]]'' &lt;small&gt;(Christ) R.C.Moran &amp; Sundue&lt;/small&gt;
# ''[[Ephemeropteris skinneri]]'' &lt;small&gt;(Baker) R.C.Moran &amp; Sundue&lt;/small&gt;
# ''[[Ephemeropteris tejeroi]]'' &lt;small&gt;(Mickel) R.C.Moran &amp; Sundue&lt;/small&gt;

{{commonscat|Ephemeropteris}}
{{wikispecies|Ephemeropteris}}

== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Athyriaceae]]</text>
      <sha1>ohm3bgq9ofn28bwwv0b7jobukuabznp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bujadika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>725487</id>
    <revision>
      <id>6432969</id>
      <timestamp>2022-07-26T18:39:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja         =lightgreen | naziv        =''Bujadika'' | slika        =Starr-111003-0506-Athyrium microphyllum-habit-Waikamoi Flume Rd-Maui (25118220695).jpg | slika_širina = 200px | slika_opis   =''Athyrium microphyllum'' | status       = | regnum       =[[Plantae]] | divisio      =[[Pteridophyta]] | classis      =[[Polypodiopsida]] | ordo         =[[Polypodiales]] | familia      =[[Athyriaceae]] | genus        =...«.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13296" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =''Bujadika''
| slika        =Starr-111003-0506-Athyrium microphyllum-habit-Waikamoi Flume Rd-Maui (25118220695).jpg
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =''Athyrium microphyllum''
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Pteridophyta]]
| classis      =[[Polypodiopsida]]
| ordo         =[[Polypodiales]]
| familia      =[[Athyriaceae]]
| genus        ='''''Athyrium'''''
| genus_autorstvo =&lt;small&gt;Roth&lt;/small&gt;
| species      =
| subspecies   =
| dvoimeno     =
| dvoimeno_autorstvo =
| karta_raspon =
}}
'''''Bujadika''''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Athyrium''), rod [[Papratnice|papratnica]], dio porodice ''[[Athyriaceae]]''. Raširen je diljem svijeta, najviše po sjevernoj hemisferi, mnoge u [[Kina|Kini]] (preko 100), nekoliko u tropskoj [[Afrika|Africi]] i [[Madagaskar]]u, i nešto u [[Novi svijet|Novom svijetu]]&lt;ref&gt;[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-262 World Plants (Complete List)] pristupljeno 26. srpnja 2022&lt;/ref&gt;. U Hrvatskoj raste [[ženska bujadika]] (''[[Athyrium filix-femina|A. filix-femina]]'')&lt;ref&gt;[https://hirc.botanic.hr/fcd/DetaljiFrame.aspx?IdVrste=259&amp;taxon=Athyrium+filix-femina+(L.)+Roth FCD] pristupljeno 26. srpnja 2022&lt;/ref&gt;, dok je [[obična bujadika]] svrstana u rod ''[[Pseudathyrium]]''

Rod je opisan [[1790.]]
== Vrste ==
{{div col|cols=3}}
# species: Athyrium aberrans &lt;small&gt;Liang Zhang &amp; Li Bing Zhang&lt;/small&gt;
# species: Athyrium acutipinnulum &lt;small&gt;Kodama ex Nakai&lt;/small&gt;
# species: Athyrium adpressum &lt;small&gt;Ching &amp; W. M. Chu&lt;/small&gt;
# species: Athyrium americanum &lt;small&gt;(Butters) Maxon&lt;/small&gt;
# species: Athyrium ammifolium &lt;small&gt;(Mett.) C. Chr.&lt;/small&gt;
# species: Athyrium amoenum &lt;small&gt;C. Chr.&lt;/small&gt;
# species: Athyrium anisopterum &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# species: Athyrium annae &lt;small&gt;Kornas&lt;/small&gt;
# species: Athyrium appendiculiferum &lt;small&gt;Alderw.&lt;/small&gt;
# species: Athyrium araiostegioides &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# species: Athyrium archboldii &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# species: Athyrium arcuatum &lt;small&gt;Liebm.&lt;/small&gt;
# species: Athyrium arisanense &lt;small&gt;(Hayata) Tagawa&lt;/small&gt;
# species: Athyrium asplenioides &lt;small&gt;(Michx.) Desv.&lt;/small&gt;
# species: Athyrium atkinsonii &lt;small&gt;Bedd.&lt;/small&gt;
# species: Athyrium atratum &lt;small&gt;Bedd.&lt;/small&gt;
# species: Athyrium attenuatum &lt;small&gt;(C. B. Clarke) Tagawa&lt;/small&gt;
# species: Athyrium austroorientale &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# species: Athyrium baoxingense &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# species: Athyrium bipinnatum &lt;small&gt;K. Hori&lt;/small&gt;
# species: Athyrium biserrulatum &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# species: Athyrium bomicola &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# species: Athyrium bourgeaui &lt;small&gt;E. Fourn.&lt;/small&gt;
# species: Athyrium brevifrons &lt;small&gt;Nakai ex Kitag.&lt;/small&gt;
# species: Athyrium brevistipes &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# species: Athyrium caudatum &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# species: Athyrium caudiforme &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# species: Athyrium chingianum &lt;small&gt;X.C.Zhang ex Z.R.Wang &amp; X.C.Zhang&lt;/small&gt;
# species: Athyrium christensenii &lt;small&gt;Tardieu&lt;/small&gt;
# species: Athyrium chungtienense &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# species: Athyrium clarkei &lt;small&gt;Bedd.&lt;/small&gt;
# species: Athyrium clemensiae &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# species: Athyrium clivicola &lt;small&gt;Tagawa&lt;/small&gt;
# species: Athyrium contingens &lt;small&gt;Ching &amp; S. K. Wu&lt;/small&gt;
# species: Athyrium costulalisorum &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# species: Athyrium crassicaule &lt;small&gt;J. P. Roux&lt;/small&gt;
# species: Athyrium crassipes &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# species: Athyrium criticum &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# species: Athyrium cryptogrammoides &lt;small&gt;Hayata&lt;/small&gt;
# species: Athyrium davidii &lt;small&gt;(Franch.) Christ&lt;/small&gt;
# species: Athyrium daxianglingense &lt;small&gt;Ching &amp; H. S. Kung&lt;/small&gt;
# species: Athyrium decorum &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# species: Athyrium delavayi &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# species: Athyrium delicatulum &lt;small&gt;Ching &amp; S.K.Wu&lt;/small&gt;
# species: Athyrium deltoidofrons &lt;small&gt;Makino&lt;/small&gt;
# species: Athyrium dentilobum &lt;small&gt;Ching &amp; S.K.Wu&lt;/small&gt;
# species: Athyrium devolii &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# species: Athyrium dissitifolium &lt;small&gt;(Baker) C. Chr.&lt;/small&gt;
# species: Athyrium distans &lt;small&gt;(D. Don) T. Moore&lt;/small&gt;
# species: Athyrium dombeyi &lt;small&gt;Desv.&lt;/small&gt;
# species: Athyrium drepanopterum &lt;small&gt;(Kunze) A. Braun ex Milde&lt;/small&gt;
# species: Athyrium dubium &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# species: Athyrium eburneum &lt;small&gt;(J.Sm. ex Mett.) J.Sm.&lt;/small&gt;
# species: Athyrium elmeri &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# species: Athyrium elongatum &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# species: Athyrium emeicola &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# species: Athyrium epirachis &lt;small&gt;(Christ) Ching&lt;/small&gt;
# species: Athyrium erythropodum &lt;small&gt;Hayata&lt;/small&gt;
# species: Athyrium falcatum &lt;small&gt;Bedd.&lt;/small&gt;
# species: Athyrium fallaciosum &lt;small&gt;Milde&lt;/small&gt;
# species: Athyrium fangii &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# species: Athyrium ferulaceum &lt;small&gt;(T. Moore ex Hook.) Christ&lt;/small&gt;
# species: Athyrium filix-femina &lt;small&gt;(L.) Roth&lt;/small&gt;
# species: Athyrium fimbriatum &lt;small&gt;Wall. ex T.Moore&lt;/small&gt;
# species: Athyrium flabellulatum (C. B. Clarke) Tardieu
# species: Athyrium foliolosum &lt;small&gt;(Wall.) T.Moore ex Sm.&lt;/small&gt;
# species: Athyrium glandulosum &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# species: Athyrium guangnanense &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# species: Athyrium gymnogrammoides &lt;small&gt;(Klotzsch ex Mett.) Bedd.&lt;/small&gt;
# species: Athyrium hahasimense &lt;small&gt;Nakai&lt;/small&gt;
# species: Athyrium hainanense &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# species: Athyrium hakonense &lt;small&gt;(Makino) Ohwi&lt;/small&gt;
# species: Athyrium haleakalae &lt;small&gt;K.R.Wood &amp; W.L.Wagner&lt;/small&gt;
# species: Athyrium himalaicum &lt;small&gt;Ching ex Mehra &amp; Bir&lt;/small&gt;
# species: Athyrium hirtirachis &lt;small&gt;Ching &amp; Y.P.Hsu&lt;/small&gt;
# species: Athyrium hohenackerianum &lt;small&gt;(Kunze) T. Moore&lt;/small&gt;
# species: Athyrium infrapuberulum &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# species: Athyrium interjectum &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# species: Athyrium intermixtum &lt;small&gt;Ching &amp; P.S.Chui&lt;/small&gt;
# species: Athyrium iseanum &lt;small&gt;Rosenst.&lt;/small&gt;
# species: Athyrium jinshajiangense &lt;small&gt;Ching &amp; K.H.Shing&lt;/small&gt;
# species: Athyrium kandelii &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# species: Athyrium kawabatae &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# species: Athyrium kenzo-satakei &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# species: Athyrium khasimontanum &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# species: Athyrium kidoanum &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# species: Athyrium kirishimaense &lt;small&gt;Tagawa&lt;/small&gt;
# species: Athyrium kuratae &lt;small&gt;Seriz.&lt;/small&gt;
# species: Athyrium kutaiense &lt;small&gt;C. Chr.&lt;/small&gt;
# species: Athyrium latinervatum &lt;small&gt;M.Kessler &amp; A.R.Sm.&lt;/small&gt;
# species: Athyrium leiopodum (Hayata) Tagawa
# species: Athyrium lewalleanum Pic. Serm.
# species: Athyrium lineare Ching
# species: Athyrium longius Ching
# species: Athyrium ludingense Z. R. Wang &amp; Li Bing Zhang
# species: Athyrium mackinnoniorum (Hope) C. Chr.
# species: Athyrium majus (Makino) Makino
# species: Athyrium maoshanense Ching &amp; P. S. Chiu
# species: Athyrium masamunei Seriz.
# species: Athyrium medium (Carmich.) T. Moore
# species: Athyrium mehrae Bir
# species: Athyrium melanolepis (Franch. &amp; Sav.) Christ
# species: Athyrium mengtzeense Hieron.
# species: Athyrium microphyllum (Sm.) Alston
# species: Athyrium micropterum Fraser-Jenk.
# species: Athyrium minimum Ching
# species: Athyrium minutum Copel.
# species: Athyrium mohillense (Fée) Tardieu
# species: Athyrium morobense Copel.
# species: Athyrium multipinnum Y. T. Hsieh &amp; Z. B. Wang
# species: Athyrium myer-dreesii Copel.
# species: Athyrium nakanoi Makino
# species: Athyrium nanyueense Ching
# species: Athyrium neglectum Seriz.
# species: Athyrium nephrodioides (Baker) Christ
# species: Athyrium newtonii (Baker) Diels
# species: Athyrium nikkoense Makino
# species: Athyrium nitidulum (Kunze) Milde
# species: Athyrium oblitescens Kurata
# species: Athyrium obtusilimbum Ching
# species: Athyrium omeiense Ching
# species: Athyrium oosorum (Baker) Christ
# species: Athyrium oppositipennum Hayata
# species: Athyrium otophorum (Miq.) Koidz.
# species: Athyrium pachyphyllum Ching
# species: Athyrium palustre Seriz.
# species: Athyrium parasnathense (C. B. Clarke) Ching ex Mehra &amp; Bir
# species: Athyrium pectinatum (Wall. ex Hope) C. Presl
# species: Athyrium pinetorum Tagawa
# species: Athyrium pitcairnense Copel.
# species: Athyrium praetermissum Sledge
# species: Athyrium pubicostatum Ching &amp; Z. Y. Liu
# species: Athyrium pulcherrimum Copel.
# species: Athyrium puncticaule (Blume) T. Moore
# species: Athyrium pygmaei-silvae Kurata
# species: Athyrium regulare Koidz.
# species: Athyrium repens (Ching) Fraser-Jenk.
# species: Athyrium rhachidosorum (Hand.-Mazz.) Ching
# species: Athyrium rondoense Verdc.
# species: Athyrium roseum Christ
# species: Athyrium rubripes (Kom.) Kom.
# species: Athyrium ruilicolum W. M. Chu
# species: Athyrium rupicola (Hope) C. Chr.
# species: Athyrium sarasinorum Christ
# species: Athyrium satowii H. Itô
# species: Athyrium scandicinum (Willd.) C. Presl
# species: Athyrium schimperi Moug. ex Fée
# species: Athyrium schizochlamys (Ching) K. Iwats., H. Ohba &amp; S. B. Malla
# species: Athyrium sericellum Ching
# species: Athyrium sessilipinnum X. C. Zhang &amp; R. Wei
# species: Athyrium setiferum C. Chr.
# species: Athyrium setuligerum Kurata
# species: Athyrium silvicola Tagawa
# species: Athyrium sinense Rupr.
# species: Athyrium sohayakiense Nakaike
# species: Athyrium solenopteris (Kunze) T. Moore
# species: Athyrium spinescens Kurata
# species: Athyrium spinulosum (Maxim.) Milde
# species: Athyrium strigillosum (T. Moore ex Lowe) T. Moore ex Salomon
# species: Athyrium suprapuberulum Ching
# species: Athyrium tashiroi Tagawa
# species: Athyrium tenuipaleatum Copel.
# species: Athyrium tozanense (Hayata) Hayata
# species: Athyrium triangulare Alderw.
# species: Athyrium tripinnatum Tagawa
# species: Athyrium uniforme Ching
# species: Athyrium venulosum Ching
# species: Athyrium vermae Fraser-Jenk., Khullar &amp; Pangtey
# species: Athyrium vidalii (Franch. &amp; Sav.) Nakai
# species: Athyrium viridescentipes Kurata
# species: Athyrium viviparum Christ
# species: Athyrium wallichianum Ching
# species: Athyrium wangii Ching
# species: Athyrium wardii (Hook.) Makino
# species: Athyrium xichouense Y. T. Hsieh &amp; Z. R. Wang
# species: Athyrium yakumonticola Kurata
# species: Athyrium yakusimense Tagawa
# species: Athyrium yokoscense (Franch. &amp; Sav.) Christ
# species: Athyrium yuanyangense Y. T. Hsieh &amp; W. M. Chu
# species: Athyrium zayuense Z. R. Wang
# species: Athyrium zhenfengense Ching
# species: Athyrium × akiense Kurata
# species: Athyrium × amagi-pedis Kurata
# species: Athyrium × anceps Kurata
# species: Athyrium × austrojaponense Kurata
# species: Athyrium × awatae Seriz.
# species: Athyrium × bicolor Seriz.
# species: Athyrium × boreo-occidentali-indobharaticola-birianum Fraser-Jenk.
# species: Athyrium × calophyllum Sa. Kurata ex Seriz.
# species: Athyrium × cornopteroides Kurata
# species: Athyrium × decurrentiserratum K. Hori
# species: Athyrium × dixitii Fraser-Jenk.
# species: Athyrium × drepanopteroides Fraser-Jenk.
# species: Athyrium × flavosorum Seriz.
# species: Athyrium × fuscopaleaceum Kurata
# species: Athyrium × glabrescens Seriz.
# species: Athyrium × gurungae Fraser-Jenk.
# species: Athyrium × hisatsuanum Kurata
# species: Athyrium × ikutae Kurata
# species: Athyrium × inabaense Seriz.
# species: Athyrium × inouei Kurata
# species: Athyrium × kathmanduense Fraser-Jenk.
# species: Athyrium × kawabataeoides Kurata
# species: Athyrium × langtangense Fraser-Jenk.
# species: Athyrium × lobulosoimpolitum Fraser-Jenk.
# species: Athyrium × manickamii Fraser-Jenk.
# species: Athyrium × mantoniae Fraser-Jenk.
# species: Athyrium × masayukianum Kurata
# species: Athyrium × megayakusimense Kurata
# species: Athyrium × meghalaicum Fraser-Jenk.
# species: Athyrium × mentiens Kurata
# species: Athyrium × minakuchii Kurata
# species: Athyrium × neoelegans Kurata
# species: Athyrium × nepalense Fraser-Jenk.
# species: Athyrium × paludicola Sa. Kurata ex Seriz.
# species: Athyrium × petiolulatum Kurata
# species: Athyrium × pichisermollianum Fraser-Jenk.
# species: Athyrium × pokharense Fraser-Jenk.
# species: Athyrium × pseudobipinnatum K. Hori
# species: Athyrium × pseudoiseanum Kurata
# species: Athyrium × pseudopinetorum Seriz.
# species: Athyrium × pseudospinescens Seriz.
# species: Athyrium × pseudowardii Seriz.
# species: Athyrium × purpurascens (Tagawa) Kurata
# species: Athyrium × purpureipes Kurata
# species: Athyrium × quaesitum Kurata
# species: Athyrium × sanjappae Fraser-Jenk.
# species: Athyrium × satsumense Seriz.
# species: Athyrium × sefuricola Kurata
# species: Athyrium × shiibaense (Seriz.) Nakaike
# species: Athyrium × shikoku-montanum Seriz.
# species: Athyrium × simlense Fraser-Jenk.
# species: Athyrium × sledgei Fraser-Jenk.
# species: Athyrium × subchristensenianum K. Hori
# species: Athyrium × subcrassipes Seriz.
# species: Athyrium × tokashikii Kurata
# species: Athyrium × tsurutanum Kurata
# species: Athyrium × watanabei Seriz.
# species: Athyrium × yakuinsulare Kurata
{{div col end}}
{{commonscat|Athyrium}}
{{wikispecies|Athyrium}}

== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Athyriaceae]]</text>
      <sha1>h7mktmqsjn5jxtu41celon5uvqxso9o</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432976</id>
      <parentid>6432969</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T18:55:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vrste */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15201" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =''Bujadika''
| slika        =Starr-111003-0506-Athyrium microphyllum-habit-Waikamoi Flume Rd-Maui (25118220695).jpg
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =''Athyrium microphyllum''
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Pteridophyta]]
| classis      =[[Polypodiopsida]]
| ordo         =[[Polypodiales]]
| familia      =[[Athyriaceae]]
| genus        ='''''Athyrium'''''
| genus_autorstvo =&lt;small&gt;Roth&lt;/small&gt;
| species      =
| subspecies   =
| dvoimeno     =
| dvoimeno_autorstvo =
| karta_raspon =
}}
'''''Bujadika''''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Athyrium''), rod [[Papratnice|papratnica]], dio porodice ''[[Athyriaceae]]''. Raširen je diljem svijeta, najviše po sjevernoj hemisferi, mnoge u [[Kina|Kini]] (preko 100), nekoliko u tropskoj [[Afrika|Africi]] i [[Madagaskar]]u, i nešto u [[Novi svijet|Novom svijetu]]&lt;ref&gt;[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-262 World Plants (Complete List)] pristupljeno 26. srpnja 2022&lt;/ref&gt;. U Hrvatskoj raste [[ženska bujadika]] (''[[Athyrium filix-femina|A. filix-femina]]'')&lt;ref&gt;[https://hirc.botanic.hr/fcd/DetaljiFrame.aspx?IdVrste=259&amp;taxon=Athyrium+filix-femina+(L.)+Roth FCD] pristupljeno 26. srpnja 2022&lt;/ref&gt;, dok je [[obična bujadika]] svrstana u rod ''[[Pseudathyrium]]''

Rod je opisan [[1790.]]
== Vrste ==
{{div col|cols=3}}
# ''[[Athyrium aberrans]]'' &lt;small&gt;Liang Zhang &amp; Li Bing Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium acutipinnulum]]'' &lt;small&gt;Kodama ex Nakai&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium adpressum]]'' &lt;small&gt;Ching &amp; W. M. Chu&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium americanum]]'' &lt;small&gt;(Butters) Maxon&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ammifolium]]'' &lt;small&gt;(Mett.) C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium amoenum]]'' &lt;small&gt;C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium anisopterum]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium annae]]'' &lt;small&gt;Kornas&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium appendiculiferum]]'' &lt;small&gt;Alderw.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium araiostegioides]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium archboldii]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium arcuatum]]'' &lt;small&gt;Liebm.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium arisanense]]'' &lt;small&gt;(Hayata) Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium asplenioides]]'' &lt;small&gt;(Michx.) Desv.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium atkinsonii]]'' &lt;small&gt;Bedd.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium atratum]]'' &lt;small&gt;Bedd.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium attenuatum]]'' &lt;small&gt;(C. B. Clarke) Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium austroorientale]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium baoxingense]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium bipinnatum]]'' &lt;small&gt;K. Hori&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium biserrulatum]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium bomicola]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium bourgeaui]]'' &lt;small&gt;E. Fourn.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium brevifrons]]'' &lt;small&gt;Nakai ex Kitag.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium brevistipes]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium caudatum]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium caudiforme]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium chingianum]]'' &lt;small&gt;X.C.Zhang ex Z.R.Wang &amp; X.C.Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium christensenii]]'' &lt;small&gt;Tardieu&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium chungtienense]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium clarkei]]'' &lt;small&gt;Bedd.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium clemensiae]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium clivicola]]'' &lt;small&gt;Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium contingens]]'' &lt;small&gt;Ching &amp; S. K. Wu&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium costulalisorum]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium crassicaule]]'' &lt;small&gt;J. P. Roux&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium crassipes]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium criticum]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium cryptogrammoides]]'' &lt;small&gt;Hayata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium davidii]]'' &lt;small&gt;(Franch.) Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium daxianglingense]]'' &lt;small&gt;Ching &amp; H. S. Kung&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium decorum]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium delavayi]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium delicatulum]]'' &lt;small&gt;Ching &amp; S.K.Wu&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium deltoidofrons]]'' &lt;small&gt;Makino&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium dentilobum]]'' &lt;small&gt;Ching &amp; S.K.Wu&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium devolii]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium dissitifolium]]'' &lt;small&gt;(Baker) C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium distans]]'' &lt;small&gt;(D. Don) T. Moore&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium dombeyi]]'' &lt;small&gt;Desv.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium drepanopterum]]'' &lt;small&gt;(Kunze) A. Braun ex Milde&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium dubium]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium eburneum]]'' &lt;small&gt;(J.Sm. ex Mett.) J.Sm.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium elmeri]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium elongatum]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium emeicola]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium epirachis]]'' &lt;small&gt;(Christ) Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium erythropodum]]'' &lt;small&gt;Hayata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium falcatum]]'' &lt;small&gt;Bedd.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium fallaciosum]]'' &lt;small&gt;Milde&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium fangii]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ferulaceum]]'' &lt;small&gt;(T. Moore ex Hook.) Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium filix-femina]]'' &lt;small&gt;(L.) Roth&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium fimbriatum]]'' &lt;small&gt;Wall. ex T.Moore&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium flabellulatum (C. B. Clarke) Tardieu
# ''[[Athyrium foliolosum]]'' &lt;small&gt;(Wall.) T.Moore ex Sm.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium glandulosum]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium guangnanense]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium gymnogrammoides]]'' &lt;small&gt;(Klotzsch ex Mett.) Bedd.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium hahasimense]]'' &lt;small&gt;Nakai&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium hainanense]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium hakonense]]'' &lt;small&gt;(Makino) Ohwi&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium haleakalae]]'' &lt;small&gt;K.R.Wood &amp; W.L.Wagner&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium himalaicum]]'' &lt;small&gt;Ching ex Mehra &amp; Bir&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium hirtirachis]]'' &lt;small&gt;Ching &amp; Y.P.Hsu&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium hohenackerianum]]'' &lt;small&gt;(Kunze) T. Moore&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium infrapuberulum]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium interjectum]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium intermixtum]]'' &lt;small&gt;Ching &amp; P.S.Chui&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium iseanum]]'' &lt;small&gt;Rosenst.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium jinshajiangense]]'' &lt;small&gt;Ching &amp; K.H.Shing&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium kandelii]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium kawabatae]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium kenzo-satakei]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium khasimontanum]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium kidoanum]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium kirishimaense]]'' &lt;small&gt;Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium kuratae]]'' &lt;small&gt;Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium kutaiense]]'' &lt;small&gt;C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium latinervatum]]'' &lt;small&gt;M.Kessler &amp; A.R.Sm.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium leiopodum]]'' &lt;small&gt;(Hayata) Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium lewalleanum]]'' &lt;small&gt;Pic. Serm.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium lineare]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium longius]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ludingense]]'' &lt;small&gt;Z.R.Wang &amp; Li Bing Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium mackinnoniorum]]'' &lt;small&gt;(Hope) C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium majus]]'' &lt;small&gt;(Makino) Makino&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium maoshanense]]'' &lt;small&gt;Ching &amp; P. S. Chiu&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium masamunei]]'' &lt;small&gt;Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium medium]]'' &lt;small&gt;(Carmich.) T. Moore&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium mehrae]]'' &lt;small&gt;Bir&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium melanolepis]]'' &lt;small&gt;(Franch. &amp; Sav.) Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium mengtzeense]]'' &lt;small&gt;Hieron.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium microphyllum]]'' &lt;small&gt;(Sm.) Alston&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium micropterum]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium minimum]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium minutum]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium mohillense]]'' &lt;small&gt;(Fée) Tardieu&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium morobense]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium multipinnum]]'' &lt;small&gt;Y.T.Hsieh &amp; Z.B.Wang&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium myer-dreesii]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium nakanoi]]'' &lt;small&gt;Makino&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium nanyueense]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium neglectum]]'' &lt;small&gt;Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium nephrodioides]]'' &lt;small&gt;(Baker) Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium newtonii]]'' &lt;small&gt;(Baker) Diels&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium nikkoense]]'' &lt;small&gt;Makino&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium nitidulum]]'' &lt;small&gt;(Kunze) Milde&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium oblitescens]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium obtusilimbum]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium omeiense]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium oosorum]]'' &lt;small&gt;(Baker) Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium oppositipennum]]'' &lt;small&gt;Hayata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium otophorum]]'' &lt;small&gt;(Miq.) Koidz.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium pachyphyllum]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium palustre]]'' &lt;small&gt;Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium parasnathense]]'' &lt;small&gt;(C.B.Clarke) Ching ex Mehra &amp; Bir&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium pectinatum]]'' &lt;small&gt;(Wall. ex Hope) C.Presl&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium pinetorum]]'' &lt;small&gt;Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium pitcairnense]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium praetermissum]]'' &lt;small&gt;Sledge&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium pubicostatum]]'' &lt;small&gt;Ching &amp; Z.Y.Liu&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium pulcherrimum]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium puncticaule]]'' &lt;small&gt;(Blume) T. Moore&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium pygmaei-silvae]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium regulare]]'' &lt;small&gt;Koidz.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium repens]]'' &lt;small&gt;(Ching) Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium rhachidosorum]]'' &lt;small&gt;(Hand.-Mazz.) Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium rondoense]]'' &lt;small&gt;Verdc.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium roseum]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium rubripes]]'' &lt;small&gt;(Kom.) Kom.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ruilicolum]]'' &lt;small&gt;W. M. Chu&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium rupicola]]'' &lt;small&gt;(Hope) C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium sarasinorum]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium satowii]]'' &lt;small&gt;H. Itô&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium scandicinum]]'' &lt;small&gt;(Willd.) C. Presl&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium schimperi]]'' &lt;small&gt;Moug. ex Fée&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium schizochlamys]]'' &lt;small&gt;(Ching) K.Iwats., H.Ohba &amp; S.B.Malla&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium sericellum]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium sessilipinnum]]'' &lt;small&gt;X.C.Zhang &amp; R.Wei&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium setiferum]]'' &lt;small&gt;C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium setuligerum]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium silvicola]]'' &lt;small&gt;Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium sinense]]'' &lt;small&gt;Rupr.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium sohayakiense]]'' &lt;small&gt;Nakaike&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium solenopteris]]'' &lt;small&gt;(Kunze) T. Moore&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium spinescens]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium spinulosum]]'' &lt;small&gt;(Maxim.) Milde&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium strigillosum]]'' &lt;small&gt;(T.Moore ex Lowe) T.Moore ex Salomon&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium suprapuberulum]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium tashiroi]]'' &lt;small&gt;Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium tenuipaleatum]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium tozanense]]'' &lt;small&gt;(Hayata) Hayata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium triangulare]]'' &lt;small&gt;Alderw.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium tripinnatum]]'' &lt;small&gt;Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium uniforme]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium venulosum]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium vermae]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk., Khullar &amp; Pangtey&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium vidalii]]'' &lt;small&gt;(Franch. &amp; Sav.) Nakai&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium viridescentipes]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium viviparum]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium wallichianum]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium wangii]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium wardii]]'' &lt;small&gt;(Hook.) Makino&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium xichouense]]'' &lt;small&gt;Y.T.Hsieh &amp; Z.R.Wang&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium yakumonticola]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium yakusimense]]'' &lt;small&gt;Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium yokoscense]]'' &lt;small&gt;(Franch. &amp; Sav.) Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium yuanyangense]]'' &lt;small&gt;Y.T.Hsieh &amp; W.M.Chu&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium zayuense]]'' &lt;small&gt;Z. R. Wang&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium zhenfengense]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×akiense]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×amagi-pedis]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×anceps]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×austrojaponense]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×awatae]]'' &lt;small&gt;Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×bicolor]]'' &lt;small&gt;Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×boreo-occidentali-indobharaticola-birianum]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×calophyllum]]'' &lt;small&gt;Sa. Kurata ex Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×cornopteroides]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×decurrentiserratum]]'' &lt;small&gt;K. Hori&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×dixitii]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×drepanopteroides]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×flavosorum]]'' &lt;small&gt;Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×fuscopaleaceum]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×glabrescens]]'' &lt;small&gt;Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×gurungae]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×hisatsuanum]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×ikutae]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×inabaense]]'' &lt;small&gt;Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×inouei]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×kathmanduense]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×kawabataeoides]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×langtangense]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×lobulosoimpolitum]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium  manickamii]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×mantoniae]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×masayukianum]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×megayakusimense]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×meghalaicum]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×mentiens]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×minakuchii]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×neoelegans]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×nepalense]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×paludicola]]'' &lt;small&gt;Sa. Kurata ex Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×petiolulatum]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×pichisermollianum]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×pokharense]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×pseudobipinnatum]]'' &lt;small&gt;K. Hori&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×pseudoiseanum]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×pseudopinetorum]]'' &lt;small&gt;Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×pseudospinescens]]'' &lt;small&gt;Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×pseudowardii]]'' &lt;small&gt;Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×purpurascens]]'' &lt;small&gt;(Tagawa) Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×purpureipes]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×quaesitum]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×sanjappae]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×satsumense]]'' &lt;small&gt;Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×sefuricola]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×shiibaense]]'' &lt;small&gt;(Seriz.) Nakaike&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×shikoku-montanum]]'' &lt;small&gt;Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×simlense]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×sledgei]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×subchristensenianum]]'' &lt;small&gt;K. Hori&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×subcrassipes]]'' &lt;small&gt;Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×tokashikii]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×tsurutanum]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×watanabei]]'' &lt;small&gt;Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×yakuinsulare]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
{{div col end}}
{{commonscat|Athyrium}}
{{wikispecies|Athyrium}}

== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Athyriaceae]]</text>
      <sha1>rj8pfeziam81a0hgu2cjfrnv1htljjr</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432977</id>
      <parentid>6432976</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T18:57:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15251" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =''Bujadika''
| slika        =Starr-111003-0506-Athyrium microphyllum-habit-Waikamoi Flume Rd-Maui (25118220695).jpg
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =''Athyrium microphyllum''
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Pteridophyta]]
| classis      =[[Polypodiopsida]]
| ordo         =[[Polypodiales]]
| familia      =[[Athyriaceae]]
| genus        ='''''Athyrium'''''
| genus_autorstvo =&lt;small&gt;Roth&lt;/small&gt;
| species      =
| subspecies   =
| dvoimeno     =
| dvoimeno_autorstvo =
| karta_raspon =
}}
'''''Bujadika''''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Athyrium''), rod [[Papratnice|papratnica]], dio porodice ''[[Athyriaceae]]''. Raširen je diljem svijeta, najviše po sjevernoj hemisferi, mnoge u [[Kina|Kini]] (preko 100), nekoliko u tropskoj [[Afrika|Africi]] i [[Madagaskar]]u, i nešto u [[Novi svijet|Novom svijetu]]&lt;ref&gt;[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-263 World Plants (Complete List)] pristupljeno 26. srpnja 2022&lt;/ref&gt;. Na popisu je 181 vrsta i 58 hibrida. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] raste [[ženska bujadika]] (''[[Athyrium filix-femina|A. filix-femina]]'')&lt;ref&gt;[https://hirc.botanic.hr/fcd/DetaljiFrame.aspx?IdVrste=259&amp;taxon=Athyrium+filix-femina+(L.)+Roth FCD] pristupljeno 26. srpnja 2022&lt;/ref&gt;, dok je [[obična bujadika]] svrstana u rod ''[[Pseudathyrium]]''

Rod je opisan [[1790.]]
== Vrste ==
{{div col|cols=3}}
# ''[[Athyrium aberrans]]'' &lt;small&gt;Liang Zhang &amp; Li Bing Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium acutipinnulum]]'' &lt;small&gt;Kodama ex Nakai&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium adpressum]]'' &lt;small&gt;Ching &amp; W. M. Chu&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium americanum]]'' &lt;small&gt;(Butters) Maxon&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ammifolium]]'' &lt;small&gt;(Mett.) C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium amoenum]]'' &lt;small&gt;C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium anisopterum]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium annae]]'' &lt;small&gt;Kornas&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium appendiculiferum]]'' &lt;small&gt;Alderw.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium araiostegioides]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium archboldii]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium arcuatum]]'' &lt;small&gt;Liebm.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium arisanense]]'' &lt;small&gt;(Hayata) Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium asplenioides]]'' &lt;small&gt;(Michx.) Desv.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium atkinsonii]]'' &lt;small&gt;Bedd.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium atratum]]'' &lt;small&gt;Bedd.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium attenuatum]]'' &lt;small&gt;(C. B. Clarke) Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium austroorientale]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium baoxingense]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium bipinnatum]]'' &lt;small&gt;K. Hori&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium biserrulatum]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium bomicola]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium bourgeaui]]'' &lt;small&gt;E. Fourn.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium brevifrons]]'' &lt;small&gt;Nakai ex Kitag.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium brevistipes]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium caudatum]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium caudiforme]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium chingianum]]'' &lt;small&gt;X.C.Zhang ex Z.R.Wang &amp; X.C.Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium christensenii]]'' &lt;small&gt;Tardieu&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium chungtienense]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium clarkei]]'' &lt;small&gt;Bedd.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium clemensiae]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium clivicola]]'' &lt;small&gt;Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium contingens]]'' &lt;small&gt;Ching &amp; S. K. Wu&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium costulalisorum]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium crassicaule]]'' &lt;small&gt;J. P. Roux&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium crassipes]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium criticum]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium cryptogrammoides]]'' &lt;small&gt;Hayata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium davidii]]'' &lt;small&gt;(Franch.) Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium daxianglingense]]'' &lt;small&gt;Ching &amp; H. S. Kung&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium decorum]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium delavayi]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium delicatulum]]'' &lt;small&gt;Ching &amp; S.K.Wu&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium deltoidofrons]]'' &lt;small&gt;Makino&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium dentilobum]]'' &lt;small&gt;Ching &amp; S.K.Wu&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium devolii]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium dissitifolium]]'' &lt;small&gt;(Baker) C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium distans]]'' &lt;small&gt;(D. Don) T. Moore&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium dombeyi]]'' &lt;small&gt;Desv.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium drepanopterum]]'' &lt;small&gt;(Kunze) A. Braun ex Milde&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium dubium]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium eburneum]]'' &lt;small&gt;(J.Sm. ex Mett.) J.Sm.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium elmeri]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium elongatum]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium emeicola]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium epirachis]]'' &lt;small&gt;(Christ) Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium erythropodum]]'' &lt;small&gt;Hayata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium falcatum]]'' &lt;small&gt;Bedd.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium fallaciosum]]'' &lt;small&gt;Milde&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium fangii]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ferulaceum]]'' &lt;small&gt;(T. Moore ex Hook.) Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium filix-femina]]'' &lt;small&gt;(L.) Roth&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium fimbriatum]]'' &lt;small&gt;Wall. ex T.Moore&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium flabellulatum (C. B. Clarke) Tardieu
# ''[[Athyrium foliolosum]]'' &lt;small&gt;(Wall.) T.Moore ex Sm.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium glandulosum]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium guangnanense]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium gymnogrammoides]]'' &lt;small&gt;(Klotzsch ex Mett.) Bedd.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium hahasimense]]'' &lt;small&gt;Nakai&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium hainanense]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium hakonense]]'' &lt;small&gt;(Makino) Ohwi&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium haleakalae]]'' &lt;small&gt;K.R.Wood &amp; W.L.Wagner&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium himalaicum]]'' &lt;small&gt;Ching ex Mehra &amp; Bir&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium hirtirachis]]'' &lt;small&gt;Ching &amp; Y.P.Hsu&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium hohenackerianum]]'' &lt;small&gt;(Kunze) T. Moore&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium infrapuberulum]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium interjectum]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium intermixtum]]'' &lt;small&gt;Ching &amp; P.S.Chui&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium iseanum]]'' &lt;small&gt;Rosenst.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium jinshajiangense]]'' &lt;small&gt;Ching &amp; K.H.Shing&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium kandelii]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium kawabatae]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium kenzo-satakei]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium khasimontanum]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium kidoanum]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium kirishimaense]]'' &lt;small&gt;Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium kuratae]]'' &lt;small&gt;Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium kutaiense]]'' &lt;small&gt;C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium latinervatum]]'' &lt;small&gt;M.Kessler &amp; A.R.Sm.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium leiopodum]]'' &lt;small&gt;(Hayata) Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium lewalleanum]]'' &lt;small&gt;Pic. Serm.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium lineare]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium longius]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ludingense]]'' &lt;small&gt;Z.R.Wang &amp; Li Bing Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium mackinnoniorum]]'' &lt;small&gt;(Hope) C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium majus]]'' &lt;small&gt;(Makino) Makino&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium maoshanense]]'' &lt;small&gt;Ching &amp; P. S. Chiu&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium masamunei]]'' &lt;small&gt;Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium medium]]'' &lt;small&gt;(Carmich.) T. Moore&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium mehrae]]'' &lt;small&gt;Bir&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium melanolepis]]'' &lt;small&gt;(Franch. &amp; Sav.) Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium mengtzeense]]'' &lt;small&gt;Hieron.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium microphyllum]]'' &lt;small&gt;(Sm.) Alston&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium micropterum]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium minimum]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium minutum]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium mohillense]]'' &lt;small&gt;(Fée) Tardieu&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium morobense]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium multipinnum]]'' &lt;small&gt;Y.T.Hsieh &amp; Z.B.Wang&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium myer-dreesii]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium nakanoi]]'' &lt;small&gt;Makino&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium nanyueense]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium neglectum]]'' &lt;small&gt;Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium nephrodioides]]'' &lt;small&gt;(Baker) Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium newtonii]]'' &lt;small&gt;(Baker) Diels&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium nikkoense]]'' &lt;small&gt;Makino&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium nitidulum]]'' &lt;small&gt;(Kunze) Milde&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium oblitescens]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium obtusilimbum]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium omeiense]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium oosorum]]'' &lt;small&gt;(Baker) Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium oppositipennum]]'' &lt;small&gt;Hayata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium otophorum]]'' &lt;small&gt;(Miq.) Koidz.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium pachyphyllum]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium palustre]]'' &lt;small&gt;Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium parasnathense]]'' &lt;small&gt;(C.B.Clarke) Ching ex Mehra &amp; Bir&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium pectinatum]]'' &lt;small&gt;(Wall. ex Hope) C.Presl&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium pinetorum]]'' &lt;small&gt;Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium pitcairnense]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium praetermissum]]'' &lt;small&gt;Sledge&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium pubicostatum]]'' &lt;small&gt;Ching &amp; Z.Y.Liu&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium pulcherrimum]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium puncticaule]]'' &lt;small&gt;(Blume) T. Moore&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium pygmaei-silvae]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium regulare]]'' &lt;small&gt;Koidz.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium repens]]'' &lt;small&gt;(Ching) Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium rhachidosorum]]'' &lt;small&gt;(Hand.-Mazz.) Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium rondoense]]'' &lt;small&gt;Verdc.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium roseum]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium rubripes]]'' &lt;small&gt;(Kom.) Kom.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ruilicolum]]'' &lt;small&gt;W. M. Chu&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium rupicola]]'' &lt;small&gt;(Hope) C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium sarasinorum]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium satowii]]'' &lt;small&gt;H. Itô&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium scandicinum]]'' &lt;small&gt;(Willd.) C. Presl&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium schimperi]]'' &lt;small&gt;Moug. ex Fée&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium schizochlamys]]'' &lt;small&gt;(Ching) K.Iwats., H.Ohba &amp; S.B.Malla&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium sericellum]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium sessilipinnum]]'' &lt;small&gt;X.C.Zhang &amp; R.Wei&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium setiferum]]'' &lt;small&gt;C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium setuligerum]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium silvicola]]'' &lt;small&gt;Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium sinense]]'' &lt;small&gt;Rupr.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium sohayakiense]]'' &lt;small&gt;Nakaike&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium solenopteris]]'' &lt;small&gt;(Kunze) T. Moore&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium spinescens]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium spinulosum]]'' &lt;small&gt;(Maxim.) Milde&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium strigillosum]]'' &lt;small&gt;(T.Moore ex Lowe) T.Moore ex Salomon&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium suprapuberulum]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium tashiroi]]'' &lt;small&gt;Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium tenuipaleatum]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium tozanense]]'' &lt;small&gt;(Hayata) Hayata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium triangulare]]'' &lt;small&gt;Alderw.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium tripinnatum]]'' &lt;small&gt;Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium uniforme]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium venulosum]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium vermae]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk., Khullar &amp; Pangtey&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium vidalii]]'' &lt;small&gt;(Franch. &amp; Sav.) Nakai&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium viridescentipes]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium viviparum]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium wallichianum]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium wangii]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium wardii]]'' &lt;small&gt;(Hook.) Makino&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium xichouense]]'' &lt;small&gt;Y.T.Hsieh &amp; Z.R.Wang&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium yakumonticola]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium yakusimense]]'' &lt;small&gt;Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium yokoscense]]'' &lt;small&gt;(Franch. &amp; Sav.) Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium yuanyangense]]'' &lt;small&gt;Y.T.Hsieh &amp; W.M.Chu&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium zayuense]]'' &lt;small&gt;Z. R. Wang&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium zhenfengense]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×akiense]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×amagi-pedis]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×anceps]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×austrojaponense]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×awatae]]'' &lt;small&gt;Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×bicolor]]'' &lt;small&gt;Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×boreo-occidentali-indobharaticola-birianum]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×calophyllum]]'' &lt;small&gt;Sa. Kurata ex Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×cornopteroides]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×decurrentiserratum]]'' &lt;small&gt;K. Hori&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×dixitii]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×drepanopteroides]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×flavosorum]]'' &lt;small&gt;Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×fuscopaleaceum]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×glabrescens]]'' &lt;small&gt;Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×gurungae]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×hisatsuanum]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×ikutae]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×inabaense]]'' &lt;small&gt;Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×inouei]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×kathmanduense]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×kawabataeoides]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×langtangense]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×lobulosoimpolitum]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium  manickamii]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×mantoniae]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×masayukianum]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×megayakusimense]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×meghalaicum]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×mentiens]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×minakuchii]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×neoelegans]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×nepalense]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×paludicola]]'' &lt;small&gt;Sa. Kurata ex Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×petiolulatum]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×pichisermollianum]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×pokharense]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×pseudobipinnatum]]'' &lt;small&gt;K. Hori&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×pseudoiseanum]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×pseudopinetorum]]'' &lt;small&gt;Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×pseudospinescens]]'' &lt;small&gt;Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×pseudowardii]]'' &lt;small&gt;Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×purpurascens]]'' &lt;small&gt;(Tagawa) Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×purpureipes]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×quaesitum]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×sanjappae]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×satsumense]]'' &lt;small&gt;Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×sefuricola]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×shiibaense]]'' &lt;small&gt;(Seriz.) Nakaike&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×shikoku-montanum]]'' &lt;small&gt;Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×simlense]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×sledgei]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×subchristensenianum]]'' &lt;small&gt;K. Hori&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×subcrassipes]]'' &lt;small&gt;Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×tokashikii]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×tsurutanum]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×watanabei]]'' &lt;small&gt;Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×yakuinsulare]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
{{div col end}}
{{commonscat|Athyrium}}
{{wikispecies|Athyrium}}

== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Athyriaceae]]</text>
      <sha1>l0dstdt1wne2koufep762txyy0zoi9v</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6432978</id>
      <parentid>6432977</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T18:58:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Zeljko premješta stranicu [[Athyrium]] na [[Bujadika]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15251" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =''Bujadika''
| slika        =Starr-111003-0506-Athyrium microphyllum-habit-Waikamoi Flume Rd-Maui (25118220695).jpg
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =''Athyrium microphyllum''
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Pteridophyta]]
| classis      =[[Polypodiopsida]]
| ordo         =[[Polypodiales]]
| familia      =[[Athyriaceae]]
| genus        ='''''Athyrium'''''
| genus_autorstvo =&lt;small&gt;Roth&lt;/small&gt;
| species      =
| subspecies   =
| dvoimeno     =
| dvoimeno_autorstvo =
| karta_raspon =
}}
'''''Bujadika''''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Athyrium''), rod [[Papratnice|papratnica]], dio porodice ''[[Athyriaceae]]''. Raširen je diljem svijeta, najviše po sjevernoj hemisferi, mnoge u [[Kina|Kini]] (preko 100), nekoliko u tropskoj [[Afrika|Africi]] i [[Madagaskar]]u, i nešto u [[Novi svijet|Novom svijetu]]&lt;ref&gt;[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-263 World Plants (Complete List)] pristupljeno 26. srpnja 2022&lt;/ref&gt;. Na popisu je 181 vrsta i 58 hibrida. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] raste [[ženska bujadika]] (''[[Athyrium filix-femina|A. filix-femina]]'')&lt;ref&gt;[https://hirc.botanic.hr/fcd/DetaljiFrame.aspx?IdVrste=259&amp;taxon=Athyrium+filix-femina+(L.)+Roth FCD] pristupljeno 26. srpnja 2022&lt;/ref&gt;, dok je [[obična bujadika]] svrstana u rod ''[[Pseudathyrium]]''

Rod je opisan [[1790.]]
== Vrste ==
{{div col|cols=3}}
# ''[[Athyrium aberrans]]'' &lt;small&gt;Liang Zhang &amp; Li Bing Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium acutipinnulum]]'' &lt;small&gt;Kodama ex Nakai&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium adpressum]]'' &lt;small&gt;Ching &amp; W. M. Chu&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium americanum]]'' &lt;small&gt;(Butters) Maxon&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ammifolium]]'' &lt;small&gt;(Mett.) C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium amoenum]]'' &lt;small&gt;C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium anisopterum]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium annae]]'' &lt;small&gt;Kornas&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium appendiculiferum]]'' &lt;small&gt;Alderw.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium araiostegioides]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium archboldii]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium arcuatum]]'' &lt;small&gt;Liebm.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium arisanense]]'' &lt;small&gt;(Hayata) Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium asplenioides]]'' &lt;small&gt;(Michx.) Desv.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium atkinsonii]]'' &lt;small&gt;Bedd.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium atratum]]'' &lt;small&gt;Bedd.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium attenuatum]]'' &lt;small&gt;(C. B. Clarke) Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium austroorientale]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium baoxingense]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium bipinnatum]]'' &lt;small&gt;K. Hori&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium biserrulatum]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium bomicola]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium bourgeaui]]'' &lt;small&gt;E. Fourn.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium brevifrons]]'' &lt;small&gt;Nakai ex Kitag.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium brevistipes]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium caudatum]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium caudiforme]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium chingianum]]'' &lt;small&gt;X.C.Zhang ex Z.R.Wang &amp; X.C.Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium christensenii]]'' &lt;small&gt;Tardieu&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium chungtienense]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium clarkei]]'' &lt;small&gt;Bedd.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium clemensiae]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium clivicola]]'' &lt;small&gt;Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium contingens]]'' &lt;small&gt;Ching &amp; S. K. Wu&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium costulalisorum]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium crassicaule]]'' &lt;small&gt;J. P. Roux&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium crassipes]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium criticum]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium cryptogrammoides]]'' &lt;small&gt;Hayata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium davidii]]'' &lt;small&gt;(Franch.) Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium daxianglingense]]'' &lt;small&gt;Ching &amp; H. S. Kung&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium decorum]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium delavayi]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium delicatulum]]'' &lt;small&gt;Ching &amp; S.K.Wu&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium deltoidofrons]]'' &lt;small&gt;Makino&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium dentilobum]]'' &lt;small&gt;Ching &amp; S.K.Wu&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium devolii]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium dissitifolium]]'' &lt;small&gt;(Baker) C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium distans]]'' &lt;small&gt;(D. Don) T. Moore&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium dombeyi]]'' &lt;small&gt;Desv.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium drepanopterum]]'' &lt;small&gt;(Kunze) A. Braun ex Milde&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium dubium]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium eburneum]]'' &lt;small&gt;(J.Sm. ex Mett.) J.Sm.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium elmeri]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium elongatum]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium emeicola]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium epirachis]]'' &lt;small&gt;(Christ) Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium erythropodum]]'' &lt;small&gt;Hayata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium falcatum]]'' &lt;small&gt;Bedd.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium fallaciosum]]'' &lt;small&gt;Milde&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium fangii]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ferulaceum]]'' &lt;small&gt;(T. Moore ex Hook.) Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium filix-femina]]'' &lt;small&gt;(L.) Roth&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium fimbriatum]]'' &lt;small&gt;Wall. ex T.Moore&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium flabellulatum (C. B. Clarke) Tardieu
# ''[[Athyrium foliolosum]]'' &lt;small&gt;(Wall.) T.Moore ex Sm.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium glandulosum]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium guangnanense]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium gymnogrammoides]]'' &lt;small&gt;(Klotzsch ex Mett.) Bedd.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium hahasimense]]'' &lt;small&gt;Nakai&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium hainanense]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium hakonense]]'' &lt;small&gt;(Makino) Ohwi&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium haleakalae]]'' &lt;small&gt;K.R.Wood &amp; W.L.Wagner&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium himalaicum]]'' &lt;small&gt;Ching ex Mehra &amp; Bir&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium hirtirachis]]'' &lt;small&gt;Ching &amp; Y.P.Hsu&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium hohenackerianum]]'' &lt;small&gt;(Kunze) T. Moore&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium infrapuberulum]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium interjectum]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium intermixtum]]'' &lt;small&gt;Ching &amp; P.S.Chui&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium iseanum]]'' &lt;small&gt;Rosenst.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium jinshajiangense]]'' &lt;small&gt;Ching &amp; K.H.Shing&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium kandelii]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium kawabatae]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium kenzo-satakei]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium khasimontanum]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium kidoanum]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium kirishimaense]]'' &lt;small&gt;Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium kuratae]]'' &lt;small&gt;Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium kutaiense]]'' &lt;small&gt;C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium latinervatum]]'' &lt;small&gt;M.Kessler &amp; A.R.Sm.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium leiopodum]]'' &lt;small&gt;(Hayata) Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium lewalleanum]]'' &lt;small&gt;Pic. Serm.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium lineare]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium longius]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ludingense]]'' &lt;small&gt;Z.R.Wang &amp; Li Bing Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium mackinnoniorum]]'' &lt;small&gt;(Hope) C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium majus]]'' &lt;small&gt;(Makino) Makino&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium maoshanense]]'' &lt;small&gt;Ching &amp; P. S. Chiu&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium masamunei]]'' &lt;small&gt;Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium medium]]'' &lt;small&gt;(Carmich.) T. Moore&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium mehrae]]'' &lt;small&gt;Bir&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium melanolepis]]'' &lt;small&gt;(Franch. &amp; Sav.) Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium mengtzeense]]'' &lt;small&gt;Hieron.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium microphyllum]]'' &lt;small&gt;(Sm.) Alston&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium micropterum]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium minimum]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium minutum]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium mohillense]]'' &lt;small&gt;(Fée) Tardieu&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium morobense]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium multipinnum]]'' &lt;small&gt;Y.T.Hsieh &amp; Z.B.Wang&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium myer-dreesii]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium nakanoi]]'' &lt;small&gt;Makino&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium nanyueense]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium neglectum]]'' &lt;small&gt;Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium nephrodioides]]'' &lt;small&gt;(Baker) Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium newtonii]]'' &lt;small&gt;(Baker) Diels&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium nikkoense]]'' &lt;small&gt;Makino&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium nitidulum]]'' &lt;small&gt;(Kunze) Milde&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium oblitescens]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium obtusilimbum]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium omeiense]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium oosorum]]'' &lt;small&gt;(Baker) Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium oppositipennum]]'' &lt;small&gt;Hayata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium otophorum]]'' &lt;small&gt;(Miq.) Koidz.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium pachyphyllum]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium palustre]]'' &lt;small&gt;Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium parasnathense]]'' &lt;small&gt;(C.B.Clarke) Ching ex Mehra &amp; Bir&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium pectinatum]]'' &lt;small&gt;(Wall. ex Hope) C.Presl&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium pinetorum]]'' &lt;small&gt;Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium pitcairnense]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium praetermissum]]'' &lt;small&gt;Sledge&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium pubicostatum]]'' &lt;small&gt;Ching &amp; Z.Y.Liu&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium pulcherrimum]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium puncticaule]]'' &lt;small&gt;(Blume) T. Moore&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium pygmaei-silvae]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium regulare]]'' &lt;small&gt;Koidz.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium repens]]'' &lt;small&gt;(Ching) Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium rhachidosorum]]'' &lt;small&gt;(Hand.-Mazz.) Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium rondoense]]'' &lt;small&gt;Verdc.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium roseum]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium rubripes]]'' &lt;small&gt;(Kom.) Kom.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ruilicolum]]'' &lt;small&gt;W. M. Chu&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium rupicola]]'' &lt;small&gt;(Hope) C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium sarasinorum]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium satowii]]'' &lt;small&gt;H. Itô&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium scandicinum]]'' &lt;small&gt;(Willd.) C. Presl&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium schimperi]]'' &lt;small&gt;Moug. ex Fée&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium schizochlamys]]'' &lt;small&gt;(Ching) K.Iwats., H.Ohba &amp; S.B.Malla&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium sericellum]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium sessilipinnum]]'' &lt;small&gt;X.C.Zhang &amp; R.Wei&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium setiferum]]'' &lt;small&gt;C. Chr.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium setuligerum]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium silvicola]]'' &lt;small&gt;Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium sinense]]'' &lt;small&gt;Rupr.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium sohayakiense]]'' &lt;small&gt;Nakaike&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium solenopteris]]'' &lt;small&gt;(Kunze) T. Moore&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium spinescens]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium spinulosum]]'' &lt;small&gt;(Maxim.) Milde&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium strigillosum]]'' &lt;small&gt;(T.Moore ex Lowe) T.Moore ex Salomon&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium suprapuberulum]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium tashiroi]]'' &lt;small&gt;Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium tenuipaleatum]]'' &lt;small&gt;Copel.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium tozanense]]'' &lt;small&gt;(Hayata) Hayata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium triangulare]]'' &lt;small&gt;Alderw.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium tripinnatum]]'' &lt;small&gt;Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium uniforme]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium venulosum]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium vermae]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk., Khullar &amp; Pangtey&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium vidalii]]'' &lt;small&gt;(Franch. &amp; Sav.) Nakai&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium viridescentipes]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium viviparum]]'' &lt;small&gt;Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium wallichianum]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium wangii]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium wardii]]'' &lt;small&gt;(Hook.) Makino&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium xichouense]]'' &lt;small&gt;Y.T.Hsieh &amp; Z.R.Wang&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium yakumonticola]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium yakusimense]]'' &lt;small&gt;Tagawa&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium yokoscense]]'' &lt;small&gt;(Franch. &amp; Sav.) Christ&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium yuanyangense]]'' &lt;small&gt;Y.T.Hsieh &amp; W.M.Chu&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium zayuense]]'' &lt;small&gt;Z. R. Wang&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium zhenfengense]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×akiense]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×amagi-pedis]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×anceps]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×austrojaponense]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×awatae]]'' &lt;small&gt;Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×bicolor]]'' &lt;small&gt;Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×boreo-occidentali-indobharaticola-birianum]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×calophyllum]]'' &lt;small&gt;Sa. Kurata ex Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×cornopteroides]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×decurrentiserratum]]'' &lt;small&gt;K. Hori&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×dixitii]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×drepanopteroides]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×flavosorum]]'' &lt;small&gt;Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×fuscopaleaceum]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×glabrescens]]'' &lt;small&gt;Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×gurungae]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×hisatsuanum]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×ikutae]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×inabaense]]'' &lt;small&gt;Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×inouei]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×kathmanduense]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×kawabataeoides]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×langtangense]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×lobulosoimpolitum]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium  manickamii]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×mantoniae]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×masayukianum]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×megayakusimense]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×meghalaicum]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×mentiens]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×minakuchii]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×neoelegans]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×nepalense]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×paludicola]]'' &lt;small&gt;Sa. Kurata ex Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×petiolulatum]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×pichisermollianum]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×pokharense]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×pseudobipinnatum]]'' &lt;small&gt;K. Hori&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×pseudoiseanum]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×pseudopinetorum]]'' &lt;small&gt;Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×pseudospinescens]]'' &lt;small&gt;Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×pseudowardii]]'' &lt;small&gt;Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×purpurascens]]'' &lt;small&gt;(Tagawa) Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×purpureipes]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×quaesitum]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×sanjappae]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×satsumense]]'' &lt;small&gt;Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×sefuricola]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×shiibaense]]'' &lt;small&gt;(Seriz.) Nakaike&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×shikoku-montanum]]'' &lt;small&gt;Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×simlense]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×sledgei]]'' &lt;small&gt;Fraser-Jenk.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×subchristensenianum]]'' &lt;small&gt;K. Hori&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×subcrassipes]]'' &lt;small&gt;Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×tokashikii]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×tsurutanum]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×watanabei]]'' &lt;small&gt;Seriz.&lt;/small&gt;
# ''[[Athyrium ×yakuinsulare]]'' &lt;small&gt;Kurata&lt;/small&gt;
{{div col end}}
{{commonscat|Athyrium}}
{{wikispecies|Athyrium}}

== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Athyriaceae]]</text>
      <sha1>l0dstdt1wne2koufep762txyy0zoi9v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Athyrium</title>
    <ns>0</ns>
    <id>725488</id>
    <redirect title="Bujadika" />
    <revision>
      <id>6432979</id>
      <timestamp>2022-07-26T18:58:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>Zeljko premješta stranicu [[Athyrium]] na [[Bujadika]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Bujadika]]</text>
      <sha1>3eibueqvjdrpploig25khf1f6uqk0g4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Maria Tallchief</title>
    <ns>0</ns>
    <id>725489</id>
    <revision>
      <id>6433004</id>
      <timestamp>2022-07-26T19:54:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Fraxinus</username>
        <id>3144</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Wikiprojekt 10000/Ikona}} {{Žene u crvenom}} [[Datoteka:Maria Tallchief 1961.png|250px|mini|desno|Maria Tallchief]] '''Elizabeth Marie Tallchief''' (obiteljsko ime na [[osage jezik]]u: Ki He Kah Stah Tsa; [[Fairfax, Oklahoma]], [[SAD]], [[24. siječnja]] [[1925]]. – [[Chicago]], SAD, [[11. travnja]] [[2013]].) bila je [[Amerikanci|američka]] [[balerina]]. Ona se smatra američkom prvom velikom prima balerinom,&lt;ref&gt;Weiss, Hedy (12. travnja 201...«.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3118" xml:space="preserve">{{Wikiprojekt 10000/Ikona}}
{{Žene u crvenom}}
[[Datoteka:Maria Tallchief 1961.png|250px|mini|desno|Maria Tallchief]]
'''Elizabeth Marie Tallchief''' (obiteljsko ime na [[osage jezik]]u: Ki He Kah Stah Tsa; [[Fairfax, Oklahoma]], [[SAD]], [[24. siječnja]] [[1925]]. – [[Chicago]], SAD, [[11. travnja]] [[2013]].) bila je [[Amerikanci|američka]] [[balerina]]. Ona se smatra američkom prvom velikom prima balerinom,&lt;ref&gt;Weiss, Hedy (12. travnja 2013). „American prima ballerina Maria Tallchief dies at 88”. Chicago Sun Times.&lt;/ref&gt; i bila je prva autohtona Amerikanka koja je držala taj rang.

Elizabeth Marie Tallchief, poznata kao „Betty Marie” [[prijatelj]]ima i [[obitelj]]i, rođena je od [[otac|oca]] pod imenom Alexander Joseph Tall Chief, pripadnika [[Osage Indijanci|Osage Indijanaca]], i njegove žene, Ruth Porter, [[Škoti|škotsko]]-[[Irci|irskog]] porijekla. Porter je upoznala Tall Chiefa, udovca, dok je posjećivala svoju [[sestra|sestru]], koja je bila kućna pomoćnica njegove majke u to [[vrijeme]].&lt;ref&gt;Anderson, Jack (12. travnja 2013). „Maria Tallchief, a Dazzling Ballerina and Muse for Balanchine, Dies at 88”. The New York Times.&lt;/ref&gt;

Skoro od svoga [[rođenje|rođenja]], Elizabeth Tallchief bavila se [[ples]]om, počevši s formalnom nastavom u trećoj godini. Kada joj je bilo osam [[godina]], njena obitelj preselila se iz rodne kuće u Fairfaxu u Oklahomi u [[Los Angeles]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]] da bi ona i njena mlađa sestra imale bolje mogućnosti za razvoj baletne karijere.

Sa 17 godina preselila se u [[New York]] u potrazi za pozicijom u velikoj baletnoj grupi, a po nagovoru svojih nadređenih uzela je umjetničko ime Maria Tallchief. Sljedećih pet godina provela je s baletnom grupom „Ballet Russe de Monte Carlo”, gdje je upoznala legendarnog koreografa [[George Balanchine|Georgea Balanchinea]]. Balanchine je 1946. godine kao jedan od osnivača formirao „New York City Ballet”, a Tallchief je postala prva zvijezda ove baletne grupe.

Smatra se prvom značajnom američkom prima balerinom. Bila je prva autohtona Amerikanka koja je imala taj rang. Do [[smrt]]i je ostala usko vezana za svoje nasljeđe [[Osage Indijanci|Osage Indijanaca]], govoreći protiv [[stereotip]]a i zabluda o [[Indijanci]]ma u mnogim prilikama. Bila je aktivna u radu neprofitne organizacije „Amerika za indijske prilike” i bila je direktorica „Nagrade indijanskog vijeća za postignuća”.

U prosincu 2012. Tallchief je polomila svoj [[kuk]]. Umrla je 11. travnja 2013 od komplikacija nastalih od te povrede.

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Maria Tallchief 1954.png|Maria Tallchief 1954.
Maria Tallchief in Ballet Russe de Monte Carlo ad.JPG|Maria Tallchief u reklami baletne grupe „Ballet Russe de Monte Carlo”
Maria Tallchief and Nicholas Magallanes in The Nutcracker 1954.png|Maria Tallchief i Nicholas Magallanes u baletu „Orašar” 1954.
Maria Tallchief and Erik Bruhn 1961.png|Maria Tallchief i Erik Bruhn 1961.
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Tallchief, Maria}}
[[Kategorija:Balerine]]
[[Kategorija:Američki umjetnici]]</text>
      <sha1>m8lsj8s5x23xe51crjg7hgsvdber03f</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433005</id>
      <parentid>6433004</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T19:54:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Fraxinus</username>
        <id>3144</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Osage|Osage]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3139" xml:space="preserve">{{Wikiprojekt 10000/Ikona}}
{{Žene u crvenom}}
[[Datoteka:Maria Tallchief 1961.png|250px|mini|desno|Maria Tallchief]]
'''Elizabeth Marie Tallchief''' (obiteljsko ime na [[osage jezik]]u: Ki He Kah Stah Tsa; [[Fairfax, Oklahoma]], [[SAD]], [[24. siječnja]] [[1925]]. – [[Chicago]], SAD, [[11. travnja]] [[2013]].) bila je [[Amerikanci|američka]] [[balerina]]. Ona se smatra američkom prvom velikom prima balerinom,&lt;ref&gt;Weiss, Hedy (12. travnja 2013). „American prima ballerina Maria Tallchief dies at 88”. Chicago Sun Times.&lt;/ref&gt; i bila je prva autohtona Amerikanka koja je držala taj rang.

Elizabeth Marie Tallchief, poznata kao „Betty Marie” [[prijatelj]]ima i [[obitelj]]i, rođena je od [[otac|oca]] pod imenom Alexander Joseph Tall Chief, pripadnika [[Osage Indijanci|Osage Indijanaca]], i njegove žene, Ruth Porter, [[Škoti|škotsko]]-[[Irci|irskog]] porijekla. Porter je upoznala Tall Chiefa, udovca, dok je posjećivala svoju [[sestra|sestru]], koja je bila kućna pomoćnica njegove majke u to [[vrijeme]].&lt;ref&gt;Anderson, Jack (12. travnja 2013). „Maria Tallchief, a Dazzling Ballerina and Muse for Balanchine, Dies at 88”. The New York Times.&lt;/ref&gt;

Skoro od svoga [[rođenje|rođenja]], Elizabeth Tallchief bavila se [[ples]]om, počevši s formalnom nastavom u trećoj godini. Kada joj je bilo osam [[godina]], njena obitelj preselila se iz rodne kuće u Fairfaxu u Oklahomi u [[Los Angeles]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]] da bi ona i njena mlađa sestra imale bolje mogućnosti za razvoj baletne karijere.

Sa 17 godina preselila se u [[New York]] u potrazi za pozicijom u velikoj baletnoj grupi, a po nagovoru svojih nadređenih uzela je umjetničko ime Maria Tallchief. Sljedećih pet godina provela je s baletnom grupom „Ballet Russe de Monte Carlo”, gdje je upoznala legendarnog koreografa [[George Balanchine|Georgea Balanchinea]]. Balanchine je 1946. godine kao jedan od osnivača formirao „New York City Ballet”, a Tallchief je postala prva zvijezda ove baletne grupe.

Smatra se prvom značajnom američkom prima balerinom. Bila je prva autohtona Amerikanka koja je imala taj rang. Do [[smrt]]i je ostala usko vezana za svoje nasljeđe [[Osage Indijanci|Osage Indijanaca]], govoreći protiv [[stereotip]]a i zabluda o [[Indijanci]]ma u mnogim prilikama. Bila je aktivna u radu neprofitne organizacije „Amerika za indijske prilike” i bila je direktorica „Nagrade indijanskog vijeća za postignuća”.

U prosincu 2012. Tallchief je polomila svoj [[kuk]]. Umrla je 11. travnja 2013 od komplikacija nastalih od te povrede.

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Maria Tallchief 1954.png|Maria Tallchief 1954.
Maria Tallchief in Ballet Russe de Monte Carlo ad.JPG|Maria Tallchief u reklami baletne grupe „Ballet Russe de Monte Carlo”
Maria Tallchief and Nicholas Magallanes in The Nutcracker 1954.png|Maria Tallchief i Nicholas Magallanes u baletu „Orašar” 1954.
Maria Tallchief and Erik Bruhn 1961.png|Maria Tallchief i Erik Bruhn 1961.
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Tallchief, Maria}}
[[Kategorija:Balerine]]
[[Kategorija:Američki umjetnici]]
[[Kategorija:Osage]]</text>
      <sha1>dkwy4qwmxpoijh0vsowww4xea772vti</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hypodematium</title>
    <ns>0</ns>
    <id>725490</id>
    <revision>
      <id>6433019</id>
      <timestamp>2022-07-26T20:19:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja         =lightgreen | naziv        =Hypodematium | slika        = | slika_širina = 200px | slika_opis   = | status       = | regnum       =[[Plantae]] | divisio      =[[Tracheophyta]] | classis      =[[Polypodiopsida]] | ordo         =[[Polypodiales]] | familia      =[[Hypodematiaceae]] | genus        ='''''Hypodematium''''' | genus_autorstvo = &lt;small&gt;Kunze&lt;/small&gt; | species      = | subspecies   = | dvoimen...«.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2782" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =Hypodematium
| slika        =
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Tracheophyta]]
| classis      =[[Polypodiopsida]]
| ordo         =[[Polypodiales]]
| familia      =[[Hypodematiaceae]]
| genus        ='''''Hypodematium'''''
| genus_autorstvo = &lt;small&gt;Kunze&lt;/small&gt;
| species      =
| subspecies   =
| dvoimeno     =
| dvoimeno_autorstvo =
| karta_raspon =
}}

'''Hypodematium''', biljni ros iz porodice ''[[Hypodematiaceae]]'', dio reda [[osladolike]].

Rod je raširen poglavito po istočnoj [[Azija|Aziji]], nadalje po [[Malezija (biogeografska regija)|Maleziji]] (2 vrste) i jedna u [[Afrika|Africi]] i [[Azija|Aziji]].na popisu je 23 vrste i jedan hibrid&lt;ref&gt;[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-264 World Plants (Complete List)] pristupljeno 26. srpnja 2022&lt;/ref&gt;
== Vrste ==
# ''[[Hypodematium boonkerdii]]'' &lt;small&gt;Pongkai, Li Bing Zhang &amp; Pollawatn&lt;/small&gt;
# ''[[Hypodematium brevipilosum]]'' &lt;small&gt;Li Bing Zhang, X.P.Fan &amp; X.F.Gao&lt;/small&gt;
# ''[[Hypodematium chrysolepis]]'' &lt;small&gt;(Fée) X.P.Fan &amp; Li Bing Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Hypodematium confertivillosum]]'' &lt;small&gt;J.X.Li, F.Q. Zhou &amp; X.J.Li&lt;/small&gt;
# ''[[Hypodematium daochengense]]'' &lt;small&gt;K.H.Shing&lt;/small&gt;
# ''[[Hypodematium delicatulum]]'' &lt;small&gt;Rakotondr.&lt;/small&gt;
# ''[[Hypodematium eglandulosum]]'' &lt;small&gt;X.P.Fan, Liang Zhang &amp; Li Bing Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Hypodematium fordii]]'' &lt;small&gt;(Baker) Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Hypodematium glabrius]]'' &lt;small&gt;(Copel.) Holttum&lt;/small&gt;
# ''[[Hypodematium glabrum]]'' &lt;small&gt;Ching ex K.H.Shing&lt;/small&gt;
# ''[[Hypodematium glanduloso-pilosum]]'' &lt;small&gt;(Tagawa) Ohwi&lt;/small&gt;
# ''[[Hypodematium glandulosum]]'' &lt;small&gt;Ching ex K.H.Shing&lt;/small&gt;
# ''[[Hypodematium gracile]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Hypodematium hirsutum]]'' &lt;small&gt;(D. Don) Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Hypodematium parvisorum]]'' &lt;small&gt;Li Bing Zhang, X.P.Fan &amp; X.F.Gao&lt;/small&gt;
# ''[[Hypodematium phegopteroideum]]'' &lt;small&gt;Kuhn&lt;/small&gt;
# ''[[Hypodematium ryukyuense]]'' &lt;small&gt;Li Bing Zhang, X.P.Fan &amp; X.F.Gao&lt;/small&gt;
# ''[[Hypodematium shingii]]'' &lt;small&gt;Li Bing Zhang, X.P.Fan &amp; X.F.Gao&lt;/small&gt;
# ''[[Hypodematium sinense]]'' &lt;small&gt;K.Iwats.&lt;/small&gt;
# ''[[Hypodematium squamulosopilosum]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Hypodematium subglabrum]]'' &lt;small&gt;Li Bing Zhang, X.P.Fan &amp; X.F.Gao&lt;/small&gt;
# ''[[Hypodematium truncatum]]'' &lt;small&gt;Li Bing Zhang, X.P.Fan &amp; X.F.Gao&lt;/small&gt;
# ''[[Hypodematium villosum]]'' &lt;small&gt;F.G.Wang &amp; F.W.Xing&lt;/small&gt;
# ''[[Hypodematium × tiwanae]]'' &lt;small&gt;(Fraser-Jenk.) comb. ined.&lt;/small&gt;

{{commonscat|Hypodematium}}
{{wikispecies|Hypodematium}}

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Osladolike]]</text>
      <sha1>g72ppfo9it7m9ssyisf7yeautx65f4c</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433026</id>
      <parentid>6433019</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T20:26:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2782" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =Hypodematium
| slika        =
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Tracheophyta]]
| classis      =[[Polypodiopsida]]
| ordo         =[[Polypodiales]]
| familia      =[[Hypodematiaceae]]
| genus        ='''''Hypodematium'''''
| genus_autorstvo = &lt;small&gt;Kunze&lt;/small&gt;
| species      =
| subspecies   =
| dvoimeno     =
| dvoimeno_autorstvo =
| karta_raspon =
}}

'''Hypodematium''', biljni ros iz porodice ''[[Hypodematiaceae]]'', dio reda [[osladolike]].

Rod je raširen poglavito po istočnoj [[Azija|Aziji]], nadalje po [[Malezija (biogeografska regija)|Maleziji]] (2 vrste) i jedna u [[Afrika|Africi]] i [[Azija|Aziji]].na popisu je 23 vrste i jedan hibrid&lt;ref&gt;[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-265 World Plants (Complete List)] pristupljeno 26. srpnja 2022&lt;/ref&gt;
== Vrste ==
# ''[[Hypodematium boonkerdii]]'' &lt;small&gt;Pongkai, Li Bing Zhang &amp; Pollawatn&lt;/small&gt;
# ''[[Hypodematium brevipilosum]]'' &lt;small&gt;Li Bing Zhang, X.P.Fan &amp; X.F.Gao&lt;/small&gt;
# ''[[Hypodematium chrysolepis]]'' &lt;small&gt;(Fée) X.P.Fan &amp; Li Bing Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Hypodematium confertivillosum]]'' &lt;small&gt;J.X.Li, F.Q. Zhou &amp; X.J.Li&lt;/small&gt;
# ''[[Hypodematium daochengense]]'' &lt;small&gt;K.H.Shing&lt;/small&gt;
# ''[[Hypodematium delicatulum]]'' &lt;small&gt;Rakotondr.&lt;/small&gt;
# ''[[Hypodematium eglandulosum]]'' &lt;small&gt;X.P.Fan, Liang Zhang &amp; Li Bing Zhang&lt;/small&gt;
# ''[[Hypodematium fordii]]'' &lt;small&gt;(Baker) Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Hypodematium glabrius]]'' &lt;small&gt;(Copel.) Holttum&lt;/small&gt;
# ''[[Hypodematium glabrum]]'' &lt;small&gt;Ching ex K.H.Shing&lt;/small&gt;
# ''[[Hypodematium glanduloso-pilosum]]'' &lt;small&gt;(Tagawa) Ohwi&lt;/small&gt;
# ''[[Hypodematium glandulosum]]'' &lt;small&gt;Ching ex K.H.Shing&lt;/small&gt;
# ''[[Hypodematium gracile]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Hypodematium hirsutum]]'' &lt;small&gt;(D. Don) Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Hypodematium parvisorum]]'' &lt;small&gt;Li Bing Zhang, X.P.Fan &amp; X.F.Gao&lt;/small&gt;
# ''[[Hypodematium phegopteroideum]]'' &lt;small&gt;Kuhn&lt;/small&gt;
# ''[[Hypodematium ryukyuense]]'' &lt;small&gt;Li Bing Zhang, X.P.Fan &amp; X.F.Gao&lt;/small&gt;
# ''[[Hypodematium shingii]]'' &lt;small&gt;Li Bing Zhang, X.P.Fan &amp; X.F.Gao&lt;/small&gt;
# ''[[Hypodematium sinense]]'' &lt;small&gt;K.Iwats.&lt;/small&gt;
# ''[[Hypodematium squamulosopilosum]]'' &lt;small&gt;Ching&lt;/small&gt;
# ''[[Hypodematium subglabrum]]'' &lt;small&gt;Li Bing Zhang, X.P.Fan &amp; X.F.Gao&lt;/small&gt;
# ''[[Hypodematium truncatum]]'' &lt;small&gt;Li Bing Zhang, X.P.Fan &amp; X.F.Gao&lt;/small&gt;
# ''[[Hypodematium villosum]]'' &lt;small&gt;F.G.Wang &amp; F.W.Xing&lt;/small&gt;
# ''[[Hypodematium × tiwanae]]'' &lt;small&gt;(Fraser-Jenk.) comb. ined.&lt;/small&gt;

{{commonscat|Hypodematium}}
{{wikispecies|Hypodematium}}

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Osladolike]]</text>
      <sha1>9kvrrh40d63jiem5l9fxzrkt73kna4q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Impact Is Imminent</title>
    <ns>0</ns>
    <id>725491</id>
    <revision>
      <id>6433020</id>
      <timestamp>2022-07-26T20:19:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Metalowy</username>
        <id>241816</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Album|ime_albuma=Impact Is Imminent|ime_glazbenika=[[Exodus (sastav)|Exodus]]|vrsta=studijski album|s_albuma=|slika=Exodus Impact.jpg|žanr=[[thrash metal]]|datum=[[21. lipnja]] [[1990.]]|snimanje=prosinac 1989. – siječanj 1990.|studio={{Sklopivi popis|naslov=Studiji|{{plainlost| * Music Grinder ([[Hollywood]], [[Los Angeles]]) * Two Mendocino Studios  * Alpha and Omega ([[San Francisco, Kalifornija]]) * Record Plant ([[Los Angeles]], Kalifo...«.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6593" xml:space="preserve">{{Album|ime_albuma=Impact Is Imminent|ime_glazbenika=[[Exodus (sastav)|Exodus]]|vrsta=studijski album|s_albuma=|slika=Exodus Impact.jpg|žanr=[[thrash metal]]|datum=[[21. lipnja]] [[1990.]]|snimanje=prosinac 1989. – siječanj 1990.|studio={{Sklopivi popis|naslov=Studiji|{{plainlost|
* Music Grinder ([[Hollywood]], [[Los Angeles]])
* Two Mendocino Studios 
* Alpha and Omega ([[San Francisco, Kalifornija]])
* Record Plant ([[Los Angeles]], [[Kalifornija]])
* Earwax Productions
}}}}|trajanje=49:54|izdavać=[[Capitol Records|Capitol]]|producent=[[Gary Holt]], [[Rick Hunolt]]|recenzija=&lt;ul&gt;&lt;li&gt;[[Datoteka:1.5 stars.svg|54px]]&lt;br&gt;[https://www.allmusic.com/album/impact-is-imminent-mw0000690033 ''AllMusic'']&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;|kronologija=|album_prije=[[Fabulous Disaster]]|godina0=1989.|godina=1990.|album_poslije=[[Good Friendly Violent Fun]]|godina2=1991.}}

'''''Impact Is Imminent''''' četvrti je studijski [[album]] [[SAD|američkog]] ''[[thrash metal]]''-sastava [[Exodus (sastav)|Exodus]]. [[Diskografska kuća]] [[Capitol Records]] objavila ga je 21. lipnja 1990.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Exodus - Impact Is Imminent - Encyclopaedia Metallum: The Metal Archives|url=https://www.metal-archives.com/albums/Exodus/Impact_Is_Imminent/733|access-date=2022-07-26|website=www.metal-archives.com}}&lt;/ref&gt; Prvi je album koji objavila diskografska kuća Capitol Records i prvi na kojem pojavio se bubnjar [[John Tempesta]]. Također bio je posljednji studijski album na kojem pojavio se basist [[Rob McKillop]] iako se pojavio na koncertnim albumu, ''[[Good Friendly Violent Fun]]'' koji je snimljen 1989. ali nije objavljen sve do 1991. ''Impact Is Imminent'' ponovno objavljen je 2008. u pakiranju mini-albuma ograničenog izdanja koje je nalikovalo izvornom LP izdanju, uključujući i unutarnji omot. 

Gitarist [[Gary Holt]] izrazio je žaljenje zbog albuma tijekom snimanja albuma ''[[Exhibit B: The Human Condition]]'' iz 2010. rekavši da &quot;Ako postoji jedan album koji bih mogao vratiti i ppnovno snimiti, to bi bio Impact&quot;. Zatim je pohvalio album jer ima &quot;neke od najboljih rifova koje sam ikada napisao.&quot;

Holt je ponovio svoje mišljenje o albumj tijekom intervjua u travnju 2020. s [[Robb Flynn|Robbom Flynnom]] iz [[Machine Head|Machine Heada]]: &quot;Slušam ''Impact Is Imminent'', i ako postoji jedan album u mojoj karijeru, volio bih... Imal sam ga natrag, kao da nikad nije bio objavljen, to je taj album, jer ima neke od najboljih rifova koje sam ikad napisao. Mislim, glavni riff pjesmi &quot;Impact Is Imminent&quot; moj je najdraži riff koji sam ikad napisao. Ludo je, žica preskače, nitko nikada nije napravio takvo sranje.&quot;&lt;ref&gt;{{Citation|title=NFR #031 - Gary Holt (Exodus, Slayer Guitarist)|url=https://www.youtube.com/watch?v=eOt0jnLyWMY|accessdate=2022-07-26|language=hr-HR}}&lt;/ref&gt;

== Turneja ==

Exodus svirao je turneja uživo u promociji ''Impact Is Imminent'' u drugoj polovici 1990. Sastav počeo je turnej 21. lipnja 1990. s [[Red Hot Chill Peppers|Red Hot Chill Peppersom]] u [[Oakland, Kalifornija|Oaklandu]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.metallipromo.com/ex.html|access-date=2022-07-26|website=www.metallipromo.com}}&lt;/ref&gt; Exodus bio je dio dvije velike turneje: u kolovozu 1990. svirati uživo u [[SAD]]-u s [[Suicidal Tendencies|Suicidal Tendenciesom]] i [[Pantera (sastav)|Panterom]] a tri mijeseca kasnije, svirati u [[Europa|Europi]] sa sastavima [[Flotsam and Jetsam]], [[Vio-Lence]] i [[Forbidden]]. Exodus je završio turneju 28. prosinca 1990. u The Fillmoreu. Sastav je trebao krenuti na turneju poćetkom 1991. s [[Judas Priest|Judas Priestom]] i [[Annihilator|Annihilatorom]] na europskoj Painkiller turneji, iako zamijenio ga je Pantera, zbog njihov kuća odbio platiti potporu turneji.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.metallipromo.com/pantera.html|access-date=2022-07-26|website=www.metallipromo.com}}&lt;/ref&gt; 

== Popis pjesama ==
{{Popis pjesama
| sve_napisao = Exodus
| ukupno_trajanje = 49:54
| skladba1 = Intro/Impact Is Imminent
| trajanje1 = 4:19
| skladba2 = A.W.O.L.
| trajanje2 = 5:44
| skladba3 = The Lunatic Parade
| trajanje3 = 4:14
| skladba4 = Within the Walls of Chaos
| trajanje4 = 7:45
| skladba5 = Objection Overruled
| trajanje5 = 4:34
| skladba6 = Only Death Decides
| trajanje6 = 6:07
| skladba7 = Heads They Win (Tails You Lose)
| trajanje7 = 7:43
| skladba8 = Changing of the Guard
| trajanje8 = 6:49
| skladba9 = Thrash Under Pressure
| trajanje9 = 2:39
}}

== Recenzije ==

''Impact Is Imminent'' dobio negativnu recenziju Eduarda Rivadavije iz [[AllMusic|AllMusica]], koji nazvao ga je &quot;najzaboravniji album Exodusove karijere&quot;.&lt;ref&gt;{{Citation|title=Exodus - Impact Is Imminent Album Reviews, Songs &amp; More {{!}} AllMusic|url=https://www.allmusic.com/album/impact-is-imminent-mw0000690033|accessdate=2022-07-26|language=en}}&lt;/ref&gt; [[Kanada|Kanadski]] novinar [[Martin Popoff]] cijenio je Exodusovu &quot;privrženost starijem, izgubljenom [[Speed metal|speed metalu]]&quot; i napisao da bi se fanovi mogli vratiti i ponovno pregledati pjesme koje su brzo preskočene u korist &quot;provalnijih djela&quot;.

Iako album objavila velika kuća, ''Impact Is Imminent'' nije bio jednako uspješan kao ''[[Fabulous Disaster]]'' i završio je na 147. mjestu ljestvici ''[[Billboard 200]]'', najniža pozicija Exodusa na ljestvici do danas.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=2012-11-23|title=Exodus - Awards : AllMusic|url=https://web.archive.org/web/20121123041229/http://www.allmusic.com/artist/exodus-mn0000125822/awards|access-date=2022-07-26|website=web.archive.org}}&lt;/ref&gt; Sve do albuma ''[[Blood In, Blood Out]]'' iz 2014., ''Impact Is Imminent'' bio je posljednji Exodusa koji završio je na ljestvici ''Billboard 200''.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Osoblje ==
{{col-begin}}
{{col-2}}
; Exodus

* [[Steve Souza|Steve &quot;Zetro&quot; Souza]] – [[vokal]]
* [[Gary Holt]] – [[gitara]], produkcija
* [[Rick Hunolt]] – gitara, produkcija
* [[Rob McKillop]] – [[bas-gitara]]
* [[John Tempesta]] – [[bubnjevi]]
{{col-2}}
; Ostalo osoblje

* Stephen Marcussen – mastering
* Csaba Petocz – snimanje
* Tommy Steele – grafički dizajn
* Jenny Raisler – fotografije
* Stab Watts – grafički dizajn
* John Bush – inženjer zvuka (dodatni)
* Lewis Demetri – inženjer zvuka (dodatni)
* Chris Fuhrman – inženjer zvuka (dodatni)
* Andy Newell – inženjer zvuka (dodatni)
* Jim McKee – inženjer zvuka (dodatni)
* Marc Senasac – miks
* Ulrich Wild – inženjer zvuka (asistent)
* Steve Heinke – inženjer zvuka (asistent)
{{col-end}}

== Izvori ==
{{Izvori}}
{{Exodus}}
[[Kategorija:Albumi sastava Exodus]]
[[Kategorija:Albumi iz 1990.]]</text>
      <sha1>nvqjq2maufa6q95jkjugmszttqkrak7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433021</id>
      <parentid>6433020</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T20:22:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Metalowy</username>
        <id>241816</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6634" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Album
|ime_albuma=Impact Is Imminent
|ime_glazbenika=[[Exodus (sastav)|Exodus]]
|vrsta=studijski album
|s_albuma=
|slika=Exodus Impact.jpg
|žanr=[[thrash metal]]
|datum=[[21. lipnja]] [[1990.]]
|snimanje=prosinac 1989. – siječanj 1990.
|studio={{Sklopivi popis|naslov=Studiji|{{plainlost|
* Music Grinder ([[Hollywood]], [[Los Angeles]])
* Two Mendocino Studios 
* Alpha and Omega ([[San Francisco, Kalifornija]])
* Record Plant ([[Los Angeles]], [[Kalifornija]])
* Earwax Productions
}}}}
|trajanje=49:54
|izdavać=[[Capitol Records|Capitol]]
|producent=[[Gary Holt]], [[Rick Hunolt]]
|recenzija=&lt;ul&gt;&lt;li&gt;[[Datoteka:1.5 stars.svg|54px]]&lt;br&gt;[https://www.allmusic.com/album/impact-is-imminent-mw0000690033 ''AllMusic'']&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;
|kronologija=
|album_prije=[[Fabulous Disaster]]
|godina0=1989.
|godina=1990.
|album_poslije=[[Good Friendly Violent Fun]]
|godina2=1991.
}}

'''''Impact Is Imminent''''' četvrti je studijski [[album]] [[SAD|američkog]] ''[[thrash metal]]''-sastava [[Exodus (sastav)|Exodus]]. [[Diskografska kuća]] [[Capitol Records]] objavila ga je 21. lipnja 1990.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Exodus - Impact Is Imminent - Encyclopaedia Metallum: The Metal Archives|url=https://www.metal-archives.com/albums/Exodus/Impact_Is_Imminent/733|access-date=2022-07-26|website=www.metal-archives.com}}&lt;/ref&gt; Prvi je album koji objavila diskografska kuća Capitol Records i prvi na kojem pojavio se bubnjar [[John Tempesta]]. Također bio je posljednji studijski album na kojem pojavio se basist [[Rob McKillop]] iako se pojavio na koncertnim albumu, ''[[Good Friendly Violent Fun]]'' koji je snimljen 1989. ali nije objavljen sve do 1991. ''Impact Is Imminent'' ponovno objavljen je 2008. u pakiranju mini-albuma ograničenog izdanja koje je nalikovalo izvornom LP izdanju, uključujući i unutarnji omot. 

Gitarist [[Gary Holt]] izrazio je žaljenje zbog albuma tijekom snimanja albuma ''[[Exhibit B: The Human Condition]]'' iz 2010. rekavši da &quot;Ako postoji jedan album koji bih mogao vratiti i ppnovno snimiti, to bi bio Impact&quot;. Zatim je pohvalio album jer ima &quot;neke od najboljih rifova koje sam ikada napisao.&quot;

Holt je ponovio svoje mišljenje o albumj tijekom intervjua u travnju 2020. s [[Robb Flynn|Robbom Flynnom]] iz [[Machine Head|Machine Heada]]: &quot;Slušam ''Impact Is Imminent'', i ako postoji jedan album u mojoj karijeru, volio bih... Imal sam ga natrag, kao da nikad nije bio objavljen, to je taj album, jer ima neke od najboljih rifova koje sam ikad napisao. Mislim, glavni riff pjesmi &quot;Impact Is Imminent&quot; moj je najdraži riff koji sam ikad napisao. Ludo je, žica preskače, nitko nikada nije napravio takvo sranje.&quot;&lt;ref&gt;{{Citation|title=NFR #031 - Gary Holt (Exodus, Slayer Guitarist)|url=https://www.youtube.com/watch?v=eOt0jnLyWMY|accessdate=2022-07-26|language=hr-HR}}&lt;/ref&gt;

== Turneja ==

Exodus svirao je turneja uživo u promociji ''Impact Is Imminent'' u drugoj polovici 1990. Sastav počeo je turnej 21. lipnja 1990. s [[Red Hot Chill Peppers|Red Hot Chill Peppersom]] u [[Oakland, Kalifornija|Oaklandu]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.metallipromo.com/ex.html|access-date=2022-07-26|website=www.metallipromo.com}}&lt;/ref&gt; Exodus bio je dio dvije velike turneje: u kolovozu 1990. svirati uživo u [[SAD]]-u s [[Suicidal Tendencies|Suicidal Tendenciesom]] i [[Pantera (sastav)|Panterom]] a tri mijeseca kasnije, svirati u [[Europa|Europi]] sa sastavima [[Flotsam and Jetsam]], [[Vio-Lence]] i [[Forbidden]]. Exodus je završio turneju 28. prosinca 1990. u The Fillmoreu. Sastav je trebao krenuti na turneju poćetkom 1991. s [[Judas Priest|Judas Priestom]] i [[Annihilator|Annihilatorom]] na europskoj Painkiller turneji, iako zamijenio ga je Pantera, zbog njihov kuća odbio platiti potporu turneji.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.metallipromo.com/pantera.html|access-date=2022-07-26|website=www.metallipromo.com}}&lt;/ref&gt; 

== Popis pjesama ==
{{Popis pjesama
| sve_napisao = Exodus
| ukupno_trajanje = 49:54
| skladba1 = Intro/Impact Is Imminent
| trajanje1 = 4:19
| skladba2 = A.W.O.L.
| trajanje2 = 5:44
| skladba3 = The Lunatic Parade
| trajanje3 = 4:14
| skladba4 = Within the Walls of Chaos
| trajanje4 = 7:45
| skladba5 = Objection Overruled
| trajanje5 = 4:34
| skladba6 = Only Death Decides
| trajanje6 = 6:07
| skladba7 = Heads They Win (Tails You Lose)
| trajanje7 = 7:43
| skladba8 = Changing of the Guard
| trajanje8 = 6:49
| skladba9 = Thrash Under Pressure
| trajanje9 = 2:39
}}

== Recenzije ==

''Impact Is Imminent'' dobio negativnu recenziju Eduarda Rivadavije iz [[AllMusic|AllMusica]], koji nazvao ga je &quot;najzaboravniji album Exodusove karijere&quot;.&lt;ref&gt;{{Citation|title=Exodus - Impact Is Imminent Album Reviews, Songs &amp; More {{!}} AllMusic|url=https://www.allmusic.com/album/impact-is-imminent-mw0000690033|accessdate=2022-07-26|language=en}}&lt;/ref&gt; [[Kanada|Kanadski]] novinar [[Martin Popoff]] cijenio je Exodusovu &quot;privrženost starijem, izgubljenom [[Speed metal|speed metalu]]&quot; i napisao da bi se fanovi mogli vratiti i ponovno pregledati pjesme koje su brzo preskočene u korist &quot;provalnijih djela&quot;.

Iako album objavila velika kuća, ''Impact Is Imminent'' nije bio jednako uspješan kao ''[[Fabulous Disaster]]'' i završio je na 147. mjestu ljestvici ''[[Billboard 200]]'', najniža pozicija Exodusa na ljestvici do danas.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=2012-11-23|title=Exodus - Awards : AllMusic|url=https://web.archive.org/web/20121123041229/http://www.allmusic.com/artist/exodus-mn0000125822/awards|access-date=2022-07-26|website=web.archive.org}}&lt;/ref&gt; Sve do albuma ''[[Blood In, Blood Out]]'' iz 2014., ''Impact Is Imminent'' bio je posljednji Exodusa koji završio je na ljestvici ''Billboard 200''.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Osoblje ==
{{col-begin}}
{{col-2}}
; Exodus

* [[Steve Souza|Steve &quot;Zetro&quot; Souza]] – [[vokal]]
* [[Gary Holt]] – [[gitara]], produkcija
* [[Rick Hunolt]] – gitara, produkcija
* [[Rob McKillop]] – [[bas-gitara]]
* [[John Tempesta]] – [[bubnjevi]]
{{col-2}}
; Ostalo osoblje

* Stephen Marcussen – mastering
* Csaba Petocz – snimanje
* Tommy Steele – grafički dizajn
* Jenny Raisler – fotografije
* Stab Watts – grafički dizajn
* John Bush – inženjer zvuka (dodatni)
* Lewis Demetri – inženjer zvuka (dodatni)
* Chris Fuhrman – inženjer zvuka (dodatni)
* Andy Newell – inženjer zvuka (dodatni)
* Jim McKee – inženjer zvuka (dodatni)
* Marc Senasac – miks
* Ulrich Wild – inženjer zvuka (asistent)
* Steve Heinke – inženjer zvuka (asistent)
{{col-end}}

== Izvori ==
{{Izvori}}
{{Exodus}}
[[Kategorija:Albumi sastava Exodus]]
[[Kategorija:Albumi iz 1990.]]</text>
      <sha1>6zy4c4t3nh0shuwbljw6v8yn2r7ei60</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433022</id>
      <parentid>6433021</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T20:23:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Metalowy</username>
        <id>241816</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6634" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Album
|ime_albuma=Impact Is Imminent
|ime_glazbenika=[[Exodus (sastav)|Exodus]]
|vrsta=studijski album
|s_albuma=
|slika=Exodus Impact.jpg
|žanr=[[thrash metal]]
|datum=[[21. lipnja]] [[1990.]]
|snimanje=prosinac 1989. – siječanj 1990.
|studio={{Sklopivi popis|naslov=Studiji|{{plainlist|
* Music Grinder ([[Hollywood]], [[Los Angeles]])
* Two Mendocino Studios 
* Alpha and Omega ([[San Francisco, Kalifornija]])
* Record Plant ([[Los Angeles]], [[Kalifornija]])
* Earwax Productions
}}}}
|trajanje=49:54
|izdavać=[[Capitol Records|Capitol]]
|producent=[[Gary Holt]], [[Rick Hunolt]]
|recenzija=&lt;ul&gt;&lt;li&gt;[[Datoteka:1.5 stars.svg|54px]]&lt;br&gt;[https://www.allmusic.com/album/impact-is-imminent-mw0000690033 ''AllMusic'']&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;
|kronologija=
|album_prije=[[Fabulous Disaster]]
|godina0=1989.
|godina=1990.
|album_poslije=[[Good Friendly Violent Fun]]
|godina2=1991.
}}

'''''Impact Is Imminent''''' četvrti je studijski [[album]] [[SAD|američkog]] ''[[thrash metal]]''-sastava [[Exodus (sastav)|Exodus]]. [[Diskografska kuća]] [[Capitol Records]] objavila ga je 21. lipnja 1990.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Exodus - Impact Is Imminent - Encyclopaedia Metallum: The Metal Archives|url=https://www.metal-archives.com/albums/Exodus/Impact_Is_Imminent/733|access-date=2022-07-26|website=www.metal-archives.com}}&lt;/ref&gt; Prvi je album koji objavila diskografska kuća Capitol Records i prvi na kojem pojavio se bubnjar [[John Tempesta]]. Također bio je posljednji studijski album na kojem pojavio se basist [[Rob McKillop]] iako se pojavio na koncertnim albumu, ''[[Good Friendly Violent Fun]]'' koji je snimljen 1989. ali nije objavljen sve do 1991. ''Impact Is Imminent'' ponovno objavljen je 2008. u pakiranju mini-albuma ograničenog izdanja koje je nalikovalo izvornom LP izdanju, uključujući i unutarnji omot. 

Gitarist [[Gary Holt]] izrazio je žaljenje zbog albuma tijekom snimanja albuma ''[[Exhibit B: The Human Condition]]'' iz 2010. rekavši da &quot;Ako postoji jedan album koji bih mogao vratiti i ppnovno snimiti, to bi bio Impact&quot;. Zatim je pohvalio album jer ima &quot;neke od najboljih rifova koje sam ikada napisao.&quot;

Holt je ponovio svoje mišljenje o albumj tijekom intervjua u travnju 2020. s [[Robb Flynn|Robbom Flynnom]] iz [[Machine Head|Machine Heada]]: &quot;Slušam ''Impact Is Imminent'', i ako postoji jedan album u mojoj karijeru, volio bih... Imal sam ga natrag, kao da nikad nije bio objavljen, to je taj album, jer ima neke od najboljih rifova koje sam ikad napisao. Mislim, glavni riff pjesmi &quot;Impact Is Imminent&quot; moj je najdraži riff koji sam ikad napisao. Ludo je, žica preskače, nitko nikada nije napravio takvo sranje.&quot;&lt;ref&gt;{{Citation|title=NFR #031 - Gary Holt (Exodus, Slayer Guitarist)|url=https://www.youtube.com/watch?v=eOt0jnLyWMY|accessdate=2022-07-26|language=hr-HR}}&lt;/ref&gt;

== Turneja ==

Exodus svirao je turneja uživo u promociji ''Impact Is Imminent'' u drugoj polovici 1990. Sastav počeo je turnej 21. lipnja 1990. s [[Red Hot Chill Peppers|Red Hot Chill Peppersom]] u [[Oakland, Kalifornija|Oaklandu]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.metallipromo.com/ex.html|access-date=2022-07-26|website=www.metallipromo.com}}&lt;/ref&gt; Exodus bio je dio dvije velike turneje: u kolovozu 1990. svirati uživo u [[SAD]]-u s [[Suicidal Tendencies|Suicidal Tendenciesom]] i [[Pantera (sastav)|Panterom]] a tri mijeseca kasnije, svirati u [[Europa|Europi]] sa sastavima [[Flotsam and Jetsam]], [[Vio-Lence]] i [[Forbidden]]. Exodus je završio turneju 28. prosinca 1990. u The Fillmoreu. Sastav je trebao krenuti na turneju poćetkom 1991. s [[Judas Priest|Judas Priestom]] i [[Annihilator|Annihilatorom]] na europskoj Painkiller turneji, iako zamijenio ga je Pantera, zbog njihov kuća odbio platiti potporu turneji.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.metallipromo.com/pantera.html|access-date=2022-07-26|website=www.metallipromo.com}}&lt;/ref&gt; 

== Popis pjesama ==
{{Popis pjesama
| sve_napisao = Exodus
| ukupno_trajanje = 49:54
| skladba1 = Intro/Impact Is Imminent
| trajanje1 = 4:19
| skladba2 = A.W.O.L.
| trajanje2 = 5:44
| skladba3 = The Lunatic Parade
| trajanje3 = 4:14
| skladba4 = Within the Walls of Chaos
| trajanje4 = 7:45
| skladba5 = Objection Overruled
| trajanje5 = 4:34
| skladba6 = Only Death Decides
| trajanje6 = 6:07
| skladba7 = Heads They Win (Tails You Lose)
| trajanje7 = 7:43
| skladba8 = Changing of the Guard
| trajanje8 = 6:49
| skladba9 = Thrash Under Pressure
| trajanje9 = 2:39
}}

== Recenzije ==

''Impact Is Imminent'' dobio negativnu recenziju Eduarda Rivadavije iz [[AllMusic|AllMusica]], koji nazvao ga je &quot;najzaboravniji album Exodusove karijere&quot;.&lt;ref&gt;{{Citation|title=Exodus - Impact Is Imminent Album Reviews, Songs &amp; More {{!}} AllMusic|url=https://www.allmusic.com/album/impact-is-imminent-mw0000690033|accessdate=2022-07-26|language=en}}&lt;/ref&gt; [[Kanada|Kanadski]] novinar [[Martin Popoff]] cijenio je Exodusovu &quot;privrženost starijem, izgubljenom [[Speed metal|speed metalu]]&quot; i napisao da bi se fanovi mogli vratiti i ponovno pregledati pjesme koje su brzo preskočene u korist &quot;provalnijih djela&quot;.

Iako album objavila velika kuća, ''Impact Is Imminent'' nije bio jednako uspješan kao ''[[Fabulous Disaster]]'' i završio je na 147. mjestu ljestvici ''[[Billboard 200]]'', najniža pozicija Exodusa na ljestvici do danas.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=2012-11-23|title=Exodus - Awards : AllMusic|url=https://web.archive.org/web/20121123041229/http://www.allmusic.com/artist/exodus-mn0000125822/awards|access-date=2022-07-26|website=web.archive.org}}&lt;/ref&gt; Sve do albuma ''[[Blood In, Blood Out]]'' iz 2014., ''Impact Is Imminent'' bio je posljednji Exodusa koji završio je na ljestvici ''Billboard 200''.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Osoblje ==
{{col-begin}}
{{col-2}}
; Exodus

* [[Steve Souza|Steve &quot;Zetro&quot; Souza]] – [[vokal]]
* [[Gary Holt]] – [[gitara]], produkcija
* [[Rick Hunolt]] – gitara, produkcija
* [[Rob McKillop]] – [[bas-gitara]]
* [[John Tempesta]] – [[bubnjevi]]
{{col-2}}
; Ostalo osoblje

* Stephen Marcussen – mastering
* Csaba Petocz – snimanje
* Tommy Steele – grafički dizajn
* Jenny Raisler – fotografije
* Stab Watts – grafički dizajn
* John Bush – inženjer zvuka (dodatni)
* Lewis Demetri – inženjer zvuka (dodatni)
* Chris Fuhrman – inženjer zvuka (dodatni)
* Andy Newell – inženjer zvuka (dodatni)
* Jim McKee – inženjer zvuka (dodatni)
* Marc Senasac – miks
* Ulrich Wild – inženjer zvuka (asistent)
* Steve Heinke – inženjer zvuka (asistent)
{{col-end}}

== Izvori ==
{{Izvori}}
{{Exodus}}
[[Kategorija:Albumi sastava Exodus]]
[[Kategorija:Albumi iz 1990.]]</text>
      <sha1>0hl0jclft8flroxajo1s9k1ooo3y7y5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Leucostegia</title>
    <ns>0</ns>
    <id>725492</id>
    <revision>
      <id>6433023</id>
      <timestamp>2022-07-26T20:25:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja         =lightgreen | naziv        =''Leucostegia'' | slika        =Leucostegia pallida - Wilhelma Zoo - Stuttgart, Germany - DSC02001.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis   = ''[[Leucostegia pallida]]'' | status       = | regnum       =[[Plantae]] | divisio      =[[Tracheophyta]] | classis      =[[Polypodiopsida]] | ordo         =[[Polypodiales]] | familia      =[[Hypodematiaceae]] | genus        ='''''L...«.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1260" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =''Leucostegia''
| slika        =Leucostegia pallida - Wilhelma Zoo - Stuttgart, Germany - DSC02001.jpg
| slika_širina = 200px
| slika_opis   = ''[[Leucostegia pallida]]''
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Tracheophyta]]
| classis      =[[Polypodiopsida]]
| ordo         =[[Polypodiales]]
| familia      =[[Hypodematiaceae]]
| genus        ='''''Leucostegia'''''
| genus_autorstvo = &lt;small&gt;C.Presl&lt;/small&gt;
| species      =
| subspecies   =
| dvoimeno     =
| dvoimeno_autorstvo =
| karta_raspon =
}}

'''''Leucostegia''''', biljni ros iz porodice ''[[Hypodematiaceae]]'', dio reda [[osladolike]].

Rod je raširen po tropskoj [[Azija|Aziji]] i zapadnom [[Tihi ocean|Pacifik]]u. Na popisu su 3 vrste&lt;ref&gt;[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-264 World Plants (Complete List)] pristupljeno 26. srpnja 2022&lt;/ref&gt;
== Vrste ==
# ''[[Leucostegia amplissima]]'' &lt;small&gt;(Christ) C.W.Chen&lt;/small&gt;
# ''[[Leucostegia immersa]]'' &lt;small&gt;C.Presl&lt;/small&gt;
# ''[[Leucostegia pallida]]'' &lt;small&gt;(Mett. ex Kuhn) Copel.&lt;/small&gt;

{{commonscat|Leucostegia}}
{{wikispecies|Leucostegia}}

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Osladolike]]</text>
      <sha1>15j726ey37a5t2sqklbv2ziykx2u9hd</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433025</id>
      <parentid>6433023</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T20:25:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1260" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =''Leucostegia''
| slika        =Leucostegia pallida - Wilhelma Zoo - Stuttgart, Germany - DSC02001.jpg
| slika_širina = 200px
| slika_opis   = ''[[Leucostegia pallida]]''
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Tracheophyta]]
| classis      =[[Polypodiopsida]]
| ordo         =[[Polypodiales]]
| familia      =[[Hypodematiaceae]]
| genus        ='''''Leucostegia'''''
| genus_autorstvo = &lt;small&gt;C.Presl&lt;/small&gt;
| species      =
| subspecies   =
| dvoimeno     =
| dvoimeno_autorstvo =
| karta_raspon =
}}

'''''Leucostegia''''', biljni ros iz porodice ''[[Hypodematiaceae]]'', dio reda [[osladolike]].

Rod je raširen po tropskoj [[Azija|Aziji]] i zapadnom [[Tihi ocean|Pacifik]]u. Na popisu su 3 vrste&lt;ref&gt;[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-266 World Plants (Complete List)] pristupljeno 26. srpnja 2022&lt;/ref&gt;
== Vrste ==
# ''[[Leucostegia amplissima]]'' &lt;small&gt;(Christ) C.W.Chen&lt;/small&gt;
# ''[[Leucostegia immersa]]'' &lt;small&gt;C.Presl&lt;/small&gt;
# ''[[Leucostegia pallida]]'' &lt;small&gt;(Mett. ex Kuhn) Copel.&lt;/small&gt;

{{commonscat|Leucostegia}}
{{wikispecies|Leucostegia}}

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Osladolike]]</text>
      <sha1>t1zbw2mpam3qcbf5rfgd3kt6cy3x8bf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Datoteka:Exodus Impact.jpg</title>
    <ns>6</ns>
    <id>725493</id>
    <revision>
      <id>6433024</id>
      <timestamp>2022-07-26T20:25:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Metalowy</username>
        <id>241816</id>
      </contributor>
      <comment>{{Infoslika
|Opis=Omot albuma ''[[Impact Is Imminent]]'' sastava [[Exodus (sastav)|Exodus]].
|Izvor=https://www.metal-archives.com/albums/Exodus/Impact_Is_Imminent/733
|Datum=26. srpnja 2022.
|Autor=Tommy Steele, Stan Watts
|Objašnjenje=Omot glazbenog albuma ''[[Impact Is Imminent]]''.
}}</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="333" xml:space="preserve">== Opis ==
{{Infoslika
|Opis=Omot albuma ''[[Impact Is Imminent]]'' sastava [[Exodus (sastav)|Exodus]].
|Izvor=https://www.metal-archives.com/albums/Exodus/Impact_Is_Imminent/733
|Datum=26. srpnja 2022.
|Autor=Tommy Steele, Stan Watts
|Objašnjenje=Omot glazbenog albuma ''[[Impact Is Imminent]]''.
}}
== Licencija ==
{{Omot albuma}}</text>
      <sha1>6y6cjfxzhtf069kuyfguq65vv8xxej7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Didymochlaena</title>
    <ns>0</ns>
    <id>725494</id>
    <revision>
      <id>6433030</id>
      <timestamp>2022-07-26T20:41:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja         =lightgreen | naziv        =''Didymochlaena'' | slika        = Didymochlaena truncatula kz3.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis   =''[[Didymochlaena truncatula]]'' | status       = | regnum       =[[Plantae]] | divisio      =[[Pteridophyta]] | classis      =[[Polypodiopsida]] | ordo         =[[Polypodiales]] | familia      ='''''Didymochlaenaceae''''' | familia_autorstvo =&lt;small&gt;Ching ex Li Bing...«.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2244" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =''Didymochlaena''
| slika        = Didymochlaena truncatula kz3.jpg
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =''[[Didymochlaena truncatula]]''
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Pteridophyta]]
| classis      =[[Polypodiopsida]]
| ordo         =[[Polypodiales]]
| familia      ='''''Didymochlaenaceae'''''
| familia_autorstvo =&lt;small&gt;Ching ex Li Bing Zhang &amp; Liang Zhang&lt;/small&gt;
| genus        = '''''Didymochlaena'''''  
| genus_autorstvo =&lt;small&gt;Desv.&lt;/small&gt; 
| species      =
| subspecies   =
| dvoimeno     =
| dvoimeno_autorstvo =
| karta_raspon =
}}
'''''Didymochlaena''''', biljni rod [[Papratnice|papratnica]] smješten u vlastitu porodicu ''Didymochlaenaceae'', dio reda [[Polypodiales]]. Na popisu je 12 vrsta iz [[Stari svijet|Staroga svijeta]] (ne u [[Europa|Europi]])&lt;ref&gt;[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-266 World Plants (Complete List)] pristupljeno 26. srpnja 2022&lt;/ref&gt; 
== Vrste ==
# ''[[Didymochlaena attenuata]]'' &lt;small&gt;(Bonap.) Li Bing Zhang &amp; H.Shang&lt;/small&gt;
# ''[[Didymochlaena bipinnatipartita]]'' &lt;small&gt;(Bonap.) Li Bing Zhang &amp; H.Shang&lt;/small&gt;
# ''[[Didymochlaena deltoidea]]'' &lt;small&gt;Li Bing Zhang &amp; H.Shang&lt;/small&gt;
# ''[[Didymochlaena fijiensis]]'' &lt;small&gt;Li Bing Zhang &amp; H.Shang&lt;/small&gt;
# ''[[Didymochlaena madagascariensis]]'' &lt;small&gt;Li Bing Zhang &amp; H.Shang&lt;/small&gt;
# ''[[Didymochlaena oceanica]]'' &lt;small&gt;(Rosenstock) Li Bing Zhang &amp; H.Shang&lt;/small&gt;
# ''[[Didymochlaena philippensis]]'' &lt;small&gt;Li Bing Zhang &amp; H.Shang&lt;/small&gt;
# ''[[Didymochlaena punctata]]'' &lt;small&gt;Li Bing Zhang &amp; H.Shang&lt;/small&gt;
# ''[[Didymochlaena sinuosa]]'' &lt;small&gt;Desv.&lt;/small&gt;
# ''[[Didymochlaena solomonensis]]'' &lt;small&gt;Li Bing Zhang &amp; H.Shang&lt;/small&gt;
# ''[[Didymochlaena spinulosa]]'' &lt;small&gt;(Brause) Li Bing Zhang &amp; H.Shang&lt;/small&gt;
# ''[[Didymochlaena truncatula]]'' &lt;small&gt;(Sw.) J.Sm.&lt;/small&gt;
== Sinonimi ==
* ''Tegularia'' &lt;small&gt;Reinw.&lt;/small&gt;
* ''Monochlaena'' &lt;small&gt;Gaudich.&lt;/small&gt;
* ''Hippodium'' &lt;small&gt;Gaudich.&lt;/small&gt;
* ''Hysterocarpus'' &lt;small&gt;Langsd. ex Fée&lt;/small&gt;
{{commonscat|Didymochlaena}}
{{wikispecies|Didymochlaena}}

== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Osladolike]]</text>
      <sha1>qeehge5rp2lmz5bzj7mckc6ik285heh</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433031</id>
      <parentid>6433030</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T20:42:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2244" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =''Didymochlaena''
| slika        = Didymochlaena truncatula kz3.jpg
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =''[[Didymochlaena truncatula]]''
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Pteridophyta]]
| classis      =[[Polypodiopsida]]
| ordo         =[[Polypodiales]]
| familia      ='''''Didymochlaenaceae'''''
| familia_autorstvo =&lt;small&gt;Ching ex Li Bing Zhang &amp; Liang Zhang&lt;/small&gt;
| genus        = '''''Didymochlaena'''''  
| genus_autorstvo =&lt;small&gt;Desv.&lt;/small&gt; 
| species      =
| subspecies   =
| dvoimeno     =
| dvoimeno_autorstvo =
| karta_raspon =
}}
'''''Didymochlaena''''', biljni rod [[Papratnice|papratnica]] smješten u vlastitu porodicu ''Didymochlaenaceae'', dio reda [[Polypodiales]]. Na popisu je 12 vrsta iz [[Stari svijet|Staroga svijeta]] (ne u [[Europa|Europi]])&lt;ref&gt;[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-267 World Plants (Complete List)] pristupljeno 26. srpnja 2022&lt;/ref&gt; 
== Vrste ==
# ''[[Didymochlaena attenuata]]'' &lt;small&gt;(Bonap.) Li Bing Zhang &amp; H.Shang&lt;/small&gt;
# ''[[Didymochlaena bipinnatipartita]]'' &lt;small&gt;(Bonap.) Li Bing Zhang &amp; H.Shang&lt;/small&gt;
# ''[[Didymochlaena deltoidea]]'' &lt;small&gt;Li Bing Zhang &amp; H.Shang&lt;/small&gt;
# ''[[Didymochlaena fijiensis]]'' &lt;small&gt;Li Bing Zhang &amp; H.Shang&lt;/small&gt;
# ''[[Didymochlaena madagascariensis]]'' &lt;small&gt;Li Bing Zhang &amp; H.Shang&lt;/small&gt;
# ''[[Didymochlaena oceanica]]'' &lt;small&gt;(Rosenstock) Li Bing Zhang &amp; H.Shang&lt;/small&gt;
# ''[[Didymochlaena philippensis]]'' &lt;small&gt;Li Bing Zhang &amp; H.Shang&lt;/small&gt;
# ''[[Didymochlaena punctata]]'' &lt;small&gt;Li Bing Zhang &amp; H.Shang&lt;/small&gt;
# ''[[Didymochlaena sinuosa]]'' &lt;small&gt;Desv.&lt;/small&gt;
# ''[[Didymochlaena solomonensis]]'' &lt;small&gt;Li Bing Zhang &amp; H.Shang&lt;/small&gt;
# ''[[Didymochlaena spinulosa]]'' &lt;small&gt;(Brause) Li Bing Zhang &amp; H.Shang&lt;/small&gt;
# ''[[Didymochlaena truncatula]]'' &lt;small&gt;(Sw.) J.Sm.&lt;/small&gt;
== Sinonimi ==
* ''Tegularia'' &lt;small&gt;Reinw.&lt;/small&gt;
* ''Monochlaena'' &lt;small&gt;Gaudich.&lt;/small&gt;
* ''Hippodium'' &lt;small&gt;Gaudich.&lt;/small&gt;
* ''Hysterocarpus'' &lt;small&gt;Langsd. ex Fée&lt;/small&gt;
{{commonscat|Didymochlaena}}
{{wikispecies|Didymochlaena}}

== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Osladolike]]</text>
      <sha1>0non7q86x52vbm5mnotg629ygn704vj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433032</id>
      <parentid>6433031</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T20:42:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Zeljko premješta stranicu [[Didymochlaena]] na [[Didymochlaenaceae]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2244" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =''Didymochlaena''
| slika        = Didymochlaena truncatula kz3.jpg
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =''[[Didymochlaena truncatula]]''
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Pteridophyta]]
| classis      =[[Polypodiopsida]]
| ordo         =[[Polypodiales]]
| familia      ='''''Didymochlaenaceae'''''
| familia_autorstvo =&lt;small&gt;Ching ex Li Bing Zhang &amp; Liang Zhang&lt;/small&gt;
| genus        = '''''Didymochlaena'''''  
| genus_autorstvo =&lt;small&gt;Desv.&lt;/small&gt; 
| species      =
| subspecies   =
| dvoimeno     =
| dvoimeno_autorstvo =
| karta_raspon =
}}
'''''Didymochlaena''''', biljni rod [[Papratnice|papratnica]] smješten u vlastitu porodicu ''Didymochlaenaceae'', dio reda [[Polypodiales]]. Na popisu je 12 vrsta iz [[Stari svijet|Staroga svijeta]] (ne u [[Europa|Europi]])&lt;ref&gt;[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-267 World Plants (Complete List)] pristupljeno 26. srpnja 2022&lt;/ref&gt; 
== Vrste ==
# ''[[Didymochlaena attenuata]]'' &lt;small&gt;(Bonap.) Li Bing Zhang &amp; H.Shang&lt;/small&gt;
# ''[[Didymochlaena bipinnatipartita]]'' &lt;small&gt;(Bonap.) Li Bing Zhang &amp; H.Shang&lt;/small&gt;
# ''[[Didymochlaena deltoidea]]'' &lt;small&gt;Li Bing Zhang &amp; H.Shang&lt;/small&gt;
# ''[[Didymochlaena fijiensis]]'' &lt;small&gt;Li Bing Zhang &amp; H.Shang&lt;/small&gt;
# ''[[Didymochlaena madagascariensis]]'' &lt;small&gt;Li Bing Zhang &amp; H.Shang&lt;/small&gt;
# ''[[Didymochlaena oceanica]]'' &lt;small&gt;(Rosenstock) Li Bing Zhang &amp; H.Shang&lt;/small&gt;
# ''[[Didymochlaena philippensis]]'' &lt;small&gt;Li Bing Zhang &amp; H.Shang&lt;/small&gt;
# ''[[Didymochlaena punctata]]'' &lt;small&gt;Li Bing Zhang &amp; H.Shang&lt;/small&gt;
# ''[[Didymochlaena sinuosa]]'' &lt;small&gt;Desv.&lt;/small&gt;
# ''[[Didymochlaena solomonensis]]'' &lt;small&gt;Li Bing Zhang &amp; H.Shang&lt;/small&gt;
# ''[[Didymochlaena spinulosa]]'' &lt;small&gt;(Brause) Li Bing Zhang &amp; H.Shang&lt;/small&gt;
# ''[[Didymochlaena truncatula]]'' &lt;small&gt;(Sw.) J.Sm.&lt;/small&gt;
== Sinonimi ==
* ''Tegularia'' &lt;small&gt;Reinw.&lt;/small&gt;
* ''Monochlaena'' &lt;small&gt;Gaudich.&lt;/small&gt;
* ''Hippodium'' &lt;small&gt;Gaudich.&lt;/small&gt;
* ''Hysterocarpus'' &lt;small&gt;Langsd. ex Fée&lt;/small&gt;
{{commonscat|Didymochlaena}}
{{wikispecies|Didymochlaena}}

== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Osladolike]]</text>
      <sha1>0non7q86x52vbm5mnotg629ygn704vj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433034</id>
      <parentid>6433032</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T20:43:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Zeljko premješta stranicu [[Didymochlaenaceae]] na [[Didymochlaena]] preko preusmjeravanja</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2244" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =''Didymochlaena''
| slika        = Didymochlaena truncatula kz3.jpg
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =''[[Didymochlaena truncatula]]''
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Pteridophyta]]
| classis      =[[Polypodiopsida]]
| ordo         =[[Polypodiales]]
| familia      ='''''Didymochlaenaceae'''''
| familia_autorstvo =&lt;small&gt;Ching ex Li Bing Zhang &amp; Liang Zhang&lt;/small&gt;
| genus        = '''''Didymochlaena'''''  
| genus_autorstvo =&lt;small&gt;Desv.&lt;/small&gt; 
| species      =
| subspecies   =
| dvoimeno     =
| dvoimeno_autorstvo =
| karta_raspon =
}}
'''''Didymochlaena''''', biljni rod [[Papratnice|papratnica]] smješten u vlastitu porodicu ''Didymochlaenaceae'', dio reda [[Polypodiales]]. Na popisu je 12 vrsta iz [[Stari svijet|Staroga svijeta]] (ne u [[Europa|Europi]])&lt;ref&gt;[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-267 World Plants (Complete List)] pristupljeno 26. srpnja 2022&lt;/ref&gt; 
== Vrste ==
# ''[[Didymochlaena attenuata]]'' &lt;small&gt;(Bonap.) Li Bing Zhang &amp; H.Shang&lt;/small&gt;
# ''[[Didymochlaena bipinnatipartita]]'' &lt;small&gt;(Bonap.) Li Bing Zhang &amp; H.Shang&lt;/small&gt;
# ''[[Didymochlaena deltoidea]]'' &lt;small&gt;Li Bing Zhang &amp; H.Shang&lt;/small&gt;
# ''[[Didymochlaena fijiensis]]'' &lt;small&gt;Li Bing Zhang &amp; H.Shang&lt;/small&gt;
# ''[[Didymochlaena madagascariensis]]'' &lt;small&gt;Li Bing Zhang &amp; H.Shang&lt;/small&gt;
# ''[[Didymochlaena oceanica]]'' &lt;small&gt;(Rosenstock) Li Bing Zhang &amp; H.Shang&lt;/small&gt;
# ''[[Didymochlaena philippensis]]'' &lt;small&gt;Li Bing Zhang &amp; H.Shang&lt;/small&gt;
# ''[[Didymochlaena punctata]]'' &lt;small&gt;Li Bing Zhang &amp; H.Shang&lt;/small&gt;
# ''[[Didymochlaena sinuosa]]'' &lt;small&gt;Desv.&lt;/small&gt;
# ''[[Didymochlaena solomonensis]]'' &lt;small&gt;Li Bing Zhang &amp; H.Shang&lt;/small&gt;
# ''[[Didymochlaena spinulosa]]'' &lt;small&gt;(Brause) Li Bing Zhang &amp; H.Shang&lt;/small&gt;
# ''[[Didymochlaena truncatula]]'' &lt;small&gt;(Sw.) J.Sm.&lt;/small&gt;
== Sinonimi ==
* ''Tegularia'' &lt;small&gt;Reinw.&lt;/small&gt;
* ''Monochlaena'' &lt;small&gt;Gaudich.&lt;/small&gt;
* ''Hippodium'' &lt;small&gt;Gaudich.&lt;/small&gt;
* ''Hysterocarpus'' &lt;small&gt;Langsd. ex Fée&lt;/small&gt;
{{commonscat|Didymochlaena}}
{{wikispecies|Didymochlaena}}

== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Osladolike]]</text>
      <sha1>0non7q86x52vbm5mnotg629ygn704vj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Didymochlaenaceae</title>
    <ns>0</ns>
    <id>725496</id>
    <redirect title="Didymochlaena" />
    <revision>
      <id>6433035</id>
      <timestamp>2022-07-26T20:43:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>Zeljko premješta stranicu [[Didymochlaenaceae]] na [[Didymochlaena]] preko preusmjeravanja</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Didymochlaena]]</text>
      <sha1>8b9guvjtsemix4u806x5lp1izfq0pr2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Adam Filipović</title>
    <ns>1</ns>
    <id>725497</id>
    <revision>
      <id>6433038</id>
      <timestamp>2022-07-26T20:46:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>38.95.236.41</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Korekcija */ novi odlomak</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="195" xml:space="preserve">== Korekcija ==

Suprug Adama Filipovića je devojačko prezime bilo Bitto, a ne Bittol, kako piše u tekstu.

Hvala [[Posebno:Doprinosi/38.95.236.41|38.95.236.41]] 22:46, 26. srpnja 2022. (CEST)</text>
      <sha1>1duieknyeiz5phpe1zyjptm1mrz82dt</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433040</id>
      <parentid>6433038</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T20:48:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>38.95.236.41</ip>
      </contributor>
      <comment>Pogrešan podatak</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="196" xml:space="preserve">== Korekcija ==

Supruzi Adama Filipovića je devojačko prezime bilo Bitto, a ne Bittol, kako piše u tekstu.

Hvala [[Posebno:Doprinosi/38.95.236.41|38.95.236.41]] 22:46, 26. srpnja 2022. (CEST)</text>
      <sha1>8d4tts010p7pxo5g59o2b6jybntg0n3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dominikanska crkva i samostan na Šćedru</title>
    <ns>0</ns>
    <id>725498</id>
    <redirect title="Dominikanski samostan i crkva sv. Marije od Milosrđa na Šćedru" />
    <revision>
      <id>6433047</id>
      <timestamp>2022-07-26T21:04:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Argo Navis premješta stranicu [[Dominikanska crkva i samostan na Šćedru]] na [[Dominikanski samostan i crkva sv. Marije od Milosrđa na Šćedru]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="81" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Dominikanski samostan i crkva sv. Marije od Milosrđa na Šćedru]]</text>
      <sha1>bbe4r8rtzr0mrstc9g5ui997h9pxpvz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Predložak:Pokrivala za glavu</title>
    <ns>10</ns>
    <id>725499</id>
    <revision>
      <id>6433048</id>
      <timestamp>2022-07-26T21:04:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Fraxinus</username>
        <id>3144</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Navigacija |naziv = Pokrivala za glavu |naslov-style = background:#dfdfdf |grupa-style = background:#dfdfdf |naslov = [[Pokrivalo za glavu|Pokrivala za glavu]] |grupa1 = [[Šešir]]i |popis1 =   [[Koktel šešir]] • [[Homburg šešir]] • [[Fedora šešir]] • [[Panama šešir]] • [[Breton šešir]] • [[Kaubojski šešir]] • [[Lovački šešir]]    |grupa2 = Kape |popis2 =   [[Pilotska kapa]] • [[Medicinska kapa]] • [[Beretka]] •...«.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1430" xml:space="preserve">{{Navigacija
|naziv = Pokrivala za glavu
|naslov-style = background:#dfdfdf
|grupa-style = background:#dfdfdf
|naslov = [[Pokrivalo za glavu|Pokrivala za glavu]]
|grupa1 = [[Šešir]]i
|popis1 = 

[[Koktel šešir]] • [[Homburg šešir]] • [[Fedora šešir]] • [[Panama šešir]] • [[Breton šešir]] • [[Kaubojski šešir]] • [[Lovački šešir]] 
 
|grupa2 = Kape
|popis2 = 

[[Pilotska kapa]] • [[Medicinska kapa]] • [[Beretka]] • [[Šubara]] • [[Vunena kapa]] • [[Mornarska kapa]] • [[Vatrogasna kaciga]] • [[Rudarska kaciga]] • [[Rođendanska kapa]] • [[Kačket]] • [[Fantomka]] • [[Titovka]] • [[Triglavka]] • [[Budenovka]] • [[Studentska kapa]] • [[Camauro]] • [[Mitra (kapa)|Mitra]] • [[Tijara]] 

|grupa3 = Sportske kape
|popis3 =

[[Bejzbolska kapa]] • [[Kapa za plivanje]] • [[Vaterpolska kapa]] • [[Kaciga]]

|grupa4 = Tradicionalna pokrivala za glavu
|popis4 = 

[[Lička kapa]] • [[Šibenska kapa]] • [[Turban]] • [[Sombrero]] • [[Kalpak]] • [[Tubetejka]] • [[Fes (odjevni predmet)|Fes]] • [[Frigijska kapa]] • [[Šaperon]] • [[Takija]] • [[Karakul kapa]] • [[Crnogorska kapa]] • [[Šajkača]]

|grupa5 = Muslimanska pokrivala za glavu
|popis5 = 

[[Burka]] • [[Hidžab]] • [[Nikab]] 

|grupa6 = Ostalo
|popis6 = 

[[Perika]] • [[Kapuljača]] • [[Kokarda]] • [[Kruna]]

}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Skupni predlošci]]

&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>g8vknreh4epx2mdmbdbree4q9zhgtwi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Datoteka:In Flames A Sense of Purpose.jpg</title>
    <ns>6</ns>
    <id>725500</id>
    <revision>
      <id>6433070</id>
      <timestamp>2022-07-26T21:25:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Metalowy</username>
        <id>241816</id>
      </contributor>
      <comment>{{Infoslika
|Opis=Omot albuma ''[[A Sense of Purpose]]'' sastava [[In Flames]].
|Izvor=https://www.metal-archives.com/albums/In_Flames/A_Sense_of_Purpose/183368
|Datum=26. srpnja 2022.
|Autor=Alex Pardee
|Objašnjenje=Omot glazbenog albuma ''[[A Sense of Purpose]]''.
}}</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="313" xml:space="preserve">== Opis ==
{{Infoslika
|Opis=Omot albuma ''[[A Sense of Purpose]]'' sastava [[In Flames]].
|Izvor=https://www.metal-archives.com/albums/In_Flames/A_Sense_of_Purpose/183368
|Datum=26. srpnja 2022.
|Autor=Alex Pardee
|Objašnjenje=Omot glazbenog albuma ''[[A Sense of Purpose]]''.
}}
== Licencija ==
{{Omot albuma}}</text>
      <sha1>gkexg71m1b7bag6lcln2gv0qgnki4as</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor sa suradnikom:78.3.59.12</title>
    <ns>3</ns>
    <id>725502</id>
    <revision>
      <id>6433103</id>
      <timestamp>2022-07-26T22:44:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dean72</username>
        <id>77466</id>
      </contributor>
      <comment>/* Karton revolucija */ novi odlomak</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="652" xml:space="preserve">== Karton revolucija ==

Članak Karton revolucija nije napisan neutralno i enciklopedijskim stilom. Savjetujem ti da najprije pročitaš [[Wikipedija:Uvodni tečaj|uvodni tečaj]] da shvatiš kako se članci pišu. Članak mora biti i potkrijepljen izvorima koji su neovisni od samog pokreta, primjerice Facebook stranica pokreta ne može biti izvor. Ako si zainteresiran za uređivanje, savjetujem ti da stvoriš suradnički račun, urediš članak na svojoj suradničkoj stranici i ako je potrebno ja ću ti pomoći. Lijep pozdrav. [[Suradnik:Dean72|Dean72]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])&lt;/small&gt; 00:44, 27. srpnja 2022. (CEST)</text>
      <sha1>qvxs03t1kpbktsjaanla1tf2qiu788w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gradske Bitange</title>
    <ns>0</ns>
    <id>725503</id>
    <revision>
      <id>6433115</id>
      <timestamp>2022-07-27T00:27:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>D3ul3</username>
        <id>278138</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »Gradske Bitange su &quot;Alternativni Rock&quot; band iz Valpova, Hrvatska. Nastao je 2018 godine.  Članovi banda su: Domagoj Ivić (Vokal, gitara), Mislav Sušić (Solo Gitara), Noa Bolkovac (Bass Gitara), Matko Varžić (Bubnjevi). [[Datoteka:Gradske Bitange.jpg|mini|Logo Gradskih Bitanga]]  == Singlovi == &quot;Kao da&quot; objavljen 16. Lipnja, 2021  &quot;Grad&quot; objavljen 26. Listopada, 2021«.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="374" xml:space="preserve">Gradske Bitange su &quot;Alternativni Rock&quot; band iz Valpova, Hrvatska. Nastao je 2018 godine.

Članovi banda su: Domagoj Ivić (Vokal, gitara), Mislav Sušić (Solo Gitara), Noa Bolkovac (Bass Gitara), Matko Varžić (Bubnjevi).
[[Datoteka:Gradske Bitange.jpg|mini|Logo Gradskih Bitanga]]

== Singlovi ==
&quot;Kao da&quot; objavljen 16. Lipnja, 2021

&quot;Grad&quot; objavljen 26. Listopada, 2021</text>
      <sha1>301wh73rdjdc6ugpsx22wj28n3bttpf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>NAMC YS-11</title>
    <ns>0</ns>
    <id>725504</id>
    <revision>
      <id>6433134</id>
      <timestamp>2022-07-27T06:48:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Qualitas Vita</username>
        <id>277807</id>
      </contributor>
      <comment>Stvoreno prevođenjem stranice »[[:de:Special:Redirect/revision/222468786|NAMC YS-11]]«</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1706" xml:space="preserve">'''NAMC YS-11''' je dvomotorni turboprop zrakoplov za do 64 putnika. Razvio ga je u [[Japan|Japanu]] konzorcij Nihon Kōkūki Seizō . ''Nihon Aircraft Manufacturing Company'', NAMC). Program je 1954. godine pokrenulo japansko Ministarstvo vanjske trgovine i industrije . Prvi stroj dovršen je 1962., a proizvodnja je završila 1974. Prototip iz 1962. izložen je u Muzeju zrakoplovstva (Kōkū Kagaku Hakubutsukan). Museum of Aeronautical Sciences) u blizini zračne luke Narita/Tokyo .

Do danas je YS-11 jedini uspješan putnički zrakoplov izgrađen u Japanu. Ukupno su izrađena 182 komada. Zrakoplov je uglavnom proizveden u Japanu, osim motora Rolls-Roycea i propelera Dowty Rotola.

== Korisnici ==
YS-11 letjele su razne azijske zrakoplovne kompanije. Među ostalim kupcima bili su Aerolíneas Argentinas, Cruzeiro do Sul i američki Piedmont Airlines .

U Europi, osim norveškog Mey-Aira koji je YS-11 unajmio na nešto manje od dvije godine, grčki Olympic Airways bio je jedini europski operater. Nabavila je devet potpuno novih primjeraka, od kojih su dva uništena. Šest od preostalih sedam zrakoplova preuzelo je grčko ratno zrakoplovstvo 1980. i 1981. godine.

== Tehničke specifikacije ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!
! Podaci NAMC YS-11-200
|-
| Posada
|
|-
| Broj putnika
| 64
|-
| Duljina
| 26,3 m
|-
| Raspon krila
| 32,0m
|-
| Visina
| 9,0m
|-
| Povrsina krila
| 95 m²
|-
| Maks. početna masa
| 24.500 kg
|-
| Maks. brzina krstarenja
| 533 km/h na 9450 m visine
|-
| Brzina krstarenja na velikim udaljenostima
| 470 km/h
|-
| Maks. domet
| 3215 km
|-
| Domet s maks. nosivost
| 1100 km
|-
| Motor
| dva turboelisna Rolls-Royce Dart ; 2.200 svaki
|-
|}

== Reference ==
&lt;references /&gt;</text>
      <sha1>5gy46528q9pq79gwr5yasif0gskwdf6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433135</id>
      <parentid>6433134</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T06:49:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Qualitas Vita</username>
        <id>277807</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1787" xml:space="preserve">'''NAMC YS-11''' je dvomotorni turboprop zrakoplov za do 64 putnika. Razvio ga je u [[Japan|Japanu]] konzorcij Nihon Kōkūki Seizō . ''Nihon Aircraft Manufacturing Company'', NAMC). Program je 1954. godine pokrenulo japansko Ministarstvo vanjske trgovine i industrije . Prvi stroj dovršen je 1962., a proizvodnja je završila 1974. Prototip iz 1962. izložen je u Muzeju zrakoplovstva (Kōkū Kagaku Hakubutsukan). Museum of Aeronautical Sciences) u blizini zračne luke Narita/Tokyo .

Do danas je YS-11 jedini uspješan putnički zrakoplov izgrađen u Japanu. Ukupno su izrađena 182 komada. Zrakoplov je uglavnom proizveden u Japanu, osim motora Rolls-Roycea i propelera Dowty Rotola.

[[Datoteka:JASDF-NAMC YS-11P-52-1152-Fukuoka airport-20081212-160918.JPG|mini]]

== Korisnici ==
YS-11 letjele su razne azijske zrakoplovne kompanije. Među ostalim kupcima bili su Aerolíneas Argentinas, Cruzeiro do Sul i američki Piedmont Airlines .

U Europi, osim norveškog Mey-Aira koji je YS-11 unajmio na nešto manje od dvije godine, grčki Olympic Airways bio je jedini europski operater. Nabavila je devet potpuno novih primjeraka, od kojih su dva uništena. Šest od preostalih sedam zrakoplova preuzelo je grčko ratno zrakoplovstvo 1980. i 1981. godine.

== Tehničke specifikacije ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!
! Podaci NAMC YS-11-200
|-
| Posada
|
|-
| Broj putnika
| 64
|-
| Duljina
| 26,3 m
|-
| Raspon krila
| 32,0m
|-
| Visina
| 9,0m
|-
| Povrsina krila
| 95 m²
|-
| Maks. početna masa
| 24.500 kg
|-
| Maks. brzina krstarenja
| 533 km/h na 9450 m visine
|-
| Brzina krstarenja na velikim udaljenostima
| 470 km/h
|-
| Maks. domet
| 3215 km
|-
| Domet s maks. nosivost
| 1100 km
|-
| Motor
| dva turboelisna Rolls-Royce Dart ; 2.200 svaki
|-
|}

== Reference ==
&lt;references /&gt;</text>
      <sha1>ag9s9bvbxzlbpud58pp0ouc4131typl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>IRIS-T SLM</title>
    <ns>0</ns>
    <id>725505</id>
    <revision>
      <id>6433136</id>
      <timestamp>2022-07-27T06:59:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Qualitas Vita</username>
        <id>277807</id>
      </contributor>
      <comment>Stvoreno prevođenjem stranice »[[:de:Special:Redirect/revision/224836652|IRIS-T SLM]]«</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4480" xml:space="preserve">'''[[IRIS-T]] SLM''' ( {{En|IRIS-T Surface Launched Medium Range}} ) sustav je protuzračne obrane koji je razvila njemačka tvrtka Diehl Defense [[Ratno zrakoplovstvo|.]] Prema opisu proizvođača, korištena raketa IRIS-T SL prikladna je za sveobuhvatnu obranu od 360° protiv zrakoplova, helikoptera, dronova, krstarećih i balističkih projektila kratkog dometa. Razvoj je završen 2014 godine.

== Tehnologija ==
S [[IRIS-T]] SLM prvi put je realiziran taktički sustav [[Protuzračna obrana|protuzračne obrane]] koji je potpuno neovisan o vozilu nosaču. Sve komponente integrirane su u standardizirane okvire [[Kontejner|ISO kontejnera]] od 20 stopa i stoga se mogu transportirati na raznim vozilima ( [[Kamion|npr. kamionima]] ). Osim toga, ovo kontejnersko rješenje omogućuje prijevoz bez problema, na primjer na brodovima, željezničkim vagonima ili u zrakoplovima. Između ostalog, IRIS-T SLM se također može transportirati vojnim transportnim zrakoplovima [[C-130 Hercules|C-130]] i [[Airbus A400M|A400M]] . &lt;ref name=&quot;dtr_1402&quot;&gt;Defence Technology Review 2/2014 – Military Aerospace Technology. (englisch)&lt;/ref&gt;

Ostale posebne značajke su radar od 360 stupnjeva, mogućnost napada na više ciljeva u isto vrijeme, sposobnost za sve vremenske uvjete i plug-and-fight dizajn, što znači da se komponente - poput dodatnih lansirnih uređaja - mogu postaviti zajedno prema potrebi. Samo radar, TOC i lanser nude sveobuhvatnu zaštitu u radijusu od 40 km. 

=== Radar ===
Glavni senzor IRIS-T SLM je Active Electronically Scanned Array 3D višenamjenski radar CEAFAR tvrtke CEA Technologies . Omogućuje pokrivenost od 360 stupnjeva i koristi se i za nadzor zračnog prostora i za pružanje podataka o ciljevima. Po potrebi se može nadopuniti elektrooptičkim senzorima. 

=== Središte taktičkih operacija (TOC) ===
U taktičkom operativnom središtu (TOC) rade dva operatera. Veza s ostalim elementima sustava odvija se putem radio veze ili optičkog kabela. Osim toga, TOC ima podatkovna sučelja i komunikacijske mogućnosti potrebne za povezivanje s višim upravljačkim ili informacijskim strukturama. Ova vanjska veza može biti u stvarnom vremenu ili ne u stvarnom vremenu. &lt;ref name=&quot;dtr_1402&quot;&gt;Defence Technology Review 2/2014 – Military Aerospace Technology. (englisch)&lt;/ref&gt;

=== Lanseri ===
Raketa-nosač ima osam efektora (raketa) [[IRIS-T|IRIS-T SL]] . Pokreću se okomito kako bi omogućili pokrivenost od 360 stupnjeva. Lanser je potpuno automatski niveliran i spreman za paljbu samo deset minuta nakon ulaska na položaj. Istovremeni napad nekoliko ciljeva moguć je zbog velike brzine paljbe . Ponovno punjenje traje oko 15 minuta.

Lanseri imaju sve potrebne elemente kao što su računalo za upravljanje oružjem, generator ili antene, tako da se mogu postaviti do 20 km udaljenosti od TOC-a. &lt;ref&gt;[[Europäische Sicherheit &amp; Technik]], Ausgabe April 2013&lt;/ref&gt;

=== Raketa ===
Sustav protuzračne obrane koristi verziju [[IRIS-T]] s poboljšanim performansama kao efektor. Ovaj IRIS-T SL ima poboljšani raketni motor, koji daje učinak do 25 km visine i 40 km širine. Osim toga, postoji mogućnost poučavanja cilja pomoću [[Global Positioning System|GPS]] -a i ažuriranja podataka o cilju tijekom leta putem podatkovne veze. &lt;ref name=&quot;facebook_est&amp;t_140924&quot;&gt;[https://www.facebook.com/esutde/photos/a.1414296588831255.1073741828.1414016718859242/1471422943118619/?type=1&amp;theater ''Europäische Sicherheit &amp; Technik.'', 24. September 2014] In: [[Facebook]]&lt;/ref&gt;

U konačnom pristupu, metu detektira infracrveno tražilo koje je već isprobano i testirano s IRIS-T i za koje se kaže da je otporno na smetnje od aktivnih i pasivnih protumjera.

Osnovna verzija IRIS-T koja se nosi na zrakoplovima ima cijenu od oko 400.000 eura. Cijena za IRIS-T SL još nije poznata..

== Troškovi ==
Nakon [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|napada na Ukrajinu]], Ukrajini je osigurana isporuka oružanog sustava početkom lipnja 2022. Ukrajinski veleposlanik naknadno je izjavio da paket koji se sastoji od visokoučinkovitog radara, lansera i kontrolnog vozila te projektila košta 140 milijuna eura svaki. 

== Web poveznice ==

* Luftverteidigungsysteme IRIS-T SLM/SLS. In: diehl.com. Diehl Defence; abgerufen am 1. Juni 2022 (Beschreibung Lenkflugkörperfamilie IRIS-T SLM/SLS auf der Seite des Herstellers). 
* https://www.youtube.com/watch?v=U2b0uCd7cpk

== Reference ==
&lt;references /&gt;
[[Kategorija:Stranice s nepregledanim prijevodima]]</text>
      <sha1>qm9r4uhsl853i7ndjgui25ky27s850r</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433137</id>
      <parentid>6433136</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T07:00:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Qualitas Vita</username>
        <id>277807</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4585" xml:space="preserve">'''[[IRIS-T]] SLM''' ( {{En|IRIS-T Surface Launched Medium Range}} ) sustav je protuzračne obrane koji je razvila njemačka tvrtka Diehl Defense [[Ratno zrakoplovstvo|.]] Prema opisu proizvođača, korištena raketa IRIS-T SL prikladna je za sveobuhvatnu obranu od 360° protiv zrakoplova, helikoptera, dronova, krstarećih i balističkih projektila kratkog dometa. Razvoj je završen 2014 godine.

[[Datoteka:ILA Berlin 2012 PD 104.JPG|mini]]

== Tehnologija ==
S [[IRIS-T]] SLM prvi put je realiziran taktički sustav [[Protuzračna obrana|protuzračne obrane]] koji je potpuno neovisan o vozilu nosaču. Sve komponente integrirane su u standardizirane okvire [[Kontejner|ISO kontejnera]] od 20 stopa i stoga se mogu transportirati na raznim vozilima ( [[Kamion|npr. kamionima]] ). Osim toga, ovo kontejnersko rješenje omogućuje prijevoz bez problema, na primjer na brodovima, željezničkim vagonima ili u zrakoplovima. Između ostalog, IRIS-T SLM se također može transportirati vojnim transportnim zrakoplovima [[C-130 Hercules|C-130]] i [[Airbus A400M|A400M]] . &lt;ref name=&quot;dtr_1402&quot;&gt;Defence Technology Review 2/2014 – Military Aerospace Technology. (englisch)&lt;/ref&gt;

Ostale posebne značajke su radar od 360 stupnjeva, mogućnost napada na više ciljeva u isto vrijeme, sposobnost za sve vremenske uvjete i plug-and-fight dizajn, što znači da se komponente - poput dodatnih lansirnih uređaja - mogu postaviti zajedno prema potrebi. Samo radar, TOC i lanser nude sveobuhvatnu zaštitu u radijusu od 40 km. 

=== Radar ===
Glavni senzor IRIS-T SLM je Active Electronically Scanned Array 3D višenamjenski radar CEAFAR tvrtke CEA Technologies . Omogućuje pokrivenost od 360 stupnjeva i koristi se i za nadzor zračnog prostora i za pružanje podataka o ciljevima. Po potrebi se može nadopuniti elektrooptičkim senzorima. 

=== Središte taktičkih operacija (TOC) ===
U taktičkom operativnom središtu (TOC) rade dva operatera. Veza s ostalim elementima sustava odvija se putem radio veze ili optičkog kabela. Osim toga, TOC ima podatkovna sučelja i komunikacijske mogućnosti potrebne za povezivanje s višim upravljačkim ili informacijskim strukturama. Ova vanjska veza može biti u stvarnom vremenu ili ne u stvarnom vremenu. &lt;ref name=&quot;dtr_1402&quot;&gt;Defence Technology Review 2/2014 – Military Aerospace Technology. (englisch)&lt;/ref&gt;

=== Lanseri ===
Raketa-nosač ima osam efektora (raketa) [[IRIS-T|IRIS-T SL]] . Pokreću se okomito kako bi omogućili pokrivenost od 360 stupnjeva. Lanser je potpuno automatski niveliran i spreman za paljbu samo deset minuta nakon ulaska na položaj. Istovremeni napad nekoliko ciljeva moguć je zbog velike brzine paljbe . Ponovno punjenje traje oko 15 minuta.

Lanseri imaju sve potrebne elemente kao što su računalo za upravljanje oružjem, generator ili antene, tako da se mogu postaviti do 20 km udaljenosti od TOC-a. &lt;ref&gt;[[Europäische Sicherheit &amp; Technik]], Ausgabe April 2013&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:MAN 10 t mil gl IRIS-T SL ILA2018-1.jpg|mini]]

=== Raketa ===
Sustav protuzračne obrane koristi verziju [[IRIS-T]] s poboljšanim performansama kao efektor. Ovaj IRIS-T SL ima poboljšani raketni motor, koji daje učinak do 25 km visine i 40 km širine. Osim toga, postoji mogućnost poučavanja cilja pomoću [[Global Positioning System|GPS]] -a i ažuriranja podataka o cilju tijekom leta putem podatkovne veze. &lt;ref name=&quot;facebook_est&amp;t_140924&quot;&gt;[https://www.facebook.com/esutde/photos/a.1414296588831255.1073741828.1414016718859242/1471422943118619/?type=1&amp;theater ''Europäische Sicherheit &amp; Technik.'', 24. September 2014] In: [[Facebook]]&lt;/ref&gt;

U konačnom pristupu, metu detektira infracrveno tražilo koje je već isprobano i testirano s IRIS-T i za koje se kaže da je otporno na smetnje od aktivnih i pasivnih protumjera.

Osnovna verzija IRIS-T koja se nosi na zrakoplovima ima cijenu od oko 400.000 eura. Cijena za IRIS-T SL još nije poznata..

== Troškovi ==
Nakon [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|napada na Ukrajinu]], Ukrajini je osigurana isporuka oružanog sustava početkom lipnja 2022. Ukrajinski veleposlanik naknadno je izjavio da paket koji se sastoji od visokoučinkovitog radara, lansera i kontrolnog vozila te projektila košta 140 milijuna eura svaki. 

== Web poveznice ==

* Luftverteidigungsysteme IRIS-T SLM/SLS. In: diehl.com. Diehl Defence; abgerufen am 1. Juni 2022 (Beschreibung Lenkflugkörperfamilie IRIS-T SLM/SLS auf der Seite des Herstellers). 
* https://www.youtube.com/watch?v=U2b0uCd7cpk

== Reference ==
&lt;references /&gt;
[[Kategorija:Stranice s nepregledanim prijevodima]]</text>
      <sha1>ttim550dak7zegnwyiu7xucebzs59ji</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ct-vrijednost</title>
    <ns>0</ns>
    <id>725506</id>
    <revision>
      <id>6433140</id>
      <timestamp>2022-07-27T07:19:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Qualitas Vita</username>
        <id>277807</id>
      </contributor>
      <comment>Stvoreno prevođenjem stranice »[[:de:Special:Redirect/revision/224476776|Ct-Wert]]«</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2302" xml:space="preserve">
U [[Molekularna biologija|molekularnoj biologiji]], '''vrijednost Ct''' ( ''{{Jezik|en|cycle threshold}}'', skraćeno '''C &lt;sub&gt;t&lt;/sub&gt;''' ) je broj ciklusa u PCR-u u stvarnom vremenu koji su potrebni da se postigne prethodno definirana granična vrijednost u mjernom signalu (npr. fluorescentni signal) [[Amplifikacija|umnožene]] DNA. Što je više DNA (RNA) već bilo prisutno u otopini uzorka prije [[Lančana reakcija polimeraze|PCR]] -a, to je manje [[Amplifikacija|ciklusa amplifikacije]] potrebno da se postigne odgovarajuća vrijednost praga. &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Hans D. Bruhn|title=LaborMedizin: Indikationen, Methodik und Laborwerte; Pathophysiologie und Klinik|date=2008|publisher=Schattauer Verlag|isbn=978-3-7945-2550-8|pages=117}}&lt;/ref&gt; Pod konstantnim reakcijskim uvjetima, ova vrijednost omogućuje izvođenje zaključaka o količini početno prisutne DNA (RNA), zbog čega se koristi za kvantificiranje odgovarajućih koncentracija. U studijama [[Genski izražaj|ekspresije gena]], broj kopija može se mjeriti u apsolutnom ili relativnom smislu u odnosu na interni kontrolni gen. &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Thomas D. Schmittgen, Kenneth J. Livak|title=Analyzing real-time PCR data by the comparative CT method|date=2008|publisher=|volume=3|pages=1101–1108|doi=10.1038/nprot.2008.73|issn=1750-2799|issue=6}}&lt;/ref&gt;

Konstantnost uvjeta reakcije dana je samo u idealnom slučaju i općenito ovisi o različitim vanjskim čimbenicima (npr. učinkovitost reakcije, učinkovitost cijepanja ili hibridizacije, osjetljivost odgovarajućeg testa). &lt;ref name=&quot;Busch&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Ulrich Busch|title=Molekularbiologische Methoden in der Lebensmittelanalytik: Grundlegende Methoden und Anwendungen|date=2010|publisher=Springer-Verlag|isbn=978-3-642-10716-0|pages=41|doi=10.1007/978-3-642-10716-0_4}}&lt;/ref&gt; Čak i mala odstupanja u učinkovitosti PCR-a mogu snažno utjecati na rezultat. &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Christian Ramakers, Jan M Ruijter, Ronald H. Lekanne Deprez, Antoon F. M Moorman|title=Assumption-free analysis of quantitative real-time polymerase chain reaction (PCR) data|date=2003|publisher=|volume=339|pages=62–66|doi=10.1016/S0304-3940(02)01423-4|issn=0304-3940|issue=1}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
&lt;references /&gt;
[[Kategorija:Molekularna biologija]]</text>
      <sha1>gukpla2n8ovcc3m0t0s21ierhdqibj4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433141</id>
      <parentid>6433140</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T07:20:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Qualitas Vita</username>
        <id>277807</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2339" xml:space="preserve">
U [[Molekularna biologija|molekularnoj biologiji]], '''vrijednost Ct''' ( ''{{Jezik|en|cycle threshold}}'', skraćeno '''C &lt;sub&gt;t&lt;/sub&gt;''' ) je broj ciklusa u PCR-u u stvarnom vremenu koji su potrebni da se postigne prethodno definirana granična vrijednost u mjernom signalu (npr. fluorescentni signal) [[Amplifikacija|umnožene]] DNA. Što je više DNA (RNA) već bilo prisutno u otopini uzorka prije [[Lančana reakcija polimeraze|PCR]] -a, to je manje [[Amplifikacija|ciklusa amplifikacije]] potrebno da se postigne odgovarajuća vrijednost praga. &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Hans D. Bruhn|title=LaborMedizin: Indikationen, Methodik und Laborwerte; Pathophysiologie und Klinik|date=2008|publisher=Schattauer Verlag|isbn=978-3-7945-2550-8|pages=117}}&lt;/ref&gt; Pod konstantnim reakcijskim uvjetima, ova vrijednost omogućuje izvođenje zaključaka o količini početno prisutne DNA (RNA), zbog čega se koristi za kvantificiranje odgovarajućih koncentracija. U studijama [[Genski izražaj|ekspresije gena]], broj kopija može se mjeriti u apsolutnom ili relativnom smislu u odnosu na interni kontrolni gen. &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Thomas D. Schmittgen, Kenneth J. Livak|title=Analyzing real-time PCR data by the comparative CT method|date=2008|publisher=|volume=3|pages=1101–1108|doi=10.1038/nprot.2008.73|issn=1750-2799|issue=6}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Ct Wert Graph.svg|mini]]

Konstantnost uvjeta reakcije dana je samo u idealnom slučaju i općenito ovisi o različitim vanjskim čimbenicima (npr. učinkovitost reakcije, učinkovitost cijepanja ili hibridizacije, osjetljivost odgovarajućeg testa). &lt;ref name=&quot;Busch&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Ulrich Busch|title=Molekularbiologische Methoden in der Lebensmittelanalytik: Grundlegende Methoden und Anwendungen|date=2010|publisher=Springer-Verlag|isbn=978-3-642-10716-0|pages=41|doi=10.1007/978-3-642-10716-0_4}}&lt;/ref&gt; Čak i mala odstupanja u učinkovitosti PCR-a mogu snažno utjecati na rezultat. &lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Christian Ramakers, Jan M Ruijter, Ronald H. Lekanne Deprez, Antoon F. M Moorman|title=Assumption-free analysis of quantitative real-time polymerase chain reaction (PCR) data|date=2003|publisher=|volume=339|pages=62–66|doi=10.1016/S0304-3940(02)01423-4|issn=0304-3940|issue=1}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
&lt;references /&gt;
[[Kategorija:Molekularna biologija]]</text>
      <sha1>p5sg9e04tbsbvf0u8xb623mcu3xkj21</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>6433166</id>
      <parentid>6433141</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T10:10:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dean72</username>
        <id>77466</id>
      </contributor>
      <comment>lektura</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2458" xml:space="preserve">[[Datoteka:Ct Wert Graph.svg|mini]]U [[Molekularna biologija|molekularnoj biologiji]], '''vrijednost Ct''' ( [[Engleski jezik|engl.]] ''cycle treshold'', skraćeno '''C&lt;sub&gt;t&lt;/sub&gt;''' ) je broj ciklusa u [[Lančana reakcija polimeraze|lančanoj reakciji plimerazom]] u stvarnom vremenu koji su potrebni da se postigne prethodno definirana granična vrijednost u mjernom signalu (npr. fluorescentni signal) [[Amplifikacija|umnožene]] [[Deoksiribonukleinska kiselina|DNK]]. Što je više DNK ([[Ribonukleinska kiselina|RNK]]) već bilo prisutno u otopini uzorka prije [[Lančana reakcija polimeraze|PCR]]-a, to je manje [[Amplifikacija|ciklusa amplifikacije]] potrebno da se postigne odgovarajuća vrijednost praga.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Hans D. Bruhn|title=LaborMedizin: Indikationen, Methodik und Laborwerte; Pathophysiologie und Klinik|date=2008|publisher=Schattauer Verlag|isbn=978-3-7945-2550-8|pages=117}}&lt;/ref&gt; Pod nepromjenjivim reakcijskim uvjetima, ova vrijednost omogućuje izračun količine početno prisutne DNK ili RNK, zbog čega se koristi za kvantifikaciju odgovarajućih koncentracija. U studijama [[Genski izražaj|ekspresije gena]], broj kopija može se mjeriti u apsolutnom ili relativnom smislu u odnosu na referentni kontrolni gen.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Thomas D. Schmittgen, Kenneth J. Livak|title=Analyzing real-time PCR data by the comparative CT method|date=2008|publisher=|volume=3|pages=1101–1108|doi=10.1038/nprot.2008.73|issn=1750-2799|issue=6}}&lt;/ref&gt;

Nepromjenjivost uvjeta reakcije prisutna je samo u idealnom slučaju i općenito ovisi o različitim vanjskim čimbenicima (npr. učinkovitost reakcije, učinkovitost cijepanja ili hibridizacije, osjetljivost odgovarajućeg testa).&lt;ref name=&quot;Busch&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Ulrich Busch|title=Molekularbiologische Methoden in der Lebensmittelanalytik: Grundlegende Methoden und Anwendungen|date=2010|publisher=Springer-Verlag|isbn=978-3-642-10716-0|pages=41|doi=10.1007/978-3-642-10716-0_4}}&lt;/ref&gt; Čak i mala odstupanja u učinkovitosti PCR-a mogu snažno utjecati na rezultat.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Christian Ramakers, Jan M Ruijter, Ronald H. Lekanne Deprez, Antoon F. M Moorman|title=Assumption-free analysis of quantitative real-time polymerase chain reaction (PCR) data|date=2003|publisher=|volume=339|pages=62–66|doi=10.1016/S0304-3940(02)01423-4|issn=0304-3940|issue=1}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
&lt;references /&gt;
[[Kategorija:Molekularna biologija]]</text>
      <sha1>axwn4iu095ewwqbeooddl81ksons0z1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Datoteka:Tp-logo.jpg</title>
    <ns>6</ns>
    <id>725507</id>
    <revision>
      <id>6433156</id>
      <timestamp>2022-07-27T09:10:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>M.A.T.KO HR</username>
        <id>245843</id>
      </contributor>
      <comment>Logo portala Turističke priče</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="78" xml:space="preserve">== Opis ==
Logo portala Turističke priče
== Licencija ==
{{Cc-by-sa-3.0-hr}}</text>
      <sha1>ogy7n6qtjch8jluh45ht8tsqoni9w75</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Datoteka:Hrturizam logo.jpg</title>
    <ns>6</ns>
    <id>725509</id>
    <revision>
      <id>6433167</id>
      <timestamp>2022-07-27T10:11:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>M.A.T.KO HR</username>
        <id>245843</id>
      </contributor>
      <comment>Logo HrTurizam</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" xml:space="preserve">== Opis ==
Logo HrTurizam</text>
      <sha1>ql9y4sd58y2kuyi4plgprkqaxwiio3r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>HrTurizam</title>
    <ns>0</ns>
    <id>725510</id>
    <revision>
      <id>6433169</id>
      <timestamp>2022-07-27T10:13:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>M.A.T.KO HR</username>
        <id>245843</id>
      </contributor>
      <comment>Turistički news portal HrTurizam.hr namijenjen je turističkom sektoru te se portal pozicionirao kao vodeći nezavisni stručni turistički medij u Hrvatskoj</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3211" xml:space="preserve">[[Datoteka:Hrturizam logo.jpg|alt=Logo hrturizam|mini|HrTurizam.hr]]
Turistički news portal [https://hrturizam.hr/ HrTurizam.hr], koji je s radom krenuo 1. prosinca 2015. godine, namijenjen je turističkom sektoru te se portal pozicionirao kao vodeći nezavisni stručni turistički medij u Hrvatskoj.

Poslovni model bazira se upravo kao kanal direktne komunikacije i prodaje prema turističkom sektoru. HrTurizam.hr, kako njegov osnivač Goran Rihelj navodi, riješio je problem na tržištu te se sada može direktno komunicirati prema turističkom sektoru u Hrvatskoj. Portal ima stabilnu mjesečnu posjećenost, kao i dodanu vrijednost kroz specifičnu ciljnu skupinu.

===== Povijest =====
Priča Gorana Rihelja počela je od bloga, prvo na Medium.com pa onda za Večernjakovu blogosferu gdje se rodila ideja za portalom, a ostalo je povijest. Započeo je doslovno od ideje, napravio dugoročni plan i sve stavio na papir i krenuo. Nakon puno truda i rada može se reći reći kako je ovo još jedna uspješna priča od bloga do poduzetništva. 

Svakako kako nije lako, ali nije niti nemoguće, dapače, samo krenite i vjerujte u sebe. Nemate što izgubiti, možete samo profitirati.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Rihelj|first=Goran|date=01.12.2017.|title=hrturizam.hr|url=https://hrturizam.hr/hrturizam-hr-s-vama-vec-dvije-godine|url-status=live|access-date=01.12.2017.|website=Hrturizam.hr}}&lt;/ref&gt;

===== [https://hrturizam.hr/premium/subscribe Pretplata] =====
Krajem 2021. godine portal HrTurizam.hr najavio je novi [https://hrturizam.hr/predstavljamo-novi-vizualni-identitet-portala-hrturizam-hr vizualni identitet] i model poslovanja. Nakon skoro dvije godine “stagniranja” zbog pandemije, barem kada je u pitanju daljnji razvoj platforme bilo je vrijeme za novi iskorak i daljnji razvoj cijele platforme.

Nišni ili b2b portali imaju specifičnu ciljnu skupinu kojoj se obraćaju, te u samom DNA nišnih portala nije da se bore s dosegom. Također, nišni portali su se već prije pandemije počeli zaključavati, jer jednostavno produkcija kvalitetnog sadržaja košta i ima svoju vrijednost. Iza svakog autorskog članka stoje godine i godine iskustva i učenja te sati i sati provedeni na istraživanju, edukaciji i produkciji kako bi se dao širi kontekst neke priče. To je vrijednost koju isporučujemo. Od 01. siječnja tako je portal &quot;zaključan&quot; i prešao je na model pretplate kao i svi stručni globalni portali u b2b sektoru.

====== Hrvatske i međunarodne nagrade, priznanja i članstva portala HrTurizam.hr: ======

* [https://apolitical.co/list/en/tourism-75 75 most Innovative Organisations in Tourism Policy 2021]  #apolitical #UNWTO
* FIJET Hrvatska i Zbora turističkih novinara HND-a - [https://hrturizam.hr/dobitnici-nagrade-marko-polo nagrada MARKO POLO]
* [https://hrturizam.hr/svecanom-dodjelom-nagrada-za-najbolje-u-turizmu-zavrseni-dani-hrvatskog-turizma Priznanje “ANTON ŠTIFANIĆ”] za izniman doprinos turizmu RH
* Pokretač inicijative da se Dani hrvatskog turizma održe u Slavoniji 2019
* A signatory of the [https://www.oneplanetnetwork.org/ Glasgow Declaration on climate Action in Tourism]
* Member of [https://smartdestination.travel/ Smart Destination]</text>
      <sha1>n1bbgrjbl5c5ebstqg61xvci7q8814v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>I Am Groot</title>
    <ns>0</ns>
    <id>725511</id>
    <revision>
      <id>6433189</id>
      <timestamp>2022-07-27T11:01:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zviz2401</username>
        <id>102709</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir TV serija | bg_color           = green | ime_serije         = I Am Groot  | slika              =  | natpis_pod_slikom  =  | orig_naslov        =  | format_serije      =  | autor              = Ryan Little | razvoj             =  | redatelj           = Kirsten Lepore | scenarist          =  | glazba             =  | uvodna_glazba      =  | glumci             = [[Vin Diesel]]&lt;br&gt;[[Bradley Cooper]] | pripovjedač        =  | država...«.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9219" xml:space="preserve">{{Infookvir TV serija
| bg_color           = green
| ime_serije         = I Am Groot 
| slika              = 
| natpis_pod_slikom  = 
| orig_naslov        = 
| format_serije      = 
| autor              = Ryan Little
| razvoj             = 
| redatelj           = Kirsten Lepore
| scenarist          = 
| glazba             = 
| uvodna_glazba      = 
| glumci             = [[Vin Diesel]]&lt;br&gt;[[Bradley Cooper]]
| pripovjedač        = 
| država             = {{ZD+X/S|SAD}}
| jezik              = [[engleski]]
| broj_epizoda       = 5
| broj_sezona        = 1
| producent          = 
| izvršni_producent  = [[Kevin Feige]]&lt;br&gt;[[Louis D'Esposito]]&lt;br&gt;[[Victoria Alonso]]&lt;br&gt;[[Brad Winderbaum]]&lt;br&gt;[[James Gunn (filmaš)|James Gunn]]&lt;br&gt;Kirsten Lepore
| urednik            = 
| lokacija           = 
| trajanje_epizode   = 
| tv_kuća            = [[Disney+]]
| u_hrv              = 
| ostale_kuće        = 
| početak_serije     = [[10. kolovoza]] [[2022.]]
| kraj_serije        = 
| prethodna          = 
| nasljedna          = 
| spin-off           = 
| web_stranica       = https://www.marvel.com/tv-shows/i-am-groot/1
| imdb_id            = 13623148
| prijašnja          = 
| sljedeća           = 
}}

'''I Am Groot''' [[Sjedinjene Američke Države|američka]] je [[Animirani film|animirana]] je televizijska serija [[Kratki film|kratkih filmova]] autora [[Ryan Little|Ryan Littlea]], a distribuira se na streaming usluzi [[Disney+]]. Serija je temeljena na liku [[Marvel Comics|Marvel Comicsa]], [[Groot (Marvel Comics)|Groot]], uz kojeg se pojavljuju ostali likovi iz [[MCU]]-a. Seriju producira [[Marvel Studios]].

[[Vin Diesel]] ponavlja svoju glasovnu ulogu Baby Groota iz ranijih filmova, a u glavnoj ulozi će biti i [[Bradley Cooper]]. Serija je najavljena u prosincu [[2020.]], a rad na [[Fotorealizam|fotorealističkoj]] animaciji serije započeto je u kolovozu [[2021.]] godine. U studenom je otkriveno da je timu producenata i Lepore i Littlea otkrivena je tog studenog.

I Am Groot će biti premijerno prikazan s pet kratkih filmova na Disney+-u [[10. kolovoza]] 2022., u sklopu četvrte faze MCU-a. U razvoju je dodatnih pet kratkih filmova koji bi trebali biti objavljeni 2023. godine.

== Radnja ==
Svaki kratki film prati Baby Groota u odrastanju i u avanturama s novim i neobičnim likovima koji ga dovode u nevolje.

== Pregled serije ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Sezona
!Epizoda
!Datum objavljivanja
|-
| bgcolor=&quot;green&quot; height=&quot;10px&quot; |
|1
|5
|10. kolovoza 2022.
|}

{|
|
=== Prva sezona (2022.) ===

# Magnum Opus
# Groot Takes a Bath
|}

== Glumačka postava ==

* [[Vin Diesel]] kao Baby Groot: Član Čuvara Galaksije koji je [[humanoid]] nalik [[Stablo|stablu]].
* [[Bradley Cooper]] kao Rocket: Član Čuvara Galaksije koji je [[Genetski modificirani organizmi|genetski modificirani]] rakun, lovac na ucjene i majstor oružja i vojne taktike.

== Produkcija ==

=== Razvoj ===
U prosincu [[2020.]] predsjednik [[Mrvel Studios|Marvel Studija]] [[Kevin Feige]] najavio je seriju ''I Am Groot''. [[James Gunn]] potvrdio je u travnju [[2021.]] da će serija biti animirana.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title='Guardians of the Galaxy' is Getting a Live-Action Holiday Special in 2022 Before Vol. 3 Arrives in 2023|url=/https://www.slashfilm.com/guardians-of-the-galaxy-holiday-special-arrives-in-2022-before-vol-3/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20201211034407/https://www.slashfilm.com/guardians-of-the-galaxy-holiday-special-arrives-in-2022-before-vol-3/|archive-date=11. prosinca 2021.|access-date=27. srpnja 2022.|website=Slash Film}}&lt;/ref&gt; [[Kirsten Lepore]] najavljena je kao redateljica kratkih filmova tijekom &lt;nowiki&gt;''&lt;/nowiki&gt;Disney+ Day&lt;nowiki&gt;''&lt;/nowiki&gt; događaja u studenom 2021.,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=12. studenoga 2021.|title=&quot;Disney+ Day: All The Streamer's Film &amp; TV News From Premiere Dates To Series Orders&quot;|url=https://deadline.com/2021/11/disney-plus-day-news-release-dates-marvel-star-wars-pixar-movies-series-1234872661/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20211112182942/https://deadline.com/2021/11/disney-plus-day-news-release-dates-marvel-star-wars-pixar-movies-series-1234872661/|archive-date=12. studenoga 2021.|access-date=27. srpnja 2022.}}&lt;/ref&gt; kada je otkriveno da [[Ryan Little]]  piše scenarij za seriju nakon što je to učinio i za televizijsku seriju Marvel Studija [[What If...?]],&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=12. studenoga 2021.|title=A special shout out to the AMAZING RYAN LITTLE who is writing this wonderful series!! Ryan also writes on #WhatIfMarvel and he is the absolute best. So proud!!|url=https://twitter.com/TheAshBradley/status/1459209847124025344|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20211112173742/https://twitter.com/TheAshBradley/status/1459209847124025344|archive-date=12. studenoga 2021.|access-date=27. srpnja 2022.|website=[[Twitter]]}}&lt;/ref&gt; on je tvorac serije i glavni pisac. ''I Am Groot'' sastoji se od pet kratkih filmova,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=6. lipnja 2022.|title=Disney+ Adds I Am Groot to Summer Lineup|url=https://www.adweek.com/lostremote/disney-add-i-am-groot-summer-lineup/62146|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220606204803/https://www.adweek.com/lostremote/disney-add-i-am-groot-summer-lineup/62146|archive-date=6. lipnja 2022.|access-date=27. srpnja 2022.|website=Adweek}}&lt;/ref&gt; s produkcijom još pet dodatnih kratkih filmova koji su u tijeku od srpnja 2022.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=SDCC: Marvel Studios Animation Panel Reveals Future of X-Men ’97, What If and Marvel Zombies|url=https://www.cbr.com/marvel-studios-animation-x-men-what-if-zombies-sdcc/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220722212921/https://www.cbr.com/marvel-studios-animation-x-men-what-if-zombies-sdcc/|archive-date=22. srpnja 2022.|access-date=27. srpnja 2022.|website=Comic Book Resource}}&lt;/ref&gt; Kratke filmove produciraju ''Marvel Studios' Feige'', [[Louis D'Esposito]], [[Victoria Alonso]] i [[Brad Winderbaum]], kao i Gunn i Lepore.

=== Scenarij ===
Little i Lepore zajedno su napisali scenarij. U lipnju 2021, [[Vin Diesel|VIn Diesel]], koji posuđuje glas Grootu u [[Marvel Cinematic Universe|MCU-u]], izjavio je da je Feige zbog priče koja će Groota vratiti na njegov rodni planet, &quot;''Planet X''&quot;.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=15. lipnja 2021.|title=F9 Star Vin Diesel Teases Groot's &quot;Return To Planet X&quot; in Guardians of the Galaxy Special|url=https://comicbook.com/marvel/news/guardians-of-the-galaxy-groot-planet-x-vin-diesel/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20210617001835/https://comicbook.com/marvel/news/guardians-of-the-galaxy-groot-planet-x-vin-diesel/|archive-date=17. lipnja 2021.|access-date=27. srpnja 2022.|website=ComicBook}}&lt;/ref&gt; Gunn je rekao da serija nije nužno povezana s kontinuitetom filmova [[Čuvari galaksije|Čuvara galaksije]] ili MCU-a,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=5. lipnja 2022.|title=I Am Groot Animated Shorts Coming To Disney+ In August 2022|url=https://www.slashfilm.com/885295/i-am-groot-animated-shorts-coming-to-disney-in-august-2022/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220606014140/https://www.slashfilm.com/885295/i-am-groot-animated-shorts-coming-to-disney-in-august-2022/|archive-date=6. lipnja 2022.|access-date=27. srpnja 2022.|website=Slashfilm}}&lt;/ref&gt; i da je &quot;kanonska po sebi&quot;,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=7. lipnja 2022.|title=GOTG's James Gunn Clarifies I Am Groot's MCU Canon Status|url=https://www.cbr.com/gotg-james-gunn-i-am-groot-canon-clarify/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220608013616/https://www.cbr.com/gotg-james-gunn-i-am-groot-canon-clarify/|archive-date=8. lipnja 2022.|access-date=27 srpnja 2022.|website=CBR}}&lt;/ref&gt; što je Joshua Meyer iz &quot;''/Filma&quot;'' usporedio s mockumentarnim kratkim filmovima ''Team Thor'' kao &quot;smiješni dio apokrifa koji nije bitan za kontinuitet MCU-a&quot;. Lepore, koja je inspiraciju crpila od svog sina, rekla je da serija koristi elemente [[Znanstvena fantastika|znanstvene fantastike]] za istraživanje Grootovih redovitih trenutaka iz djetinjstva.

=== Animacija ===
U kolovozu 2021. počeo je rad na [[Fotorealizam|fotorealističnoj]] animacijii serije.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=11. kolovoza 2021.|title=&quot;Marvel Studios Planning 'Multiple' New Animated Series Following Debut of 'What If…?'&quot;|url=https://variety.com/2021/tv/news/marvel-what-if-animation-dave-bautista-1235039699/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20210811233135/https://variety.com/2021/tv/news/marvel-what-if-animation-dave-bautista-1235039699/|archive-date=11. kolovoza 2021.|access-date=27. srpnja 2022.|website=[[Variety]]}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* {{službena|https://www.marvel.com/tv-shows/i-am-groot/1|naslov=I Am Groot}} na marvel.com {{engl}}
* {{službena|https://disneyplusoriginals.disney.com/show/i-am-groot|naslov=I Am Groot}} na [[Disney+]]
* {{imdb|id=13623148|naslov=I Am Groot}} {{engl}}
&lt;br&gt;
{{Marvel Cinematic Universe}}

[[Kategorija:Američke serije]]
[[Kategorija:Animirane televizijske serije]]
[[Kategorija:Marvel Cinematic Universe televizijske serije]]</text>
      <sha1>4i0jok5j5k342l5eatfm859wi7mh3o9</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>